Novi trendovi u akreditaciji
Dr Zoran Riđanović, direktor
AKAZ-a
Agencije:
A
ij
status, programi, legislativa, finansiranj
e
2
Status agencija i akreditacijskih
programa u Europi
E
i
Agencije mogu biti:
• potpuno neovisne (8)
– sa pratećom legislativom (Švicarska, Mađarska,
T k )
Turska)
– ili bez pratećih pravnih propisa (VB, Finska, Španija,
Češka Republika, Holandija)
• djelomično neovisne ali s vladinom kontrolom (3)
(Danska, FBiH, Srbija) bez legislative ili sa legislativom
• vladine sa pratećom legislativom (4) (Francuska
(Francuska,
Poljska, BiH RS, Litvanija)
Posao agencije obavlja ministarstvo zdravstva (3)
(P t
(Portugal,
l Bugarska,
B
k Albanija)
Alb ij ) bez
b legislative
l i l ti ili sa
legislativom
3
Trend u promjeni statusa agencija i
programa u Europi
E
i 1989
1989-2007.
200
U periodu 1997 – 2007. raste broj vladinih akreditacijskih agencija od 1 na 7
U periodu 2004 – 2007.
2007 raste broj agencija sa vladinom kontrolom od 2 na 3
3.
Opšti trend je relativno smanjenje broja neovisnih akreditacijskih tijela u Europi
4
Primjer za finansiranje vladinih
agencija
ij
•
- francuska vladina agencija za
akreditaciju dobiva novac na sljedeći način:
– 10% od države,
– 62% od fonda zdravstvenog osiguranja i
– 28% od prodaje usluga i donacija
5
Finansiranje neovisnih agencija
• Potpuno neovisne agencije u Španiji i VB
finansiraju se na ovaj način:
CAHTA
King’s
King
s Fund
NICE
Prodaja usluga
16%
55%
4%
Država / Vlada
40%
4%
70%
Fondovi
zdravstvenog
osiguranja
-
3%
20%
Donacije
44%
38%
6%
Agencije
6
Semiregulatorni model akreditacije
i miješano
ij š
fifinansiranje
i j agencija
ij
• Tradicionalni kolegijalni model akreditacije u
Europi se pomjera prema semiregulatornom
modelu vanjske ocjene (10 vs. 8 agencija) koji će
vjerovatno uključiti minimalne standarde za
licenciranje, javnu sigurnost i odgovornost za
organizacijski razvoj i poboljšanje
• Drugim riječima, akreditacija se pomjera prema
obaveznosti
• U vezi s ovim, vlade i fondovi zdravstvenog
osiguranja postaju ključni finansijeri
akreditacijskih
j
tijela
j
a ne zdravstvene ustanove
7
Trend prihoda AKAZ-a suprotan je
p
iskustvima
europskim
8
Ak dit ij i “ne-ISO”
Akreditacija
“ ISO” certifikacija
tifik ij
9
Akreditacija: obavezna ili
d b
dobrovoljna?
lj ?
ARGUMENTI ZA
OBAVEZNOST
ARGUMENTI ZA
DOBROVOLJNOST
Zakonska prisila jedino je sredstvo
koje svi razumiju i u našim uslovima
ne možemo
ž
se osloniti
l iti na visoku
i k
svijest i dobrovoljnost
Zakoni se ionako ne provode
Široki raspon kvaliteta – od ispunjenosti
minimalnih do optimalnih standarda - teško
je regulisati zakonom
Pravni propisi ne mogu propisati kvalitet
Ministarstvo zdravstva pravnim
propisima sve više reguliše materiju
sigurnosti, npr. Pravilnik o uvjetima i
načinu obavljanja mjera za
sprečavanje i suzbijanje bolničkih
infekcija
Pravno regulisanje obaveznosti standarda
destimuliše kontinuirano poboljšanje
kvaliteta, jer kad se zadovolje
administrativni zahtjevi, unutrašnja
motivacija za održavanjem i poboljšanjem
standarda značajno slabi (zadovoljavanje
zakonodavca a manje rad na kvalitetu)
Vlada mora kontrolisati kvalitet
zdravstvenih usluga (analogno
zdravstvenoj inspekciji)
Zdravstvene ustanove i profesionalci ovo
mogu doživjeti kao nedostatak povjerenja u
svoj rad
10
Dilema koju nije lako riješiti
• Timski rad i samoregulacija profesije su
preduslovi za razvoj organizacijske kulture kad
je moguće misliti o kvalitetu i dobrovoljnoj
akreditaciji
•
Nasuprot
asup ot tome
to e stoji
stoj pitanje:
p ta je
• Da li je uvođenje obavezne akreditacije najkraći
putt do
d promjena
j
u organizacijskoj
i
ij k j kulturi?
k lt i?
11
Francuska je među prvima uvela
obaveznu
b
akreditaciju
k di ij bolnica
b l i
• Obavezna akreditacija bolnica =
j ((Manuel de certification des
“certifikacija”
établissement de santé, V2010)
• Standardi pokrivaju: sigurnost i kvalitet
(menadžment resursa, menadžment
kvaliteta prava pacijenata
kvaliteta,
pacijenata, medicinska
dokumentacija, put pacijenta, evaluacija
prakse)
12
Prijedlog za budući pristup AKAZ-a
AKAZ a
Obavezno ispunjeni
p j
standardi
(«certifikacija»)
Bolnice – standardi sigurnosti,
Dobrovoljno
j ispunjeni
p j
standardi
kvaliteta («akreditacija»)
Ostali standardi
indikatori sigurnosti i evaluacija
prakse
Porodična medicina – standardi za
promociju zdravlja i prevenciju
bolesti
Ostali standardi
13
Razgraničenje obaveznosti od
d b
dobrovoljnosti
lj
ti nije
ij samo ttehničko
h ičk pitanje
it j
Zahtjevi
k lit t
kvaliteta
Neovisne agencije
Izazov izvrsnosti
(dobrovoljnost)
Pomjeranje graničnika naniže i
invazija područja dužnosti
relativizira standarde kvaliteta, pa
ljudi imaju tendenciju da svoje
obaveze izvršavaju po vlastitim
standardima
Nevidljivi graničnik
Pritisak dužnosti
(obaveznost)
Pritisak
dužnosti
Vlada i vladine
agencije
Pomjeranje
P
j
j graničnika
ič ik naviše
iš
prigušuje inspiraciju i spontanost, a
neželjeni pritisak dužnosti ima
tendenciju da se preodjene u “voljno
prihvatanje”
ih t j ” ((posebno
b ako
k jje
finansiranje zdravstvenih ustanova
14
uslovljeno akreditacijom)
Kazne i nagrade
Zahtjevi
k lit t
kvaliteta
Neovisne agencije
Izazov izvrsnosti
(dobrovoljnost)
Vidljivi
j g
graničnik
Pritisak dužnosti
(obaveznost)
Pritisak
dužnosti
Vlada i vladine
agencije
U slučaju najviših dometa
kvaliteta preostaju samo
nagrade ali se javlja problem
nagrade,
kompetentnosti ocjenjivača jer
se koristimo manje formalnim
standardima vrednovanja
U slučaju pritiska dužnosti
prevladavaju kazne za propuste,
prii ččemu se kkoristimo
i ti
fformalnim
l i
standardima vrednovanja
15
Da li se kazne i nagrade mogu
i b l
izbalansirati
i i u području
d čj d
dužnosti?
ž
i?
Da, pod uslovom da uvedemo
još jedan graničnik u
području dužnosti
Zahtjevi
k lit t
kvaliteta
Neovisne agencije
Izazov izvrsnosti
(dobrovoljnost)
Drugi
g vidljivi
j g
graničnik
Pritisak dužnosti
(obaveznost)
Prvi vidljivi graničnik
Pritisak
dužnosti
Ispunjeni optimalni standardi
kvaliteta -> stimulacije
Ispunjeni optimalni obavezni
standardi -> stimulacije
}
}
Uloga zzo i
Agencije
Neispunjeni optimalni obavezni
standardi -> rokovi; uskraćivanje
ugovaranja
Neispunjeni minimalni obavezni
standardi -> kazne
Vlada i vladine
agencije
Uloga
Agencije
i zzo
}
Uloga
inspekcije
16
Certifikacija i akreditacija: sistem
nagrada
d i kkaznii
Bolnički
TOM: ostali
standardi standardi
kvaliteta
Izazov izvrsnosti
(dobrovoljnost)
Drugi
g vidljivi
j g
graničnik
Pritisak dužnosti
(obaveznost)
TOM:
promocija i
prevencija
Bolnički
standardi
sigurnosti
Prvi vidljivi graničnik
Ispunjeni optimalni standardi
k lit t ->
kvaliteta
> stimulacije
ti l ij
Ispunjeni optimalni obavezni
standardi -> stimulacije
}
Uloga
Agencije
i zzo
}
Neispunjeni optimalni obavezni
standardi -> rokovi; uskraćivanje
ugovaranja
Neispunjeni minimalni obavezni
standardi -> kazne
}
Uloga zzo
i Agencije
Uloga
inspekcije
17
Pristup o kojem će se razgovarati
• Preduslovi: p
politička volja
j i odgovarajuća
g
j
legislativa
g
• Certifikaciju verificira Ministarstvo?
• Razuman rok za postizanje obaveznih standarda
(vremensko faziranje)
• Snažno uključivanje zavoda zdravstvenog osiguranja:
strateška kupovina usluga i stimulativno finansiranje
bolnica i TOM
• U krajnjoj konsekvenci - «kazne»: nema obnavljanja
ugovora sa zavodima zdravstvenog osiguranja
• Uključivanje zdravstvene inspekcije
18
Ak dit ij mreža
Akreditacija
ž (b
(budućnost)
d ć
t)
19
Definicija mreža
• Mreže su vrsta partnerstva koje
odgovara na nužne potrebe svojih
članova i daje im odgovarajuće koristi
• Najčešće su mreže:
– Hijerarhijske
Hij
hij k (otvorene
( t
i formalne)
f
l ) koje
k j se
regulišu iz jednog centra i imaju zajedničke
programe poboljšanja kvaliteta i često
zajedničke kliničke puteve; imaju pisane
sporazume
p
i obično tvore legalni
g
entitet
20
Mreža integriranih funkcija javnog
zdravstva
d
• Pan-Canadian Public Health Network
Network,
(2005.) sa 6 ekspertnih grupa:
– kontrola zaraznih bolesti;
– zdravstvene opasnosti
p
i odgovori
g
na njih;
j ;
– laboratoriji;
– informacije i nadzor;
– prevencija hroničnih bolesti i povreda; i
– promocija zdravlja
21
Funkcionalna integracija za siguran
abortus
b
IInformiranje
f
i j i
savjetovanje
Interakcija između
žene i davalaca
usluga
g
Planiranje porodice
nakon pobačaja
Pristup zaštiti žena,
izbori, kvalitet
Prostor, oprema,
materijali, lijekovi
Tehnička kompetencija
Odgovarajuća
t h l ij pobačaja
tehnologija
b č j
Leonard A, Winkler J. Quality of care framework for
abortion care.
care Advances in Abortion Care 1991; 1(1)
22
Standardi
• Svaki veći član uključen u mrežu ima
vlastite operativne standarde
• Prije nego se mreža formalizira (kao
legalni entitet), definišu se generički
standardi upravljanja mrežom
23
Da li je moguće formirati mrežu za promociju
zdravlja
d lj i prevenciju
ij b
bolesti
l ti kkod
d nas?
?
• Kad je riječ o promociji i prevenciji već postoje
organizacijski
i
ij ki standardi
t d di za TOM
TOM, DZ i K
Kantonalni
t
l i zavod
d
za javno zdravstvo
• U generičku mrežu mogu se uključiti različiti akteri već
prema vrsti – orijentaciji mreže, npr. mreža mentalnog
zdravlja; mreža za kardiovaskularne bolesti; mreža za
diabetes mellitus
• Cjelokupna mreža se akreditira
• Certifikacija TOM i akreditacija DZ i zavoda za javno
zdravlje može predstavljati prvi korak u pripremi za
akreditaciju jedne javno-zdravstvene mreže za promociju
zdravlja i prevenciju bolesti u fokusu
24
Download

Novi trendovi u akreditaciji