AKTUELNO
AKTUELNO
Obezbjediti ravnopravnost
Bošnjaka u Priboju
2
ESAD DŽUDŽEVIĆ
strana
strana
BOŠNJAČKO NACIONALNO VIJEĆE
Nikolićeva ponuda
omalovažavajuća
3
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 149 (nova serija) Novi Pazar, 16. novembar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
strana
4
strana
Počela Džazira Balkan
3
MINISTAR SPOL JNIH POSLOVA TURSKE
DU
U NOVOJ DIPLOMATSKOJ MISIJI U BEOGRA
strana
Uskoro jedinstvo
u Sandžaku
Jedinstvo IZ nema
2
alternativu
strana
O Evliji Čelebiji
u Sandžaku
6
PROMOVISANA NOVA KNJIGA NADIRA DACIĆ A
Gajret u Novoj Varoši 10
strana
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
REIS ZILKIĆ RAZGOVARAO SA
TURSKIM REISOM GORMEZOM
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA TURSKE U NOVOJ
DIPLOMATSKOJ MISIJI U BEOGRADU
Muhedin Fijuljanin
Uskoro jedinstvo u Sandžaku
HEFTIČNIK
[email protected]
Spremnost na (ne)spremnost
Objedinjavanje islamske zajednice u Srbiji i prošle nedjelje bilo je tema broj jedan u
društveno-političkom životu sandžačkih Bošnjaka. U istom tonu protekao je i minuli
Kurban bajram, najveći muslimanski vjerski praznik, dan kojeg, zbog postojeće
zakonske regulative, mnogi muslimani u Srbiji nisu mogli proslaviti neradno, odnosno
umjesto nedjelje kao neradni "iskoristiti" prvi naredni radni dan. Nonsens zbog kojeg
pripadnici islama u Srbiji nisu u prilici osjetiti istinsku ravnopravnost u odnosu na
ostale, godinama već izaziva polemike, kako u stručnoj javnosti, tako, još više, među
običnim narodom.
Sporazum o objedinjenju islamske zajednice u Srbiji nije, kako se očekivalo, ekspresno
"donio mir" među Bošnjacima. Iako su pojedini mediji objavili skoro sve detalje verzije
sporazuma kojeg je, prije petnaestak dana u Beograd, ne poštom, nego avionom,
donio turski ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu, zvanično dokument koji je
kreiran na liniji Ankara - Sarajevo - Beograd - Novi Pazar ostao je "tajna", kako za
novinare i sve medijske kuće u zemlji, tako, čak, i za neke od samih aktera događaja.
U drugoj svojoj posjeti Srbiji vezano za isto pitanje, Davutoglu se, minulog vikenda,
"vidio" sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, ministrom spoljnih poslova Vukom
Jeremićem, kao i ministrima iz Sandžaka Sulejmanom Ugljaninom i Rasimom
Ljajićem. Prema prvim informacijama sa tih razgovora, objedinjavanje islamske
zajednice će biti "proces" koji Bošnjacima i svim muslimanima na ovim prostorima
treba da donese boljitak i dugo čekani mir. Kakav modalitet će na kraju dobiti sama
islamska zajednica za sada još nije poznato, ali je potpuno izvjesno da će se u
budućnosti razgovori u vezi sa tim voditi više na vjerskom nego na političkom "terenu".
A da je isključivo političko (ne)raspoloženje glavni uzrok neravnopravnog položaja i
tretmana Bošnjaka u opštini Priboj pokazao je i nalaz Povjerenice za ravnopravnost
Nevene Petrušić, koja je prošle nedjelje vlastima u ovoj opštini poslala preporuku na
osnovu koje bi bosanski jezik, konačno, i u Priboju trebao postati službeni. Iako je
Bošnjačko nacionalno vijeće prethodnih godina u nekoliko navrata od lokalnih vlasti u
Priboju to tražilo, ozvaničenje Ustavom i zakonom zagarantovanog prava Bošnjaka na
korišćenje bosanskog jezika u službenoj korespodenciji u svim oblastima nije dobilo
"zeleno svjetlo" u pribojskoj skupštini opštini, čime je Bošnjacima oduzeto i pravo na
korišćenje mnogih drugih prava neposredno vezanih upravo za jezik. Koliko će
preporuka Povjerenice za ravnopravnost uticati na spremnost pribojskih vlasti da
Bošnjacima "daju" to pravo, ostaje da se vidi. Zakon, kako se u praksi pokazalo, bio je
"nemoćan" za tako nešto.
IN
AL JAZEERA BALKANS
Al Jazeera Balkans, najnoviji televizijski kanal svjetski
poznate mreže Al Jazeera počeo je sa emitovanjem vijesti i
aktuelnih zbivanja za gledaoce na lokalnim jezicima u regiji,
uključujući Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Srbiju i
Kosovo, Makedoniju.
OPŠTINA PRIBOJ
Opština Priboj već duži vremenski period odbija da u ravnopravnu
upotrebu uvede Bosanski jezik. BNV je zbog toga pokrenulo postupak
kod Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti zbog diskriminatorskog
postupanja predsjednika opštine Priboj uz zahtjev da isti, bosanski jezik
i latinično pismo uvede u ravnopravnu upotrebu sa srpskim jezikom i
ćiriličnim pismom i pribojskim Bošnjacima omoguće korišćenje prava.
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
Ministar vanjskih poslova Turske Ahmet
Davutiglu izjavio je u subotu u Beogradu
da je u cilju prevazilaženja podjela između
vjerskih institucija u Sandžaku postignuta
čvrsta osnova za konsenzus između dvije
strane i da se nada da će u najkraćem roku
naći rješenje.
Tokom radne posjete zvaničnom Beogradu
šef turske diplomatije prije sastanka sa
bošnjačkim ministrima Sulejmanom
Ugljaninom i Rasimom Lajićem u
rezidenciji turske ambasade u izjavi za
agenciju Anadoliju (AA) i tursku državnu
televiziju (TRT) potvrdio da je tokom
radnog ručka razgovarao sa ministrom
vanjskih poslova Srbije Vukom Jeremićem,
kao i da je imao dug i sveobuhvatan
razgovor sa predsjednikom Srbije Borisom
Tadićem.
Ističući da su razgovori protekli efektno i uz
obostrano razumjevanje, ministar
Davutoglu je rekao da je tokom sastanka
bilo riječi o odnosima dvije zemlje i
temama regiona. On je kazao da se, s
obzirom na činjenicu da će Srbija od ove
godine predsjedavati Zajedničkom
platformom zemalja jugoistočne Evrope,
razgovaralo i na temu zajedničkih
projekata dvije zemlje
koje se odnose na
prostor Balkana.
Osvrnuvši se na inicijativu
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
koju Turska vodi u cilju postizanja
sporazuma između dvije podijeljene strane
u islamskoj zajednici u Sandžaku i Srbiji,
Davutoglu je kazao da je to proces.
"Započeli smo aktivnosti kako bi
uspostavili jedinstvo i zajedništvo naše
braće u Sandžaku. Na ovu temu tokom
posjete Beogradu prije dvije sedmice, a
kasnije 6. novembra kada je Vuk Jeremeć
bio u posjeti Ankari, ponovo smo
razgovarali. Tokom ovog procesa
nastavićemo detaljnije aktivnosti. Nadam
se da će u Sandžaku kao mostu prijateljstva
dvije zemlje, sa potencijalom prijateljskih
odnosa Turske i Srbije, biti uspostavljeno
jedinstvo i kohezija. Zajedno sa Srbijom
nastavljamo ove aktivnosti. Odlazimo sa
pozitivnim utiscima. Inšallah, u narednom
periodu idemo dalje", rekao je turski
ministar vanjskih poslova.
Na pitanje novinara kada se može očekivati
rezultat inicijative koju je pokrenula Turska,
Davutoglu je naveo da su to sporna i
kontraverzna pitanja o kojima se u Srbiji i
Sandžaku raspravlja već godinama i da ne
treba očekivati da će ona jednim potezom
biti riješena, ali da je, međutim, kako je
naglasio, počela da se formira osnova za
koncezus.
"Sa strpljenem sve to trebamo obraditi,
kako možemo sastaviti različite stavove,
možemo naći zajedničku osnovu i u tom
pravcu nastavljamo da djelujemo",
objasnio je Davutoglu, podsjetivši da su u
toku zadnjih sto godina odnosi između
Turske i Srbije dovedeni na najviši nivo
kada je sa svojim kolegom Jeremićem
tokom njegove prve posjete Srbiji boravio i
u Sandžaku.
Davutoglu je podsjetio i da su Turska i
Srbija uspostavili trajne i jake prijateljske
odnose i da na ovim osnovama grade
međusobnu sigurnost.
Aludirajući na podjele unutar Islamske
zajednice Srbije, šef turske diplomatije je
ponovio da je Turska intezivirala inicijativu
u zadnjih šest mjeseci i da je predsjednik
turskog Dijaneta (Islamske zajednice)
Mehmed Gormez uložio znatne napore u
tom pravcu.
"Pokušavamo da problem usmjerimo u
pozitivnom prvacu. Generalno gledano
ovaj problem može izgledati kao da je
dubokim korijenima, međutim dobar dio je
psihološkog karaktera. Prevazilažnje ovog
problema želimo da ojačamo jedinstvo
naše braće u Sandžaku, kao i da prijateljske
odnose sa Srbijom podignemo na još veći
nivo", zaključio je Davutoglu.
On se nakon obraćanja turskim medijima u
rezidenciji turske ambasade u Beogradu
sastao sa ministrima Rasimom Ljajićem i
Sulejmanom Ugljaninom.
Izvor: AA
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LIST SUFINANSIRA MINI STARST VO KULTURE REPUBLIKE SRBIJE NA PREPORUKU BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
PREPORUKA POVJERENICE ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI
MUAMER ZUKORLIĆ O DETALJIMA
SPORAZUMA O OBJEDINJAVANJU IZ
Obezbjediti ravnopravnost Nema zabrane
Bošnjaka u Priboju politike
Na osnovu svojih Ustavom i zakonom
propisanih ovlašćenja Bošnjačko nacionalno
vijeće pokrenulo je postupak kod Povjerenice
za zaštitu ravnopravnosti, u cilju utvrđivanja
odgovornosti državnih organa, ustanova sa
javnim ovlašćenjima, jedinica lokalnih
samouprava, kao i njihovih rukovodioca,
zbog diskriminatorskog postupanja,
kršenjem odredaba Ustava Republike Srbije i
nesprovođenjem niza zakona kojima su
pripadnicima manjinskih zajednica u
Republici Srbiji zajemčena prava u oblasti,
obrazovanja, službene upotrebe jezika i
pisma, kulture i informisanja, čime su
Bošnjaci postali jedna od nacionalnih
zajednica sa najnižim stepenom ostvarenosti
svojih nacionalnih prava u Republici Srbiji.
Nakon sporovedenog postupka i utvrđivanja
činjeničnog stanja po podnijetoj pritužbi
protiv Opštine Priboj i njenog predsjednika
Lazara Rvovića, Povjerenica za zaštitu
ravnopravnosti utvrdila je da Opština Priboj
nije preduzela mjere iz svoje nadležnosti
kako bi se u službenu upotrebu uveo
bosanski jezik i latinično pismo, ravnopravno
sa srpskim jezikom i ćiriličnim pismom, iako
prema rezultatima sa posljednjeg popisa
stanovništva na teritoriji Opštine Priboj živi
više od 15% pripadnika bošnjačke
nacionalne zajednice, čime je utvrđena
diskriminacija na osnovu nacionalne
pripadnosti, zabranjena članom 24. Zakona o
zabrani diskriminacije.
Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja
Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti dala je
preporuku Opštini Priboj u kojoj zahtijeva da
navedena opština bez odlaganja preduzme
sve neophodne mjere kako bi se u službenu
upotrebu, pored srpskog jezika i ćiriličnog
pisma, uveo bosanski jezik i latinično pismo.
U preporuci je također zatraženo od Opštine
Priboj da, u roku od 30 dana od dana prijema
Mišljenja sa preporukom, obavijesti
Povjerenicu za zaštitu ravnopravnosti o
preduzetim mjerama.
Bošnjačko nacionalno vijeće očekuje od
predsjednika opštine Priboj da hitno i bez
odlaganja bosanski jezik i latinično pismo
uvede u ravnopravnu upotrebu sa srpskim
jezikom i ćiriličnim pismom i time pribojskim
Bošnjacima omogući korišćenje Ustavom i
zakonom garantovano pravo na službenu
upotrebu jezika i pisma.
Bošnjačko nacionalno vijeće ohrabruje
donošenje ove preporuke od strane
Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti i
potvrđuje ispravnost opredjeljenja Vijeća da
probleme u ostvarivanju prava Bošnjaka
rješava kroz institucije uspostavljene pravnim
sistemom ove države.
Bošnjačko nacionalno vijeće očekuje da
Povjerenica za ravnopravnost u što kraćem
roku okonča postupanje po ostalim
pritužbama podnijetim od strane Vijeća u
oblasti obrazovanja, službene upotrebe
jezika i pisma, kulture i informisanja i nakon
utvrđivanja činjeničnog stanja predloži
konkretne mjere kojim bi se prije svega
otklonilo diskriminatorsko postupanje
državnih organa a Bošnjacima omogućilo
ostvarivanje svojih Ustavom i zakonima
garantovanih prava.
REIS ZILKIĆ RAZGOVARAO SA
TURSKIM REISOM GORMEZOM
Jedinstvo IZ nema
alternativu
Muamer Zukorlić izjavio je da sporazumom o
objedinjavanju IZ u Srbiji njemu neće biti
zabranjeno bavljenje politikom.
On kaže da bi sporazum o objedinjavanju
Islamske zajednice u Srbiji uskoro trebalo da
bude finalizovan.
U intervjuu za TV Sandžak, Zukorlić je naveo da
se jedna odredba sporazuma tiče bavljenja
politikom, ali da se to ne odnosi na njega.
"Ne stoji u sporazumu da će meni biti
zabranjena politika, već da Islamska zajednica
nije politička partija, nego duhovni okvir svih
muslimana i da muftije i imami ne mogu biti
na stranačkim listama, odnosno da se u
džamijama ne može voditi politika", rekao je
Zukorlić, napomenuvši da je sve drugo
proizvod medijskih spekulacija.
On kaže i da sporazum ne predviđa
rekonstrukciju muftijstava, već da ostaju četiri
muftijstva - sandžačko, beogradsko,
novosadsko i preševsko, sa jednim glavnim
muftijom na čelu.
"Osnovna odrednica sporazuma je kontinuitet
islamske zajednice sa sjedištem u Novom
Pazaru, sa duhovnim centrom u Sarajevu i sa
mešihatom na čelu i tu nema dileme", naveo je
Zukorlić u intervjuu za TV Sandžak.
Prema tom sporazumu, kako je dodao, on ne bi
bio kandidat za budućeg vrhovnog poglavara,
ali će, kako tvrdi, ostati na poziciji muftije
sandžačkog, što njemu u potpunosti odgovara.
"Poslije svega što je rečeno i urađeno ne vidim
sebe kao sagovornika Beogradu, rado bih
prepustio to drugim ljudima, jer ja sam
emotivan čovjek i ne bih mogao da podnesem
toliko političko licemerje", kazao je Zukorlić.
Zbog toga je, uvjerava, pristao da bude rezerva
i da posao budućeg vrhovnog poglavara
prepusti nekom drugom, bar, kako je rekao, za
sada.
"Inicijativa Turske je sada poprimila završni
okvir, tekst je konačan i ne može da se
mijenja. On pruža rješenja prihvatljiva za
svakog kome je stalo do jedinstva Islamske
zajednice", rekao je Zukorlić dodavši da
realizacija sporazuma, ipak, neće moći da
ide tako brzo, zato što se i sa "razbijanjem
islamske zajednice daleko otišlo".
"Meni je prijalo to što sam iskazao spremnost
da svoju čelnu poziciju stavim na raspolaganje,
i osjetio sam jedno veliko olakšanje koje neću
izgubiti, čak, i ako se sporazum ne ostvari ili se
ostvari samo djelimično", naveo je Zukorlić, koji
tvrdi da je stavljanje funkcije na raspolaganje
"trenutak lične pobjede".
"Ja sam već trijumfovao, nezavisno od toga
kakav će ishod biti", naveo je Zukorlić
napomenuvši da čuje da Beograd procjenjuje
da li će prihvatiti ili neće prihvatiti sporazum o
objedinjavanju.
ESAD DŽUDŽEVIĆ O POZIVU NAPREDNJAKA ZA KOALICIJU
U utorak, 8. novembra 2011. godine, na
poziv turskog reisa dr. Mehmeda Gormeza
upriličen je sastanak i zajednička večera u
glavnom Uredu za hadž Islamske zajednice
Turske u Mekki.
Sastanku i večeri prisusustvovali su članovi
delegacija islamskih zajednica iz cijeloga
svijeta koje su organizovale hadž na
državnom nivou u 2011. godini.
Ovom pozivu odazvala se i tročlana
delegacija Islamske zajednice Srbije, koju je
predvodio vrhovni poglavar reis-ul-ulema
Adem ef. Zilkić i on je ovom prilikom imao
više izdvojenih sastanaka sa delegacijama
islamskih zajednica sa Balkana i drugih
zemalja.
Na sastanku je istaknuto da je organizacija
hadža svake godine sve bolja i bolja, i da je
dobro što se održavaju ovakvi skupovi koji
doprinose jedinstvu muslimana i razmjeni
iskustava.
Vjerski poglavari Turske i Srbije imali su
priliku da odvojeno razgovaraju o inicijativi
pomirenja u islamskoj zajednici Republike
Srbije.
Kao i mnogo puta ranije, i ovom prilikom
reisu-l-ulema Adem ef. Zilkić je naglasio da
pomirenje unutar Islamske zajednice nema
alternativu, te da je neophodno da se sve
strane uključe u direktne razgovore u cilju
prevazilaženja postojećih problema zarad
međumuslimanskog jedinstva.
Nikolićeva ponuda omalovažavajuća
Predsjednik
Srpske
napredne
stranke
Tomislav
Nikolić
ponudio je
Savezu
vojvođanskih
Mađara resor
unutrašnjih poslova, a partijama iz
Sandžaka sigurna ministarstva.
Reagujući na tu ponudu, predsjednik SVM
Ištvan Pastor izjavio je za "Novosti" da
ponude koje dobijaju već postaju bajate,
jer to nije prvi put da im se nude
ministarske fotelje.
"Na takve i slične poruke nećemo
odgovarati sve dok izbori ne prođu, jer
ćemo za pregovarački sto da sjednemo tek
kada bude poznato koliko smo mandata
osvojili. Sve prije toga je izlišno", kazao je
Pastor.
Narodni poslanik Bošnjačke liste za
evropski Sandžak Esad Džudžević ističe da
je najnovija ponuda Nikolića
omalovažavajuća.
"Ne priliči da se manjinama nudi
Ministarstvo unutrašnjih poslova umjesto
resora koji se nas konkretno tiče, a to je
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava",
izričit je Džudžević.
"Na drugoj strani, to ne znači da ćemo mi,
kako dugogodišnji partneri DS, odbiti da
razgovaramo sa naprednjacima, ali je za to
sada rano", kaže on.
Funkcioner SDPS Meho Omerović također
smatra da je ponuda preuranjena.
"Kao članove vladajuće koalicije, prvo nas
očekuje završetak započetog posla, i zato
ne želimo sada da se bavimo bilo kakvim
koalicijama", ističe Omerović.
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
SVE SMO MOGLI MI
Uspomene često znaju da varaju. Čovjek sa njima nikad nije siguran. Naročito kad ih dugo
nema, pa onda, iznenada, poslije višedecenijskog hoda po trnju, navale da bude zaturene
nade.
Tu smo - gdje smo, ili odakle smo bili - više nismo. Međutim, iz Sandžaka ne možemo i kad
bismo htjeli, niti nam se nudi nešto privlačnije. Naravno, ako izuzmemo fatamorgane koje
se javljaju u izugubljenim bestragijama. U svakom slučaju, volimo tromeđu, kao da je samo
naša. U kraju koji nije očerupan, nego opljačkan, sve nam je jasnije zašto nas Beograd voli
bezgranično. Bar toliko da nam političari sviraju, po tuđim notama, dok ova demokratija
ispunjava glavni uslov. Od naroda pravi pepeo, da bi se stvorili uslovi za postojanje feniksa,
nedaleko od zloglasnog trećeg sprata, na kome se nazire miris narodnih kuhinja kojim
pazarska vlast časti narod. Bez svjedoka, ali sa žrtvama.
Kačamak, cicvara i popara su potonuli u sandžački mrak. Nema tave, masla ili skorupa,
nešto vode, u koju se kad prokuva sipa brašno... Više se ni sir ne drobi u kalajisanom loncu,
odnosno kotlu, kad zakrklja kačamak, pa počne da pršti, u onoj tmuši. Ko iz mitraljeskog
gnijezda. Čim prestane da krklja, to je znak za prestanak opasnosti, iako, i skinut s vatre,
kačamak može da zapuca. Zato, ruke gore, čak i ako su bukovi ofuci i krlje na izdisaju, pri
hvatanju zaleta za trpezu. Ona je sve praznija, jer odavno nema osmanlijskih dunja, ni
mirisnog limuna - sultanca, cvijeća od kane, ni pita muskatlija, krcatlija i snohvatlija. Nema
ni limun torte, od svake sorte, ni šećernjaka i mušebaka, čudesnih uštipaka i medenjaka,
gurabija, batlija, zlatlija i tatlija - beratlija. Sitnih zadjevaka i kadifli - nadjevaka...
Druga polovina novembra, u Polimlju vrijeme je nedostajanja. U susret posljednjem
mjesecu, sve je željno topline. Zato se, najčešće, traži utjeha za uzdahe i jadikovanja, uoči
zimskog simbola umiranja. Uprkos suvarcima, što pucketaju, dok u krevetu pjevaju jedino
federi. Odjekuje kosmička tuga, a vjetar napolju huči i nagrne. Kao da se ljuti i prijeti, rastrči
vazduh - da bez milosti lomi grane i upozori da bi se bez vjetra, uhvatila paučina. Od zemlje
do nebesa, od ustajale have, ljudi ne bi vidjeli kuda idu. Postojala bi opasnost od spoticanja,
po kaldrmi i ćupriji. Od (s)udaranja glavom, na sandžačkoj naherenoj džadi.
Šta je bilo, toga više nema. Ostale su zgurene uspomene, s izrazom ljutnje i prezira. Na
vrtoglavicu od sasušene divlje deteline, što usputno od Berana ka Akovu, vjetropirasto vodi
borbu protiv nezasite navale podivljalih trava, što se pretekle oporavljaju od ljudskog
stopala ili konjskog kopita. Na pustoj pešterskoj ledini, bezglavo se sudaraju insekti, lažipčele i leptiri, dok trgovci kožom, pristižu iz bezvremenske daljine Karajukića Bunara. Neki
prljavi jesenji sabah, vlažna i mrgodna zora, ponovo ulaze u narodni život Duge Poljane.
Pjevanje liči na šaputanje samozvanih pobjednika nad vremenom. Izgubljeni u blatu
suhodolskih zabluda, čekaju da se razdani, kako bi, do ušiju zaljubljeni u zvijezde, dočekali
da kleka sazri. Sama od sebe, da pomodri, kao šljiva, pa da se onda trese. Gomilama ruku i
nogu, kao da je napad na sandžačku stonogu. Na kraju, kao i na početku, miriše pomalo
tužno i teško, samo do prvih kapi kiše. Zatim se izmiješa sa ozonom i eto mirišljave Šume
sumarum.
Potiskivane, ali prisutne. Kao obraz, što ocrniše mržnja, kabadahije i hudo vrijeme. Slično
sandžačkom vaktu, o kojima je pisao Evlija Čelebija. Putopisno i prijekorno naglašavajući
pozicioniranje četiri katoličke i jedne bugarske crkve, kojima se danas ni temelji ne znaju. Ili
je, možda, i te bogomolje osvajač prisvojio i, kao sva sivilizacijska dobra, upisao na svoj
konto. Mogućim pretvaranjem katoličkih u pravoslavne manastire, uzurpiranjem prošlosti,
nad kojom je vječito lebdio znak pitanja, kao neizbježna sudbina balkanske historije.
Išaretska prošlost brža kao nikad, a najbrže akšam gjeldi.
Od takvih pomračenja, najlakše se muti vid. Gužvaju i prekraćuju uspomene, kao karmin na
zečjim usnama, u situaciji kad se nameće osjećanje našeg stalnog davanja i uzimanja.
Na emocije i prisjećanja na davno prošlo vrijeme u kome su vladari kovali novac, za razliku
od današnjice, kad pare kuju i preporučuju političare. Zunzare i ose, opet se sudaraju.
Stolica sa tri noge ne prestaje da se ljulja, bez obzira što je turski vezir, po ko zna koji put,
češće viđen u Beogradu i Sarajevu, nego u Ankari, uvjeren da je blizu pomirenje. Konačan i
obavezujući ferman, koliko iljač ili optimizam kod bimbaša, u oba tabora. Kabul između
dvije vatre. U glavi, srcu, pa i stomaku.
Naša vjerska slagalica: tri Zilkića, Zukorlić. Jedan pogođen, ali nije na mjestu. Dva Zilkića,
Zukorlić i Cerić. Dva pogođena, jedan na mjestu. Gormez, Zilkić, Zukorlić i Cerić. Tri
pogođena, ali samo dva na mjestu... Ova slagalica je poput paljenja šibice pod noktima. Od
nje, niko nema haira i dermana. U dramatičnim okolnostima, besposlici i besparici, iz
Sandžaka su otišli cirkusanti, pehlivani, mađioničari i mečkari. Ali, bazerdžani čifutski i
tvrdokorno mimoilaze đumruk i nastavljaju da love u mutnom.
Znaju da ima drugačije tromeđe. Ona nije sve i nije zauvjek, ali to ne znači da jordamli
Sandžaklije nisu spremni da u trećem milenijumu vidljivo usvoje život, po ukusu naše
nevidljive duše. S merakom i lezetom, a prema mustri - sve smo mogli mi, samo kad smo
bili zajedno.
Na žalost, otišli su mečkari, ali su ostali zijanćeri. Bliži šejtanu, nego nama, jer ih zanima
samo čišćenje kokošarnika. Ostalo je utabano polje i podlokane obale.
Zato svi priželjkuju - nešto novo i drugačije...
Počela Džazira Balkan
Jedna od najpopularnijih globalnih televizijskih stanica Al Džazira, koja već godinama emituje
program na arapskom i engleskom jeziku, počela je prošle nedjelje emitovanje programa na
bosanskom, srpskom, hrvatskom
i crnogorskom jeziku.
Al Džazira je objavila da će
program biti pripreman u centralnom studiju Al Jazeere Balkans u
Sarajevu i u studijima u Zagrebu,
Beogradu i Skoplju. Uz dopisnike
iz Podgorice, Prištine, Mostara i
Banja Luke, balkanska Al Džazira
koristiće i resurse kompanije u vodećim svjetskim metropolama.
Osnovni moto programa je, na-
"Govorit ćemo hrvatskim, srpskim, bosanskim i crnogorskim,
sve drugo ćemo prevoditi na
jedan od ova četiri jezika. Jednoga
će dana biti više srpskoga, drugoga dana nekog drugog jezika,
vodit ćemo računa o balansu ali
nećemo biti taoci nijedne jezične
diktature. To je logika Džazire kao
kompanije", rekao je Milić.
On je dodao da nije tako, da se
u recimo Egiptu čekao neko sa
oksfordskim engleskim, Džazira
ne bi dobijala nagrade koje je dobila.
Direktor Al Džazire Balkan
Tarik Đođić kaže da je uvjeren da
na pretrpanom medijskom pro-
jedne tako velike medijske kuće
na Balkan vidi kao greenfield investiciju i signal investitorima.
"U ovoj prvoj godini Džazira
je u pokretanje Al Jazeera Balkans
investirala više od 20 miliona dolara", kaže Đođić dodajući da
smatra da je dolazak Džazire,
"sam po sebi i signal i poziv investitorima sa područja Bliskog
Istoka" i da "predstavlja veliku
šansu za cijeli naš region".
"Mislim da nismo regionu
mogli dati bolju priliku da se svijetu prikaže u drugačijem svjetlu,
koje više ne podrazumijeva ono
što se za ovaj prostor vezalo od devedesetih godina prošlog stoljeća.
vodi se, "Iz svakog ugla i sa svake
strane".
Više stotina ljudi javilo se prošle godine na konkurs Al Džazire.
Odabrani, za sada njih 120, čine i
neka javnosti poznata novinarska
imena sa područja bivše Jugoslavije.
Direktor vijesti i programa
Džazire Balkan Goran Milić, decenijama jedan od vodećih televizijskih novinara na području
bivše Jugoslavije, rekao je povodom početka programa da ne
treba brojati koliko će minuta
kojeg jezika biti.
storu ima mjesta za kvalitetne
nove medije.
"Ja vjerujem da se sloboda
osvaja svakodnevno i da nikada
nije dovoljno slobode, ukoliko
ona podrazumijeva i odgovornost. Mislim da na našim prostorima imamo previše neodgovorne
slobode, a da se pravoj medijskoj
slobodi često ne daje šansa, pa čak
ni od publike. Živimo u vremenu
u kojoj bi najpribližniji opis medijske scene bio obojen mnogim
nijansama žute", rekao je direktor
balkanske Al Džazire.
Đođić dodaje da dolazak
Džazira Balkan je idealna prilika
za ulazak bliskoistočnih investicija
u naš region", rekao je direktor
najmlađeg programa Al Džazire.
U Srbiji će za sada Al Džazira
moći da se gleda na kablovskim
mrežama Telekom Srbija Open
TV, Total TV (satelitska DTH
platforma) i Vizija Novi Pazar.
Pregovori sa drugim operaterima
su u toku, te se uskoro očekuje da
većina kablovskih i IP TV operatera preuzme signal. Uživo program Al Džazire može da se prati
i putem interneta na adresi
http://balkans.aljazeera.net/.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
DVADESETŠESTI MONITORING IZVJEŠTAJ O MEDIJSKOJ SCENI U SRBIJI
Mediji neslobodni i bez zaštite
Šta je karakterisalo medijsku
scenu Srbije u septembru 2011,
šta je u tom periodu bilo dobro, a
šta loše, da li se i po čemu medijska situacija u tom periodu razlikovala od one u avgustu 2011?
Odgovor na ta pitanja daje monitoring tim u svom dvadesetšestom Monitoring izvještaju.
Prema nalazu monitoring
tima, u oblasti slobode izražavanja situacija se nimalo nije promijenila u odnosu na onu iz avgusta.
Novinari (a često i snimatelji, zajedno sa njima) su bili meta prijetnji, pritisaka i fizičkih napada,
pa tako autori obrađuju po jedan
slučaj za svaki od navedenih vidova povrede slobode izražavanja, ukazujući da se ovakva
praksa nastavlja, prije svega, zbog
izostanka ili neadekvatne reakcije
nadležnih organa. Primjeri iz prakse sudova u medijskim slučajevima pokazuju da se ni tu
situacija nije popravila. I dalje je
prisutna praksa izricanja kazni
učiniocima napada na novinare
na granici zakonskog minimuma
ili čak i ispod nje i vođenja beskrajno dugih postupaka koji
obesmišljavaju svrhu kazni, diskutabilnih presuda koje sužavaju
prava, odnosno nameću veće obaveze medijima i novinarima nego
što to zakoni propisuju, a sve je
češće procesuiranje slučajeva koji
se odnose na odgovornost za sadržaje na društvenim mrežama
na Internetu.
U dijelu Izvještaja koji se odnosi na monitoring implementacije zakona, baveći se dodatno
primjenom Zakona o javnom informisanju, autori ukazuju na
opasnu praksu, da se zakonska
obaveza otvorenosti institucija
prema javnosti, posmatra i ispunjava u zavisnosti od pojedinačnih
interesa
političara
zastupljenih u tim institucijama,
umjesto u interesu same javnosti.
Prateći primjenu Zakona o radiodifuziji i Zakona o elektronskim komunikacijama, autori
analiziraju problem emitovanja
radio i TV programa bez dozvola
i velikog broja nelegalnih emitera,
za koji nadležni organi još uvijek
nisu pronašli adekvatan odgovor,
što značajno otežava položaj emitera sa dozvolama.
Još jedan slučaj, u posljednjih
nekoliko mjeseci, smjene rukovodilaca u mađarskim medijima čiji
je osnivač ili suosnivač mađarski
Slučaj Agović
Novinar "Televizije Tutin",
Mersid Agović i snimatelj
Tufik Sadović, napadnuti su
dok su bili na radnom
zadatku, saopštio je 27.
septembra
glavni
i
odgovorni
urednik
"Televizije Tutin", Amir
Numanović. Agović i Sadović
napadnuti su dok su snimali izvođenje radova na objektu Doma kulture u
centru Tutina i u neposrednoj blizini policijske stanice. Napadači su iz
obližnjeg kafića prvo provocirali novinara i snimatelja, a zatim ih i napali.
Agović je pretrpio lakše tjelesne povrede, a teže posljedice i po njega i po
snimatelja spriječene su zahvaljujući građanima i jednom policajcu koji se tu
zatekao. Novinarska udruženja, koja su se obratila tim povodom, posebno su
ukazala na činjenicu da je, nakon napada, u policijsku stanicu najprije
privedena novinarska ekipa, dok su nasilnici nastavili da sjede u kafiću sve
dok sami nisu neometano napustili mjesto događaja. Napadači na ekipu "TV
Tutin" privedeni su tek kasnije tokom popodneva.
Zakonom o javnom informisanju predviđeno je da niko ne smije, ni na
posredan način, da ograničava slobodu javnog informisanja, nijednim
načinom podesnim da ograniči slobodan protok ideja, informacija i
mišljenja, a posebno i da niko ne smije da vrši bilo kakav fizički ili drugi
pritisak na javno glasilo i njegovo osoblje, kao ni uticaj podesan da ih omete
u obavljanju posla. Nažalost, u ranijim slučajevima sličnim ovome koji se
desio u Tutinu, čak i kada su protiv napadača pokretani krivični postupci, po
pravilu za nasilničko ponašanje, kazne su bile simbolične, ispod zakonskog
maksimuma i nisu imale odvraćajuće dejstvo na nasilnike. Inače, nasilničko
ponašanje Krivični zakonik definiše kao značajnije ugrožavanje spokojstva
građana ili teže remećenje javnog reda i mira grubim vrijeđanjem,
zlostavljanjem, vršenjem nasilja, izazivanjem tuče, drskim ili bezobzirnim
ponašanjem. Za nasilničko ponašanje izvršeno u grupi, ili prilikom čijeg
izvršenja nekome bude nanesena laka tjelesna povreda, zakon predviđa
zatvorsku kaznu u rasponu od šest mjeseci do pet godina.
nacionalni savjet, poslužio je autorima Izveštaja da analiziraju, ne
samo primjenu Zakona o nacionalnim savjetima nacionalnih
manjina u medijskoj oblasti, već i
posljedice nedostatka zakonskog
mehanizma zaštite rukovodećih
struktura i redakcija takvih medija od uticaja njihovih su/osnivača na uređivačku politiku.
U septembru 2011. su usvojena dva nova zakona koja nisu
medijska, ali će imati implikacije
na medijski sektor - novi Zakon o
parničnom postupku i Zakonik o
krivičnom postupku, koji će početi da se primjenjuju 2012. odnosno 2013. godine, u skladu sa
kojima će se voditi i sudski postupci koji se odnose na zaštitu
prava na slobodu izražavanja.
Najzad je donijeta i dugo očekivana Medijska strategija, na telefonskoj sjednici Vlade, 28.
septembra 2011.
U dijelu Izvještaja koji se odnosi na Monitoring rada nadležnih organa, može se pročitati
sljedeće: o problemima nezavisnog regulatornog tijela - RRA,
koji proističu iz nerazumjevanja
pojedinih političara i stranaka za
nezavisnost RRA, ali i njihovih
ambicija za pozicije u tom regulatornom tijelu; drugo nezavisno
regulatorno tijelo iz medijske
oblasti - RATEL, podnijelo je Narodnoj skupštini godišnji izvještaj
o svom radu, a monitoring tim
analizira u kojoj mjeri je ovaj Izvještaj zadovoljio očekivanja u
pogledu podataka koje treba da
sadrži; kako teče rad Komisije za
žalbe Savjeta za štampu, prvog
nezavisnog samoregulatornog tijela za štampane medije u Srbiji; o
usvajanju Medijske strategije Srbije i onome što je u septembru
2011. tome prethodilo; o Izvještaju Savjeta za borbu protiv korupcije o pritiscima i kontroli
medija u Srbiji, predstavljenog ja-
vnosti krajem septembra.
U Zaključku Izvještaja je
ocjena monitoring tima o tome
šta je karakterisalo medijsku situaciju Srbije u septembru 2011. i
preporuka medijskim udruženjima za buduće aktivnosti.
Dvadesetšesti Monitoring Izvještaj je uradio stručni tim advokatske
kancelarije "Živković& Samardžić",
u saradnji sa ANEM-om.
Slučaj Zukorlić
U dijelu Izvještaja pod
nazivom "Prijetnje i
pritisci" kao primjer
prijetnje navodi se najava
Muamera Zukorlića da će tužiti sve
medije u Srbiji koji su objavili saopštenje
organizacije "Otpor Sandžaka", u kome
je on optužen za apsolutizam,
obračune sa neistomišljenicima, zloupotrebu vjere i širenje govora mržnje.
Zukorlić smatra da "Otpor Sandžaka" kao organizacija ne postoji, da se radi o
napadu na njega, organizovanom od strane režima i posebno ministra rada
i socijalne politike, Rasima Ljajića.
U saopštenju Zukorlićevog mešihata najavljeno je bilo da će Zukorlić tužbama
tražiti "najvišu moguću odštetu" i pred sudom dokazati beskrupuloznu
zloupotrebu sredstava informisanja.
Podsjetimo, Muamer Zukorlić tužio je dnevni list "Blic" zbog fotomontaže
objavljene juna 2010. godine, na kojoj je prikazan u odori pravoslavnog
hrišćanskog sveštenika. Tužbom je tražio odšetetu u iznosu od oko 100
miliona eura, što smatra "simboličnom naknadom" imajući u vidu suštinski i
simbolički značaj njegove povrijeđene časti, ponosa, ugleda i dostojanstva
za sve muslimane.
Prema autorima Izvještaja, prijetnje muftije Zukorlića da će tužbama tražiti
"najvišu moguću odštetu" mogu, već samom visinom odštetnih zahtjeva,
predstavljati doprinos autoncenzuri, te stoga nesumnjivo predstavljaju
ograničavanje slobode javnog informisanja zloupotrebom prava.
6 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
O Evliji Čelebiji Krenula
"Druga šansa"
u Sandžaku
U SJENICI POČELA REALIZACIJA PROGRAMA
FUNKCIONALNOG OBRAZOVANJA ODRASLIH
U organizaciji Centra za moderno
društvo iz Ankare i holandske NVO
UETD, u novopazarskom hotelu
"Tadž" održano je predavanje na koje
su bili pozvani sandžački mediji o
djelu poznatog svjetskog putopisca
Evlije Čelebije. Povod je jubilej od 400
godina od rođenja ovog svjetskog velikana i činjenica da je UNESCO,
2011. godinu proglasio za godinu Evlije Čelebije.
Doc. dr Dželal Metin sa Univerziteta Celal Bayar iz turskog grada Manise, podsjetio je da Čelebija u svom
opusu smještenom u 10 tomova, nastalom polovinom XVII vijeka, daje
opširne i detaljne opise brojnih gradova na Balkanu.
Govoreći o Čelebiji kao najpoznatijem svjetskom putopiscu, dr Metin je
rekao da je on više od 50 godina svoga
života posvetio putovanju. "Smatra se
da je prešao oko 350.000 kilometara,
tragajući za novim prostorima, ljudima
i običajima. Obišao je cijelo Osmansko
carstvo koje se prostiralo na tri kontinenta. Tokom putovanja bilježio je sve
pojedinosti o životu i običajima ljudi
koje je sretao, opisivao je do detalja
mjesta koja je obilazio, historiju, građevine, običaje, tradiciju, kao i značajne
ličnosti", rekao je Metin.
Čelebija je živio na dvoru u vrijeme sultana Ibrahima I i sultana
Mehmeda IV.
Metin je rekao da se ne zna tačan
datum njegove smrti, niti mjesto gdje
je sahranjen. Njegova putovanja je finansirao njegov daidža Melek Ahmet
paša, koji je bio bosanski vezir.
"Čelebija je živio na osmanskom
dvoru i bio je u srodstvu sa tadašnjom
carskom porodicom. Bio je veliki učenjak misticizma u osmanskoj hstoriji.
Prije svakog putovanja Čelebija je pri-
Sjenička Osnovna škola "12. decembar" jedna je od 35 škola
u Srbiji u kojoj se realizuje projekat Ministarstva prosvjete i
nauke za funcionalno obrazovanje odraslih "Druga šansa".
U okviru ovog projekta, koji sa 4 miliona eura finansira
Evropska unija, u Sjenici je održan i prvi javni čas.
Od 116 prijavljenih, samo su najhrabriji polaznici, koji su
odlučili da iskoriste ’’drugu šansu’’ i da završe, iz različitih razloga prekinuto osnovno obrazovanje, u okviru programa
funkcionalnog obrazovanja odraslih, prisustvovali prvom
javnom času u multimedijalnoj učionici sjeničke OŠ ’’12 decembar’’. Ipak, nisu želeli da govore pred kamerama.
kupljao informacije o mjestima koja je
trebalo da posjeti, pa je uvijek spreman odlazio u te sredine", rekao je
Metin.
Veliki dio svoga života, 25 godina,
Čelebija je posvetio Balkanu. Njegova
ostavština o toj teritoriji je smještena
na 7.000 stranica, odnosno u sedam
tomova.
"Kada je opisivao putovanja, pisao
je o jezicima koji su se govorili na
određenim teritorijama iz sastava
Osmanskog carstva, pominjao je mađarski, srpski, hrvatski, kao i bosanski
jezik. Njegovi zapisi su do te mjere de-
taljni da je opisao čak i koje voće uspijeva u kom kraju, pa čak i njegov ukus.
Opisivao je kako su se odijevali muškarci i žene, te čime se trgovalo u pojedinim mjestima", rekao je Metin,
dodajući da je Čelebija imao susrete sa
zvaničnicima mjesta u koje je dolazio,
ali je uvijek odsijedao u tekijama.
"Nijedan od putopisaca nije na detaljan način prikazao mjesta koja je
obilazio kao što je to činio Čelebija,
koji je bilježio čak i mitološke priče vezane za pojedine destinacije. On nije
zapisivao samo ono što je vidio već i
priče koje je sakupljao iz naroda",
rekao je Metin.
Metin je naglasio da je Evlija Čelebija prolazio kroz Novi Pazar tri puta
a da je ovaj grad u njegovom putopisu
detaljno opisan samo u jednom obilasku.
Okupljeni novinari su upoznati
samo sa djelićem onog što je Čelebija
napisao o ovom prostoru.
"Čelebija kao o malo kojem kraju
i gradu govori sa toliko oduševljenja
kao što govori o Novom Pazaru i njegovim stanovnicima", naglasio je
Metin i pozvao mlade ljude da se pozabave Čelebijinom zaostavštinom i
njegovim putopisom.
NOVINARSKA UDRUŽENJA PROTIV RJEŠENJA U MEDIJSKOJ STRATEGIJI
Državi nije mjesto u medijima
Nekoliko novinarskih udruženja iz Srbije
predstavilo je, prošle nedjelje, na tribini u
Novom Pazaru svoje zamjerke na medijsku
strategiju koju je usvojila Vlada Srbije, a koje
se odnose na status javnih servisa.
Tribinu "Medijska strategija-šta dalje",i
"Uloga savjeta za štampu na medijskoj sceni
Srbije" organizovali su NUNS, UNS, ANEM,
LOKAL PRESS i NDV Vojvodine.
"Naša osnovna zamjerka se sastoji u tome da
smo mi protiv javnih servisa, jer smatramo
da na taj način država pokušava da uspostavi
kontrolu nad šest regionalnih televizija u
Srbiji", rekla je, u izjavi za medije, članica
Upravnog odbora Savjeta za štampu Safeta
Biševac.
Ona je dodala da ukoliko se medijska
strategija bude primjenjivala po zakonu,
nacionalni savjeti će uspostaviti kontrolu nad
medijima kao što to država želi da učini nad
medijima na višem nivou.
"Mi mislimo da je to loše i da državi nije
mjesto u medijima", rekla je Biševac.
Svoj stav o medijskoj strategiji ova
novinarska uduženja već su predstavila u
Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu i Užicu, a
slične tribine uslijediće i u Boru, Nišu i Vranju.
"Ovo je prvi čas, zapravo, tek početak i dogovor. Mi smo
imali 116 prijavljenih. Nisu danas svi došli. Malo se ustručavaju, jer ovaj čas je pred medijima, ali biće dovoljan broj. Biće
plaćeni putni troškovi, udžbenici i sve će polaznici dobiti besplatno. Pozivam sve one koji danas nisu došli da dođu svakim radnim danom u školu, biće prilagođeni termini za njih.
Biće korisno", izjavio je, u vezi sa tim, Murat Hodžić, direktor OŠ "12. decembar".
Na prvom javnom času polaznicima su dali podršku,
pored direktora i nastavnika, i ostali predstavnici lokalne zajednice. Zamjenik predsjednika opštine Sjenica, Hazbo Mujović, istako je tom prilikom da je obrazovanje za ovu opštinu
veoma važan segment, te da će u toj oblasti svi projekti imati
apsolutnu podršku lokalne vlasti.
"Opština Sjenica čini maksimalne napore da kroz sistem
obrazovanja i vaspitanja za svu djecu, učenike i odrasle, obezbjedi jednako pravo i dostupnost obrazovanja i vaspitanja bez
diskriminacije i izdvajanja po osnovu pola, socijalne, kulturne, etničke, religijske ili druge pripadnosti, mjestu boravka,
odnosno prebivališta, materijalnog ili zdravstvenog stanja, teškoća i smetnji u razvoju i invaliditeta, kao i po drugim osnovama”, kazao je Mujović.
Zamjenik predsjednika sjeničke opštine je istakao da je
kvalitetno i uravnoteženo obrazovanje i vaspitanje, zasnovano na dostignućima savremene nauke i prilagođeno uzrasnim i ličnim obrazovnim potrebama djeteta, učenika i
odraslog, trajni cilj opštinskog rukovodstva i da će lokalna
samouprava sa svoje strane učiniti sve što je u njenim mogućnostima na ostvarenju tog cilja.
Nastava u okviru "Druge šanse" prilagođena je polaznicima, a stručni tim ove škole spreman je za funkcionalno
obrazovanje odraslih.
"Što se tiče tima koji treba da implementira ovaj dio nastave, je potpuno spreman. Svi polaznici, odnosno vaspitači,
nastavnici i profesori, su bili na seminarima koji su im dali mogućnost da se potpuno pripreme i da prihvate kandidate koji će
ove godine, i naredne dvije godine, prisustvovati nastavi za
funkcionalno obrazovanje, odnosno, nastavi za obrazovanje
odraslih lica", izjavio je Sabahudin Selmanović, koordinator
Stručnog tima za funkcionalno obrazovanje u Sjenici.
Funkcionalno obrazovanje odraslih realizovaće se u tri
jednogodišnja ciklusa, nakon čega će polaznici imati priliku
da, pored osnovnog obrazovanja, steknu i stručne kvalifikacije za jedno od 35 ponuđenih zanimanja, u zavisnosti od njihovih interesovanja i potreba lokalne zajednice.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
8 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
Lukšić pozvao
na promjenu
ustava
Predsjednik crnogorske vlade Igor Lukšić
poručio je poslanicima Socijalističke
narodne partije da se bave svojim
poslom i da, u cilju jačanja nezavisnosti
pravosuđa, podrže izmjene Ustava,
odnosno da ih ne uslovljavaju
identitetskim pitanjima.
"Promjene Ustava u dijelu pravosuđa su
neophodne i nemaju veze sa pitanjima
identiteta. Zamislite da sada SNP treba
da predloži ustavne promjene za jačanje
sudstva, a mi kažemo - spremni smo da
razgovaramo ali da se srpski izbaci iz
Ustava. Moramo, konačno, postati zreli i
ozbiljni ljudi. Ako smo za evropske
integracije, onda da se bavimo tim. Ako
je bitno nešto drugo, onda to treba tako
reći. Javnost je zamorena od igara
pojedinih opozicionih partija, prije svega
mislim na SNP" kazao je crnogorski
premijer Lukšić novinarima
Na pitanje da li predsjednik države Filip
Vujanović ima pravo na treći mandat,
Lukšić je odgovorio da "ne zna", niti "ima
kompetencija da se time bavi".
"Ja zaista ne znam za to. U kontekstu
tumačenja Ustava nemam kompetencije
da se time bavim. Generalno, godinu i po
je do izbora i jednih i drugih, pa će biti
vremena da se time bavimo. Centralna
tema za mene su ekonomsko socijalni
prioriteti, stvaranje uslova za rad i
zapošljavanje, usvajanje budžeta koji je
realan ishod vremena u kome živimo i
posvećenost ispunjavanju obaveza na
evroatlanskom putu", poručio je Lukšić.
Na pitanje da li se preko KAP-a pokušava
srušiti vlast, što je izjavio lider Pokreta za
promjene Nebojša Medojević, premijer je
odgovorio da bi "svako komentarisanje
te izjave bilo bi neozbiljno".
Predsjednik Vlade Crne Gore je, na
pitanje da li se krši Sporazum o jeziku,
naglasio da "Ministarstvo prosvjete
posvećeno radi na implementaciji
Sporazuma".
Slabi kupovna moć u Hrvatskoj
Hrvatska se sa kupovnom moći od 5.011 eura po stanovniku nalazi na 31. mjestu od
ukupno 42 zemlje Evrope, dok je 2010. bila na 29, a 2009. na 27. mjestu, rezultati su
istraživanja o kupovnoj moći koje je objavila agencija GfK.
U Hrvatskoj je sada kupovna moć 5.011 eura i nalazi se na trećem mjestu među zemljama
kandidatima za ulazak u EU, iza Islanda i Turske, a od ukupno 42 zemlje na 31. mjestu.
Gotovo četvrtina kupovne moći u
Hrvatskoj koncentrisana je u Zagrebu čijih
je 800.000 stanovnika za 30 odsto bogatije
od nacionalnog prosjeka. S kupovnom
moći po stanovniku od 6.507 eura,
Zagrepčani su približno na polovini
prosjeka Evrope.
U Sloveniji oko 350.000 građana Ljubljane
ima duplo veću kupovnu moć od Zagrepčana, a u Portugalu pola miliona stanovnika
Lisabona ima u prosjeku oko četiri puta višu kupovnu moć.
U Hrvatskoj, nakon Zagreba, po kupovnoj moći slijede građani Istre, a najsiromašniji su
stanovnici koji se nalaze uz granicu s BiH i sa Srbijom.
I pored tekuće dužničke krize i ekonomskom usporavanju u drugoj polovini ove godine,
novi rezultati o kupovnoj moći za 42 zemlje Evrope ipak su optimistični jer prosjek kupovne
moći po stanovniku Evrope iznosi 12.774 eura prema lanjskih 11.945 eura.
Ako evropski prosjek kupovne moći po stanovniku ima oznaku 100, po kupovnoj moći
najjači je Lihtenštajn sa indeksom 422, a slijedi Švajcarska sa indeksom 251,2, dok je treća
Norveška. Kupovna moć u Ukrajini iznosi 1.781 euro i još su na pretposljednjem mjestu
ljestvice, s prosjekom duplo većim od najsiromašnije Moldavije, ali s tek 30 odsto prosjeka
kupovne moći u Poljskoj.
EVROPSKI KOMESAR ZA PROŠIRENJE POZVAO VLASTI U BIH NA DOGOVOR
Krajnji čas
za vladu i reforme
Evropski komesar za proširenje Štefan File
ocijenio je da je "kucnuo krajnji čas za
formiranje nove vlade" na nivou Bosne i
Hercegovine kako bi se sprovele ustavne
promjene, popis stanovništva i reforme i na
taj način otklonio zastoj u približavanju te
zemlje Evropskoj uniji. Od tih koraka, kako je
File istakao 8. novembra u Evropskom
parlamentu, zavisi i da li će članice EU u
decembru odobriti da Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju sa BiH stupi
zvanično na snagu. Evropski komesar je
dodao da su preduzeti koraci kako bi se
omogućilo da BiH iskoristi sredstva iz
pretpristune pomoći IPA za ovogodišnje
projekte.
File je, u izlaganju poslanicima Evropskog
parlamenta "prijateljima BiH", i u prisustvu
šefa diplomatije BiH Svena Alkalaja, naglasio
da "svi moramo snažno djelovati kao partneri
kako bismo garantovali da BiH neće zaostati
za ostatkom regiona".
Evropski komesar za proširenje je ukazao na
oktobarski godišnji izvještaj Evropske
komisije o BiH u kojem se navodi da "i dalje
nema otklona u političkom i
institucionalnom zastoju" u toj zemlji.
"Bosna i Hercegovina nema vladu u državnoj
ravni, a nema napretka u programu reformi u
cilju približavanja te zemlje EU", kazao je on.
File je primjetio da od toga zavisi hoće li
članice EU u decembru odlučiti da stave na
snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
s BiH. Evropski komesar je podsjetio da je
Evropska komisija pokrenula mehanizme za
to da Bosna ipak dobije sredstva od sto
miliona eura iz pretpristupnog fonda IPA i za
rješavanje ovogodišnjih problema. Potom, po
njegovim riječima, slijedi sastanak na kojem
će se odlučivati o prilivu sredstava iz
programa IPA za 2012-2013.
On je dodao je da Evropska komisija radi i na
pospješenju energetske situacije i saobraćaja
u Bosni.
"Ali šta god mi učinili, Bosni i Hercegovini
možemo pomoći samo ako ona sama sebi
pomogne", napomenuo je evropski komesar
za proširenje.
File je predočio da je u Bosni nužno da se
postigne konsenzus o zajedničkom radu, tako
da to nadilazi entitete i političke stranke, isto
kao i "jednoglasan stav da se poboljšaju
životni uslovi građana i njima i njihovoj djeci
obezbjedi bolja budućnost".
U prilog tome da su politički predstavnici
dokazali da ima načina za napredak kad
postoji volja, svjedoče sprovedene teške
reforme za dobijanje režima bez viza EU za
putovanja državljana BiH, dodao je File. On je
ukazao na dobre primjere usvajanja zakona o
državnoj pomoći i pripremama da se
primjene zahtjevi Savjeta Evrope za
ravnopravnost građana. Pokrenut je i
strukturni dijalog EU i BiH oko reforme
pravosuđa, a Evropska komisija je učinila
bitan napredak u svom ojačanom prisustvu u
Bosni postavljanjem jedinstvenog šefa
delegacije i specijalnog predstavnika EU u
Sarajevu.
File je u obraćanju "prijateljima BiH u
Evropskom parlamentu" poručio da se "sad
mora zajednički iskoristi vrijeme za nužne
korake koji bi Bosnu i Hercegovinu uveli u
evropsku eru".
PRIJETI PREUSMJERAVANJA NOVCA
Bosna i Hercegovina je 16. juna 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju, a proces ratifikacije tog sporazuma je završen u februaru 2011. kada
ga je ratifikovala Francuska. Ostaje da ga potvrdi Savjet EU i da nakon objavljivanja
u službenom listu stupi zvanično na snagu.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja još nije ni podnijela
zahtjev za članstvo u EU. Od 2007. godine, Bosni i Hercegovini je do sada dodijeljeno
295 miliona eura pomoći iz pretpristupnih fondova EU. U periodu od 2007. do 2013.
godine, Bosna i Hercegovina ima pravo na pomoć EU u vrijednosti više od 660
miliona eura. Evropska komisija je u avgustu i septembru upozorila da neće isplatiti
novac Bosni i Hercegovini ove godine ukoliko se ne postigne dogovor različitih nivoa
vlasti o projektima koji će se finansirati. Kako je tada najavljeno, novac bi mogao
biti preusmjeren za neke programe na Zapadnom Balkanu.
Albanci traže zastavu
na svim institucijama
Lider Demokratska unija za integraciju (DUI)
Ali Ahmeti traži da albanska zastava bude
istaknuta u svim državnim institucijama u
Makedoniji. Ahmeti je istakao da je odluka
Skupštine, kojom se garantuje integritet
albanske zastave za službenu upotrebu 1
prema 1,4 u odnosu na državnu. On je na
predstavljanju 100 dana rada Vlade u Maloj
Rečici kao uspjeh naveo zatvaranje četiri
politička dosijea protiv članova i
rukovodstva Oslobodilačke nacionalne
armije (ONA), unaprjeđenje upotrebe
albanskog jezika putem promjene zakona
čime je omogućeno funkcionerima
Albancima da se obraćaju na maternjem
jeziku, te obilježavanje jedne decenije od
potpisivanja Ohridskog okvirnog
sporazuma.
Ahmeti je rekao da je primarni cilj DUI-a
članstvo Makedonije u NATO-u i da je to
njena jedina budućnost, a zatim
otpočinjanje pregovora za članstvo u EU i pri
tom je pozvao opoziciju na saradnju i
kontruktivni prilaz u rješavanju problema sa
Grčkom u vezi sa imenom.
Prema njegovim riječima, DUI će u
narednom periodu staviti akcenat na
obrazovanje i albansku kulturu, kao i na
infrastrukturu koja će omogućiti bolje
ekonomske uslove i povezivanje u regionu.
DUI, koja je koalicioni partner vladajućeg u
Makedoniji VMRO-DPMNE, na vanrednim
parlamentarnim izborima održanim 5. juna
osvojila je 15 mandata. U Vladi Makedonije
DUI ima dva potpredsjednička mjesta, pet
ministara, četiri zamjenika ministara, pet
državnih sekretara i više od 30 direktora u
javnim preduzećima.
S V I J E T Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
Komunisti u
Rusiji sve brojniji
Stisnute šake i odlučna pogleda Genadij
Zjuganov predstavlja svoju Komunističku
partiju. U pozadini se vide industrijska
postrojenja, a pored njih slogan:
"Garantujemo vraćanje ukradenog!" A to je i
suštinska poruka predizbornog programa
ruskih komunista pred predstojeće
parlamentarne izbore zakazne za 4. decembar
ove godine. Ukradeno u programu komunista
znači "ukradena domovina", Sovjetski Savez.
Komunisti svojim programom pozivaju na
"novu uniju bratskih naroda". Osim toga žele
da se "ljudima vrati ukradeno bogatstvo". I
cijeli ekonomski sektor trebao bi ponovo biti
nacionalizovan.
Komunisti također žele vratiti sovjetsku
socijalnu politiku. Između ostalog, obećavaju
besplatno školstvo i zdravstvenu zaštitu.
Komunistička partija Ruske federacije (KPRF)
osnovana je 1990. Utemeljili su je članovi
Komunističke partije Sovjetskog Saveza
(KPSSSR) koji su bili protiv reformi tadašnjeg
predsjednika stranke Mihaijla Gorbačova.
Zbog pokušaja puča protiv sovjetskog
predsjednika Mihaila Gorbačova 1991.,
predsjednik Rusije Boris Jeljcin zabranio je
KPSSSR, a također i KPRF. No, Komunistička
partija Ruske federacije je ponovo osnovana
1993. godine. Do 2003. ona je imala najveći
klub zastupnika u ruskom parlamentu Dumi.
Nakon toga u ruskom parlamentu dominiraju
stranke bliske Kremlju, odnosno Vladimiru
Putinu.
Obećanja komunista i danas u narodu padaju
na plodno tlo. Ispitivanja javnog mnijenja
pokazuju da KPRF na predstojećim izborima
može osvojiti i do 17 posto glasova, a na taj
način bi poboljšao rezultate od posljednjih
izbora za pet posto. Time bi ta stranka postala
druga najjača snaga u Dumi.
Aleksej Graždankin iz nezavisnog moskovskog
Instituta za ispitivanja javnog mnjenja Levada
smatra da ima mnogo razloga za popularnost
komunista.
"Opšte raspoloženje u zemlji nije tako
optimistično kao pred izbore 2007.", kaže ovaj
ruski sociolog. Ekonomska kriza ostavila je
traga i u po površini najvećoj zemlji na planeti,
a to je dalo krila mnogim političkim
strankama, ne samo komunistima. Osim toga
na predstojećim izborima će učestvovati
mnogo manje stranaka, objašnjava
Graždankin.
Postoji još jedan razlog zašto je sve više birača
koji žele svoj glas dati komunistima. To je
protivljenje vladajućoj Putinovoj stranci
Jedinstvena Rusija. Već godinama je doduše
Komunistička partija RF jedina prava
opoziciona snaga u ruskom parlamentu.
Druge stranke, poput desno populistički
orijentisanih liberalnih demokrata, lojalni su
Kremlju.
A ko zapravo u današnjoj Rusiji pruža podršku
komunistima, može se vidjeti svakog 7.
oktobra, na godišnjicu Oktobarske revolucije.
Najveći broj njih su penzioneri koji izlaze na
ulice sa crvenim zastavicama. Stranačka bi se
baza u stvari trebala smanjivati, jer s
vremenom je, zbog njihove starosti, sve
manje sovjetskih nostalgičara. No ova stanka
pridobija nove simpatizere.
"Svake godine novi ljudi dosežu starosnu
granicu kad odlaze u penziju, a to znači
socijalni pad", objašnjava ruski sociolog
Graždankin. Ti ljudi su veliki dio svog života
proživjeli u Sovjetskom Savezu i do danas drže
da je to bio socijalno pravedan sistem.
Da socijalizam nije mrtav, u to su uvjereni
ruski komunisti. A potvrdu svoje kritike
kapitalizma vide u aktuelnoj globalnoj
ekonomskoj krizi i žele učiti od zemalja kao što
je Kina. S druge strane, šef Komunističke
partije Zjuganov je tokom svoje posjete
Berlinu sredinom septembra istakao: "Ne
vjerujem da nas se treba bojati. Neće biti
nacionalizacije. Mi živimo u jednom drugom
dobu."
Komunisti su se na postsovjetskoj političkoj
sceni odavno etablirali. Na njihovoj izbornoj
listi se nalaze i imućni preduzetnici koji prije
slijede komercijalne nego ideološke interese. S
time u vezi Zjuganov može onu svoju šaku na
predizbornom plakatu stiskati do mile volje.
"Jer, komunisti bi imali velikih poteškoća svoja
predizborna obećanja i ispuniti", zaključuje
Graždankin.
Ekstremna desnica u Evropi sve jača
Britanska neprofitna organizacija Demos,
koja se bavi istraživanjem odnosa moći i
politike, izradila je uznemirujuću studiju o
ekstremnoj desnici u Evropi.
Demos je oblik neprofitne organizacije
poznatiji kao Think tank čiji članovi se
bave istraživačkim radom, obrazovanjem
o određenoj politici i drugim pitanjima.
Organiziranjem okruglih stolova, blogova,
izdavaštvom i publikacijama organizacija
pokušava stvoriti nove ideje, slobode,
upozoriti na nepravilnosti i razviti
političku, te građansku svijest.
Ekstremna desnica u proteklih pet godina
postaje sve jača i okuplja sve više
sljedbenika. Istraživanje je dokazalo kako
ona predstavlja ozbiljnu prijetnju
mainstream politici u Evropi, pogotovo je
alarmantno korištenje interneta.
Elektronsko komuniciranje savršena je
platforma za okupljanje ekstremne
desnice i neofašista, koji tim putem
zaobilaze zatvoren pristup civiliziranom
političkom diskursu. Upozorava se kako su
razni nacistički forumi, blogovi, news
grupe i slično sve popularniji.
Iz Demosa su to uspjeli dokazati tako da
su putem društvene mreže Facebook
nagovorili deset hiljada pristalica
ultradesnice da ispune upitnike o svojim
političkim uvjerenjima i djelovanju.
Zaključak je nakon analize zabrinjavajući.
Studija otkriva kako se u Evropi sve više
šire nacionalistički, ksenofobni i
islamofobni stavovi, posebno među
mladima. Pristalice ekstremne desnice su
većinom muškarci do 30 godina, većinom
nezaposleni, spremni izaći na ulice i
protestovati. Mnogi su članovi ekstremnih
političkih stranaka, organizacija i saveza,
voljni otkriti svoje identitete.
Velika većina desničara iz Evrope diči se
nacionalnom kulturom i tradicijom koje se
želi zaštititi, no i dalje ostaje veliki upitnik
da li se to može smatrati pozitivnim.
Zajedničko svima je i to što dijele
nepovjerenje prema institucijama države i
Evropske unije, ne vjeruju ni sudstvu, ali
imaju povjerenja u policiju i vojsku kao
autoritarne elemente državnog
represivnog aparata.
Sprema se
napad na Iran?
Izraelski predsjednik Peres tvrdi kako je sve
izgledniji napad na iranska atomska
postrojenja. Vlada u Teheranu će navodno
već za šest mjeseci imati atomsku bombu.
Iran prijeti "apokaliptičnim" odgovorom
na napad.
"Tajne službe svih država znaju da
vrijeme ističe i već upozoravaju
svoje vlade", prenosi
izraelski list Haaretz riječi
predsjednika Šimona
Peresa. Iran bi navodno
već za šest mjeseci
mogao imati atomsku
bombu. Izrael i države
Zapada već duže vrijeme
sumnjaju da Iran pod plaštom
civilnog programa razvija nuklearno
oružje. Peres je istovremeno naglasio kako
svijet zbog Izraela ima obavezu zaustaviti
"atomske ambicije" Irana.
"U ovo vremena što nam je preostalo
moramo privoliti ostale države da djeluju i
uvjeriti ih da je vrijeme da ispune obećanja
koja su nam dale", tvrdi Peres i dodaje:
"Mora doći ili do oštrih sankcija, ili do
vojnog napada."
U Izraelu već duže vrijeme traje rasprava
"za" i "protiv" vojnog napada na Iran.
Izraelci su podijeljeni po tom pitanju. S
jedne strane postoji strah da bi Iran, koji je
ekstremno neprijateljski nastrojen prema
Izraelu, mogao doći do atomske bombe, a
s druge strane mnogi razmišljaju o
posljedicama vojnog napada koji bi
mogao izazvati požar u cijelom području
Bliskog istoka. Prijetnje Izraela nisu ništa
novo, ali ovoga puta stižu nakon optužbi
da je Iran navodno bio umiješan u atentat
na saudijskog ambasadora u
Washingtonu.
"Uvjereni smo da možemo odbraniti našu
zemlju", tvrdi iranski ministar vanjskih
poslova Ali Akbar Salehi. Teheran tako ne
bez ponosa ističe da njegove rakete Šahab
3, koje navodno imaju domet 3.000
kilometara, mogu pogoditi svaki kutak
Izraela. Šef iranskog generalštaba Hasan
Firusabadi kaže kako "cionisti"
dobro poznaju kapacitet
iranskih raketa. Državna
televizija Press TV
prijeti Izraelu
"apokaliptičnim"
odgovorom ukoliko se
odluči na napad.
I na marginama završenog
Samita G20 u Kanu govorilo se
o mogućem napadu na Iran. Francuski
predsjednik Nikola Sarkozi izjavio je da je
iranska "opsjednutost" nabavljanjem
nukelarnog oružja u protivnosti s
međunarodnim odredbama. Kad je na
konferenciji za štampu bio upitan o
potencijalnom preventivnom napadu na
Iran zbog njegovog nuklearnog programa,
Sarkozi je odgovorio da je prerano
razgovarati o tome. On je rekao da se
međunarodna zajednica treba posvetiti
sankcijama, ali je dodao da ako izraelska
egzistencija bude ugrožena "Francuska
neće stajati skrštenih ruku". Vojni stručnjaci
tvrde da Iran raspolaže raketama, ali je
malo onih koji mogu reći nešto više o tome
funkcionišu li one. Teheran tvrdi da su
testiranja tih raketa uspješno okončana, ali
nezavisni izvori to ne mogu potvrditi.
Međutim, niko ne isključuje mogući horor
scenario prema kojem bi, u slučaju
eskalacije sukoba, iranske rakete ne samo
funkcionisale, nego bi mogle sadržati i
atomsko punjenje.
Grčka dobila
novu vladu
U novoj grčkoj koalicijskog vladi, koju od
petka predvodi Lukas Papademos, na
ključnom položaju ministra finansija ostat
će ugledni član Socijalističke stranke
Evangelos Venizelos, dok će novi ministar
vanjskih poslova biti član konzervativne
Nove demokratije i bivši evropski
povjerenik Stavros Dimas, objavio je AFP.
Nekadašnji potpredsjednik Evropske
središnje banke Papademos preuzeo je
vođenje vlade sastavljene prije svega od
pripadnika dviju najvećih grčkih stranaka
koje su se o kriznoj koalicijskoj vladi uspjele
dogovoriti tek nakon četiri dana žučnih
rasprava.
Papademus je preuzimajući dužnost iz
ruku bivšeg premijera Papandreua kratko
rekao: "S jedinstvom naroda, uspjet ćemo".
U novoj je vladi manje ministara, ukupno
17, od kojih je 14 iz većinske Socijalističke
stranke koja je pobijedila na posljednjim
izborima. Nova demokracija ima dva
ministarstva - uz Dimasa, položaj ministra
obrane dobio je Dimitris Avramopulos, a tu
je i Voridis.
"Grčka ima vladu koja je rezultat političkog
dogovora između triju stranaka, pri čemu
je jasno da je bilo političke trgovine, pa sve
sad zavisi od toga kako će ih premijer
voditi", ocijenio je analitičar Kostas
Paragopuk. Papademosu su na izboru
čestitali njemačka kancelarka Angela
Merkel i francuski predsjednik Nikolas
Sarkozi i pozvali ga na potpuno
sprovođenje sporazuma s EU dogovorenog
27. oktobra.
10 Sand`a~ke novine H R O N I K A
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
U NOVOJ VAROŠI PROMOVISANA NOVA KNJIGA NADIRA DACIĆA
MUHAMED ĐERLEK DOBITNIK OVOGODIŠNJE
NAGRADE ZA NAJBOLJU KARIKATURU
Gajret u Novoj Varoši Zlatni Pjer Đerleku
U novovaroškom Domu kulture, prošle
nedjelje, promovisana je knjiga "Gajret u
Novoj Varoši", afirmisanog istraživača
kulturnih prilika na području Sandžaka,
Nadira ef. Dacića.
O knjizi, temi kojoj je posvećena, kao i o
samom autoru, na promociji su govorili
recenzent knjige dr Redžep Škrijelj,
profesor na Državnom univerzitetu u
Novom Pazaru i šef resora za obrazovanje
Bošnjačkog nacionalnog vijeća, te Safija
Hadžibegović, profesorica jezika.
Na skupu, koji je privukao veliku pažnju
stručne i druge javnosti, ukazano je na
ulogu koju je nekadašnje Kulturnoprosvjetno društvo "Gajret" imalo u
kulturno-prosvjetnom životu Bošnjaka i
svih ostalih građana na ovom i širim
južnoslavenskim prostorima.
"Gajret u Novoj Varoši je studija koja se
odnosi na socijalno korisnu kulturnoprosvjetnu djelatnost stanovništva u
malehnoj varošici, ali i na edukaciju i
kulturno uzdizanje omladine i društva u
jednom veoma značajnom intervalu
njegove historijske razvojne prošlosti.
Nadir Dacić piše u kontinuitetu sa ciljem da
publici približi činjenice koje možda nisu do
tada poznate, a koje nude značajno
pojašnjenje dijela naše nepoznate
kulturno-historijske prošlosti. Ono što je
izuzetno značajno jeste da u pogledu
strukture, tehničko-metodološke obrade,
dokumentovanja podataka, izvornika i
bibliografije, svaka Nadirova knjiga
predstavlja razotkrivanje nečega novog i
zanimljivog iz naše prošlosti”, rekao je
govoreći o knjizi i njenom autoru recenzent
knjige dr Redžep Škrijelj.
Ocijenivši da je na zanimljiv način, na više
od 200 strana naučne građe, autor u knjizi
prikazao osnivanje i kulturni napredak
Gajreta, dr Škrijelj je naglasio da je ova
studija sa svojom specifičnom i
zanimljivom tematikom, ne samo naučno,
već i informativno štivo, koju karakteriše
uporno i vrijedno pretraživanje
faktografije, koju dopunjuje i raznolikost i
stvaralačka kreativnost samog autora.
Po ocjeni kritike knjiga "Gajret u Novoj
Varoši" je veoma značajna studija u
duhovno-historijskom konteksu, s obzirom
da svjedoči da je ovo društvo odigrao važnu
ulogu u formiranju bošnjačkog
Nakon nekoliko godina uspješnog rada,
društvo je pristupilo organizovanju mreže
povjerenika i pododbora na širem području
Bosne i Hercegovine, a tek 1921. njegova
organizacija je proširena i na ove prostore.
Mjesni odbor Gajreta u Novoj Varoši
nacionalnog identiteta i omogućilo
kulturnu komunikaciju Bošnjaka iz
Sandžaka sa svojim širim okruženjem u
periodu između dva svjetska rata.
Štampanje knjige "Gajret u Novoj Varoši"
finansirao je Nićifor Aničić, rođeni
Sjeničanin, koji dugo živi u Africi.
Kulturno-prosvjetno društvo Muslimana
"Gajret" osnovano je davne 1903. godine.
formiran je 1926. godine, sa prvobitnom
namjerom da pomogne i omogući lakše
školovanje muslimanske mladeži, ali se,
zahvaljujući svom uspješom radu i brojnim
aktivnostima, razvio i proširio svoju
djelatnost. Svojim djelovanjem i radom,
prema ocjenama istraživača, odigrao je
značajnu kulturno-prosvjetnu misiju u
zlatarskom kraju.
Pobjednik ovogodišnjeg konkursa za
karikaturu "Pjer" je "Nesloga", rad
Muhameda Đerleka iz Novog Pazara.
Nagrada "Zlatni Pjer", koja se ove godine
dodjeljuje 44. put, ovogodišnjim
dobitnicima biće uručena na svečanom
otvaranju izložbe ovogodišnjeg konkursa,
28. novembra, u beogradskoj galeriji
"Progres". Pored Muhameda Đerleka,
ovogodišnja priznanja dobiće i
drugoplasirani Špiro Radulović, kome je
pripao "Srebrni Pjer" za karikaturu
"Sebičnost", te trećerangirani Jugoslav
Vlahović koji će ponijeti "Bronzanog
Pjera" za rad "Znak pitanja". Osim njih,
posebna nagrada pripašće i Slaviši Ševrtu
- za najbolji portret na kome je, u godini
jubileja, predstavljen lik našeg jedinog
nobelovca Ive Andrića.
Sva trojica ovogodišnjih dobitnika
nagrade "Pjer" - Đerlek, Radulović i
Vlahović već su osvjali ovo prestižno
priznanje. Jugoslav Vlahović je "Zlatnog
Pjera" dobio 1977. godine, Špiro
Radulović - 2007. a Muhamed Đerlek 2008. godine.
Pred žirijem 44. konkursa za najbolju
novinsku karikaturu, a u kome su bili
pisci Siniša Pavić i Dušan Kovačević,
glumac Dragoljub Ljubičić Mićko, slikarka
Džoja Ratković Gavela i karikaturista Jovo
Šmokac, prošlogodišnji dobitnik "Zlatnog
Pjera", bio je prilično težak zadatak.
Trebalo je izabrati najbritkiju,
najduhovitiju, najaktuelniju,
najpromućurniju i najmudriju među 592
pristigle karikature.
da gledam radove koji su, može se
slobodno reći, na svjetskom nivou. Mnogi
od ovih crteža mogli bi da budu
prezentovani i u najelitnijim časopisima u
svijetu. Naša je vječita tajna kako to
najbolje što imamo možemo da
predstavimo svijetu. Za većinu ovih radova
to i nije teško, jer nose univerzalnu poruku,
pa im prijevod, da bi ih u svijetu razumjeli,
nije potreban", kaže on.
Za razliku od Kovačevića, Dragoljub Ljubičić
je ove godine prvi put u žiriju za nagrade
"Pjer". "Primjetno je da je jedan dio
karikatura čisto političkog karaktera, ali su
meni bile zanimljivije one na kojima je
prisutna šira društvena konotacija", kaže
popularni Mićko.
"Politika se očigledno pretvorila u dio
našeg života, ali se od nje treba očistiti.
Zbog velikog broja radova i raznolikosti
tema najteže je bilo napraviti uži izbor.
Ipak, najupečatljivije su bile one karikature
koje su istovremeno i postavljale problem i
nudile rješenje, poput pobjedničkog rada",
naglašava Ljubičić.
Dobitnik prošlogodišnjeg "Zlatnog Pjera"
za karikaturu "Splav Meduza", Jovo
Škomac, smatra da sve karikature prispjele
na konkurs tačno odražavaju našu
stvarnost, da su odlično izvedene i imaju
dobar i jasan crtež.
"Veoma je bila oštra konkurencija u izboru
najboljih portreta", smatra prošlogodišnji
pobjednik.
"Izjednačeni su bili u kvalitetu i radovi u
olovci i oni nastali uz pomoć kompjuterske
tehnologije", ističe on.
BAJRAMSKO VEČE POEZIJE U SJENICI
Muhabet sa Rasimom
Ćelahmetovićem
Pod nazivom "Muhabet sa Rasimom
Ćelahmetovićem", u organizaciji i na
inicijativu člana Upravnog odbora sjeničkog
Kulturno-umjetničkog društva "Jedinstvo",
u Sjenici je na prigodan način obilježen
najveći muslimanski vjerski praznik Kurban
bajram.
U okviru programa nastupali su mališani
dječijeg hora "Slavuji", pod dirigentskom
palicom Džemaulidina Puljića, a u
bajramskom muhabetu sa glavnim gostom
večeri, Rasimom Ćelahmetovićem,
učestvovali su članovi Dramske sekcije KUDa "Jedinstvo", koji su interpretirali stihove i
odlomke iz bogatog Ćelahmetovićevog
književnog stvaralaštva.
"Zaista se osjećam prekrasno! Uživao sam
kako su ova lijepa dječica doživjela te moje
stihove, kako su ta moja osjećanja prenijela
publici", izjavio je nakon svečanosti u Sjenici
Rasim Ćelahmetović.
Rasim Ćelahmetović je poznati sandžački
književni stvaralac. Dobitnik je više
književnih nagrada, te prestižnog priznanja
Bošnjačkog nacionalnog vijeća "Dukat Isabega Ishakovića".
"Bilo je zadovoljstvo što se došlo na ideju da
se svjetlosti Božijega rahmeta, pridoda kap
mojih radosti i tuga, i svjetlosti moga
stvaralaštva", izjavio je, nakon
manifestacije, njen glavni učesnik i gost
Rasim Ćelahmetović.
Sjenička publika i ljubitelji pisane riječi u
ovom gradu Rasim Ćelahmetovića uvijek
dočekuju kao rado viđenog gosta.
"Kad god dođem u Sjenicu, među moje
Sjeničane, znam, može ponestajati svačega,
ali topline ljudske duše neće nedostajati. I
da je trebalo, pješke preko brda bih došao
da zajednički podijelimo radost ovoga
velikog Dana", kazao je Ćelahmetović.
Za bajramsko veče poezije u Sjenici
korišćeni su odlomci iz srećnog perioda
Ćelahmetovićevog stvaralaštva, kada je,
kako sam knjievnik kaže, "duša bila
raspjevana, kada sam ljepote ovog
krajolika, koji se zove zavičaj, pokušao
približiti nekome, ispričati priču o nama".
Drugi period Ćelahmetovićevog stvaralaštva
obilježili su rastanci, razdvajanja porodica,
ratovi. "To je period", kaže Ćelahmetović,
"ispisan suzama i mastilom". Njegovo
pisano svjedočanstvo iz takvog perioda,
koje govori o sudbini Bošnjaka iz Gackog,
roman "Dževahir kutija" uskoro će biti
završen, najavio je u Sjenici, veliki sandžački
književni stvaralac Rasim Ćelahmetović.
NAGRADA ZA NAJBOLJU KARIKATURU
Nagrada "Pjer" je nagrada za najbolju karikaturu koju dodjeljuje
kompanija "Novosti". Nagrada je dobila ime po karikaturisti Pjeru
Križaniću, a ustanovljena je 1967. po ideji Dragana Savića, karikaturiste
Borbe. Prvi dobitnik nagrade bio je Albin Rogelj za karikaturu "Osmerac
na jugoslovenski način".
Na najstariji i najugledniji konkurs u ovoj
oblasti, radove je poslalo 155 autora. U
reprezentativnom katalogu koji prati
izložbu naći će se, poslije procjenjivanja
žirija, 132 rada od 84 autora.
"Za mene je uvijek iznenađenje to što se
svake godine na konkursu "Pjer"
pojavljuju i nova estetika, i nova
misaonost i nova likovnost", ističe
dugogodišnji član žirija, pisac Dušan
Kovačević.
"Svake godine bilo mi je pravo zadovoljstvo
"U ovogodišnjoj produkciji prožimaju se
političke i socijalne teme, a svi radovi
odražavaju ovo naše vrijeme u kome se sve
pretvorilo u veliki znak pitanja", kaže Siniša
Pavić, naš istaknuti pisac i scenarista.
"Sve naše želje, nade, stremljenja,
danas su pred tim znakom pitanja,
ispred koga je mnogo ljudi. Jedna od
uočljivih tema je i egoizam u ličnim
odnosima među ljudima, kao i nesloga
u društvu oko suštinskih pitanja
egzistencije", ističe Pavić.
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
STARI MOST U MOSTARU: OSAMNAESTOGODIŠNJICA OD RUŠENJA
Simbol spajanja
Istoka i Zapada
Stari most je čuveni most preko rijeke
Neretve u bosanskohercegovačkom gradu
Mostaru. Sagrađen između 1557-1566.
godine, most je djelo turskog graditelja
Hajrudina.
Prije 18 godina, 9. novembra 1993.
godine, most je srušen. Granate su
ispaljene sa položaja Hrvatskog vijeća
odbrane sa podnožja brda Hum, lokalitet
Stotina. Nakon obnove 2004. godine,
most je uvršten na popis Svjetske kulturne
baštine UNESCO-a.
Poznat je kao glavni simbol Mostara i
Hercegovine.
Mostarski Stari most je kameni most
izgrađen od kamena tenelija. Ova
posebna vrsta krečnjaka se vadi južno od
grada u blizini mostarskog aerodroma.
Luk je dug skoro 29, a visok 20, metara,
savijen blizu sniženog polukruga.
Karakterističan je po tankom i
elegantnom obliku: profil mosta je bio
toliko tanak i visoko iznad vode da je
mnogima bilo teško zamisliti da se takva
građevina može napraviti od ogromnih
kamenih blokova.
Most je svijetle sjajne boje koja se mijenja
tokom dana zavisno od sunca (slika iz
1930. godine).
Most je bio izgrađen jednostavno da se
spoje dvije obale Neretve, bez ikakve
ukrasne namjere ili posebnog značaja.
Glavni uticaj na dizajn mosta je
morfologija mjesta i okoline. Cijeli
kompleks nije posljedica jednog dizajna
nego razvoj kroz doba, zavisan od
povijesnih događaja i potrebe za zaštitu
prijelaza preko rijeke.
Stari most nije povezan za ijedan
specifičan stil ili doba arhitekture tako da
je jedinstven u svijetu.
Prije izgradnje Starog mosta taj dio
Neretve je već bio spojen mostom. Ovaj
most, i sam Mostar, se prvi put spominje u
pismu jednog Dubrovčanina vijeću svog
grada u kojem piše da je Vladislav
Hercegović, sin Hercega Stjepana,
odmetnuo od oca i da mu je zauzeo
Blagaj i dvije kule i most na Neretvi (et do
castelli al ponte Neretua).
Osmanlije su osvojili ovo područje 1466.
godine, i gradić pored mosta je postao sve
veći i značajniji baš zbog njega.
Ne zna se tačno kad je bio izgrađen ovaj
prvi most ali zna se da je služio sve do
vladavine Mehmeda II Osvajača u 15.
vijeku kad je bio izgrađen novi. Ipak, ovaj
novi je također bio lošeg kvaliteta. Ćatib
Čelebi, osmanski putopisac iz 17. vijeka je
napisao da je most drveni, istrošen, na
lancima, da se prilikom prijelaza trese i da
je premirao od straha prelazeći ga. Zato
nije iznenađujuće da su građani Mostara
zamolili Sultana Sulejmana da izgradi
novi kameni most.
Projekat mosta je bio dat Mimaru
Hajrudinu, istanbulskom arhitekti i
učeniku čuvenog Mimara Sinana. Prema
legendi, Hajrudin je pobjegao iz Mostara
dan prije nego što su podizane skele, iz
straha Sulejmana, koji je prijetio da bi
Hajrudin bio osuđen na smrt ako bi se luk
mosta ikada raspao. Međutim, nema ni
podatka da je Hajrudin ikad vidio svoj
most. Umjesto Hajrudina, izvođač gradnje
mosta je bio lokalan čovjek; Mehmed
Karađoz.
Radovi su započeti 24. oktobra 1557.
godine. Za gradnju je bilo potrebno 456
blokova kamenja i 300.000 akči (tadašnji
novac Osmanskog carstva). Kamen je bio
čuveni tenelija kamen, vjerovatno dobijen
iz kamenoloma smještenog otprilike pet
kilometara južno od grada. Radnici su
uglavnom bili iz okoline Dubrovnika i iz
kadiluka Popovo, koji su bili poznati tesari
i kamenoresci. Rad je bio završen devet
godina kasnije 1566. godine.
Treba napomenuti da je Mostar ime grada
zbog čuvara lokalnog mosta, Mostara.
Sam most je u historiji bio zvan "Novi",
"Sultana Sulejmana", "Veliki" i "Stari".
Tokom rata u Bosni i Hercegovini 19921995. godine, most je djelimično oštećen
od strane srpskih snaga i JNA. Dana 9.
novembra 1993. HVO je srušio Stari most
kao dio kampanje granatiranja i
terorisanja Mostara. Dan ranije, 8.
novembra 1993. HVO je započeo sa
kampanjom rušenja mosta ispaljujući na
desetine projektila u luk i kule mosta, što
je okončano 9. novembra 1993., njegovim
konačnim rušenjem.
Nakon objavljivanja 36 Tuđmanovih
stenograma, da se zaključiti da je rušenje
mosta bilo dio smišljene kampanje
agresije Hrvatske, koja se ogledala
između ostalog i u urbicidu.
O metodama urbicida i agresije Hrvatske
na Bosnu i Hercegovinu svjedoči i
razgovor Tuđmana sa Jankom Bobetkom i
Rosom 6. novembra 1993. godine, samo
četiri dana prije rušenja Starog mosta. U
jednom trenutku Tuđman od Rosa traži da
protiv Bošnjaka primijeni "neke elemente
zastrašivanja": "Da bi osigurao ove
granice Hrvatske, izvoli upotrijebiti sve što
je moguće, jedino nećeš bojne otrove". Na
što Roso odgovara: "Tu je taj problem što
su ta punjenja miksnog tipa, miješana i
jako su velika, ne možemo ih razdvojiti,
500 kg, to bi uništilo jedan cijeli grad
kemijski... Ja čuvam to kao adut, ovi naši
iz BiH to znaju". Samo četiri dana kasnije,
novi sastanak, sa hitnom temom: srušen
je Stari most u Mostaru.
"Neki elementi zastrašivanja" koje je
Tuđman zahtijevao, primijenjeni su.
Sada Tuđman pita:
"Dobro, usput, taj mostarski most, tko ga
je porušio".
Slijedi odgovor Mate Bobana, koji je
značajan doprinos u historiji ratnog
cinizma: "Bile su strašne kiše".
Stari most je, dakle, porušio Pero Zubac
svojom poezijom, svojim "Mostarskim
kišama". Tuđman je ipak oprezan, pita:
"Hoćemo li opet mi biti optuženi".
Tada se pokreće čitava strategija
prikrivanja zločina: pada dogovor da se
kontaktiraju veze u španskom bataljonu,
da se stranci nagovore da lažu o tome da
Hrvati nisu srušili Most.
Mate Granić: "Imati tu informaciju, imati
sve, jer ako oni kažu dobru informaciju
onda je to izuzetno, jer se inače to na
CNN...". Tuđman: "Inače, među nama,
rušenje u vojnom pogledu, kome ide više
u korist?"Mate Granić: "Nama". Još veća
panika nastaje kada se pokušava prikriti
stvarna uloga Hrvatske u ratu u Bosni.
Inače stenogrami Franje Tuđmana su
nedvosmisleno najdirektniji dokaz
agresije Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu,
i nalaze se u Haškom tribunalu kao
dokazni materijal.
Sam Praljak je 2004. godine za Slobodnu
Dalmaciju izjavio: "Stari most je bio vojni
objekat, a vojni objekat u ratu, bez obzira
na njegovu povijesnu i kulturološku
vrijednost, može biti srušen."
Izvor: akos.ba
12 Sand`a~ke novine E U R O I N T E G R AC I J E
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
VODIČ KROZ EVROPSKU UNIJU (7)
Evropski parlament
Evropski parlament (European
Parliament) je odraz demokratske volje 492 miliona građana Evrope, i u okvirima kompetencija
EU, sa Savjetom ko-zakonodavno
tijelo Evropske unije. Jedino je tijelo na nivou Unije koje se bira
neposredno od strane građana.
Evropski parlament ima 785
poslanika, koji se biraju na neposrednim izborima na mandat od
pet godina. Zajedno sa pan-evropskim političkim grupacijama,
u Evropskom parlamentu predstavljene su najvažnije političke
partiје zemalja članica.
Parlament ima tri osnovne
funkcije. Prije svega, Parlament dijeli sa Savjetom moć ozakonjenja,
tj. Usvaja evropske zakone (directive, regulacije, odluke). Njegovo
učešće u donošenju zakona pomaže garantovanju demokratskog
legitimiteta usvojenih tekstova.
Zajedno sa Savjetom rukovodi budžetom i tako utiče na troškove
EU. Na kraju procedure, usvaja
budžet u cjelini. Osim toga, zadužen je i za demokratski nadzor nad
Komisijom. Potvrđuje nominaciju
za članove Komisije i ima pravo
censure Komisije. Praktikuje i politički nadzor nad svim institucijama. Sjedište Parlamenta je u
Strazburu.
Sastav
Državama članicama EU
Osnivačkim ugovorom je dodijeljen broj predstavničkih mjesta u
Evropskom parlamentu. Taj broj
donekle odražava veličinu stanovništva država članica. No, kako
su razlike u veličini stanovništva
članica vrlo velike, bez pretjeranog povećanja broja parlamentaraca nije moguće zaista osigurati
srazmjernu zastupljenost svakog
evropskog građanina. Tim prije
što je Ustavnim ugovorom predviđeno da, bez obzira na to koliko
mala bila država, ona ima pravo
na minimum šest zastupnika u
Parlamentu.
Nacionalne kvote svake nove
članice određuju se Ugovorima o
pridruženju. Najveći broj predstavnika u Parlamentu također je
utvrđen Osnivačkim ugovorom.
Partijske grupe u EP
Izbor predstavnika za Evropski parlament organizuje se u svakoj državi članici za raspoloživi
broj mjesta. Na tim izborima
pravo glasa, te pravo kandidovanja, imaju ne samo državljani države koja popunjava svoju kvotu.
Za kvotu mogu se kandidovati
i/ili glasati i državljani druge države članice koji imaju prebivalište u onoj u kojoj se održavaju
izbori za Evropski parlament. To
je jedno od novih političkih prava
koje je građanima EU dodijeljeno
uvođenjem instituta evropskoga
građanstva.
Iako se predstavnici biraju
prema nacionalnim kvotama, oni
na evropskom nivou nisu politički organizovani nacionalno, već
prema političkim opredjeljenjima. Srodne nacionalne političke stranke organizirane su u
evropske političke stranke u Evropskom parlamentu. U sadašnjem sazivu Parlamenta većinu
ima koalicija nacionalnih stranaka demokratsko-hrišćanske
orijentacije. Slijede Socijalistička
stranka i Liberalna stranka.
Kao i svaki parlament, i Evropski parlament deluje kroz odbore. Njihov broj i područja koja
pokrivaju prati područja nadležnosti EU.
Ovlašćenja
Tri su bitne funkcije Evropskog parlamenta: zakonodavna;
nadzor nad Evropskom komisi-
jom; te usvajanje budžeta EU.
Kroz zakonodavnu ulogu
Parlamenta najbolje se može pratiti jačanje uloge tog tijela kroz
različite etape razvoja evropske
integracije. Dok je u njenim začecima Savjet ministara bio obvezan prije donošenja konačnog
akta zatražiti jedino mišljenje
Parlamenta, koje ga nije obvezivalo, danas u mnogim područjima, Parlament odlučuje
ravnopravno sa Savjetom.
Zakonodavni postupak, koji
Ustavni ugovor namjerava pretvoriti u redovni zakonodavni postupak i u kojem se odluka može
donijeti samo uz istodobnu suglasnost Savjeta i Parlamenta, naziva se postupkom saodlučivanja.
Iako je Parlament stekao
pravu zakonodavnu ulogu, u
nekim je pitanjima ona tek konsultativna, pa čak ni to. To se posebno odnosi na područja
nadležnosti iz drugog i trećeg
stuba EU: zajedničke spoljne i sigurnosne politike, te još uvijek
obimne policijske i pravosudne
saradnje.
U nekim pitanjima Parlament
mora potvrditi mjeru u donošenju koje nije učestvovao, ali koja
bez njegovog pristanka ne može
stupiti na snagu. To važi za važnije međunarodne sporazume
koje sklapa EZ, posebno za sporazume o pridruživanju.
Politički nadzor nad Evropskom komisijom Parlament sprovodi pri njenom imenovanju i
potom tokom njenog rada. Parlament se, kao prvo mora složiti s
izborom osobe koja će obavljati
ulogu predsjednika Evropske komisije, a zatim i potvrditi cijelu
Komisiju kao kolegijum prije
nego što ona preuzme dužnosti.
Evropska komisija dužna je o
svom radu izvještavati Evropski
parlament, koji je ovlašćen postaviti pitanje
povjerenja
Komisiji, i
izgubi li
povjerenje,
raspustiti
Ko m i s i j u
kao kolektiv. Parlament nema
ovlašćenje
razriješiti
dužnosti
pojedinog
člana Komisije, no
takvo je ovlašćenje
Ugovorom iz Nice stekao predsjednik Komisije. O eventualnim
nepravilnostima u radu Komisije,
Parlament može saznati, između
ostalog, putem pritužbi građana
Unije, prava koje im je dodijeljeno Ugovorom iz Maastrichta.
Nadzor nad Komisijom Parlament sprovodi i putem instituta
parlamentarnih pitanja. Ta pitanja ovlašćen je postavljati i članovima Savjeta ministara. Na njih
članovi Komisije ili ministri odgovaraju bilo pisano ili usmeno, a
odgovori se objavljuju u Službenom listu EU.
Evropski parlament ima
važnu ulogu i pri donošenju budžeta EU. Budžet predlaže Komisija, a zajednički ga usvajaju
Parlament i Savjet. O tzv. neobaveznim rashodima, Parlament
ima posljednju riječ. Da bi stupio
na snagu, predsjednik Evropskog
parlamenta mora na budžet staviti svoj potpis.
Komitet za mirenje
Komitet za mirenje (ili usaglašavanje) sastavljen je
od predstavnika Savjeta i istog broja predstavnika
Parlamenta. Predstavnik Komisije, također,
učestvuje u radu Komiteta, ali nema pravo glasa.
Zadatak Komiteta je da usaglasi tekst prijedloga
odluke koji bi bio prihvatljiv kako za Savjet, tako i za
Parlament, davanje odobrenja od strane
Parlamenta kada su u pitanju međunarodni
ugovori, proširenje EU ili promjene u izbornoj
proceduri za EP.
Partijske grupe u EP
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI (9)
DOBA KLASIČNIH ŠKOLA PRAVA
Iščezle škole ehlu-sunneta
Abdurrahman b. Amr Ebu
Amr el-Evza'i je rođen u Balbeku
(Liban) 88/706.). Živio je životom
pobožnjaka, uživao je ugled
imama u hadisu noseći naziv
"imam Sirije", gdje je bio i sudija.
Umro je 157/774. u okolini Bejruta, gdje mu se nalazi mezar
koji je i danas mjesto zijareta.
El-Evza'i
predstavlja
staru sirijsku školu prava.
Njegovo pravno tumačenje
karakteriše u najvećoj mjeri
oslanjanje na "živu tradiciju",
pod čime on podrazumijeva
neprekinutu praksu muslimana od vremena Muhammeda (a. s.) i prvih
generacija. Sve je to uključivao u "Sunnet Poslanika",
iako poneki propis nije bivao
osnažen verbalnom predajom.
Za njegovo ime se vežu
radovi iz oblasti fikha i hadisi, ali su uglavnom izgubljeni.
Takvi
su:
"Kitabu-s-suneni fi-l-fikh" i
"Kitabu-l-mesaili fi-l-fikh".
Kao izvor za saznanje njegovog tumačenja fikha služi u
najvećoj mjeri Ebu Jusuf.
Evazijski mezheb potpuno je obrazovan nastojanjem Evzaijinih učenika,
među kojima je posebno
važnu ulogu odigrao ElVelid b. Mezjed (u. 203/818).
Ovaj mezheb je preovladavao na Magribu i u Španiji
sve dok nije zamijenjen malikijskim iza polovine 3. vijeka
(h). Krajem 4. vijeka (h) izgubio je masovnost i u Siriji,
te od tada njegovo pravo učenje nema praktični značaj.
Ebu Abdullah Sufjan b. Se'id
es-Sevri je rođen 97/715. Živio je
u Kufi, gdje je i umro 161/777. Po
svojoj orijentaciji je pripadao
ehlu-l-hadisu.
Na njega su se pozivali Malik,
El-Evza'i, Ibn Hanbel i drugi.
Zauzimao je stavove slične Ebu
Hanifi, razlikujući se od njega u
pogledu prihvatanja kijasa i istihsana.
Njegova škola je nestala krajem 2. i početkom 3. vijeka (h) širenjem hanefijskog mezheba u
Iraku.
Ebu Dža'fer Muhammed b.
Džerir et-Taberi je rođen u Taberistanu 224/838. Po tadašnjem
običaju preduzimao je naučna putovanja u razne krajeve Hilafeta.
Stekao je visoko obrazovanje na
polju islamskih nauka, historije,
državne uprave i sl.
Nakon svestranog upoznavanja sa različitim sistemima tuma-
Kako je poznato, haridžije su
najranija vjersko-politička grupacija u islamu. Kao posebna grupa
obrazovani su 37/657. nezadovoljni okolnošću da je Hazreti
Alija u toku bitke na Siffinu prihvatio prijedlog o arbitraži između
čenja Šerijata, razvio je vlastitu
metodologiju.
Svoje poglede na pravo iznio
je u djelima "El-Latif ", "ElHafif ", "EI-Basit", "El-Asar" i gotovo
najznačajnijem
"Ihtilafu-l-fukaha". Sa područja
javnog prava poznato mu je djelo
"Kitabu-d-dini ve-d-devleti",
koje je doživjelo više izdanja
(Manchester 1923).
U svoje vrijeme taberijski
mezheb je bio jedan od najuticajnijih mezheba u abasijskoj državi. Iščezao je polovinom 5.
vijeka (h).
njega i Muavije. Grupa koja je
smatrala da ne može biti ljudske
arbitraže ni suda iznad Božije riječi (la hukme illa li-llahi) izdvojila se i pobunila i protiv halife
koga je do tada podržavala (Aliju)
i protiv njegovih protivnika. Tako
su od početka "oni koji su se izdvojili" nastupili s pozicija radikalizma i idealizma. Sam Hazreti
Alija je bio prinuđen da s njima
ratuje i nanio im je bolni udarac
u bici u Nehrevanu safera 38/jula
658. Ta ga je pobjeda kasnije koštala života; pao je kao žrtva haridžijskog atentata.
Vladajuće pravno
tumačenje haridžija
U vrijeme Emevija haridžije
su nastavili pobunu u istočnim
provincijama (Kirman, Fars) i na
Arabijskom poluostrvu. Politički
su eliminisani energičnim akcijama emevijskog namjesnika Hadžadža, doprinoseći svom slomu
i vlastitim fanatizmom i netolerancijom.
U vrijeme abasijskih halifa nestali su sa političke scene,
preživljavajući kao vjerska
grupa u istočnoj Arabiji, sjevernoj i istočnoj Africi.
Pošto je haridžijska moć
trajala prilično kratko nisu
bili u stanju da u potpunosti i
jedinstveno izraze svoje stavove, tako da među njima
postoje podgrupe koje se
znatno međusobno razlikuju.
U načelu se može reći da
su haridžije izgradile svoje
vjersko, moralno i pravno
učenje u skladu sa svojom
praktično-političkom pozicijom. U pitanju hilafeta zauzeli su poziciju radikalnog
demokratizma: učili su da je
ova funkcija dostupna svakom muslimanu "čak i ako je
crni rob", te da je svaki musliman dužan da proglasi nezakonitim svakog halifu koji
skrene s pravog puta i da ga
čak zbaci silom. O tome kada
je neko skrenuo s "pravog
puta" procjenjuje se haridžijskim mjerilima. Time su, u
stvari, opravdavali svoju pobunu protiv Alije.
U vjerskim pitanjima su
smatrali da je nemoguća
vjera bez praktičnih djela.
Sljedstveno tome, svakog
muslimana koji počini veliki
grijeh smatrali su otpadnikom od vjere (murted) kome
slijedi smrtna kazna. Sve muslimane koji ne slijede haridžijski
pravac podveli su pod ovu kategoriju. To ih je praktično dovelo
na poziciju krajnjeg fanatizma, pri
čemu nisu prezali ni od masovnih
ubistava njihovih protivnika zajedno sa cjelokupnim porodicama.
Istovremeno su prema pripadnicima drugih nebeskih vjera pokazivali posebnu toleranciju.
Jednakim sebi su smatrali svakog
hrišćanina i Jevreja koji izgovori
modifikovani šehadet: "Muhammed je Božiji Poslanik Arapima a
ne nama".
Haridžijski radikalizam se u
pravu izrazio kao zahtjev za krajnje
idealizovanim ponašanjem. Osuđivanje muslimana koji su na bilo
koji način učestvovali u borbama
oko Hilafeta dovelo ih je dotle da
odbace kao nevjerodostojne većinu
hadisa i idžma'u-l-ummet, pošto su
samo sebe haridžije smatrali pravim Ummetom. Na taj način su izvore prava sveli samo na Kur'an. To
je imalo za posljedicu pojavu specifičnih pozitivno-pravnih rješenja:
- U slučaju bluda bračnog muškarca i žene propisali su kaznu
bičevanja jednako kao i u slučaju
nebračnih lica. Nisu priznali hadise o kazni kamenovanja koje je
Muhammed (a. s.) primijenio u
slučaju bračnih lica.
- Dopuštaju oporuku nasljedniku, jer ne priznaju valjanost hadisa "la vasijjete li varisin". Kuranski
ajet o oporuci (11:180) smatraju jedino mjerodavnim za ovo pitanje, a
ne, kao ehlu-sunnet, prvom fazom
u regulisanju reda nasljeđivanja.
- Srodstvo po mlijeku kao bračnu smetnju smatraju jedino u slučaju majke i sestre, pošto ne priznaju
hadis "Sve što je zabranjeno po krvi
zabranjeno je i po mlijeku".
Idealizam u poimanju vjerskih i moralnih propisa imao je za
posljedicu rješenje po kome taharet kao uslov za namaz obuhvata
ne samo tjelesnu već i duhovnu
čistoću. Abdest, prema haridžijama, kvari i mržnja, zloba, bestidan govor i sl.
Tokom historije haridžijski
fikh nije ostavio ozbiljnijeg traga
u islamskoj pravnoj nauci. Smatran je ekstremnim i kao takav
ostao na margini društvene prakse i nauke.
U kasnijem dobu očuvale su se
one haridžijske grupacije koje su
imale umjerenu orijentaciju. Takve
su ibadije u Muskatu, istočnoj
Africi, dijelovima Alžira i Libije.
Ova grupacija ima učenje veoma
blisko stanovništvu ehlu-sunneta.
Kao izvore prava priznaju: Kur'an,
Sunnet, te idžma ostalih pravnih
škola. Tako su se, faktički, u najvećoj mjeri približili većinskom muslimanskom pravnom tumačenju.
Biblioteka: Savremeni islamski mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
Testiranjem gena do
"lijeka po mjeri"
Stručnjaci Medicinskog fakulteta Univerziteta Harvard uspješno su
primjenili cjelokupno testiranje eventualnih genetskih mutacija u
kanceroznim ćelijama, kako bi dobili lijek što bolje prilagođen pacijetima
oboljelim od jednog oblika raka pluća. Uspjeh je bio toliki, da harvardski
tim sada na sličan način pokušava da odredi "lijek po mjeri" i za oboljele od
kolorektalnog kancera, tumora mozga i raka dojke, a razmatra se i
primjena ove tehnike određivanja lijeka i kod leukemije, prenosi AFP.
Cilj je da se identifikuju specifične genetske mutacije, koje omogućavaju
ćelijama raka da se dijele i umnožavaju bez kontrole, da bi se poslije toga
"pametnim lijekovima" blokirali enzimi koji pogoduju tom umnožavanju.
Pasivni
stres
opasan
po sve
Najnovija naučna studija naučnika sa
Univerziteta na Havajima pokazala
je da je takozvani pasivni stres
podjednako štetan po zdravlje, kao i
onaj kome smo sami direktno
izloženi.
Pojedinac može postati žrtva
pasivnog stresa ukoliko je na poslu
okružen kolegama i saradnicima koji
se konstantno žale na niska
primanja, zdravstvene probleme,
muke sa momkom ili djevojkom i
slično.
Kako je objasnila vođa istraživanja
Elen Hetfild problem je u tome što
apsorbujemo tuđi stres i ubrzo
počinjemo da oponašamo ponašanje
drugih.
"Ljudi imaju tu sposobnost da
imitiraju tuđe izraze lica,
gestikulaciju, držanje i način govora.
Kao posljedica tog imitiranja je što
počinju da podražavaju i osjećanja
tih ljudi", objasnila je Hetfildova.
Leticija Sekvist, jedan od koautora istraživanja, ističe da se izborom
pacijentu prilagođene terapije, povoljno reagovanje na lijek može povećati
sa 20 do 30 odsto na 60 do 75 odsto oboljelih od raka pluća.
Primjenjenim testom, pod nazivom "snepšot", može se odrediti 50 lokacija
mutacija u 14 gena, za koje se zna da igraju neku ulogu kod raka pluća.
Rezultat se dobija za manje od tri nedjelje. Harvardski tim je testirao 589
uzoraka tkiva oboljelih od raka pluća, pri čemu su jedna do dvije mutacije
utvrđene kod više od polovine njih. U 170 slučajeva istraživači su uspjeli da
utvrde jedan ili više gena koji su uzročnici širenja kancera, a 78 pacijenta je
na kraju dobilo po mjeri skrojenu terapiju.
Toyota
predstavila
robote
medicinske
sestre
Poznati proizvođač automobila "Toyota"
predstavio je zdravstvenog radnika
budućnosti koji će pomagati pacijentima s
invaliditetom. Ovi roboti visoke tehnologije
pomagaće pacijentima da ustanu iz kreveta i
da hodaju.
Profesor kojem je desna noga paralizirana
demonstrirao je mogućnosti ovog aparata, te
je uspijevao savijati desnu nogu u koljenu i
kretati se lakše nego do tada, a vrhunac je bio
kada je silazio niz stepenice.
Drugi aparat je demonstriran na nepokretnim
pacijentima u kupatilu i prilikom pomoći
medicinskim sestrama da pomjere pacijenta.
"Toyota" predviđa da će ove aparate uvesti u
upotrebu 2013. godine.
Petina britanskih
učitelja ne zna
sabirati
Jedan od pet učitelja u Velikoj Britaniji ne zna sabirati, niti
spelovanje i gramatiku engleskog jezika. Jedan od 10 njih
padne na godišnjem testu matematike i jezika dvaput
zaredom, a desetinama treba nekoliko pokušaja da bi
položili taj test.
Jedan do njih pao je čak 37 puta na testu iz matematike, a
sada će podučavati djecu.
Ove stručne testove moraju položiti da bi smjeli raditi u
učionici s đacima. Kritičari insistiraju da učitelji kojima
treba velik broj pokušaja da polože ove testove ne bi
smjeli predavati djeci.
Od naredne godine broj pokušaja ograničit će se na dva.
Najnapredniji
policijski radar
na svijetu
Mračna strana
društvenih mreža
Za tinejdžere, društvene mreže su mješavina altruizma i
okrutnosti, prostor koji pruža lijepa iskustva, ali i priliku
za ugnjetavanje. Tačnije, većina tinejdžera iskusila je
okrutno ponašanje na društvenim mrežama, pokazuju
rezultati novog istraživanja koje prenosi Biznisvik.
Iako su Fejsbuk i Tviter popularni sajtovi za upoznavanje
i održavanje prijateljstava, oni ipak imaju i svoju
mračnu stranu. Čak 88 posto tinejdžera susretalo se s
okrutnostima, otkrio je Pju Risrč Centar u istraživanju.
Oko 12 posto njih reklo je da se s takvim ponašanjem
susretalo često, a 29 posto povremeno.
Ispitano je 799 tinejdžera starih između 12 i 17 godina.
Oko 95 posto svih američkih tinejdžera tog uzrasta
koristi internet, dok 80 posto koristi društvene mreže. U
istraživanju je njih 69 posto reklo kako je većina
njihovih vršnjaka u komunikaciji na društvenim
mrežama uglavnom ljubazna. Najlošiju ocjenu
iskustvima na društvenim mrežama dale su
dvanaestogodišnje i trinaestogodišnje djevojčice.
Trećina njih izjavila je kako se prema njima nisu lijepo
ponašali. Poređenja radi, tek devet posto dječaka istog
uzrasta dijeli to mišljenje. Nešto više od petine
ispitanika priznalo je kako se priključilo ugnjetavanju
drugih.Savjete o onlajn sigurnosti, očekivano,
uglavnom dobijaju od roditelja (86%) i u školi (70%).
Ipak, oko 18 odsto njih tvrdi da niko nije uticao na njih
kad je onlajn ponašanje u pitanju.
Na tržištu se pojavio radar Cordon kojeg je predstavila
firma Paek Gain System, a uz njegovu pomoć policija više
neće imati problema s pronalaskom vozača koji naprave
prekršaj. Konkretno, ovaj radar u istom trenutku može
registrirati i snimiti više od 30 automobila, a uz
fotografsko snimanje registarske oznake, Cordon 'lovi' i
lice vozača.
Sistem odlično funkcionira i noću zahvaljujući
infracrvenim senzorima, a policija će putem memorijske
kartice, koja podatke prenosi na policijski server,
kontrolisati svaki detalj na saobraćajnicama.
Radari će se na putevima pojaviti sljedeće godine, a
premijeru će imati u Americi.
Kupio Lennonov
pokvaren zub za
31.000 dolara
Kanadski zubar Michael Zuk postao je ponosni vlasnik
pokvarenog umnjaka Johna Lennona, piše CNN. Zub je platio
čak 31.000 dolara. Lennon je svoj pokvareni zub darovao
svojoj kućnoj pomoćnici Dorothy Jarlett, krajem 60-ih
godina prošlog vijeka. Njena kćerka sačuvala je zub, a na
aukciju ga je ponudila aukcijska kuća Omega.
"Dorothy je u Lennonovoj rezidenciji radila od 1964. do
1968. godine. Bila je bliska s Johnom. Jednog dana predao
joj je zub i dala ga je mojoj sestri koja je veliki poštovaoc
Beatlesa", ispričao je Barry, sin pomoćnice.
Vlasnica aukcijske kuće, Karen Fairweather, prošlog je
mjeseca rekla kako je zub prekrhak za testiranje DNK, ali ne
sumnja u njegovu autentičnost.
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 16. NOVEMBAR 2011.
FUDBALSKI KLUB N.D. 2011. ŠAMPIONSKI OKONČAO JESEN
Petroldžije
ubjedljivi
do kraja
Novopazarski N.D. 2011. ispisao je
anotoligjsku stranicu ovdašnjeg fudbala.
Petroldžije su jesenju, debitansku sezonu u
Međuopštinskoj ligi Kraljevo, okončali sa
fantastičnim i neponovljivim skorom.
Nanizali su izabranici Elvira Arapovića 15
pobjeda, u isto toliko utakmica, postigavši
čak 44 gola, dok se njihova mreža zatresla
samo 12 puta. Najbližem pratiocu, Granitu
iz Jošaničke Banje, pobjegli su 12 bodova i
već sada mogu da kuju planove za viši
rang.
U posljednjem "viđenju" sa pristalicama, u
svečarskoj atmosferi, nedostajao je rival.
Posljednjeplasirana Šumadija je,
nedolaskom u fudbalski kompleks u
Selakovcu, malo pokvarila veličanstveni
ambijent, ali su bodovi, službenim
rezultatom, ostali upisani domaćinu.
Fešta, uz vatromet i bakljadu, propratila je
ovaj spektakl i dan za pamćenje
Stupljanina, Jusufovića i saigrača, koji su
znali da proslave, zasluženo osvojene
jesenje počasti. I to u debitanskoj sezoni na
fudbalskoj mapi Srbije.
Dok su fudbaleri pjevali "Mi smo
šampioni", najzaslužniji za njihove uspjehe,
osnivač i glavni finansijer kluba, Nedžad
Dragolovčanin s ponosom ističe:
"Prezadovoljan sam. Momci su na pravi
način reprezentovali naš klub i grad Novi
Pazar, a rezultati za mene nisu
iznenađenje. Još prilikom osnivanja ovog
sportskog kolektiva, rekao sam svima da
me zanima samo uspjeh i da ću učiniti sve i
uložiti koliko god bude trebalo da
ostvarimo ambicije. Na sreću, svi u klubu su
maksimalno ozbiljno obavili svoj dio posla,
pa je ovakav epilog očekivan. Ipak, ovo je
samo prvi korak. Predstoji nam najprije da
renoviramo travnatu podlogu u Selakovcu,
a sigurno je da ćemo zimsku pauzu
iskoristiti i da se pojačamo. Također,
privodimo kraju izgradnju super-modernog
balona sa vještačkom travom, u
neposrednoj blizini, čime ćemo zaokružiti
neophodnu infrastrukturu i stvoriti
maksimalne uslove za rad svih selekcija.
Završetak radova se očekuje oko Nove
godine, kada planiramo da organizujemo i
veoma jak turnir u malom fudbalu, sa
bogatim nagradnim fondom. Posebno
želim da istaknem da je škola fudbala za
sve polaznike besplatna. Siguran sam da će
kroz kvalitetan stručni rad stasati još
mnogo fudbalskih asova, jer talenata
imamo mnogo."
"Dakle, polako ali sigurno, koračamo ka
zacrtanom cilju, sa zdravim, pobjedničkim
ambicijama, kao i do sada", naglašava za
"Sandžačke novine", Nedžad
Dragolovčanin, čelni čovjek "petroldžija",
veliki fudbalski zaljubljenik i entuzijasta,
koji je, baš zbog velike izdašnosti i
ulaganja, dobio nadimak "Pazarski Roman
Abramovič".
Blagodareći njemu, kao i ostalim
članovima klupskog rukovodstva, koje čine:
Emil Hadžić, Hamzo Hanuša, Amir
Rašljanin i Dževad Baždar, u trenucima
zasluženog slavlja uživaju: kapiten Sanel
Stupljanin, te Bećir Jusufović, Muhamed
Biševac, Amel Ajrović, Almir Vatić, Haris
Dragolovčanin, Almir Zoranić, Nihad
Jaman, Ilhan Karišik, Sead Kartalović,
Mukades Kašović, Mensur Latović, Mirsad
Ljajić, Anes i Armin Musić, Fatmir Nicević,
Adnan Sejdović, Sanel Vragić, Ramiz
Smajović, Ferid Hajrović, Mensur Latović,
Enes Šemsović, Mersid Ljajić. Oni su ispisali
lijepo poglavlje novopazarskog fudbala. Za
anale i historiju. Zahvaljujući njima na
terenu je to izgledalo lahko i jednostavno.
Kao da "petroldžije" zaista igraju na turbopogon. To su najbolje osjetili njihovi
protivnici.
E. Nailović
KOŠARKAŠI NOVOG PAZARA UBJEDLJIVI PROTIV TEMNIĆA
Đulovićeva kota 41
Nakon što su u prvom kolu Kupa očekivano
izgubili na svom terenu od superligaša
Železničara iz Inđije, košarkaši Novog Pazara
su se okrenuli prvenstvenom okršaju, meču
protiv novajlije u ligi, ekipi Temnića.
Varvarinci imaju velike ambicije ove godine,
uložili su dosta novca u svoj tim i praktično
su mislili da će se samo prošetati Novim
Pazarom i osvojiti nove bodove. Međutim,
inat, to već odavno pogonsko gorivo na koje
rade naši sportisti, i u slučaju košarkaša
pokaza se moćnim. Tome, naravno, treba
dodati i neosporni talenat i kvalitet
košarkaškog tima Novi Pazar, koji je već
godinama u samom vrhu svog ligaškog
nadmetanja.
Helem, pred oko dvije stotine navijača
domaći su košarkaši, u jednoj prilično teškoj
utakmici, savladali goste rezultatom 107:92.
Po rezultatu se ne bi moglo ni naslutiti kako
je vođena ujednačena i dramatična borba,
praktično do posljednje četvrtine.
Krenimo redom. Gosti su bolje otvorili
utakmicu i u jednom trenutku je na
semaforu stajalo 14:2 u njihovu korist. A
onda su se Đulović, Pilica i ostali saigrači
prenuli, zaigrali čvršće u odbrani i mnogo
efikasnije u zoni napada tako da je, poslije
dosta uzbuđenja, prva četvrtina završena
neriješeno 23:23.
I u drugoj četvrtini gosti, koji su se potpuno
oslobodili i kojima je sudijski par Kovačević Milojević tolerisao izuzetno grubu igru,
vode u pojedinim trenucima. Košarkaši
Novog Pazara kao da su sve to vrijeme
tražili svoju igru pokušavajući da uđu u
prepoznatljivi pobjednički ritam. Na
poluvrijeme se otišlo rezultatom 47:47.
U nastavku igre ekipa Novog Pazara lagano
kreće u ono što se zove definisanje pobjede
u neizvjesnom meču. Glavno oružje gostiju
tokom cijele utakmice bili su šutevi za tri
poena. Čak devetnaest uspješnih pokušaja
gostiju izvan linije 6,75. Međutim, nisu im
ostajali dužni ni domaći košarkaši,
pogotovo kapiten Đulović i Hadžerić. Treći
kvoter košarkaši Novog Pazara rješavaju u
svoju korist rezultatom 28:25.
I onda odlučujuća, posljednja četvrtina.
Ispostaviće se da je ulazak Dazdarevića u
igru ključni momenat utakmice. Sjajna
četvrtina Pazarovog krilnog centra, odlična
igra i u napadu, a pogotovo u odbrani, bili su
jezičak na vagi koji je presudio u ovom meču.
Briljantno je tokom cijele utakmice igrao
trener i kapiten Novog Pazara Fahrudin
Đulović, koji je u konačnom zbiru nanizao
41 peon, a sedamnaest koševa manje
postigao je Hadžerić. Odličnu partiju je
pružio i plej domaćeg tima Sejo Latifović,
koji s pravom nosi eptet jednog od
najboljioh organizatora igre lige. Kod
gostiju najefikasniji Šolević sa 33
postignuta koša.
Ovom pobjedom su se košarkaši Novog
Pazara približili vodećim ekipama na tabeli.
RUKOMETAŠI NOVOG PAZARA U POBJEDNIČKOJ MINI SERIJI
Pali Gora i Temerin
U roku od samo tri dana rukometaši Novog Pazara su uspjeli da ostvare dvije pobjede. U
zaostaloj utakmici šestog prvenstvenog kola, prošle srijede, savladali su ekipu Mokre Gore sa
četiri gola razlike. Proteklog vikenda su, opet na svom parketu, ostvarili trijumf u meču protiv
ekipe Mladosti TSK iz Temerina.
Ni u jednom trenutku utakmice nije se postavljalo pitanje pobjednika. Rukometaši Novog
Pazara su igrali sigurno, efikasno, vrlo dobro i pokretljivo u odbrani, tako da je Temerincima
ostalo samo da se bore da ne dožive katastrofu. Pa, ipak, u prvom poluvremenu gosti su igrali
borbeno, uspjevali da održavaju kakvu takvu rezultatsku ravnotežu. Na odmor se otišlo
rezultatom 17:12 u korist rukometaša domaćeg tima.
U drugom poluvremenu rukometaši Novog Pazara su dodali gas. U pojedinim trenucima
vođstvo domaćeg tima iznosilo je i sedam golova prednosti. Odlično su u tim trenucima igrali
Jolović, koji je i i najefikasniji igrač meča sa 11 golova, Hamidović, koji je postigao osam
golova, i golman Vlado Jeremić, koji je u pojedinim trenucima do očajanja, svojim sjajnim
odbranama, dovodio gostujuće rukometaše.
Interesantno je reći da su posljednja tri minuta domaći rukometaši odigrali sa samo trojicom
igrača u polju i da je čak i u tim trenucima Đorđe Jolović uspio da postigne dva gola.
Zapaženu rolu odigrali su i mladi novopazarski rukometaši, kojima je trener Safet Pućurica i
na ovoj utakmici pružio šansu da zaigraju. Na kraju, za Temerince, podnošljivih 35:30. Nova
pobjeda rukometaša Novog Pazara, koji su se tako na najbolji mogući način prenuli iz
letargije u koju su bili zapali na početku prvenstva.
Osvojeni bodovi u mečevima protiv Mokre Gore i Mladosti odlijepili su rukometaše Novog
Pazara sa dna tabele na dvanaestu poziciju.
Fehim Karišik
GRADSKI ODBOJKAŠKI DERBI
U NOVOM PAZAR PRIPAO KOTEXU
Pobijedila odbojka
Bio je derbi. Pravi. Utakmica o kojoj se govorilo cijele prošle sedmice. Gradski derbi. Meč dva
jedina ženska novopazarska sportska kolektiva, odbojkašica Kotexa i Novog Pazara. Dvije
ekipe, koje su sastavljene isključivo od odbojkašica koje su ponikle u školskim ligama čiji je
organizator Sportski savez Novi Pazar. Veliki rivalitet i prijateljstvo pretočeni su, za ovu priliku,
u istinski derbi dva tima člana Međuregionalne lige Kraljevo.
Utakmica petog kola. Sudar prvoplasirane ekipe na tabeli, domaćeg Kotexa, i trećeplasirane
ekipe Novog Pazara. Mjesto dešavanja sala Tehničke škole u Novom Pazaru. Oko dvije stotine
navijača. Na parketu žestoko. Duel ekipa koje se odlično poznaju. I krenulo je žestoko. Ekipa
Kotexa dominira u prvom setu ali onda izabranice Emine Zuković prave zaokret u igri i poslije
mnogo uzbuđenja uspijevaju da prvi set riješe u svoju korist 25:21.
I u drugom setu odbojkašice Novog Pazara igraju sigurno ali samo na njegovom startu.
Uslijedila je sjajna servis serija Kotexa, čije odbojkašice drugi set dobijaju rezultatom 25:19.
Kao u nepisanom scenariju, i u trećem setu slična stvar se desila. Ekipa Novog Pazara igra
sigurno na startu, ostvaruje vođstvo od 7:2 ali kako set odmiče odbojkašice Kotexa igraju sve
bolje, te i taj dio igre završavaju u svoju korist rezultatom 25:20, za vođstvo od 2:1 u setovima.
Kakva je drama viđena u četvrtom setu mislim da bi i Hičkok imao šta da nauči. Igralo se
praktično na sevis, na poen, mnogo izjednačenja, u pojedinim trenucima igrala se vrhunska
odbojka na obje strane, dugi poeni, jaki smečevi, dobra blok igra. Na kraju, poslije furiozne
završnice, odbojkašice Novog Pazara uspijevaju da dobiju set rezultatom 26:24 i izjednače na
2:2 u setovima.
Kao i u prva četiri seta, i u petom, taj breku, viđena je fenomenalna odbojka, mnogo
uzbuđenja i neizvjesnosti. Presudila je neka nijansa, sitnica. Tek konačno 16:14 za
odbojkašice Kotexa i velika pobjeda u susretu sa gradskim rivalom.
Kako su se samo radovale igračice Kotexa. Sigurno ne bi bilo nezasluženo i da su se na kraju
radovale odbojkašice Novog Pazara. Ovako, Kotex osvaja dva boda i učvršćuje se na vrhu
rabele, dok ekipa Novog Pazara osvaja bod i polako sebi krči put ka vrhu. Možemo s pravom
reći da je u derbiju pobijedila odbojka.
F. Karišik
Foto: Senko Župljanin
FUDBALSKI KLUB N.D. 2011. ŠAMPIONSKI OKONČAO JESEN
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Petroldžije ubjedljivi do kraja
FUDBALERI NOVOG PAZARA BEZ "SPARINGA" U PAUZI
15
Plavi već mislima u Kuli
Pauza u superligaškom karavanu prijala je
superligaškom debitantu. Trener Ljubomir
Ristovski koristi svaku priliku da ekipu
osvježi i pripremi za predstojeća iskušenja.
Prvo u nizu je gostovanje u Kuli, koja je
mini-kolonija Novopazaraca, sastavljena
od Seada Hadžibulića, Ragipovića i Mujdragića. Ipak, jedinstvena želja, počev od
uprave, pa do navijača, je da Novi Pazar, još
na kraju ove polusezone, pobjegne iz opasne zone, iako to neće biti nimalo lahko.
Kapiten Irfan Vusljanin nije propustio
ni jedan duel u šampionatu. Vođa sadašnje
generacije Pazaraca, otvoreno za "Sandžačke novine", govori o dosadašnjem učinku
ekipe, nezadovoljan startom:
"Dosadašnji tok prvenstva bih ocijenio
kao neuspješan, što se tiče nas. U prvih pet
kola smo igrali katastrofalno i, kao što je
poznato, nismo osvojili ni bod. Nakon toga
je uslijedila konsolidacija. Bolje partije krunisali smo onim najvažnijem - osvajanjem
bodova."
Koliko je dolazak trenera Ristovskog
doprineo da povratite samopouzdanje i povjerenje navijača?
"Njegovo angažovanje je pun pogodak.
Unio je optimizam u redove ekipe, radi
veoma kvalitetno. Pod njegovim vođstvom
postali smo samouvjereniji i bolji na terenu, što je bilo uočljivo već poslije utakmice protiv Smedereva."
Osvojili ste samo sedam bodova u pret-
hodnih 11 kola. Ima li Novi Pazar snage i
kvaliteta da pobjegne iz opasne zone?
"Mogli smo i morali bolje. U to sam siguran, kao što sam uvjeren da posjedujemo
kvalitet za jedno od mjesta u sredini tabele.
Vjerujem da ćemo to i dokazati. Optimista
sam i mislim da nećemo izgubiti ni jednu
utakmicu do kraja jesenjeg dijela prven-
stva. Pokušaćemo da odigramo maksimalno, da damo sve od sebe i već na polusezoni se dokopamo "mirne luke", iako
smo svjesni da neće biti lahko.“
Kako koristite pauzu u prvenstvu?
"Prije svega, ona je naišla u pravom trenutku za nas. Imali smo dva slobodna
dana, a zatim prionuli na jači tempo rada,
kako bi spremniji dočekali nastavak borbi
za bodove."
Na svim prvenstvenim susretima bili
ste starter. Koliko ste zadovoljni svojim izdanjima?
"Mislim da sam odigrao korektno. Naravno, uvijek može bolje. Trudim se i trudiću se da dam sve od sebe za moj najdraži
klub i najbolje navijače u zemlji. Jedino što
mi fali su golovi. U bar 5-6 navrata sam već
vidio loptu u mreži, ali nisam bio miljenik
sreće. Ipak, nadam se da će i to doći na
svoje. Uz još bolje igre, pogađaću i protivničku mrežu.
Nezaobilazna tema među navijačima
već poodavno je predstojeće gostovanje u
Kuli protiv Hajduka. Koliko teško će vam
biti da odigrate hladne glave i bez emocija
protiv bivših saigrača?
"Prije svega, očekuje nas izuzetno teška
utakmica, protiv dobrih Kuljana. Sead Hadžibulić, Ragipović i Mujdragić su njihovi
nosioci igre, sjajni momci i fudbaleri. Biće
svakako emocija na obadvije strane, ali
fudbalski profesionalizam je surov. Na terenu ćemo učiniti sve da ih pobijedimo.
Smatram da smo bolja ekipa i da ćemo pametnom i sigurnom igrom doći do šansi,
koje moramo iskoristiti", zaključio je kapiten Novog Pazara, Irfan Vusljanin, za "Sandžačke novine".
Elvir Nailović
Foto: Senad Župljanin
KLUB MALOG FUDBALA ZABILJEŽIO I DRUGI TRIJUMF
Futsaleri "ugasili" Fleš
Klub malog fudbala Novi Pazar zabilježio
je i drugu pobjedu u Zapadnoj grupi II
Savezne lige. Plavi su, rezultatom 4:1,
slavili u Hali sportova, protiv simpatične
ekipe Fleša iz Valjeva.
Seriju pogodaka otvorio je iskusni
Nedžad Dolovac u drugoj, a nastavio
Redžović u šestoj minuti.
Uslijedilo je, potom, zatišje, sve do 30.
minute, kada je Goran Dragićević, na sebi
svojstven način, snažnim šutem ljevicom,
po treći put pogodio mrežu rivala, a tri
minute docnije precizan je bio i Elvir
Bihorac.
Počasni pogodak za Valjevce postigao je
Jovanović u posljednjim sekundama
duela.
Na oko, nije Novi Pazar blistao na ovoj
utakmici. Razlog treba, sasvim sigurno,
tražiti i u "bunkeru" gostiju, koji su
uglavnom vodili računa kako da sačuvaju
svoju mrežu i Novi Pazar napuste sa što
manje primljenih golova. Na takav stil
igre rivala, plavi nisu uspjeli da se na
pravi način priviknu, pa onda i ne čudi što
je golgeterski učinak bio, za ovdašnje
prilike, skroman.
Trener Đokić je u završnici duela šansu
pružio i igračima sa manjom minutažom,
jer je "glavne snage" želio da sačuva za
tri predstojeća veoma bitna meča. No,
pobjedi se u zube ne gleda. Ipak, iskusni
Goran Dragićević sve više pokazuje da će
predstavljati pravo pojačanje za
novopazarske futsalere.
"Taktičke zadatke dogovorene prije
utakmice, uspjeli smo da ispoštujemo i
poveli već u uvodu susreta, kada smo
materijalizovali već dvije prve šanse. To je
bilo dovoljno da rutinski privedemo kraju
prvo poluvrijeme. U pauzi smo se
dogovorili da odigramo agresivno u
nastavku i vidjeli ste da smo na kraju
priuštili i zadovoljstvo mnogobrojnoj
publici koja je došla da nas podrži. Zbog
njih, ali i svih u klubu, u svaku utakmicu
ulazimo maksimalno. Dovoljno smo
iskusni, potpomognuti sa nekolicinom
mladih igrača, znamo u svakom trenutku
šta hoćemo i želimo na terenu. Prvi cilj
smo postigli - zabilježili dvije startne
pobjede. Podižemo formu u pravo
vrijeme, uigraniji smo i stičemo sigurnost
pred seriju teških duela", kaže stasiti
Kraljevčanin za "Sandžačke novine".
Dragićević je svjestan da će svaki naredni
susret nositi prefiks derbija.
"Već prvi je izuzetno bitan. Čeka nas
veoma "vruće" gostovanje u Prijepolju,
gdje bi, uz još agresivniju odbranu, do
izražaja trebalo da dođe naš kvalitet, što
će biti dovoljno za nova tri boda. Nadam
se samo da će i suđenje biti objektivno.
Nakon toga, igramo veliki derbi na svom
terenu, protiv kragujevačkog Mašinca,
koji je, uz Novi Pazar, Kolorado i Krčagovo
glavni favorit za prva dva mjesta. Riječ je
o veoma dobroj ekipi", kaže za naše
novine Dragičević.
Iskusni igrač ističe da je u Novom Pazaru
veoma lijepo primljen: "Momci sa kojima
igram i sa kojima se družim su izuzetni.
Želim da im se zahvalim na
gostoprimstvu i na svemu što su mi
pružili otkako sam došao u Novi Pazar.
Nadam se da ću se odužiti na adekvatan
način i saigračima i navijačima. Dobrim
partijama, koje će, vjerujem, doprinjeti
da ostvarimo klupske ambicije."
Inače, prije sandžačkog derbija u
Prijepolju, protiv Župskog Rubina,
narednog vikenda, novopazarske
"majstore na petoparcu" u četvrtak
očekuje zaostala utakmica protiv
Kolorada u Gornjem Milanovcu.
A nakon Prijepolja, fudbalski spektakl.
Derbi jesenjeg dijela prvenstva protiv
odličnog Mašinca iz Kragujevca.
Elvir Nailović
Download

Sandžačke novine 149