UNIVERZITET U TUZLI
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA:
TEORIJA ELEKTRIČNIH KOLA I
FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE
UŽA NAUČNA OBLAST
TEORIJA MREŽA I SISTEMA
SMJER
ODSJEK
ENERGETSKA ELEKTROTEHNIKA; TEHNIČKA
INFORMATIKA; KOMUNIKACIJE
ETSC
5
SEDMIČNI BROJ SATI U SEMESTRU
Predavanja
3
Auditorne vježbe
1
Eksperimentalne vježbe
1
NASTAVNIK
dr. sc. Mirza Kušljugić, redovni profesor
dr. sc. Tatjana Konjić, vanredni profesor
ASISTENT
mr. sc. Marina Beneš, viši ass.
Admir Jahić, ass.
INTERESNA GRUPA
Studenti druge godine dodiplomskog studija odsjeka
Fakulteta elektrotehnike
KONSULTACIJE
Petak 11,00÷14,00 kabinet FE
DODATNE INFORMACIJE U
Svakim radnim danom od 08,00 do 16,00
VEZI KURSA
e-mail: [email protected]
Adresa fakulteta
Franjevačka 2, 75000 Tuzla
Telefon
00 387 35 259 600
Fax
00 387 35 259 617
Telefon (kancelarija)
00 387 35 259 614
Web strana fakulteta
www.fe.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
www.fe.untz.ba/nastava/mod/resource/view.php?id=22
PREPORUČENA LITERATURA
1. M.Kušljugić, M.Hajro, ''Elementi i metode u analizi električnih kola'', FE Tuzla, 2005.
2. M.Kušljugić, M.Hajro, ''Analiza električnih kola u vremenskom domenu'', FE Tuzla, 2005.
3. B.D.Reljin,’’Teorija električnih kola I’’, Naučna knjiga, Beograd 1991.
PREDUSLOVI
Nema posebnih preduslova za pohađanje ovog kursa.
1
SADRŽAJ KURSA
Uvod u analizu (linearnih) električnih kola.
Karakteristike statičkih elemenata električnih kola. Otpornik i idealni naponski i strujni generatori.
Osnovni oblici pobudnih signala.
Karakteristike dinamičkih elemenata električnih kola: kondenzator i zavojnica. Početne vrijednosti i
generatori početnih vrijednosti. Snaga, energija i pasivnost.
Jednačine stanja i varijable stanja prostih kola prvog reda (RL i RC kola). Izvođenje jednačina i
rješavanje kompletnog odziva kola (varijabli stanja) pri djelovanju idealnih generatora.
Elementi kola sa dva pristupa: četveropoli. Oblici jednačina, zamjenske šeme, vezivanje četveropola
(redna, paralelna i kaskadna veza).
Rješavanje tranzijentnog odziva električnih kola u vremenskom domenu. Jednačine stanja, varijable
stanja i određivanje njihovih početnih vrijednosti. Regularna i neregularna komutacija.
Analiza tranzijentnog odziva kola prvog reda: prirodni odziv (uslijed akumulisane energije) i prinudni
odziv (pri djelovanju pobude u kolima sa nultim energetskim stanjem).
Kompletan odziv kola prvog reda: linearanost prirodnog i prinudnog odziva, tranzijentni i stacionarni
odziv.
Analiza tranzijentnog odziva kola drugog reda u vremenskom domenu. Jednačine stanja, varijable
stanja, njihove nezavisne i zavisne početne vrijednosti. Prirodni odziv kola drugog reda.
Prinudni odziv kola drugog reda: odskočni, impulsni i sinusni odziv. Karakteristike i međusobna veza
vrsta prinudnih odziva.
Analiza tranzijentnog odziva idealnih LC kola. Neprigušene oscilacije i rezonancije u idealnim kolima.
Analiza tranzijentnog odziva kola drugog reda primjenom metoda varijabli u prostoru stanja.
Konvolucija i superpozicioni (Dijamelov) integral.
Teorija grafova i topologija električnih mreža. Izvođenje metoda napona nezavisnih čvorova i struja
petlji iz jednačina stanja generalisane grane.
Osnovni subgrafovi električnih kola: stablo i kostablo. Izvođenje metoda struja kontura i napona
fundamentalnih presjeka.
Direktno izvođenje matričnih jednačina konturnih struja za električna kola sa magnetno spregnutim
elementima i idealnim strujnim izvorima.
CILJEVI KURSA
Steći osnovna znanja o fizikalnosti tranzijentnih procesa, klasičnim i matričnim metodama
rješavanja električnih kola u vremenskom domenu.
OČEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Studenti će nakon odslušanog kursa, uz kontinuirani rad tokom semestra, biti u mogućnosti da
stečeno znanje iz ''Teorije električnih kola I'' – u oblasti analiza u vremenskom domenu,
verifikuju polaganjem završnog ispita, te da imaju sposobnost samostalnog rješavanja
problema tranzijentnog odziva linearnih električnih kola.
2
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvođenja nastave i postizanja postavljenih ciljeva kursa i kompetencija
studenata u toku kursa će se koristiti sljedeće metode:
- predavanja,
- teoretske (auditorne) vježbe,
- laboratorijske vježbe,
- konsultacije
Predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe
Student je obavezan redovno prisustvovati na predavanjima (P), kao i auditornim (AV) i
laboratorijskim (LV) vježbama. Tokom semestra, nastavnik se obavezuje uredno prati
prisustvo studenta. U toku semestra student može maksimalno izostati sa: tri predavanja i
troje auditorne vježbe. Prisustvo laboratorijskim vježbama je obavezno. Za kontinuiranu
prisutnost i aktivnost na nastavi tokom cijelog semestra student ostvaruje pravo na dobijanje
potpisa i pristupanje završnoj provjeri znanja, te dobija maksimalno 10 bodova ukoliko nije
imao izostanaka. Za svaki izostanak s predavanja ili auditornih vježbi student gubi jedan bod.
U slučaju da student zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga nije mogao pohađati određeni
broj sati, obavezan je da u dogovoru sa predmetnim nastavnikom nadoknadi iste i da po
nalogu nastavnika, u određenom terminu, izvrši izostale obaveze kroz samostalni rad ili uz
konsultacije s predmetnim nastavnikom.Veći broj izostanaka se neće tolerisati.
Individualni rad studenta
Tokom semestra studenti će nakon svakog predavanja i auditornih vježbi dobiti probleme koje
treba samostalno da riješi. Uspješno rješavanje zadaća studentu će omogućiti lakše polaganje
kolokvija, parcijalnih i završnog ispita, pošto će zadaci na ispitima biti slični problemima i
zadacima za samostalni rad. Pored toga studenti će moći pismeno polagati dio teoretskog
dijela predmeta na dva kolokvija. Zadaci na kolokviju se priznaju kao položeni u slučaju da je
student osvojio preko 60/100 poena.
3
METODE PROVJERE ZNANJA
1. Pismeni dio (II parcijalna ispita iz teorije + II parcijalna ispita iz računskih problema)
2. Završni ispit
Pismeni dio
Tokom semestra studenti će imati 4 parcijalna ispita. Dva parcijalna ispita iz teorije (sredinom
i krajem semestra), te dva parcijalna ispita (sredinom i krajem semestra) na kojima će se
rješavati računski probleme.
Parcijalni ispiti iz računskih zadataka donose studentu ukupno 40 bodova.
Parcijalni ispiti iz teoretskog dijela donose studentu ukupno 50 bodova.
Tačni termini održavanja parcijalnih ispita će biti dogovoreni sa studentima i najavljeni
najmanje dvije sedmice prije održavanja istih.
Smatra se da je student položio parcijalni ispit ukoliko je ostvario 60% bodova od
maksimalnog broja bodova.
Završni ispit
Nakon završetka kursa studenti koji su dobili potpis imaju pravo izaći na završni ispit. Završni
ispit se organizuje tri puta u školskoj godini (u formi Završni ispit, Popravni završni ispit i
Dodatni popravni završni ispit) prema kalendaru završnih ispita kojeg usvoji Senat
Univerziteta u Tuzli na početku školske godine.
Ukoliko je student na svakoj od 4 provjere znanja ostvario 60% i više bodova, može upisati
ocjenu u indeks u terminu Završnog ispit.
U terminu Završnog ispit i Popravnog završnog ispita studenti mogu popravljati bilo koji
parcijajalni ispit.
Ukoliko student u terminima Završnog ispit i Popravnog završnog ispita nije ostvario potreban
broj bodova (60%) po svakoj parcijalnoj provjeri znanja, u terminu Dodatnog popravnog
završnog ispita student polaže integralno računske zadatke i integralno teoriju.
Završni ispiti traju maksimalno 3 sata.
Pozajmljivanje bilo kakvih stvari, između studenata, za vrijeme parcijalnih ispita nije
dozvoljeno. Studenti koji budu prepisivali od drugih, diskutovali za vrijeme testa, bit će
odstranjeni sa testa i njihov rad se neće bodovati, a na svakoj sljedećoj provjeri znanja na iste
će biti obraćena posebna pažnja. U slučaju eventualnog nepristojnog ponašanja student će biti
prijavljen nadležnim organima. Prilikom polaganja ispita, studentu nije dozvoljeno korištenje
bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih pisanih i elektronskih pomagala.
4
METODE OCJENJIVANJA STUDENATA
Ocjenjivanja studenata utemeljeno je na slijedećim kriterijumima:
1. prisutnost i aktivnost na predavanjima i vježbama,
2. ostvarenih bodova na pismenim ispitima iz praktičnih vježbi,
3. ostvarenih bodova na završnom ispitu (ili parcijalnim ispitima).
Na kraju kursa nastavnik će bodovanjem formirati konačnu zaključnu ocjenu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogućeg broja bodova definiranih
za svaki kriterij pojedinačno u toku semestra.
Kriterij
a) prisutnost i aktivnost na predavanjima i vježbama
max. bodovi
10
c) pismeni ispit:
40
d) završni ispit:
________________________________________________
Ukupno mogućih bodova:
50.
100
Kontunuiranim redovnim prisustvom na nastavi i aktivnošću tokom čitavog semestra studenti
mogu ostvariti 10 bodova što čini 10%, dok se preostali broj od 90 bodova (90%) ostvaruje na
pismenom i Završnom ispitu.
Prije Završnog ispita student može osvojiti maksimalno 50 preduvjetnih bodova (50%).
Dodjeljivanje ocjena na osnovu ostvarenog broja bodova prikazano je u tabeli:
SISTEM OCJENJIVANJA
broj bodova
94-100
84-93
74-83
64-73
54-63
do 53
konačna ocjena
deset
devet
osam
sedam
šest
pet
(10),
(9),
(8),
(7),
(6),
(5).
5
PREPISIVANJE
Prepisivanje za vrijeme parcijalnih ispita i kolokvija i završnog ispita ili pozajmljivanje bilo
kakvih stvari, narušavanje reda i ispitne procedure i sl. nije dozvoljeno. Studenti koji budu
kršili navedena pravila će biti odstranjeni sa testa/ispita, njihov rad se neće bodovati, a isti će
biti predati u dalju proceduru nadležnim organima Fakulteta i Univerziteta.
PRAVILA PONAŠANJA STUDENATA
• Na predavanje i teoretske vježbe nije dozvoljeno ulaziti nakon nastavnika i saradnika.
• Student koji za vrijeme ispita bude ometao kolege u radu biće odstranjen sa ispita.
• Svako prepisivanje na kolokviju/ispitu biće kažnjeno sa odstranjivanjem studenta sa
testa/ispita kao i prijavom disciplinskoj komisiji Fakulteta i Univerziteta.
• Studenti mogu sve nejasnoće koje se pojavljuju tokom učenja razjasniti sa predmetnim
nastavnikom i asistentima za vrijeme konsultacija, jasno naznačenih od nastavnika i
asistenta.
• Na konsultacije treba donijeti pisane materijale koji će omogućiti uvid nastavnika ili
asistenta u nejasnoće koje je student imao kod izrade zadataka ili teoretskog dijela
ispita.
• Student ima pravo uvida u svoje radove (testove, završni ispiti) u zakazano vrijeme
nakon objavljenih rezultata na oglasnoj ploči. Eventualne pogreške biće otklonjene.
.
6
Download

UNIVERZITET U TUZLI - Fakultet elektrotehnike