AKTUELNO
AKTUELNO
DR. REDŽEP ŠKRIJELJ
Druga strana Srbije
na Al Džaziri Balkan
2
strana
strana
MEDIJI
Potrebna nam je
bar "troha" sloge
7
B R OJ
nezavisni heftičnik
150
Sand`a~ke novine
NOV
A SE
RIJA
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 150 (nova serija) Novi Pazar, 23. novembar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
PREDSJEDNIK BNV UPUTIO PISMO
DRŽAVNOM RUKOVODSTVU SRBIJE
TEMA BROJA
strana
Hitne mjere
za zaštitu 2
prava Bošnjaka
PROSLAVL JEN DAN SANDŽAKA
Plaketa BNV
akademiku
Aliji Džogoviću
5 6
strana
strana
Sandžak most
saradnje i suživota
ODRŽANI 6. SANDŽAČKI
KNJIŽEVNI SUSRETI
strana
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
5
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
PREDSJEDNIK BNV UPUTIO PISMO
DRŽAVNOM RUKOVODSTVU SRBIJE
Muhedin Fijuljanin
HEFTIČNIK
[email protected]
Do Evrope i do "tamo"
Za Evropu i protiv nje, nezaobilazna je tema na kojoj su, prethodnih dvadesetak
godina, građene političke teorije, kovane zavjere, sprovođeni planovi i strategije, i
"zavlačeni" birači u Srbiji u borbi između "nebekog" i "ovozemaljskog" "carstva". "Ko
prije nevjesti, njegova nevjesta", rekao bi običan narod. A kako u narodu tako i u
politici, bar što se "nevjeste" tiče. Ko se prije koje teorije dohvati, njegova i teorija. Pa
kom Bog da?!
Pet-šest mjeseci pred izbore, kampanja već poodavno započeta, počinje dobijati sve
jasnije konture. Ko je gdje, na osnovu posljednjih nastupa, ne baš u malim okvirima,
počelo se već iscrtavati, ali, kako snijeg još nije pao ni da pokrije brijeg, nekima "trag"
nikako da se uhvati. Vrc tamo, vrc 'vamo, okreni, obrni, preokreni, opet ništa.
Do duše, odavno već nije "pucalo" kao posljednjih dana. Da li to što nam je "Dan D" i
obećani status kandidata za prijem u članstvo u Evropsku Uniju sve bliži ili, pak, što,
kako to opet narod kaže, "na vrijeme treba zauzeti busije", kazaće nam se veoma brzo.
Tamo i ovdje, sve se, opet, vrti oko naroda. Ubijediti ga da gore može biti bolje, ili da od
goreg može biti još gore, ili da nam, po ne znam već kojima, može biti još malo pa "kao
bubrezima u loju".
Ko će se u čijoj "ljuljašci" naći, teško je procijeniti. Biračima, koji su "dno života"
odavno, ne samo dotakli, već se u njemu "baškare" kako to neće poći za rukom malo
kome u Evropi, praznih priča i obećanja već je i previše. Sve manje je, s jedne strane,
onih koji mogu i hoće povjerovati čak i u nešto potpuno izvjesno, a sve više, s druge
strane, onih koji, opet, naviknuti, ili ko će ga znati već šta, u nemoguće, žele, ipak,
"dohvatiti nebo".
U Sandžaku, opet u "dvije kolone", proslavljen je 20. novembar - Dan Sandžaka. Kao
nacionalni blagdan, ovaj dan je uzet kao znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog
antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS), u Pljevljima, ne tako
davne 1943. godine. Toga dana građani Sandžaka jasno su demonstrirali svoju
antifašističku opredijeljenost i orijentaciju, i izrazili politički stav o budućnosti
zajednice u kojoj žele živjeti i svojem mjestu u njoj. Među građanima ovog dijela naše
zemlje, ne samo Bošnjacima, već i svima ostalima, taj dan ostaće jedan od najsvjetlijih
hitorijskih događaja. Udžbenici historije, prekrajani, međutim, prema potrebama
"viših" ciljeva i politike, vremenom su ovaj, kao i neke druge važnije događaje vezane
za ovaj protor, "spakovali" i bukvalno "poslali u historiju", tako da se o njemu sve
manje zna. Sedmu godinu zaredom, sandžački Bošnjaci dan osnivanja ZAVNOS-a,
međutim, i dalje slave kao svoj nacionalni praznik. Mjesta za slavljenike ima za sve!
IN
DAN SANDŽAKA
U organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, i ove godine
obilježen je 20. novembar - Dan Sandžaka. Tim povodom
organizovani su šesti Sandžački književni susreti (SAKS), na kojima je
nastupio veliki broj književnih stvaralaca iz regiona, a u posebnom
dijelu programa predstavljen je i najnoviji broj časopisa "Bošnjačka riječ",
kao i izdavačka djelatnost Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske "Preporod".
MALOLJETNIČKO NASILJE
Ubistva i ubistva u pokušaju u kojima su učestvovali maloljetnici
dogodila su se opet u Novom Pazaru. Učenika osmog razreda
novopazarske Osnovne škole "Vuk Karadžić",
četrnaestogodišnjeg E. Z. iz Novog Pazara, prošle nedjelje,
nožem je teže ranio njegov vršnjak A. T., učenik iste škole.
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
Hitne mjere za zaštitu
prava Bošnjaka
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća i
narodni poslanik Esad Džudžević uputio je,
prošle nedjelje, pismo Predsjedniku Republike
Srbije Borisu Tadiću, predsjednici Narodne
skupštine Slavici Đukić - Dejanović i
predsjedniku Vlade dr. Mirku Cvetkoviću,
upozoravajući na neodrživ položaj pripadnika
bošnjačke nacionalne zajednice u Republici
Srbiji i neophodnost preduzimanja hitnih i
efikasnih mjera zaštite kolektivnih prava
Bošnjaka i njihove lične, imovinske i pravne
sigurnosti.
Napominjući da kao najviše predstavničko
tijelo Bošnjaka u Republici Srbiji, Bošnjačko
nacionalno vijeće prati i analizira položaj
pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice,
kao i rad bošnjačkih nacionalnih institucija i
legitimno izabranih predstavnika Bošnjaka u
Skupštini, Vladi Republike Srbije i drugim
organima i ustanovama na svim nivoima, u
pismu se ističe da su "prema ocjeni BNV,
legitimno izabrani predstavnici Bošnjaka u
Vladi i Skupštini Srbije u proteklom periodu
pokazali visoku političku svijest i posebnu
državničku odgovornost".
"Svojim učešćem u Vladi Srbije, Bošnjačka lista
za evropski Sandžak postigla je neočekivano
velike rezultate, posebno na planu održivog
razvoja nedovoljno razvijenih područja,
realizujući veliki broj projekata od nacionalnog
značaja i odlučno doprinoseći stvaranju
stimulativnog ambijenta za razvoj i investicije
u ove krajeve", kaže se u Džudževićevom pismu
i dodaje da je u Skupštini Srbije, najveći broj
proevropskih zakona usvojen sa 126 ili 127
glasova "za", odnosno uz dva presudna
bošnjačka glasa, kao i da je bošnjački ministar
u Vladi Srbije Sulejman Ugljanin svojim radom
kao kopredsjednik mješovitog Komiteta za
ekonomsku saradnju Srbije i Turske dao
odlučujući doprinos uspostavljanju dobre
saradnje između ove dvije zemlje, čiji su odnosi
dostigli najveći nivo u historiji.
Džudžević u pismu konstatuje da Bošnjačko
nacionalno vijeće, istovremeno, izražava veliko
nezadovoljstvo zbog činjenice da bošnjački
politički predstavnici u Skupštini, Vladi Srbije i
drugim državnim organima i institucijama,
nisu naišli ni na minimum razumijevanja i
podrške za omogućavanje
ostvarivanja Ustavom,
zakonima i
međunarodnim
dokumentima
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
zagarantovanih prava pripadnika bošnjačke
nacionalne zajednice u oblasti službene
upotrebe jezika i pisma, kulture, obrazovanja i
informisanja na svom maternjem bosanskom
jeziku.
"Posebno veliko nezadovoljstvo i zabrinutost
Bošnjačko nacionalno vijeće izražava zbog
činjenice nastavka politike policijske represije
koje je bivši Miloševićev režim sprovodio nad
pripadnicima bošnjačke nacionalne zajednice
u Sandžaku, a koja se manifestuje porastom
nasilničkog ponašanja pripadnika policije,
sudstva i tužilaštva, stvaranjem atmosfere
njihove lične, imovinske i pravne nesigurnosti",
kaže se u pismu i dodaje da su svi pokušaji i
zahtjevi bošnjačkih političkih predstavnika u
Skupštini, Vladi Republike Srbije i drugim
državnim organima za zaštitu Ustavom i
zakonima zagarantovanih prava Bošnjaka
ostali praktično bez ikakvih rezultata.
"Niko od počinilaca teških kršenja ljudskih
prava i nasilja nad Bošnjacima nije procesuiran,
smijenjen ili kažnjen, što predstavlja podsticaj
za novo nasilničko ponašanje i može imati
veoma loše posljedice na budućnost dobrih
međunacionalnih odnosa posebno u
multietničkim sredinama kakva je Sandžak.
Primjeri nasilničkog upada naoružanih lica u
prostorije Bošnjačke liste, oružani napad i
pokušaj atentata na bošnjačkog ministra
Sulejmana Ugljanina, 17. januara 2009.
godine, ugrožavanje lične sigurnosti i
integriteta bošnjačkih izabranih predstavnika,
te napadi na vrhovnog poglavara Islamske
zajednice Srbije, kao i najnoviji nasilnički odnos
prema maloljetnicima Bošnjacima u Novom
Pazaru, najočigledniji su odraz takve politike",
naglašava se u pismu.
U vezi sa navedenim, predsjednik Bošnjačkog
nacionalnog vijeća Esad Džudžević zatražio je
od najviših državnih predstavnika da, u skladu
sa njihovim Ustavnim i zakonskim
ovlašćenjima, iniciraju postupak za:
1. deblokadu ostvarivanja Ustavom i zakonom
garantovanih prava sandžačkih Bošnjaka u
Srbiji,
2. smjenu svih čelnih ljudi u policijskim
upravama i stanicama u svim sandžačkim
opštinama i gradu Novom Pazaru,
3. razrješenje sa dužnosti svih zaposlenih u
policiji, sudstvu, tužilaštvu i zavodima za
izvršenje krivičnih sankcija, koji su učestvovali u
nasilju i kršenju ljudskih prava sandžačkih
Bošnjaka u Srbiji,
4. usaglašavanje nacionalnog sastava
zaposlenih u policiji, sudstvu i tužilaštvu u svim
opštinama u kojima žive Bošnjaci,
5. omogućavanje povratka, prognanih i
raseljenih Bošnjaka, u opštinu Priboj (iz
perioda 1991.-1999.).
"Ukoliko u narednih 60 dana, ne učinite
konkretne korake i preduzmete efikasne mjere
na postizanju vidljivih rezultata u vezi sa
naprijed iznesenim, Bošnjačko nacionalno
vijeće će pozvati sve bošnjačke političke
predstavnike da se povuku iz Skupštine, Vlade
Republike Srbije i drugih državnih organa i
institucija. U interesu zaštite kolektivnih prava
Bošnjaka u Republici Srbiji, i njihove lične,
imovinske i pravne sigurnosti, Bošnjačko
nacionalno vijeće će, u tom slučaju, također,
biti prinuđeno da se za pomoć obrati
predstavnicima međunarodne zajednice", kaže
se u pismu koje je predsjednik Bošnjačkog
nacionalnog vijeća Esad Džudžević uputio
predsjedniku Srbije Borisu Tadiću, predsjednici
Narodne skupštine Slavici Đukić - Dejanović i
predsjedniku Vlade Srbije Mirku Cvetkoviću.
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LIST SUFINANSIRA MINI STARST VO KULTURE REPUBLIKE SRBIJE NA PREPORUKU BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
Druga strana Srbije
na Al Džaziri Balkan
Al Džazira Balkans, najnoviji televizijski kanal medijskog magnata
Al Jazeera Network emituje vijesti
i aktuelna zbivanja za gledaoce na
lokalnim jezicima u regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu,
Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo,
Makedoniju, Srbiju.
Prema najavama iz ovog
medija, svake subote sa početkom u 19:30 h, emitovaće se serijal "Druga strana Srbije" koji je
sniman u
48 nerazvijenih opština koje su
u nadležnosti Kancelarije za održivi razvoj nedovoljno razvijenih
područja.
Serijal "Druga strana Srbije" je
projekat Kancelarije za održivi raz-
voj nedovoljno razvijenih područja koja je
u sastavu ministarstva kojim rukovodi ministar
dr. Sulejman
Ugljanin i
ima za cilj
medijsku
promociju
realnog stanja u ko-
jima
se
danas
nalaze
najnerazvijenije opštine i 900.000
građana Srbije koji žive u tim područjima.
Ovaj dokumentarni serijal, au-
torsko djelo novinarke Olivere
Rakić, sniman je u 48 opština koje
su u nadležnosti Kancelarije za
održivi razvoj.
Predstavljanjem prirodnih resursa i privrednih potencijala ovih
opština na Al Džaziri, podstaćiće
se kontinuirano privlačenje investitora koji bi ovim opštinama
mogli da daju neophodan ekonomski zamajac.
Serijal "Druga stana Srbije" počeće sa emitovanjem u subotu
26. novembra sa početkom u
19:30 h na kanalu Televizije
Al Džazira Balkans i kroz živopisne reportaže o nedovoljno razvijenim područjima Srbije,
pokušaće da skrene pažnju širem
auditorijumu i investitorima na
skrivena blaga ovih područja.
ZAKON O NACIONALNIM SAVJETIMA "NA ISPITU"
Prošlo "vrijeme čekanja"
Šest manjinskih stranaka Mađara,
Hrvata i Slovaka uputilo je pismo
premijeru Mirku Cvetkoviću, u
kojem predlažu promjenu Zakona
o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina i sugerišu da nacionalni savjeti treba da postanu
"organski dio predstavničkog sistema".
Prema njihovoj zamisli, nacionalni savjeti trebalo bi da budu
predstavnička tijela koja će na legitiman način formulisati i zastupati osnovne manjinske interese
oko očuvanja nacionalnog identiteta.
Pismo premijeru potpisali su
Andraš Agošton u ime Demokratske stranke vojvođanskih Mađara,
Aron Čonka u ime Demokratske
zajednice vojvođanskih Mađara,
Laslo Rac Sabo, predsjednik Građanskog saveza Mađara, Balint
Laslo u ime Pokreta mađarske
nade, Jan Paul u ime Slovačke
stranke i Đorđe Čović, predsjednik
Demokratske zajednice Hrvata.
Ovo pismo je posljednje u nizu
zahtjeva da se preispita i promijeni
Zakon o nacionalnim savjetima
nacionalnih manjina.
Ministar Milan Marković ra-
nije je već, na sjednici skupštinskog Odbora za međunacionalne
odnose, ocijenio da je Zakon o nacionalnim savjetima nacionalnih
manjina "loš i da na duži rok taj
dokument neće dati rezultate, dok
bi za promjenu bio potreban široki
konsenzus".
U striktnu odbranu zakona
staje Mađarski nacionalni savjet na
čelu s dr Tamašem Korhecom, koji
se smatra i jednim od autora ovog
zakona, i koji je nedavno najavio
da će preduzeti sve zakonski raspoložive mjere kako bi zaštitio
svoja prava.
"Duže od godinu dana bloki-
rana su naša prava da damo članove upravnih odbora ustanova
kulture i školskih odbora i moramo da reagujemo, jer naše vrijeme čekanja je prošlo", izjavio je
Korhec.
Zakon o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina je od
početka trpio kritike; prvo malih
manjinskih stranaka koje su tvrdile
da prilikom sačinjavanja posebnih
biračkih spiskova, veće partije s
razgranatom infrastrukturom dolaze do podataka koje će koristiti
na izborima, te da bi država trebala
da sačini poseban manjinski birački spisak.
Povrijeđen
gradonačelnik
Novog Pazara
Zdravstveno stanje gradonačelnika
Novog Pazara Meha Mahmutovića, koji
je teško povrijeđen u saobraćajnoj
nesreći u mjestu Bojanići nadomak Ušća,
je stabilno.
Mahmutović je, sa ozbiljnim povredama
grudnog koša, kuka i glave zbrinut u
kraljevačkoj intezivnoj jedinici, i van
životne je opasnosti.
Direktor Zdravstvenog centra
"Studenica" u Kraljevu, dr. Dragan Arsić
rekao je da je Mahmutović zbog povreda
zadobijenih u udesu smješten na
odjeljenje intenzivne n,ege.
"Povrede su mu zbrinute i zdravstveno
stanje mu je stabilno", rekao je Arsić.
Do nesreće u kojoj je povrijeđen
novopazarski gradonačelnik Meho
Mahmutović došlo je kada je vozač
automobila, zbog poledice, izgubio
kontrolu nad vozilom i sletio sa puta.
Vozilo je sletjelo 30 metara niz liticu u
rijeku Ibar, i to u najdublji dio rijeke.
Vozača automobila i pomoćnika
gradonačelnika Faruka Suljevića iz
automobila su izvukli vatrogasci iz Ušća.
Njih obojica su lakše povrijeđeni i nakon
ukazane ljekarske pomoći, otpušteni su
kućama.
Mahmutović i Suljević vraćali su se sa
službenog puta iz Istanbula, gdje su kao
dio delegacije Stalne konferencije
gradova i opština imali nekoliko
sastanaka.
Obuka za žene u agrobiznisu
Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno
razvijenih područja i Američka agencija
za međunarodni razvoj (USAID)
prezentovali su, 21. novembra u Novom
Pazaru, obuku za preduzetnice, u sklopu
projekta "Žene u agrobiznisu".
Zamjenik direktora Kancelarije za
održivi razvoj Ifeta Radončić rekla je
tom prilikom da je obuka sprovođena u
cijeloj Srbiji, te da je u planu obuka žena
sa područja Novog Pazara, Sjenice i
Tutina, u jednoj, i onih sa područja Nove
Varoši, Prijepolja i Priboja, u drugoj
grupi.
"Treću grupu čine žene sa područja
Žagubica, Malo Crniće, Golubac i
Žabalj", izjavila je Ifeta Radončić.
Ona je rekla da će se, nakon uspješne
obuke, sa USAID razmotriti urađeni
biznis planovi. "Pokušaćemo da
finansiramo neke od projekata za koje
se ocijeni da će dati uspješne
rezultate", izjavila je Radončićeva.
Obukom će biti obuhvaćene žene
aktivne u stočarstvu, mljekarstvu,
voćarstvu, sakupljanju pečurki,
začinskog bilja ili povrtlarstvu.
Marijana Božić, USAID-ov savjetnik za
žensko predužetništvo istakla je u
svom obraćanju da će se tokom obuke
žene upoznati sa osnovama
preduzetništva, kao i sa pisanjem
biznis planova kako bi kasnije mogle
da započnu sopstveni agrobiznis i
konkurišu za bespovratna finansijska
sredstva.
"Kancelarija za održivi razvoj izabraće
neke od najboljih biznis planova, koje
će finansijski podržati u iznosu do
milion i 100 hiljada dinara, a
finansiranje će se obavljati u periodu od
marta do decembra 2012 godine",
najavila je Božićeva.
Prema propozicijama javnog poziva
prednost u dodjeli sredstava imaće
nezaposlene žene, a kandidatkinje
moraju biti članice poljoprivrednog
gazdinstva ili domaćinstva.
Selekcija žena koje će pohađati obuku
u oblasti agrobiznisa trajaće do prve
polovine decembra, nakon čega će
početi i realizacija ovog projekta.
Kancelarija za održivi razvoj
nedovoljno razvijenih područja i
USAID-ov Agrobiznis projekat od jula
ove godine zajednički rade na
promovisanju preduzetništva među
ženama iz ruralnih krajeva Srbije.
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
DOLAZE ZIMSKI DANI
Strah i prezir su endemske bolesti. Od njih, u Sandžaku, obolijevaju pripadnici jedne
partije. Aktivirani za više tezgi, uzimaju dušu na slamku i staju na stranu zoo-vrta,
umjesto demokratije.
Oni pucaju visoko. Namjerno prebacuju cilj, nišaneći najbolju priliku. Stalno šaraju i
varaju, tuže i sude, petljaju i obećavaju, i "obećavaju". Samo udaraju u svaku žicu i
dokazuju nespremnost da u ruke uzmu teže od olovke i kašike. Otvoreno hoće jare i
pare, novce i ovce. Da zimus čuvaju mačku od miša i da čuju, iako baš nikako ne haju, što
se po njima češe kuso i repato. Kao bihorski opapučeni opanak, u kojem se lakše diše, jer
su na balkanskom Sibiru, konačno navikli da žive od čistog vazduha.
Naša predaja šejtanu i njegovom imenu je izostala. Onima što skupo prodaju kožu,
prijeti dranje, ali je današnji Sandžak i dalje u pat poziciji. Neizvjesno stanje ne
garantuje remi, čak ni zagovornicima teze po kojima je puzeći stav najstabilnija poza. U
oklevetanoj Srbiji, čiji izdisaj još ne počinje minutom ćutanja, bez obzira što se u
Polimlju treći milenijum gazi kao sezonski potok. Prema vjetru i jedrima, pretresaju
nepravdu, do najsitnijih crijeva, koja pamte bolje dane, dok je nametnuti zaborav,
izgleda, došao po svoje. Da nadu pretvori u strijepnju, da inatom relaksira zazor, a
zgodne muhabete potiskuje iza zatvorenih vrata.
Jesenas se sve istumbalo. Usta na potiljak, kola niza stranu, ćurak naopako. Sve se kreće i
okreće. Glava, drugi list, leđa, razgovor. Pešterci, okupljeni "ko mravi na šećer", ubijediše
prava i zdrava, da je došlo vrijeme kad niko ne daje rezultate, nego ispod euro-celofana
skida kajmak. Providno, nek se zna šta je spakovano unutra, kao davno, kad se krala
jedihnica Igbala. Godina, također, bila teška. Suša, nerodna, zatajila i izdala. Ali, nije sve
na zemlji, ima nešto na sandžačkom nebu. Za gazdu kuće, puče bruka i muka. Jadi na
kvadrat, navališe na obraz. Hoće prijatelje, neće svatove. Neka bježi i jezik za zube.
Poslije novembarskog pitanja: Koji vam je, danas!?
Sandžaklije vječito gledaju, ka Beogradu. S visine, kao Mikelanđelov David, neće da
siđu, na prvoj stanici. Na putu, od prečeg do sporednijeg, katastrofičari, nezadovoljni
sami sobom, na kraju godine su opet oslonjeni na krilaticu kineskog lidera Mao Ce
Tunga. Uortačeni da, upoređuju i dunjalučkim aršinima premjeravaju, ovih dana ne
komentarišu naš niski rast za visoku politiku, već, u očiglednom metežu, gužvaju bijele
salvete i podsjećaju: U vrijeme planetarnog haosa, najbolje je nama.
Otkrivanje tromeđe, nema kraja. Uprkos fantastičnoj pojavi, iz neobične bare iskaču
žabe, koje se pretvaraju u princa, dok život nameće najnovije naravoučenije - Ako nema
iskustva, ima izbora. Od te istine i vatre najviše se opekoše - oni što ispravljaju jarčev
rog, tamo gdje razlike ćute, a ne dižu glavu, tokom tranzicione budućnosti, koja još ne
daje smisao ovoj sadašnjosti. Saglasno vatri tabuiziranog Kosova, čiji sjeverni krak sa
ibarskih obala, ide do Pančićeva vrha. Nekad stereotipno, a sad zamarajuće, tumara ka
sibirskom azilu, po muhadžirskom urneku, na hiljade Bošnjaka, što su više silom, nego
milom, šezdesetih zauvjek ostavili kućni prag i preko Makedonije otišli u Tursku. Da
životare. Istočni grijeh, trikovan od sjećanja. Na najdraži zavičaj, na poricanju korijena i
porijekla. Umjesto da plove po euro-nebesima, vuku se po anadolskom blatu. Poput
sunca, što prolazi kroz kaljava mjesta, ali se ne ukalja. Stalno gledaju naprijed i pozadi.
Ne okreću glavu, jer znaju službena objašnjenja, po kojima su bili suvišni u bivšoj
domovini. Zbog toga, s posebnim zanosom, krupnim koracima idu naprijed, kako bi
definitivno izašli iz učmalosti i višedecenijskog tavorenja. Bez komentara, mirne duše,
brk u brk, na ueventualno moguće - isto korito i nove svinje.
Sandžački crveni sabah, u Krnjoj Jeli, nosi kišu, a večernja studen vjetar. Zimski dani tek
treba da dođu, iako smo sunčano podne, kao spasonosne kredite, lako potrošili. Na
potezu od Nemanjine do Nikole Pašića, gdje opet zapinje. Ovoga puta, pored ostalog,
zbog jubilarnog podsjećanja na Vukovar. Na godine, kad se nizvodno, ispod ušća Vuke u
Dunav, rječna riba nije jela. Upravo, u isti vakat kad je po Hercegovini, prema priznanju
Danice Drašković, u Trebinju i Gackom, Bošnjake počistila srpska ruka. Uprkos
hercegovačkom sramnom pokušaju, da se od dželata napravi žrtva:
"Od gatačkih muslimana,
Ostali su Vuk i Dana,
sve je srpska počistila ruka,
osim kuće Draškovića Vuka..."
Kakav pjevač, takva pjesma. Što bi rekao crnooki Sibirko iz Kosovske Mitrovice: "Najlakše
je biti jednooki kralj, u zemlji slijepih. Međutim, to ne znači da ćemo progledati i na
drugo oko". U ime mutnih tipova, horde ošišanih i bubuljičavih, što u potrazi za
identitetom, gromoglasno uzvikuju povike mržnje. Sa tribina i balvan barikada, ali tamo
dolje, nije sve na tribinama i balvanima. Ima, u osnovi, tu i tamo, (po)nešto u glavi.
U prvom redu, niskim udarcima, tuđom rukom. U pesnici, kojom drugi udara one koje
mrzi. Velikosrpska pluća se šire i uzimaju vazduh. Dostojno obrta i peripetija, iz
apsurdno - komičnih filmova. Sa sedmog neba, glavom i bradom, likuju svekolikoj cosa
nostri i odbijaju pomisao prihvatanja donkorleonskog kiča.
Dolce stil provinciale - slatki stil provincije. Ili, rasturene falš - karte...
PRVI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA
Minus i u Sandžaku
Prvi rezultati popisa stanovništva
2011. godine pokazali su da je u
Novom Pazaru broj stanovnika
povećan za 6.770, dok je za približno isti broj smanjen ukupan
broj žitelja u svih šest sandžačkih
opština.
Iako je u Novom Pazaru popunjeno 109.327 popisnih listića,
pročišćeni podaci govore da je
broj stanovnika sa 85.996, koliko
ih je bilo 2002. godine, u ovom
gradu narastao na 92.766.
Veći broj stanovnika na području Sandžaka ima samo još
Tutin, u kojem živi 30.770, odnosno 716 stanovnika više nego
2002. godine.
Negativan zbir u ovogodišnjem popisu bilježi se u Sjenici,
Priboju, Prijepolju i Novoj Varoši,
gdje je ukupan broj stanovnika
smanjen za oko 14.000.
U Sjenici trenutno živi 25.248,
odnosno 2.722 stanovnika manje
nego što ih je bilo prije devet godina. U Priboju je broj stanovnika
smanjen za 3.250, pa ih je sada
27.127. Između dva popisa broj
stanovnika Prijepolja je umanjen
za više od 10 procenata, jer za
razliku od 2002., kada je na području te opštine živjelo 41.188
stanovnika, ove godine je popisano svega 36.713.
Procentualno najveći pad
broja stanovnika bilježi novovaroška opština, gdje u odnosu na
prethodni popis živi 3.224 stano-
vnika manje. U toj opštini je
2002. godine popisano 19.982,
dok je ukupan zbir ovogodišnjeg
popisa 16.758 stanovnika.
Prema prvim rezultatima popisa stanovništva, u Srbiji živi
7.120.666 stanovnika, odnosno
377.335 stanovnika manje u odnosu na stanje iz 2002. godine.
Prema rezultatima popisa, građani Srbije žive u oko 2,5 miliona
domaćinstava, odnosno u 3 miliona 243 hiljade I 587 stanova, a
inostranstvu trenutno boravi 294
hiljade I 45 naših građana.
Rezultati popisa potvrdili su
predviđanja statističara o velikom
padu broja stanovnika u Srbiji.
Prema njima, u skoro polovini
opština u Srbiji broj stanovnika
pao je za 10 procenata, a jedini
region koji je zabilježio porast
stanovnika je Beograd sa prigradskim opštinama, gdje je evidentirano gotovo 63.000 stanovnika
više nego na popisu 2002. godine.
Svi ostali dijelovi Srbije su ”u minusu”. Vojvodina ima 115.103
stanovnika manje, što čini oko
5,7 odsto, dok su Šumadija i zapadna Srbija manje za 123.493
osoba, što je oko 5,8 odsto. Najveći pad je, prema očekivanjima,
zabilježen na jugu i istoku zemlje,
gdje je za devet godina manje više
od 11 procenata stanovništva tačno 201.736 građana. Najveći
pad broja stanovnika zabilježen je
u Crnoj Travi, Alibunaru, Maj-
danpeku, Babušnici, Žitištu,
Novoj Crnji, Sečnju, Odžacima i
Ražnju.
Sa druge strane, povećanje
broja stanovnika zabilježeno je u
22 opštine, među kojima je, međutim, čak 11 beogradskih. Od
ostalih opština sa porastom broja
stanovnika je novosadska opština
Petrovaradin, Kostolac, gradski
dijelovi Jagodine i Kragujevca i
Kraljeva, kao i Novi Pazar, Tutin i
Vrnjačka Banja. Rekord u porastu
od čak 24 odsto drži niška opština Pantelej (s obzirom da se
radi o relativno novoj opštini,
ovaj procenat treba uzeti sa rezervom).
Od 2002. godine do danas
ugasilo se 11 naselja, što je, opet,
za 2 naselja više nego u prethodnom periodu. Među najmalobrojnije
opštine
spadaju:
Bosilegrad, Trgovište, Medveđa,
Ražanj, Gadžin Han, Ćićevac,
Golubac i Vranjska Banja. U
svima njima je manje od 10.000
žitelja.
Čak 975 naselja u Srbiji broji
manje od 100 stanovnika, a samo
u 17 naselja, od 4.700 koliko ih
ima u Srbiji, živi više od 50.000
građana, koji zajedno čine trećinu
ukupne populacije naše zemlje.
U znatnijem opadaju je i broj
domaćinstva. Njih je 2.497.187,
što je manje nego 2002. godine
kada ih je u Srbiji bilo 2.521.190
domaćinstava.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
PROSLAVLJEN DAN SANDŽAKA
Sandžak most saradnje i suživota
Bošnjaci u Sandžaku i cijeloj Srbiji
proslavili su, minulog vikenda,
jedan od svojih nacionalnih blagdana 20. novembar - Dan Sandžaka.
U okviru obilježavanja Dana
Sandžaka, a u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća održani
su i šesti Sandžački književni susreti (SAKS).
"Bošnjačko nacionalno vijeće
usvojilo je, 11. maja 2004. godine,
Odluku o utvrđivanju nacionalnih
blagdana sandžačkih Bošnjaka.
Jedan od četiri tih blagdana je i 20.
novembar - Dan Sandžaka", rekao
je na svečanosti otvaranja šestih
Sandžačkih književnih susreta,
kojom je započeta proslava Dana
Sandžaka, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća i narodni
poslanik Esad Džudžević.
Džudžević je podsjetio da je za
Dan Sandžaka izabran datum
kada je, u Pljevljima 1943. godine,
formirano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja
Sandžaka (ZAVNOS).
"Taj datum i taj događaj za nas
Bošnjake je od velikog nacionalnog značaja. On simbolizuje naše
antifašističko opredjeljenje i našu
regionalnu orijentaciju, kao modernu tekovinu, na kojoj se zasniva uređenje Evropske unije",
kazao je on.
"Te dvije stvari su ono čemu
mi kao društvo, kao država, i kao
nacionalna zajednica posebno, težimo i na njima je utemeljen čitav
sistem Evropske Unije", naglasio je
Džudžević.
"Treća ključna riječ koja se vezuje za ovaj dan je razumijevanje.
Mi smo, naime, za Dan Sandžaka
mogli da uzmemo i neki drugi
datum, događaj iz naše nacionalne
historije, ali smo odabrali baš ovaj
zbog toga što on čini sponu iz-
među Bošnjaka i Srba, sponu između svih stanovnika Sandžaka,
zbog svih onih koji Sandžak vide
kao most saradnje i suživota između različitosti", istakao je predsjednik Bošnjačkog nacionalnog
vijeća Esad Džudžević.
Govoreći o programu proslave
Dana Sandžaka, Džudžević je posebno istakao da je ovaj praznik
mogao biti obilježen na razne načine.
"Mi smo mogli Dan Sandžaka
obilježiti na ovaj ili na onaj način,
ovako ili onako. Izabrali smo, međutim, namjerno da to budu Sandžački književni susreti, jer su
susreti simbolika saradnje, a pisana riječ najbolja spona među
ljudima", naglasio je Džudžević i
dodao da se Bošnjačko nacionalno vijeće u tom kontekstu zalaže
za umrežavanje bošnjačkih kulBNV, kao i prof. Zibija Dh. Šarenkapić.
U nastavku programa upriličena je dodjela nagrade "Plaketa
Bošnjačkog nacionalnog vijeća"
istaknutom bošnjačkom naučniku, književnom stvaraocu, akademiku Aliji Džogoviću.
Nagradu akademiku Džogoviću za cjelokupno naučno i književno stvaralaštvo uručio je
predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević.
O sveukupnom naučnom i
književnom stvaralaštvu dobitnika nagrade govorio je dr. Redžep Škrijelj, univerzitetski
profesor i šef resora za obrazovanje na bosanskom jeziku BNV.
turnih i drugih institucija.
"Sandžački književni susreti
su otvoreni za sve i na njima učestvuju kako bošnjački književni
stvaraoci, tako i svi ostali, oni koji
nisu Bošnjaci. To je naše trajno
opredjeljenje i na tome se zasniva
naša koncepcija proslave ovog
značajnog praznika", poručio je
predsjednik BNV Esad Džudžević, čestitajući svim Bošnjacima,
kao i svim građanima Sandžaka,
Dan Sandžaka.
U uvodnom
dijelu obilježavanja Dana Sandžaka,
kao
uvertira
šestih
Sandžačkih književnih susreta,
promovisan
je
roman "Elkine tišine",
autorke
Selve Šabotić Ramčilović. O romanu i književnom stvaralaštvu
Selve Šabotić Ramčilović, pored
autorke, govorili
su i dr. Redžep
Škrijelj, šef resora
za
obrazovanje
Tokom dva dana na šestim
Sandžačkim književnim susretima
nastupilo je više književnih stvaralaca iz Sandžaka, cijele Srbije,
Bosne i Hercegovine, Crne Gore i
drugih evropskih zemalja. Specijalni gost ovogodišnjeg SAKS-a
bio je Atif Džafić, antologičar i recitator svjetskog renomea, čovjek
koji zna više od tri hiljade pjesama
od hiljadu pjesnika (svojevremeno
ušao u Ginisovu knjigu rekorda
kao recitator koji je neprekidno
govorio poeziju puna 72 sata).
Program SAKS-a organizovan je u
galeriji Glavnog ureda BNV, Kulturnom centru Novi Pazar i Biblioteci "Dositej Obradović" na
Bedemu, u Novom Pazaru.
Međunarodni
Dan djeteta
U Srbiji oko 140.000 djece živi ispod
granice siromaštva. Najugroženija djeca
su starosti do 13 godina i u toj kategoriji
siromašno je svako sedmo dijete. Prema
podacima Ministarstva rada i socijalne
politike, među korisnicima socijalne
pomoći u Srbiji ima oko 60.000 djece.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana
djeteta, 20. novembra, u holu Doma
Narodne skupštine otvorena je izložbu
dječijih likovnih radova, nastalih 8.
oktobra na manifestaciji "Kreda crta
maštom", u kojoj su djeca prvi put slikala
i crtala na poslaničkim mjestima.
Svjetski dan djeteta obilježava se od
1989. godine kada je Generalna
skupština UN usvojila Konvenciju o
pravima djeteta, kao prvi međunarodni
dokument u oblasti ljudskih prava koji se
posebno bavi djecom.
Prema podacima velikog broja
organizacija za zaštitu prava djece, u
Srbiji kršenja prava djece su veoma česta
pojava. Posebno veliki problem
predstavljaju pravno nevidljiva djeca,
koja ne mogu da ostvare svoja osnovna
prava od zdravstvenog osiguranja do
školovanja. Prava djeteta se krše na
najrazličitije načine i na različitim
nivoima: od manipulisanja djecom u
reklamne svrhe, političke promocije,
eksploatacije dječijeg rada, nepoštovanja
njihovog identiteta i integriteta do teških
oblika zlostavljanja i zanemarivanja.
6 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
ZNAČAJ I ULOGA ZAVNOSA
Organ
narodne
vlasti
U jeku Drugog svjetskog
rata, u novembru 1942. godine, u Bihaću je konstituisano Antifašističko vijeće
narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) kao najviši
organ narodne vlasti u zemlji. Jedna od najznačajnijih
odluka AVNOJ-a bila je
odluka o osnivanju zemaljskih antifašističkih vijeća na
pokrajinskom nivou, kao
odraz tadašnje koncepcije federativnog državnog ustrojstva buduće jugoslavenske
države.
Na osnovu te odluke, 20.
i 21. novembra 1943. godine,
u Pljevljima je održana Osnivačka skupština Zemaljskog
antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka.
Na skupštini je učestvovalo 263 delegata iz pet sandžačkih
srezova.
U
Zemaljsko antifašističko vijeće Sandžaka (ZAVNOS) su
izabrana 62 vijećnika, a u Izvršni odbor Sandžaka (ratnu
sandžačku vladu) 10 vijećnika.
Za prvog predsjednika
Predsjedništva ZAVNOS-a
izabran je Sreten Vukosavljević, a za 3 potpredsjednika:
Murad-ef. Šećeragić, Dušan
Ivović i Mirko Ćuković.
Na skupštini je usvojeno
nekoliko važnih dokumenata: Rezolucija o osnivanju
ZAVNOS-a, Rezolucija o organizaciji ZAVNOS-a i Proglas narodu Sandžaka.
Zemaljsko antifašističko
vijeće Sandžaka je postalo
najvažnije narodno predstavničko, zakonodavano i izvršno tijelo i političko
rukovodstvo Narodnooslobodilačke borbe (NOB-a) u
Sandžaku.
Zemaljsko antifašističko
vijeće Sandžaka je izgradilo
široku mrežu narodnooslobodilačkih odbora: 8 sreskih,
73 opštinska i 403 seoska
NOO, u kojima je aktivno radilo 3.157 odbornika. Najznačajniji dokument koji je
donio su Uputstva za organizaciju narodne vlasti u Sandžaku.
Dan Sandžaka proslavila i BKZ
Sa nekoliko manifestacija Dan
Sandžaka ove godine
obilježila je i Bošnjačka
kulturna zajednica.
U organizaciji ove organizacije, u kafeu "Mejdan" održano je književno
veče omladinske sekcije "Mlada pera Sandžaka", a drugog dana proslave
u galeriji Islamskog kulturnog centra Altun Alem u Novom Pazaru
priređena je izložba slika Fatmira Baćia, jednog od najznačajnihjih
bošnjačkih slikara i pjesnika koji živi u Albaniji, kao i književno veče na
kojem je učestvovalo nekoliko sandžačkih književnika.
Vijeće je pokrenulo i list
"Glas Sandžaka", koji je
počeo izlaziti 15. juna 1944.
godine, a koji je do marta
1945. godine izašao u 5 brojeva. Početkom januara
1945. godine, u izdanju Sreskog odbora jedinstvenog
narodnooslobodilačkog
fronta Novi Pazar, počeo je
izlaziti list "Vijesti", kao nasljednik "Glasa Sandžaka".
Izvršni odbor (vlada
Sandžaka) tokom rata je bio
u stalnom pokretu (najviše u
Bijelom Polju), a nakon konačnog oslobođenja Sandžaka, 13. januara 1945.
godine, je smješten u Novi
Pazar.
Rukovodstvo Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije, Sandžak je u tom
periodu posmatralo kao
jedan od elemenata buduće
federacije, a što je jasnije izloženo u Deklaraciji o osnovnim pravima nacije i
građana Demokratske Federativne Jugoslavije, s početka
1944. godine, kao i u drugim
dokumentima iz tog perioda. Nakon Drugog zasijedanja AVNOJ-a, u Jajcu, 29.
novembra 1943. godine, ta
ideja se, međutim, počela
napuštati, da bi, na petoj
sjednici
Predsjedništva
AVNOJ-a, koja je održana
24. februara 1945. godine, to
bilo i formalizovano kroz
prijedlog koji je ponovo išao
u pravcu podjele Sandžaka, a
prema kom bi se deževski,
sjenički, pribojski, prijepoljski, štavički i novovaroški
srez pripojili Srbiji, a bjelopoljski i pljevaljski srez
Crnoj Gori.
Na Oblasnoj konferenciji
KPJ za Sandžak, održanoj u
Novom Pazaru, 26. i 27.
marta 1945. godine, podržan
je stav AVNOJ-a i donijeta
odluka o prestanku rada
ovog organa i osnivanju
Okružnog komiteta KPJ za
Novopazarski okrug, koji je
obuhvatao teritoriju 6 današnjih sandžačkih opština u
okviru Republike Srbije.
Na Drugom, ujedno i
posljednjem, zasijedanju
ZAVNOS-a, 29. marta 1945.
godine, u Novom Pazaru,
potvrđeni su stavovi Predsjedništva AVNOJ-a i donijeta odluka o raspuštanju
ZAVNOS-a. Ta odluka potvrđena je na Trećem zasijedanju AVNOJ-a, u Beogradu
7. avgusta 1945. godine, uz
obrazloženje da je tako odlučeno po navodnoj molbi
Skupštine ZAVNOS-a.
(Muhedin Fijuljanin, "Sandžački
Bošnjaci", CBS Tutin, 2010.)
AKADEMIK ALIJA DŽOGOVIĆ,
DOBITNIK PLAKETE BNV
OBRAZLOŽENJE NAGRADE
Akademik Alija Džogović, dugogodišnji profesor,
pjesnik, znanstvenik, lingvista, antropolog,
etnolog, istraživač, teoretičar savremene i
tradicionalne bošnjačke književnosti i jedan od
naznačajnijih onomastičara i dijalektologa
Balkana, rođen je 1929. godine u Laholu kod
Bijelog Polja, u Sandžaku.
Osnovnu školu završio je u Zatonu, a gimnaziju u
Peći. Književnost i jugoslovenske jezike
diplomirao je 1955. godine na Filozofskom
fakultetu u Beogradu.
Džogović je dobio brojne književne nagrade od
kojih izdvajamo: Književnu nagradu mladih pisaca
Kosova (1951), Specijainu nagradu Književnog
kluba prosvetnih radnika Srbije (1973), Književnu
nagradu "Lazar Vučković" (1970), Književnu
nagradu "Sabit Užičanin" (1993).
Sa nekoliko pisaca svoje generacije, akademik
Alija Džogović je u Peći osnivač i predsjednik
Književnog kluba "Ivan Goran Kovačić", a u
Beogradu, u vrijeme studiranja, bio je član Kluba
pisaca Beogradskog univerziteta, član Društva
Prve stihove objavio je davne 1950. godine, još
kao srednjoškolac. Iste godine dobija Prvu
nagradu za poeziju na konkursu mladih pisaca
Kosova.
U prvom poslijeratnom zborniku književnih
radova "Kosmet piše i peva" zastupljen je sa više
pjesama.
Od 1950. godine svoju poeziju objavljuje u
stotinjak časopisa, listova i magazina.
Objavio je više knjiga iz oblasti onomastike (neke
u okviru zbornika Onomatološki prilozi, u izdanju
SANU, Beograd): Toponimija jugoslovenskog dela
Prokletija 1983., Onomastika Dečana 1985.,
Onomastika severoistočnih ogranaka Prokletija
1986., Onomastika Ðakovice 1987., Onomastika
Gore 1996., Onomastika plavsko-gusinjske regije
2009.), i veći broj veoma značajnih radova iz
oblasti onomastike, dijalektologije, esejistike,
književne teorije i kritike.
Osim rezultata u više oblasti, akademik Džogović
se kao znanstvenik prepoznaje prema svom
istraživačkom opusu iz narodne književnosti
Goranaca, koji žive u egzotičnoj šarplaninskoj
oblasti.
Stvaralaštvo akademika Alije Džogovića obuhvata
sakupljenu i sistematiziranu dijalektološku građu
za oblasti: Belo Polje, Vranište kod Dragaša,
Đakovicu, Rožaje, Peštersku visoravan, Tutin i Novi
Pazar.
Akademik Džogović se 1951. do 1970-godine
bavio i novinarstvom kao honorarni dopisnik i
saradnik više dnevnih listova i periodičnih
publikacija, i iz ove oblasti je objavio veliki broj
raznovrsnih radova i reportaža.
Za svoje književno stvaralaštvo akademik Alija
književnika Kosova, Književnog kluba "Karagač" u
Peći, te član Udruženja pisaca Sandžaka. Također
je bio član Udruženja folklorista Kosova i član
Saveza udruženja folklorista Jugoslavije.
Noseći epitet priznatog znanstvenika, akademik
Alija Džogović je učesnik više naučnih kongresa,
simpozijuma i panela onomastičara, leksikologa,
dijalektologa i folklorista nekadašnje SFR
Jugoslavije.
O njegovom književnom i naučnom radu govori
više od stotinu objavljenih prikaza, eseja i
raznovrsnih novinarskih priloga, ali i
zastupljenost u brojnim antologijama,
udžbenicima i znanstvenim studijama.
Sa grupom pisaca u egzilu, osnovao je u Švedskoj
Udruženje bošnjačkih pisaca u skandinavskim
zemljama, sa sjedištem u Malmeu, a u okviru
Udruženja pokrenuo je izdavačku djelatnost kao
ediciju "Bihor" u kojoj je štampano više knjiga
poezije, proze i naučnih radova.
Ovaj doajen bošnjačke književne teorije i
esejistike je umijeću pisanja i čarima poezije
podučavao brojne generacije mladih.
U zadnje dvije decenije, posebno poslije 2000.
godine, radio je na afirmaciji književne tradicije,
jezika i kulture Bošnjaka, na projektima reforme
školstva i izrade novih nastavnih planova i
programa za bošnjačku nacionalnu zajednicu na
maternjem bosanskom jeziku u Sandžaku.
Kao jedan od najproduktivnijih autora sa naših
prostora i šire, akademik Alija Džogović predložen
je za dodjelu Plakete Bošnjačkog nacionalnog
vijeća od strane Odbora za kulturu i informisanje i
Odbora za obrazovanje, što je Izvršni odbor Vijeća
jednoglasno prihvatio.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
DR. REDŽEP ŠKRIJELJ
Potrebna nam je
bar "troha" sloge
Državna vlast nas veoma efektno zaobilazi
bacajući nam užareni krompir, koji mi,
zauzeti neslogom i odsustvom minimalnog
nacionalnog konsenzusa u Sandžaku, nismo
kadri uzeti u ruke. Mislim da ključ problema,
najprije, treba tražiti među nama, a nakon
toga zajednički i složno istupiti pred režimom
- izjavio je u intervjuu za internet portal
Bosnjaci.net, dr. Redžep Škrijelj, historičar, šef
resora za obrazovanje u Bošnjačkom
nacionalnom vijeću i profesor na Državnom
univerzitetu u Novom Pazaru.
Po dr. Škrijelju, da bi se nečija prava, pa i
bošnjačka, poštovala, mora se djelovati
promišljeno i energično.
"Prava nam ko fildžane na tablji niko neće
dati. Ona se izgradnjom čvrste nacionalne
zajednice i institucija, složno, moraju uzeti i
konsumirati", kazao je dr. Škrijelj.
Na pitanje koliko se u Sandžaku poštuju
donesena zakonska akta, dr. Škrijelj ističe da
država i većinski narod u njoj mora da se
navikne i shvati, da strukturu njenog
stanovništva čine i neke druge
nacionalne zajednice.
"Nisu one od jučer, već od vakta
kada ove prostore ljudi
naseljavaju. Tek onda možemo
računati da ćemo ostvariti
status ravnopravnog subjekta u
zajedničkoj državi. Bošnjaci su
nacionalna zajednica koja je i
kroz svoju historijsku
prošlost
pokazala težnju ka kreativnom zajedništvu i
prosperitetu, svih prethodnih, pa i ove,
države - Republike Srbije. Zakoni ne smiju biti
mrtvo slovo na papiru, oni se moraju
sprovoditi. Ne treba ih permanentno donositi
i posmatrati kako opstaju bez rezultata.
Zakon je, čini se, najefikasniji kada treba
saslušavati, pritvarati ili osuđivati mladu,
neupošljenu omladinu - danas "vjerne"
navijače našeg prvoligaša, zbog navodnog
remećenja "nezaustavljivog" i, rekao bih,
formalnog hoda Zvezde ili Partizana do
trijumfa u kompromitovanom državnom
šampionatu, gdje vidimo više brutalnosti i
uvreda na račun Bošnjaka, nego fudbala i
istinske zabave", kaže Škrijelj.
Osvrćući se na Zukorlićevu konstataciju "da je
ovo vrijeme gore od Miloševićevog" po
pitanju ostvarivanja prava Bošnjaka, Škrijelj
odgovara da vrijeme u kome živimo ne treba
upoređivati sa nekim gorim od današnjeg.
"Ne smijemo ignorisati potrebu da vidimo šta
je to "bazični nacionalni
interes". Da smo
ga u ono
vrijeme imali, i
da smo tada
pokazali bar
trohu sloge, ne bi
nam se dogodilo
batinanje,
prebijanje, psihička
tortura i indirektni
progon hiljada
Očekujemo konsenzus Bošnjaka
Biti danas Bošnjak, član nekakvog "tehničkog mandata" BNV-a, je veoma težak
i odgovoran zadatak. Najteže je, što kao i ostali naši ljudi, očekujete da se nešto
riješi, a brzo postanete svjesni da u tome ne možete sudjelovati na način kako
to želite. Nastojite da implementirate niz projekata koje resorna ministarstva
efektno prolongiraju i meću ad acta. Na kraju osjećate zadovoljstvo što i taj
posao Sizifa ili Davida sa Golijatom radite iskreno i profesionalno. A negdje u
podsvijesti bude vam žao što niste član Vijeća koje je po personalnoj strukturi
zajedničko i bošnjačko, što se sve ne događa u uslovima konsenzusa Bošnjaka
koji svi željno očekujemo. Naravno, da rad u ovakvom sazivu nije dovoljan da
se naši problemi riješe zajedničkim naporima. Osjećam zadovoljstvo svog
punog doprinosa naporima da dođemo do pomirenja sve tri izborne liste i
uspostavljanja bošnjačkog nacionalnog konsenzusa koje ćemo, inšallah, zvati
svebošnjačko ili svesandžačko Bošnjačko nacionalno vijeće.
nezaštićenih mladih ljudi i čestitih domaćina.
Pobrkali smo šeš-beš ekonomiju sa golom
čašću. U mnogim slučajevima egoizam
pojedinaca, čak i najbližih komšija, pred
evidentnim problemima svojih susjeda (bilo
koje narodnosti i porijekla) i
nezainteresovano okretanje glave pred
iskrslim nevoljama, bili su prepoznatljiva
karakterna osobina. Bošnjaci su, nadamo se,
izvukli veoma korisne pouke iz tih "bila ne
ponovila se" vremena.
Što se tiče pitanja određenja Bošnjaka kao
naroda ili nacionalne manjine, uz opasku da
ovo pitanje danas tumače mnogi tzv.
"stručnjaci", nastojeći da objasne opšti
položaj Bošnjaka Sandžaka, koji kao problem
egzistira u mnogim državama svijeta, Škrijelj
kaže da su "u Republici Srbiji Bošnjaci
autohtona nacionalna zajednica koju ustavno
zakonodavstvo tretira kao nacionalnu
manjinu, što u ovim okolnostima nije sporno,
usprkos činjenici da se to nama ne dopada".
"Ne treba od toga praviti nikakav cirkus i
historijsku aporemu Sandžaka tumačiti na
ovaj ili onaj način. Država u kojoj danas
živimo se samodeklarirala kao nacionalna
država koja prema svom, vrlo diskutabilnom,
ustavnom instrumentarijumu, ostale (više od
dvadesetak) nacionalne zajednice tretira kao
manjine. Ne treba se time u ovom trenutku
zamlaćivati, jer nacionalne zajednice u
susjednim ili drugim zemljama (npr.
mađarska, rumunska, turska i druge) su dugo
autohtone na određenom životnom prostoru,
ali imaju sličan tretman. Mnogo je važnije šta
u tako profiliranoj državi Bošnjaci mogu
ostvariti za sebe i kako iznaći rješenja za svoj
kulturni, ekonomski i građanski status.
Paušalan pristup ovom pitanju je pohabana
floskula koju naši neuki pojedinci koriste da
postignu halo-efekat na dosadnim
mitinzima koji nam se (kao nekad
"nebeskom narodu") permanentno
događaju, a moraju postati naša prošlost",
smatra dr. Redžep Škrijelj.
Prema mišljenju dr. Škrijelja, Bošnjake u
državi Srbiji čeka veoma težak put.
"Nama će u Srbiji biti bolje kada većinskom
narodu bude odlično. Ali, mi nemamo pravo
da budemo pasivni, jer se prava uzimaju, a
ne dobijaju. Biće nam dobro oniliko koliko
budemo sposobni da se zajednički borimo.
Ostvarivanjem naših prava jačaće i evropska
demokratska pozicija zemlje u kojoj živimo.
Demokratska i evropska Srbija će biti
odrednica koja će se za par godina prevoditi
sa: prosperitetni i evropski Sandžak u
evrointegrisanoj Srbiji - regija koja je
ostvarila san svog naroda o utiranju
improvizirane državne granice između nas i
naših Bošnjaka u crnogorskom dijelu
Sandžaka", kaže on.
Ističući da ne treba Bošnjacima u Sandžaku
nikakav tretman koji bi bio posebniji od onog
koji u demokratskim društvima (u Vojvodini
na pr.) ostvaruju mnogi narodi, dr. Škrijelj
navodi da "država mora iznaći mehanizme za
uspostavu društva potpune jednakosti i
zajedništva svih svojih građana na svim
nivoima".
"Većinski srpski narod mora shvatiti da nisu
jedini narod na ovom svijetu; da je Svevišnji
osim njih jaratis’o i druge ljude. Mora doći
vakat za naše potpunije angažiranje u
ustanovama javne i sudske vlasti", naglašava
Škrijelj i dodaje da Bošnjaci u Srbiji moraju
biti "predmet prepoznavanja" ne po
tablicama na automobilu, već po
intelektualnim i ljudskim osobinama, "kao
integrativni faktor koji će ostvarivati značajnu
ulogu u izgradnji države i društva u kome
živimo".
VLASTI OBILAZE LOKACIJE ZA SMJEŠTAJ AZILANATA
IZ BANJE KOVILJAČE
Azilante (ne)će
u Novi Pazar
Država je odlučila da riješi problem
azilanata! Srbija će imigrante smjestiti u
jedan od nekoliko napuštenih vojnih
objekata širom Srbije, a kako se
posljednjih dana pisalo u medijima, radi
se o kasarnama u Surdulici, Novom
Pazaru, Aleksincu, Loznici i Rumi, mada
se zadnjih dana pominje i Požarevac.
Kako se saznaje, država već pregovara sa
lokalnim vlastima i Vojskom Srbije o
preuzimanju nekog od objekata, kako bi
riješila problem zbog kojeg je posljednje
dvije nedjelje maltene stao život u Banji
Koviljači.
objavio lokalni internet portal, Aleksinac
je podigla na noge.
Gradonačelnik Novog Pazara Meho
Mahmutović izjavio je da kasarna u
Novom Pazaru nije bila predložena za
preseljenje stranaca - migranata iz Banje
Koviljače.
Mahmutović je u izjavi agenciji Beta
demantovao pisanje beogradske štampe
da se razgovara o mogućnosti da država
azilante iz Banje Koviljače preseli u
napuštenu kasarnu u Novom Pazaru,
navodeći da niko nije protiv azilanata, ali
da u tom gradu ne postoji ni jedna
Na pomisao da bi azilanti mogli da budu
smješteni kod njih, u gradovima Srbije se
širi panika. Drama u Aleksincu nastala je
kada su građani primjetili da se
napuštena kasarna "Deligrad" čisti.
Uslijedili su brojni pozivi opštini sa
pitanjem da li se zna ko se u nju useljava.
Informacija da u aleksinačku kasarnu
dolaze azilanti, koju je u međuvremenu
napuštena kasarna.
"Mi imamo dvije kasarne, od kojih je
jedna data na korišćenje Ministarstvu
unutrašnjih poslova, a druga je u procesu
prodaje i za nju su zainteresovani brojni
investitori. Dakle, kasarna u ovom gradu
čak nije bila ni prijedlog tokom
razmatranja smještaja za azilante iz
Banje Koviljače", precizirao je on.
8 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
Prijeti li Crnoj Gori
dužničko ropstvo?
Visina javnog duga Crne Gore iznosi oko 44
odsto bruto društvenog proizvoda (BDP),
što, smatraju analitičari, nije dramatično.
Vlada, međutim, za sljedeću godinu
planira dodatno zaduženje, ali se smatra
da ni to neće biti dovoljno.
Iako je Vlada planirala da se sljedeće
godine zaduži dodatnih 230 miliona eura,
ekonomista Milenko Popović se boji da to
neće biti dovoljno. Kako objašnjava,
postojeći nivo javne potrošnje neće biti
dovoljan da zadovolji sve potrebe.
"Jedino što može da sruši ovu projekciju su
direktne strane
investicije.
Međutim, u
godinama krize,
strane investicije
su realne kao što
je realno da vam
se posreći da
nešto dobijete u
kockarnici", kaže
Popović. Strane investicije su ove godine
manje za oko 40 odsto, a Popović navodi
da Crna Gora treba da se okrene
industrijskoj proizvodnji, koja je gotovo na
izdisaju.
Nacrtom budžeta predviđeno je smanjenje
državne potrošnje za svega milion eura, jer
su planirani rashodi od 1,252 milijarde
eura. Kao takav, budžet nije ni razvojni ni
socijalni, kaže predsjednik skupštinskog
odbora za ekonomiju Aleksandar
Damjanović. On dodaje da je jasno da
budžet ne bi bio održiv bez novih
zaduženja i upozorava da Crna Gora, nakon
što se prošle godine zadužila oko 500
miliona eura, ulazu u opasnu zonu
prezaduženosti.
"Polako se ulazi u zonu velikog zaduženja
jer se za tri godine dug prema inostranstvu
utrostučio i postavlja se pitanje da li se i
koliko dugo može sa ovakvom
ekonomskom politikom", ocjenjuje
Damjanović.
Crna Gora je, krajem septembra prošle
godine, realizovala prvu emisiju euroobveznica, kojima je prikupila 200
miliona eura. Rok za izmirenje tog duga
je pet godina, a u međuvremenu će se u
godišnjim ratama otplaćivati kamata
koja će ukupno biti skoro 80 miliona
eura. Početkom aprila, Crna Gora se još
jednom, zbog servisiranja prethodnih
dugovanja i krpljenja budžetskih rupa,
zadužila za još 180 miliona eura na
međunarodnom
tržištu kapitala.
Novac je ponovo
pozajmljen na
pet godina, a
kamate će, samo
za ovu pozajmicu,
koštati više od 65
miliona eura.
Nakon toga, Crna
Gora se i kod Svjetske banke zadužila za
oko 60 miliona eura.
Posljednjih godina međunarodne
finansijske institucije ukazuju da se mora
smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru,
ali, i pored raznih najava, vlada još uvijek
ne pribjegava smanjenju državnog
aparata. Opozicija i dio nevladinog sektora
tvrde da zaposleni u državnoj
administraciji i članovi njihovih porodica
čine glavno biračko tijelo vladajuće
koalicije.
Očekuje se da naredne godine zarade
zaposlenima u javnom upravi i penzije
porastu za svega nekoliko procenata. Crnu
Goru potresaju štrajkovi zaposlenih u
zdravstvu i sudskoj administraciji koji traže
povećanje zarada i do 100 odsto.
Medicinske sestre i pravnici zaposleni u
sudovima imaju zarade oko 300 eura,
znatno ispod republičkog prosjeka.
BOSNA I HERCEGOVINA
Opet bez
dogovora u BiH
Propao je još jedan pokušaj formiranja državne vlasti BiH,
nakon što lideri šest političkih
stranaka nisu uspjeli postići dogovor na trosatnom sastanku održanom u Sarajevu. Vijeće
ministara radi u tehničkom mandatu već 13 mjeseci, a budžet državnih institucija za narednu
godinu nije usvojen.
Iz Socijaldemokratske partije
(SDP) poručili su da, ukoliko u
narednih 10 dana ne bude postignut dogovor, treba raspisati vanredne izbore za vlasti na nivou
BiH.
"Mi smo spremni da sutra
damo svoje ruke u parlamentu da
Nove teškoće
za zemlje Balkana
Ekonomije zemalja zapadnog Balkana
sljedeće godine čekaju nove teškoće zbog
dužničke krize u eurozoni, kaže se u izvještaju
Svjetske banke (WB) koji je
predstavljen u Briselu. Teško je
biti optimista u svjetlu
ekonomskih pokazatelja, rekao
je Ronald Hood, vodeći
ekonomista Svjetske banke,
predstavljajući izvještaj koji se
odnosi na pet zemalja u
regionu - Srbiju, Crnu Goru,
Bosnu i Hercegovinu,
Makedoniju i Albaniju. U
istraživanju je obrađeno i
Kosovo.
Sve ekonomije u regionu su ranjive zbog
strukturalnih problema, kaže se u izvještaju,
a kao glavne slabosti navode se veliki
unutrašnji i spoljni dugovi, obimno učešće
banaka iz Grčke i Italije u bankarskom sektoru
(gotovo 50 posto) i očekivano smanjenje
stranih investicija.
Srbija, po tom izvještaju, spada u red srednje
ugroženih zemalja, prenosi Tanjug.
Kombinovani ekonomski rast će do kraja ove
godine s očekivanih 2,5 pasti na svega 2,1
posto, navodi se u izvještaju.
"Zanimljivo je da doznake iz
inostranstva, koje u nekim
zemljama idu i do 15 posto bruto
društvenog proizvoda, gotovo
uopšte ne fluktuiraju i ostaju
stabilne", rekao je Hood, ali je naveo
da su svi ostali izvori prihoda
problematični.
On je kao pozitivnu činjenicu istakao
da, za razliku od nekih članica EU, ni
u jednoj državi iz regiona nije došlo
do juriša na banke. Uprkos tome što
je glavni generator očekivanog
opadanja ekonomskog rasta u regionu, u
izvještaju se kaže da su dublje integracije s EU
jedino dugoročno rješenje.
se stvore zakonske pretpostavke,
da se ide na prijevremene izbore
parlamentarne skupštine BiH i za
one kantone u kojima se nije konstituisala vlast", rekao je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija.
Domaćin sastanka predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić liderima je predložio dva paketa
kod izbora Vijeća ministara, ali
ovi prijedlozi nisu prihvaćeni.
"Prije početka sastanka predsjednik SNSD-a Milorad Dodik
izjavio je kako je RS spremna na
dogovor do kojeg na kraju nije
došlo", istaknuo je Ljubić.
Međutim, Dodik kaže da Republika Srpska ostaje na principima koji su predviđeni ustavom,
a "to znači da se poštuje određeni
paritet i konsenzus, balans i rotacija".
"Treba biti jasno da se na tom
planu radi o konceptualnim razlikama, a ne o priči kome koliko
ministarskih mjesta pripada ili ne
pripada, to je manje važno", rekao
je predsjednik RS.
Rješavanju krize nije pomoglo
ni prisustvo direktora Evropske
komisije za proširenje Stefana Sanina, te predstavnika Evropske
unije u BiH, Petera Sorensena.
Beriz Belkić, poslanik Stranke
za BiH u državnom parlamentu,
rekao je za Al Jazeeru da postoji
"jedna vrsta straha i neizvjesnosti
šta će se dešavati dalje s ovom državom".
"Zlatko Lagumdžija treba da
kaže je li u stanju poštovati izborni rezultat, kao i ostalih pet
stranaka, oni moraju reći ljudima
ove zemlje da li mogu formirati
vlast ili ne i zašto ne mogu", naglasio je Belkić. On smatra da su
isti ljudi govorili za prethodnu
vlast da je nesposobna.
"Međutim, mi godinu dana
nemamo budžeta, nemamo vlast.
To se nije desilo od Daytona do
danas. To je njihova neodgovornost", zaključio je Belkić.
Prof. dr. Suad Arnautović,
član Centralne izborne komisije
BiH, rekao je da je prema sadašnjim ustavnim odredbama "jako
teško, gotovo nemoguće" imati
prijevremene izbore.
"U Daytonskom ustavu je utvrđeno da se Dom naroda, dakle gornji dom Parlamentarne skupštine,
može da raspusti na dva načina,
odlukom Predsjedništva ili samog
Doma uz propisanu većinu. Međutim, o raspuštanju Predstavničkog
doma, dakle ovog doma građana,
apsolutno nema nijedne riječi u
članu 4. Ustava BiH", objašnjava
Arnautović. On je naglasio da se
prijevremeni izbori prema odredbama Izbornog zakona mogu održati ako je neki izborni organ
raspušten ili mu je mandat prestao
u skladu sa Ustavom i zakonom.
"Dakle, Ustavom nije predviđeno raspuštanje Predstavničkog
doma Parlamentarne skupštine
BiH, a mandat može prestati
samo izabranom članu organa.
Teoretski bi bilo moguće da svih
42 člana u jednom trenutku u jednom danu podnesu ostavke na
pozicije u Predstavničkom domu,
na poslanički mandat... Dakle, to
je samo u sferi fantazije, ono što
je realno to je politički konsenzus,
prije svega da se uradi ovo što još
nije urađeno godinu dana nakon
izbora, a ako ne može o tome se
postići konsenzus, onda da se postigne politički konsenzus o tome
da se raspusti Dom, dakle jednom
odlukom Parlamentarne skupštine", zaključio je član CIK-a
BiH.
S V I J E T Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
NJEMAČKA
Borba za prevlast
na Pacifiku
Njemačka šokirana
neonacističkim
terorizmom
Za seriju ubistava stranaca u Njemačkoj sumnjiče se pripadnici desnoradikalne scene. Postavlja se pitanje zašto
su oni tako dugo bili neotkriveni? Da li
su do sada i policija i politika zanemarivali opasnost desnice?
U prvim rekacijama nakon saznanja da je jedna neonacistička teroristička grupa godinama nesmetano
ubijala i pljačkala po Njemačkoj, političari u Berlinu su pokazali šokiranost
i zbunjenost. Kancelarka Angela Merkel je desni esktremizam u Njemačkoj
označila kao sramotu za zemlju i najavila da će biti ispitana mogućnost zabrane djelovanja desnoekstremističke
stranke NPD. Ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Friedrich rekao je
kako mnogo toga govori da se "zaista
suočavamo sa novom formom desnoradikalnog terorizma". Andrea Nahles,
generalna sekretarka Socijaldemokratske stranke, prebacila je državnim
istražnim vlastima za zaštitu ustavnog
poretka da su godinama držali zatvorene oči pred desnim radikalizmom.
Drugačije to vidi ministrica pravde Sabine Leutheusser-Schnarrenberger.
Ona odbija tvrdnju da je Služba za zaštitu ustavnog poretka zakazala u
obavljanju svojih dužnosti.
Istovremeno, međutim, Werner
Patzelt, politolog na Tehničkom univerzitetu u Drezdenu, koji se bavi istraživanjem desnog ekstremizma, rekao
je da bi moglo doći do žestokih reakcija ukoliko se pokaže da određeni
agenti Službe za zaštitu ustavnog poretka nisu bili lojalni ustavnim odredbama, već da su u pozadini štitili
desnoekstremističko
podzemlje.
Ekspert za pitanja desnog ekstremizma
Bernd Wagner kaže da je do sada tero-
ristički potencijal desno esktremističkih grupa bio grubo zanemaren.
"Tamo gdje postoji grupa zajednica
nacista spremnih na nasilje tamo postoji i potencijal za teroristički orijentiranu ćeliju", kaže Wagner.
Opozicija njemačkoj Vladi predbacuje neuspjeh u borbi protiv desnog
ekstremizma.
"Mi smo još u prethodnim godinama imali 16.000 krivičnih djela sa
desnoekstremističkom pozadinom, a
vlada je smanjila sredstva namijenjena
borbi protiv desnog ekstremizma za
dva miliona eura", kaže socijaldemokrata Thomas Oppermann.
Zbog svega je sada ponovo sve više
glasova za zabranu desnoekstremističke stranke NPD-a. Ova stranka važi
za, u političkom smislu, produženu
ruku desnoradikalne scene u Njemačkoj. "Zabraniti NPD nije jednostavno,
ali to je izazov koji njemačka politika
mora prihvatiti", rekao je predsjednik
Centralnog vijeća Jevreja, Dieter Graumann.
Godine 2001. je politička većina u
njemačkom parlamentu već jednom
pokrenula postupak zabrane NPD-a.
Međutim, postupak je zaustavljen
nakon što je Ustavni sud izrazio sumnju u kvalitetu dokaza o navodnom
antiustavnom djelovanju NPD-a. Problem je bio u tome da su većinu tih dokaza pribavili agenti-doušnici Službe
za zaštitu ustava angažovani u redovima te desnoradikalne stranke.
Njemački predsjednik Kristijan
Vulf osudio je seriju ubistava stranaca.
"Ljudi u našoj zemlji koji žive s nama
bili su žrtve smrtonosne mržnje i desničarskog nasilja", kazao je on tokom dodjele Leo Bek nagrade u Berlinu.
SAD hoće da ojačaju prisustvo u Aziji
i Pacifiku. U tom smislu potpisani su
vojni sporazumi sa Australijom i
Filipinima. Cilj svega toga jeste da se
stvori protivteža kineskom uticaju u
regionu.
Mali početak velike, nove strategije 250 američkih vojnika u australijskoj
bazi "Darvin".
"Došli smo da ostanemo", rekao je
predsjednik SAD Barak Obama
poslije razgovora sa australijskom
premijerkom Džulijom Gilard. To su
riječi koje označavaju jasne
promjene američke politike u Južnoj
Aziji i Pacifiku.
"Za bezbjednost koja nam je
potrebna i za blagostanje kome
težimo, u ovom regionu i svuda u
svijetu sada smo proširili našu
saradnju", rekao je Obama.
Na početku 250, a potom 2.500
vojnika biće stacionirano u Darvinu.
Ali od broja je mnogo značajnija
simbolika te saradnje. SAD prije
svega žele da prodube veze sa
Indonezijom, vodećom članicom
ASEAN-a i članom G20.
Pored privrednih interesa, profesor
za međunarodne odnose u Džakarti
Harjadi Viravan vidi i drugi razlog za
približavanje SAD: "Indonezija može
poslužiti kao most između islamskog
i zapadnog svijeta. Obama želi
drugačiju politiku od njegovih
prethodnika. I privredno je
Indonezija sada jača i stabilnija. SAD
vide veliki potencijal u odnosima
između Vašingtona i Džakarte."
Profesor Viravan dodaje da je
Indonezija sa 200 miliona
muslimana država sa najvećom
muslimanskom populacijom širom
svijeta. SAD u toj zemlji vide važnog
partnera u borbi protiv islamističkih
terorističkih mreža u jugoistočnoj
Aziji. Također, kroz stratešeko
partnerstvo sa SAD, jača se i pozicija
Indonezije kao posrednika između
sukobljenih strana u regionu.
Neki od sukoba su teritorijalni
konflikti u Južnokineskom moru, na
koje Kina zahtijeva skoro apsolutno
pravo. Ali pravo na teritoriju polažu i
Vijetnam, Filipini ili Malezija. U tom
regionu su velike rezerve nafte i
gasa. Male države u sukobima sa
velikom Kinom traže jakog
saveznika. Zato Obama kaže:
"Tješnja saradnja sa Australijom
nam također dozvoljava da u
južnoazijskom regionu brže
reagujemo, na primjer u slučaju
prirodnih katastrofa ili kada je
manjim državama naša pomoć
potrebna".
Obama nije pomenuo Kinu, ali
kineski premijer Ven Điabao je
sigurno shvatio poruku.
Za SAD je južnoazijski region još
uvijek nedovoljno iskorišćeno tržište.
Prošle nedjelje na Havajima je
dogovoreno da se proširi već
postojeća zona slobodne trgovine.
Šefica diplomatije Hilari Klinton je
na Filipinima potpisala tzv. Manila
sporazum. Riječ je također o vojnoj
saradnji, ali u pozadini svega toga je
i sukob oko nafte i gasa sa Kinom.
Filipini su, pored Vijetnama,
najogorčeniji protivnik Kine kada je
riječ o rezervama sirovina u
Južnokrejskom moru ili, kako se kaže
u Manili, zapadno-filipinskom moru.
Izrael nuklearna sila?
Izvještaj Međunarodne agencije za
atomsku energiju o Iranu "daje krila"
zagovornicima "vojnog rješenja",
naročito u Izraelu. Pri tom je i
izraelski atomski program vrlo
sporan i koristi se za proizvodnju
atomskog oružja. Prije pet
godina, u decembru 2006.,
tadašnji izraelski premijer
Olmert izgovorio je ono što
nijedan političar do tada nije
priznao. U intervjuu za
njemačku TV stanicu N24,
omakla mu se rečenica o
nuklearnoj moći njegove
zemlje: "Iran prijeti otvoreno,
eksplicitno i zvanično, da će
izbrisati Izrael sa geografske
karte. Da li se može tvrditi da je
riječ o istoj stvari kao kada bi
težili posjedovanju atomskog
oružja poput Amerike,
Francuske, Izraela, Rusije?"
Olmert je tom rečenicom
uvrstio Izrael u tim atomskih sila. Ali
zvanično, Izrael nema atomsko
oružje. Ipak, cijeli svijet zna da je
Izrael nuklearna sila. Nezvanično se
zna da je Dimona u pustinji Negev
nuklearno postrojenje. A na
autoputu između Tel Aviva i Ašdoda,
u blizini Sredozemne obale, jedna
tabla ukazuje na izlaz za "nuklearni
centar Sorek". Ali ako pitate u
izraelskim ministarstvima da li Izrael
posjeduje atomsko oružje, obično se
kaže: "Izrael neće kao prva zemlja u
regionu da uvede nuklearno oružje".
Ta nejasna rečenica odavno je
prevaziđena. Ili barem od 5. oktobra
1986. Tada je britanski "Sandej
Tajms" na naslovnoj stranici otkrio
"Tajne nuklearnog arsenala Izraela"
sa sve fotografijama i skicama.
Informant novina je bio tehničar u
atomskom reaktoru Dimona: "Ja
sam Mordehaj Vanunu, čovjek
koji stoji iza teksta o izraelskom
nuklearnom oružju, od 5.
oktobra 1986. u ’Sandej
tajmsu’."
Vanunu je poslije toga 18
godina boravio u izraelskim
zatvorima, dugo godina u
izolaciji. Ni danas još uvijek nije
slobodan čovjek. Ne smije da
daje intervjue stranim
novinarima, niti da napusti
Izrael.
Na osnovu Vanunovih
informacija, stručnjaci
procjenjuju da Izrael posjeduje i
do 300 atomskih bojevih glava.
Uvijek iznova savezničke države
su pomagale izgradnju nuklearne
sile. SAD su još 50-ih godina
isporučile jedan reaktor za
istraživanje, Francuska je izgradila
novi reaktor i postrojenje za preradu.
10 Sand`a~ke novine H R O N I K A
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
RETROSPEKTIVA HILMIJE ĆATOVIĆA U DVORCU PETROVIĆA U PODGORICI
Pejzaž slika duše
Paradigma da se do najvećih likovnih otkrića može doći posmatranjem rodne zemlje predstavlja
okosnicu slikarskog djela Hilmije
Ćatovića - ocijenila je Ljiljana Zeković, historičarka umjetnosti govoreći
na
otvaranju
retrospektivne izložbe ovog velikog bošnjačkog slikara u Dvorcu
Petrovića u Podgorici.
Prema riječima Zekovićke,
"Ćatović je izatkao svoje slikarske
vizije zasnovane na nostalgiji, sjećanjima, vizuelnim utiscima koje
je pretočio u likovni jezik, koji,
ako ga uporedimo sa pejzažistima
20. vijeka pokazuju jednu osobenu i autentičnu notu romantičarske rafiniranosti, emocionalne
zasićenosti i intelektualne dosljednosti". Zekovićevka je ocijenila da se slikarski opus Ćatovića
može sagledati kroz tematske,
stilske i fenomenološke osobenosti djela koja povezana u slobodno interpretirane cjeline mogu
predočiti njegovu kreativnu energiju. Ta energija je, prema njenoj
ocjeni, usmjerena ka razrješenju
otvorenih estetskih i likovno-pikturalnih problemskih pitanja.
"Teme će se mijenjati, ali će
ostati onaj jedinstven personalni
senziblitet umjetnika koji će njegovo slikarstvo obojiti suptilnom
notom modernog romantizma",
naglasila je Zekovićeva.
Naglašavajući da je od prvobi-
Hilmija Ćatović prilikom prijema nagrade “Dukat Isa-bega Isakovića” 2007.
HILMIJA ĆATOVIĆ
SLIKAR, PROFESOR, DEKAN
Hilmija Ćatović je rođen u Rožajama 1933. godine. Završio je odsjek slikarstva
Akademije primjenjenih umjetnosti u Beogradu 1957. godine, u klasi prof.
Vinka Grdana, gdje je i magistrirao 1980. godine.
Radio je kao profesor i dekan na Fakultetu umjetnosti u Prištini, i na Fakultetu
umjetnosti i dizajna u Nišu i Novom Pazaru.
Samostalno je izlagao šezdeset puta i učestvovao na više od 300 kolektivnih
izložbi. Učesnik je brojnih priznatih kolonija u zemlji i inostranstvu, dobitnik
mnogih nagrada i priznanja za slikarstvo, član Udruženja likovnih umjetnika
Srbije. a njegova djela se nalaze u mnogim svjetskim muzejima i galerijama,
kao i u privatnim zbirkama.
Djela Hilmije Ćatovića nalaze se u mnogim svjetskim muzejima i galerijama,
kao i u privatnim zbirkama. Veliki dio radova, kao i dokumentacije o
nagradama, ostao je u Prištini, i nije mu dostupan.
tne okupiranosti ljudskom figurom, Ćatović postao "portretista
prirode", i da ta slikareva ljubav
prema pejzažu traje već četiri decenije, Zekovićeva se u objašnjavanju ovog aspekta Ćatovićevog
rada pozvala na njegovu izjavu da
"slike pejzaža najčešće nemaju nazive, već, imaju sopstvenu logiku i
mogu se kao cjelina označiti
odrednicom pejzaži Hilmije Ćatovića".
"Ćatovićevi pejzaži su emanacije njegovih snova i snoviđenja,
fiksirane slike unutrašnjeg svijeta.
On stvara predjele u kojima je
svaki detalj precizno i smišljeno
definisan unutar kompozicijskih
cjelina jednog izmaštanog - stvarnog, viđenog - doživljenog, iskustvenog svijeta", rekla je
Zekovićeva, dodajući da su "Hilmijini pejzaži zapravo slike njegove duše i osjećanja, psihološke
projekcije njegovih unutrašnjih
stanja".
"U Ćatovićevom slikarstvu
naslućuje se uticaj žena koji se
manifestuje u psihološkom atributu poistovjećivanja čovjeka sa
unutrašnjim pulsacijama prirode,
ali i shvaćanje stvaraoca modernog senzibliteta koji svoj likovni
izraz temelji na autonomiji umjetnosti", zaključila je kritičarka.
O slikaru i njegovom djelu govorio je i prof. dr Šerbo Rastoder,
predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, koji je
izložbu proglasio otvorenom.
Rastoder je posebno oduševljen Ćatovićevim prikazima pejzaža rodnog kraja.
"Ćatović nikada ne crta u prirodi, već u svom ateljeu. To znači
da on prirodu nosi u sebi i da je
on vidi iz sebe, ako se može tako
reći. Ta širina njegovog pogleda
nas opčinjava i dočarava bar dio
onoga što je njemu ostvareno",
rekao je prof. dr Rastoder.
Poznati bošnjački slikar Hilmija Ćatović se, u Dvorcu Petrovića
Centra
savremene
umjetnosti Crne Gore u Podgorici, predstavio sa 130 radova, ulja
na platnu i crteža, koji su nastali
tokom njegovog plodnog višedecenijskog stvaralačkog rada. Izložbu, koja je organizovana u
okviru manifestacije "Dani kulture manjina Crne Gore", je pratila i dvojezična monografija, čiji
izdavači su Centar savremene
umjetnosti Crne Gore i Centar za
očuvanje i razvoj kulture manjina
Crne Gore.
MUZEJ U PRIJEPOLJU MEĐU EVROPSKOM
KULTURNOM ELITOM
Prijepolje čeka
odluku Liverpula
Zajedničkim prijedlogom Srbije,
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne
Gore, Muzej iz Prijepolja uvršten je u
najuži krug kandidata za evropski muzej
godine.
Prestižno priznanje "Muzej godine u
Evropi", pod pokroviteljstvom Savjeta
Evrope dodjeljuje Muzejski forum sa
sjedištem u Liverpulu.
U opremanje muzeja, koji danas
evropskog muzeja, ocijenili su ovih dana i
eksperti Evropskog muzejskog foruma,
prilikom završnih provjera kandidature.
Projekti "Na svetim vodama Lima" u
okviru koga su obnovljeni srednjovekovni
srpski manastiri Kumanica i Davidovica,
obnova bošnjačkog kulturnog dobra
Jusovića kule, kao i zaštita Kur’ana iz
prijepoljske džamije starog preko 4
stoljeća, te likovni programi sa izložbama
ispunjava sve svjetske standarde, u
proteklih nekoliko godina, Vlada Srbije
uložila je preko NIP-a oko 50 miliona
dinara, tako da muzej danas posjeduje
centralnu klimatizaciju, galerije
obezbjeđene senzorima, moderan
muzejski depo pod zemljom, ljetnju
kulturnu scenu sa lapidarijumom, kao i
vrijednu stalnu postavku o karijeri
slavnog košarkaša Vlade Divca, rođenog
Prijepoljca.
Da muzej zaslužuje epitet najboljeg
Save Šumanovića, Petra Lubarde i
Nadežde Petrović u ovom muzeju i
njihove izvedbe u Bernu i na Korziki,
Muzej u Prijepolju svrstali su na sam
evropski kulturni vrh.
Prijedlog za nagradu "Muzej godine u
Evropi" prijepoljskom muzeju dali su i iz
muzejskih nacionalnih komiteta iz
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne
Gore.
Odluka o naj muzeju u Evropi biće
saopštena početkom naredne godine.
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
HIKAJE
BOŠNJAČKA KULTURNA BAŠTINA
Arslanagića most u Trebinju
Arslanagića most, na rijeci Trebišnjici, u Trebinju
svrstava se u red najvrjednijih arhitektonskih
spomenika u Bosni i Hercegovini. Ima izuzetnu
kulturnu, historijsku i umjetničku vrijednost.
Most je zadužbina čuvenog Mehmed Paša Sokolović,
a izgrađen je između 1573. i 1574. godine. Nešto
prije početka izgradnje samog mosta, u
njegovoj neposrednoj blizini izgrađen je
han, koji je u to vrijeme služio za
potrebe smještaja radnika koji su radili
na izgradnji mosta. Iako se ne zna
tačno ko je bio graditelj mosta,
pretpostavlja se da je to bio neko iz
škole Mimara Sinana, najvećeg graditelja
u Osmanskom carstvu, možda čak i poznati
graditelj Mimar Hajrudin, te da su na izgradnji
mosta bili angažovani dubrovački majstori, koji su bili
izvrsni kamenoresci i da se uticaj dubrovačkih
majstora visi i na nekim drugim građevinama u
Trebinju.
Most je povezivao centralnu Bosnu i Novi (današnji
Herceg Novi, tada u sastavu Bosne u okviru
Allah, dž.š.,
mnoge kapije otvara
Velikan tasavvufskog puta, Malik bin Dinar, jednog
dana krenu na hadž. Krećući se prema mubarek
krajevima, u jednom trenutku na nebu primijeti
jednu pticu. Pažljivo je pogledao i vidio da u kljunu
nosi parče hljeba. Ptica se obruši i sletje u kamenjar
koji se nalazio malo naprijed. Nakon par trenutaka
opet je poletjela i izgubila se sa vidika...
Malik se zainteresova i, sakrivši se iza jednog
kamena, poče čekati.
Ne prođe mnogo, a ona ista ptica dođe sa hljebom u
kljunu i opet se izgubi među stijenjem.
Samom sebi reče: "O, Malik, ovdje ima nešto!"
Odmah se počeo uspinjati prema mjestu na koje je
ptica sletjela. Kada savlada brdo, pažljivo pogleda
prema pustari... Prizor koji je vidio zaprepasti ga:
među oštrim stijenama, u rupi poput mezara, ležao
je čovjek vezanih ruku i nogu. Čovjek je sav izgorio
Osmanskog carstva) i preko njega je išla skoro sva
trgovina toga doba.
Most je izgrađen od bilećkog kamena. U početku su
ga Turci zvali
velikim
mostom, a kasnije je dobio naziv Arslanagića most,
prema porodici na čijem su imanju nalazio.
U dokumentima Komisije za očuvanje nacionalnih
spomenika BiH navodi se da je most najvjerovatnije
na suncu, usne mu bijahu poput suhe zemlje
ispucale. Njegovo jadno stanje bilo je vidljivo sa
svake strane. U jednom dahu se spustio do njega.
Reče mu:
- Allahov robe, šta ti se desilo?
Sa ispucalih usana potekoše riječi:
- Ah, ne pitaj!... Išao sam na hadž. Presreli su nas
razbojnici i opljačkali sve u karavani. Ja se oslonih na
svoju snagu i pobjegoh. Međutim, oni me sustigoše
te i mene opljačkaše. Ne zadovoljiše se samo time,
već mi uzeše sve što sam imao kod sebe, vezaše mi
ruke i noge i baciše me u ovu rupu... Dan - noć, evo
tačno nedjelju dana, patim se u ovoj rupi smrti.
Umirem od gladi i žeđi. Na kraju, zamolio sam
Uzvišenog Allaha: "O, Gospodaru moj, Gospodaru
moj! Pošao sam na put zbog Tvoga zadovoljstva.
Vidiš, okrutnici su me bacili u ovu provaliju smrti!
Osim Tebe, niko više nema vijesti o meni. Tebi se
priklanjam, spasi me ove gladi i žeđi i obaspi me
Tvojom milošću!" Ovu dovu još nisam ni završio kad
mi na grudi sletje jedna ptica sa hljebom u kljunu.
dobio ime po Arslan-agi, koji je došao iz Herceg
Novog u Trebinje krajem 17. vijeka.
Pojašnjava se da je Arslan-aga dobio od sultana
dopuštenje da on i njegovi nasljednici naplaćuju
mostarinu. Na mostu je postojala stražarnica koju je
izgradio Arslan-aga i koja je imala prolaz sa
masivnim vratima u prizemlju i sobu za
čuvara na spratu. Stražarnica je
porušena prilikom popravke mosta
1890. godine.
U Drugom svjetskom ratu 1943.
godine dio mosta bio je porušen i to
luk na lijevoj strani mosta u dužini od
osam metara, koji je u prvo vrijeme
bio ojačan drvenom kontrukcijom, a
1958. godine taj dio je izgrađen od betona.
Izgradnjom hidroenergetskog sistema na rijeci
Trebišnjici, uzvodno od Trebinja, bio je ugrožen
opstanak nekoliko sela i kulturno-historijski
spomenici poput Arslanagića mosta i manastira
Dobrićevo. Nakon probnog punjenja akumulacionog
jezera Gorica 1965., most je bio potopljen i ležao je
Zatim me je počela hraniti otkidajući parče po parče.
Kasnije je otišla i donijela posudu punu vode kojom
me napoji. Tako se, Allahovom milošću, ja spasih
gladi i žeđi...
Malik je bio sav u čudu. Toliko je bio zadovoljan da je
počeo prolivati suze govoreći:
- Ja, Rezzak, ja, Rezzak!
Malo kasnije odvezao je čovjeka i sa mukom ga
podigao:
- O, dobri čovječe, kreni! Odvest ću te do konačišta!
Zaista uradi kao što reče i tog dobrog roba odvede do
karavane.
Međutim, u tim trenucima dešavalo se nešto čudno.
Ptica koja je donosila hljeb i vodu letjela je nebom,
ispuštala čudne krike i neprestano kružila nad
karavanom. Malik bin Dinar je posmatrao izvjesno
vrijeme i reče:
- Ova ptica kaže: "Ako iskreno učinite dovu Allahu,
On će vam je ukabuliti i otvorit će vam kapije
nevidljivog svijeta!"
pod vodom sve do avgusta 1966. godine.
Nakon zaključka stručne komisije o potrebi
restauracije mosta njegovom demontažom i
premještannjem na drgu lokaciju, gdje neće biti
ugrožen, došlo je do pražnjenja akumulacionog jezera
1966. godine i demontaže mosta. Tom prilikom je bio
obilježen i složen svaki kamen na novoj lokaciji.
Montaža je počela 1970. i trajala je do 1972. godine.
Sadašnja lokacija mosta je u užem gradskom
području grada Trebinja u naselju Gradina. Prvobitno
je bila pet kilometara uzvodno od Trebinja, u
neposrednoj blizini srednjovjekovnog grada Mičevca.
Arslanagića most u Trebinju dug je 92,25 metara, a
širina kolovoza je 3,60, a negdje i četiri metra. Korito
rijeke Trebišnjice premošćeno je masivnom kamenom
mostovskom konstrukcijom sa dva velika i pet manjih
svodova, te tri riječna stuba.
Veliki svodovi dostižu 15 metara visine od
normalnog vodostaja rijeke. Bočne strane mosta su
ograđene korkalukom (ograda), od kamenih ploča.
Poseban izgled mostu daje specifičan raspored
stubova i otvora.
Preuzeto iz knjige: „Dragulji islama”,
Adem ef. Zilkić, Rijaset Islamske zajednice
Srbije, Novi Pazar, 2011.
12 Sand`a~ke novine E U R O I N T E G R AC I J E
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
VODIČ KROZ EVROPSKU UNIJU (7)
Evropska komisija
Zgrada evropske komisije u Briselu
Evropska komisija (European
Commission) je izvršni organ
Evropske unije, svojevrsna Vlada
Evropske Unije. Predstavlja
jednu od tri glavne institucije
koje upravljaju Unijom.
Komisija ima centralno mjesto
u institucionalnoj strukturi EU i
ima inicijativnu, nadzornu, izvršnu
i spoljnopolitičku funkciju.
Prethodnik EK je tzv. "Visoka
vlast" Evropske zajednice za ugalj
i čelik. Ugovorom o osnivanju
EZ za ugalj i čelik eksplicitno je
definisan nadnacionalni karakter
ove institucije.
Prvi predsjednik Visoke vlasti, Žan Mone (Jean Mone), postavio je okvire djelovanja ovog
tijela, koje je imalo fleksibilnu organizacijusa ciljem rješavanja
jasno definisanih problema.
Nakon potpisivanja Rimskog
ugovora 1958. godine, osnovana
je Komisija Evropske Ekonomske Zajednice, a njen prvi predsjednik bio je Valter Holštajn
(Walter Hallstein). Prema Rimskom ugovoru, podjela nadležnosti je bila takva da Komisija
zastupa interese zajednice.
Članom 155. Ugovora o osnivanju Evropske Ekonomske Zajednice načelno su definisane
dužnosti Komisije, koje se mogu
podijeliti u tri oblasti. Prvo, Komisija ima ulogu inicijatora u
procesu donošenja odluka, što
znači da Savjet može donijeti
neku odluku samo na osnovu
prijedloga komisije. Drugo, komisija ima zakonodavnu funkciju, koju obavlja kroz donošenje
obavezujućih odluka za zemlje
članice, kao i kroz zaključivanje
međunarodnih ugovora u oblastima za koje je ovlašćena. Na
kraju, Komisija ima i administrativnu ulogu, koju obavlja kroz
sporvođenje zakona EU, kao i
ulogu nadzora nad pravilnom
primjenom zakona Zajednice od
strane zemalja članica. Također,
Komisija predstavlja Evropsku
Uniju na međunarodnoj sceni i
pregovara oko međunarodnih
dogovora, uglavnom na polju
razmjene i saradnje.
Ugovorom o udruživanju iz
1967. izvršeno je objedinjavanje
Visoke Vlasti, Komisije Evropske
Ekonomske Zajednice i Komisije
Evropske Zajednice za atomsku
energiju, a stvorena je i Komisija
Evropskih Zajednica.
Predsjednik i članovi Komisije
se biraju od strane zemalja članica
pošto su prethodno odobreni od
strane Evropskog parlamenta.
Procedura naimenovanja
Komisije odvija se u dvije faze.
Prvo se vlade zemalja članica dogovaraju i predlažu predsjednika
Komisije, a zatim Evropski parlament treba da da pozitivno mišljenje o predloženom kandidatu,
tj. da odobri njegovu kandidaturu. U drugoj fazi, kandidat za
predsjednika, u konsultaciji sa
vladama zemalja članica, formira
prijedlog svog tima. Na kraju,
predloženi tim Komisije, na čelu
sa predsjednikom, ide na "saslušanje" u Evropski parlament.
Ukoliko Parlament da pozitivno
mišljenje, Komisija se naimenuje
na sastanku predstavnika vlada
zemalja članica u Evropskom savjetu. Ukoliko Evropski parlament da negativno mišljenje,
cijela procedura se iznova pokreće. Prijedlog tima Evropske
komisije, Parlament može samo
u cjelosti da prihvati ili odbaci.
Nakon stupanja na snagu
Ugovora iz Nice, povećava se
uloga Evropskog savjeta u proceduri izbora Komisije. Po toj proceduri, Savjet kvalifikovanom
većinom i uz saglasnost Evropskog parlamenta imenuje predsjednika Komisije. U dogovoru
sa kandidatom za predsjednika,
Savjet kvalifikovanom većinom
predlažw i ostale članove Komisije. Konačno imenovanje vrši
Savjet kvalifikovanom većinom,
uz prethodnu saglasnot Evropskog parlamenta. Evropski parlament, prije glasanja, vodi
razgovore o navedenim kandidatima za članove Komisije u stručnim odborima, kako bi ispitao
njihovu podobnost.
Komisija EU ima 27 komesara, između kojih se bira predsjednik i potpredsjednici Komisije.
Kandidate za mjesto komesara
predlažu vlade država članica, a za
njihov izbor neophodna je saglasnost Evropskog parlamenta.
Svaki komesar je nadležan za
određenu oblast i raspolaže kabinetom od šest bliskih saradnika.
Kabinet ima zadatak da podržava
djelatnosti političkog rukovođenja i usmjeravanja komesara i da
prosljeđuje informacije, ali da pri
tome generalnim direktoratima i
podređenim službama prepusti
administrativno sprovođenje.
Cjelokupni rad Evropske komisije koordinira Generalni sekretarijat Evropske komisije, koji
je ujedno zadužen i za održavanje veza između Komisije i ostalih institucija EU.
Evropska komisija ima mandat od pet godina, koji se poklapa
sa mandatom Evropskog parlamenta. Sjedište Komisije je u Briselu i njen rad je potpomognut
administrativnim osobljem, koje
broji oko 20.000 ljudi, od kojih je
preko 2.000 samo u prevodilačkoj službi.
Komisija ima 45 Generalnih
direktorata i specijalozovanih
službi. Tematsko govoreći 20 direktorata je zaduženo za politiku
Unije, 6 direktorata za spoljnu
politiku, 7 za opšte usluge i 12 direktorata koji nadgledaju rad
unutrašnjih uslužnih djelatnosti.
Trenutni predsjednik Komisije je Žoze Manuel Barozo. Mandat tenutnog sastava Komisije
traje od 2010. do 2014. godine.
U skladu sa Lisabonskim
sporazumom, od 1. novembra
2014. godine, broj komesara trebalo bi da bude dvije trećine
ukupnog broja država članica u
saglasnosti sa jednakim sistemom rotacije među njima. Predsjednik
Komisije
imaće
povećanu ulogu i biće izabran od
strane Parlamenta na prijedlog
Evropskog savjeta.
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI (11)
DOBA KLASIČNIH ŠKOLA PRAVA
Vladajuće pravno tumačenje ši’ija
Kao oformljena grupacija ši’ije (ši’atu
Ali) pojavili su se u vrijeme građanskog rata između četvrtog halife Alije
i sirijskog namjesnika Muavije. U
ovom sukobu, koji je trajao od 35. do
41. (656-661), Aliju su podržali stanovnici Iraka, a Muaviju stanovnici
Šama. Alija je prenio prijestonicu u
Kufu i to kratko vrijeme ostalo je u
svijesti lokalnog stanovništva kao
idealno doba, kratkotrajno sjećanje
na slavnu prošlost.
I nakon smrti hazreti Alije, njegove pristalice su se grupisale oko
njegovih sinova, posebno Husejna,
djelujući kao zaseban faktor, gradeći
postupno vlastitu ideologiju. Središnje mjesto u toj ideologiji bilo je pitanje hilafeta (odnosno imameta po
ši’ijskoj terminologiji). Ši’ije su formulisali tezu o tome da Bog podaruje
pravo na imamet, da je takav imam
snabdjeven Božanskom inspiracijom
i da se ona nasljedno prenosi u krugu
potomaka Hazreti Alije i Fatime
(ehlu-l-bejt). Insistiranje na imametu
kao pravu koje Bog podaruje pojedincima trebalo je da obesnaži zahtjeve Emevija i Abasija na hilafet,
pošto se njihovo pravo izvodilo iz saglasnosti zajednice, tj. iz ljudskog
prava.
U skladu sa ovom osnovnom
koncepcijom izgrađeno je cjelokupno vjersko, moralno i pravno
učenje ši’ija. Pri tome je stvarni položaj ove grupacije (dugogodišnji progoni i pritisak) našao vjerni odraz u
teoriji (pravila tzv. “tekijje”, odnosno
skrivanje sopstvenog opredjeljenja
ukoliko bi njegovo javno iznošenje
dovelo ši’ijskog sljedbenika u nepovoljan položaj itd.).
Kako je poznato, ši’ije tokom historije nisu ostali jedinstveni već su
se razbili u više podgrupa koje su, po
svom učenju, bliže ili dalje ehlu-sunnetskom pravcu. Osnovna crta ovih
podjela bilo je pitanje prvenstva na
imamet.
Najpoznatija ši’ijska podgrupa je
“isna ašerijje”, odnosno ona koja
priznaje dvanaest imama. U zapadnoj literaturi se označava kao “duodecimalni ši’iti”. Sami sebe nazivaju
“imamije”. Priznaju sljedeće imame:
Aliju, Hasana, Husejna, Ali Zejnu-lAbidina, Muhammed el-Bakira,
Džafer es-Sadika, Musaa el-Kazima,
Ali er-Ridaa, Muhamedda et-Tekijja,
Ali en-Nekijja, Hasana el-Askerija i
Muhammeda el-Mehdija. Ovi imami
su živjeli u periodu između 35. i 260.
godine (658-874).
Grupacija koja je nakon smrti Ali
Zejnu-l-Abidina priznala za imama
njegovog sina Zejda umjesto Muhammeda el-Bakira nazvala se “zejdijje” i razvila svoje posebno učenje.
Ukratko ćemo se osvrnut na pravno učenje ove dvije grupe.
Fikh imamija/isna ašerija
Izvori prava prema učenju ovog
pravca su: Kur’an, Sunnet, idžma ši’ijskih pravnika i razum (akl). Terminološki,
postoji
sličnost
s
ehlu-sunnetskim poretkom izvora.
Međutim, u pogledu koncepta pojedinih izvora postoje znatne razlike.
U pogledu prvog izvora Kur’ana,
ši’ije primjenjuju specifične metode
tumačenja. Pod Sunnetom ši’ije podrazumijevaju riječi, djela i prešutna
odobrenja Muhammeda (a. s.), ali i
ši’ijskih imama. Za saznanje
Sunneta koriste sopstvene zbirke
hadisa. Jedan hadis je vjerodostojan ukoliko ga prenosi neki od
ši’ijskih imama. Idžma nije samostalni izvor prava već služi
kao sredstvo za otkrivanje mišljenja imama. Logično, za ši’ije
je idžma samo saglasnost ši’ijskih
učenjaka. Pod aklom ši’ije imamije podrazumijevaju kategoričke sudove izvedene iz čistog ili
praktičnog uma. Uloga akla i
idžmaa afirmisana je nakon
260/874, odnosno nakon “nestanka” imama El-Mehdija. Racionalni izvori prava dobili su na
važnosti tek nakon nestanka
imama koji je, po ši’ijskom vjerovanju, posrednik preko koga
Bog proglašava pravo.
U kasnijem razvoju, ši’ijski
fikh je pretrpio znatan uticaj mutezilskog racionalizma. Jedno od pravila imamij skog fikha glasi: “Sve što
je naređeno umom, naređeno je i Šerijatom” (Kullu ma hakeme bihi-l’aklu hakeme bihi-š-šer’u).
Polazeći od istog pravnog materijala kao i sunije, ši’ije imamije su,
primjenjujući svoje ključne koncepte
i specifične metode, došli do bitno
drukčijih pozitivno-pravnih rješenja.
Na polju ibadeta postoje razlike
u odnosu na ehlu-sunnet u pogledu
pojedinih propisa u obavljanju namaza i drugih ibadeta. Jedna od uočljivih razlika je dodavanje riječi
“Ešhedu enne Alijje velijjullah” u
ezanu.
Na području porodičnog i nasljednog prava postoji nekoliko specifičnih imamijskih ustanova i
rješenja. Prema imamijskom fikhu,
dozvoljena je mut’a veza. To je veza
između muškarca i žene koja se
uspostavlja ugovorom na određeno
vrijeme. Muškarac je dužan da ženi
da imovinsku naknadu koja se naziva
udžre (inače znači “zakupnina”), žena
je dužna da s tim muškarcem stupa
u intimne odnose. Djeca iz takve
veze pripadaju ženi. Žena nema
pravo na imovinsku naknadu nakon
prestanka ove veze, niti pravo nasljedstva u slučaju smrti muškarca. S
druge strane, za vrijeme trajanja ove
veze žena nije dužna da se pokorava
muškarcu. Mut’a veza se i u ši’ijskoj
teoriji svrstava pod ugovor o zakupu.
Mut’a veza je postojala u Arabiji prije
islama; u vrijeme Muhammeda (a. s.)
bila je dozvoljena izvjesno vrijeme,
ali je zabranjena. Na njenoj zabrani je
naročito insistirao hazreti Omer. Postoji tumačenje da su ši’ije imamije
ovu ustanovu prihvatili zbog svog
negativnog odnosa prema drugom
halifi. Ši’ijski pravnici pokušavaju
ovu ustanovu utemeljiti na vlastitim
tumačenjima Kur’ana. Prema fetvama ehlu-sunnetskih pravnika u većini, mut’a veza nije dozvoljena i
smatra se bludom.
Otkazivanje braka od strane muškarca (talak) prema imamijskom tumačenju je restriktivno u odnosu na
ehlu-sunnet. Otkaz mora biti dat
usmeno uz upotrebu riječi talak i pred
dva svjedoka. Osim toga, mora biti
dokazana konačna namjera za prestanak bračne zajednice. Ne priznaje se
otkaz, gdje se izjava o tome daje u jednom momentu (talaku-l-bid’a).
U pogledu zakonskog nasljeđa
ši’ije isna ašerije imaju posebni nasljedni red. Prema tumačenju ehlusunneta, na naslijeđe se, od
zakonskih nasljednika, prvo pozivaju
lica čiji je dio alikvotno određen u
Kur’anu ili Sunnetu (ashabu-lferaid), zatim ostaviočevi srodnici po
muškoj liniji (asaba) i na trećem mjestu ostaviočevi srodnici po ženskoj liniji (zevu-l-’erham). Svaka prethodna
kategorija isključuje narednu. Ši’ije u
prvom redu na nasljeđe pozivaju lica
čiji je dio alikvotno određen u
Kur’anu ili Sunnetu (zevu-l-furud) a
zatim sve ostaviočeve krvne srodnike
bilo po muškoj bilo po ženskoj liniji
(zevu-l-karabet). Muški srodnici,
agnati, kod ši’ija ne postoje kao posebna kategorija. U rješavanju konkretnih slučajeva ova razlika je jako
značajna.
U slučaju oporuke (vasijjet)
iznad jedne trećine, po tumačenju
imamija, potrebna je saglasnost nasljednika bilo prije bilo poslije ostaviočeve smrti. Po tumačenju
ehlu-sunneta (hanefijska škola), saglasnost je potrebna nakon smrti
ostavioca. Imamije dopuštaju vasijjet
zakonskom nasljedniku, a ehlusunnetske pravne škole ne dopuštaju.
Najveći udio u formiranju
fikha isna ašerija imao je imam
Džafer es-Sadik. Rođen je
80/699-700. u Medini, gdje je i
umro 148/765. Smatra se da je
s njim započelo nastajanje specifičnog ši’ijskog fikha. Priznaju ga i ši’ije ismailijje. Bio je
autoritet u hadisu, pa se spominje i u ehlu-sunnetskim
isnadima.
Dalju razradu imamijski
(ili džaferijski) fikh je doživio
u djelu Musa el-Kazima (u.
183/798) i njegovog sina Ali
er-Ridaa, iza koga je ostao pravni zbornik poznat pod imenom “Fikhu-r-rida”. Nakon
perioda imama, ulogu sistematizatora prava preuzeli su
mudžetehidi. Među njima je
bio najznačajniji Ebu Dža’fer
Muhammed b. el-Hasan el-Kummi
(u. 290/902). U četvrtom vijeku (h)
nastalo je jedno od temeljnih djela
ovog pravca poznato pod imenom
“El-Kafi”.
U daljem historijskom toku ši’ij
ski pravci su imali zasebnu sudbinu i
razvoj, te ih je nemoguće pratiti u periodizaciji ehlu-sunnetskog fikha.
Fikh zejdija
Ova ši’ijska podgrupa se izdvojila u vrijeme spora o tome ko će naslijediti četvrtog imama Ali
Zejnu-l-Abidina. Većina ši’ija je priznala za imama Muhammeda el-Bakira, dok je jedna grupa počela
slijediti Zejnu-l-Abidinovog sina
Zejda. Ubrzo su se prozvali zejdijama. Zejd b. Ali je uživao glas velikog učenjaka. Bio je dobro upućen u
tumačenje vjerskih pitanja. Smatrajući obavezom da se pobuni protiv
Emevija, koje je smatrao uzurpatorima vlasti, poveo je protiv njih oružanu borbu. U tome nije imao
uspjeha pa je poginuo 122/739.
Zejdu b. Aliji se pripisuje više
djela sa različitih područja. Među
ovim djelima najznačajnija je knjiga
“El-Medžmu’u fi-l-fikh”, u kojoj se govori o različitim šerijatsko-pravnim
pitanjima. Neki hitoričari sumnjaju u
autentičnost ovog djela, odnosno u
navod da ono potiče od imama
Zejda. Ukoliko bi njeno porijeklo
bilo tačno, ona bi spadala u najstarija
djela fikha. Historičari koji su proučavali ovu knjigu ustanovili su sličnost u njoj sadržanih pravnih
rješenja sa tumačenjima Ebu Hanife.
Ova sličnost bi se mogla objasniti
okolnošću da su i Ebu Hanife i Zejd
b. Ali živjeli i djelovali na području
Iraka i da su, prema tome, bili pod
uticajem iračkog pravnog mišljenja.
Pošto je djelo “El-Medžmu’u fi-lfikh” datirano u prve decenije 2. vijeka (h), u njemu nije ni moglo biti
nekih specifičnih ši’ijskih koncepata,
koje su zejdije uostalom i napustile.
Pravno tumačenje zejdija se u teorijskom pogledu oformilo i praktično
počelo slijediti u vrijeme El-Hasan b.
Zejda b. Muhammeda, koji je oko
250/864. osnovao samostalnu državu
na području Taberistana. Ova država
je trajala do 520/1126. i u njoj je primjenjivan zejdijski mezheb.
Za razradu i bilježenje zejdijskog
fikha zaslužan je i El-Kasim Re’si (u.
246/860).
Zejdijski fikh, kakav je poznat u
kasnijem vremenu, sadržan je u djelima ovog pravnika. Unuk ovog učenjaka, Jahja b. el-Husejn uspostavio
je zejdijsku vlast u Jemenu 288/900,
gdje su se kroz naredne vijekove očuvala znatne koncentracije pristalica
ovog pravca.
U pogledu vjerovanja zejdije su
pod vidnim uticajem mu’tezilijskog
racionalizma. U tom smislu odbacuju tesavvuf, koji je u zejdijskim državama bio zvanično zabranjen. U
pogledu fikha zejdije su izgleda bliže
ehlu-sunnetu nego ši’ijama. Tako se
u djelima o razlikama među mezhebima (hilafjjat) zejdijska pravna škola
poredi s ehlu-sunnetskim i negdje
navodi kao peti mezheb. Specifična
rješenja ovog pravca su: u ezanu je
dodata formula: “Hajje ‘ala hajri-l’ameli”, u dženaza-namazu se donosi
pet tekbira, odbacuju mesh po mestvama, odbacuju klanjanje za imamom griješnikom, zabranjuju vezu
mut’a, a njihovi sljedbenici sklapaju
brakove unutar zejdijske grupe.
.
Biblioteka: Savremeni islamski mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
Žene čuvaju
tajnu samo
32 minute
Radnja za vladajuću elitu
Sjeverna Koreja je početkom godine otvorila veliku prodavnicu u Pjongjangu
u kojoj nudi luksuzne proizvode namijenjene članovima vodeće elite kako bi
ojačala svoju odanost procesu nasljedstva na čelu vlasti, saopštili su
južnokorejski zvaničnici.
Prodavnica, nazvana Potongkang, otvorena je u februaru i nudi proizvode
luksuznih marki, kao što su Chanel i Giorgio Armani, kao i namještaj,
prehrambene proizvode i lijekove, rekao je južnokorejski vladin zvaničnik,
želeći da ostane neimenovan.
Sjevernokorejski vođa Kim Jong Il želi da ojača odanost elitnih članova prema
svojoj porodici dijeleći razne poklone, smatraju južnokorejski analitičari.
Krhkog zdravlja, 69-godišnji ili 70-godišnji Kim Jong-Il priprema svoga
nasljednika, a to je najvjerovatnije najmlađi od njegovih sinova Kim Jong-Un,
koji ima manje od trideset godina. Prema pisanju južnokorejske štampe, vlast
priprema svečanost za stotu godišnjicu rođenja Kim Il-Sunga u aprilu 2012.
godine, oca Kim Jong-Ila i osnivača Sjeverne Koreje. U glavnom gradu su
izgrađene zgrade, parkovi i pozorišta. Oko 50.000 tona humanitarne pomoći
u hrani poslala je Rusija u avgustu, a oko 40.000 tona je rezervirano za
stanovnike Pjongjanga, prema pisanju južnokorejskog dnevnog lista Dong-A
Ilboa. Dong-A Ilbo međutim izvještava da u pokrajini ima samo od jednog do
četiri sata struje dnevno za stanovništvo.
Beneton razljutio
Prekopao smetlište za
Vatikan i Bijelu kuću vjerenički prsten
Bijela kuća kritikovala je reklamnu kampanju italijanske kompanije "Beneton" u kojoj
je prikazan američki predsjednik Barak Obama kako ljubi u usta dva svjetska lidera.
"Bijela kuća ima dugu tradiciju politike neodobravanja korištenja imena predsjednika i
njegovog lika u komercijalne svrhe", rekao je portparol Bijele kuće Erik Šulc.
Portparol nije želio da kaže da li će Bijela kuća kontaktirati direktno "Beneton" i izraziti
svoje protivljenje.
Bijela kuća ne dozvoljava nikakvo korištenje lika predsjednika Obame u komercijalne
svrhe, pa su prošle godine reagovali kada je jedna tekstilna kompanija upotrijebila
njegovu fotografiju, na kojoj je u zimskom kaputu, tokom posjete Kini, za veliki
bilbord koji je postavila na Tajms skveru u Njujorku. Bilbord je skoro odmah uklonjen.
U kampanji "Nemržnje" italijanske kompanije prikazani su različiti svjetski lideri kako
se ljube. Među njima je i Obama, koji se ljubi sa kineskim predsjednikom Hu Đintaom i
venecuelanskim predsjednikom Ugom Čavezom.
Na fotomontažama vidi se i njemačka kancelarka Angela Merkel kako se ljubi sa
francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem, kao i papa Benedikt XVI u istom
odnosu sa najvišim egipatskim imamom šeikom Ahmedom el Tajebom što je
razbjesnelo Vatikan.
"Beneton" je povukao fotomontažu nakon što je Vatikan uložio protest. Sveta stolica
najavila je zakonske mjere protiv distribuiranja fotografija.
Brajan Megvin iz Margejta na Floridi sređivao je
kupatilo i odlučio da pobaca stare brijače i druge sitnice.
Slučajno je, s drugim stvarima, s police pokupio i ženin
vjerenički prsten vrijedan 10.000 dolara i bacio ga u
đubre.
Kada je shvatio šta je uradio, pojurio je za đubretarima,
koji su upravo u tom trenutku prolazili pored njegove
kuće. Oni su na deponiji rekli da slobodno može
preturati po đubretu do mile volje, ali mu uspjeh nije
zagarantiran. Finansijski savjetnik hrabro je obukao
zaštitno odijelo i "uskočio" u gomilu đubreta visoku tri
metra.
"Bilo je jezivo. Svaka gadost koju možete da zamislite
najmanje jednom mi je prošla kroz šake", rekao je
Megvin. On se nije predavao, naročito zato što je "znao
šta ga čeka ako se kući vrati praznih šaka".
Nakon nekoliko sati neumornog rada, uspio je pronaći
prsten, pa je u tom času malo ko bio stretniji od njega.
Prsten je, naravno, nakon svega što je prošao, detaljno
očišćen prije nego što je vraćen oduševljenoj supruzi.
Ovaj slučaj nije ostao nezapažen, pa su supružnici čak
gostovali i na pojedinim televizijskim stanicama u
Sjedinjenim Američkim Državama, na kojima su
prepričavali ovaj neobični događaj.
Istraživači su uspjeli potvrditi ukorijenjenu
predrasudu da žene loše čuvaju tajne. Prema
rezultatima jedne studije, 85 posto žena uživa u tome
da čuje sočan trač, ali ne i u tome da ga zadrži za
sebe.
Ovakve rezultate djelimično pripisali su modernoj
tehnologiji zbog koje ogromnu količinu informacija
možemo podijeliti s ljudima iz cijelog svijeta u vrlo
kratkom roku.
Oko 3.000 žena učestvovalo je u istraživanju jedne
kozmetičke firme u kom se mjerilo koliko im
prosječno treba vremena da tajnu koju saznaju odaju
bar još jednoj osobi. Prosječno vrijeme bilo je 32
minute i 45 sekundi. Najčešće su se povjerile mužu,
majci ili najboljoj prijateljici.
Još jedan interesantan rezultat je to što je čak 40
posto žena smatralo da je u redu da strancu otkriju
tajnu svog prijatelja ili prijateljice.
Sa 96 godina
u penziju
Britanac Sid Prior radio je u jednom trgovačkom
lancu posljednjih 20 godina. Postao je najstariji
radnik u ovoj državi. Tokom života bio je zaposlen
na različitim mjestima, a tokom Drugog svjetskog
rata šest godina proveo je na ratištima. Međutim,
od svoje 14. godine nije bio nezaposlen.
Sid tvrdi da je upravo u teškom radu tajna sreće i
dugog života. No sada, kada mu se bliži 97.
rođendan, kaže da je ipak došlo vrijeme za
druženje s prijateljima i odlaske u pozorišta.
Radeći s mlađim ljudima, Sidu je pomoglo da
ostane mlad u srcu. Njegovi šefovi naglašavaju da
im je bila velika čast imati Sida za svog
zaposlenika, dodajući kako mu žele ugodnu i
mirnu penziju.
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 23. NOVEMBAR 2011.
SJENICA U ZNAKU SPEKTAKLA
KOŠARKAŠI NOVOG PAZARA NASTAVLJAJU USPJEŠNU SERIJU
Utakmica trojki
Vatreni ring
samo za odabrane
Cijela Pešter broji dane do prvog gonga na
sjeničkom "vatrenom ringu". U petak, od
18 časova, u sjeničkoj Hali sportova,
uslijediće nesvakidašnji spektakl, na kome
će znanje, hrabrost i umijeće demonstrirati
oni zaista najbolji.
Pokrovitelj, opština Sjenica, pružio je veliku
pomoć u organizaciji ove "fešte", za koju
vlada ogromno interesovanje. Štimung na
"magičnom pravougaoniku oivičenom
konopcima", upotpuniće sjenički kremen
momci: Almir i Emrah Latović, Zećir
Camović, potpomognuti uzdanicama Kik
tai boks kluba Novi Pazar: svjetskom
vicešampionkom Ajlom Lukač, te
provjerenim snagama: Ismailom
Hoćaninom, Emirom Hadžimujovićem,
Vahidom Kicarom. Njima na megdan stižu
puleni čuvenog Makedonca, Gorana
Karanfilovskog: Jane Janevski, Meto
Trajkovski, Martin Angelov.
Lijepu uvertiru za "Noć šampiona",
"Pazarski matadori" su napravili minulog
vikenda u Smederevu, gdje su, na
državnom prvenstvu, osvojili dvije
šampionske titule (Ajla Lukač i Anisa
Bihorac) i dvije bronzane medalje (Emir
Hadžimujović i Ismail Hoćanin).
"Pred probirljivom sjeničkom publikom ne
smijemo se obrukati. Naprotiv, tempirali
smo formu u pravo vrijeme. Rezultati
ostvareni na prvenstvu Srbije samo su
motiv više svim našim uzdanicama da
pruže maksimum u petak. Ne bez razloga,
ovu manifestaciju smo nazvali "Noć
šampiona", jer će protagonisti biti zaista
pravi majstori u ovom sportu. Posebno mi
je drago što će tamošnju ljubitelji
"plemenite vještine" moći da se uvjere u
kvalitete svojih sugrađana, koji su veoma
talentirani za kik boks, u šta sam se lično
uvjerio kroz rad sa njima u klubu. Potpuno
su spremni i željni da viteški nadvise rivale.
Uz zahvalnost lokalnoj samopupravi
Sjenice, mnogo truda da se sve organizuje
kako treba imaju i braća Latović. Siguran
sam da će mečevi biti vrhunski i da će
publika biti prezadovoljna viđenim", kaže
za "Sandžačke novine", Husein Dupljak,
trener Kik tai boks kluba Novi Pazar.
Dakle, izvjesno je da će na ringu "letjeti
perje", da će se najmeriti junak na junaka.
Izvjesno je, također, da će sjenička publika
moći da na djelu vidi i dvojicu istinskih
šampiona, cijenjenih i van prostora bivše
SFRJ. Naime, u borbi večeri, jedan naspram
drugog, naći će se "pešterski vuk" Zoran
Šekularac i "novopazarska kobra" Raif
Halitović. Obojica imaju iza sebe blistave i
briljantne karijere. "Bačenu rukavicu"
nekada ljutog rivala iz Goše, Halitović je,
bez iole razmišljanja prihvatio:
"Nikada se nisam plašio izazova na ringu.
Naprotiv. Ime protivnika me također ne
impresionira. Znamo se dobro, još dok smo
"harali" širom bivše Jugoslavije. Cijenim
Šekularca kao boksera, znam šta i koliko
može, ali također znam koliko i ja vrijedim.
Čujem da mi prijeti kako će mi "očitati
lekciju", međutim, pravo na nadu ne mogu
da mu oduzmem. Jedino mu poručujem da
on razmišlja o meni, a sve što imam da mu
kažem, "čuće" čim se oglasi gong. Krajnje
je vrijeme da jednom raščistimo sa tim ko
je bolji od nas dvojice, a gledaocima
obećavam da ću pružiti maksimum.
Spreman sam potpuno fizički, nikada se
tokom karijere nisam brukao, pa ne želim
ni sada. Vidjeće široki auditorijum koliko
vrijedim. Pardona sigurno neće biti. Nikom,
pa ni tom takozvanom "pešterskom vuku"",
obećao je član "zlatne generacije"
novopazarskog boksa čitaocima
"Sandžačkih novina", Raif Halitović.
Upravo najviše zbog Halitovićevog i
Šekularčevog dvoboja, kao i zbog svih
ostalih mečeva, vrijedi doći u sjeničku Halu
sportova i biti dio "Noći šampiona", koju će
upotpuniti pjesmom Hasan Dudić,
nekadašnji omladinski šampion Srbije u
boksu. Dakle, "vatreni ring" u Sjenici je
spreman, akteri također. Odabrani
specijalno za ovu priliku. Za "Noć
šampiona", gdje je mjesto "rezervisano"
samo za one zaista najbolje i najhrabrije...
Elvir Nailović
Košarkaši Novog Pazara nastavljaju seriju odličnih
rezultata u Prvoj srpskoj ligi - Grupa Zapad.
Nakon što su, u prošlom vanrednom kolu u
Ratini, savladali domaći Polet, na svom su
parketu, u utakmici 8 kola, deklasirali
ekipu Požarevca, rezultatom 109:88.
Nije sve, međutim, bilo tako glatko kako
izgleda po krajnjem rezultatu. Sve do kraja
prvog poluvremena vodila se prilično
ravnopravna borba. Taj dio igre domaći košarkaši
uspijevaju da riješe u svoju korist rezultatom 56:50.
Bilo je to dvadeset minuta briljantne igre krilnog napadača
Požarevljana, Nikolajevića koji je postigao fantastičnih 28 koševa.
A onda je, u trećoj četvrtini, domaći tim potpuno slomio goste, tečnim akcijama, odličnom igrom
u odbrani, izvanrednim kolektivitetom, kojeg je, sjajnom igrom u napadu, krunisao mladi centar
Numanović. Treći kvoter domaći košarkaši rješavaju u svoju korist rezultatom 32:12.
U četvrtoj četvrtini trener domaćeg tima Đulović dao je priliku najmlađim košarkašima da
zaigraju. I to je jedini dio igre kojeg su gosti riješili u svoju korist, rezultatom 26:21 i tako ublažili
težak poraz.
Bio je ovo meč šutera. Postignute su ukupno 23 trojke. Najefikasniji na parketu bio je Nikolajević sa
35 koševa. Kod gostiju se još istakao i Sandić, koji je postigao 21 koš, zanimljivo sve izvan linije
6,75. U domaćem timu briljirao je Numanović, koji je postigao 29 koševa. Hadžerić je postigao 25 a
Đulović 21 koš.
F. Karišik
SANDŽAČKI RUKOMETNI DERBI PRIBOJCIMA
Novopazarci "pali" u
drugom poluvremenu
U sandžačkom prvoligaškom derbiju, u Priboju, uzbudljiva i krajnje rezultatski
neizvjesna rukometna predstava u okviru XI kola.
U prvom poluvremenu odlična igra gostiju iz Novog Pazara. Sigurna i efikasna igra
uslovila je da se vođstvo gostiju penje od dva do pet golova razlike, da bi se na odmor
otišlo rezultatom 16:12 u korist Novopazaraca.
I kada se očekivalo da će i u nastavku odigrati u istom ritmu, gosti su pali u tempu i
dozvolili domaćinu da, u pedesetom minutu, izjednači rezultat a da onda zaigra još
jače u odbrani i efikasnije u napadu i utakmicu riješi u svoju korist rezultatom 27:24.
Najefikasniji igrač utakmice bio je bek gostujućeg tima Emir Brunčević, sa 12
pogodaka, od čega 3 sa linije sedmerca. Valja istaći i sjajnu rolu golmana Ćosovića, koji
je čak 15 puta uspješno intervenisao. U redovima domaćina najefikasniji su bili Strujić
sa devet i Agić sa šest pogodaka.I pored poraza, ekipa Novog Pazara je zadržala
dvanaestu poziciju na tabeli. Prvo mjesto zauzima ekipa Zaječara, koja je ostvarila svih
jedanaest pobjeda u jedanaest prvenstvenih kola.
F. Karišik
OKRUŽNO TAKMIČENJE U RUKOMETU ZA UČENIKE OSNOVNIH ŠKOLA
Pazarci prvaci okruga
Sportski savez Novog Pazara bio je odličan
domaćin Okružnog takmičenja u
rukometu za osnovne škole. Na ovom
takmičenju Novi Pazar je predstavljala
ekipa Osnovne škole "Vuk Karadžić".
Žrijeb je htio da u prvom kolu bude
slobodna ekipa Osnovne škole "Mladost"
iz Vrnjačke Banje. Tako su na parket Hale
sportova u Novom Pazaru istrčali domaći
tim i gosti, rukometaši ekipe Osnovne
škole "Dimitrije Tucović" iz Kraljeva.
Pitanje pobjednika u ovom meču se ni
jednog trenutka nije dovodilo u pitanje.
Predvođeni najboljim igračem turnira,
Hamzom Hakićem, bodreni navijanjem
oko stotinjak svojih pristalica, domaći
rukometaši Osnovne škole "Vuk Karadžić"
rješavaju utakmicu u svoju korist
rezultatom 18:11.
Nakon što su predahnuli krenuli su i u
odigravanje finalnog meča. Strijepnje da
Šampionski tim OŠ Vuk Karadžić
će ih možda savladati umor i jak
protivnik, ispostaviće se, nisu bile
osnovane. Još jedna odlična partija
"Vukovaca" koji sa odličnom ocjenom
apsolviraju i protivnika iz Vranjačke Banje
rezultatom 19:12. Osvojili su titulu
šampiona i plasirali se na Republičko
takmičenje, koje će za dvije nedjelje biti
održano u Kraljevu.
Najbolji igrač turnira je Hamza Hakić koji
je na dvije utakmice postigao 15 golova.
Veoma je važno napomenuti da su
gostujuće ekipe imale samo riječi pohvale
i na organizaciju, gostoprimstvo i
suđenje.
F. Karišik
SJENICA U ZNAKU SPEKTAKLA
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Vatreni ring samo za odabrane
VIJESTI
FUDBALERI NOVOG PAZARA PORAŽENI U KULI
Ćovin srušio plave
Fudbaleri Novog Pazara nisu uspjeli da ostvare pobjedu na gostovanju protiv Hajduka u Kuli.
Domaćin je, blagodareći mnogo
boljoj igri u prvom poluvremenu,
slavio sa minimalnih 1:0.
Gol odluke postigao je Aleksandar Ćovin, na efektan način, volejom
je matirao Đogatovića i, ispostavilo
se, postavio konačan rezultat.
U utakmici, koja je bila protkana emocijama sa obadvije
strane, jer je to bio sudar trojice
Novopazaraca u dresu Kuljana:
Seada Hadžibulića, Mujdragića i
Ragipovića, protiv matičnog
kluba, viđen je, prema očekivanju,
borben duel, gdje je, opet prema
najavama, odlučio taj jedan detalj.
Sem pobjedonosnog gola, izabranici Petra Kurćubića su imali
još nekoliko veoma dobrih prilika,
posebno u prvom poluvremenu.
Šanse domaćina nisu realizovane u
četvrtoj, sedmoj, 22., 35. i 36. minuti prvog poluvremena, odnosno:
51., 73., 79. i 80. minuti u nastavku.
U nekoliko navrata upravo je
Hadžibulić mogao da se upiše u
listu strijelaca.
Gosti su pokušavali da uzvrate,
ali, za razliku od prethodnih utakmica, u Kuli su stvorili veoma
malo šansi, a vrijedi izdvojiti pokušaj Kecapa iz 56. minuta, čiji šut
je bio neprecizan.
Kada se podvuče crta, pobjeda
Kuljana je potpuno zaslužena.
Plavi su, neobjašnjivo slabom
igrom u prvoj polovini meča, dozvolili rivalu da nametne svoj stil,
dođe do pogotka u ranoj fazi, a
zatim strpljivo kontroliše situaciju
na terenu.
Utakmica je bila izuzetno fer i
korektna, pred veoma malim brojem gledalaca, iako je ulaz bio besplatan.
Poraz Novopazaraca je slabo
ko očekivao, pogotovo trener Ljubomir Ristovski.
"Očekivao sam ovako tvrdu
utakmicu sa jednom ekipom koja
je po kvalitetu slična nama. No,
mislim da smo veoma slabo odigrali prvo poluvrijeme, da smo
veoma loše ušli u utakmicu. U tom
periodu je domaćin dominirao,
dok mi nismo uspjeli da nametnemo našu igru u prvih 45 minuta.
I prije gola rival je imao jednu
šansu, poveli su rano. Nastavak
smo odigrali bolje, učinili smo sve
da dođemo do izjednačenja, dok je
Hajduk vrijebao šanse iz kontri i
napravio još dvije-tri dobre šanse.
Pokušavali smo sve, nismo uspjeli
da dođemo do rezultatskog egala,
imali smo nekoliko šuteva, bilo je
sve otvoreno do samog kraja. Ipak,
na osnovu viđenog, mislim da je
pobjeda Hajduka potpuno zaslužena. Nama ostaje da se okrenemo
narednim duelima, gdje ćemo, naravno, pokušati da dođemo do
bodova", ocijenio je strateg Novog
Pazara za "Sandžačke novine".
SN: Koliko ste razočarani igrom
svog tima?
RISTOVSKI: Ne mnogo. Hajduk je veoma dobra i organizovana ekipa, koja dobro "stoji" na
terenu. Uz to, teško primaju golove, ali ih teško i postižu. Kao što
sam i najavljivao, odlučio je jedan
detalj, a to je, u ovom slučaju, bio
fenomenalan šut Ćovina.
SN: Najavljivali ste ofanzivnu igru
plavih. No, stvoreno je veoma malo
prilika?
RISTOVSKI: Nismo bili, u
prvom poluvremenu, na nivou
prethodnih utakmica i zbog toga
nismo stvorili mnogo šansi. Mislim da smo u nastavku dominirali, imali smo nekoliko šuteva,
prijetili iz prekida, ali to je bilo sve
što smo uspjeli da uradimo. Ponavljam još jednom, sasvim zaslu-
NOVI PAZAR OPET KAŽNJEN
Disciplinski sudija Slobodan Pajović kaznio je Novi Pazar sa
dvije utakmice bez prisustva publike na svom
terenu, zbog, kako je obrazloženo, incidenata
na derbiju protiv Radničkog.
Ovakva odluka izazvala je buru negodovanja,
tim prije što nisu navedeni konkretni razlozi.
"Zapanjeni smo kaznom, kao i činjenicom da
smo za nju saznali putem medija. Znamo da
smo kažnjeni, ali ne znamo zbog čega. Svi
naši rivali su bili prezadovoljni organizacijom
utakmica na našem terenu. Mi kao klub
također. U protokolu koji je potpisan poslije meča
sa Radničkim 1923. stoji da je sve proteklo u
najboljem redu. Jedno je, međutim, jasno: Fudbalski
klub Novi Pazar, Radnički 1923. i Sloboda su dali kvalitet više
našem fudbalu ove sezone. Doprinijeli su da se publika vrati na tribine, a sad
se javlja apsurd. Disciplinska komisija, ovakvim odlukama tjera navijače sa
stadiona. U svakom slučaju, žalićemo se", kaže za "Sandžačke novine" Redžep
Korać, portparol superligaša sa Jošanice.
Inače, u Novom Pazaru su zadovoljni podrškom ogromnog dijela sportske
javnosti, koja je u ovom slučaju podržala jednu od najfudbalskijih sredina na
našim prostorima.
žena pobjeda Hajduka. Mojim
igračima nemam mnogo šta da zamjerim, osim slabog pristupa
prvom poluvremenu. Borili su se i
dali sve od sebe.
Nakon 12. kola Jelen Super
lige, fudbaleri Novog Pazara su na
diobi pretposljednjeg mjesta, sa
15
sedam bodova, koliko ima i čačanski Borac.
Naredne subote još jedan težak
ispit za Vusljanina i saigrače. Ovog
puta pred, vjerovatno praznim tribinama Gradskog stadiona, protiv
odlične Slobode iz Užica.
Elvir Nailović
Foto: Nedžad Crnovršanin
Počela Mega
- Mini - Maxi
liga
Utakmicama
prvog kola,
proteklog
vikenda,
počela je
četvrta
sezona Mega
- Mini - Maxi
lige u Novom
Pazaru.
Na takmičenju, koje će trajati sve do
aprila mjeseca, nastupiće 11 ekipa
sastavljenih od dječaka godišta od
2000. do 2002.
Sve popularnije takmičenje u Novom
Pazaru i ove godine sjajna je prilika da
najmlađi novopazarski fudbaleri pokažu
šta su naučili u svojim fudbalskim
školama. U sva tri godišta, u posebnim
ekipama pojaviće se fudbaleri OFK Novi
Pazar, Pazar - Juniors, OFK Ras, FK ND
2011. i FK Legionar.
U prvom kolu u Maksi ligi postignuti su
sljedeći rezultati: Pazar Juniors - OFK
Ras 1:4, OFK Novi Pazar - Pazar Juniors
3:3, dok je slobodna bila ekipa
Legionara. U utakmicama prvog kola
Mega lige OFK Novi Pazar bio je bolji od
ND 2011. savladavši ga ubjedljivo sa
3:0, dok je utakmica Pazar Juniors - OFK
Ras završena sa čak 8:2 za Pazar Juniors.
Liga se nastavlja već narednog vikenda
utakmicama drugog kola.
F. Karišik
BALKANSKI
FUDBALSKI
KUP
Novi Pazar će, od 1. do 4. decembra, biti
domaćin prestužnog VII po redu
Internacionalnog turnira u malom
fudbalu - Balkanskog fudbalskog kupa.
Države i gradovi domaćini predhodnih
turnira bili su Austrija - Beč, Mađarska Segedin, Hrvatska - Rijeka, Crna Gora Kotor, Bosna i Hercegovina - Tuzla i
Makedonija - Skoplje.
U organizaciji novopazarske Akademije
fudbala AS, World sport Agency iz
Bolonje, BAAP iz Beča i pokrovitelja
turnira FARE UEFA, ove godine će i Novi
Pazar dobiti priliku da ugosti oko
pedeset i četiri ekipe iz desetak država u
okruženju. Na turniru će učestvovati
ekipe šest starosnih kategorija od 1998.
godišta do onih najmladjih 2003.
godišta.
Osim nagrada za najbolje ekipe i
pojedince, najbolja ekipa dječaka
godišta 1998. po glasovima trenera svih
ekipa imaće besplatno pravo učešća na
Otvorenom prvenstvu FARE u Beču
aprila 2012. godine.
F. Karišik
Download

Sandžačke novine 150