AKTUELNO
AKTUELNO
2
ŠTEFAN FILE
Prljave igre sa
pravima Bošnjaka
strana
strana
ESAD DŽUDŽEVIĆ
EK odobrila Srbiji
status kandidata
4
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 145 (nova serija) Novi Pazar, 19. oktobar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
Počela izgradnja puta
TEMA BROJA
Riješeno
pitanje
podjela
3
5
Islamska zajednica Turske
ponudila je dvijema
islamskim zajednicama u
Srbiji sporazum o
pomirenju, odnosno
formiranju jedinstvene
zajednice koja će
djelovati na području
cijele Srbije
Kako je načelno
dogovoreno, sadašnjim
poglavarima i njihovim
najbližim saradnicima
bilo bi zabranjeno da se
kandiduju za čelne
funkcije u organizaciji
PREDSTAVNICI BNV RAZGOVARALI SA
DELEGACIJOM MISIJE OSCE U SRBIJI
Država da ispuni
svoje obaveze 3
strana
RA ZGOVORI O OBJEDINJAVANJU
ISLAMSKE ZA JEDNICE SRBIJE
strana
strana
Novi Pazar-Sjenica
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
Zilkić i Zukorlić i dalje na dvije strane
strana
RAZLIČITI STAVOVI O OBJEDINJENJU ISLAMSKE ZAJEDNICE PREDSTAVNIKA DVIJE OPCIJE
6
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
DŽUDŽEVIĆ POZVAO DRŽAVU NA DEBLOKADU PRAVA BOŠNJAKA
Prljave igre sa
pravima Bošnjaka
Muhedin Fijuljanin
HEFTIČNIK
[email protected]
Šta sadrži „paket“
Koliko čega je koliko, ili, prevedeno na rječnik aktuelnog popisa stanovništva, od
kog broja ko „vadi“ koji procenat, pitanje je oko kojeg su, prošle nedjelje, „lomljena
koplja“ na novopazarskim elektronskim medijima. U, za samu temu neočekivano
oštroj retorici, prednjačili su zagovornici bojkota popisa, pozivajući se na nikad
čudnija „obrazloženja“ i računice koje, nikada i nikome, neće ostati nimalo jasne.
„Žar“ ispoljen tom prilikom ostaće još jedno neslavno sjećanje bošnjačkih
unutrašnjih trvenja i nesloge, koji su prethodnih desetak i više godina obilježili
sveukupni politički i društveni život na ovim prostorima.
U sjenci neslavne medijske hajke, više puta već viđene na našim malim ekranima,
ovogodišnji popis stanovništva među Bošnjacima na ovim prostorima ostaće
upamćen i po još jednom kuriozitetu. Po prvi put, na popisu, Bošnjaci su se, bez
trunke sumnje i pritisaka režima, mogli izjasniti o elementima svog nacionalnog
identiteta - nacionalnosti, jeziku i vjeri. U punom obimu, kako je to uobičajeno reći.
Mogli, ali nisu. Pozivom na bojkot popisa od strane onih koji se u javnosti
predstavljaju kao najtvrdokorniji „branitelji“ prava Bošnjaka, „žiška“ je ovoga puta
bačena iz samog bošnjačkog „dvorišta“. „Sami pali, sami se ubili“, rekao bi narod.
Koliko god da ih je, jedan broj Bošnjaka koji su odazvali pozivu „lijepog našeg“ će,
ipak, ostati, neevidentiran. Kakve će posljedice sve to imati u narednim strateškim
planovima razvoja ovoga kraja, kao i u nekim daleko bitnijim stvarima, na „kasniju
pamet“ pozivaće se ponajviše, opet, oni koji su tome upravo i najviše kumovali.
Trpjeće, kao i uvijek, sam narod. Krivac? Njega ćemo već lako naći.
A prošle nedjelje počela je realizacija jednog od strateški najznačajnijih
infrastrukturnih projekata za cijeli sandžački kraj - rehabilitacija puta Novi Pazar Sjenica. U znaku u narodu već prepoznatljive ministarske saradnje i zajedništva u
ključnim stvarima vezanim za razvoj Sandžaka, radovi na izgradnji novog puta od
Novog Pazara do Sjenice, označili su početak aktivnije intervencije države u
Sandžak, otvarajući vrata našim „nadama“ o skorijem početku izgradnje i sna
zvanog auto-put kroz Sandžak. Da taj projekat može biti realnost nadu pruža i
finansijska podrška vlade nikada jače prijateljske nam Republike Turske, zemlje čiju
„pruženu ruku“ sandžački Bošnjaci nastoje iskoristiti i u rješavanju ne samo
infrastrukturnih, nego i svih ostalih problema na ovim prostorima. Detalji
sporazuma koji bi trebali značajno umanjiti postojeće tenzije već su procurjeli u
javnost a zvanično će biti objavljeni već ovih dana. Šta će, međutim, sadržati cijeli
„paket“, još se ne zna. „Kiseo osmjeh“ proteklih dana pokazivali su mnogi.
IN
IZGRADNJA PUTA NOVI PAZAR - SJENICA
Počeli radovi na obnovi i proširenju puta koji povezuje Novi Pazar i
Sjenicu. Obnovu puta finansiraju vlade Srbije i Turske, a cijeli projekat
će koštati 30 miliona eura. Ta saobraćajnica važna je za Sandžak i
Srbiju pošto predstavlja sponu sa planiranim auto-putem koji bi trebalo
da prolazi preko Peštera.
MEDIJSKI „RAT“ OKO POPISA
Na novopazarskim televizijama prošle nedjelje vođen je pravi
medijski „rat“ u vezi sa aktuelnim popisom stanovništva.
Neviđeno čak i u izbornim kampanjama, u emisijama uživo,
sagovornici su do besvijesti vrijeđali jedni druge, a koliko nam je
svojstvena mržnja svjedoči i sam stil pojedinaca koji su nisu
birali način kako druge „ubijediti“ u njihovo mišljenje.
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
Vršilac dužnosti predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad
Džudžević izjavio je da je krajnje
vrijeme da država sazove konstitutivnu sjednicu BNV.
On je pozvao Ministarstvo za
ljudska i manjinska prava, državnu
upravu i lokalnu samupravu da
hitno sazove konstitutivnu sjednicu Bošnjačkog nacionalnog vijeća na osnovu rezultata izbora od
prošle godine.
Prema njegovom mišljenju
samo na taj način se može prevazići vakuum koji, kako je rekao, ne
odgovara ni državi ni Bošnjacima.
Džudžević je na konferenciji za
novinare sadašnje ponašanje države nazvao "prljavom igrom", ističući da na taj način ona sebi, kako
je rekao, stvara alibi za zaustavljanje, odnosno neostvarivanje prava
pripadnika bošnjačke nacionalne
zajednice, u skladu sa Ustavom i
zakonima.
Zbog toga je, smatra Džudžević, neophodno pozvati 17 vijećnika Bošnjačke kulturne zajednice,
čiju je listu predvodio Muamer Zukorlić, 13 vijećnika Bošnjačke liste,
sa njim na čelu, kao i pet vijećnika
sa liste Bošnjačkog preporoda, bliske ministru rada i socijalne politike i osnivaču Sandžačke
demokratske partije Rasimu Ljajiću, i konstituisati novi saziv Bošnjačkog nacionalnog vijeća prema
rezultatima prošlogodišnjih junskih izbora.
Džudžević je, na konferenciji za
novinare, istakao da država sa
jedne strane zanemaruje zahtjeve
aktuelnog saziva BNV-a, a sa druge
strane ne raspisuje nove izbore, niti
želi da konstituiše novi na osnovu
junskih izbora.
"Država je došla u vrlo lagodnu
poziciju da ove činjenice koristi kao
alibi kojima onemogućava ili zaustavlja ostvarivanje bošnjačkih
prava zagarantovana Ustavom i zakonima", rekao je Džudžević.
Kada je riječ o popisu stanovništva, Džudžević je rekao da, ako
bi se on smatrao činom građanske
lojalnosti prema Srbiji, onda Bošnjaci ne bi imali ni jedan jedini
razlog da se odazovu tom popisu.
"Međutim, BNV je građane
pozvao na popis, jer smatramo da
smo pozvani da time podižemo kapacitet i otvaramo mogućnost za
deblokiranje procesa koji je doveo
do ozbiljne povrede garantovanih
prava Bošnjaka", kazao je on.
Popis je, smatra Džudžević,
dobra prilika da se taj proces deblokira u korist Bošnjaka, ali i države
koja želi da se legitimiše kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.
Riješiti status BNV
Narodni poslanik Bošnjačke liste za
evropski Sandžak Esad Džudžević
razgovarao je prošle nedjelje sa
predstavnicima američke PER
organizacije Aleksom
Grigorevim i njegovim
saradnicima Špetinom Gašijem i
Ivanom Stanojev.
Džudžević je predstavnike
američke PER
organizacije upoznao
o trenutnim
aktivnostima i
projektima Bošnjačkog
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
nacionalnog vijeća, o problemima na koje
Vijeće nailazi prilikom implementacije
Ustavom i zakonom garantovanih prava
pripadnicima bošnjačke
nacionalne zajednice u oblastima
službene upotrebe jezika i pisma,
obrazovanja, kulture i
informisanja na bosanskom jeziku.
Poseban akcenat u razgovoru
Džudžević je stavio na pravni položaj i
status Bošnjačkog nacionalnog vijeća,
kao i odnos državnih organa prema
zahtjevima Vijeća u smislu zaustavljanja i
onemogućavanja ostvarivanja
garantovanih prava Bošnjacima u Republici
Srbiji, čime su Bošnjaci postali manjinska
zajednica sa najnižim stepenom
ostvarenosti svojih prava.
U tom kontekstu Džudžević je izrazio
očekivanje da američka PER organizacija
učini sve kako bi se situacija vezana za
konstituisanje Bošnjačkog nacionalnog
vijeća riješila u najkraćem mogućem roku
konstituisanjem organa Vijeća u skladu sa
izbornim rezultatima od 6. juna 2010.
godine uz učešće sve tri izborne liste,
raspisivanjem novih izbora ili na neki drugi
zakonom dopušten način.
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LIST SUFINANSIRA MINI STARST VO KULTURE REPUBLIKE SRBIJE NA PREPORUKU BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
Počela izgradnja puta Novi Pazar - Sjenica
Ministri Milutin Mrkonjić, Sulejman Ugljanin i Rasim Ljajić ozvaničili su danas početak radova na
putu Novi Pazar - Sjenica, saobraćajnici od izuzetne važnosti sa
Sandžak i cijelu Srbiju, koja predstavlja sponu sa budućim autoputem ka Južnom Jadranu koji će
proći preko Peštera.
Ministar za infrastrukturu i
investicije Milutin Mrkonjić
rekao je novinarima da su Vladi
Srbije jednako važni i lokalni putevi, koliko i koridori.
„Prema sadašnjem stanju
prvo ćemo ići na modernizaciju
ovog puta i ispravljanju krivina, a
onda nastavljamo dalje. Zahvaljujući ministrima Ugljaninu i Ljajiću ovaj region ima mjesto koje
mu pripada. Vlada je do sada
odvajala onoliko koliko je mogla
sredstava za potrebe građana
Novom Pazara, Tutina i Sjenice i
građani treba da znaju da je Vlada
sa njima”, rekao je Mrkonjić.
On je dodao da se problemi
oko izgradnje obilaznice oko
Novog Pazara moraju riješiti i da
se sa i ovim radovima mora nastaviti.
Ministar bez portfelja dr. Sulejman Ugljanin rekao je da je
najvažnije da je novac obezbjeđen, a da izvođač radova ima kapacitete.
„Ovo je zajednički projekat
vlada Srbije i Turske, a što više
budemo imali donacija brže ćemo
i završiti put. Svi zajedno insistiramo da se zimus radi projektna
dokumentacija za početak izgradnje puta od Novog Pazara do
Tutina”, rekao je Ugljanin.
Direktor Javnog preduzeća
„Putevi Srbije“ Zoran Drobnjak
rekao je da ovo preduzeće iz svojih sredstava može da izdvoji pet
miliona eura za rekonstrukciju
prvih osam kilometara puta.
„Do kraja godine ćemo, u zavisnosti od vremenskih uslova,
uraditi proširenje puta u dužnini
od dva kilometra. Nakon toga nastavljamo sa rekonstrukcijom i
uređenjem puta u narednih šest
kilometara, a prije svega ćemo voditi računa o povećanju bezbjednosti saobraćaja i udobrnosti
vozača”, rekao je Drobnjak.
Predsjednik opštine Sjenica
Muriz Turković rekao je da će rekonstrukcija puta poboljšati komunikaciju Novog Pazara i
Sjenice.
„Drago mi je da će se i put od
Sjenice do Novog Pazara skratiti
za pola sata, jer će oni koji rade i
školuju se u Novom Pazaru moći
bolje da putuju”, rekao je Turković
„Ovaj put je u veoma lošem
stanju tako da je njegova rekon-
strukcija značajna”, rekao je gradonačelnik Novog Pazara Meho
Mahmutović .
„Konačno je došao dan početka ovih radova koji su najavljivani još prije dvije godine.
Izgradnja ovog puta će trajati dok
nam vremenski uslovi dozvole i
odmah nastavljamo u proljeće.
Preko zime će se raditi projektna
dokumentacija za rješenja problema serpentina od Bijelih Voda
do Duge Poljane”, kazao je Mahmutović.
Ministri Mrkonjić, Ugljanin i
Ljajić su obišli novoizgrađene
mostove u centru Novog Pazara,
kao i osam ulica u kojima su završeni infrastrukturni radovi.
Projekat puta od Novog Pazara do Sjenice je vrijedan 30 miliona eura i finansiraju ga turska
Eksim banka, sa 85 odsto učešća
u ukupnom iznosu, Ministarstvo
za infrastrukturu sa 60 miliona
dinara, i Putevi Srbije koji će uložiti 112 miliona dinara.
Dionica Novi Pazar - Sjenica
je pristupni put na koridoru 11,
planiranom auto-putu Beograd Južni Jadran, preko Duge Poljane.
U pitanju je važan investicioni
projekat za sandžački kraj, od izuzetnog značaja i na republičkom
nivou.
PREDSTAVNICI BNV RAZGOVARALI SA DELEGACIJOM MISIJE OSCE U SRBIJI
Država da ispuni svoje obaveze
Delegacija Misije OSCE-a u Srbiji, na čelu sa zamjenikom šefa
Misije Tomasom Murom, posjetila je, 12. oktobra, Bošnjačko
nacionalno vijeće.
Tom prilikom predstavnici
OSCE-a upoznati su sa trenutnim aktivnostima i projektima
Bošnjačkog nacionalnog vijeća,
kao i svim problemima na koje
Vijeće nailazi prilikom implementacije Ustavom i zakonom
garantovanih prava pripadnicima bošnjačke nacionalne zajednice u oblastima službene
upotrebe jezika i pisma, obrazovanja, kulture i informisanja na
bosankom jeziku, kao i o odnosu državnih organa u smislu
zaustavljanja i onemogućavanja
ostavarivanja
garantovanih
prava Bošnjacima u Republici
Srbiji.
U vezi sa tim, potpredsjednik Izvršnog odbora BNV i šef
resora za kulturu i informisanje
Muhedin Fijuljanin ukazao je
na ključne projekte Bošnjačkog
nacionalnog vijeća u oblasti kulture i informisanja, ističući značajno zaostajanje u njihovoj
realizaciji u posljednje dvije godine.
Predstavnici BNV upoznali
su zamjenika šefa Misije OSCEa u Srbiji Tomasa Mura sa ignorantskim odnosom Ministarstva
prosvjete Republike Srbije
prema zahtjevima Vijeća za
ostvarivanje prava na obrazovanje na maternjem jeziku, kao i o
nespremnosti tog ministarstva
da učestvuje u finansiranju neophodnih udžbenika za nastavu
na bosanskom jeziku, kao u slu-
zakonom, ističući u vezi sa tim
neophodnost primjene Modela
obrazovanja na bosanskom jeziku za sandžačke Bošnjake u
Republici Srbiji, koje je Vijeće
uradilo u partnerskom odnosu
sa Ministarstvom prosvjete i
drugim relevantnim instituci-
li država i lokalne samouprave u
Sandžaku u dovoljnoj mjeri finansijski potpomažu rad i funkcionisanje
Bošnjačkog
nacionalnog vijeća.
Predstavnici Izvršnog odbora zatražili su od Misije
OSCE-a u Republici Srbiji da
čaju svih drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Srbiji.
Član Izvršnog odbora BNV
i šef resora za obrazovanje na
bosanskom jeziku, dr. Redžep
Škrijelj upoznao je delegaciju
Misije OSCE-a o problemima
vezanim za implementaciju
prava na obrazovanje na bosanskom jeziku u obrazovnom sistemu Srbije, u skladu sa
jama u zemlji, uz konsultaciju
predstavnika iz oblasti obrazovanja iz svih sandžačkih opština.
Pored informacija koje su
dobili od predstavnika Vijeća,
uz konstataciju da je Vijeće
dosta aktivno u sprovođenju
svojih nadležnosti, predstavnike
Misije OSCE-a interesovao je i
pravni status Vijeća, kao i to da
učine sve neophodne napore
kako bi se situacija vezana za
pravni položaj i konstituisanje
Bošnjačkog nacionalnog vijeća
u najkraćem mogućem roku
razriješila u smislu konstituisanja Vijeća na osnovu rezultata
od 6. juna 2010. godine, raspisivanja novih izbora ili na neki
drugi način, u skladu sa zakonom.
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
DOIGRAVANJE I PREIGRAVANJE
Nema ništa bez studeni. Čim poče da steže, istovremeno se pojaviše stvarnost i san,
a mračno posta toliko zabavno, da naše hairli jedinstvo, po ko zna koji put, omeđiše u
Ankari.
Pohvale turskoj mudrosti ne prestaju. Istanbul se drži kao tvrđava, pred kojom se
klanja čitav dunjaluk. Bez riječi i trampe, privodi se kraju nevino cvrkutanje i
graktanje samozvanih lidera, što zagrijani vatrom zapadnog sunca, preko noći vjeruju
samo Orijentu. Tamo gdje se, ne tako davno, vlast kotrljala sokacima, ali nikoga nije
bilo da se sagne. Da je uzme, hrabro i odgovorno, dok ne pristigoše moderni
vizionari, sa Bosfora i iz Anadolije, kojima je budućnost sve jasnija, iako naša
civilizacija hita pravo do šejtana. Čak se naziru i koraci na tom putu, koji pomalo
uskraćuje optimizam.
Svaki vakat ima svoje predrasude. Ima svoj konzervativizam i očigledno sljepilo, jer
svako vrijeme nosi političke nepravde. Svako zna da su idealni odnosi nedostižan cilj,
bez obzira koliko se institucije trudile da emituju idealnu sliku. Naše mogućnosti su
ograničene, na hudu tromeđu, imamo samo jedan jedini Sandžak, ma kakav nam se
zalomio. Da ga volimo neizmjerno i kudimo, na sva usta, iako svi znaju da je naša
krivica što smo sirotinja. Zato odavde svi odlaze, a niko ne dolazi, jer zbog vječite
besparice nismo od Sandžaka napravili privlačno mjesto za prosvjećivanje naroda.
Što smo stariji, sve smo zbunjeniji. Stidljivo priznajemo da je isključivost, odnosno
ekstremizam, najveće zlo koje može da pogodi prostodušne, naivne i dobronamjerne
ljude. Sadašnji ekstremizam ima socijalne uzroke, ali kako objasniti ovu patološku
pojavu kod vremešnih intelektualaca. Kod starina prepunih godina, što javno
podučavaju omladinu na mržnju prema svemu drugome i drugačijem, da bi navodno
sačuvali svoj ugroženi identitet. Sa svih strana napadnut gadžetima,
multifunkcionalnim aparatima kojima nas svakodnevno bombarduju. Tek što smo
savladali ajpod - ručni medijski uređaj, stigne nas ajped - ubica laptopa, ili, u
prijevodu, tableta za smirenje.
Ako zakasni dejstvo, čim na nebu grmi, u glavi sijeva. Od glasa, kojim je sve počelo,
poslije višegodišnjih mračnih noći. Možda bi sad ponovo trebalo da promijenimo ime,
jer više po mnogo čemu nismo isti. Srećom, ime ne čini čovjeka, život ide dalje, iako
naše tradiconalno presvlačenje prividno zaštitnog ruha, nemoguće je nastaviti, kad
smo ogoljeni, ranjeni, povrijeđeni, izmijenjeni, oplemenjeni i sami po sebi novi.
Starog imena, ali u šansi da iz radoznalosti, a ne hrabrosti, otkrijemo neku davno
skrivenu ljepotu, toliko moćnu da ujedini naše ljubavi i mržnje: love - hate
relationship.
Da nije te znatiželje, vjerovatno bi odavno potonuli. Progutali bi nas veliki historijski
događaji, koji nikome na praštaju neobjašnjive promašaje, pogrešno lično i kolektivno
prestrojavanje, gomilu stereotipa, zabluda i ljudskih nepravdi. Izgubili bi kontakt sa
realnošću i potisnuli zdrav razum. Trivijalno bi upali u zamku, odnosno mrežu za
hvatanje “korisnih budala”, što bi rekao drug Lenjin, nego smo bili katapultirali da u
demokratiji, kao svako pretpolitičko društvo, zaista dalje od svoga nosa ne vidimo.
Toliko nam je “krv pala na oči”, da se teško snalazimo u prostoru i vremenu, pa o
svemu mislimo “bez veze”, sa onim što nas okružuje, što nas spaja i razdvaja. Toliko
smo jedni drugima stali na žulj, zavukli ruku u džep, na svakojake načine, direktno i
posredno, da su nam samo pare u ustima i ušima. Po tankom i debelom crijevu,
okupirali smo mozak nevidljivim potezima, koji su zapravo vrlo vidljivi. Treba samo
otvoriti oči i vidjećemo šta smo mogli, a nismo znali. Jer, puno smo se zamjerili,
uglavnom zbog nepovjerenja i prezira prema znanju. Ovdje se nikad nije cijenila moć
učenosti, već nekad jedino politički uticaj, a danas samo finansijska moć.
Ali, ostanite na vezi. Naši znani junaci, nisu usamljeni. Nisu ni samo jačeg pola, nego
im se pridružuju ambiciozne žene. Uprkos simbolu društvene jednakosti i osnovama
prirodnog prava, čak i trećemilenijumska tendencija naginje na mušku stranu, što
važi i za institucionalne libele. Međutim, dame hrabro brišu biološke minuse i
antropološke otklone, pošto su žene racionalnije, praktičnije, operativnije od
muškaraca, iako je, također, istina da će svaka žena, ma koliko pametna i osviješćena,
makar na trenutak povjerovati u budalaštinu da je upravo njen muškarac “nosilac
kamena mudrosti”. Prosto rečeno, dame padaju iz kontre, što bi rekli igrači preferansa.
Tamo gdje su najjače, upravo u emotivnoj sferi, u kojoj muškarci, bez izuzetka,
priznaju prednost nježnijeg pola. Demarkaciona linija, nije ispisana. Žene se, ipak,
zatvorenih učiju, u zanosu igre pred demonskom otmenošću, najčešće preigraju.
Ako ima teksta, nema konteksta i suprotno. Nema činjenica da opravdaju tamnu boju
i pošalju specifičnu poruku. Za najnovije hlađenje auspuha, mlađeg od proljeća, što
donosi jesenji zvuk i spasonosno ubjeđenje: Sunce se rađa na Istoku.
Hodže ne padoše na behar, nego na tursko voće. Idu nezadrživo, tamo gdje im je
mjesto. Pravo u narod, da narod gradi njih, a nikako naopako.
Prebrojavanje i odbrojavanje su završeni. Ovo je kraj krivog kalemljenja. Strogo
čuvana, sad je javna tajna. Moraćemo dalje, ali zajedno…
EK odobrila Srbiji
status kandidata
Evropska komisija preporučila je da
se Srbiji dodijeli status kandidata za
prijem u Evropsku uniju, "uz razumjevanje da će se dijalog Beograd Priština obnoviti". Početak pregovora zavisiće od dijaloga s Kosovom.
"Na osnovu napretka u sprovođenju reformi, saradnji s Haškim
tribunalom i pomirenja u regionu,
predlažem da se Srbiji dodijeli status kandidata, uz pretpostavku da
Srbija nastavi dijalog s Kosovom i u
dobroj vjeri primjeni dosad ostvarene sporazume", izjavio je komesar za proširenje EU Štefan File u
Briselu.
File je rekao da, pored toga, Evropska komisija predlaže da se pregovori o priključenju pokrenu čim
Beograd postigne dalji napredak u
ispunjavanju ključnog kriterijuma,
a to su dalji koraci u normalizaciji
odnosa sa Prištinom, "u smislu
uslova Procesa stabilizacije i priključenja".
"To je jedini prioritet, i on sam
po sebi predstavlja potvrdu ostvarenih reformi pravosuđa, vladavine
BORIS TADIĆ
Ponosan na dobre ocjene
Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je ponosan što je reforme koje je Srbija
sprovela Evropska komisija ocijenila kao uspješne.
Tadić je, također, istakao da preporuka Komisije da Srbija u decembru dobije status
kandidata ako se nastavi dijalog Beograda i Prištine podrazumjeva upravo ono
što je i Srbija željela - da se dijalog nastavi i da se riješi problem.
"Ponosan sam zbog toga što EK sagledava kao veoma uspješne reforme koje je
sprovela Srbija, a posebno zato što je dobila dobre ocjene u osjetljivim oblastima
kao što je borba protiv organizovanog kriminala, korupcije i pravosuđa. I građani
Srbije, također, treba da budu ponosni", rekao je Tadić.
Tadić je uvjeren da je moguće da Srbija u decembru dobije stastus kandidata i da
se otvore perspektive za dobijanje datuma za otpočinjanje pregovora o članstvu.
prava i drugih oblasti od ključnog
značaja za ispunjavanje kopenhaških političkih kriterijuma", rekao
je File.
Trenutno, u Vladi Srbije šef delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer
premijeru Mirku Cvetkoviću prenosi izvještaj EK, koji je File već
saopštio u Briselu.
Time su potvrđena saznanja da
će EK Srbiji odobriti status kandidata, ali da će Kosovo ostati kao
"kamen spoticanja", odnosno da
MIRKO CVETKOVIĆ
Priznanje Vladi
Premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio da je veoma zadovoljan mišljenjem EK
o kandidaturi Srbije i ocijenio da je preporuka Brisela značajno priznanje
Vladi.
"Ovo mišljenje pokazuje da je Evropska komisija prepoznala napore koje je
Srbija učinila i reforme koje smo sproveli", rekao je Cvetković na konferenciji
za novinare u Vladi Srbije.
Šef delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer, koji je premijeru Cvetkoviću prenio
mišljenje Evropske komisije, ocijenio je da je to veoma važan datum u
odnosima Evropske unije i Srbije.
Dok su većina domaćih stranaka pozdravile dobijanje statusa kandidata, SRS
su protestovali ispred Predsjedništva Srbije. Iz inostranstva su, također, stigle
pozitivne reakcije.
ćemo dobiti i datum otpočinjanja
pregovora tek kada Srbija ostvari
napredak u rješavanju pitanja koja
su u dijalogu sa Prištionom već na
stolu - telekomunikacija, energetike, diploma i regionalnog predstavljanja Kosova.
U izvještaju EK se, prema pisanju medija, navodi da Srbija nastavlja da podržava paralelne
institucije lokalne vlasti na sjeveru
Kosova, kao i da je na zahtjev Beograda prekinut dijalog sa Prištinom,
poslije nemira na administrativnim
prijelazima.
Evropska komisija očekuje od
obje strane, Srbije i Kosova, kako se
navodi, da smanje tenzije na sjeveru
Kosova i da omoguće slobodno
kretanje ljudi i transport robe.
Srbija treba da prihvati da Euleks vrši svoja ovlašćenja u svim dijelovima Kosova, navodi EK.
Inače, File je prošle nedjelje Hrvatskoj dao "zeleno svjetlo" za članstvo, uz dvogodišnji "mehanizam
nadzora" sprovođenja reformi, a
Crna Gora je dobila preporuku za
početak pregovora o pristupanju.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
RAZGOVORI O OBJEDINJAVANJU ISLAMSKE ZAJEDNICE SRBIJE
Riješeno pitanje podjela
Islamska zajednica Turske-Diyanet
ponudio je dvijema islamskim zajednicama u Srbiji sporazum o pomirenju, odnosno formiranju
jedinstvene zajednice koja će djelovati na području cijele Srbije. Pozivajući se na neimenovane izvore,
bliske učesnicima u pregovorima,
mediji prenose da je za Tursku pitanje podjela među muslimanima u
Sandžaku riješeno.
Kako je načelno dogovoreno
Islamska zajednica Srbije i Islamska
zajednica u Srbiji treba da prihvate
formiranje jedinstvene organizacije,
a prema tom sporazumu, sadašnjim
poglavarima i njihovim najbližim
saradnicima bilo bi zabranjeno da
se kandiduju za čelne funkcije u jedinstvenoj organizaciji.
Sporazumom bi, u osnovi, bilo
utvrđeno da je vjerskim poglavarima zabranjeno političko djelovanje i agitovanje za određene
političke ciljeve, kao i političko okupljanje u džamijama.
Sporazum, također, utvrđuje
dijelovanje islamske zajednice u Srbiji, uz poštovanje integriteta i suvereniteta Srbije i njenih zakona.
Prema prijedlogu, uspostavljanje
jedinstvene Islamske zajednice Srbije
značilo bi njeno djelovanje na teritoriji Srbije, sa jednim vjerskim poglavarom na čelu. Prijedlog, međutim,
Kreatori “Istanbulskog sporazuma”
ne definiše unutrašnju organizacionu
strukturu i to bi, kako se najavljuje,
bilo pitanje naknadnog dogovora.
Prema prijedlogu, najviši vjerski autoritet buduće jedinstvene
islamske zajednice trebalo bi da
bude biran na izborima.
Prema dobro obaviještenim izvorima, prije nego što bude ponuđen islamskim zajednicama, turski
rijaset će sporazum predočiti i vlastima u Srbiji.
Mediji su, prošle nedjelje, objavili vijest da se pregovori o pomire-
nju dvije opcije u islamskoj zajednici
Srbije odvijaju na relaciji Beograd Sarajevo - Ankara, i da će oni rezultirati političko-državnom inicijativom čije odluke, kako se tvrdi, neće
moći da odbije ni reis-ul-ulema
Islamske zajednice Srbije Adem Zilkić, kao ni glavni muftija Islamske
zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić.
Kako je rečeno u Rijasetu
Islamske zajednice u BiH, Sarajevo
zastupaju vrhovni poglavar te vjer-
ske zajednice Mustafa Cerić i bošnjački član Predsedništva BiH
Bakir Izetbegović, a Beograd, odnosno Novi Pazar dvojica ministara u Vladi Srbije - Sulejman
Ugljanin i Rasim Ljajić.
U neposredne pregovore nisu
uključeni ni Zilkić ni Zukorlić i
oni, kako se tvrdi, neće imati gotovo nikakvog uticaja na odluke
koje budu donijete u okviru ove
trilaterale, jer će im one praktično
biti nametnute.
Mediji prenose da je Cerić je u
svom prijedlogu zatražio da Muamer Zukorlić ostane na čelu sandžačkog muftijstava, kao sandžački
muftija, što je u načelu odbijeno.
Turska islamska zajednica je
uslovila dalju pomoć dvijema
islamskim zajednicama prihvatanjem tog sporazuma.
Turska je i ranije pokušavala da
pomiri dvije islamske zajednice u
Srbiji, ali prvi napori ambasadora
te zemlje Ali Rize Čolaka nisu donijeli rezultate.
MEŠIHAT ISLAMSKE ZAJEDNICE SANDŽAKA
Pomirenje nema alternativu
MINISTAR SULEJMAN UGLJANIN
Putevi će povezati ljude
Ministar bez portfelja u Vladi Srbije dr.
Sulejman Ugljanin potvrdio je Tanjugu da je
na liniji Beograd - Sarajevo - Ankara
pronađeno rješenje kojim će ponovo biti
uspostavljeno jedinstvene Islamske
zajednice Srbije na poštovanju suvereniteta i
teritorijalnog integriteta zemlje.
"Rješenje je u jedinstvenoj islamskoj
zajednici, koja će poštovati suverenitet i
teritorijalni integritet Srbije i koja će
sarađivati sa svim drugim crkvama i
vjerskim zajednicama u Srbiji i okruženju",
rekao je Ugljanin.
"Imamo način za pomirenje, sve strane pregovora su dale svoju saglasnost i mislim da ćemo
Novu godinu svi zajedno dočekati u slozi, miru, jedinstvu, na opštu dobrobit svih građana",
kazao je Ugljanin. On je dodao je da je rješenje osmislio vrhovni vjerski poglavar Turske
Mehmed Gormez, a sporazum bi trebalo da potpišu predstavnici tri zemlje, kao i aktuelni
vjerski poglavari Adem Zilkić i Muamer Zukorlić. Ugljanin je objasnio da su Beograd, Ankara i
Sarajevo podjednako bili zainteresovani da se prevaziđu sadašnji problemi i podjele unutar
Islamske zajednice Srbije, kao i da su predstavnici Beograda, uključujući i najviše zvaničnike
Srbije, dali saglasnost na predloženi sporazum. On je potvrdio da sporazum onemogućava
Zilkića i Zukorlića da se kandiduju za vrhovnog poglavara objedinjene islamske zajednice, kao
i da oni i njihovi saradnici neće moći da učestvuju u političkim kampanjama, a politika će,
dodao je, biti protjerana iz islamskih institucija i džamija. Sporazum, inače, predviđa 15
tačaka, na koje su predstavnici Srbije dali saglasnost, rekao je Ugljanin. Buduća islamska
zajednica će, prema njegovim riječima, imati obavezu da sarađuje sa drugim crkvama i
vjerskim zajednicama u Srbiji i okruženju. Ministar Ugljanin je poručio da će na sve probleme
u Sandžaku biti dat ekonomski odgovor. "Kada napravimo puteve, naći ćemo način da
pomirimo ljude, jer putevi povezuju ljude", naglasio je on.
Na sastanku Mešihata Islamske zajednice
Sandžaka koji je održan u Tutinu, nakon
svečanog otvaranja džamije u Mitrovi,
kao i mnogo puta ranije, podvučeno je da
pomirenje unutar Islamske zajednice
nema alternativu, i da se do njega mora
doći što prije.
Pregovori su neophodni kako bi se našlo
najbolje moguće rješenje za sve vjernike
na području sandžačkog mešihata, kao i
cijele zemlje, zaključeno je na sjednici
Mešihata IZ Sandžaka.
„Bez obzira na glasine koje se javljaju u
medijima, svi članovi Mešihata Islamske
zajednice Sandžaka, kao i prisutni imami,
profesori, vjeroučitelji, mualimi i hatibi,
očekuju da će se na islamski, pravičan
način sprovesti inicijativa za ujedinjinje,
koje će biti najbolje za sve muslimane koji
žive u Srbiji, a prije svega u Sandžaku,
gdje su problemi i najprisutniji”, kaže se u
saopštenju sa sjednice Mešihata.
„Predstavnici Mešihata Islamske
zajednice Sandžaka u pregovirima će
krajnje biti kooperativni i dati puni
doprinos u procesu pomirenja”, zaključuje
se u saopštenju.
MINISTAR SRĐAN SREĆKOVIĆ
Podrška miru i toleranciji
Ministar vjera i dijaspore Srđan
Srećković izjavio je da podržava
svaku inicijativu koja doprinosi
razvoju vjerskih sloboda, miru i
toleranciju među ljudima, pa
tako i najavljeni sporazum o
uspostavljanju
objedinjene
Islamske zajednice Srbije.
Srećković je povodom tog sporazuma istakao da će poštovati princip prema kome je država odvojena od crkava i vjerskih zajednica.
"Vjerujem da će se u skladu sa dosadašnjim ponašanjem i odnosima države i
vjerskih zajednica u Srbiji biti jedna
mirna i tolerantna atmosfera", rekao je
Srećković za RTS.
6 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
RAZLIČITI STAVOVI O OBJEDINJENJU ISLAMSKE ZAJEDNICE PREDSTAVNIKA DVIJE OPCIJE
Zilkić i Zukorlić i dalje na dvije strane
Predstavnici dvije islamske zajednice pozdravljaju napore Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine
na rješavanju pitanja podijeljenosti u Islamskoj zajednici Srbije.
Reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Adem Zilkić, međutim, kaže da Islamska zajednica
Srbije ni na koji način nije uključena u pregovore o objedinjavanju IZ Srbije, koji se vode u
Ankari.
Vrhovni poglavar svih muslimana u Srbiji smatra da je "bez
presedana to da sekularna država
i političke partije donose sud o
ustrojstvu islamske zajednice u
jednoj suverenoj državi".
Zilkić je Tanjugu rekao da posebno vrijeđa to što je "druga
strana", Islamska zajednica u Srbiji Muamera Zukorlića, imala
svog predstavnika i to oličenog u
njegovom bosanskom kolegi,
kako je rekao, ideologu, Mustafi
Ceriću.
"S njihovim direktnim učešćem odlučuje se o sudbini dvije
trećine Islamske zajednice Srbije,
a mi do danas nismo dobili nikakav papir, nikakvu zvaničnu informaciju i nismo imali nikakav
kontakt sa bilo kojom stranom
koja je učestvovala u pregovorima, pa ni sa onom koja je u tim
pregovorima predstavljala Beograd", rekao je Zilkić.
grafskom sastavu okuplja sedam
nacionalnih manjina, a da istovremeno niko od njih, također,
nije zastupljen u pregovorima.
"Mi, dakle, nemamo o čemu
trenutno da se izjašnjavamo, iako
se radi o sudbini vjernika i vjerskih službenika, jer do danas ne
znamo ni šta treba da prihvatimo
ili da odbijemo", rekao je Zilkić.
On smatra neprincipijelnim
to što se u medijima špekuliše sa
nekakvom finanijskom pomoći
Turske Islamskoj zajednici Srbije,
jer, kako tvrdi, ta vjerska zajednica za četiri godine postojanja
Zilkić je dodao da se ta islamska zajednica isključivo finansira
iz svojih resursa, sredstvima vjernika i da će tako biti i ubuduće.
Za reisa pomirenje unutar
islamske zajednice nema alternativu i ono, kako kaže, mora da
bude ispred svakog drugog rješenja. Njemu, međutim, nije jasno
kako se neko može miriti, a da ne
bude ni prisutan.
"Ne sumnjam u dobre namjere aktera inicijative o jedinstvenoj islamskoj zajednici.
Sačekaćemo konačni papir ako
nam bude dozvoljeno da imamo
Islamske zajednice Srbije. Nije tu
bilo riječi o modalitetima, ni o detaljima uopšte. Ali, to je bilo nešto
što su oni smatrali vrlo bitnim da
bi se afirmisao razvoj Sandžaka,
koji bi poslije relaksirao i druge
nacionalne i političke teme. Ja
sam izrazio spremnost da doprinesem obnovi jedinstva. Nema
nikakvih ustupaka u pogledu
strukture Islamske zajednice i
njene povezanosti sa sjedištem u
Sarajevu. To su stvari koje nikada
ne mogu biti na stolu za dogovore", kazao je Zukorlić za sarajevski "Dnevni avaz".
Zukorlić ističe da može biti
partner i sa Turskom i sa Srbijom,
i sa drugima, ali da se "o Bošnjacima ne može odlučivati bez Bošnjaka".
Zukorlić ističe da je "klima za
ukidanje IZ povoljnija nego prije",
jer su, kako kaže, "Zilkić i njegovi
ljudi veoma iscrpljeni".
"Politički i bezbjednosni faktori vještački održavaju tu grupu
ljudi. Oni nemaju resurs opstanka, nemaju muslimana, nemaju članova Zajednice, pa tako
ni uporišta i legitimiteta", kaže
Zukorlić.
AIDA ĆOROVIĆ
Jasna poruka Turske
Predsjednica NVO Urban-in Aida Ćorović izjavila je
za B92 da je poruka Turske bila jasna.
"Ukoliko želimo neku vrstu pomoći, neku vrstu
saradnje, neophodno je da se dvije islamske
zajednice ujedine. Mislim da je Turska već pokazala
da ima dovoljno uticaja, prije svega u pomirenju
između Rasima Ljajića i Sulejmana Ugljanina prije
nekoliko godina i smirivanju tenzija u političkom
smislu", istakla je Ćorovićeva.
DARKO TANASKOVIĆ
Zajednica svih vjernika
Turska opet posreduje među Bošnjacima
On, također, kaže da je posebno začuđujuće to što Islamska
zajednica Srbije u svom demo-
nije dobila nijedan jedini dinar od
te zemlje, ali ni od bilo koje druge
države.
MEHO OMEROVIĆ
Sporazum uz saglasnost Srbije
Narodni poslanik i funkcioner Socijaldemokratske partije
Srbije (SDPS) Meho Omerović izjavio je da se, na sreću,
odmaklo u razgovorima koji se odnose na pomirenje i
buduće formiranje jedinstvene Islamske zajednice Srbije,
kao i da bez saglasnosti Srbije sporazuma neće ni biti.
"To ne treba kriti od javnosti, posebno što razgovore
podržavaju i u njima učestvuju visoki zvaničnici tri države - Turske, Bosne i
Hercegovine i Srbije", rekao je Omerović Tanjugu.
uvid u njega, odrediti se, ali ne
lično već kao institucija", poručio
je Zilkić.
Sa druge strane, predstavnik
Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić izjavio je najprije da
će poštovati sve odluke koje budu
donijeli vjerski poglavari u Ankari i Sarajevu.
Svaki dogovor, za Zukorlića,
međutim, može imati smisla
samo ako se ide na ukidanje
Islamske zajednice Srbije.
"Oni su jako insistirali na očekivanju da mi budemo fleksibilni
u pogledu obnove jedinstva
Prof. dr. Darko Tanasković smatra da bi bilo
najbolje da je do rješenja o uređenju odnosa u
Islamskoj zajednici Srbije došlo bez uticaja sa
strane, ali da je očevidno da su unutrašnje podjele
u njoj takve da to prosto nije moguće.
Tanasković primjećuje da u tim razgovorima glavnu
riječ vode političari.
"Političarima se mogu smatrati i reis-ul-ulema
Mustafa Cerić, koji se već odavno mnogo više bavi
politikom nego vjerom, a i novi predsjednik Predsjedništva za vjerska pitanja
Turske Mehmet Gormez, jer je institucija na čijem je on čelu neka vrsta
''ministarstva za islam'' i organizaciono je vezana za Predsjedništvo Vlade
Turske", naveo je Tanasković.
Tanasković napominje da bi važna pretpostavka za depolitizaciju islamske
zajednice na teritoriji Srbije moralo biti njeno tretiranje kao zajednice svih
muslimanskih vjernika Srbije, a ne kao bošnjačke islamske zajednice, što je
sada slučaj.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
SJEDNICA IGMANSKE INICIJATIVE
Nordijski model na brdovitom Balkanu
Predsjednici Hrvatske, Srbije i
Crne Gore, Ivo Josipović, Boris
Tadić i Filip Vujanović, te predsjednik Predsjedništva Bosne i
Hercegovine (BiH) Željko Komšić u petak 14. oktobra su, u
sklopu 22. sjednice Igmanske inicijative, potpisali zajedničku izjavu o partnerstvu za evropsku
budućnost regije u kojoj izražavaju ''čvrstu uvjerenost'' da je
perspektiva članstva u Evropskoj
uniji (EU) pokretač i jamac mira
u regiji, te posrednik sve boljih
odnosa među građanima i zemljama jugoistočne Evrope
''Izražavamo zadovoljstvo činjenicom da je Republika Hrvatska uspješno okončala pristupne
pregovore, i da je pred potpisivanjem pristupnog ugovora, kao i
očekivanje da će odmah nakon
potpisivanja slijediti i njegova
brza ratifikacija, da Srbija do
kraja godine dobije status kandidata i datum početka pregovora,
Crna Gora datum početka pregovora o pristupanju EU, a BiH
preda aplikaciju za kandidatski
status do kraja godine'', stoji, između ostalog u izjavi.
U izjavi se dodaje kako potpisnici ostaju čvrsto opredijeljeni
za rješavanje otvorenih pitanja
dijalogom i pregovorima u duhu
dobrosusjedstva i na osnovama
međunarodnog prava, te još jednom potvrđuju odlučnost da
svaka od četiri zemlje u među-
sobnim odnosima djeluje tako da
drugima pomogne da se ispune
svi potrebni uslovi za punopravno pristupanje Uniji.
Načelo solidarnosti i uzajamne potpore, navodi se u izjavi, temeljno je načelo na kojem
četiri države žele da grade zajedničku evropsku budućnost, a
potpisnici se slažu da se započeti
proces međusobnog pomirenja
mora nastaviti, u čemu, kako se
ističe, presudnu ulogu ima bliska
saradnja pravosuđa tih zemalja,
ne samo u progonu i kažnjavanju
ratnih zločina, već i svih oblika
organizovanog kriminala.
Sesija Igmanske inicijative
održana je dva dana nakon predstavljanja izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja
regiona, a komesar za proširenje
Štefan File, koji je prisustvao
skupu, podvukao je da je upravo
obećanje dato u Beogradu ključ
za napredak ka članstvu.
"Pomirenje nije samo formalno pitanje, već se radi o suštinskom pomirenju, čemu su svi
u regionu doprinjeli. Zajednička
deklaracija pružiće snažan signal
svima u svijetu da su vaše zemlje
uspjele da se izbore s tim problemom", rekao je File.
Kao jedan od ključnih problema koji koče put ka članstvu,
File je naveo odnose Srbije i Kosova i podvukao da dijalog sa
Prištinom mora biti nastavljen.
Ponavljajući da je to i namjera Beogarda, predsjednik Srbije Boris Tadić rekao je da je u
tom pogledu racionalni optimista, ali i dodao da Srbija neće odstupati od "uspostavljenih
principa".
"Nema lakog rješenja za problem Kosova, i toga treba da
budu svjesni posebno oni koji su
odgovorni za budućnost evropskog kontinenta. I mi smo toga
svjesni u Srbiji. Nema rješenja
koja nas vraćaju u prošlost, ali
moramo pronaći rješenja koja
obezbjeđuju održivost u buduć-
REZOLUCIJA SAVJETA ZA LJUDSKA PRAVA UN
Specijalni izvjestilac za istinu i pravdu
Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija, usvojio je, 26. septembra, rezoluciju A/HRC/18/L.22
kojom se uspostavlja specijalni
izvjestilac za promociju istine,
pravde, reparacija i garancija neponavljanja zločina.
U obrazloženju rezolucije, Savjet je istakao potrebu za
suočavanjem sa prošlošću, potragu za
istinom i pomirenjem i stavio poseban akcenat na
vansudske
mjere
koje se tiču teških kršenja ljudskih prava i
međunarodnog humanitarnog prava.
Zadatak specijalnog izvjestioca, koji će, kako se očekuje,
biti imenovan u martu 2012. godine, će, između ostalog, biti da
prikupi informacije o djelova-
njima komisija za istinu i pomirenje, kao i da preporuči zasnivanje takvih komisija.
Svom radu specijalni izvjestilac će pristupati iz perspektive žrtava. Sarađivaće sa nevladinim
organizacijama na ispitivanju
problema iz oblasti o kojima izvještava. Specijalni izvjestilac će
biti obavezan da prisustvuje događajima koji su relevantni za
njegov mandat. Najbliži sarad-
nici će mu biti Visoki komesar za
ljudska prava i Savjet za ljudska
prava Ujedinjenih Nacija. Svoj
rad će sumirati u godišnjem izvještaju Generalnoj skupštini i
Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih Nacija, a mandat
će mu biti tri godine.
Rezoluciju o uspostavljanju specijalnog
izvjestioca za promociju istine, pravde, reparacija i garancija
neponavljanja zločina
je podržalo skoro
osamdeset država-članica UN-a, među kojima i Srbija, Hrvatska,
Slovenija, Makedonija,
Crna Gora, Bosna i Hercegovina.
Naročitu ulogu u motivisanju zemalja u regionu odigrala je
Bosna i Hercegovina, koja se za
ovu rezoluciju zalagala od samog
početka.
nosti", rekao je Tadić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić naveo je,
uz Tadića, da različit stepen napretka, kao i neriješena bilateralna pitanja ne smiju biti
korišćena za otežavanje puta pojedinih zemalja ka EU.
"Nema alternative evropskim
integracijama, niti za BiH, niti za
cijeli region. Smatramo da je
princip solidarnosti i uzajamne
potpore temeljni princip na kojemu četiri zemlje trebaju graditi
zajedničku evropsku budućnost",
naveo je Komšić.
Podršku da do kraja godine
aplicira za članstvo, BiH dobila je
od svih zemalja susjeda, čiji su lideri poručili da bez te države EU
ne može biti potpuna.
"Ubijeđen sam da u duhu
naših državnih politika, ali i misije Igmanske inicijative, očekujemo što skorije formiranje
Vijeća ministara BiH. Regionalna stabilnost uslov je razvoja
svake države pojedinačno i
ukupnog regiona", rekao je crnogorski predsjednik Filip Vujanović.
Na skupu je konstatovano da
su sve zemlje, izuzev BiH, ostvarile značajan napredak na putu
ka EU. U tom kontekstu, lideri
država regiona upozorili su da
Sarajevo ne smije ostati izolovano i kasniti za drugim zemljama na putu ka članstvu.
"Siguran sam da i političari,
koji su dobili povjerenje svojih
građana, i javnost neće dopustiti
da se naša prijateljska Bosna i
Hercegovina previše udalji od
prvih susjeda i da ide presporo.
Uspjeh Bosne i Hercegovine biće
i naš uspjeh", naveo je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.
Aludirajući na zaoštravanje
odnosa između Beograda i Za-
greba, koje je uslijedilo nakon srpskih optužnica protiv hrvatskih
državljana, Josipović je rekao da
se mora izbjeći "opasna zamka
izbornih ciklusa".
"U našim zemljama uvijek
netko ima izbore i to je, nažalost,
mnogima prilika da kroz jačanje
negativne retorike i poticanju niskih strasti pokušaju gradit svoju
izbornu poziciju. Mislim da zajednički napor, ne samo naših
politika, nego i javnosti mora
tome učiniti kraj. Volio bih da
ključne riječi, ne samo mog izlaganja, nego i inače na ovakvim
skupovima budu: odgovornost,
povjerenje, kompromis, hrabrost, optimizam i samopouzdanje", rekao je Josipović.
Organizatori skupa iz Igmanske inicijative pozvali su na brže
i efikasnije rješavanje otvorenih
pitanja u regionu i zauzeli se za
skandinavizaciju Balkana. Kopredsjednik iz Hrvatske Zoran
Pusić rekao je da balkanski narodi moraju učiti iz prošlosti
kako se nesreće ne bi ponavljale.
"Mi Balkanci poznati smo
ponavljači i politički pojam Balkan postao je nešto što bi pristojne zemlje trebalo da
izbjegavaju", rekao je Pusić.
Tokom radnih sesija u Beogradu predstavljen je "Nordijski
model saradnje", kao i mogućnosti njegove primjene između zemalja - potpisnica Dejtonskog
mirovnog sporazuma. Popov je
objasnio da nordijski model podrazumjeva formiranje međuparlamentarnih grupa saradnje
između četiri balkanske zemlje.
"Balkanske zemlje ne moraju
da kopiraju nordijski model, ali
mogu da uče iz iskustva skandinavskih zemalja", rekao je generalni sekretar Nordijskog savjeta
ministara, Haldor Asgrimson.
8 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
EVROPSKA KOMISIJA
Balkan privlači
svjetske TV-kuće
Crnoj Gori datum,
BiH blokirana
Bosna i Hercegovina je ostvarila vrlo
ograničen napredak u reformama u pravcu
dostizanja evropskih standarda, piše u
izvještaju Evropske komisije, koji je
predstavljen u Briselu.
U BiH nema političke volje za reforme, a
institucije su slabe, bez dovoljno ljudi i
sredstava, pa često postoje samo na papiru,
konstatovala je Komisija.
Nemogućnost postizanja političkog dogovora
o vlasti na državnom nivou stoji na putu
progresa Bosne i Hercegovine da se
preduzmu ključne reforme neophodne za
dalji napredak prema evropskim
integracijama, stoji u izvještaju Evropske
komisije, a kritikuje se i nedostatak
zajedničke vizije političara u BiH.
Politički predstavnici moraju da imaju
zajedničko razumjevanje pravca kojim zemlja
treba da krene i njene budućnosti, zaključak
je Komisije.
Među pozitivnim rezultatima navedena je
liberalizacija putovanja u zemlje šengenske
zone za građane koji posjeduju biometrijske
pasoše. Također, pozitivno je da je, u okviru
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,
Bosna i Hercegovina otpočela strukturni
dijalog o pravosuđu.
Savjetu ministara EU predloženo da Unija
počne pregovore o članstvu sa Crnom Gorom,
ocijenivši da je Podgorica ostvarila značajan
napredak.
Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen
napredak u reformama institucija, navodi se
u izvještaju Evropske komisije.
Evropska komisija je u Briselu predložila
Savjetu ministara Evropske unije da počne
pregovore o članstvu s Crnom Gorom, uz
ocjenu da je "Crna Gora ostvarila
zadovoljavajući napredak, posebno u
sprovođenju ključnih prioriteta i sveukupne
zadovoljavajuće rezultate".
Otud je Crna Gora "sad spremna da otvori
pregovore za članstvo" u Uniji, kaže se u
godišnjem Izvještaju o napretku Crne Gore u
evropskim reformama, koji je Evropska
komisija objavila u Briselu.
U analizi se navodi da je Crna Gora
napredovala na planu političkih i
institucionalnih reformi, "čime je ojačan
značaj parlamenta, sprovođenje izbornog
zakona i depolitizacija javne uprave".
To, dodaje se, ima za posljedicu jačanje
nezavisnosti sudstva, pospješivanje borbe
protiv korupcije i veću slobodu medija. Ali se
podvlači da je nužno nastaviti reforme i da
sprovođenje političkih odluka i zakona još
uvijek predstavlja izazov.
Vlasti u Podgorici, također, treba da nastave
suzbijanje korupcije i dovrše reformu
pravosuđa da bi pravosuđe bilo objektivnije i
djelotvornije. Potrebno je osnažiti
antidiskriminacione mjere, jer su
"nepovlašćene grupe" i dalje izložene
diskriminaciji.
"Crna Gora je sprovela značajne strukturne
reforme na području strateških privrednih
sektora i nastavlja da se otvara prema
zemljama Evropske unije, članicama EFTA i
zemljama Zapadnog Balkana", navodi se u
Izvještaju.
Teškoće predstavljaju neki strukturni
problemi, uz lošu svjetsku finansijsku
situaciju, tako da se "opasnosti za biznis kriju
u nepovoljnim uslovima kreditiranja i
otežanoj privatizaciji", upozorava Evropska
komisija. Nužno je poboljšati energetsku i
saobraćajnu infrastrukturu, a zbog visoke
nezaposlenosti povećati mobilnost radne
snage i omogućiti dodatno obrazovanje.
Budžetka disciplina je od velike važnosti, kao
i mjere za efikasniju naplatu poreza, a mjere
jačanja privrede ne mogu funkcionisati bez
stalnog jačanja pravne države.
U zaključku Izvještaja navodi se da Crna Gora
bez teškoća nastavlja da sprovodi Sporazum
o stabilizaciji i pridruživanju.
Hrvatska 12. na listi za bankrot
Na neslavnoj listi država kojima prijeti
bankrot Hrvatska zauzima visoko 12.
mjesto u svijetu.
Prema izvještaju za treći kvartal, koji je
objavio CMA vižn, Hrvatska je sedma
najrizičnija zemlja u Evropi po stepenu
vjerovatnoće od bankrota sa 27,9 odsto
šanse da uskoro neće moći redovno
podmirivati sve svoje obaveze.
Izvještaj pokazuje da je riječ o
"ogromnom koraku unazad", kada se u
obzir uzme da je, prema istom
istraživanju provedenom prije tri mjeseca,
rizik od bankrota u Hrvatskoj iznosio
"samo" 17,9 odsto.
Prvo mjesto uvjerljivo drži Grčka sa čak
90,6 odsto. Slijede Portugalija sa 61,3
odsto, Ukrajina sa 46,9 odsto, Irska sa 46,2
odsto, Italija sa 33,3 odsto, Mađarska sa
30,7 odsto.
Što se tiče država van Evrope, najveći rizik
od bankrota imaju Venecuela, Argentina i
Pakistan.
Lista država kojima prijeti bankrot
sastavlja se prema cijeni CDS-a, koji
pokazuje koliko iznosi premija osiguranja
duga pojedine države. Hrvatski CDS
trenutno iznosi 484,91 bodova.
Al Jazeera, Chellomedia i
Dogan su neke od velikih medijskih kompanija koje su proteklih mjeseci "ušle" na Balkan.
Da li im je Balkan interesantan
kao tržište ili kao izvorište vijesti jer se radi o "trusnom području"?
Velike svjetske korporacije
ulaze na televizijsko tržište
BiH i regije. Nakon Al Jazeere
Balkans, koja u novembru počinje s emitovanjem programa
iz Sarajeva, stigli su i američka
Chellomedia, koja je preuzela
40 posto udjela na sarajevskoj
OBN televiziji, a TV1 objavila
je strateško partnerstvo s
ogledati u tehničkoj, novinarskoj i svakoj drugoj razmjeni
iskustava s jednom od najuglednijih svjetskih stanica",
kaže Bećiragić.
No, ulazak stranih kompanija na medijsko tržište BiH
nije bez prepreka. Žele li preuzeti udio veći od 5 posto u bh
medijima, inostrane korporacije moraće dobiti saglasnost
bh regulatora za elektronske
medije, s tim da im je vlasnički
udio također limitiran zakonom, pojašnjava pomoćnica
direktora Regulatorne agencije
za komunikacije BiH, Helena
Mandić.
Dogan grupom. Istovremeno,
televizija Pink o dokapitalizaciji pregovara s Mid Europa
Partners.
Vlasnici privatnih televizijskih kompanija u BiH interes
velikih svjetskih kompanija
predstavljaju kao vrhunac vlastitog uspjeha.
"Oduševljeni smo što smo
ušli u partnerstvo s Chellomediom, koji već ima značajne
TV operacije u regiji i posvećen je građenju uspješnih i popularnih TV kanala", izjavio je
vlasnik sarajevskog OBN-a Zagrepčanin Ivan Ćaleta.
I Pink media grupa Željka
Mitrovića, u čijem je vlasništvu i Pink BiH, potvrdila je
kako pregovara o dokapitalizaciji u iznosu od 150 miliona
eura sa velikim evropskim investicionim fondom Mid Europa Partnersom.
Ni Sanjin Bećiragić, urednik programa TV1, ne krije
oduševljenje ove sarajevske televizije strateškim partnerstvom sa svjetski poznatom
kompanijom Dogan.
"Strateško partnerstvo donijelo nam je ekskluzivna
prava, a namjeravamo i širenje
na regiju bivše Jugoslavije. U
sljedećoj fazi TV1 napraviće i
saradnju sa njihovom stanicom CNN Turk koja će se
"Zakon ograničava udio u
vlasnistvu stranih fizičkih i
pravnih osoba na 49%, u elektronskim medijima u BiH,
osim u slučajevima kada se za
eventualne veće udjele dobije
posebna saglanost nadležnog
entitetskog tijela", kaže ona.
Dakle, rupa u zakonu za
većinsko preuzimanje bh televizijskih stanica, ipak postoji.
No, više od toga javnost interesuje čime to relativno malo
marketinško tržište Bosne i
Hercegovine i regije privlači
velike svjetske medijske igrače.
Komunikolog doc. dr Enes
Osmančević kaže kako BiH i
Balkan sadrže elemente
drame, nasilja, pa i potencijalnih ratova, odnosno elemente
vijesti.
To je, po njegovom mišljenju, glavni razlog dolaska
svjetskih televizija u BiH i regiju.
"Balkan njih više interesuje
kao izvor atraktivnih vijesti, a
manje kao atraktivno marketinško tržište", ističe Osmančević.
"Dolaskom svjetskih televizijskih kuća gledaoci u BiH i
regionu dobiće globalnu refleksiju lokalnih zbivanja, te čuti i
vidjeti drugačiju interperetaciju događaja u BiH i okruženju", kaže Osmančević.
S V I J E T Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
Sve više dezertera
u sirijskoj vojsci
Sukobi u Siriji se zaoštravaju. Vlast strahuje
od moguće intervencije NATO, iako
zapadne države još nisu ni priznale sirijsku
opoziciju kao legitimnu vlast. Sve više
vojnika prelazi na stranu pobunjenika.
Demonstracije su odavno prerasle u
sukobe. U Siriji se vodi pravi građanski rat.
Iako vlada tvrdi da je moral armije visok i
da dezertera nema, sve više vojnika
mijenja stranu. Pukovnik Rijad al Asad,
komandant samozvane "Slobodne armije",
poziva vojnike da mu se priključe.
"Pozivamo vojnike da dezertiraju. Ne
pucajte više na sopstveni narod. Ujedinite
se u nacionalnoj armiji koja štiti revoluciju i
njene pristalice u cijeloj zemlji", kazao je
on.
Ove ljude zvanični Damask naziva
naoružanim kriminalcima. Osim njih, Siriji
nad glavom visi moguća vojna intervencija
zapada.
Vladajući političari prijete diplomatskim
sredstvima, ali radikalni vjerski vođa Hasun
koji je blizak vlasti ide mnogo dalje.
"Ako stranci napadnu Siriju, Libanci i Sirijci
će krenuti u samoubilačke napade u Evropi,
Izraelu i Americi. Mučenici već žive među
vama i pripremamo ih za slučaj da
bombardujete Siriju ili Liban. Princip je
jasan: oko za oko, zub za zub. Vi ste počeli,
mi imamo to pravo", ističe Hasun.
U sukobima širom Sirije strada u prosjeku
Obama sve više
kopira Buša
20 ljudi dnevno. U proteklih sedam mjeseci
ubijeno je 3.000 ljudi - uglavnom nedužnih
civila.
Zvanična Sirija upozorila je da će izvršiti
odmazdu protiv bilo koje zemlje koja
službeno prizna opoziciono Nacionalno
vijeće, koje su uspostavili protivnici
predsjednika Bašara al-Asada.
"Preduzećemo oštre mjere protiv bilo koje
države koja prizna ovo nelegitimno vijeće",
izjavio je ministar spoljnih poslova Valid alMualem na konferenciji za štampu, koju je
prenijela sirijska televizija.
Zapadne zemlje, među kojima SAD i
Francuska, pozdravile su uspostavu
Nacionalnog vijeća, ali nisu rekle da će ga
službeno priznati.
Nacionalno vijeće osnovano je u avgustu u
Istanbulu i u njemu su prvi put okupljene
sirijske opozicione grupe iz zemlje i egzila.
U međuvremenu, Sirija je zatvorila jedan
od graničnih prijelaza sa Turskom i tako
onemogućila turskim državljanima da
ulaze u Siriju poslije sukoba u sirijskom
gradu Kamišliju, javili su turski mediji.
Turcima nije dozvoljeno da uđu u Siriju
preko prijelaza na jugoistoku Turske, koji se
nalazi na samo nekoliko kilometara od
Kamišlija, izjavio je agenciji Anadolija
lokalni guverner, prenosi Fena.
Sirijske snage sigurnosti pucale su u subotu
na desetine hiljada ljudi koji su se okupili
na sahrani lidera Kurdske partije
budućnosti Mišala Tamoa u Kamišliju, a
prema riječima aktivista, dvije osobe su
ubijene.
SAD su objavile da je Iran navodno
planirao napad na ambasadora Saudijske
Arabije u Vašingtonu. Američka Vlada
stoga zahtijeva još oštrije međunarodne
sankcije protiv Irana.
"Učiti od Buša znači učiti pobjeđivati“,
tako glasi novi moto administracije
Baraka Obame. Džordž Buš je započeo rat
protiv Iraka na osnovu laži. Pri tome je
sumnja u iračko posjedovanje "oružja za
masovno uništenje" odigrala važnu
ulogu - baš kao i navodne vjerodostojne
informacije jednog insajdera iračke tajne
službe koji se kasnije pokazao kao lažov.
Holder su se optužbama protiv Teherana
već podobro nagnuli kroz prozor. Oni
poručuju svijetu sljedeće: "Teheranskim
državnim teroristima i proizvođačima
autobombila se u bukvalnom smislu sve
može vjerovati! " A onaj kome se sve
može vjerovati mora biti zaustavljen prije
nego on jednog dana zaista i napadne.
Američkog predsjednika predstavnici
izraelske Vlade i Saudijske Arabije opasno
često pitaju zašto po uzoru na Džordža
Buša konačno ne započne tzv.
preventivni rat protiv Teherana i njegovih
atomskih postrojenja. Sada se Obamina
I sada predstavnici američke vlade
ponovo govore o "oružju za masovno
uništenje". Ovaj put riječ je o Iranu. Ova
zemlja je navodno uz pomoć
meksikanskog kartela drogom
namjeravala aktivirati eksploziv ispred
izraelske i ambasade Saudijske Arabije i
navodno, u jednom poznatom restoranu
u blizini Kapitola i Bijele kuće, dići u
vazduh saudijskog ambasadora u
Vašingtonu.
Iranski ajatolah Hamenei i predsjednik
Mahmud Ahmadinedžad su u
međuvremenu toliko umišljeni u svoju
veličinu da vjeruju da u središtu glavnog
američkog grada mogu ubiti
predstavnika zemlje koja je najvažniji
američki trgovinski partner kada je riječ o
nafti i oružju. To je poruka Baraka
Obame. I ona je opasno slična kao i Bušov
govor o oružju za masovno uništenje iz
2003. godine.
Doduše, Obama je manje raspoložen za
izvođenje napada nego što je to bio
njegov prethodnik Džordž Buš. No,
Obamina ministrica spoljnih poslova
Hilari Klinton i ministar pravde Erik
Vlada pobrinula za to da ovo pitanje
bude formulisano još oštrije.
Time vojni napad na iranske bunkere
oružja postaje vjerovatniji. A jedan takav
oružani konflikt je posljednje što trebaju
Bliski istok, Amerika i svijet koji i bez toga
muče ratovi. Riječi mogu biti oružje. I
riječi, kojima su se o Iranu izrazili
američko ministarstvo pravde,
ministarstvo inostranih poslova i šefa
FBI-a, su oružje čiji je cilj Teheran.
Ovakvi verbalni napadi nisu samo opasni,
već bi za dobitnika Nobelove nagrade za
mir, kao što je Obama, morali biti tabu.
Jer, oni se u osnovi baziraju na
saznanjima koje su agenti američkih
vlasti zaduženih za borbu protiv droge
dobili od svog iranskog sagovornika. Pa
ipak ovaj agent je i sam narkoman i
pušten je iz zatvora jer je postao špijun.
Američka Vlada se ovdje nalazi na veoma
tankom ledu. I čak i ako je ovaj svjedok
vjerodostojan, vlada ne mora svima
rastrubiti ono u što ona vjeruje. To je
Barak Obama zapravo morao naučiti od
Džordža Buša - umjesto da ga sve više
kopira.
GLOBALNA EKONOMSKA KRETANJA
Kina privredno osvojila Evropu?
U vrijeme krize, Evropljani i evropske vlade
čeznu za spasiocem. Kina ima velike
devizne rezerve, pa bi mogla biti
potencijalni kandidat. U isto vrijeme, u
Evropi raste i zabrinutost zbog povećanja
kineskog uticaja.
Kina u Evropi istovremeno budi i
nadu i strah. Uprkos ulaganju
činjenica je da su kineska
ulaganja u Evropi još uvijek
relativno mala. Rečenica koju je
izrekao kineski premijer Ven
Điabao 14. septembra na
Svjetskom ekonomskom forumu
u Dalianu u Kini, izazvala je
veliko uzbuđenje: "Evropa je naš
važan strateški partner. Mi
pratimo tamošnje probleme i dužničku
krizu. Kina je spremna da pomogne Evropi i
pojača investicije."
Mediji su spekulisali da bi kineska devizna
sredstva mogla da odigraju ulogu spasioca
zadužene Evrope. Činjenica jeste da Kina
investira u Evropi: 2009. je državna kineska
firma "Cosco", jedan od najvećih operatera
luka na svijetu kupila koncesiju za pretovar
kontejnera u Pireusu u Grčkoj. Prošle
godine kineski proizvođač automobila
"Geli" kupio je "Volvo". Prošlog juna,
Peking je najavio kupovinu mađarskih
državnih obveznica, uz obećanje da će
omogućiti Mađarskoj da postane
transportno i logističko čvorište u
centralnoj Evropi.
U Kelnu je za 100 miliona eura podignuta
fabrika kineske firme građevinskih
materijala "Sani", u avgustu je kineska
centralna banka obezbjedila tri odsto
udjela u minhensko reosiguranje. Ulažu
kineska državna preduzeća, država
direktno ili privatne kompanije.
Šef njemačke privredne komore u Šangaju
Jan Nether potvrđuje da sve više kineskih
fondova teče kao Evropi, posebno
Njemačkoj.
"Sve više kineskih kompanija
zainteresovano je za ulaganje u Njemačkoj.
Zanima ih tehnologija ili pristup na
evropsko tržište, a Njemačka na tom planu
nudi odličnu osnovu", kaže Nether.
Kinezi su u prvoj polovini godine investirali
dvostruko više nego prošle godine.
Investicije se velikom brzinom povećavaju.
Ipak, za izvlačenje Evrope iz krize, čemu su
se mnogi ponadali nakon govora kineskog
premijera Ven Điabaoa, kineske investicije
su, uprkos zamahu, suviše male.
Samo 1,7 odsto svih stranih
direktnih investicija na
kontinentu dolaze iz Kine. Tako
su u Njemačkoj Kinezi do sada
investirali 1,3 milijardi dolara.
Njemačka je u Kini investirala 13
puta više. Kina je postala
investiciona destinacija broj
jedan, nalazi se ispred EU.
Kineske kompanije su još uvijek
jako daleko od takvih pozicija na
evropskom tržištu, kaže Džang Haibing iz
Instituta za međunarodne studije u
Šangaju.
"Pravne prepreke na evropskom tržištu su
velike. Isti je slučaj i sa standardima koji
vladaju u socijalnom sektoru, radnoj
sredini i zaštiti životne sredine. Većina
kineskih kompanija nije u stanju da ispuni
te standarde. Evropa nije dobro mjesto za
kineske privatnih kompanije. U situaciji
kada veliki broj evropskih firmi nisu u
stanju da prežive, kako onda mogu kinske
firme da to urade", ističe Haibing.
DW
10 Sand`a~ke novine H R O N I K A
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
INICIJATIVA ZA IZGRADNJU ŽELJEZNIČKE PRUGE RAŠKA - NOVI PAZAR
Željeznica stiže na Pešter
Novi Pazar i Rašku bi u skorije vrijeme trebalo da povezuje željeznička pruga. Inicijativu za poketanje
ovog projekta potpisali su čelnici
Novog Pazara i Raške, a projekat bi
trebalo da podrži Republika Češka.
Projekat izgradnje željezničke
pruge od Raške do Novog Pazara
predviđen je i Prostornim planom
Republike Srbije, a sredstva u iznosu
od 30 miliona eura potrebna za izgradnju te trase, trebala bi biti obezbjeđena u okviru paketa pomoći
češke Eksportne banke za pomoć
željeznicama Srbije u ukupnom iznosu od oko 300 miliona eura
Ističući ogroman značaj izgradnje željezničke pruge od Raške do
Novog Pazara, gradonačelnik Novog
Pazara Meho Mahmutović je kazao
da je za ekonomski oporavak jednog
grada i regiona bitna dobra infra-
struktura, koja bi privukla investitore
i otvorila nova radna mjesta.
„Željeznica bi za nas kao grad
STUDENTI TRAŽE RJEŠENJE KLJUČNIH PROBLEMA
Desetka za Srbiju
Više od 10 studentskih organizacija iz cijele
Srbije, među kojima i Studentski parlament
Državnog univerziteta u Novom Pazaru,
uputilo je otvoreno pismo javnosti u kome
su obrazložili svoje zahtjeve za rješavanje
ključnih studentskih problema.
Studentske organizacije su najavile i
konkretne akcije u naredne dvije nedjelje
pod nazivom "10-ka za Srbiju".
Oni traže smanjenje školarina i
transparentnost prilikom formiranja cijena,
odnosno potpunu reformu finansiranja
NOVI PAZAR DOBIJA STUDENTSKI DOM
Rektor Državnog univerziteta u Novom Pazaru prof. dr. Ćemal Dolićanin
očekuje da će najkasnije za dvije godine biti završena kompletna izgradnja i
unutrašnje opremanje multifunkcionalnog objekta od četiri hiljade kvadrata,
čija je izgradnja počela nedavno pored ove ustanove.
Dolićanin je rekao da je podrumski i prizemni dio tog objekta namijenjen za
labaratoriju, dok su prva dva sprata predviđena za studentski dom.
„Biće to mini studentski dom sa oko 100 mjesta, na kome će prednost za
stanovanje imati studenti razmjene iz drugih zemalja, a jedan sprat ovog
objekta sa 15 mjesta namijenjen je za gostujuće profesore”, rekao je Dolićanin,
ističući da će izgradnja kompletnog objekta koštati oko 600 hiljada eura.
Državni univerzitet u Novom Pazaru ima oko 3.000 studenata, a od ovog broja
njih oko 900 je sa strane.
visokog obrazovanja, veća ulaganja u
razvoj i kvalitet obrazovanja, borbu protiv
odliva mozgova i protiv korupcije, kao i
studentske prakse i obezbjeđivanje poslova
za studente.
Studenti traže da se svim studentima koji
su u protekloj godini ostvarili 60 ESPB
omogući da naredne budu na budžetu ili u
potpunosti oslobođeni školarine, a oni sa
48 ESPB da budu oslobođeni dijela
školarine.
Oni zahtijevaju potpunu primjenu zakona,
a prije svega ukidanje koncepta "obnova
godine", zatim produžetak "apsolventskog
staža" na teret budžeta za generacije koje
su prve osjetile reformu visokog školstva
bez obzira na ostvarene bodove, pravo na
ispitni rok svakog mjeseca, regulisanje
stipendija i zdravstvene zaštite za
doktorante, kao i stvaranje institucionalnih
bila od neprocjenjive važnosti za
ekonomski oporavak. Za oporavak
i grada i regiona neophodna je
prava infrastruktura - korišćenje
autoputa, aerodroma, željeznice.
Inicijative su u toku, za aerodrom
u Lađevcima, pripremljena je trasa
Beograd - Bar preko Pešteri, kao i
ova priča sa željeznicom. Sve to je
preduslov za velike investicije. Sa
ovom ozbiljnom pričom, Novi
Pazar i cio region mogu biti predmet ulaganja investitora”, rekao je
Mahmutović.
Predsjednik opštine Raška
Dragiša Ilić je, također, rekao da bi
izgradnja željeznice od Raške do
Novog Pazara bila od izuzetnog
značaja za tu opštinu, jer bi pove-
zivanje sa Novim Pazarom poboljšalo rad preduzeća u toj opštini.
„Opština Raška je „željezničko
čvorište“, u čijem je interesu ovakav
način povezivanja sa Novim Pazarom. Ova željeznica daće značajan
doprinos razvoja preduzetništva u
Raški i Novom Pazaru”, rekao je Ilić.
Prema Ilićevim riječima, opština Raška već ima prugu prema
Kraljevu i Kosovskoj Mitrovici, ali
je ona u veoma lošem stanju.
Prema planovima, nova moderna željeznica od Raške do
Novog Pazara u drugoj fazi bi se
„pružila” dalje preko Pešterske visoravni prema Bijelom Polju, što bi
bilo od velikog značaja za privredu
cijelog regiona.
Master studije u Novom Pazaru
Svršeni studenti četvorogodišnjih akreditovanih studija ove godine će po treći put moći da
upišu master studije na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.
Portparol ove visokoškolske ustanove Biljana Dumić izjavila je za Radio Sto plus da je ove
godine planirano da se na 13 studijskih programa upiše 230 studenata.
„Planirano je da primimo 120 studenata koji će se školovati na budžetu i 110
samofinansirajućih. Oni će master studije moći da upišu na smjerovima: pravo, ekonomija,
srpska književnost i jezik, matematika, arhitektura, građevinarstvo, računarska tehnika,
poljoprivredna proizvodnja, prehrambena tehnologija, hemija, rehabilitacija, biologija i sport
i fizičko vaspitanje”, kazala je Dumićeva.
Ona je dodala da će pravo na upis master studija imati studenti koji su završili odgovarajući
studijski program koji je uporediv sa programima na Državnom univerzitetu i sa dozvolom za
rad od Ministarstva prosvjete u trenutku sticanja diplome.
Dumićeva je istakla da će, pored ovih uslova, kandidati za upis studija morati da polože i
prijemni ispit koji se sastoji iz usmenog i pismenog dijela.
“Pismeni dio prijemnog ispita polagaće se 22. oktobra, a usmeni dan kasnije. Rezultati ovih
ispita biće objavljeni 24. oktobra, dok će upis primljenih kandidata biti 25. i 26. U slučaju da
se za određeni studijski program ne javi dovoljan broj studenata, taj program nećemo
realizovati”, istakla je Durovićeva.
Samofinansirajući studenti će školarinu, koja iznosi 100.000 dinara, za jednu studijsku
godinu, moći da plate u četiri rate.
okvira za nezavisno studentsko
organizovanje.
Otvoreno pismo studenata Srbije potpisali
su Studentska konferencija univerziteta
Srbije, Studentska unija Srbije, Studentski
parlament Univerziteta u Beogradu, Savez
studenata Beograda, Studentski parlament
Univerziteta u Novom Sadu, Studentski
parlament Univerziteta u Nišu, Savez
studenata Univerziteta u Nišu, Studentski
parlament Univerziteta u Kragujevcu,
Studentska asocijacija Univerziteta u
Kragujevcu, Studentski parlament
Univerziteta u Prištini s privremenim
sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, Studentski
parlament Državnog univerziteta u Novom
Pazaru, Savez studenata Univerziteta u
Novom Sadu.
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
HIKAJE
BOŠNJAČKA KULTURNA BAŠTINA
Bijela tabija u Sarajevu
Smještena na jugoistočnim obroncima Sarajeva,
skrivajući u kamenom plaštu historiju grada od
srednjeg vijeka do danas, Bijela tabije zasigurno
predstavlja jedan od najimpozantnijih i
najvrednijih objekata graditeljeskog naslijeđa ovog
prostora.
Dominantan položaj Bijele tabije u odnosu na
prirodni amfiteatar historijskog gradskog jezgra, te
pogled koji se pruža duž rijeke Miljacke sve do
savremenih stambenih naselja na zapadu Sarajeva,
čine specifičnu, gotovo sasvim prirodnu,
koreografiju prirode i ljudskog stvaralaštva.
O vremenu nastanka Bijele tabije do danas su
izrečena različita mišljenja. Prema jednom, objekat
je nastao oko 1550. godine (mišljenje je zasnovano
na podacima koje daje putopisac Katarino Zeno), a
porušena je u vrijeme izgradnje Vratničkog grada i
na njenom mjestu je izgrađena nova utvrda, koju
danas prepoznajemo po poligonalnom obliku.
Prema drugom mišljenju, na mjestu Bijele tabije se
još u srednjem vijeku nalazila tvrđava, koja nije
bila veća od uobičajenog tipa srednjovjekovne
odbrambene utvrde koja štiti otvoreno naselje
(podgrađe) u njenoj blizini.
Uspješnu rekonstrukciju izgleda srednjovjekovne
HIKAJE
Trgovac i papagaj
Mevlana u svojoj Mesneviji je naveo lijepo
i poučno kazivanje o trgovcu i njegovom
papagaju.
Trgovac koji je stalno bio na putu imao je
papagaja. Jednog dana odluči da ide u
Indiju, okrenu se papagaju i upita ga: "Da
li imaš želju da ti nešto donesem iz
Indije?"
Papagaj odgovori: "Nemam, osim jedne
molbe. Kada stigneš u Indiju, prenesi
moje selame slobodnim papagajima tamo
tvrđave na mjestu Bijele tabije uradio je Alija Bejtić
na osnovu podataka koje daju izvori iz XVII
stoljeća. To je bila tvrđava pravougaone osnove
(dužine cca 75 m pravcem sjever-jug, širine cca 50
i reci da imaju prijatelja u ovom kafezu,
pa ako imaju kakvu poruku, neka mi je
pošalju."
Kada je trgovac stigao u šumu punu
slobodih papagaja, prenio im je poruku
svoga papagaja. Odjednom primjeti da svi
papagaji, kao da ih srce presječe,
popadaše s grana i ostadoše nepomični.
Trgovac bi potresen i ostade u nedoumici
šta da uradi. U svakom slučaju, desilo se
nešto što se nije trebalo desiti.
Kada se vratio kući i ispričao svome
papagaju neobičan događaj, vidje čudo
veliko - i njegov papagaj pade i ostade
nepomičan.
I ovoga puta trgovac osta zaprepašten, ali
m pravcem istok-zapad) sa četiri kule na uglovima,
kvadratne osnove i petom iznad ulazne kapije.
Ovakav izgled grada datira ga na kraj XIV ili
početak XV stoljeća.
Zanimljiva je jedna osobenost u arhitekturi i
koncepciji, po svoj prirlici jedinstvenog utvrđenja u
srednjovjekovnoj bosanskoj fortifikacionoj
arhitekturi. Ovako koncipirana pravougaona utvrda
sa četiri kule na uglovima ima sličnosti sa
srednjoevropskim utvrdama, sa jakim uticajem
gotičke ugarske gradnje.
Na debelim kamenim zidovima nalaze se otvori za
topovske cijevi.
Uspostavljanjem stalne osmanske vlasti na ovom
prostoru, polovinom XV stoljeća, ništa bitnije se ne
mijenja u izgledu tvrđave. U njoj je uspostavljena
posada timarlija i za njihove potrebe izgrađena
džamija unutar tvrđave.
Na austrijskoj karti iz 1882. godine ucrtani su
temelji džamije u obliku osmougla, sa ulazom koji
je bio paralelan sa ulaznom kapijom tvrđave
(sjeverna strana). Džamiju spominje i Evlija
Čelebija u svom putopisu iz 1660. godine. Uz
džamiju, unutar tvrđave se po njemu nalazila kuća
imama, dvojice mujezina i vojnih svirača, zatim
žitni magazin i nekoliko kuća članova posade.
Evlija Čelebija objašnjava i otkuda naziv Bijela
tabija, pa veli da se zbog krečenja u bijelo tako
prozvala.
ništa više nije mogao učiniti. Otvorio je
vrata kafeza, uzeo papagaja za noge i sa
velikom tugom bacio ga vani.
Čim dodirnu zemlju, papagaj skoči i na
veliko čuđenje trgovca odleti iznad grada,
u pravcu Indije.
Trgovac shvati da sve što se desilo bila
lekcija, i to s porukom: Ako želiš biti
slobodan, jedini način je da najprije
umreš, a ta smrt početak je vječnog
života.
U Nehdžul-belagi se kaže: "Iselite vaša
srca sa Ovoga svijeta prije nego što vam
tijela presele sa njega". (Kod arifa postoje
dvije vrsti smrti, smrt po izboru i
neizbježna smrt.)
12 Sand`a~ke novine E U R O I N T E G R AC I J E
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
VODIČ KROZ EVROPSKU UNIJU (3)
Produbljenje i proširenje EU
Jedan od prvih sastanaka Savjeta Evrope
Godine 1973. dolazi do
prvog proširenja Evropske Zajednice (EZ) prijemom u članstvo Velike Britanije, Danske i
Irske. Kao uslov za prijem novih
članica navedeno je jedino prihvatanje acquis communautairea, mada je na sastancima Savjeta
bila razmatrana i snaga britanske
ekonomije, kao i njene veze sa
Komonveltom.
Acquis
communautaire
predstavlja zajedničku baštinu
(nasljeđe, tekovina) Evropske
unije, a obuhvata sve važeće ugo-
vore i pravne akte EU koji su izvedeni iz njih. Prihvatanje
Acquis communautaire-a i danas
predstavlja jedan od glavnih
uslova za prijem novih članica.
Sedamdesete godine bilježe
prve korake ka stvaranju monetarne unije. Put do Eura, koji
danas svakodnevno koriste građani Evrope, nije bio nimalo lak.
Odricanje od sopstvene nacionalne valute za države je uvijek
predstavljalo odricanje od veoma
važnog pokazatelja suvereniteta.
Ipak, godine 1970. Verner (bivši
FAZE EKONOMSKE INTEGRACIJE
Zona slobodne trgovine - podrazumjeva ukidanje carina između država
članica.
Carinska unija - ustanovljavanje zajedničkih carinskih stopa prema spolja.
Jedinstveno tržište - uspostavljanje slobodnog protoka roba, usluga, rada i
kapitala između država članica.
Ekonomska unija - harmonizacija ekonomskih politika država članica.
predsjednik vlade Luksemburga)
predstavlja plan postepenog formiranja ekonomske i monetarne
unije (EMU).
Međutim, ukupna situacija
na međunarodnom planu sedamdesetih godina (pad Bretonvudskog sistema i naftna kriza)
nije išla u korist formiranju
EMU, što je navelo evropske države da još jednom preispitaju čitavu ideju.
Godine 1979. uspostavljen je
Evropski monetarni sistem
(EMS) koji je podrazumjevao
ništa više od kontrole kolebanja
deviznih kurseva država članica
Zajednice. Neki od neposrednih
ciljeva EMS-a bili su suzbijanje
inflacije, povećanje obima investicija i ekonomska stabilizacija
unutar Zajednice.
Države članice su 1974. odlučile da ustanove Evropski savjet,
odnosno da učine sastanke šefova vlada tj. država redovnim,
što je podrazumjevalo sastajanje
najmanje dva puta godišnje.
Odlučeno je, također, i da se
Evropski parlament bira na opštim, direktnim izborima, što se
prvi put dogodilo 1979. godine.
Osamdesete godine počele su
proširenjem Evropske Zajednice
stupanjem Grčke u članstvo
1981. godine, a kasnije i Španije i
Portugalije 1986. godine.
Novi podsticaj integraciji stigao je usvajanjem Jedinstvenog
evropskog akta (JEA) 1986. godine (stupio je na snagu 1987.),
kojim je učinjena prva izmjena
osnivačkih ugovora EZ.
Kao jedan od ciljeva JEA
predviđa finalizaciju zajedničkog
tržišta do kraja 1992. godine. Da
bi to bilo ostvareno trebalo je donijeti veliki broj akata, što bi bilo
teško ostvarivo jednoglasnim
odlučivanjem u Savjetu. Stoga je
Jedinstvenim evropskim aktom
proširen broj oblasti u kojima je
moguće odlučivati kvalifikovanom većinom.
Kako bi se zakonodavnim
aktima Zajednice dao veći demokratski legitimitet, Evropskom parlamentu, kao instituciji
neposredno izabranoj od strane
građana, data je veća uloga u
odlučivanju, uvođenjem takozvanog postupka saradnje.
Jačanje uloge Parlamenta i
proširenje većinskog nasuprot
jednoglasnom odlučivanju trend
je koji se nastavio u svim sljedećim reformama EZ/EU.
Šefovi država ili vlada država
članica EZ sastajali su se i prije 1974.
godine kako bi raspravljali o pitanjima koja su u tom trenutku bila
važna, između ostalog, i za funkcionisanje Evropske Zajednice.
Godine 1974. šefovi država ili
vlada država članica EEZ odlučili
su da te sastanke učine redovnim, odnosno, da se sastaju najmanje dva puta godišnje.
Prvi put se, pod nazivom Evropski savjet, sastanci šefova država ili vlada država članica
ozakonjuju Jedinstvenim evropskim aktom 1987. godine. Odlučeno je, također, i da se Evropski
parlament bira na opštim, direktnim izborima, što se prvi put
dogodilo 1979. godine.
ŠIRENJE EVROPSKE UNIJE
1973. (1. januar) - Velika Britanija, Danska i Irska;
1981. (1. januar) - Grčka;
1986. (1. januar) - Španija i Portugalija;
1995. (1. januar) - Austrija, Finska i Švedska;
2004. (1. maj) - Češka, Slovačka, Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska,
Slovenija, Mađarska, Kipar i Malta;
2007. (1. januar) - Bugarska i Rumunija.
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI (6)
DOBA KLASIČNIH ŠKOLA PRAVA
Prema shvatanju Ebu Hanife,
izvore jednog pravnog propisa
treba tražiti sljedećim redom: 1.
Kur'an, 2. Sunnet, 3. idžma ashaba,
4. kijas, 5. istihsan i 6. urf.
Ebu Hanife je bio veoma strog
u prihvatanju hadisa. Ta strogost
ga je dovela dotle da je od Es-Sunnetu-l-kavli priznao za mutevatir
samo 17 predaja. Kasniji protivnici
pokušali su mu pripisati odbacivanje hadisa u cjelini. To je demantovano cijelim zbirkama hadisa
koje je upotrebljavao Ebu Hanife.
Ove zbirke su sačinili kasniji hanefijski pravnici, počev od Ebu Jusufovog sina, i one su u literaturi
poznate pod imenom “Mesanidu
Ebi Hanifeti”. Štampane su u Indiji.
Ebu Hanife je ograničio upotrebu slobodnog, ničim vezanog
mišljenja (rej), uvodeći namjesto
njega sistematsko zaključivanje po
analogiji (kijas). Postavio je uvjet
da se analogija primjenjuje u situaciji kada nema vjerodostojnog
hadisa. I u takvom slučaju zaključivanje po analogiji se mora temeljiti na propisu Kur'ana ili Sunneta.
Time je sadržina propisa do koga
se dođe putem analoškog zaključivanja učinjena ovisnom o sadržini
propisa koji potiče iz objavljenog
teksta, te je spriječena proizvoljnost slobodnog mišljenja.
Uviđajući da stroga pravilnost
pravničnog rasuđivanja ne dovodi
uvijek do pravičnog rješenja, Ebu
Hanife je dopustio mogućnost korekcije analoškog zaključivanja. To
je postignuto uvođenjem istihsana
među izvore prava. To znači da će
se odstupiti od pravnog propisa do
koga se došlo putem analogije
ukoliko to zahtijevaju razlozi pravičnosti.
Ovaj princip zajedno sa priznanjem urfa, običaja za izvor prava
na području muamelata, imali su
za posljedicu fleksibilnost cjeline
hanefijskog tumačenja prava. To je
ovoj školi kasnije omogućilo visok
stepen prilagođavanja potrebama
društva u razvoju.
Definišući izvore prava i određujući njihov međuodnos, Ebu
Hanife je došao na područje metodologije prava, posebno pravnotehničkih metoda. Na ovom polju
njegova je zasluga za prve doprinose nauci usulu-l-fikha, koja će
svoj sistematizovani oblik dostići
kod kasnijih pravnika.
Kod Ebu Hanife, a kasnije i njegovih učenika, uočena je orijentacija ka apstrakcijama. Rješavani su i
pretpostavljeni slučajevi, a uopštavanjem sadržine niza pojedinačnih
normi došlo se do opštih pravnih
pravila (el-kavaidu-l-kullije).
pojedini učenici Ebu Hanife zauzmu drugačije pozicije u praktičnom životu u odnosu na svog
učitelja.
Najvažniji učenici Ebu Hanife
su Ebu Jusuf i Muhammed eš-Šejbani, te Zufer b. Huzejl.
Ebu Jusuf Ja'kub bin Ibrahim el-Ensari
Primjer pravnog tumačenja
1. Kur'an, IX:34-35.
“... Onima koji zlato i srebro
gomilaju i na troše ga na Allahovu
putu - navijesti bolnu patnju na
Dan kada se ono u vatri džehenemskoj bude usijalo, pa se njima
čela njihova i slabine njihove i leđa
njihova budu žigosala. Ovo je ono
što ste za sebe zgrtali; iskusite zato
kaznu za ono što ste gomilali.”.
Zaključak: Na uskladišteno
zlato i srebro treba dati zekjat.
Učenici
Ebu Hanife je imao znatan broj
učenika koje je sam dijelio na tri
kategorije: one koji duboko poznaju pravnu nauku (naučnike),
one koji mogu izdavati pravna mišljenja (savjetnike) i one koji mogu
presuđivati sporove (sudije). Savjetovao je da se svako bavi onim
poslom za što je sposoban. Svoje
učenike je učio da znanje koje
steknu ne služi za postizanje ovosvjetskih pogodnosti, već se treba
upotrijebiti za stvar vjere. Iako sam
nije prihvatio javne službe, zbog
težnje da sačuva nezavisni položaj
tumača prava u vrijeme nekih nasilničkih vladara, svojim učenicima je dopuštao da to mogu
učiniti ako vide da bi neka služba
došla u ruke pojedinaca koji će kršiti pravo i raditi protiv opšteg interesa. To će imati za posljedicu da
U historiografskoj literaturi
ovaj pravnik se spominje kao učenik koji je zapisao učenje svoga učitelja. Arapskog je porijekla, a kao
godina rođenja se spominje
113/731. Živio je u Kufi do prihvatanja kadijske službe, kada je prešao u Bagdad, gdje je ostao do kraja
života, 182/798. Bio je veoma blizak halifi Harunu er-Rašidu, koji
ga je imenovao za kadi-l-kudat ili
velikog sudiju, novu funkciju u historiji islamskog pravosuđa. Iako je
to bila počasna titula data sudiji
prijestonice, Ebu Jusuf je postao
halifin savjetnik u pitanjima pravosuđa, finansija, uprave i sl.
Od brojnih djela koja se spominju uz ime ovog pravnika očuvan je “Kitabu-haradž”, djelo koje
je napisao na traženje Harana erRešida, a koje tretira pitanja javnih
finansija, uprave, sudstva i sl. Ovo
je djelo kasnije uveliko uticalo na
regulisanje zemljišnih odnosa u
Osmanlijskoj carevini i Indiji. Za
ime ovog pravnika vežu se još i ova
djela: “Kitabu-l-asar”, o hadisima
koje je prenosio Ebu Jusuf; “Kitabu
ihtilafi Ebi Hanifeti ve Ibni Ebi
Lejla”, o razlikama Ebu Hanife i
njegovog savremenika, kufanskog
kadije Ibni Ebi Lejla; “Er-Reddu
'ala sijeri-l-Evza'i”, odgovor na Evzaijinu raspravu o međunarodnom pravu; “Kitabu-l-hijeli”, o
pravnim doskočicama, itd. Spominju se i njegove knjige o namazu,
zekjatu, postu, šerijatskom nasljednom pravu, oporuci, punomoćstvu, kupoprodaji, krivičnom
pravu i drugom.
U cjelini, za Ebu Jusufa se kaže
da je slijedio pravnu metodologiju
Ebu Hanife. Njihov međusobni
odnos se poredi s odnosom Platona prema Sokratu. Uočeno je da
se Ebu Jusuf više oslanjao na hadis
nego učitelj, što se objašnjava okolnošću da je u njegovo doba bilo
više autoritativnih izvora za saznanje Poslanikovih hadisa. Nekada
tumačenje Ebu Jusufa predstavlja
sužavanje slobodnog mišljenja Ebu
Hanife. Ističe se, također, njegovo
često mijenjanje stavova, čemu je
vjerovatno doprinio položaj pravnika-praktičara.
Sam Ebu Jusuf je imao veliki
broj učenika (spominje se 103). Ta
okolnost i činjenica da je kao najuticajnija ličnost u pravosudnom
sistemu abasijske države imao uticaj na imenovanje kadija i proces
primjene prava, imali su za posljedicu intenziviranje širenja hanefijskog mezheba. Istovremeno, s
njim je započelo vezivanje pravnika za pravno tumačenje Ebu
Hanife umjesto ranije vjernosti
pravničkoj tradiciji teritorije. (U literaturi se od tog vremena govori o
“sljedbenicima Ebu Hanife” a ne
“iračkim pravnicima”).
Muhamed ibnu-l-Hasan eš-Šejbani
U literaturi se označava kao
mlađi učenik Ebu Hanife. Rođen
je 132/749. u Vasitu. Odrastao je
u Kufi, a dio života je proveo u
Bagdadu. Slušao je predavanja
Ebu Hanife i Ebu Jusufa, te Malika u Medini. U vrijeme Haruna
er-Rešida vršio je funkciju kadije.
Ubrzo je napustio javnu službu
radi nezavisnosti i nepristrasnosti. Umro je 189/804. u pedeset
osmoj godini života.
Eš-Šejbaniji je u zaslugu upisano bilježenje teorije hanefijskog
mezheba. Ocijenjen je kao prefinjeni dijalektičar, sistematizator
bogatog pozitivno-pravnog materijala i teoretičar. Poznat je po analizama stvarnih i pretpostavljenih
slučajeva u kojima je široko koristio dedukciju i indukciju. Okolnost da su mu kasniji pravnici,
uostalom kao i Ebu Jusufu, priznali
status
“el-mudžtehidu
fi-lmezhebi” ne govori samo po sebi o
apsolutnoj prednosti mišljenja učitelja nad mišljenjima učenika. Naprotiv, nekada se mišljenja Ebu
Jusufa i Muhammeda uzimaju kao
“norma po kojoj se postupa”
(mufta bihi kavl). Takav je slučaj sa
pitanjem pravnih posljedica uvakufljenja. Prema Ebu Hanifi, vakif
može opozvati uvakufljenje pošto
samim tim aktom ne gubi pravo
vlasništva nad uvakufljenom stvari.
Prema Ebu Jusufu i Muhammedu,
samom izjavom vakifa, odnosno
predajom stvari, vakif gubi pravo
vlasništva nad uvakufljenom stvari,
pa je uvakufljenje neopozivo.
Eš-Šejbani je iza sebe ostavio
veliki broj djela koja se klasifikuju
u dvije kategorije. Djela prve vrste
se nazivaju zahirur-rivajeti ili elusul. To su djela koja služe kao izvori za saznanje pravnog
tumačenja hanefijskog mezheba.
To su djela: “El-Mebsut”, “El-Džamiu-l-kebir”, “El-Džamiu-s-sagir”,
“ Es-Sijerul-kebir”, “Es-Sijeru-ssagir” i “Ez-Zijadat”. Ovih šest
knjiga sabrao je početkom četvrtog vijeka Ebu-l-Fadl el-Mervazi u
zbornik poznat pod imenom “ElKafi”. Pravnici navode da ako u
ovim djelima nije drugačije navedeno izloženi stavovi pripadaju
Ebu Hanifi i Ebu Jusufu.
Druga vrsta djela se naziva ennevadir. To su zabilježena mišljenja pojedinih pravnika koja su
doprla do Eš-Šejbanije. Poseban
doprinos Eš-Šejbanije pravnoj
nauci u najširem smislu je njegovo
bavljenje pitanjima međunarodnih
odnosa i međunarodnog prava u
djelima “Es-Sijer”. Poznati stručnjak za međunarodno pravo C.
Rhyne u djelu “International Law”
(1975) piše:
“Prva kodifikacija međunarodnog prava je zbirka pravnih
slučajeva i prakse koju je sačinio
muslimanski naučnik Eš-Šejbani u
svojim djelima “Sijer” u 8. vijeku,
čime je za više vjekova pretekao
slične zapadne radove”.
Zufer ibnu-l-Huzeji ibn Kajs
Rođen je 110/728. Navodi se
da je u prvo vrijeme bio sljedbenik
škole hadisa, ali se kasnije pridružio iračkim pravnicima i postao
gorljivi zastupnik kijasa. Za života
je vršio službu učitelja i sudije. Pravnu nauku je prenosio usmeno.
Od njegovih pravnih mišljenja najpoznatije je ono koje se odnosi na
dozvolu uvakufljenja gotovog
novca. U ovom pitanju Zufer je
zauzeo drukčije stanovište u odnosu na druge velike hanefijske
pravnike. Pošto je mišljenje Zufera
više odgovaralo izmijenjenim prilikama kasnijeg doba i forsiralo
stvar vakufa prihvaćeno j e u
Osmanlijskoj carevini i Indiji kao
mufta bihi kavl.
.
Biblioteka: Savremeni islamski mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
Peticija Obami o
vanzemaljcima
Big Ben se naginje
Više od 7.500 Amerikanaca potpisalo je peticiju kojom od predsjednika Baraka Obame
traži da objavi sve vladine dokumente o vanzemaljskom životu. To je prvi potez svih onih koji
vjeruju u teoriju zavjere vezanu za NLO-e, te se
nadaju da će se nešto napokon pokrenuti vezano za tu temu.
Ako peticija skupi 17.000 potpisa do 22. oktobra Bijela kuća obećala je da će odgovoriti,
prenosi Daily Mail.
Peticiju je pokrenuo Stephen Basset, koji lobira u Vašingtonu već 15 godina da se napokon
objavi istina o kontaktu između ljudske i vanzemaljske vrste. Na svojoj internet stranici Bassett je naredio administratorima i članovima
društvenih mreža da prosljeđuju link s peticijom dalje kako bi prikupili što više potpisa. U
tekstu peticije se ističe kako je stotine vladinih
zvaničnika javno govorilo o kontaktu čovjek i
vanzemaljaca, te da više od polovine Amerikanaca vjeruje u NLO-e i postojanje neke druge
vrste.
"Ljudi imaju pravo znati. Ljudi mogu podnijeti istinu", stoji u zaključku peticije.
Big Ben, legendarni toranj sa satom na
Vestminsterskoj palati, koji je vizuelni zaštitni
znak Londona, svake godine sve se više naginje,
a opasno nagnuće sada je toliko veliko da se
može vidjeti golim okom, tvrde stručnjaci.
Vrh tornja sada je nagnut skoro pola metra, a
razlog zbog kojeg se to događa jeste taj da
postepeno tone u zemljište ispod sebe, ali više
na svoju sjevernu nego južnu stranu. Razlog
tome su građevinski projekti koji su se radili
ispod temelja 96 metara visokog tornja, čija je
gradnja završena 1858. godine. Ovih projekata
je bilo više - od gradnje kanalizacije iz 1860.,
preko gradnje čuvene linije podzemne
željeznice "District Line", koja se radila deceniju
kasnije, do gradnje podzemnog parkinga za
parlamentarne zastupnike u sedamdesetim
godinama prošlog stoljeća.
Još jedan projekat koji je uzdrmao temelje Big
Bena je gradnja podzemne linije "Jubille Line" u
90-tim godinama prošlog vijeka. Tada su
projektanti koristili specijalnu tehniku kako bi
zaštitili Big Ben i ugradili betonsku ploču ispod
njegovih temelja, ali bez obzira na to, toranj se
nastavio kretati.
Specijalni izvještaj o istrazi koju su provela tijela
Londonske podzemne željeznice i
Parlamentarni resor za imovinu pokazao je da
Kosorova hit
na internetu
Društvenom mrežom Facebook brzinom
munje se širi partijska knjižica na ime Jadranke
Kosor, aktuelne predsjednice Vlade Hrvatske.
Poznat je podatak iz biografije aktuelne premijerke da je u prošlosti bila član Komunističke partije. Trenutno nema potvrde
autentičnosti ove partijske knjižice, te se ostavlja mogućnost da se neko dobro našalio sa premijerkom jer posljednjih mjeseci svoje birače
dodatno motiviše opasnošću od "crvene Hrvatske".
Prema podacima iz ove partijske knjižice,
Jadranka Kosor se u bivši SKJ učlanila u julu
1972. godine.
Najveća stopala
na svijetu
su se kretanja Big Bena intenzivirala u nekoliko
posljednjih godina. Od 2003. uređaji su utvrdili
da se toranj svake godine pomjerio 0,9
milimetara i sada je nagnut prema
sjeverozapadu 0,26 stepeni. Poređenja radi,
čuveni Krivi toranj u Pizi nagnut je oko četiri
stepena.
Ova nagnuća još su u sigurnim granicama, ali u
nekim prostorijima Donjeg doma parlamenta,
smještenog u Vestminsterskoj palati, zbog
njega su se na zidovima pojavila napuknuća.
Ako se legendarni Big Ben nastavi naginjati
ovim tempom, u budućnosti bi se vrlo lako
mogao srušiti.
Prva stvar koju ljudi primjete na Brahimu nije
njegovo stopalo, za koje se on nada da će ga
učiniti slavnim, nego njegova ogromna
veličina. Visok je više od 246 centimetara.
Dok šeta centrom Pariza ljudi iznenađeno
gledaju, slikaju ga i pitaju ga da li je on najveći
čovjek na svijetu. Pa baš i nije najveći čovjek na
svijetu ali sigurno ima najveći par stopala na
svijetu, i to je službeno potvrđeno.
Sudije iz Ginisove knjige rekorda došli su u Pariz
da izmjere njegove sumnje o tome da ima
stopala koja ruše svjetske rekorde.
Marokanac Takioullah ne može stajati u malom
stanu koji dijeli sa majkom, ima poteškoća dok
ulazi u taksi ili metro, i gdje god se pojavi
privlači pažnju.
Sada ima 29 godina, a dok je imao 18 nikome
nije palo na pamet da istražuje njegovu
neobičnu visinu. Nada se da će jednoga dana
imati specijalno napravljen auto koji će moći
voziti ali za sada čak i uzeti par cipela
opterećuje njegov budžet. Prave mu se posebne
cipele, za koju uzimaju čak 3.500 eura.
Prodat najstariji automobil
Najstariji automobil na svijetu prodat je na
aukciji u Pensilvaniji za 4,6 miliona dolara.
Automobil De Dion "steam runabout" iz
1884. godine prodat je nepoznatom čovjeku
pred punom dvoranom u kojoj je bila
aukcija.
Auto koji se pokreće na vodu bilo je
vlasništvo iste porodice 81 godinu prije
nego su ga prodali. Osim toga, to je i prvi
automobil koji su koristili za trke.
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 19. OKTOBAR 2011.
RIFAT ZILKIĆ U KONKURENCIJI NAJBOLJIH ATLETSKIH TRENERA U EVROPI
Atletski mag iz
Novog Pazara
Atletičari Novog Pazara ne prestaju da nam donose radost
novim uspjesima, novim rekordima i medaljama. Na međunarodnoj Uličnoj trci u Višegradu, u
trci na 3.000 metara, Elvedina
Zornić u konkurenciji juniorki
osvaja zlatnu medalju.
Da je i definitivno ona stara u
šampionskoj formi potvrdila je i
Teodora Simović, koja je, u trci seniorki na stazi iste dužine, ponijela
titulu šampionke. U istoj toj trci,
iako pionirka, Ilda Dautović je
osvojila srebrnu medalju.
U glavnoj trci seniora sjajno
je trčao Jasmin Ljajić, koji je
osvojio srebro.
Dan kasnije, na Međunarodnom mitingu mira i prijateljstva
u Sarajevu, u trci seniorki na
1.500 metara, Ilda Dautović je
osvojila četvrto mjesto, dok je Elvedina Zornić bila osma u konkurenciji četrdesetak takmičarki
iz nekoliko zemalja.
Na 12. Ženskoj trci, koja se,
FUDBALSKI KLUB “ND 2011” I DALJE BEZ PORAZA
Pun gas „petroldžija”
po tradiciji, održava na Adi Ciganliji u Beogradu, blistale su
Novopazarke Amela Terzić i
Teodora Simović. U konkurenciji čak 1.850 učesnica, novopazarski dvojac je od početka do
kraja bio na čelu trke na stazi
dugoj 7,7 km. U finišu dvo-
struka evropska prvakinja
Amela Terzić osvaja šampionski
pehar, dok sa 53 sekunde zaostatka u cilj, kao druga, ulazi
Teodora Simović. Treće mjesto
je pripalo još jednoj povratnici
na atletsku stazu Sonji Stolić.
F. Karišik
JOŠANICA UGOSTILA FK FOJNICU
Prijateljstvo, prije svega
Fudbalski hit u Novom Pazaru definitivno je„ND 2011”. Najmlađi klub je već u premijernoj
sezoni bivstvovanja na fudbalskoj sceni pokupio simpatije i poštovanje ljubitelja najvažnije
sporedne stvari na svijetu širom Sandžaka. Jer,„petroldžije” igraju za sve ukuse, na njihovim
duelima nema neizvjesnosti, protivnike„melju” jednog za drugim.
Da su u„punom gasu”, izabranici trenerskog tandema Arapović - Jusufović su dokazali i u
derbiju protiv„Granita” iz Jošaničke Banje. Protivnik kvalitetan, sa prekaljenim igračima,
poput golmana Vulićevića i Kučevića, svojevremeno uzdanica„Bana” iz Raške, pretendent za
viši rang. No, sve potajne želje su ostavili kući, jer je raspoloženi domaćin, na svom terenu,
pokazao još jednom da nema namjeru da rivalima dozvoli da mu priđu. Lahko je ostvaren
11-ti uzastopni trijumf sa 2:0.
„Granit” je srušio Nihad Jaman. Sa dva rijetko lijepa pogotka,„torpedovao” je protivnika i
„petroldžijama” donio 33. bod u Međuopštinskoj ligi Kraljevo.
Odličnu utakmicu, po prohladnom vremenu, obilježio je domaći sastav, više nego sigurnom
igrom, a vodeći gol postignut je na efektan način. Ubačenu loptu sa lijeve strane, vođa navale
Pazaraca, Jaman, lukavo je desnom spoljnom sa ivice kaznenog prostora, rezantnim udarcem
poslao u desni gornji ugao. Minuta 21.
I nakon tog detalja,„ND” je kontrolisao situaciju na terenu, diktirao tempo, ne dozvolivši
protivniku da iole ozbiljnije ugrozi golmana Biševca.
Konačan rezultat postavljen je u sedmoj minuti nastavka. Duga akcija, lopte se opet dokopao
Jaman u šesnaestercu i vrhom kopačke je poslao po drugi put iza leđa Vulićevića.
Pobjeda više nego zaslužena, kao plod, prije svega, kolektivne igre Novopazaraca.
„Podižemo formu iz utakmice u utakmicu. Svjesni smo da je nas čeka još mnogo ovakvih
duela, ali znamo svoj cilj i budite ubijeđeni da ćemo stići do njega. Uz podršku agilne uprave,
prije svih sponzora i vlasnika, Nedžada Dragolovčanina, smatram da imamo veoma dobre
izglede da od ovog kluba napravimo uspješan i uzoran kolektiv. Uslove u kojima radimo
mnogi mogu samo da sanjaju”, ističu za„Sandžačke novine”, Elvir Arapović, kormilar
„petroldžija”, i njegov prvi asistent Bećir Jusufović. Pred njima je, ipak, još jedna važna
prepreka. Za 10 dana, u derbiju jesenjeg dijela prvenstva, titulu će„ovjeriti”, također, pred
svojim navijačima, protiv drugoplasiranog„Jedinstva”.
S druge strane, Nedžad Dragolovčanin, poručuje iz Berlina:„Samo neka vrijedno treniraju i
pobjeđuju. Sve ostalo je moja briga. Prebrodili smo najteže, a to je početak. Sada idemo
korak po korak, u osvajanje fudbalske Srbije”.
Dragolovčanin je već učinio dosta toga. Članarina je, na primjer, besplatna za sve polaznike
škole fudbala, a igrači seniorskog pogona na terenu nose najmoderniju opremu. Fudbalski
kompleks u Selakovcu, koji je dom„ND-a”, do proljeća bi trebalo da poprimi mnogo ljepši
izgled. U planu je postavljanje tribine sa sjedištima, a pri kraju su radovi na izgradnji
modernog balona, sa vještačkom travom, koji će, kažu, biti urađen po najvišim standardima.
E. Nailović
RUKOMETAŠI PORAŽENI U VRANJU
Preuzimanje fenjera
Nakon što su, prošle godine, učestvovali na
Memorijalnom fudbalskom turniru “Kenan
Memija” u Fojnici, stručno rukovodstvo i
fudbaleri Jošanice, oduševljeni prijemom i
gostoljubivošću domaćina, riješili su da se
to sportsko prijateljstvo nastavi ove godine
u Novom Pazaru.
Poslije dva dana boravka u Novom Pazaru,
odigrane prijateljske utakmice
kantonalnog ligaša Bosne i Hercegovine,
Fojnice i novopazarskog zonaša Jošanice i
druženja, Naim Softić, predsjednik kluba iz
Fojnice je rekao:
„Oduževljeni smo Novim Pazarom,
Pazarcima, našim domaćinima iz
Fudbalskog kluba Jošanica i svime što smo
imali prilike ovdje da doživimo. Mi smo
sportsko rivalstvo pretvorili u pravo
prijateljstvo. Mi smo se prošle godine
trudili da Jošanici budemo dobri domaćini.
Ovo što su oni nama ovdje priredili je
fantastično i već se radujemo našem
novom druženju kada ćemo ponovo mi
njima biti domaćini. Još jednom hvala
Novom Pazaru na otvorenom srcu za nas.”
Utakmica, koja je odigrana na terenu sa
vještačkom travom u Šutenovcu, imala je
prijateljski i revijalni karakter. Rezultat je
bio potpuno u drugom planu. Vidjeli smo,
ipak, jednu pravu prvenstvenu utakmicu,
borbenu i sa puno pravih fudbalskih akcija i
prilika u kojoj je postignuto šest pogodaka.
Memija je jednu od sijaset prilika Fojnice
pretvorio u pogodak dok su fudbaleri
domaćeg tima pokazali da su spremni za
derbi meč u prvenstvu protiv Metalca i čak
pet puta zatresli mrežu gostiju. Strijelci su
po dva puta bili Nadžijašarević i Avdić a
najljepši gol na utakmici postigao je Elhan
Bejtović nakon solo prodora.
„Trudićemo se da ovo sportsko druženje
nastavimo i pretvorimo u tradiciju. Nadam
se da smo uspjeli da našim gostima iz
Fojnice približimo Novi Pazar i da im se
barem malo odužimo za fenomenalan
prijem koji su nam priredili prošle godine.
Zahvaljujem se i ljudima iz Hotela Denis
koji su zaista učinili sve da se naši gosti
osjećaju izvanredno”, istakao je sportski
direktor Jošanice Erduan Jablaničanin.
F. Karišik
Rukometaši Novog Pazara su doživjeli poraz na gostovanju u Vranju. Navrat na nos
sakupljena ekipa Vranja, koja nije ni igrala prva dva kola i koja je bila na sekund od
odustajanja od takmičenja, prošle nedjelje je ubjedljivo izgubila od Bana iz Raške, a u ovom
kolu je bila bolja od Novopazaraca.
Iako bez Ikića, Jolovića, Jeremića i Dugopoljca, očekivalo se od sastava koji je otputovao u
Vranje da može trijumfovati. Međutim... Na poluvremenu 14:11 za Vranjance.
Tokom drugog poluvremena rukometaši Novog Pazara su uspjeli u jednom trenutnku i da
izjednače rezultat ali se ispostavilo da je to njihov maksimalan domet na ovoj utakmici. Na
kraju 26:23 za domaći tim.
Ovom pobjedom Vranje je sa cementiranog dna doskočilo na pretposljednju poziciju sa dva
osvojena boda. Fenjer su predali ekipi Novog Pazara, koja je šesnaesta sa samo jednim
osvojenim bodom iz pet utakmica.
Problemi prije odlaska na gostovanje u Vranje, neizvjesnost oko toga da li će se uopšte
putovati, neke neriješena pitanja na relaciji Uprava kluba - rukometaši, sve je to, donekle,
uticalo na katastrofalan start Rukometnog kluba Novi Pazar. Kad se tome doda i odsustvo
one takmičarske motivacije (nema ispadanja iz lige a porazi su samo razlog više za brisanje
ambicije ulaska u viši rang), onda je jasno da se nećemo ove godine nagledati dobrog
rukometa. Podmladiti tim i dati šansu mlađim rukometašima da zaigraju, jeste dobitna
kombinacija za Rukometni klub čak i u ovakvoj situaciji.
F. Karišik
RIFAT ZILKIĆ
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Atletski mag iz Novog Pazara
MUAMER HUKIĆ U SUBOTU OSMI PUT BRANI TRON
15
Klopka za argentinskog diva
„Tu sam počeo sa odbranama trona. Prije dvije godine
sam tukao Afolabija, nakon veoma teškog meča.
Međutim, publika mi je dala dodatnu snagu da
istrajem i pobijedim. Vjerujem da će i u subotu biti
sjajna podrška”, ističe Hukić.
Muamer Hukić, dakle, po osmi put, u subotu brani
titulu najboljeg na planeti. Našim čitaocima je otkrio
da je to za njega nešto neopisivo, uz obećanje da će
proslaviti još jednu pobjedu i pojas zadržati u svom
vlasništvu. Dakle, klopka za „argentinskog diva” je
spremna.
Inače, iste večeri protagonista „boks-gale” u
Ludvigsburgu biće i Enad Ličina, koji će ukrstiti rukavice
sa Englezom, Harijem Majlsom. Iako je prvobitno bilo
planirano da se Novopazarac bori za evropski tron sa
Aleksandrom Frenkelom, meč je otkazan zbog
odustajanja Frenkela. Prema nekim najavama, Enad će
se uskoro, ipak, boriti za titulu prvaka „starog
kontinenta”. Duel protiv Engleza trebalo bi da bude
generalna proba za meč za evropsku krunu. Kao rival se
sve češće pominje Rus, Aleksandar Aleksejev, koji je,
baš kao i Majls, bokser sa „kontra-gardom”.
Elvir Nailović
Šampionski pojas neće mijenjati vlasnika - to je jasna i
glasna poruka iz tabora svjetskog profesionalnog
prvaka u boksu, Muamera Hukića, izazivaču - „divu iz
Argentine” Rogeliju Rosiju. Ring arene u Ludvigsburgu
je spreman da ljubiteljima „plenite vještine” priušti još
jedan vrhunski štimung, u kome će, kao glavni
protagonista, ljubimac Sandžaklija po osmi put braniti
tron kruzer kategorije u WBO asocijaciji.
Hukić će se prvi put boriti protiv dvometraša. Pripreme
su bile specifične, baš iz tog razloga.
“Sparingovao sam sa bokserima slične konstitucije,
pripremajući se za subotnji meč. No, bez obzira na
njegovu korpulenciju, u ringu će biti “mali”. To što je
dvometraš je potpuno beznačajno, sve zavisi od mene”,
kaže šampion za “Sandžačke novine”.
Argentinci slove za izuzetno uporne i borbene boksere.
Izuzetak ne bi trebalo da bude ni Rosi.
“Spreman sam ako treba i za svih 12 rundi. Znam da će
on pokušati sve da me iznenadi, ali mu to neću
dozvoliti. Na kraju će morati da odustane”,
samouvjeren je Hukić.
Bokserski vladar planete se rado vraća u Ludvigsburg,
na mjesto uspjeha.
FUDBALERI NOVOG PAZARA PODIJELILI PLIJEN SA ČAČANIMA
Nedostajali samo golovi
Čačanske “zebre” su odoljele u Novom Pazaru.
Sjajnu fudbalsku predstavu, pred 7.000 gledalaca,
karakterisala je borbena, korektna i nadasve
kvalitetna fudbalska predstava, kojoj je jedino
falilo, u fudbalu najvažnije - golovi.
Bila je to rijetko uzbudljiva borba na travi
Gradskog stadiona, gdje su i jedni i drugi mogli do
cijelog plijena. I Novi Pazar i Borac su prikazanim
dokazali da ne zaslužuju mjesta na tabeli Super
lige.
U prvom dijelu, bolji početak gostiju. Nakon
uvodnog pokušaja Vusljanina, u petoj minuti,
period bolje igre gostiju. Najprije su sa distance
šut oprobali Martinović i Damjanović, a
neprecizan je bio i Krasić, na asistenciju vihornog
Kneževića, koji je iskusnog Šarca stavljao na velike
muke i lijevoj strani odbrane Novog Pazara pravio
dosta problema.
Probudili su se plavi u posljednjih 15 minuta
prvog dijela. Agilni Mugoša je centrirao sa lijeve
strane, Babić zahvatio loptu glavom, no, na
njegovu nesreću, ona je okrznula jednog od
protivničkih igrača, promijenila smjer i završila u
korneru. Golman plavih Đogatović je prvi put
izmamio aplauze u 34. minuti, kada je uhvatio
“živu loptu”, koju je snažnim udarcem pokušao da
pošalje iza njegovih leđa Martinović.
U 37.minuti, opet je Knežević protutnjao desnom
stranom, pa povratnim pasom uposlio
Radivojevića, koji rezantno tuče sa 16 metara, a
Đogatović ponovo na visini zadatka.
Samo 60 sekundi potom, duga akcija
Novopazaraca. U šansi je bio Vusljanin, međutim,
iskosa sa lijeve strane, cilja pored gola.
Domaćin je u 43. muniti tražio penal. Bogunović
je uputio udarac ka golu, lopta je pogodila u ruku
jednog od odbrambenih fudbalera Čačana,
međutim, sudija Glođović je samo odmahnuo
rukom i pokazao da se igra nastavi.
Za razliku od bojažljive prve polovine meča,
žestoko je Novi Pazar krenuo u nastavku. U 48.
minuti, Bogunović je za malo zakasnio na
centaršut Vusljanina. Imali su plavi u tim
momentima rivala. Žestoko su kidisali ka mreži
Milojevića, koja je, ipak, ostala netaknuta.
Projektil Mugoše u 51. minuti sa 25 metara
završava na prečki. Milojević, dvije minute
kasnije, zaustavlja udarac Markovića sa ivice
peterca, a onda opet sreća uz “zebre”. Minut 63. i
opet se samo zatresla prečka gola Borca.
Šunjevarić je rezantno ciljao sa 15 metara.
Iz mnoštva prilika do kraja, izdvajamo dvije.
Najprije onu koju je imao Novi Pazar u 81. minuti.
Lotinac je proigrao Vusljanina na desnoj strani.
Najzapaženiji pojedinac duela, lukavo ciljao
suprotan ugao, ipak ni to nije bilo dovoljno za
radost brojne publike. Od svega samo korner.
Konačno, u posljednjoj minuti regularnog toka,
Spirovski je “namjestio” stopostotnu šansu
saigraču Radivojeviću, koji se obrukao. Neometan,
sa 15 metara, i usamljen ispred Đogatovića, loptu
je poslao visoko preko gola.
Ovakav ishod više odgovara Čačanima, čiji strateg
Slavko Petrović ističe da je Novi Pazar potpuno
drugačija ekipa od one koju je vidio vodeći Rad
21. avgusta.
“Tim koji zna šta želi, dobro stoji na terenu, dobro
igra i kondiciono je spreman. Zato je bod koji smo
ovdje osvojili za nas velik kao kuća. Drago mi je da
je jedna utakmica, i pored rezultata 0:0,
zadovoljila i najprobirljivije sladokusce, koji su
mogli da uživaju u dobrom fudbalu. Pohvalio bih
ambijent i suđenje koji su bili na fantastičnom
nivou”, sumirao je utiske Petrović za “Sandžačke
novine”.
Trener Novog Pazara, Ljubomir Ristovski, ocijenio
je da se njegovi igrači nisu držali dogovora iz
svlačionice u prvom poluvremenu.
“Iz tog razloga, Borac je, u najmanju ruku, u tom
dijelu utakmice, bio ravnopravan, ako ne i bolji. U
nastavku smo se držali dogovora, mislim da smo
odigrali odlično drugo poluvrijeme, u kome smo
dominirali. Konačnim ishodom ne mogu da
budem zadovoljan, mada su moji igrači dali sve
od sebe, i više od maksimuma. Zadovoljavaju
odgovornost, disciplina i borbenost, ali nedostaje
još mnogo toga. Izgubili smo dva boda, ali
moramo dalje, jer slijedi ciklus još težih duela.
Hrabri me, ipak, što nismo izgubili, jer nakon pet
startnih poraza u prvenstvu, ovo je treća
utakmica gdje nismo osjetili gorčinu poraza”,
ocijenio je Ristovski za “Sandžačke novine”.
A prvi u tom nizu teških iskušenja za plave je već u
subotu na našem najvećem stadionu. Gostovanje
Crvenoj zvezdi, koliko god bilo teško, svakom
igraču je i ekstra motivacija. Očekuje se da put
“Marakane” krene do sada neviđen navijački
karavan.
Tekst: Elvir Nailović
Foto: Emir Sadović
Download

Sandžačke novine 145