SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI
SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE
I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.
m
o
c
ad.
r
i
k
s
m
o
l
WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM
ip
d
.
w
w
w
WWW.SEMINARSKI-RAD.COM
AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ,
MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA
JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI
RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE U
PDF-U TAKO DA MOŽETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA
SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA
ZATREBATI, MOŽETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I
UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI
VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO
UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA
PITANJA I ODGOVORE MOŽETE DOBITI NA NAŠEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI,
PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA
MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA KONTAKT FORMI.
SADRŽAJ
UVOD: DRUGA REPUBLIKA I LUJ NAPOLEON
2-3
USPOSTAVA CARSTVA
3-4
PRIVREDA CARSTVA
4-6
POLITIKA DRUGOG CARSTVA
6-7
m
o
7-9
c
ad.
FRANCUSKO-PRUSKI RAT I SLOM CARSTVA
r
i
k
s
m
o
l
.dip
ZAVRŠNA RIJEČ
LITERATURA
w
w
w
SADRŽAJ
9
10
11
DRUGA REPUBLIKA I LUJ NAPOLEON
Poslije revolucije iz 1848 godine proglašena je Druga francuska republika.
Privremenu vladu činile su građanska ljevica i socijalisti.
Ove dvije grupe koje su činile vladu Francuske republike bile su u sukobu jer su
socijalisti bili oni koji su težili još daljem sprovođenju i uvođenju socijalnih reformi
m
o
c
ad.
naručito u korist radništva.
r
i
k
s
m
o
l
.dip
Tako uvođenjem republike ustanovljeno je: opšte pravo glasa, sloboda štampe, sloboda
zbora , sloboda udruživanja, glasanje po listiama(većinsko glasanje po departmanima).
Sve je to vodilo ka izboru nove Ustavotvorne skupštine, koja bi pripremila novi Ustav.
Također su se počele ustanovljavati narodne radionice u kojima bi država gledala da
w
w
w
zaposli sto više nezaposlenog stanovništva.
To je naravno bila zamisao socijalista. Međutim, nesloga je konstantno potresela privremenu
vladu i slabila njen autoritet. Sa druge strane građanska ljevica insistirala je na Ustavotvornoj
skupštini, dok su socijalisti težili ka uvođenju diktature oslanjajući se na podršku koju su
imali u Parizu. Ipak nakon sprovedenih izbora pobijedila je građanska ljevica koja je
ukinula narodne radionice što je dovelo do pobune radnika koja je trajala četiri danan i
poznata je pod nazivom „junski dani“. Pobunu je brzo ugušila vojna intervencija.
Poslije pobune i vojne intervencije države došlo je do definitivnog razlaza između
građanske ljevice i radništva.
Novi ustav je proglašen 1848. godine. Pod tim novim ustavu ispoštovana su
načela podjele vlasti i narodnog suveriniteta. Zakonodavna vlast pripala je skupštini.
Skupština je bila jednodomna i njeni poslanici birani su neposredno, dok je izvršna vlast
pripala predsjedniku republike.
Međutim, Ustav nije precizirao odnos i prerogative skupštine i predsednika.
Za predsjednika republike izabran je Luj Napoleon( Napoleon III / Charles Louis Napoléon
Bonaparte). Luj Napoleon živio je od 20. aprila 1808 do 9. januara 1873 , a bio je francuski
predsjednik od 20. decembra 1848. godine do 2. decembra 1852. godine, te kasnije franuski car
od 2. decembra 1852. godine do 4. septembra 1870. godine.
Izdigli su ga donji slojevi francuskog društva koji su još uvjek bili vjerni bonapartizmu.
Bio je sin Luisa Bonaparte i nećak Napoleona I. Bio je protjeran iz
Francuske zajedno sa ostalim članovima obitelji Bonaparte nakon 1815.
1839. godine napisao je „Les idées Napoléoniennes“.
Bio je umješan u dvije neuspješne pobune 1836. i 1840. godine .
m
o
c
ad.
U Francusku se vratio poslije pobjede revolucije u 1848 godini kada je velikom
r
i
k
s
m
o
l
.dip
većinom glasova izabran za presjednika republike. Kao predjednik republike,
Bonaparta je u jesen 1849. godine proveo niz mjera kojim je namjeravao da stekne
naklonost krupne buržoazije. Donesivani i proglašavani su novi zakoni kao što su
w
w
w
zakoni o narodnoj povijesti kojim su škole stavljene pod nadzor crkve,
donešen je zakon kojim je izborno pravo bilo ograničeno odnosno uvoñenjem
trogodišnjeg cenzusa nastanjenosti.
Ovakvo potkopavanje republikanskog ureñenja države ukazivalo je na težnju da se
restaurira monarhija proglašenjem novog ,drugog po redu,carstva, a sebe
za Napoleona III. U toku 1850. i 1851.godine stalno je pojačavana propaganda.
Napoleon III koristeći strah u borbi iz protekle revolucije, uspio je da pridobije
krupne zemljoposjednike i vlasnike industrijskog i financijskog kapitala.
U maju 1851.godine Napoleon III izvšio je državni udar i tako si je produžio mandat na
deset godina.
USPOSTAVA CARSTVA
Download

7049. Istorija-Drugo carstvo u Francuskoj