AKTUELNO
AKTUELNO
REIS ZILKIĆ
Neophodna
revizija popisa
3
strana
strana
MILAN VESELINOVIĆ
Potrebno najbolje
rješenje za sve
5
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 151 (nova serija) Novi Pazar, 30. novembar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
Konkurs za
manjine u policiji
INTENZIVNI PREGOVORI O SPORAZUMU ZA
SANDŽAK
strana
Uključuju se
i Erdoan i Tadić!
3
Potpisivanje sporazuma o objedinjavanju Islamske zajednice u Srbiji
nadohvat je ruke, ali je teško usaglasiti sve detalje između Novog Pazara i
Beograda, izjavio je za istanbulski dnevnik "Hurriyet" šef turske diplomatije
Ahmet Davutolu (Davutoglu)
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
strana
Bošnjački blagdani državni praznici?
2
Ministar policije Ivica Dačić najvio raspisivanje
konkursa za prijem Bošnjaka u policijskim
upravama Novi Pazar i Prijepolje
Merlin priredio spektakl
u Beogradskoj areni
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA
Muhedin Fijuljanin
HEFTIČNIK
[email protected]
Spektakl i oko njega
Pregovori ili dogovori, kako god da nazovemo proces objedinjavanja islamske
zajednice Srbije, još uvijek tema je broj jedan među Bošnjacima u Sandžaku i šire.
Kako prenose mediji, stvari su "zapele" na nekoliko detalja, ne baš sitnih i ne baš
zanemarljivih. Kako je najavljeno, u cjelokupan proces uskoro bi trebalo da se
uključe i najznačajnije političke figure sa turske i srbijanske strane, predsjednik
turske vlade Redžep Tajip Erdogan i predsjednik Srbije Boris Tadić, što, naravno,
započetom dijalogu daje dodatno novu dimenziju.
Dokument, koji je, inače, dva puta do sada "prelazio" Bosfor i koji je najavljen kao
spektakularan obrt u sandžačkom političkom životu, izazvao je dosta polemika u
domaćoj javnosti i buru reagovanja, kako među samim akterima cjelokupnog
procesa pomirenja, tako i među ostalim "zainteresovanim" stranama. Najviše
"strasti", kako se čini, pobudila je stavka o "budućnosti" aktuelnih predvodnika dvije
islamske zajednice, odnosno njihovog daljeg angažmana u objedinjenoj islamskoj
zajednici. Kako su prenijeli neki mediji, "problem" s jedne strane predstavljaju
Zukorlićeve političke ambicije i nemogućnost njihovog uklapanja u tzv. vjerski
angažman, kao i "posredovanje" bosanskog reisa Mustafe Cerića, kojeg Islamska
zajednica Srbije, s druge strane, vidi kao "personu non grata" u cijelom procesu. Šta
će, u tom smislu, donijeti nova "redaktura" dokumenta na koji potpis treba da stave
i Ankara i Sarajevo i Beograd, vidjeće se već ovih dana. Kako god da se stvari
odigraju, mala je, međutim, vjerovatnoća da će se od započetog procesa odustati, s
obzirom na "visok ulog" svih strana u njemu, odnosno angažman izuzetno
"isturenih igrača" sa sve tri strane.
U atmosferi iščekivanja ovih dana u Beogradu je, poslije punih dvadeset godina,
gostovao popularni bosansko-hercegovački kantautor Dino Merlin. Tri dana i tri
pune Arene, bilans je Dervišhalidovićevog spektakla, kakvog Beograd nije vidio do
sada. Poruka koja je tom prilikom odaslata svijetu poruka je mira i suživota, poruka
na koju balkanski prostori čekaju već duže vrijeme - ne od političara, ne od partija,
ili predstavnika međunarodne zajednice, već od običnih ljudi.
U neobično vrijeme, na neobičnom mjestu, nedavno, isto u Beogradu, susreli su se i
najviši predstavnici Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Poruku koju su oni tada
poslali iz Karađorđeva "čuli" su svi koji su htjeli da je čuju, a oni koji su ostali "gluhi",
gluhi će vazda i biti. Sve ostalo će se, "kazati samo". U toj i takvoj situaciji Srbija čeka
predstojeći 9. decembar, dan koji jedni vide "ovako" a drugi sasvim "onako". Zavisno
ko je na vlasti a ko u opoziciji.
IN
DINO MERLIN U BEOGRADU
Najveća bosanska muzička zvijezda Edin Dervišhalidović (49),
poznatiji kao Dino Merlin, je poslije više od dvije decenije, održao
tri koncerta za redom u "Beogradskoj areni" pred 60.000 ljudi.
MILAN VESELINOVIĆ
Predsjednik Gradskog odbora SRS u Novom Pazaru i poslanik u
Skupštini Srbije Milan Veselinović je od Republičkog zavoda za
statistiku zatražio reviziju popisa i to ne samo u Novom Pazaru,
već i u Tutinu, Sjenici i Prijepolju. Po njemu, cilj popisa je bio da
se poveća broj Bošnjaka, smanji broj Srba i tako poremeti
demografska struktura Novog Pazara.
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
Bošnjački blagdani
državni praznici?
Narodni poslanik "Bošnjačke liste za
evropski Sandžak" i predsjednik Bošnjačkog
nacionalnog vijeća Esad Džudžević uložio je
amandmane na Prijedlog Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o državnim i
drugim praznicima, zahtijevajući da praznici
manjinskih nacionalnih zajednica u
Republici Srbiji budu tretirani kao državni
praznici, odnosno da bošnjački nacionalni
blagdani 11. maj - Dan bošnjačke
nacionalne zastave i 20. novembar - Dan
Sandžaka, usvojeni od strane Bošnjačkog
nacionalnog vijeća 11. maja 2004. godine a
potvrđeni Odlukom Vlade Republike Srbije
21. decembra 2005. godine, dobiju status
istakao je u obrazloženju navedenih
amandmana Esad Džudžević, dodajući da bi
se time također omogućilo adekvatno
obilježavanje vjerskih praznika pripadnicima
islamske vjeroispovijesti i unaprijedio stepen
ostvarenosti vjerskih prava u Republici Srbiji.
Osim navedenih izmjena, predsjednik
Bošnjačkog nacionalnog vijeća i poslanik
Bošnjačke liste za evropski Sandžak, Esad
Džudžević predložio je posebnim
amandmanom da se 11. juli proglasi danom
sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čime
bi Republika Srbija ispunila svoju
međunarodnu obavezu i na taj način poslala
poruku svijetu da pripada savremenim
praznik.
"Na taj način smo htjeli da ispravimo
nelogičnost da se Prvi maj i Nova godina
slave dva neradna dana, a da se najveći
državni praznika slavi jedan dan", rekao je
Ljajić.
On je napomenuo da se Dan primirja u
Prvom svjetskom ratu neradno obilježava u
svim državama pobjednicama, a da je to
prva počela da slavi Velika Britanija još 1919.
godine, a Srbija da ga obilježava raznim
manifestacijama od 2005. godine.
"Smatrali smo da Srbija kao učesnica u ratu i
zemlja koja je najviše stradala treba da ga
obilježava s obzirom na to da je u tom ratu
državnih praznika Republike Srbije.
Džudžević je posebnim amandmanima
tražio također i da se islamski vjerski praznici
Ramazanski i Kurban Bajram praznuju kao
državni vjerski praznici i da se time, pored
institucija lokalne samouprave, na njihovo
obilježavanje obavežu i republičke
institucije, kao i da se zaposlenim
pripadnicima islamske vjeroispovijesti
omogući dvodnevno praznovanje ovih
praznika.
"Usvajanjem navedenih amandmana,
stepen ostvarenosti prava manjinskih
nacionalnih zajednica u Republici Srbiji
podigao bi se na viši nivo i
korespondirao bi sa
standardima
uspostavljenim u svim
demokratskim državama",
evropskim društvima opredijeljenim za mir i
demokrartiju.
Prema predloženom tekstu izmjena i
dopuna Zakona državnim i drugim
praznicima, Dan državnosti Republike Srbije
proslavljao bi se dva radna dana, a kao novi
uveli bi se i 11. novembar - Dan primirja u
Prvom svjetskom ratu i 21. oktobar - Dan
sjećanja na srpske žrtve u Drugom
svjetskom ratu. Prema prijedlogu ukupan
broj neradnih dana u Srbiji sa osam povećao
bi se na deset dana, što je, kako je
objašnjeno, još uvijek ispod evropskog
prosjeka.
Govoreći o Danu državnosti Srbije, ministar
rada i socijalne politike Rasim Ljajić je
precizirao da će se taj praznik osim 15.
februara slaviti i 16. februara kako bi se
afirmisao najveći državni i nacionalni
izgubila trećinu populacije", napomenuo je
Ljajić.
Što se tiče 21. oktobra - Dana sjećanja na
srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu, on će
obilježavati kao spomen na stradanje u
Kragujevcu 1941. godine, kada je u tom
gradu za tri dana streljano 2.977 građana.
"Većina zemalja ima nacionalni dan sjećanja
na žrtve u Drugom svjetskom ratu i to je
inicijativa koju je podržalo 16.000 građana,
svi državni funkcioneri, većina stranaka
vlasti i opozicije i to je izraz potpune
saglasnosti oko toga da se taj praznik
obilježi", rekao je Ljajić.
Time će Srbija, kako je napomenuo ministar
Ljajić, upotpuniti obilježavanje onih
praznika iz perioda Drugog svjetskog rata i
naglasiti značaj koji je Srbija dala u
antifašističkoj borbi i pobjedi nad fašizmom.
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LIST SUFINANSIRA MINI STARST VO KULTURE REPUBLIKE SRBIJE NA PREPORUKU BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
Konkurs za
manjine u policiji
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije
raspisalo je konkurs za nekoliko desetina
policajaca na jugu Srbije, kako bi se
povećao broj pripadnika nacionalnih
manjina u MUP-u.
Kako je izjavio ministar policije Ivica
Dačić, takav konkurs treba da se raspiše i
u policijskim upravama Novi Pazar i
Prijepolje.
"Mislim da bi to tako trebalo da uradimo
i u Vojvodini, kao što smo i u Beogradu
uradili poseban konkurs, zato što imamo
problem nepopunjenosti policije", rekao
je Dačić.
On je objasnio da je cilj konkursa da se
poveća zastupljenost nacionalnih
manjina u MUP-u, jer je osnova rada
policije saradnja u lokalnoj zajednici, a
da će pripadnici nacionalnih manjina koji
budu primljeni morati da završe
standardnu policijsku obuku, kao i da
prođu neophodne provjere.
INTENZIVNI PREGOVORI O SPORAZUMU ZA SANDŽAK
Uključuju se i Erdoan i Tadić!
Potpisivanje sporazuma o objedinjavanju Islamske zajednice u Srbiji nadohvat je ruke, ali je teško
usaglasiti sve detalje između
Novog Pazara i Beograda, izjavio
je za istanbulski dnevnik "Hurriyet" šef turske diplomatije
Ahmet Davutolu (Davutoglu).
"Želimo da se učvrsti jedinstvo
među muslimanima Balkana, naročito onima koji su podijeljeni u
Sandžaku. Nastojat ćemo da sporazum bude dorađen i potpisan
narednih dana", rekao je Davutolu.
On je naglasio da Ankara želi
da se problem riješi u najkraćem
roku, dodajući da se uskoro očekuje da u Tursku doputuje i predsjednik Srbije Boris Tadić.
Većina printanih medija u
Turskoj bavi se vrućom temom, s
naglaskom da Turska ima preten-
zije da bude lider na Balkanu.
Dnevnik "Zaman", blizak vladi
Turske, prenosi da se i premijer
Redžep Tajip Erdoan (Recep
Tayyip Erdogan) spreman uključiti u postizanje dogovora.
"Turska ulazi s velikom nadom
da će se sporazum postići u što
kraćem roku. Sam Erdoan rado će
razgovarati sa svim akterima iz Srbije. Već je imao susrete s ministrima
Rasimom
Ljajićem,
Sulejmanom Ugljaninom, šefom
diplomatije iz Beograda Vukom
Jeremićem. Erdoan se nedavno u
Istanbulu susreo s kolegom Mirkom Cvetkovićem, a isto će biti i
kada u Ankaru narednih dana doputuje i Boris Tadić", navodi list.
Ugledni turski dnevnik "Milliyet" o istoj temi razgovarao je s
turskim reisom i predsjednikom
Uprave za vjerska pitanja prof. dr.
Mehmetom Gormezom.
"Nećemo dozvoliti da trud
propadne. Moramo raditi strpljivo. Naš rad ima za cilj pronaći
zajedničko tlo. Nastavit ćemo raditi sa Srbijom. Rješenje leži u jedinstvenoj Islamskoj zajednici
koja će poštivati suverenitet i teritorijalni integritet Srbije i sarađivati sa svim ostalim crkvama i
vjerskim zajednicama u Srbiji i regiji", rekao je Gormez.
On je najavio da će sporazum
biti dorađen i potpisan vrlo brzo.
Turski mediji govore i o tome
da će potpisivanje i realizacija sporazuma dovesti do velikih invecticija u Srbiju.
Između ostalog, Ankara će donirati deset miliona eura za gradnju aerodroma u Sandžaku i još
30 miliona eura za gradnju novog
puta od Novog Pazara do Sjenice.
MILAN VESELINOVIĆ
Neophodna
revizija popisa
DŽUDŽEVIĆ PONOVO U SKUPŠTINSKIM KLUPAMA
Poslanik Bošnjačke liste za
evropski Sandžak Esad
Džudžević "odmrzao" je svoj
status poslanika i počeo je
učestvovati u radu
parlamenta jer je dobio
uvjeravanja da će se u
razumnom roku riješiti
problemi koji se tiču položaja
Bošnjaka.
Na konferenciji za novinare u
Skupštini Srbije Džudžević je
rekao da je od državnog vrha dobio uvjeravanja da će biti
"prečišćeno" stanje u Policijskoj upravi u Novom Pazaru.
"Odlučio sam da svoj status odmrznem i poslanici Bošnjačke liste
će raditi u punom kapacitetu i u plenumu i u nadležnim odborima",
rekao je Džudžević, naglašavajući da Bošnjačka lista ovaj način želi
da pokaže svoju punu opredijeljenost evropskom putu naše zemlje
i tako i simbolično demonstrira podršku dobijanju kandidature za
članstvo Srbije u Evropskoj uniji, koje se očekuje 9. decembra.
Na konferenciji za novinare, Džudžević je podsjetio na to da je
nedavno uputio pismo predsjedniku Srbije Borisu Tadiću, premijeru
Mirku Cvetkoviću i predsjednici parlamenta Slavici Đukić -
Dejanović u kome im je skrenuo pažnju na neke od nagomilanih
problema Bošnjaka u Sandžaku.
Džudžević je u tom pismu, između ostalog, tražio smjenu načelnika
policije u svim sandžačkim opštinama i gradu Novom Pazaru, ali i
razrješenje sa dužnosti svih zaposlenih u policiji, sudstvu,
tužilaštvu i zavodima za izvršenje krivičnih sankcija koji su
učestvovali u kršenju ljudskih prava Bošnjaka, u vrijeme režima
Slobodana Miloševića, i nakon toga.
"Mi smo tražili lustraciju ljudi koji tamo rade i koji krše ljudska
prava. Ja sam bio 11 puta hapšen od Miloševićevih policajaca koji i
danas tamo rade", naglasio je Džudžević.
U pismu najvišim državnim predstavnicima narodni poslanik i
predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Esad Džudžević tražio
je, također, i usaglašavanje nacionalnog sastava zaposlenih u
policiji, sudstvu i tužilaštvu u svim opštinama u kojima žive
Bošnjaci i omogućavanje povratka, prognanih i raseljenih Bošnjaka
u opštinu Priboj.
Drugi poslanik Bošnjačke liste za evropski Sandžak Bajram
Omeragić izjavio je da je za tu listu važno da određen broj
problema u Sandžaku bude riješen u razumnom roku.
Omeragić je dodao da će Bošnjačka lista za evropski Sandžak kao i
do sada dati doprinos da se izglasaju svi evropski zakoni kako bi
Srbija dobila status kandidata u decembru.
Gradski odbor Srpske radikalne stranke u
Novom Pazaru traži reviziju upravo
završenog popisa stanovnistva.
Predsjednik ovog odbora Milan
Veselinović tvrdi da postoji nesaglasnost
između rezultata popisa na lokalnom i
republičkom nivou.
"Smatramo da treba izvršiti reviziju
popisa u opštinama Novi Pazar, Tutin,
Sjenica i Prijepolje. Imamo slučaj da je u
Novom Pazaru popisano 110.000 ljudi,
dok je Republički zavod izašao sa cifrom
od 92.000 stanovnika", rekao je
Veselinović Radiju Sto plus.
On razlog ovakavog stava objašnjava,
kako kaže, pretenzijama koje su postojale,
kako u nadležnom republičkom zavodu,
tako i kod popisivača i instruktora na
terenu.
"Sami popisivači uz savjetnike iz
Republičkog zavoda i instruktora iz Novog
Pazara, jednostavno su pretendovali da
na području Novog Pazara povećaju broj
stanovnika, tako sto će pisati i one koji ne
žive ovdje. Cilj je bio da se poveća broj
Bošnjaka, a smanji broj Srba i time se
promijeni demografska slika Novog
Pazara, ali i Srbije", rekao je Veselinović.
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
DRUGI PIŠU: EUROPEAN VIEW
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
PUSTO TURSKO, ĐUTURE...
Naša budućnost nije unaprijed određena, ali sve što se jesenas dešava, više nego
očigledno, upućuje na historijski povratak Turske, u krilo Balkana.
Moderni nasljednici Otomanske imperije su rado viđeni na prostoru bivše Jugoslavije.
Naročito, na istočnoj polovini bivše socijalističke domovine, sve češće se sjate u Sarajevu,
Beogradu i Novom Pazaru, čime su skamenili ko kamen studeni i najveće kritičare.
Jednostavno, dok Srbija broji sitno za evro-kandidaturu, a lideri traže izlaz iz političkih
kanjona, u kojima su trenutno zatureni, Turci su od Amerike dobili zeleno svjetlo da
doprinesu izlasku iz krize, onoga što je ostalo od njihove "zaostavštine". Ono što su ostavili
za sobom davno napuštajući naše krajeve, iako se prve asocijacije na otvorenom
balkanskom putu odnose na zajedničke običaje, način života, ponašanje, izreke i čak
7.000 turskih riječi, do kore velikog mozga, usađenih u srpskom jeziku.
Turci su došli i uskliknuli, kano "sivi soko". Ofanzivno, imaju običaj da kažu, do bubrega,
što je olakšalo njihov povratak, dočekan uglavnom s odobravanjem i kao signal dobre
volje. Jer, Srbima je trebalo 500 godina da se oslobode Turaka, a savremenim
Osmanlijama manje od godinu dana, ponovo da "zavladaju" Srbijom. Ovoga puta,
pomoću daljinskog TV upravljača, najpouzdanijeg oružja današnjice, čija posredna veza,
na elektronskim medijima, vraća sve ono što su nam Turci testamentarno, ostavili u
amanet. Poentirano u izrazu "pusto tursko" je vječita čežnja, vime za napajanje,
objašnjenje, naslijeđe ili posljednji zahtjev za halal, na samrti, bolesti, neočekivanom
rastanku...
Pusto tursko, zvuči različito. Ovaj izraz je drago podsjećanje, na ašik dane. Na
momkovanje, u Užicu - malom Carigradu, kroz koje se "proći ne mogade, od zumbula i od
karanfila, od sokaka i od ćepenaka". Od duševne boli, ravne veremu, kad se pomene
pusto tursko, uz koji spontano naviru priznanja dunjalučke prolaznosti. Dubok uzdah,
zbog puste ljepote, pustog života, bez igdje ičega, ikoga. Sve prazno, ali srce vapi od
nemira. Od pustovnika, hajduka i razbojnika, iz starog vakta i običaja, tuge za turskim
adetima. Pustim, kao čista djevojačka ljepota, opisana u "Nečistoj krvi" i "Zoni
Zamfirovoj". Poput vječitog nedostajanja neprevaziđene prošlosti, usamljene, kao pusto
tursko groblje, što trajno odolijeva po sandžačkim varošima i nudi trajni biljeg, na stara
dobra vremena. Na turski vakat i njen administrativni aparat, totalno slijep za boju,
porijeklo, nacionalnost ili društveni položaj. Kad se cijenila sposobnost, pamet i ambicija.
Tako su mnogi veliki veziri bili u stvari robovi, najrazličitijeg porijekla, što je u odnosu na
Španiju bilo ultra napredno, jer u Španiji, da bi dobio bilo kakvu državnu službu ili bilo
kakav položaj, morao si da dokažeš da si stari hrišćanin, sa sedam krštenica. Znači, morao
si da podneseš krštenice svojih sedam predaka iz sedam generacija unazad, kojima bi
dokazao da nisi imao ni jednog muslimana ili Jevreja u porodici, čime bi dokazao
hrišćansku krv. Novi hrišćani su uvijek bili pod sumnjom, uvijek su bili na ovaj ili onaj
način proganjani ili žigosani od strane vlasti, sve do početka 20. vijeka, kad je konačno
Zakon o sedam krštenica i čistoti krvi ukinut.
Drugo lice, istog izraza, ima suprotna značenja. Saglasno tome, pustahija u prijevodu
upućuje na razbojnika. Na nezgodnu osobu, neobuzdane naravi i plahovita inata. Na
objesnog siledžiju, seoskog đilkoša, dokonog nasilnika čije razbojništvo obilježavaju
nasilje i hir, u funkciji neobjašnjive ćudi, zbog koje ne haje grah u sandžačku kašiku. Ni
takac, ni makac, nije mu dobar šejtan, ni majka. Nema trna, ni grma, ali ima mokre fitilje i
mravinjak u nogama. Samo drži kantar što mjeri zulume, preko leđa širine vrata I zaostale
arome dokusurene cicvare, u kojoj se ogledaju budala i bena, oba termina, istog značenja
i turskog porijekla. Dakle, pusto tursko je ponekad alibi, projekcija, stereotip i predrasuda
na vječitu krivicu Stambola na Bosforu. Za sve i svašta.
Iskošen rukopis, istrajava, na Balkanu. Jednostavno, tuga za starim vaktom i manirima.
Žal za pustim snovima, iako je u Srbiji dušmanski odnos u 19. vijeku važio za Tursku, zatim
za Austro-Ugarsku, pa kvislinge, četnike, Staljina u pedesetim, hipike - deceniju kasnije,
za studentski pokret, u sedamdesetim 20. vijeka, a danas, na crnoj listi većinskih
pustahija su, vjerovatno, Albanci, Amerika, NATO, KFOR, Euleks. Paradoksalno,
osvjedočeni borci protiv svega što je tursko na Balkanu, uglavnom nose turska imena Karadžić, Ekmedžić, Ćosić… To nameće zaključak da je pusto tursko, najnovija nostalgija
varošana, što olako odaju i otkrivaju svoje namjere, pa presamićeni zure u pazarski izlog i
upinju se da preteknu sami sebe. Kao što se Jošanica muči da pretekne Rašku.
Sve je moguće, ali jesen prođe, a spokoj u Srbiju ne dođe. Zbog onih što prodaju politiku,
a ne logiku, balkanski psi rata mogu sve, osim da uzgube maternji jezik. Turski rečeno,
dersi derum - naravno deru, jer su ubijeđeni da je politika moguća i bez logike, što će reći
bez pameti. Važna je matematika, po sili višeg zakona i političkog bofla. Minusi se
umnožili, proširili, nagrnuli i rastegli, u novim, a ne konačnim verzijama, višedecenijskog
nagađanja, kao presedan i pogled upućen, ka "Mitrovdanskom prošeniju", sve brojnijih
rusofila što, kao isprekidana sjenka, žare balkanski žar i iz sjeverne trećine Kosovske
Mitrovice ultimativno traže konfederaciju s Moskvom. Ištu mjeru do koje se nikad neće
vinuti i prizivaju devedesete, u kojima su krenuli ka nebu, a stigli u geto - rupu, iz kojeg,
kao u sarajevskoj Kuduz mahali, napreduju po sistemu slijepe mrlje. Traže petu stranu
dunjaluka. U kokuzna vremena, potajno pogledima tupih telova, namah stišani
istrajavaju, u traganju za odgovorom na pitanje: "O da l’ smo rođeni zli, il’ smo u putu to
postali, o da l’ smo rođeni zli, il’ smo isti ko ostali?!"
Gdje je ta zima, pitaju Skandinavci, dok Sandžaklije, više oslonjeni na tursko iskustvo,
nego na balkanska osjećanja, idu u budućnost. Znaju da imaju 11 partija, a ne znaju
koliko je narko dilera, što obogaljiše sandžačku omladinu.
Kurta je sačekao da uzjaše Murta. Na sred tromeđe se ušemili i sad smo u ćorsokaku...
Pogrešni mitovi o Balkanu
Balkanske države, uprkos pustošenjima 1990-ih, razvijaju se demokratski
i
ekonomski,
ali
rasprostranjeni negativni mitovi o
Balkanu i dalje opstaju, navodi se u
članku objavljenom u akademskom časopisu Juropijan vju (European View).
Profesor političke filozofije
Asteris Huliaras u tekstu "Neuspjele
države na Balkanu: sedam mitova"
osporava, između ostalog, da je takozvana "balkanizacija" loša, da su
ljudi na Balkanu posebno nasilni,
da je mogućnost ulaska u EU jedina garancija mira i bezbjednosti,
kao i da je Balkan homogen region.
On kao prvi mit navodi "Balkan je uvijek bio Balkan", prema
kome je ovaj geografski pojam
"uvijek bio ispunjen negativnim
konotacijama nasilja, divljaštva,
primitivizma - u mjeri za koju je
teško naći paralelu u historiji".
Termin "balkanizacija", koji
obično podrazumjeva raspad većih
političkih jedinica na manje međusobno zavađene države, poslije
Prvog svjetskog rata dobio je negativne konotacije zbog navodne prijetnje međunarodnom poretku,
stabilnosti i miru, navodi Huliaras.
Profesor Univerziteta na Peloponezu navodi da je Balkan opisivan i kao "Bure baruta Evrope" i
citira nekadašnjeg britanskog premijera Vinstona Čerčila koji je
rekao da "Balkan stvara više historije nego što može da je potroši".
Početkom 1990-ih termin je
postao još negativniji, budući da su
mnogi na Zapadu vjerovali da je do
raspada Jugoslavije došlo usljed
mržnje iz prošlosti, ali se riječ "Balkan" sada izbjegava i češće se koristi "Jugoistična Evropa", mada
opstaje i "Zapadni Balkan".
Povodom mita "balkanizacija je
loša stvar", Huliaras navodi da je
"Balkan fragmentarniji nego ikada,
ali su istovremeno, balkanske zemlje demokratičnije nego ikada
prije".
Iako to nisu savršene demokratije, vlast se bira na uglavnom slobodnim i poštenim izborima,
gubitnici priznaju poraz, a nacionalne manjine imaju prava zapisana u ustavima ili zvaničnim
sporazumima.
"Balkanizacija i demokratizacija izgleda da idu zajedno", navodi
autor i dodaje da za razliku od prošlosti, savremena balkanizacija izgleda da ne ugrožava ekonomiju,
dok su granice u regionu otvorenije
nego ikada prije.
"Izgled ulaska u EU usklađuje
razlike u zakonima, standardima i
valuti i, kao ishod, protok ideja, dobara i ljudi preko granica na Balkanu događa se neviđenom
brzinom. Na određeni način, nacionalna fragmentacija je dalji
motiv za inteziviranje političke i
ekonomske integracije. Jer, vjerovatno prvi put od ranog perioda
Otomanskog carstva, Balkan postaje zaista ujedinjen", navodi Huliaras.
Također je mit, kaže Huliaras,
da poslije proglašenja nezavisnosti
Kosova, na Balkanu nema više secesionističkih pokreta koji bi mogli
dovesti do stvaranja nove države.
"I dalje postoje značajni i snažni zahtjevi za promjenom granica", navodi autor i dodaje da
predstavnici Republike Srpske
često govore o referendumu o pripajanju Srbiji, dok je sličan zahtjev
popularan i među bosanskim Hrvatima.
Slična inicijativa je moguća i
među Albanicima u Makedoniji ili
Srbima na sjeveru Kosova.
"Ipak, veći dio Balkana (uključujući srpsku vladu) i međunarodni faktori (uključujući SAD i EU)
nisu naklonjeni daljoj promjeni
granica. Izgleda da trenutna ravnoteža moći štiti status kvo", navodi
Huliaras.
Govoreći o mitu "mamac članstva u EU održava Balkan stabilnim i mirnim", autor navodi da se
stabilizacija Balkana smatra prevashodno odgovornošću Evropske
unije, koja je u regionu prisutna
više nego bilo gdje drugdje u svijetu.
Izgled članstva u EU značajno
utiče na političke i ekonomske reforme, navodi autor, ali i dodaje da
Unija nema jedinstvenu spoljnu
politiku i da u Briselu "očigledno"
postoji zamor od proširenja.
Huliaras zaključuje da "angažman Evrope nije dovoljan za održanje stabilnosti i podsticanje rasta
na Zapadnom Balkanu" i dodaje da
je potrebna i trajna posvećenost
SAD, a trebalo bi da bude umiješana i Rusija.
"Naposljetku, lako je predvidjeti da će domaći politički akteri
biti skloni da igraju na rivalitet
Zapad-Rusija, kao što se događalo
više puta u historiji", ocijenio je
grčki profesor.
Povodom mita "Balkan je posebno nasilan region", on navodi da
ne postoje podaci koji ukazuju da
su ljudi na Balkanu nasilniji od
drugih ljudi i podsjeća na izvještaj
UN iz 2008. koji pokazuje da je
nivo zločina protiv ljudi i imovine ubistva, pljačke, silovanja, provale i
napadi - na Balkanu manji nego u
Zapadnoj Evropi.
Huliaras poriče i mitove da je
"Balkan homogen region" i da su
"balkanske države isuviše male da
osuguraju bezbjednost i jamče ekonomski razvoj".
Tekst je izašao u novembarskom broju časopisa Juropijan vju
koji izdaje Centar za evropske studije, tink-tenk organizacija Evropske narodne partije.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
PREGOVORI O OBJEDINJENJU ISLAMSKE ZAJEDNICE U SRBIJI
Zukorlić prepreka dogovoru
Sporazum o jedinstvu Islamske
zajednice u Srbiji, koji je inicirala
Turska, i dalje je na čekanju, a
kako "Blic" nezvanično saznaje od
izvora bliskih Rijasetu Islamske
zajednice Srbije, postoje zainteresovane strane koje bi voljele da
sporazum doživi neuspjeh.
"U sve tri dosadašnje verzije
sporazuma, tačka dva odnosi se
na zabranu hodžama da se bave
politikom. Zukorlić je i pored
toga u gostovanju na jednoj televiziji izjavio da njemu niko to ne
brani. Sam je doveo u pitanje sporazum", navodi izvor "Blica" i dodaje da je iz toga očito da
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, koja inače podržava Zukorlića, želi krah cijelog procesa,
ali da za to okrivi Beograd.
Poslije takvih istupa u javnosti novopazarskog muftije, Turska
je, navodno, preko Cerića upozorila Zukorlića da će potpuno biti
isključen iz sporazuma ako nastavi "da se ponaša na svoju ruku".
Izvor "Blica" navodi da priča
kako je Islamska zajednica u BiH
jednoglasno usvojila sporazum i
ultimativni stav Mustafe Cerića
da to mora da učini i Beograd
nema smisla, budući da su u proces uključene tri strane, a ne samo
jedna i da je riječ o zajedničkom
dokumentu u kojem moraju da
učestvuju i Beograd i Sarajevo i
Ankara.
Kako se u javnosti sve više
priča, oko pojedinih stavki sporazuma tri strane su se usaglasile, ali
MINISTAR RASIM LJAJIĆ
Rano govoriti o potpisivanju
Ministar rada i socijalne politike i osnivač
Sandžačke demokratske partije Rasim Ljajić
izjavio da ima napretka u razgovorima oko
objedinjavanja Islamske zajednice u Srbiji,
priznajući da ima spornih stvari.
Prema njegovim riječima, međutim, isuviše
je rano govoriti da li će sporazum o
ujedinjavanju IZ u Srbiji biti potpisan i kada.
Ljajić je, komentarišući pisanje Dnevnog
avaza da su razgovori o objedinjavanju IZ u
Srbiji zapali u ćorsokak, rekao da je sigurno
da potpisivanju sporazuma i stvaranju povoljne klime ne doprinosi svakodnevno
lansiranje potpuno kontradiktornih informacija.
Ljajić je novinarima rekao da još uvijek ima spornih stvari oko kojih se pregovara
i oko kojih treba da se slože obje strane u ovom sporu.
On je ocijenio da potpuno suprotno ponašanje obiju strana unutar Islamske
zajednice "ne stvara dobru klimu da do dogovora dođe".
"Ukoliko se ovako nastavi, plašim se da smo bliže propasti cijelog procesa nego
što će on dati rezultat", rekao je ministar Ljajić i dodao da je stoga potrebno da
se svi drže dogovora.
Otvaranje predstavništva Narodnog vijeća Sandžaka Muamera Zukorlića u
Geteborgu i najave da će slični centri okupljanja uskoro osvanuti i u Vašingtonu,
Briselu i Istanbulu, Rasim Ljajić ocjenjuje kao nepostojeću instituciju za dva dana.
"Suština je da se tu radi o nepostojećim institucijama čiji je vijek trajanja dug
koliko mediji o tome pišu - dva ili tri dana", izjavio je za "Večernje novosti"
predsjednik SDPS i ministar u Vladi Rasim Ljajić.
"Cilj je da se ovom fantomskom institucijom skrene pažnja. To je čista reklama.
Zukorlić jedino stalnim pravljenjem problema može da ostane u životu.
Upropastio je i uništio sve što je do sada radio. Ništa pozitivno ne može da ponudi.
Koga će on da predstavlja?", istakao je Ljajić za "Novosti".
i dalje postoje problemi koji su
nepremostivi i oko kojih se traži
rješenje.
"Jedan od problema odnosi se
na pozicije u hijerarhiji Islamske
zajednice koje će u budućnosti
Zilkić i Zukorlić moći da zauzmu,
jer je ideja da imaju približno isti
uticaj, a poznato je da za najviše
pozicije ne mogu da se kandiduju.
Drugi i svakako najveći problem
na koji Rijaset u Beogradu nikada
neće pristati jeste što u Cerićevoj
i Zukorlićevoj verziji sporazuma
stoji stavka da bi izbor sljedećeg
muftije trebalo da verifikuje
upravo Cerić, što nema nikakvog
smisla i logike budući da su svima
poznati dobri odnosi koje on i
Zukorlić imaju", navodi izvor
"Blica" i objašnjava da stavka koja
se tiče sjedišta jedinstvene zajednice jeste nešto o čemu se pregovara, ali svakako ne i razlog zbog
kojeg bi pregovori eventualno
mogli da propadnu.
Predsjednik Srbije Boris Tadić
i ministar spoljnih poslova Vuk
Jeremić, kako se saznaje, početkom decembra otputovaće u uzvratnu posjetu Turskoj, gdje će
razgovarati s turskim šefom diplomatije Ahmetom Davutogluom i još jednom pokušati da
dođu do rješenja koje bi odgovaralo svim stranama. U planu je da
se tada održi nekoliko sastanaka,
a novost je da će njima prvi put
prisustvovati Adem Zilkić i Mua-
mer Zukorlić, ali najvjerovatnije
odvojeno. Razgovori će se voditi i
na drugim nivoima.
Orijentalista Rade Božović
kaže za "Blic" da nije logično da
Mustafa Cerić verifikuje izbor
muftije u Srbiji.
"Makedonija se odvojila kao
država i više se ne govori ni o jednom vjerskom centru i crkvi. Isto
bi trebalo da bude i u ovom slučaju. Na kraju, ni Cerićevo mjesto
nije u potpunosti zagarantovano
poslije izbora u Islamskoj zajednici u BiH. Lako se može desiti da
i tamo dođe do smjene, pa ta
stavka sporazuma dodatno kom-
plikuje situaciju", ističe Božović.
Dnevni avaz je, prošle nedjelje, objavio da su pregovori o objedinjavanju Islamske zajednice
Srbije zapali u ćorsokak zbog najmanje tri stvari, od kojih je najspornije pitanje statusa Muamera
Zukorlića.
Sarajevski "Dnevni avaz", blizak Zukorliću i Ceriću, objavio je,
prošle nedjelje, da su pregovori o
objedinjavanju Islamske zajednice
Srbije zapali u ćorsokak zbog najmanje tri stvari, od kojih je najspornije pitanje statusa Muamera
Zukorlića.
ZILKIĆ ZA OČUVANJE RIJASETA
Potrebno najbolje rješenje za sve
Od pomirenja IZ nema ništa ako Turska i
dalje bude insistirala da se postojeći Rijaset
u Srbiji ugasi i formira Mešihat podređen
Mustafi Ceriću. Ovako je trenutnu situaciju
za "Novosti" objasnio reis-ul-ulema Islamske
zajednice Srbije Adem Zilkić.
"Spreman sam da odmah sjednem za
pregovarački sto i razgovorima ću pristupiti
sa maksimalnom fleksibilnošću, ali ukoliko
Turska bude insistirala na gašenju Rijaseta,
onda dogovor neće biti postignut", izričit je
Zilkić, prema kome je potrebno pronaći
najbolje rješenje za sve pripadnike islamskih zajednica u Srbiji.
Prema njegovom mišljenju, međutim, takvo rješenje neće se postići uz
uključivanje bosanskog reisa Mustafe Cerića.
Zilkić ističe da je spreman da se povuče sa funkcije ali samo pod uslovom da
bude smijenjen i Muamer Zukorlić.
6 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
JELENA TRIVAN, POTPREDSJEDNICA DS
Nećemo da izgubimo
još jednu generaciju
Ugljanin sa
ambasadorom
Norveške
Potpredsjednica DS Jelena Trivan
izjavila je da "Preokret", koji su
pokrenuli LDP i SPO propagirajući promjenu državne politike
prema Kosovu, nije glasnogovornik DS-a. "Netačno je da je "Preokret" napravljen da bi sadašnja vlast
obezbjedila novi mandat na izborima", rekla je Trivanova u intervjuu "Politici", ističući da "DS vodi
politiku za koju je na izborima dobila mandat".
Ona je ocijenila da je politika
DS najrazumnija i jedina Srbiji daje
šansu za budućnost, da, vodeći
zemlju ka EU, pokuša da osnaži
svoje pozicije i odbrani interese na
Kosovu.
Trivanova smatra da je odricanje od Kosova da bi riješili probleme neodgovorno razumjevanje
državne politike, jednako kao i
odricanje od EU kako bi, navodno,
povratili Kosovo.
"Ozbiljne zemlje imaju stogodišnje, milenijumske ciljeve, a mi
ne možemo da se držimo zacrtanih
nacionalnih ciljeva ni u toku jednog izbornog ciklusa", rekla je potpredsjednica DS.
Ona je napomenula da će DS
na izbore, koji će biti redovni, iduće
godine, izaći sa konkretnim rezultatima umjesto sa "mnogo praznih
medijskih nastupa i demagoških
priča".
"DS će u kampanju", kaže Trivanova, "kada joj bude vrijeme",
ponavljajući da u SNS-u ne vide
partnera nego političkog protivnika.
"Mi milsimo da SNS vrijednosno ne pripada strankama evropske orijentacije, pa samim tim ne
vidimo sebe u bilo kakvoj saradnji, naročito ne u partnerstvu
koje bi moglo da vodi zemlju. Mi
ćemo na sljedećim izborima biti
ljuti protivnici, a vjerujem da će
DS, nakon izbora, formirati
vladu", rekla je ona.
Primjetivši da je lider SNS Tomislav Nikolić spreman na sve
vrste saveza, i sa Muamerom Zukorlićem i sa liderom crnogorskog DPS-a Milom Ðukanovićem,
Trivanova je rekla da DS nije takva
stranka.
Odgovarajući na kritike da
vlast nikada ne smije javno da kaže
da neće ratovati za Kosovo, pa iako
neće, potpredsjednica DS-a je rekla
da je politika DS okrenuta miru.
"Rezultati popisa stanovništva
pokazali su da je jedna generacija
izgubljena, a to znači da Srbija ne
može sebi da dozvoli luksuz da izgubi još jednu generaciju. Bez ljudi
neće biti ni Srbije, pa ne bismo
imali za šta ni da se borimo", poručila je potpredsjednika Demokratske stranke Jelena Trivan.
KONFERENCIJA O ULOZI MEDIJA U IZBORIMA
Profesionalizam umjesto kampanje
Urednici i novinari nekoliko medija u Sandžaku
učestvovali su, prošle nedjelje, u Novom Pazaru
na konferenciji "Profesionalizam umjesto propagande", koju pred najavljene izbore u Srbiji
sprovodi Misija OSCE u Beogradu.
Šefica Medijskog odjeljenja OSCE-a Dragana Nikolić Solomon ocijenila je da organizacija koju predstavlja želi da osnaži medije i
podrži novinare da tokom predizborne kampanje izvještavaju objektivno i nepristrasno.
"Danas se u Novom Pazaru savjetujemo sa
urednicima i novinarima, sa ciljem da pobolj-
šamo kvalitet izvještavanja tokom izbornih
kampanja. Potrudićemo se da za ovdašnje novinare organizujemo dolazak vodećih evropskih
trenera za tu oblast", izjavila je Dragana Nikolić
Solomon za Radio Sto plus.
Gosti jednodnevne konferencije bili su
Milka Tadić Mijović iz podgoričkog "Monitora",
Sead Sadiković, slobodni novinar iz Bijelog
Polja, i Boro Kontić iz sarajevskog Media Centra.
Tokom konferencije prikazan je i film Bore
Kontića "Godine koje su pojeli lavovi".
Ministar dr Sulejman Ugljanin
primio je u Vladi Srbije, NJ.E.
Nilsa Ragnara Kamsvaga, ambasadora Kraljevine Norveške i
prvog sekretara Rodžera Jorgensena. Tom prilikom razmjenjena su mišljenja o aktuelnoj
situaciji i o unaprjeđenju ekonomske saradnje dvije zemlje.
Ministar Ugljanin je norveškom ambasadoru predstavio
46 nedovoljno razvijenih opština Srbije, potencijale i po-
godnosti ulaganja u ova najnerazvijenija područja. Takođe,
ministar je pozvao ambasadora
Kamsvaga da zajedno obiđu nerzavijena područja i vide mogućnost ulaganja u njih.
Takođe, ministar Ugljanin
se zahvalio Kamsvagu na prijateljskoj i čvrstoj podršci koju
Norveška daje Srbiji i izrazio je
svoje zadovoljstvo zbog potencijalnih mogućnosti saradnje sa
ovom nordijskom zemljom.
Izbori 6. maja?
Predsjednik Izvršnog odbora DS i
šef novoformiranog Izbornog
štaba te stranke Marko Đurišić
kazao je da je najvjerovatniji
datum održavanja redovnih izbora
6. maj iduće godine. Prema njegovim riječima, Vlada Srbije će postojati sve dok bude većine da se
izglasavaju važni zakoni, a kada te
većine ne bude ićiće se na izbore.
Na konstataciju da Vlada već sada
kuburi sa kvorumom, Đurišić je
podsjetio da je Vlada i na samom
početku imala vrlo tanku skupštinsku većinu.
Na pitanje da li će se iskristalisati datum održavanja sljedećih izbora poslije 9. decembra, kada će
biti jasno da li će Srbija dobiti status kandidata za člana EU, Đurišić
kaže da taj datum već sada nije ni-
kakva misterija, odnosno da jasno
proizilazi iz zakona, zbog čega su
sve ostale licitacije o datumu neosnovane.
"Izbori moraju da se završe 30
dana prije kraja mandata prethodnog saziva, a mandat ovog saziva
je počeo 12. juna. Onda je rok za
raspisivanje od 45 do 60 dana,
znači izbori moraju da se raspišu
od 12. marta do 27. marta, a da se
održe između 26. aprila i 20 maja.
Kada gledate kalendar onda ćete
vidjeti da su nedjelje, kada se obično organizuju izbori u Srbiji 29.
april ili 6. maj. Za 29. april ne mislim da je dobar datum jer se nadovezuje na prvomajske praznike,
znači 6. maj je onaj termin kada bi
trebalo da se održe redovni izbori",
objasnio je on.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
STUDENTI DRŽAVA REGIONA USVOJILI ZAJEDNIČKU DEKLARACIJU
Vrijedi li Bolonja?
Predstavnici studenata iz Srbije, BiH,
Slovenije i Hrvatske traže da se izvrši
procjena primjene Bolonjske deklaracije radi rješenja problema u visokom obrazovanju
Na kraju konferencije "Konfest",
studenti iz Beograda, Novog Pazara,
Novog Sada, Pule, Zadra, Splita i Mostara, usvojili su deklaraciju u kojoj
pozivaju na ocjenjivanje nastavnih
programa na univerzitetima u regionu i na njihovo usklađivanje.
Studenti su u tom dokumentu zatražili i jaču saradnju privrede i univerziteta, kao i omogućavanje prakse
u toku studiranja.
U deklaraciji, koju je na konferenciji u Domu Narodne skupštine u
Beogradu, pročitao student Stefan
Surlić, kaže se i da je potrebno "ravnopravno uključenje svih aktera visokog obrazovanja" u proces
donošenja zakona u toj oblasti.
Pomoćnik ministra obrazovanja
Srbije Slobodan Jauković i prorektorka
Univerziteta u Beogradu Neda Bokan
su u obraćanju studentima obećali da
će njihovi zahtjevi biti razmotreni.
Jauković je ocijenio da u Srbiji prije
početka primjene Bolonjske deklaracije u visokom obrazovanju nije spro-
vedena adekvatna priprema studenata
i profesora, kao i da nisu obezbjeđena
materijalna sredstva za to.
Jedan od važnih dijelova Bolonjske deklaracije tiče se veće prolaznosti studenata, ali je taj rezultat izostao,
ukazao je Jauković.
"Uključili smo se u opštu evropsku debatu o Bolonjskom procesu u
visokom obrazovanju", rekao je Jauković i ocijenio da je to dobro i da je
potrebno veće angažovanje svih zain-
teresovanih kako bi se dobilo bolje
obrazovanje.
Studentska konferencija "Konfest"
održana je u Beogradu od 23. do 26.
novembra, a očekuje se da će deklaraciju sa tog skupa prihvatiti i regionalni studentski parlamenti.
Protesti u vezi sa uslovima studiranja sada traju u Sloveniji, a nedavno
su izbili i u Beogradu. Studenti su tražili smanjenje školarine i bolje uslove
studiranja.
ISO 9001 ZA SEDU I ŠEST NOVOPAZARSKIH TEKSTILNIH KOMPANIJA
Vrtić na Hadžetu
u martu iduće godine
Radovi na izgradnji dječijeg vrtića u novopazarskom naselju Hadžet privode se kraju, a u toku je izgradnja kotlare, i uređenje dvorišta.
Grubi građevinski radovi na izgradnji ovog objekta
završeni su još u decembru prošle godine sredstvima Evropske investicione banke, koja je za ovaj projekat obezbjedila 38 miliona dinara.
Novi Pazar za sada ima tri obdaništa u kojima je upisano oko 1.200 mališana, a isti broj djece nalazi se na spisku čekanja za upis.
Početak izgradnje dječijeg obdaništa u novopazarskom naselju Hadžet bio je razlog spora između Zukorlićeve Islamske zajednice u Srbiji i novopazarske Gradske
uprave, zbog vlasništva nad parcelom na kojoj se on gradi.
Predstavnici
USAID-a u posjeti
Državnom univerzitetu
U korak sa svijetom
Zahvaljujući višemjesečnoj pripremi i obuci u organizaciji Američke agencije za međunarodni
razvoj USAID, šest novopazarskih
tekstilnih kompanija i Regionalna
Razvojna Agencija Sandžaka
SEDA, od prošlog utorka, vlasnici
su Sertifikata ISO 9001.
Riječ je o sertifikatu švajcarske
kompanije SGS, odnosno vodeće
svjetske kompanije u oblasti inspekcije, verifikacije, testiranja i
sertifikacije.
Pored SEDE, vlasnici sertifikata ISO 9001 su i tekstilne kompanije: Classik, Denistar, His,
Join,Maxers i Tri B.
Posjedovanje sertifikata ISO
9001 je od izuzetne važnosti za
Regionalnu razvojnu agenciju
Sandžak (SEDU) koja će ubuduće
biti u mogućnosti da pruža visoko
kvalitetnu obuku i usluge malim i
srednjim preduzećima u regionu
i da efikasnije predvodi ekonomski razvoj sandžačkog područja.
Vlasnicima novopazarskih
tekstilnih kompanija, sa druge
strane, sertifikat 9001 pruža mogućnost izlaska na međunarodno
tržište i pokazuje njihovu riješenost da ostanu predvodnici ekonomskog oporavka regiona
ispunjavanjem međunarodno
priznatih standarda i pravila za
upravljanje kvalitetom.
Ceremoniji dodjele Sertifikata
ISO 9001 su, pored vlasnika tekstilnih kompanija, prisustvovali i
Majkl Pilsberi, direktor USAIDovog Projekta za jačanje ekonom-
ske sigurnosti, Vladimir Jovanović,
predstavnik Nacionalne agencije za
regionalni razvoj, Marinko Ukropina, direktor kompanije SGS u
Beogradu i druge zvanice.
Dobijanje sertifikata ISO
9001 samo je dio ukupnog Projekta za jačanje ekonomske sigurnosti USAID, kroz koji je do sada
kroz različite obuke i pripreme
prošlo ukupno 147 preduzeća iz
Sandžaka a sve u cilju jačanja kapaciteta malih i srednjih preduzeća na sandžačkom području.
Predstavnik Američke agencije za međunarodni razvoj
Majkl Pilsberi sa saradnicima posjetio je Državni univerzitet u Novom Pazaru i razgovarao sa rektorom prof. dr
Ćemalom Dolićaninom. Tema razgovora vezana je za unaprjeđenje infrastrukture Univerziteta i potrebu da ova visokoobrazovna institucija kontinuirano unaprjeđuje
kvalitet obrazovanja i veze sa sektorom privrede.
Dogovoreno je da Američka agencija za međunarodni
razvoj u okviru Programa za jačanje ekonomske sigurnosti (PPES) svojom donacijom doprinese uspostavljanju Karijernog centra na Državnom univerzitetu. Zadatak tog
centra je da obezbjeđuje podršku studentima i diplomcima
pri zapošljavanju, nastavku školovanja i razvoju karijere ,
prateći potrebe okruženja, odnosno privrednog sektora.
Gospodin Pilsberi izarazio je zadovoljstvo realizacijom
prvog zajedničkog projekta, u okviru kojeg je opremljena
laboratorija za audio i video tehnologiju, gdje se odvija
praktični dio nastave za studente istoimenog studijskog
programa, ali i edukacija stručnih televizijskih radnika.
Rektor Državnog univerziteta ocjenio da je da je dosadašnja međusobna saradnja izuzetno dobra i da su sa stanovištva Univerziteta dragoceni svi projekti koji vode
poboljšanju uslova u oblasti obrazovanja.
8 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
Izetbegović i Komšić odaju poštu žrtvama II svjetskog rata
Kriza žestoko
pogađa Balkan
Novo istraživanje Evropske
banke za obnovu i razvoj
(EBRD) pokazuje da su među
sedam država Evrope i centralne
Azije, koje su najviše pogođene
krizom, Makedonija, Srbija,
Crna Gora i Rumunija. Ljudi
gube posao, porodični biznisi se
zatvaraju pa se i troši sve manje,
piše Al Džazira Balkan.
novca za osnovne potrebštine
koje u stvari prave život podnošljivim", kazala je ona.
"To pokazuje da mnogo
ljudi više pate u tranzicionom
regionu nego u Zapadnoj Evropi. Ovo je veoma vidljivo na
Zapadnom Balkanu. Umanjili
smo potrošnju zbog toga što u
porodicama ulazi mnogo manje
Kad će magla biti razmaknuta - Podgorica
Sličnu sudbinu dijele stotine
hiljada ljudi u jugoistočnoj Evropi čiji prihodi su umanjeni,
potvrdilo je posljednje istraživanje EBRD-a. U studiji je utvrđeno da je globalna kriza puno
više pogodila standard porodica
nego što to pokazuju makroekonomski parametri u državama regiona.
Makedonska političarka
Radmila Šekerinska prisustvovala je prezentaciji izvještaja u
Londonu.
"U Zapadnoj Evropi građani
troše manje samo 11% novca na
osnovne izdatke zbog krize. U
tranzicionom regionu smo za
39% umanjili potrošnju, što
znači da imamo 39% manje
novca", smatra Šekerinska.
Novinarka Al Džazire iz
Skoplja Milka Smilevska prenosi
da, kada u Zapadnoj Evropi građani izgube posao, 35 do 50%
od njih dobije pomoć od države.
"Kada se to isto desi na Balkanu, 5-10% dobije isto takvu
pomoć. To, prema istraživanju,
pokazuje da institucije u ovom
regionu nemaju kapacitet da pomognu građanima u vrijeme
krize", rekla je Smilevska.
Iz Evropske banke zaključuju da gori način življenja
uzrokuje smanjenje povjerenja
građana regiona u demokratski
sistem i da ih pesimizam može
motivisati da daju podršku nacionalističkim politikama.
Bankrot prve banke u Hrvatskoj
Hrvatska narodna banka (HNB) oduzela je dozvolu za rad splitskoj Kredo banci (Credo
banca) i pokrenula njenu likvidaciju, i to je prva banka u Hrvatskoj koja je od početka
krize bankrotirala.
Kredo banka osnovana je 1993. godine i čini 0,44 odsto hrvatskog bankarstva. S
obzirom na veličinu, njen bankrot ne bi trebalo da ima značajnije posljedice po domaći
bankarski sistem. Depoziti
štediša u Kredo banci iznose oko
62 miliona eura, a kako u
saopštenju navodi Hrvatska
narodna banka (HNB), oni su
osigurani kod Državne agencije
za osiguranje štednih uloga i
sanaciju banaka i njihovi vlasnici
će moći da raspolažu tim novcem.
U HNB napominju da će isplata štednje početi za nekoliko dana. U oktobru 2008.
godine, kada je počela kriza, država je podigla prag osigurane štednje sa 100.000 na
400.000 kuna, što znači da će na gubitku biti samo oni koji imaju štednju veću od
400.000 kuna.
Kredo banka već nekoliko godina posluje sa gubitkom. Vanrednim nadzorom HNB-a u
maju ove godine utvrđeno je da je Uprava u svojim izvještajima prikazivala stanje
boljim nego što je u stvarnosti bilo. Od tada je banka bila pod pojačanim nadozorom
HNB-a, ali pokušaji da se njeno poslovanje dovede u zakonske okvire nisu uspjeli.
Dan državnosti
podijelio BiH
U Bosni i Hercegovini, odnosno samo u
jednom njenom dijelu, 25. novembar je
obilježen kao Dan državnosti. U Federaciji BiH
je to bio neradni dan, dok u manjem entitetu
ovaj datum ne priznaju kao državni praznik.
Povodom Dana državnosti, predsjedavajući
Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko
Komšić i član Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović položli su vijenac na Spomenobilježju "Vječna vatra" u Sarajevu.
"Nadam se da će ovo postati praznik koji će se
zajedno slaviti u cijeloj državi. Najbitnije je da
se normalizuje stanje u narodu. Taj proces se
neumitno dešava, sve više je normalnih
relacija među komšijama, sve je više
patriotizma, potrebe da se stvori jedno
normalno društvo i jasna perspektiva za našu
djecu. Mislim da će Bosne i normalnih
odnosa u njoj biti iz godine u godini sve više",
kazao je Izetbegović, čestitajući građankama
i građanima praznik.
Počast antifašistima odali su i gradonačelnik
Sarajeva Alija Behmen, premijer Kantona
Sarajevo Fikret Musić, te predstavnici
Oružanih snaga BiH, opština, SABNOR-a i
Udruženja invalida, kao i porodica šehida i
poginulih boraca.
Obilježavanje 25. novembra počelo je
svečanim prijemom u Predsjedništvu BiH, čiji
su domaćini bili članovi Predsjedništva BiH
Željko Komšić i Bakir Izetbegović.
Komšić je podsjetio na važnost ovog datuma,
kao i na činjenicu da samo jedan dio BiH
proslavlja ovaj datum.
"Ako nekome nije jasno zašto treba poštovati
25. novembar kao važan datum za BiH neka
se samo osvrne na činjenice koje se mogu
sažeti u četiri riječi: BiH, sloboda, antifažizam
i jednakost. Poređajte ih kako hoćete. Meni
sve imaju istu težinu. Svaki pokušaj da se
odustane od bilo koje od ovih riječi, a tako i
svega onoga što predstavlja 25. novembar
1943. donosi velike probleme i nevolje,
uključujući i ratne strahote u BiH", rekao je
Komšić. On je dodao da ne vidi ni jedan
logičan i normalan razlog zašto se 25.
novembar ne bi obilježavao u cijeloj zemlji.
"Na ovoj poziciji na kojoj sam, čujem dosta
pametnih stvari, ali i gluposti. Neki dan sam
čuo i pročitao jednu od najvećih u posljednje
vrijeme. Milorad Dodik se u jednom dijelu
rečenice poziva na antifašizam i borbu u
Drugom svjetskom ratu, a u drugom dijelu
rečenice negira jedan od najvažnijih datuma
u toj antifašističkoj borbi. Nema logike. A
onda zaključite da je sve stvar politikanstva i
taktiziranja i da to nema nikakve veze sa
zdravom logikom", pojasnio je Komšić.
U Mrkonjić Gradu je, 25. novembra 1943.
godine, održano je Prvo zasijedanje
Zemaljskog Antifašističkog Vijeća Narodnog
Oslobođenja Bosne i Hercegovine. Na tom
zasijedanju vijećnici su usvojili Rezoluciju
ZAVNOBiH-a kojom je izražena odlučnost
naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni
srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i
srpska i muslimanska i hrvatska, bude
zbratimljena zajednica u kojoj će biti
osigurana puna ravnopravnost svih njenih
naroda (Srba, Bošnjaka - tada pod imenom
Muslimani i Hrvata). Ovoj osnivačkoj
skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih
krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa.
Za razliku od Federacije, u manjem entitetu
Bosne i Hercegovine 25. novembar je bio
radni dan lišen praznične atmosfere.
Republika Srpska svoj praznik obilježava 9.
januara, u znak sjećanja na 1992. godinu
kada je Karadžićeva kamarila, pod kodnim
imenom "Skupština srpskog naroda u BiH",
proglasila "Republiku Srpsku Bosnu i
Hercegovinu".
I ovaj Dan državnosti predsjednik RS Milorad
Dodik iskoristio je da negira sve što ima bilo
kakve veze sa Federacijom i BiH, te je u izjavi
za medije kazao da insistiranjem na 25.
novembru "Bošnjaci žele da se iskupe za
svoje prethodne grijehove u Drugom
svjetskom ratu, jer su masovno pripadali
fašističkom pokretu i bili zastupljeni u
Handžar divizijama i činili zločine nad
Srbima, a tek kada je bilo jasno da će
pobijediti antifašistička koalicija onda su se
masovno priključili tom pokretu dva mjeseca
pred kraj rata".
Iz Predsjedništva BiH upućen je poziv
rukovodstvu Republike Srpske da prisustvuju
svečanom prijemu, no oni su ga, kao i
prethodnih godina, odbili.
Zamjenik visokog predstavnika Roderick
Moore je u izjavi za Fenu istakao da ne vidi ni
jedan politički, diplomatski ili zakonski razlog
zbog kojeg RS-a ne obilježava ovaj datum.
"Nemam nikakvih dilema da je ovo legalan
praznik BiH", kazao je Moore.
Pod lupom 4 000 funkcionera
Crnogorska Komisija za utvrđivanje sukoba
interesa imaće pod svojom lupom do kraja
2012. oko 4.000 javnih funkcionera, čije će
imovno stanje pratiti. Sada je na spisku te
Komisije oko 3.000 ljudi sa statusom javnog
funkcionera.
Prema najavama iz Komisije, ubuduće će
biti praćeno imovno stanje i ljekara,
profesora, dekana fakulteta, savjetnika i
svih koji su, kako je navedeno, izloženi riziku
korupcije.
S V I J E T Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
Dvojac "Merkozi"
mijenja EU
Hamas i Fatah
najavili partnerstvo
Palestinski predsjednik Mahmud
Abbas i lider Hamasa Khaled Meshaal su pozdravili novo palestinsko
"partnerstvo" nakon razgovora o historijskom dogovoru pomirenja.
"Želimo uvjeriti naš narod, arapski i islamski svijet da smo okrenuli
novu veliku i stvarnu stranicu naših
odnosa u svemu što ima veze s palestinskom nacijom", kazao je Meshaal.
"Među nama nema više sporova.
Dogovorili smo se da radimo kao
partneri sa zajedničkom odgovornošću", dodao je Abbas, koji je na čelu
pokreta Fatah.
Ove izjave su uslijedile nakon
Abbasovog i Meshaalovog dvosatnog
susreta u Kairu, prvog nakon potpisivanja dogovora o pomirenju u
maju.
Dogovor je pozdravljen kao početak kraja višegodišnjeg velikog rivalstva između palestinskih pokreta,
koje je kulminiralo 2007. godine
kada je Hamas preuzeo kontrolu nad
Gazom, godinu nakon iznenadne
pobjede na izborima.
No, sprovođenje dogovora,
kojim se traži uspostavljanje prijelazne vlade kako bi se napravila osnova
za nove izbore, pokazalo se problematičnim. Sastav prijelazne vlade, te
imenovanje njenog lidera, pokazalo
se naročito problematičnim jer je
Abbas tražio da to bude njegov aktuelni premijer Salam Fayyat, s čim
se nije složio Hamas. Veliki broj razgovora između zvaničnika nižeg
ranga nisu uspjeli donijeti napredak
u procesu, da bi početkom ovog mje-
seca pregovarač Fataha Azzam alAhmed potvrdio kako je imao tajne
razgovore sa svojim kolegom iz Hamasa, Mussom Abu Marzuqom.
Ahmed je kazao kako je tokom
razgovora napravljen širi dogovor o
principima izbora vlade, iako su se
javili navodi kako je njen sastav i dalje
sporan. Do sada nisu objavljena
imena kandidata za mjesto premijera, a Ahmed je kazao kako će se o
tome pregovarati u narednim etapama razgovora, vjerovatno na sastanku dva pokreta u decembru.
Tokom susreta razgovaralo se i o restrukturiranju rivalskih snaga bezbjednosti, te promjenama u
Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji (PLO), koja trenutno ne uključuje Hamas.
Dvoje državnika, Angela Merkel i Nikola
Sarkozi, koje mediji nazivaju "Merkozi",
predstaviće planove za promjenu
evropskih ugovora, saopšteno je nakon
sastanka između njemačke kancelarke,
francuskog predsjednika i italijanskog
kao davaoc zajma preostalog novca i hoće
li se obveznice izdavati u svim ili samo
pojedinim zemljama članicama.
Kompromis je postignut samo u pogledu
osnovne uloge Evropske centralne banke,
koja će i dalje ostati ista.
premijera. Njemačka kancelarka Angela
Merkel i francuski predsjednik Nikola
Sarkozi predložiće ove promjene
evropskog ugovora kako bi se poboljšalo
upravljanje eurozonom.
Sarkozi je izjavio da su promjene nužne
ako se želi povećati sigurnost eurozone, te
poboljšati integracija i konvergencija.
U pogledu daljnjeg funkcioniranja
Evropske centralne banke postoje
nesuglasice pa još nije odlučeno hoće li
centralna institucija eurozone djelovati
Pored truda čelnika vodećih evropskih
ekonomija, još je uvijek neizvjesno hoće li
svi njihovi pokušaji uspjeti spasiti valutu.
Nimalo podsticajno djeluje činjenica da je
Njemačka na aukciji uspjela prodati
obveznice u vrijednosti od 3,6 milijardi
eura iako je ponudila količinu vrijednu čak
6 milijardi eura. Nijemci se i dalje protive
izdavanju zajedničkih obveznica, kao i
većem uplitanju Evropske centralne banke
u spašavanje posrnulih nacionalnih
ekonomija unutar Unije.
NATO razočaran
Mirna smjena na čelu Jemena ruskim prijetnjama
Predsjednik Jemena Ali Abdulah Saleh
potpisao je ukaz o povlačenju sa te funkcije.
SAD i EU pozdravile su taj sporazum, ali
protestni pokret to odbija i poziva na velike
demonstracije u glavnom gradu Sani.
Saudijska televizija prikazala je Saleha kako
potpisuje četiri primjerka ukaza, dok sjedi
pored saudijskog kralja Abdulaha u Rijadu,
čime bi trebalo da budu okončani nemiri u
Jemenu koji traju već deseti mjesec.
Na svečanoj ceremoniji saudijski kralj
Abdulah izjavio je da je "okrenuta nova
stranica u historiji susjedne zemlje".
Sporazum potpisan uz posredništvo UN,
počiva na planu zemalja na obali Persijskog
zaliva. U njemu se kaže da će Saleh vlast
predati u roku od 30 dana, a zatim će, u roku
od 90 dana, biti održani prijevremeni
predsjednički izbori. Salehu i njegovoj
porodici se za uzvrat garantuje imunitet.
Sporazum su potpisali predstavnici
jemenske vladajuće stranke i opozicije, a
potpredsjednik Abed Rabu Monsur Hadi
odmah je preuzeo ovlašćenja šefa države. To
znači da Saleh od sada nema pravo da
donosi političke odluke, dok bi opozicija
trebalo da imenuje šefa vlade nacionalnog
jedinstva. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun
ukazao je na važnu ulogu zemalja na obali
Persijskog zaliva, članica Savjeta
bezbjednosti UN, kao i Evropske unije
Ali Abdulah Saleh potpisuje svoju ostavku
prilikom postizanja sporazuma.
"Jemenski narod je pretrpio veliku patnju i
bijedu", rekao je Ban. On je pozvao sve
strane da poštuju svoje obaveze i da se
uzdrže svih provokacija i nasilja.
"Treba učiniti sve kako bi se ispunili legitimni
zahtjevi ljudi u Jemenu", rekao je generalni
sekretar UN Ban Ki Mun.
Saleh će se, prema navodima Ban Ki Muna,
liječiti u Njujorku. Američki predsjednik
Barak Obama pozvao je sukobljene strane u
Jemenu da neodložno sprovedu u djelo
potpisani sporazum. "Ovo je značajan korak
naprijed za jemenski narod koji je zaslužio
da sam odlučuje o svojoj budućnosti. SAD će
stajati na njegovoj strani i podržavati ga u
ovom historijskom preokretu", rekao je
Obama. Visoka komesarka EU za spoljnu
politiku Ketrin Ešton ocijenila je da
sporazum mora da služi kao temelj za proces
pomirenja i prijelaz na demokratiju mirnim
putem u Jemenu. Jedan predstavnik
jemenskog protestnog pokreta najavio je,
međutim, da će protesti biti nastavljani sve
dok se ne postignu svi ciljevi. Prema
njegovim riječima, posebno je važno da
Saleh, koji je vladao 33 godine, ali i njemu
bliski, odgovaraju pred sudom.
Nemiri u Jemenu počeli su u januaru, poslije
pobuna u Egiptu i Tunisu. U sukobima
demonstranata i režimskih snaga poginulo
je više od 900 ljudi, prema nekim podacima
čak oko 2.000. Armija je minulih mjeseci bila
podijeljena. Neke jedinice stale su na stranu
Salehovih pristalica, dok su druge
podržavale kritičare režima. Teroristi Al Kaide
iskoristili su vakuum u vlasti i proširili
kontrolu nad oblastima na jugu zemlje.
Glavni sekretar NATO-a Anders Fogh
Rasmussen rekao je kako je
"razočaravajuća" prijetnja ruskog
predsjednika Dmitrija Medvedeva da će
rasporediti rakete prema budućem
protivraketnom štitu SAD-a i NATO-a u
Evropi. "Sugestija da je raspoređivanje
raketa u regijama blizu Alijanse
odgovarajući odgovor na NATO-ov
sistem je vrlo razočaravajuća", naveo je
Rasmussen u saopštenju i ponovo
potvrdio da Rusija nije meta NATOovog protivraketnog sistema.
"Takvo raspoređivanje bi bilo povratak
u prošlo doba i ne bi bilo u skladu sa
strateškim odnosima koje su NATO i
Rusija odlučili da uspostave i sa duhom
dijaloga koji se trenutno odvija u vezi s
raketama", dodao je on.
Glavni sekretar NATO-a je ipak pozdravio
"volju predsjednika Medvedeva da ne
zatvori vrata nastavku dijaloga s NATOom i SAD-om", navodi se u saopštenju
Atlantskog saveza.
Medvedev je u jednom govoru
zaprijetio da će rasporediti rakete
kratkog dometa 'Iskander' u ruskoj
enklavi Kalinjingrad, pred vratima
Evropske unije, koje će "garantovati
uništavanje elemenata američke
protivraketne odbrane u Evropi".
"Ostaje još vremena da se postigne
uzajamno razumijevanje", precizirao
je Medvedev.
NATO je predložio 2010. godine da se
"Rusija pozove na razgovor o
eventualnoj saradnji" u ovom domenu
i o "strateškom partnerstvu",
podsjetio je Rasmussen, za kojeg "ova
ponuda još važi".
Takva saradnja "bi jasno pokazala da
NATO i Rusija mogu zajedno
uspostaviti sigurnost".
10 Sand`a~ke novine VJ E R A
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
NOVA HIDŽRETSKA 1433. GODINA
HIDŽRA - POČETAK
NOVOG RAZDOBLJA
Prema Takvimu Rijaseta Islamske
zajednice Srbije, u petak 25. novembra 2011. godine, dolaskom akšama
nastupio je 1. muharrem 1433. hidžretske godine, koji označava početak nove hidžretske 1433. godine.
Hidžra ili hedžra (arap. higret seoba) predstavlja prelazak Poslanika Muhammeda s.a.v.s. iz Meke
u Jasrib, oazu udaljenu oko 350 km
sjeverno od Meke, koja se od tada
naziva Medina (arap. Medinat alNabi - Poslanikov grad) 622. godine, koja je u islamskom svijetu
prihvaćena kao početak nove (muslimanske) ere, od kada muslimani
počinju da računaju vrijeme.
Preseljenje Poslanika Muhammeda s.a.v.s. iz Meke u Medinu pripadnici islama smatraju jednim od
najvažnjih događaja islama i od tog
vremena računaju svoju eru.
Hidžra je preseljenje iz zemlje
nevjerstva u zemlju islama. Uzvišeni Allah kaže, kao što stoji u prijevodu značenja: "Kad budu
uzimali duše onima koji su se
prema sebi ogriješili, meleki će upi-
tati: 'Šta je bilo s vama?' - 'Bili smo
potlačeni na Zemlji' - odgovoriće.
- 'Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar se niste mogli nekud
iseliti?' - reći će meleki, i zato će njihovo prebivalište biti džehennem,
a užasno je on boravište." (Prijevod
značenja En-Nisa', 97.)
Allahovi poslanici su, veliki
broj njih, činili hidžru, ali njihova
hidžra nije bila nalik hidžri Muhammeda, s.a.v.s. Ibrahim, a.s., je
činio hidžru: "I Lut mu jedini povjerova! A Ibrahim reče: "Ja se
selim onamo kuda mi je Gospodar
moj naredio, jer je On, uistinu,
silan i mudar" (El-Ankebut: 26);
"Idem onamo gdje mi je Gospodar
moj naredio" - reče - "On će me
kuda treba uputiti" (Es-Saffat: 99).
Tako je izišao iz svojeg grada i
pošao u drugi grad u Palestini gdje se nastanio i tamo
umro. Taj grad se
prozvao po
njegovom
imenu Halil
I br a h i m
(Hebron).
Musa,
a.s., je napravio hidžru, ali
to je bilo prije
njegovog poslanstva kada je izišao iz
Misira (Egipta) nakon što je
nehotice ubio izvjesnog Kopta, pa
mu je neki čovjek sugerisao: "I
jedan čovjek s kraja grada dotrča:
"O Musa" - reče - "glavešine se dogovaraju da te ubiju; zato bježi, ja
sam ti zbilja iskren savjetnik". I
Musa iziđe iz grada, ustrašen, iščekujući šta će se desiti. "Gospodaru
moj" - reče - "spasi me naroda koji
ne vjeruje! " (El-Kasas: 20-21).
Potom je otišao u Medjen u kojem
se oženio i tamo živio deset godina
zajedno sa starcem čiju je kćerku
oženio.
Hidžra Muhammedova, s.a.v.s.,
nije identična hidžri Musaovoj, a.s.,
kada je svom narodu rekao: "Od
vas sam pobjegao zato što sam se
vas bojao, pa mi je Gospodar moj
mudrost darovao i poslanikom me
učinio" (Eš-Šu’ara: 21). Hidžra Muhammedova, s.a.v.s., nije bila puko
bježanje od nedaća ili poteškoća,
već je bila svesrdno traganje za formiranjem nove zajednice, islamske
zajednice u pravom smislu te riječi.
To je bio angažman u cilju uspostavljanja zajednice i izgradnje
umeta i nove države koja će se oslanjati na božanstvenost,
humanost, etičnost, internacionalnost.
Muslimanska (hidžretska)
nova
godina
počinje
prvog dana
mjeseca muharema, računa se po
lunarnom kalendaru, a smatra se
jednim od najznačajnijih
datuma i početak novog razdoblja
u historiji islama.
Muslimanski kalendar je lunarni, što znači da se određuje po
kretanju mjeseca. Godina ima 354
dana, osam sati i 48 minuta.
Hidžretskom novom godinom
se obilježava preseljenje Allahovog
poslanika Muhammeda s.a.v.s. iz
Meke u Medinu. Muslimani od tog
datuma računaju svoju eru. Posljednji Božiji poslanik Muhamed
s.a.v.s. je preselio iz Meke u Medinu
16. jula 622. godine nove ere, što
odgovara 1. muharemu hidžretske
godine. Poslanik Muhammed
s.a.v.s., kao i većina drugih muslimana, bili su prisiljeni napustiti
svoj rodni grad zbog nemogućnosti da u njemu slobodno ispoljavaju
svoju vjeru.
Islamska predaja kaže da je
odluka o računanju vremena na
ovaj način donesena u vrijeme halife Omera ibn El-Hattaba. Navodi
se kako je halifi jedan čovjek rekao
kako dopisi dolaze bez datuma pa je
zatražio da halifa nešto preduzme.
Omer ibn El-Hattab je tada
konsultovao ashabe koji su imali
niz prijedloga o računanju vremena, među kojima su bili: da se
vrijeme računa po trajanju vladavine nekog od halifa, da se vrijeme
računa po hrišćanskom kalendaru
ili po rođenju Poslanika Muhammeda. Na kraju je prihvaćen prijedlog da muslimani računaju
vrijeme po hidžri (preseljenju).
Omer ibn El-Hattab je tada
rekao: "Neka to bude hidžra, jer je
ona razlučila istinu od neistine! "
Nakon toga je određeno da muharem bude prvi mjesec muslimanske godine, jer su se, između
ostalog, u tom mjesecu ashabi zavjetovali na vjernost Muhammedu
a.s., a i odluka o hidžri je donesena
u tom mjesecu.
Hidžretski mjeseci su: muhar-
rem, safer, rebiu-l-evvel, rebiu-lahir, džumade-l-ula, džumade-luhra, redžeb, ša’ban, ramazan,
ševval, zu-l-ka’de i zu-l-hidždže.
Muslimanska ili Hidžretska
nova godina se uglavnom obilježava prigodnim svečanostima i
akademijama, te učenjem Kur’ana
i ilahija u džamijama.
MEKKANSKI PERIOD
Mekkanski period je bio period osnivanja. To je period (doma) Daru-l-Erkama bin
Ebi el-Erkama u kome je Poslanik, s.a.v.s., elaborirao svoje principe, vrijednosti
i učenja svojim odanim drugovima praveći prvu generaciju za islam koja će
pronijeti Poslanicu nakon njega i dostaviti poziv čitavom svijetu. To je formirana
generacija koja je začeta u Daru-l-Erkamu. U mekkanskom periodu objavljeno je
oko osamdeset sura koje je saopštavao Poslanik, s.a.v.s., svojim ashabima a koje
su oni prihvatali i živjeli sa njima, uz njih i za njih.
Mekkanski period je period izgradnje takve generacije i dostavljanja poziva na
način koje je Poslanik, s.a.v.s., pronašao. Dostavio ga je svojoj porodici, rođacima,
bližnjima, Kurejševićima i onim oko njih, dostavljao ga je svake godine onima
koj su dolazili na hadž, dostavio ga je u Taif kada je bio na tom nelagodnom i
poznatom putovanju, dostavio ga je svima onima kojima je bio u mogućnosti.
Dozvolio je ashabima da se isele u Abesiniju dva puta bježeći sa svojom vjerom.
Poslanik, s.a.v.s., je nastavljao sa dostavljanjem svoga poziva svim arapskim
plemenima i nikada nije gubio nadu u Allahovu milost niti bi klonuo duhom ili
odlagao oružje, sve dok mu Allah, dž.š., nije pripremio tu grupu ljudi iz Jesriba
(Medine) iz plemena el-Evs i el-Hazredž koji su pomogli Njegovu vjeru. Kada im
je predložio prihvatanje islama, grudi su im se prostranim učinile, a srca otvorila
pa su ušli u ovu vjeru. Bili su malobrojni a onda im se brojnost uvećala. Poslaniku,
s.a.v.s., su dali podršku na hodočašću u Mekki. To je bilo duplo davanje podrške
na Akabi. Na drugom davanju podrške na Akabi obećali su mu da će ga štititi kao
sebe i svoju familiju. Sve se to desilo u mekkanskom periodu.
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
HIKAJE
BOŠNJAČKA KULTURNA BAŠTINA
Šarena džamija u Gračanici
Mejdan Džedid ili danas "u narodu" poznatija pod
nazivom Šarena džamija, jedna je od jedanaest
džamija koje je Gračanica imala još u tursko
vrijeme, a koje su postojale sve do pred Drugi
svjetski rat. Jedna je od pet preostalih i još aktivnih.
Naziv "Šarena" za ovu džamiju se vjerovatno
odomaćio već početkom 20. vijeka, tako da danas
njen pravi naziv zna vrlo malo Gračanlija.
Poslije velikih ratnih razaranja u Bosni krajem 17.
vijeka, u kojima je teško stradala i Gračanica, u njoj
se dešavaju krupne urbane promjene. Na
gračaničkom Mejdanu, tj. velikom slobodnom
prostoru koji se protezao duž Gračanice rijeke ili
Gračanke (današnja Sokoluša) i koji je služio za
održavanje sajmova, trka itd., početkom 18. vijeka
HIKAJE
Allah, dž.š., je jedini
vlasnik svega što
postoji
Priča se da je Isa, a.s., jednoga dana putovao sa
svojim drugovima i kad je dan prilično poodmakao,
a oni naišli kroz neki voćnjak, njegov i drugovi
počeše da mu se žale na glad.
Allah, dž. š., objavi Isau da im do zvoli da se
prehrane od tog voća i Isa im dozvoli, pa se oni
razvija se današnja čaršija (sa lijeve strane rijeke) i
mahala pod nazivom Mejdan mahala, nešto niže
od čaršije (sa obje strane Gračanice rijeke). U toj
Mejdan mahali, negdje u prvoj polovini 18. vijeka,
gradi se i džamija koja po njoj dobija naziv Mejdan.
Prvi siguran spomen ove džamije nalazimo u
historijskim dokumentima iz druge polovine 18.
vijeka. Riječ je o vakufskim evidencijama iz 17631776. godine o postavljanju vjerskih službenika u
kojima se spominje džamija u mahali Mejdan u
Gračanici. Po predanju koje se očuvalo kod starih
Gračanlija, ta se džamija nalazila naspram
današnje džamije s lijeve strane rijeke, na mjestu
gdje se tokom 19. vijeka razvila gračanička Donja
čaršija (oko današnjeg skvera).
Prvobitna zgrada Mejdan džamije
nalazila se uz samu Gračanicu rijeku.
Prilikom jedne velike poplave nadošla
voda je srušila tu zgradu. Događaj se
spominje u Sidžilu gračaničkog kadije s
kraja 18. vijeka, u kojem se spominje
Džedid džamija. Naziv Džedid (nova)
džamija ukazuje da je neposredno prije
njenog pomena nova zgrada džamije
izgrađena umjesto neke prethodne.
Vjerovatno zbog opasnosti od poplava i
mogućnosti plavljenja, nova zgrada
džamije je napravljena na desnoj, zapadnoj, strani
Gračanice rijeke, na nešto višem zemljištu. Ta nova
džamija je nazvana Novi mejdan ili Mejdan džedid
džamija. Zgrada te džamije, koja je vjerovatno
napravljena krajem 18. vijeka, bila je uobičajenog
mahalskog tipa, tradicionalne narodne bosanske
arhitekture, izgrađena uglavnom od drveta, sa
četvoroslivnim krovom i drvenom munarom.
Kada je austrougarska vlast gradila uskotračnu
željezničku prugu Karanovac Gračanica - Sklop
1895-1898. godine, za prolazak pruge kotarske
vlasti su 19. 04. 1898. godine od džamijskog
harema oduzele 237 kvadratnih metara zemljišta.
Pruga je izgrađena na nasipu duž desne obale
Gračanice rijeke, a između nje i zgrade džamije je
probijen uski kolski put.
Vlasti gračaničkog kotara su nudile da finansiraju
premještanje i izgradnju nove džamije dalje od
puta, ali tadašnja gračanička ulema, tvrdeći da je
džamija svetinja, to nije prihvatala (naročito HadžiMedaga Suman). Po predanju starih Gračanlija,
jedna je varnica iz lokomotive od "Ćire" pala na
zgradu džamije i zapalila je. Zbog ometanja
saobraćaja džamija je ipak srušena 1932. godine
i odmah počela izgradnja nove zgrade,
dvadesetak metara zapadnije od stare i dalje od
puta i pruge.
rastrkaše po voćnjaku jedući i berući šta je ko htio.
Dok su oni tako jeli naiđe vlasnik tog voćnjaka koji
zavika:
- Ko vam je dozvolio to da jedete?! Ovo je moja
zemlja i moj voćnjak. Ovo sam ja naslijedio od
svojih djedova!
Onda Isa zamoli Allaha da proživi sve ljude koji su
bili vlasnici te zemlje od vremena Adema, a.s., pa
do tog dana.
Uzvišeni Allah mu usliša molbu pa odjednom kod
svakog stabla i voćke pojavi se mnoštvo ljudi i žena
koji su vikali:
- Ovo je naša zemlja i mi smo je naslijedili od naših
očeva i djedova!
Čovjek koji bijaše tadašnji vlasnik voćnjaka pobježe
od te silne rulje, a kasnije kada je saznao da je ono
bio Isa sa svojim drugovima, on ode kod njih i reče
mu: - O Allahov Poslaniče! Oprosti mi na mom
nastupu i ponašanju jer nisam znao da si to ti. Sav
moj imetak i onaj voćnjak vam je halal i jedite
koliko hoćete!
Isa mu reče: - Jadan ne bio! Svi oni koje si vidio su
nasljeđivali ovu zemlju od svojih predaka i na njoj
život proveli da bi zatim napustili ovaj svijet. Tako
ćeš isto i ti otići za njima i sve ostaviti. Na
dunjaluku niko od ljudi nije stvarni vlasnik niti
imetka niti zemlje!
Preuzeto iz knjige: „Dragulji islama”,
Adem ef. Zilkić, Rijaset Islamske zajednice
Srbije, Novi Pazar, 2011.
Zbog naraslih potreba i nefunkcionalnosti
postojeće zgrade, Šarena džamija je
srušena u januaru 1990. godine, a
otpočela izgradnja jedne veće i
kompleksne građevine sa više
funkcija. Ovo zadnje rušenje i
građenje Mejdan džedid džamije
je četvrto ili peto u njenoj
višestoljetnoj historiji. Prva
izgradnja je možda bila u 16.
vijeku, druga u prvoj
polovini 18. vijeka, treća
negdje između sedme i
zadnje decenije 18. vijeka,
četvrta 1932. i 1933. godine, a peta
1990. godine.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini,
džamija je pretrpjela nekoliko
pogodaka
granatama.
12 Sand`a~ke novine E U R O I N T E G R AC I J E
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
VODIČ KROZ EVROPSKU UNIJU (9)
Sud Evropske unije
Osnivanjem Prvostepenog
suda (kako se prije nazivao Opšti
sud) 1989. godine nisu se povećale nadležnosti Suda Evropske
unije kao institucije, samo je postupak u nekim područjima iz
jednostepenog pretvoren u dvostepeni. Žalba se može odnositi
samo na pravna, a ne i na činjenična pitanja.
Nadležnosti Evropskoga suda
kao institucije su ograničene. Najvažniji su sljedeći postupci:
Sud Evropske unije (Court of Justice of the European Union) sastoji se od Evropskog suda (Court
of Justice), Opšteg suda (General
Court) i specijaliziranih sudova
(specialized courts). Temeljni zadatak Suda Evropske unije jeste
osiguravanje poštovanja prava
EU, uz njegovu ujednačenu primjenu i tumačenje.
Sud Evropske unije je vrlo
važan pri uobličavanju pravnog
poretka EU.
Sjedište Suda Evropske unije
je u Luksemburgu.
Ustrojstvo
Sud Evropske unije čine po
jedan sudija iz svake države članice, kojima u radu pomažu nezavisni advokati. Danas je to 27
sudija. Osim sudija, ravnopravan
položaj u Evropskom sudu ima
osam nezavisnih advokata. Njihova je funkcija davati Evropskom sudu mišljenje o tome kako
riješiti konkretni predmet, ne zastupajući pri tom ničije interese u
postupku. Oni daju stručnu
ocjenu o tumačenju i primjeni
prava u konkretnoj situaciji.
Evropski sud sudi u plenumu
ili u sudskim vijećima.
Organizacija Evropskog suda,
kao i postupak pred njime, uređeni su Statutom Evropskog suda,
te Pravilima postupka Evropskog
suda. U sastavu Opšteg suda (novi
naziv za prijašnji Prvostepeni sud,
shodno Ugovoru iz Lisabona) za-
držano je pravilo Ugovora iz Nice,
shodno kojem Opšti sud čini
barem po jedan sudija iz svake države članice, čime je ostavljena
mogućnost za povećanje broja sudija. Danas se Opšti sud sastoji od
27 sudija.
U Opštem sudu nema nezavisnih advokata, ali se u konkretnom
predmetu može odlučiti da se jednom od sudija povjeri zadatak nezavisnog advokata. Opšti sud sudi
u plenumu ili u sudskim vijećima.
Organizacija Opšteg suda, kao
i postupak pred njime, uređeni su
Statutom Evropskog suda, te Pravilima postupka Opšteg suda.
Krajem 2004. godine uspostavljen je i treći sud - Službenički
sud koji je na prvostepenom
nivou preuzeo rješavanje radnih
sporova između institucija Evropske unije i njihovih službenika
(zaposlenih). Sastoji se od sedam
sudija, a organizacija Službeničkog suda i postupak pred njime
uređeni su Statutom Suda i Pravilima postupka Službeničkog suda.
Ostale službe Suda
Administrativne poslove Suda,
uključujući primanje predmeta i
brigu o objavljivanju odluka Suda,
obavlja sekretar Suda.
Važan je dio Suda Odjeljenje
za istraživanje i dokumente, u
čijem je sastavu i knjižnica. Odjeljenje obavlja za Sud potrebna
istraživanja, na primjer komparativna istraživanja internih prava
država članica, te sistematizira
sudsku praksu. Zaposleni u Odjelljenju također su zaduženi sastaviti
sažetak sudske odluke, koji se objavljuje zajedno s odlukom.
Najbrojnija je služba Suda
prevoditeljska služba. S javnosti,
pak, Sud komunicira preko Odje-
ljenja za odnose s javnosti.
Nadležnosti
Evropskoga suda
Nadležnost Suda Evropske
unije (određena članom 19., stavom 3. Ugovora o Evropskoj
uniji) je:
- odlučivanje o tužbama koje
podnose države članice, neka institucija, ili fizička odnosno pravna osoba,
- odlučivanje u postupcima
prethodnih pitanja, temeljem zahtjeva nacionalnih sudova država
članica (kojima se zahtijeva interpretacija prava EU ili valjanost
akata koje donose institucije),
- odlučivanje u drugim slučajevima shodno Osnivačkim ugovorima.
Izmjenama uvedenim Ugovorom iz Lisabona nije došlo do formalnog širenja nadležnosti Suda
Evropske unije, iako je podvrgavanjem dosadašnjeg trećeg stuba
(saradnja u kaznenim i pravosudnim stvarima) pod nadnacionalnu metodu dosadašnjeg prvog
stuba, rezultiralo izmjenama u
nadležnosti suda. Na primjer, na
ovaj način omogućeno je obraćanje nacionalnih sudova putem
prethodnog postupka (podrobnije čl. 267 Ugovor o funkcionisanju Evropske unije (TFEU)) Sudu
Evropske unije u području slobode, sigurnosti i pravde, kao i
nadzor legalnosti akata usvojenih
u području policijske i pravosudne saradnje u kaznenim stvarima, odnosno mogućnost
utvrđivanja kršenja odredaba
Osnivačkih ugovora, tj. sekundarnog prava u području dosadašnjeg trećeg stuba uz propisivanje
financijskih sankcija, a na zahtjev
Komisije ili druge države članice.
- Prethodni postupak - Postupak koji pred Sudom pokreće nacionalni sud pred kojim se neko
pitanje evropskoga prava pojavi
kao relevantno za odlučivanje u
predmetu. Nacionalni sudovi u
tom postupku mogu Sudu Evropske unije postavljati pitanja tumačenja i pitanja valjanosti prava
Zajednice. Nacionalni sudovi
nižih instanci ovlašteni su postavljati takva pitanja, dok su sudovi
zadnje instance to obavezni učiniti. Na taj se način u pravnom sistemu Zajednice osigurava
ujednačenost prava. Postupak se
u praksi pokazao izuzetno važnim, i upravo je u tom postupku
Sud Evropske unije razvio neka
temeljna načela prava Zajednice,
kao što su načelo nadređenosti i
načelo direktnog učinka.
- Postupak povodom tužbe
protiv države članice - Sud Evropske unije ovlašten je na zahtjev
Komisije ili države članice utvrditi
da neka država članica krši neku
od obaveza utemeljenih u evropskom pravu. Predsudska faza postupka
sastojala
se
od
komunikacije Komisije s državom putem notifikacije o povredi
(na koju notifikaciju se država
može očitovati), uz obrazloženo
mišljenje u kojem Komisija pojašnjava razloge za postojenje povrede evropskog prava (uprkos
argumentima predmetne države
protiv postojanja povrede). Izmjenama uvedenim Ugovorom iz
Lisabona predsudska faza postupka je ubrzana, na način da
obrazloženo mišljenje Komisije
više nije potrebno, tako da Komisija ukoliko nije zadovoljna argumentima države o nepostojanju
povrede evropskog prava stvar
podnosi Sudu Evropske unije
zahtijevajući sankciju. Od tužene
države očekuje se da poduzme
sve što je nužno da bi ispravila
povredu koja je utvrđena presudom Suda Evropske unije.
- Postupak povodom tužbe za
poništenje akta Zajednice - Sud
Europske unije ovlašten je poništiti akt koji donese institucija EU
ako je protivpravan iz nekog od
razloga predviđenih Ugovorom.
Takav zahtjev Sudu mogu podnijeti institucije EU - Vijeće, Parlament, Komisija, te u svrhu zaštite
svojih prerogativa Evropska središnja banka, Revizija ili Odbor
regija. Takav zahtjev mogu podnijeti i države članice, ali i pojedinci - pravne i fizičke osobe iz
država članica ako je akt adresiran na njih, odnosno ukoliko je
akt za njih od direktnog i individualnog interesa, kao i protiv regulatornog akta koji ne zahtijeva
nikakve provedbene mjere.
- Postupak povodom tužbe
zbog propusta - postupak koji se
pokreće zbog propusta neke od
institucija, tijela ili agencija EU da
donese akt koji je temeljem postojeće pravne norme dužna donijeti. Ovlašćeni za pokretanje
ove vrste postupka isti su kao
osobe koje su ovlašćene podnijeti
tužbu za poništenje.
- Postupak povodom tužbe za
naknadu štete - institucije, države
članice, te pravne i fizičke osobe
ovlašćene su pred Evropskim
sudom zahtijevati da im institucija EU naknadi štetu koju je
uzrokovala
protivpravnim
(ne)djelovanjem.
Nabrojane su tek najvažnije
vrste nadležnosti Suda Evropske
unije. Sud je nadležan i u nekim
drugim pitanjima, na primjer, u
sporovima između zaposlenih u
institucijama EU s tim institucijama. Nadležnost Suda države
članice mogu uspostaviti i međusobnim dogovorom (arbitražnom klauzulom) u ugovoru koji
je sklopila EU , ili je sklopljen u
ime EU.
Pojedinci imaju ograničen
pristup Sudu Evropske unije. U
situacijama kada se za zaštitu svojih prava koja im dodjeljuje novi
evropski pravni poredak ne mogu
obratiti Evropskom sudu, ovlašćeni su zaštitu potražiti pred nadležnim nacionalnim sudom.
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI (12)
DOBA KLASIČNIH ŠKOLA PRAVA
Primjena prava
U ovo vrijeme u potpunosti je
obrazovano sudstvo (kada') odvojeno od upravne vlasti. Teorijski,
sudska vlast je objašnjena kao delegacija prava suđenja od strane
halife pojedinim sudijama. Sudije
su, međutim, od 2. vijeka (h) zadobile znatnu samostalnost: halifa
(odnosno kasnije sultan) postavljao ih je, ali su se oni pri suđenju
morali jedino pridržavati šerijata.
U pravilu je sudsku funkciju vršio
sudija pojedinac (kadija). Kadije
su bili nosioci sudskih, vjerskih i
izvjesnih upravnih funkcija. Oni
su rješavali sporove i vršili druge
sudske poslove, vršili ulogu starateljskih organa u pogledu maloljetnika i udovica, imali u
nadležnosti zaštitu džamija, nadzor nad vakufima i obavljali
druge poslove vjerskog karaktera
(prelasci na islam, objavljivanje
početka mjeseca ramazana, klanjanje džuma-namaza i držanje
hutbe i sl.).
U Španiji su djelovali zborni
sudski organi. Oni su ustanovljeni
na osnovu tumačenja malikijskog
mezheba od strane magribskih i
andaluskih pravnika. Tokom 2. i
3. vijeka (h) postalo je pravilo da
se suđenje vrši samo u zboru (dva
ili više sudija). Ovakvo suđenje je
nazivano kadau-l-džema'a.
U posljednjim decenijama 2.
vijeka (h) u abasijskoj državi je
kreirana funkcija kadi-l-kudat.
Njen nosilac je bio najviši sudski
funkcioner sa znatnim upravnim
ovlaštenjima.
Iz istog perioda potiče redovito spominjanje u izvorima
funkcije kadi-l-asker. To su bili
sudije imenovani za rješavanje
sporova među vojnicima na pohodima ili na osvojenim teritorijama. Zaustavljanjem osvajanja u
abasijskoj državi, odnosno emevijskoj Španiji, kadi-l-asker je poprimio funkciju redovnog sudije.
U ovo vrijeme mezalim sudovi su doživjeli dalju afirmaciju.
Smatrani su jednom od najvažnijih karakteristika suverene vlasti.
U vrijeme cijepanja jedinstvene države historijski izvori
pokazuju da je svaki novi vladar sultan ili emir - među prvim svojim aktima određivao vrijeme prijema nezadovoljnih podanika,
raspravljanje njihovih tužbi i žalbi
i rješavanje u vanrednom po-
stupku. Vođenje mezalim jurisdikcije su ubrzo preuzeli moćni
veziri. U pogledu materijalnog
prava mezalim sudovi nisu mogli
ići protiv izričitih zabrana
šerijata, a u pogledu procesnog prava nisu imali
nikakvih ograničenja.
U 3. vijeku (h) razvijen
je i dograđen sistem organizacije i funkcionisanja
sudova. Kadije su dobili
čitav niz pomoćnih organa
kojim je trebalo da im se
omogući brže i efikasnije
djelovanje. To su bili: katib
(zapisničar, čija se uloga
ogledala u bilježenju izjava, svjedočenja, presuda
i drugih sudskih akata);
kassam (tehnički pomoćnik sudije, zadužen za fizičku diobu u imovinskim
pitanjima), muzekki (službenik koji je imao zadatak
ispitivanja moralnog lika
svjedoka); bevvab (službenik čija je funkcija održavanje reda u sudnici);
muterdžim (prevodilac za
stranke koje ne znaju arapski
jezik) i drugi.
Među sudskim pomoćnim organima važnu ulogu su imala lica
nazvana šuhudu-l-hal ili eš-šuhudu-l-udul. To su bili akreditovani svjedoci kod suda čija je
uloga bila kontrolisanje zakonitosti rada sudije. To su bili poznavaoci prava i ličnosti visokog
morala, koji su svojim autoritetom garantovali ispravnost suđenja. Ovu ustanovu je prvi uveo
egipatski kadija El-Mufaddal b.
Fudala' (u. 174/790). Uloga ovih
svjedoka je bila posebno naglašena u malikijskim pravnim redovima. Prihvaćena je i od drugih
pravnih škola kao pravilo da
nema suđenja bez prisustva ovih
svjedoka. Navodi se da je krajem
4. vijeka (h) u Kairu bilo oko
1.500 ovakvih svjedoka.
Pored sudske funkcije, država
je u ovo doba posvetila pažnju i
funkciji tumačenja prava. To je činjeno na dva načina: postavljanjem službenih muftija i
kontrolisanjem rada privatnih.
Muftije su davali fetve i službenim
i privatnim licima. Neki vladari su
posebno insistirali da kadije prilikom donošenja odluka konsultuju muftije. Takav nalog izdao je,
npr. abasijski halifa El-Muti' prilikom imenovanja kadi-l-kudata
363/973. Pravnik koji je izdavao
fetve imao je položaj savjetnika
(mušavir) pred sudovima u Španiji.
loga. Prvo, zbog toga što svaka
metodologija prava razmatra filozofske metode saznanja prava.
Drugo, zbog toga što su, nakon
tradicionalističke reakcije u IV/X vijeku i kasnijeg
isključivanja
filozofije iz programa
poznatih medresa, filozofska pitanja počela
biti razmatrana u
okviru šerijatske discipline usul al fikh.
Prije nego što prijeđemo na pitanje definiranja
zaštićenih
vrijednosti u šerijatskom
pravu, bit će potrebno da
damo neke osnovne napomene o samom karakteru Šerijata.
II
ZAŠTIĆENE VRIJEDNOSTI U ŠERIJATSKOM PRAVU
U glavnim izvorima islamskog učenja moralni principi izraženi su u dva oblika, ili kao
samostalne norme ispravnog ponašanja, ili su inkorporirani u
propise pravnog karaktera. U
ovom saopćenju ćemo se baviti
ovim drugim vidom izražavanja
moralnih vrijednosti.
U pravnoj teoriji općeprihvaćen stav je da je pravo sredstvo za
ostvarivanje određenih vrijednosti. Posebna grana pravne filozofije - pravna aksiologija - bavi se
definiranjem vrijednosti koje
pravo treba da ostvari, njihovom
prirodom, međusobnim odnosima, hijerarhijom itd. Odgovor
na pitanje koje su vrijednosti zaštićene šerijatom treba, prema
tome, tražiti u disciplini usul al
fikh, čiji naziv se može najbolje
prevesti kao metodologija islamskog (šerijatskog) prava. Metodologija prava razumijeva se ovdje
kao disciplina koja proučava metode formuliranja pravnih normi
i metode primjena prava.
Metodologija
šerijatskog
prava bavila se tokom historije pitanjima filozofije prava iz dva raz-
Termin šerijat (šari'ah) obično se prevodi kao islamsko
pravo ili islamski vjerozakon, ali je potrebno
napomenuti da nije
riječ o pravnom sistemu u tehničkom smislu riječi već prije o "cjelokupnosti ljudskih obaveza."
Šerijat predstavlja praktično iskazivanje vjere i u sebi objedinjuje
propise religijskog, moralnog i
društveno-pravnog karaktera. U
ovom posljednjem aspektu, šerijat predstavlja osnovu za izgradnju jednog čisto pravnog
sistema. Do sada, u oblasti teorije
takav poduhvat nije učinjen.
Šerijat i dalje obuhvata jus i
fas, propise svjetovnog i religijskog prava. Kao područje prostiranja njegovih propisa navodi se
reguliranje odnosa čovjeka i njegovog Stvoritelja, kao i reguliranje
međuljudskih odnosa. Islamska
vjersko-pravna nauka fikh definira se kao "poznavanje ukupnih
ljudskih prava i obaveza" (ma'rifa
en-nefs ma leha we ma aleyha)
veoma slično rimskoj jurisprudenciji u smislu "poznavanje ljudskih i Božanskih stvari" (rerum
divinarum atque humanarum notitia).
Polazeći od takvog koncepta,
vrijednosti koje podupire i štiti
Šerijat nisu samo pravna materija,
već su istovremeno i temeljne
vjerske dužnosti muslimana.
Sami šerijatski propisi imaju
više preventivni nego kazneni karakter. Pravnost i protivpravnost
nazivaju se u islamu "dozvole i zabrane" (halal we haram). Klasifikacija ljudskih djela (ef 'al el
mukellefin) izvedena je više po
vjersko-moralnom nego striktno
pravnom kriterijumu.
Sva djela punoljetnih i razboritih osoba svrstavaju se, kako je
poznato, u jednu od sljedećih kategorija: zapovijed wadžib, odnosno fard, zabrana haram,
preporuka nedb, odvraćanje karahet i dopustivost ibahat. Zbog
uske prepletenosti vjerskih, moralnih i društveno-pravnih propisa u Šerijatu nije došlo do
razdvajanja moralnosti i zakonitosti akata, a vjersko-moralne kategorije, kao što je pokajanje
tewba imaju važnu ulogu čak i u
krivičnom pravu.
III
Osnovna postavka islamske
nauke je da šerijatski propisi
odražavaju Božansku volju i
Pravdu, da su obaveze pravedne,
jer potiču od Boga i da se zabrane
odnose na djela koja su nepravedna. Razlikovanje pravde adl od
nepravde džewr vrši se na temelju
principa od kojih su došli islamski učenjaci otkrivajući "ciljeve
islamskog vjerozakona" makasid
eš šeri'a el islamiyya.
U standardnim djelima usuli
fikha navodi se da je glavni cilj Šerijata postizanje dobrobiti i otklanjanje nereda (džalb el mesalih
we dar el mafasid). Neki pravnici
govore da se radi o jedinstvenom
cilju koji ima dva aspekta, tako da
su svi propisi šerijata upravljeni
općem dobru el hayr el âmm. Taj
stav posebno zastupaju šafijski
pravnik El-Izz ibn Abd es-Salam,
hanbelijski pravnik Ibn ElKayyim El-Džewzi, malikija Ebu
Ishak Eš Šatibi i drugi, a danas ga
brane zastupnici tzv. utilitarne jurisprudencije u muslimanskom
svijetu.
Ljudska dobrobit maslaha, navodi se u djelima usul el fikha, povezana je zadovoljavanjem
različitih vrsta potreba. Šerijatski
pravnici dijele te potrebe u tri kategorije. To su: neophodne stvari,
potrebne stvari i poželjne stvari.
.
Biblioteka: Savremeni islamski mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
Dragi
lopove...
Najgori na svijetu
ostvarili prvu pobjedu
Fudbalska reprezentacija Američke Samoe, najlošije rangirane nacionalne
ekipe na listi Međunarodne fudbalske federacije (FIFA), zabilježila je prvu
pobjedu u historiji. Ovaj protektorat SAD pobijedio je ekipu Tonga
rezultatom 2:1, poslije 30 uzastopnih poraza u posljednje dvije decenije. U
izvještajima se navodi da su igrači i trener ove pacifičke zemlje slavili kao
da su osvojili nekakvo veliko takmičenje, prenosi BBC.
Američka Samoa izgubila je 2001. godine od Australije rezultatom 31:0, što
je najveći poraz u historiji međunarodnog fudbala.
Trener Tomas Rongen izjavio je da će prva pobjeda Samoe postati "dio
fudbalske historije".
"Možda imamo priliku da uradimo nešto više od ove jedne utakmice, ali za
sada ćemo da uživamo u njoj", rekao je Rongen.
Skriveno pleme Yaonomi Prodaje
muža
Amazonski Indijanci, jedno od posljednjih nekontaktiranih plemena na svijetu, fotografisani su iz vazduha,
a naučnici su objavili fotografije kako bi podigli svijest o važnosti zaštite takvih autohtonih skupina.
Fotografije, koje je objavio Survival International, grupa za autohtona prava smještena u Londonu,
snimljene su na sjeveru Brazila. Na njima se vidi nekoliko slamnatih koliba koje su sagrađene na području
duboko u džungli.
Oko 32.000 Yanomija živi na granici Venezuele i Brazila i čine najveće izolovano pleme u Amazonu.
"U ovom posljednjem letu avionom nad plemenom primjetili smo da rudari ilegalno ekploatišu zlato na
području oko 15 kilometara udaljenom od plemena. Najviše nas brine prisutnost rudara i pritisak koji oni
vrše na pleme, kao i nedostatak stalnog opreza nad ovom teritorijom kako bi se zaštitili ovi Indijanci",
rekao je Marcos Wesley, koordinator komisije Pro-Yanomi.
On objašnjava kako vlada čini veoma malo da bi zaustavila ilegalne rudare od toga da naude izolovanom
plemenu.
"Radimo na tome da upozorimo na prisutnost rudara i da bi upozorili na nedostatak efektivih mjera da se
zaustavi ilegalno korišćenje zlatnih rudnika. Primjetili smo da se eksploatacija povećava tokom posljednje
dvije godine uzmemirujućom brzinom. Stalno vladi prosljeđujemo upozorenja, ali oni nikada ne čine
dovoljno da bi zaustavili ilegalno rudarenje", rekao je Wesley.
Oko 20 posto članova plemena Yanomami umrlo je od gripa, malarije i drugih bolesti tokom 1980-ih i
1990-ih godina nakon što su rudari uzurpirali njihovu zemlju.
Britanka cijeli kraj izlijepila bijesnim pismom upućenom
čovjeku koji joj je opljačkao kuću. Endži Soton (34) iz
južnog Londona vratila se prošlog vikenda kući i shvatila
da je u njenom odsustvu neko obio stan, i ukrao stvari u
vrijednosti od oko hiljadu funti.
Nestali su laptop, iPod, njen nakit i ogrlice djece. Lopov je
čak otvorio poklone spakovane za Novu godinu, i odnio
flašu šampanjca iz frižidera.
"Za kukavicu koja je opljačkala moju kuću - vidio si slike
moje djece pored poklona, i bio u stanju da ukradeš od
njih. Nikada nećemo shvatiti kakva si to osoba. Tih par
funti koje ćeš dobiti od prodaje naših stvari donijeće ti
nesreću, tugu i mračne dane kakve zaslužuješ", napisala je
Endži.
"Vrijednost tih stvari nikada nećeš razumjeti, jer je ona
sentimentalna i emotivna", zaključila je ona u pismu koje
je "osvanulo" na svim banderama u njenom kraju.
Policija traga za provalnikom.
preko
oglasa
Elis Bredli iz Jute objavila je
oglas u kojem daje svog supruga,
22-godišnjeg Kajla Bredlija najvišem ponuđaču.
"Lagan za održavanje, hraniti
i dati vode svakih tri do pet sati.
Voli jesti i po cijeli dan igrati
video igre. Morate imati internet i
prostor za igre. Moguća i zamjena", stoji u oglasu koji je ipak
bio samo šala.
Elis Bredli se na ovaj korak
odlučila jer se njen suprug, nakon što je
u promet puštena nova ratna video igra,
nije mogao odvojiti od nje. Bredli se nedavno vratio u Jutu iz Afganistana zbog
povrede leđa i, kako sam kaže, igrice su
mu jedini način da ostane povezan s prijateljima iz vojske. Ali malo je pretjerao
s igranjem. Nakon što se od igrica nije
odvajao punih 48 sati, dao je svojoj ženi
ideju - da ga stavi na prodaju.
"Uopšte ga nisam viđala i jedan dan
sam mu rekla: staviću te u oglase. Tada
mi je svekrva rekla da to i učinim", ispričala je Elis, koja je dobila brojne pozive
zainteresovanih. Neki ljudi su se javili
jer su bili zabrinuti za njihov brak, dok
su se drugi javljali s raznim ponudama
za zamjenu. Ali Elis će svog supruga,
kojem je ideja s oglasom simpatična,
ipak zadržati.
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 30. NOVEMBAR 2011.
DUEL RINGOVNIH VETERANA OBILJEŽIO "NOĆ ŠAMPIONA" U SJENICI
Šekularac bolji
od Halitovića
Uspjela "Noć šampiona" u Hali sportova u Sjenici,
pred oko 2.000 gledalaca i odlični mečevi, koji su
podigli na noge probirljivu sjeničku publiku.
U šlager meču, Zoran Šekularac je primorao na
predaju nekada ljutog rivala iz amaterskog ringa,
Raifa Halitovića. Sve je bilo gotovo sredinom druge
runde kada je, nakon žestoke razmjene udaraca,
novopazarski veteran odlučio da preda meč, vidno
spremnijem rivalu, što su brojne Šekularčeve
pristalice, mahom iz Sjenice, dočekale
gromoglasnim aplauzom.
U prvoj rundi, viđen je žestok okršaj i bez pardona, u
kome su i jedan i drugi borac zadali dosta udaraca,
ali je bilo vidljivo da se Šekularac bolje kreće i da je
fizički kudikamo spremniji.
Od ostalih duela, vrijedi izdvojiti odlično izdanje:
Emila Batkića, koji je protiv Sarajlije Halida
Šabanovića, još jednom dokazao da izrasta u pravog
šampiona, a Merisa Osmanović je savladala Melisu
Latović. Saida Bukvić se poigravala Mimom Životić iz
Smedereva, dok je dosta negodovanja izazvala
odluka sudija da u meču: Selma Baltić (Sarajevo) Anisa Bihorac (Novi Pazar), tijesnom odlukom,
za bolju proglase učenicu Huseina Dupljaka.
Koliko god simpatije sjeničke publike bile
naklonjene Baltićevoj, arbitrima se ne može
ništa prigovoriti, jer se takmičarka iz Novog
Pazara, nakon slabe prve runde, u ostale dvije
dionice u potpunosti vratila u meč, a u
posljednjoj bila i bolja. U ukupnom utisku, za
nijansu i zasluženu pobjedu.
Ljubimci domaćih navijača, Almir i Emrah
Latović su nedorasle rivale iz Smedereva:
Vladana Ivanovića i Dragoljuba Nikolića,
serijama žestokih udaraca, veoma lahko
primorali na predaje, uz erupciju oduševljenja
svojih pristalica.
Majstorstvo u ringu, u disciplini K1, još jednom
su atraktivni: Emir Hadžimujović protiv Mata
Trajkovskog, racionalni i sigurni Vahid Kicara
protiv Martina Angelova, kao i povratnik u ring
Kenan Hajdarović, koji je savladao i trećeg borca
iz Makedonije, Janeta Janevskog.
Aktuelna vicešampionka svijeta, Ajla Lukač se
sve tri runde poigravala sa starom rivalkom,
Majom Marković iz Smedereva, ostvarivši
ubjedljivu pobjedu sa, čini se, pola snage.
Specijalni žiri je za "prve pesnice" proglasio Emila
Batkića i Anisu Bihorac. Pokrovitelj "Noći šampiona"
bila je Opština Sjenica, takmičenje je otvorio
predsjednik opštine Muriz Turković, a ovaj svojevrsni
spektakl su uveličale i bokserske legende: Fazlija
Šaćirović, Bratislav Ristić, Milivoje Labudović, Zoran
Spasić, Velimir Jevtić, uz, naravno, članove "zlatne
generacije" novopazarskog boksa.
Vjerujemo da je ovo samo početak lijepe priče
podno Pešteri. Organizacija je bila na vrhunskom
nivou, a sjenička mladost je pokazala da posjeduje
raskošan talenat i u sferi "plemenite vještine".
Dovoljno za otvaranje, makar jednog kik boks kluba.
Elvir Nailović
Foto "Čarli" Sjenica
REZULTATI MEČEVA
Hala sportova u Sjenici.
Gledalaca: 2.000.
Sudije: Zoran Šimurina (Zemun), Nenad
Đorđević (Beograd) i Selver Lekpek (Novi Pazar).
Tehnički rezultati:
Amil Batkić - Aldin Ramović (obojica Novi
Pazar) 36 kg - 1:1
Halid Šabanović (Sarajevo) - Emil Batkić (N.
Pazar) 35 kg - 0:2
Melisa Latović (Sjenica) - Merisa Osmanović
(N. Pazar) 48 kg - 0:2 (PR. 1.R)
Mima Životić (Smederevo) - Saida Bukvić (N.
Pazar) 50 kg - 0:2 (PR. 1.R)
Selma Baltić (Sarajevo) - Anisa Bihorac (N.
Pazar) 56 kg - 1:2
Vladan Ivanović (Smederevo) - Almir Latović
(Sjenica) 71 kg - 0:2 (PR. 1.R)
Jane Janevski (Makedonija) - Kenan
Hajdarović (N. Pazar) 64 kg - 0:2 (PR. 2.R)
Mato Trajkovski (Makedonija) - Emir
Hadžimujović (N. Pazar) 63 kg - 0:2 (PR. 2.R)
Dragoljub Nikolić (Smederevo) - Emrah
Latović (Sjenica) 75 kg - 0:2 (PR. 1.R)
Martin Angelov (Makedonija) - Vahid Kicara
(N.Pazar) 67 kg - 0:2 (0:3)
Maja Marković (Smederevo) - Ajla Lukač (N.
Pazar) 52 kg - 0:2 (0:3)
Zoran Šekularac (Sjenica) - Raif Halitović ( N.
Pazar) 2:0 (PR. 2.R)
DRUGA FUTSAL LIGA SRBIJE
Novopazarci i
dalje bez poraza
Kakva fenomenalna utakmica, atmosfera, igra i,
na kraju, pobjeda Kluba Malog fudbala Novi Pazar,
u derbi meču protiv favorizovanog Mašinca iz
Kragujevca.
Sudar prvoplasirane (Novi Pazar) i drugoplasirane
ekipe na tabeli (Mašinac) Druge futsal lige Srbije.
Hala sportova u Novom Pazaru skoro ispunjena do
posljednjeg mjesta. Navijačke grupe prave
atmosferu za nezaborav a izabranici Aleksandra
Đokića, predvođeni kapitenom Enesom Delićem
igraju svoju najbolju igru do sada.
Teška i taktički do savršenstva dovedena utakmica
u kojoj su domaći, skoro svih četrdeset minuta,
kontrolisali utakmicu, diktirali tempo, promašili
desetak ozbiljnih prilika ali i pogađali kad je
najvažnije i, nakon pravog rata na parketu hale
sportova, nošeni navijanjem sa tribina, slavili
rezultatom 4:2, ostvarivši i četvrtu pobjedu u pet
prvenstvenih kola.
A počelo je dramatično. Trinaest minuta
fenomenalno domaći kontrolišu loptu, napadaju,
stvaraju i ne koriste prilike, a onda iz kontre kazna i
hladan tuš. Popović prodire, šutira i dovodi svoj tim
u vođstvo 1:0.
Četiri minuta kasnije domaći uspijevaju da svoju
bolju igru krunišu pogotkom Elvedina Sadovića,
nakon briljantne akcije. To je bio i konačan rezultat
prvog poluvremena. U nastavku igre domaći
dodaju gas. Kragujevčani postaju sve nervozniji.
Dramatično reaguju na svaku sudijsku odluku pa
su zbog toga "požutjeli" Kruljević i Cvetković, dok
je Ćurčić "pocrvenio".
U 26. minutu domaći izvode filigransku akciju koju
efektnim golom kruniše Elvir Bihorac, za vođstvo
Novog Pazara 2:1.
Slično kao i kod prvog gola, gosti dolaze i do
izjednačenja. Presijecaju put jednoj lopti, usljedila
je brza kontra, koju Cvetković, u 32. minutu,
pretvara u izjednačenje 2:2. Na parketu u tom
trenutku tenzija podignuta do maksimuma.
Golovima nakon dvije sjajne akcije domaćih, u 33. i
39. minutu, Goran Dragićević, kao bensedinom,
odnosi sve glavobolje Novog Pazara i rješava
pitanje pobjednika
Tako je novajlija u ligi - Novi Pazar furioznim
startom i nakon petog prvenstvenog kola, sa 13
osvojenih bodova, na prvom mjestu Druge futsal
lige Srbije, najavljujući tako, na najbolji način,
svoju borbu za plasman u Super ligu Srbije u
malom fudbalu.
Fehim Karišik
VIJESTI
KOŠARKAŠI NOVOG PAZARA SLAVILI I U
NOVOJ VAROŠI
Pazarci lahko preko
Zlatara
Bijelo-plavi košarkaškaški ekspres iz Novog Pazara nastavlja da se
poigrava sa rivalima. Lideru srpskoligaškog zapada previše nizak bio
je i novovaroški Zlatar, koji su Đulović i saigrači preskočili i osvojili u
velikom stilu, što govori i konačan rezultatski epilog - 77:93 (18:20,
19:24, 17:32, 23:17).
Iako su bili lišeni gotovo tri četvrtine meča pomoći svog kapitena
Đulovića, koji je zbog povrede morao da napusti parket, gosti su rivalu,
već nakon poluvremena, koje su riješili u svoju korist sa sedam poena
razlike, stavili do znanja da će osvojiti cio plijen. To je potvrdila treća
četvrtina, nakon koje je Novi Pazar imao 22 poena viška na svom kontu.
I posljednjih 10 minuta, karakterisao je nepromijenjen odnos snaga na
parketu, za konačnih i potpuno zasluženih +17 za Novi Pazar. "Sjajno
su momci i bez moje pomoći odigrali sandžački derbi. Zaslužuju sve
pohvale za zalaganje, htijenje i učinak. Sve je funkcionisalo
besprijekorno, pa trijumf ni u jednom momentu nije dolazio u pitanje.
Čestitam im od srca, bilo ih je milina gledati kako melju protivnika",
kaže za "Sandžačke novine", Fahrudin Đulović.
Epitet najefikasnijeg pojedinca derbija ponio je Valid Hadžerić sa 27
poena (sedam trojki), dok je Almir Dazdarević "upisao" 17 (dvije trojke).
"Presrećan sam. Odigrali smo još jednu briljantnu utakmicu u kojoj
nas je zadesio peh zbog povrede Đulovića. I bez njega, uspjeli smo
da, snagom kolektiva, slomimo otpor rivala i zasluženo dođemo do
važnih bodova. Ne opterećujem se svojim učinkom. Važno je da se
nižu pobjede i da grabimo ka višem rangu, a najmanje je bitno ko će
biti prvi strijelac ekipe. Zaista, sve se odvija kao u najljepšem snu",
iznosi utiske za naše čitaoce, ushićeno Valid Hadžerić.
Nakon devet kola, bijelo-plavi imaju odličan skor od osam pobjeda i
samo jedan poraz, pa i dalje "ljubomorno" čuvaju čelnu poziciju
zajedno sa čačanskim Železničarom.
U narednom kolu, Novopazarce čeka još jedan derbi, na svom terenu
protiv trećeplasirane Plane.
E. Nailović
RUKOMETAŠI U DERBIJU SAVLADALI
GOSTE IZ INĐIJE
Železničar bez
voznog reda
Niski uspjeha novopazarskih sportista proteklog vikenda pridružili su
se i rukometaši, koji su odigrali jednu od najboljih svojih partija ove
sezone i savladali favorizovani tim Železničara iz Inđije rezultatom
30:27. Uzbudljiva i na trenutke dramatična utakmica XII kola, u kojoj
su domaći rukometaši imali više želje i sasvim zasluženo trijumfovali.
Na poluvremenu rezultat 16:14 za domaći tim.
U nastavku igre gosti uspijevaju da, zahvaljujući kontraverznim i po
Novi Pazar štetnim odlukama sudijskog para iz Kosovske Mitrovice
Kovač-Milosavljević, izjednače rezultat i čak povedu. Iskusni trener
gostiju Obućina konstantno vrši pritisak na arbitre i delegata
utakmice. To su trenutci kada su isključeni Međedović i trener
Pućurica. Domaći tad pojačavaju tempo i posebno igru u odbrani.
Briljira Irfan Ćosović, koji se u posljednjih nekoliko kola ustalio na koti
15 kada su uspješne odbrane u pitanju, te tako zaslužuje epitet
igrača utakmice.
Jolović, Ikić i Brunčević rešetaju mrežu Šljakinića do konačnih 30:27.
Pobjeda i bodovi koji ekipu Novog Pazara učvršćuju u sredini tabele
Druge rukometne lige Srbije.
F. Karišik
DUEL VETERANA OBILJEŽIO "NOĆ ŠAMPIONA" U SJENICI
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Šekularac bolji od Halitovića
FUDBALERI NOVOG PAZARA DEKLASIRALI SLOBODU POINT
15
VIJESTI
NOVOPAZARSKI ZONAŠ
PREKINUO SERIJU PORAZA
Jošanica
"preduboka"
Vodojaži
Ere na koljenima
Fudbaleri Novog Pazara savladali
su, u 13. kolu, odličnu ekipu Slobode iz Užica sa nevjerovatnih
4:0. Izabranici Ljubomira Ristovskog bili su mnogo bolji rival, pa
se može reći da su Užičani još i
dobro rezultatski prošli.
Iako je derbi odigran pred
praznim tribinama, zbog kazne
plavima, domaćin je pružio najbolju partiju otkako je član elite, očitavši dugogodišnjem rivalu pravu
lekciju iz modernog fudbala.
tan gol za 3:0, dovevši bivše saigrače do očaja.
U nastavku susreta, Novi
Pazar je igrao mirnije, strpljivo i
u potpunosti kontrolisao situaciju
na terenu. Plavi su vrijebali šansu
da "grogiranog" protvnika dotuku. Dogodilo se to u 83. minuti.
Bio je to dvopotezni mat. Nakon
kornera Šarca, sa desne strane,
Stojanović je glavom po četvrti
put matirao Božovića, za konačnih Novi Pazar - Sloboda 4:0.
Plavi su poveli iz opravdanog
penala u 40. minuti. Akciju je započeo Vusljanin, koji je ubacio
loptu u prazan prostor ka Hadžibuliću. Najbolji pojedinac derbija
se stuštio u kazneni prostor protivnika, da bi ga na nepropisan način
zaustavio Ćulibrk. Sudija Dimitrijević, bez dvoumljenja pokazuje na
penal, čiji je siguran realizator bio
kapiten plavih Irfan Vusljanin.
I nakon vođstva, Pazarci su
nastavili da igraju u visokom
ritmu. Fajterski su kidisali ka golu
Užičana, pa je vođstvo udvostručeno u finišu prvog dijela. U 44.
minuti, Ademović je sa desne
strane asistirao Hadžibuliću, koji
je tu loptu u padu, sa druge stative, plasirao u mrežu za 2:0.
U 45. minuti, gosti su imali kolosalnu priliku da se vrate u meč.
Međutim, Kovačević se obrukao.
Neometan, šutira preko gola, iako
je bio sam pred Đogatovićem.
U drugoj minuti nadoknade
prvog dijela, uslijedila je kazna za
Užičane. Ademović je, na odbitak
Šarca iz kornera, rezantno reagovao i sa 12 metara postigao efek-
Ljubiša Stamenković, strateg
"Era", dugo je nakon završetka susreta ostao u svlačionici, očigledno očitavši dugu "bukvicu"
svojim izabranicima.
Popularni "Piskavac" je komentarišući zbivanja na terenu
istakao: "Tužno je igrati bez publike utakmicu u kojoj je Novi
Pazar bio bolji u svim segmentima igre i zasluženo pobijedio.
Prvi put u karijeri sam nemoćno
sjedio na klupi i gledao najslabije
izdanje moje ekipe. Ne prepoznajem moje igrače, koji su bili
očajni. Ovako nešto sam prvi put
u karijeri doživio".
Ljubomir Ristovski, šef stručnog štaba pobjednika, sijao je od
zadovoljstva.
"Pobjedu darujemo našem povrijeđenom gradonačelniku i navijačima, koji nisu bili uz nas.
Odigrali smo najbolju utakmicu
od kako sam ja trener, sve je funkcionisalo perfektno. Trijumfom
smo dokazali da ne zaslužujemo
mjesto na začelju tabele. Želja svih
igrača je bila na visokom nivou,
sve linije tima su funkcionisale be-
sprijekorno. Na vrijeme smo vodećim golom otvorili derbi, a kod
3:0 već je sve bilo odlučeno. U
drugom poluvremenu smo se dogovorili da kontrolišemo igru,
imali smo još dva zicera i četvrtim
golom krunisali našu, sasvim zasluženu pobjedu", istakao je trener
Ristovski nakon meča.
Mladi stručnjak, ipak, ističe
da konačan ishod nije realan.
"Nismo mi toliko bolji od Slobode, koja je, na našu sreću, imala
začelje tabele. Žao mi je što nije
bilo naših navijača da zajedno slavimo, jer fudbal se igra zbog njih i
jedino što je nedostajalo derbiju
bile su pune tribine. Uz naše pristalice je, ipak, sve lakše i ljepše.
Jedva čekam duel sa Jagodinom da
opet čujem taj prepoznatljivi huk
naših pristalica", kaže Ristovski za
"Sandžačke novine".
Euforija je, ipak, zabranjena
riječ na Gradskom stadionu.
"Normalno je da ćemo u
PREPOLOVLJENA KAZNA PLAVIMA
Komisija za žalbe Fudbalskog saveza Srbije uvažila je, djelimično, žalbu Novog
Pazara. Kazna od dvije utakmice bez prisustva publike na Gradskom stadionu je
prepolovljena, pa će plavi, u posljednjem jesenjem kolu, uz podršku pristalica
pokušati da savladaju jagodinske "ćurane".
"loš dan"",sa uvažavanjem govori o
protivniku strateg Novog Pazara.
Tri boda su, ipak, osvojena na
više nego ubjedljiv način, pobjeda
koja je od velike važnosti za plave.
"Još više smo podigli samopouzdanje i popravili položaj na
tabeli. Imamo još dva kola do kraja
polusezone i pokušaćemo, naravno, da ostvarimo maksimum i
protiv "romantičara" u gostima i
Jagodine na svom terenu. Momcima čestitam na osvojenim bodovima, dokazali su da ne zaslužuju
ovom uspjehu uživati, ali nikako
ne smijemo živjeti na lovorikama.
Već smo krenuli sa pripremama
za utakmicu na Karaburmi",
ostao je dosljedan glavnokomandujući u stručnom štabu plavih.
Novom Pazaru je bio ovo
drugi trijumf u eliti. Broj 13 se
Vusljaninu i saigračima posrećio.
Sa 10 bodova i prepuni samopouzdanja, Pazarci su spremni da
osvoje i Karaburmu.
Elvir Nailović
Foto: Senad Župljanin
LAŽNA DOJAVA O BOMBI
U 16. minuti utakmice, sudija Dimitrijević je iznenada prekinuo derbi, a svi
akteri su se žurnim koracima uputili sa terena. Uslijedio je 12-tominutni prekid,
zbog, kako se ispostavilo, lažne dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi.
Utakmica je nakon toga nesmetano nastavljena.
Jošanica je još jednom bila preduboka
za kragujevačku Vodojažu. Derbi meč
Zone Morava, igran na stadionu u
Novopazarskoj Banji, pripao je
domaćem timu.
Bilo je mnogo uzbuđenja, odličnog
fudbala, borbenosti i želje na obje
strane ali su fudbaleri Jošanice pokazali
da mogu igrati i ovako tvrde, taktički
teške i izuzetno zahtjevne utakmice.
Imati više nerava u rezultatskoj
klackalici i na kraju sasvim zasluženo
trijumfovati.
Oko dvije stotine promrzlih navijača
zagrijavao je odličan fudbal dvije
izuzetne ekipe.
Najbolji pojedinac ovog meča, Demir
Spica, neumorna radilica Jošanice, prvi
od svoja dva gola postigao je u 29.
minutu prvog poluvremena.
Da dobar dio posla po pitanju
pobjednika utakmice bude riješen
pobrinuo se bek gostiju Jokić, koji je
postigao efektan gol u 32. minutu. Na
njegovu žalost, lopta je završila u mreži
iza leđa njegovog golmana Ćurčića, te je
Jošanicu doveo u vođstvo od 2:0.
Da je Vodojaža, međutim, ozbiljna ekipa
i da nema opuštanja u mečevima sa
njom pokazao je u 43. minutu Marković,
koji je postigao gol za svoj tim i postavio
konačni rezultat prvog poluvremena 2:1
za Jošanicu.
U nastavku igre sve brige domaćem
timu, u 66. minutu, skinuo je, svojim
drugim golom, Demir Spica.
Nakon toga domaći su fudbaleri
propustili nekoliko odličnih prilika. I,
kako to u fudbalu i biva, uslijedila je
kazna u 83. minutu, kada je rezervista
Stanković postigao pogodak i ponovo
vratio na scenu rezultatsku neizvjesnot
Ispostavilo se, ipak, da je to maksimalno
što su na ovoj utakmici prikazali
Kragujevčani. Postigli su tri gola a, ipak,
izgubili rezultatom 3:2.
Jošanica je tako na najbolji mogući
način prekinula negativnu mini seriju
poraza vrativši se pobjedom na kolosjek
koji joj po kvalitetu i pripada.
Fehim Karišik
Download

Sandžačke novine 151