AKTUELNO
AKTUELNO
SULEJMAN UGLJANIN
Niko nema prava da
ugrožava odnose sa SAD
2
strana
strana
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Na potezu
Zilkić i Zukorlić
2
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 147 (nova serija) Novi Pazar, 02. novembar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
TEMA BROJA
TERORISTIČKI NAPAD NA AMERIČKU
AMBASADU U SARA JEVU
nije
a
r
d
o
č
a
Napad ao član
poznat k kalnih
di
grupe ra ista
ekstrem
BORIS TADIĆ
na ambasadu SAD
TIKA REALIZUJE
NIZ PROJEKATA
U SANDŽAKU 6
Jašarević pucao
strana
strana
strana
5
Napad u Sarajevu
ne povezivati sa 3
svim muslimanima
DŽUDŽEVIĆ RAZGOVARAO SA PREDSTAVNIKOM OSCE ZA MANJINE
strana
Bošnjaci onemogućeni
u korišćenju prava 2
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
Objedinjavanje još uvijek daleko
strana
T U R S K A I N I C I J AT I V A O J E D I N S T V E N O J I S L A M S K O J Z A J E D N I C I S R B I J E
4
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
REAKCIJE NA IZJAVU MINISTRA MILANA MARKOVIĆA
Liste oprečno o izborima
Muhedin Fijuljanin
HEFTIČNIK
[email protected]
Prava ili ne - prava
Dok prije neki dan nije mogao čudom da se načudi da sandžački Bošnjaci, uz, kako je
kazao, dva ministra, ne mogu da ostvare svoja prava i imaju probleme sa formiranjem
Bošnjačkog nacionalnog vijeća, aktuelni ministar koji u svom “opisu posla” ima i
ljudska i manjinska prava, Milan Marković ovih dana otišao je i korak dalje, ističući da
su svi na ovom području “okrenuti ka objedinjavanju dvije islamske zajednice u Srbiji i
da je zato u ovom momentu nerealno očekivati formiranje Bošnjačkog nacionalnog
vijeća”. Prema ministrovom “nalazu” od novih izbora za BNV odustalo se “jer u ovom
momentu nema ko da izađe na te izbore”.
U Srbiji, na pragu dobijanja statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, sandžački
Bošnjaci postali su sinonim za „problematičnu zajednicu”. Takvu „dijagnozu”,
ozvaničenu u skoro svim medijima, vremenom su prihvatali i ostali faktori društvenog
života, a da je takvo gledanje na treću po brojnosti nacionalnu zajednicu u zemlji
praktično postalo svakodnevnica, svjedoče i izražene tvrdnje sa najvišeg nivoa. To što
problemi u implementaciji zakonom garantovanih prava nisu proistekli zbog stanja u
kojem se Bošnjaci nalaze, već, zapravo, zbog stanja u koje su dovedeni ignorisanjem
zahtjeva za njihovu implementaciju od strane nadležnih državnih organa, prema
„tumačima” nivoa ostvarenosti ljudskih i manjinskih prava u Srbiji, i nije toliko bitno.
Jer, kako se ovih dana sve češće ističe, Zakon o nacionalnim savjetima nacionalnih
manjina nije dobar!? Činjenica da u zemlji Srbiji ima „na tone” drugih loših i još lošijih
zakona, koji se primjenjuju bez obzira na to što su takvi kakvi jesu, i što se isti mijenjaju
tek kad se mora (pod pritiskom međunarodne zajednice), nikoga i ne mora da briga „ručna” se povlači tamo gdje državu „svrbi”.
Objedinjavanje islamske zajednice u Srbiji tema je oko koje su se posljednjih nekoliko
nedjelja okupili predstavnici vjerskog i političkog života tri države - Srbije, Bosne i
Hercegovine i Turske. Prema najavama, sporazum koji bi trebao otvoriti taj proces,
prošle nedjelje „stigao” je i u Beograd. Sudeći, međutim, prema izjavama i jedne i
druge strane, do konačnog dogovora i stavljanja potpisa na tekst sporazuma, čiji
detalji javnosti još nisu razotkriveni do kraja, mnogo će „vode proteći” i Raškom i
Jošanicom, koliko i Miljackom, Dunavom i Savom. Da li Bošnjaci do tada moraju čekati
i na sve ostalo, što im je, navodnim lošim zakonskim rješenjima, kako to kaza ministar
Marković, dato, ili su, pak, svrstani u vjersku skupinu koja ima „problema sama sa
sobom”, kako se to iz njegovih izjava može izvesti, nije nam jasno. Helem, izvođenje
zaključka da na izbore za BNV „nema ko da izađe” ima bar dvije negativne konotacije ili se Bošnjaci kao nacionalna zajednica ne priznaju (reći da nas nema bilo bi i suviše
drsko), ili se, pak, cjelokupan korpus nacionalnih prava pripadnika jedne nacionalne
zajednice opet nastoji svrstati pod formu vjerskih sloboda i prava. I u jednom i u
drugom slučaju, circulus vitiosus, kad su Bošnjaci u pitanju, nije novina u državnoj
politici Srbije.
IN
TIKA
Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA)
angažovana je ovih dana na realizaciji brojnih projekata širom
Sandžaka. Prema najavama iz ove međunarodne donatorske
organizacije, TIKA će uložiti značajna sredstva za realizaciju projekata u
Prijepolju, Brodarevu i Novom Pazaru.
NAPAD NA AMBASADU SAD U SARAJEVU
Mevlid Jašarević iz Novog Pazara pucao je iz kalašnjikova na
ambasadu SAD u Sarajevu. Napadač je pogođen i povrijeđen, a
ranjen je i jedan policajac. Tužilaštvo BiH zvanično je tražilo da se
Mevlidu Jašareviću odredi pritvor od 30 dana, zbog terorističkog
napada na američku ambasadu u Sarajevu.
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
Predstavnici tri liste koje su učestvovale na
prošlogodišnjim izborima za novi saziv
Bošnjačkog nacionalnog vijeća različito su
reagovali na izjavu ministra za ljudska i
manjinska prava, državnu upravu i lokalnu
samoupravu, Milana Markovića, da su za
neuspjeh izbora za Bošnjačko nacionalno
vijeće krivi Bošnjaci i njihovi predstavnici u
Vladi Srbije.
Nosilac Bošnjačke liste i aktuelni
predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća
Esad Džudžević ocijenio je da je izjava
ministra Markovića "skandalozna i
neprihvatljiva".
Džudžević je istakao da je Bošnjačka lista,
na čijem je on čelu, bila spremna za izbore u
svim terminima koji su se najavljivali u
medijima.
"Konstatacija ministra Markovića da u ovom
momentu nema ko da izađe na te izbore je
"notorna neistina" jer je naša lista bila
spremna za bilo koji datum", rekao je
Džudžević.
On je dodao da je, osim novih izbora,
rješenje za izlazak iz ove situacije bilo i
sazivanje konstitutivne sjednice BNV na
osnovu rezultata izbora od 6. juna 2010.
godine.
"To je jedna potpuno legalna i legitimna
varijanta za rješenje ovog problema, i ja
sam u pismu to nedavno i predložio
ministru Markoviću", rekao je Džudžević.
Predstavnik Bošnjačke kulturne zajednice
Samir Tandir rekao je da je izjava ministra za
ljudska i manjinska prava Milana Markovića
bila očekivana i da je došlo vrijeme da se
uvaži faktičko stanje na terenu.
Tandir je rekao da BKZ ima apsolutnu
podršku bošnjačkog naroda u Sandžaku i
Srbiji i da se konačno mora uvažiti činjenica
da je ona pobjednik izbora.
Predstavnik Bošnjačkog preporoda, treće
liste koja je učestvovala na posljednjim
izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće,
Seadetin Mujezinović izrazio je žaljenje što
su Bošnjaci jedini manjinski narod u Srbiji
koji nije uspio da formira svoj nacionalni
savjet.
Mujezinović je rekao da je ova lista više puta
bezuspješno tražila od ministra Markovića
da izmijeni određene zakonske regulative, a
da bi bilo degutantno govoriti o izborima za
Bošnjačko nacionalno vijeće samo nekoliko
mjeseci prije parlamentarnih izbora.
"Mi smo bili spremni za razgovor i saradnju,
ali očito sa druge strane nije bilo dobre
volje, i na žalost tu smo gdje jesmo", rekao
je Mujezinović.
Mujezinović je dodao da se njegova lista od
početka zalagala za jedinstvo Bošnjaka, a
da su izbori za Bošnjačko nacionalno vijeće
bili dobra prilika da se to jedinstvo i ostvari.
"To je, napokon, trebalo da bude tijelo koje
će predstavljati Bošnjake, a ne mjesto gdje
će se voditi politika. Naša želja je bila da to
bude krovna institucija, apolitična,
sastavljena od najboljih i najstručnijih ljudi
u bošnjačkom narodu", rekao je
Mujezinović.
Ministar Marković je ranije rekao da je
čudno da uz dva ministra Bošnjaka, uz
jedan kontinuitet koji postoji da su Bošnjaci
uvijek u vlasti, Vlada Srbije ima probleme sa
formiranjem nacionalnog savjeta Bošnjaka
ili neke druge probleme u Sandžaku.
Prema njegovim riječima, uz malo više
aktivnosti i angažmana, mnogi problemi
koji danas figuriraju kao problemi mogu da
se riješe u jednom relativno kratkom roku.
ODBOR ZA MEĐUNACIONALNE ODNOSE
Predimenzionirane nadležnosti savjeta
Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za
međunacionalne odnose Miletić Mihajlović
ocijenio je da su pojedine nadležnosti
nacionalnih savjeta nacionalnih manjina
predimenzionirane jer dovode u pitanje
funkcionisanje države.
Mihajlović je agenciji Beta kazao da na
primjer nacionalni savjeti nacionalnih
manjina mogu određenu
instituciju da proglase za
instituciju od izuzetnog
nacionalnog značaja a da
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
ona po svojoj suštini nema značaj za tu
nacionalnu manjinu, kao što je to urađeno
sa Zoološkim vrtom u Subotici.
On je ocijenio da se Zakon o nacionalnim
savjetima nacionalnih manjina "nije
pokazao najboljom normom koja reguliše
prava nacionalnih manjina ali i ingerencija
nacionalnih savjeta".
Prema njegovim riječima, Odbor je zaključio
da postoji potreba da se taj zakon izmijeni
ali da sigurno nije trenutak da se o tome
sada vodi rasprava u Skupštini, na nekoliko
mjeseci pred parlamentarne izbore.
Na sjednici Odbora, koji je prihvatio izvještaj
o radu Ministarstva za ljudska i manjinska
prava, državnu upravu i lokalnu
samoupravu u oblasti prava nacionalnih
manjina, i ministar Milan Marković je kazao
da je taj zakon loš i pogrešno koncipiran, ali
da u ovom trenutku nema političke volje da
se zakon izmijeni.
"Siguran sam da u dužem roku zakon neće
dati rezultate", kazao je Marković na sjednici
skupštinskog odbora.
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LIST SUFINANSIRA MINI STARST VO KULTURE REPUBLIKE SRBIJE NA PREPORUKU BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Niko nema prava da
ugrožava odnose sa SAD
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Bakir Izetbegović najoštrije je osudio
teroristički napad na Ambasadu SAD u
Sarajevu i pozvao na brzu istragu o tome
što se događalo.
"Od nadležnih organa očekujem hitnu i
efikasnu istragu o ovom bezumnom činu.
Izražavam podršku američkom
ambasadoru Patriku Munu i osoblju
Ambasade SAD u BiH. Amerika je dokazani
prijatelj Bosne i Hercegovine", navodi se u
saopštenju Izetbegovića.
Izetbegović je istakao da su američka vlada
i narod bili uz BiH "u najtežim trenucima u
historiji" i dodao da "niko nema pravo da
ugrožava prijateljske odnose naše dvije
zemlje".
Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić
također je osudio napad.
"Bez obzira ko stoji iza ovog suludog čina,
ovo su pucnji u naše prijatelje i u Bosnu i
Hercegovinu", saopštio je Silajdžić.
BORIS TADIĆ
Napad u Sarajevu
ne povezivati sa
svim muslimanima
Predsjednik Srbije Boris Tadić poručio je da teroristički napad na
američku ambasadu u Sarajevu
nikako ne bi trebalo povezivati sa
svim ljudima islamske vjeroispovijesti, već se radi o religijskom
ekstremizmu pojedinaca kojih
ima i u drugim religijama.
"Niko danas ne bi trebalo da
uputi bilo kakvu pogrešnu riječ
prema ljudima islamske vjeroispovijesti", odgovorio je Tadić na
pitanje o mjerama koje Srbija
preuzima u vezi sa terorističkim
napadom u Sarajevu.
Tadić je rekao da je policijska
akcija u Novom Pazaru, Tutinu i
Sjenici gdje je privedeno 17
osoba, izvedena u koordinaciji sa
Savjetom za nacionalnu bezbjednost, kao dio opsježne istrage koja
traje već duže.
"Ovdje se ne radi samo o
ekstremnom islamu, nego i o drugim ekstremnim ideologijama u
različitim religijama", ukazao je
Tadić.
Tadić je ponovio da je Srbija
identifikovala sve bezbjednosne
prijetnje i da je, kako je rekao,
jedan od ključnih činilaca u borbi
protiv terorizma u Jugoistočnoj
Evropi.
Govoreći o sveukupnoj situaciji u zemlji, predsjednik Srbije
Boris Tadić kazao je da je svjestan
da su građani nezadovoljni životnim standardom, ali da smatra da
ništa ne rješavaju pozivi da se ne
izađe na izbore ili da se ponište
glasački listići.
Prema njegovom mišljenju
takva vrsta protesta ne bi vodila
nikuda.
Tadić je rekao da zbog svjetske
ekonomske krize, koja je počela
2008. godine, postoji nezadovoljstvo svuda u svijetu, uključujući i
najrazvijenije zemlje.
"A gdje su danas ljudi na svijetu zadovoljni? Da li su zadovoljni u najbogatijim društvima
svijeta", upitao je Tadić i ukazao
da se veliki problemi mogu vidjeti
i u SAD, i u EU.
Tadić je rekao da je svjestan
nezadovoljstva građana, ali da je,
kao političar, spreman da analizira sve prijedloge za rješenje ekonomske krize i da predloži
politiku za njeno prevazilaženje.
On je upozorio da nema "izvjesnog puta u boljitak" i najavio
da će u narednih pet-šest mjeseci
vladajuća koalicija predstaviti
mjere za izlazak iz krize.
DŽUDŽEVIĆ RAZGOVARAO SA PREDSTAVNIKOM OSCE
Bošnjaci onemogućeni u korišćenju prava
Poslanik Bošnjačke demokratske stranke
Sandžaka Esad Džudžević prenio je u
Skupštini Srbije predstavniku Misije OSCE za
manjine Bobu Denu da su Bošnjaci u Srbiji
"onemogućeni da koriste svoja ustavna i
zakonska prava".
Džužević je nakon sastanka sa prestavnikom
OSCE-a za nacionalne manjine novinarima u
Skupštini rekao da je evropskom zvaničniku
ukazao da su sandžački Bošnjaci
"zaustavljeni i onemogućeni da koriste
ustavom i zakonom zajemčena prava".
"Govorili smo o nekonstituisanju novog
saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća koji
zapravo služi kao alibi državi za održavanje
neodrživog procesa zaustavljanja i
onemogućavanja korišćenja ustavnih i
zakonskih prava što smatram nedopustivim",
naveo je Džudžević.
On je ocijenio da je to na štetu pripadnika
bošnjačke nacionalne zajednice u Srbiji i da je
to vrlo loša poruka za državu Srbiju u procesu
sticanja statusa kandidata za članstvo u
Evropskoj uniji.
Džudžević je rekao da je upoznao
predstavnike OSCE-a i sa problemom
neprocesuiranja i nerasvjetljavanja zločina
tokom 90-ih godina nad Bošnjacima.
"To dodatno opterećuje osjećaj pripadnika
bošnjačke zajednice i na svojevrstan način
umanjuje kapacitet pripadnika te zajednice u
ostvarivanju svojih prava", dodao je
Džudžević.
SULEJMAN UGLJANIN
Na potezu
Zilkić i Zukorlić
Ministar u Vladi Srbije Sulejman
Ugljanin izjavio je, povodom najavljenog sporazuma o objedinjavanju islamskih zajednica u Srbiji, da
su sada "na potezu" predstavnici tih
verskih zajednica
Ministar u Vladi Srbije Sulejman Ugljanin izjavio je, povodom
najavljenog sporazuma o objedinjavanju islamskih zajednica u Srbiji, da su sada "na potezu"
predstavnici tih vjerskih zajednica
Adem Zilkić i Muamer Zukorlić i
da je krajnje vrijeme da oni učine
nešto za svoje vjernike.
"Predstavnici jedne i druge
islamske zajednice treba da sjednu
za sto, odbace svoje lične sujete i
dogovore se o ujedinjenju", rekao je
Ugljanin Tanjugu.
"Islamska zajednica Srbije treba
da bude jedinstvena kao što je to
Srpska pravoslavna crkva ili Katolička crkva", kazao je Ugljanin.
"Bošnjaci imaju pravo da ispovijedaju svoju vjeru u miru, bez politike", poručio je ministar u Vladi
Srbije Sulejman Ugljanin.
Osuda napada u Sarajevu
Ministar Sulejman Ugljanin osudio je napad na zgradu američke ambasade u
Sarajevu, ocijenivši da će to imati dugoročno teške posljedice po Bošnjake.
Ministar Ugljanin je rekao da činjenica da je na ambasadu pucao neko ko
dolazi iz Novog Pazara, "sama po sebi upućuje na nešto veoma loše".
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
TURSKA INICIJATIVA O JEDINSTVENOJ ISLAMSKOJ ZAJEDNICI SRBIJE
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
PUCANJE TAČKE
Vehabijski pucnji daleko odjekuju. Sarajevski rafali ne znaju granice, pod pritiskom sile
argumenata i mase činjenica, bez obzira što je većina komentara isključiva. Ako ima
formu nema sadržaj, i suprotno.
Mi sami, a oni svi. Vječito stavljaju zapetu i pronalaze je tamo i ovdje, gdje je niko nije
sadio. Na mjesto tačke pucanja ili pucanja tačke, svejedno, ali ne treba ponavljati, kao
hodža u priči o džehennemu. Kaže, sve potanko i polako, osim ono glavno. Opisuje
detalje, a nikako da saopšti spisak. Da kaže redni broj, pa da polako krenemo. Kao što su
Turska ili Bosna, odvajkada, sinonim Sandžaka, tako je drugo ime za jesen života - treće
doba. Od njega nema bježanja, kao što je uzaludna borba četvrtka uoči petka.
U toku je, kažu, pročišćavanje neba. Za staračko doba, mada u vremskom vaktu, kad se
sandžačke varoši mahom pretvaraju u narodne kuhinje, dok političari rade svašta,
omladina ne radi bezmalo ništa. Jedino što jedro i blagodarno troši dane, o rahmetli
odgovornosti. Čišćenje duše je strogo zabranjeno, dok traje ovozemaljski imunitet, iako
religija ne govori o Bogu, nego o odgovornosti i mističnoj osnovi autoriteta. Odnosno, o
kategoričkom imperativu, po kome je otkrivenost starija od svetog otkrovenja. Da se
obećanjem obećava, ono što je već obećano.
Sve pomalo, a ponajmanje odgovornost. Ona je umrla u Srebrenici, ali ova Bosna nije
nikad bila samo posna. U grčevitom uzdizanju, da opet bude ponosna, ima zakone,
običaje, granicu, državno-pravni okvir i kulturno-civilizacijski identitet. Posjeduje ono
što sociolozi rado definišu: pravi i lažni problemi, izmišljena i stvarna pitanja, ali među
njima, dominiraju prizemne diskvalifikacije i ideološke presude. Naročito pri najnovijim
pokušajima da se urniše sve ono što krasi prekodrinsku federaciju, u čijoj prijestonici
puče bruka, kao osnovno sredstvo, iz ruku pazarskog Mandušića Vuka.
Ravnoteža je decenijama poremećena. U sandžačkoj kući beskućnika, zlo je došlo po
svoje. Obezglavljeno i zagrcnuto, u godinama mraka i pomračine, za razliku od djece,
koja u strahu viču ili pjevaju, stariji su otišli dalje. Ne urlaju i neće nikoga da vode. Ne
zanimaju ih balvani, nego bi da uhapse jesen. Da opstanu, makar u zatvoru, jer
raskućeni i pomućeni, nemaju čemu da se nadaju. Zato bi najprije iza rešetaka, pa tek
onda na slobodu, na kojoj se lakše diše, ako nema besparice. U tom slučaju, ponovo
"zeko, pije mlijeko". To dolazi samo od sebe, kao voćka kad procvjeta.
Međutim, pijetao koji prvi kukuriče završi u loncu. Bez ostatka, u kazanu sa katranom i
perjem, blagodareći nepodnošljivoj lakoći prepoznavanja. Kao što je u SAD svako nevin,
dok se ne dokaže da je musliman, tako i ova jesen nosi disidentsku energiju. Toliko je
otpadnika od vjere i humanitarnih pokreta, da su im dani odbrojani. Ne samo na
Balkanu, već u svim izmaglicama izgubljene generacije, koja lunja po dunjaluku i stavlja
znak jednakosti između pravde i prava. Između Boga i politike, tvrdog i svilenog vakta,
između flore i faune, dželata i žrtve, propusta i popusta...
U svakom slučaju, žanje se ono što se posije. Budalama je glava Ahilova peta. Kada su
grčkog mudraca Diogena zamolili da nabroji sve budale, odmah se usprotivio i rekao:
"To je težak i gotovo nemoguć posao. Zar nije lakše, da izbrojimo pametne?!" Onda je
pomenuti pametnjaković svoju mudrost objasnio riječima: "Ja sam najmanje zaslužan.
Samo sam slušao i gledao šta rade i govore budale. Klonio se njihovih riječi i djela. U
tome je moja jedina mudrost... "
Prebrojavanje je izostalo. Ali, kajanje Dobrice Ćosića nije: "Danas Srbijom vladaju
Ravnogorski pokret i prikriveni komunisti. Srbi su zapušten narod. Četništvo nije samo
ideologija, četništvo je moral, prizemnost, vulgarnost, svirepost, arogantnost... Srbima
su problem gradovi, jer nisu na njih navikli. Srbi su u novu epohu, ulazili bez svojih
gradova, kuća i stvari, kao stočari, ratari i vojnici, bez univerziteta i filozofa. Dakle,
nepismeni. Grad, to gnijezdo kulture, novca i politike, većina srpskog naroda će početi
da gradi, tek pred kraj 19. vijeka."
Nabrajanja su suvišna. Eto odgovora za stočarsko-ratarsko-vojničku i plemenskotribalnu svijest, koja nam je donijela kosmičku usamljenost. Još nam samo fali da se
otkačimo od svog broda i da odemo u mračni beskraj. U njemu nema ideologije,
zasnovane na simbolima i pertlama, na despotizmu i satanizaciji, na laži koja je očuvala
Srbiju koliko i junaštvo. Zato raspirivanje ugroženosti na kosovskom zavetu, mitu, epu i
svetosavlju je najnovije izazivanje čitavog dunjaluka, po zloćudnoj formuli balkanskog
kasapina i crvenog faraona.
Budući svetac se vraća. Zapravo, on je stalno u narodu. Isti kod, isti mentalitet. Nemoćno
i svemoćno. Izvor, istina, mjera i cilj. Samo u mitskim pričama, bio je i ostao pobjednik.
Ono što je jedino moguće u izmišljenim epovima. Toga ima napretek, na brdovitom
Balkanu, ali u narodu kosmičkog paradoksa nema kajanja. Umjesto bježanja iz
ćorsokaka, gusla se neka svoja historija, na koju se i mlađe generacije zalijepe, kao
žvakaća guma za najlon čarapu.
Očigledno, Srbija ne zna broj na koji treba da nazove Evropu. Ili je to možda ne zanima.
Zbog tradicije po kojoj nije svaka patnja loša, niti je svaka radost dobra. Patnja,
navodno, oplemenjuje, podstiče, nadahnjuje, produhovljuje.
Zato, bježite od sreće. Hajde svi da plačemo i vehabijski šenlučimo. Dok naše tačke
pucaju u američke (za)reze.
Objedinjavanje
još uvijek daleko
Nakon izjava zvaničnika Srbije da
je potpisivanje sporazuma o objedinjavanju islamske zajednice u Srbiji "jako daleko", gotovo je
izvjesno da su male šanse za potpisivanje sporazuma koji je u Beograd, nezvanično, prošle nedjelje,
donio ministar spoljnih poslova
Turske Ahmet Davutoglu.
Sporazumom je, nezvanično,
predviđeno je da Adem Zilkić i
Muamer Zukorlić odstupe sa sadašnjih funkcija, uz obavezu da se
neće kandidovati na izborima koji
bi za vrhovnog poglavara Islamske
zajednice Srbije trebalo da budu
raspisani do kraja godine.
Na inicijativu Turske, sporazum je utanačen na relaciji Ankara
nekoj drugoj državi.
Savjetnik za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama u
Ministarstvu vjera i dijaspore Aleksandar Raković izjavio je da će
organi Srbije podržati pomirenje
unutar islamske zajednice tek kada
se o tome saglase sve zainteresovane strane.
Raković, koji kaže da se u Ministarstvu o turskoj inicijativi i boravku ministra Davutoglua u
Beogradu, saznavalo iz medijima,
smatra da je u ovom trenutku najvažnije da se vjerskim visokodostojnicima i vjerskim službenicima
islamskih zajednica u Srbiji da "razuman rok i razumno vrijeme da
nađu zajednički jezik".
zajednice Srbije. Za Zilkića nije
prihvatljivo to što jednu stranu u
pregovorima oko sporazuma predstavlja njegov kolega iz Islamske
zajednice u BiH Mustafa Cerić.
On je direktoru Direkcije za
vjerska pitanja pri Vladi Turske
Muhamedu Gormezu poručio da
je Islamska zajednica uvijek bila za
razgovore unutar islamske zajednice u Srbiji, za mir i saradnju i zatražio da i predstavnici te vjerske
zajednice budu uključeni u pregovore o pomirenju.
Reisov zamjenik i muftija srbijanski Muhamed Jusufspahić smatra da je osnivanje Rijaseta IZS
"najbolje što se moglo dogoditi"
kada je u pitanju islam i musli-
- Sarajevo - Beograd i prema
njemu jedinstvena islamska zajednica Srbije bi trebala djelovati u
skladu sa zakonima i Ustavom Srbije, poštujući teritorijalni integritet i suvernitet zemlje.
Predsjednik Odbora Skupštine
Srbije za inostrane poslove Dragoljub Mićunović, koji je, krajem
prošle nedjelje, bio u dvodnevnoj
posjeti Turskoj, izjavio je Tanjugu
da je predstavnicima tamošnjeg
parlamenta prenio stav da Srbija,
kao sekularna država, nema namjeru da se miješa u odnose vjerskih zajednica, ali da smatra da
nije poželjno ni da se zvaničnici
Turske upliću u te odnose.
Ipak, Mićunović je rekao da je
svojim domaćinima prenio da
Islamska zajednica Srbije mora da
ima sjedište u Beogradu, a ne u
Prema njegovim riječima, potpisivanje sporazuma o objedinjavanju islamske zajednice u Srbiji
"jako je daleko". On je kazao i da je
tu riječ o suviše kompleksnom pitanju da bi ono bilo riješeno nekim
užurbanim potpisivanjem do kraja
neke nedjelje pa, čak, kako je
rekao, u nekoj bliskoj budućnosti.
On je istakao da je podjela u
unutar islamska zajednica u Srbiji
"autentična i duboka", te da je ona
u najvećoj mjeri politička jer je
"struja" Muamera Zukorlića postala "jedan radikalni politički
oponenent državnim institucijama
i državnoj politici Srbije".
Reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Adem ef. Zilkić kritikovao je trilateralni sporazum,
poručivši da on nikada neće pristati na ukidanje Rijaseta Islamske
manski živalj u Srbiji, i da zato taj
koncept ne treba osporavati.
Predvodnik druge strane u
islamskoj zajednici Muamer Zukorlić je izjavio da razgovori o objedinjavanju Islamske zajednice u
Srbiji teku planiranom dinamikom, ali da rezultate, ipak, ne treba
očekivati tako brzo.
Zukorlić je, istovremeno, poručio svojim pristalicama da ne
brinu jer su, kako je kazao, na
"korak do velike pobjede".
"Na pragu smo uspjeha koji će
biti ostvaren ili dogovorom ili potpunim porazom protivnika. Kakav
god ishod bio, nećemo imati primjedbe. Šta će reći Beograd za nas
je privremeno važno, a za njih je to
dugoročno i životno. Ako ovu
šansu propuste, novu nikada više
neće dobiti", poručio je Zukorlić.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
TERORISTIČKI NAPAD NA AMERIČKU
AMBASADU U SARA JEVU
MUNIR POTURAK
Vehabijski pokret oslabio
Munir Poturak, narodni poslanik Sandžačke demokratske partije čiji je osnivač
ministar Rasim Ljajić, smatra da je vehabijski pokret u Novom Pazaru oslabio
u odnosu na prije nekoliko godina, da ne uzima većeg maha i da nema bojazni
od njegovog proširenja.
Jašarević pucao
na ambasadu SAD
U petak popodne, u centru Sarajeva, Mevlid Jašarević (1988), iz
Novog Pazara, pucao je iz automatske puške na zgradu Ambasade Sjedinjenih Američkih
Država.
Prema nezvaničnim informacijama iz policije, Jašarević je imao
još dva pomagača, koji su također
uhapšeni.
U ovom terorističkom napadu
nije stradala nijedna osoba, a
pored Jašarevića, koji ranjen u intervenciji specijalaca, povrijeđen
je i jedan policajac, kao i jedan
radnik obezbjeđenja ambasade.
Mevlid Jašarević od ranije je
poznat kao pripadnik grupe radikalnih ekstremista i, u februaru
2010. godine, je zajedno sa Fatmirom Muratovićem, hapšen u
Novom Pazaru zbog prijetnji sigurnosti prilikom posjete evropskih ambasadora ovome gradu.
Teroristički napad na ambasadu SAD u Sarajevu osudili su svi
relevantni politički faktori u Bosni
i Hercegovini i Srbiji, kao i predstavnici islamske zajednice Srbije.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko
Komšić najoštrije je osudio
napad, ocijenivši da je to "i napad
na BiH i njene građane".
"Napad na ambasadu SAD je
istovremeno napad na Bosnu i
Hercegovinu i sve njene građane,
kao i na sve zajedničke vrijednosti
i uvjerenja. Naša zemlja nije utočište terorista, niti BiH i njeni narodi podržavaju bilo šta što može
ugrožavati mir, sigurnost i bilo čiji
život", izjavio je Komšić.
Odmah nakon incidenta u Sa-
REIS-UL-ULEMA ADEM EF. ZILKIĆ
Islam vjera mira
Reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Adem ef. Zilkić najoštrije je osudio
napad na zgradu ambasade SAD u Sarajevu istakavši da je to "napad na BiH,
na obraz ljudski i čast svakog iskrenog muslimana".
U saopštenju vrhovnog poglavara Islamske zajednice Srbije, koji se nalazi na
hadždžu u Saudijskoj Arabiji ukazuje se da "Bog zabranjuje terorizam i nasilje
svake vrste i svaku smutnju koja u nasilje uvodi".
"Sa svetog mjesta, iz Meke, javljam se i muslimane pozivam da u miru žive sa
svojim komšijama i sa svojim gostima koje ugošćuju", navodi se u saopštenju.
Srbijanski muftija Muhamed Jusufspahić pozvao je muslimane da učine svaki
napor kako bi spriječili "svaku smutnju i pošast terorizma".
On je poručio da je islam vjera mira, kao i druge vjere koje propovijedaju mir.
"Mir sa Bogom podrazumjeva i mir među ljudima", naveo je Jusufspahić u
izjavi Tanjugu.
Oružani napad na ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu osudio
je i Zukorlićev Mešihat Islamske zajednice u Srbiji.
"Teror i nasilje su zlo i opasnost za one protiv koga su usmjereni, ali i za ono
i one u čije ime se čini", navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.
U saopštenju se dodaje se da je i ovaj događaj pokazatelj da je neophodno
uložiti maksimalan trud kako nasilje ne bi dobilo nove prilike.
rajevu, pripadnici MUP-a Srbije
pretresli su Jašarevićevu kuću u
Novom Pazaru, a u ranim jutarnjim časovima, u subotu, je izvršena policijska akcija, u kojoj je na
18 lokacija na teritoriji Novog Pazara, Sjenice i Tutina privedeno
17 lica, za koje se sumnja da su
pripadnici radikalnog krila vehabizma i u bliskoj vezi sa Mevlidom Jašarevićem. Dvanaest osoba
je sa teritorije Novog Pazara, dvije
osobe su iz opštine Tutin, dvije iz
opštine Sjenica a jedan je državljanin Bosne i Hercegovine, saopštio je MUP Srbije.
U toku pretresa policija je
pronašla 18 kompjutera i laptop
računara, oko 1.800 kompakt diskova, oko 30 audio kaseta, oko 50
SMS kartica, veći broj hard diskova, jednu video kameru sa 17
kaseta, pet vojnih uniformi, tri
veća noža, jednu sablju, nekoliko
bejzbol palica, kao i literaturu koja
opisuje i propagira ideje ovog pokreta.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije povećalo je mjere
obezbjeđenja ambasade SAD u
Beogradu.
Direktor policije Milorad Veljović rekao je da policija, zajedno
sa bezbjednosnim službama, prije
svega sa BIA, u potpunosti kontroliše situaciju.
"Mi znamo sva lica koja se
mogu dovesti u vezu sa radikalnim islamizmom i koja mogu
imati terorističke namjere. Mi dje-
lujemo i preventivno kako ne bi
došlo do ekscesa, kao što je bio
ovaj u Sarajevu", rekao je Veljović.
Ministar unutrašnjih poslova
Ivica Dačić poručio je da će MUP
i policija Srbije dati maksimalan
doprinos borbi protiv terorizma,
kao najvećeg univerzalnog zla
modernog svijeta.
Portal Federalne TV u BiH
objavio je kompletan policijski
dosije o Mevlidu Jašareviću, zvanom Abdurahman, za koga se
kaže da je vrlo radikalan i da je
često boravio u Gornjoj Maoči,
na "druženjima" sa selefijama (vehabijama).
U tom dosijeu se navode nje-
gova viđanja sa selefijama tokom
prošle i ove godine u zaseoku
Čande, u Brčko Distriktu.
Pored Jašarevića, kako se navodi, tim skupovima su prisustvovali Džemsad Mehmedović i
njegov otac Refik, Goran Pavlović
iz Beograda, Abid Podbičanin iz
Prijepolja, Fatmir Muratović iz
Novog Pazara, Edin Murić iz
Novog Pazara, Eldin Ličina iz
Novog Pazara, Edin Gilić iz
Novog Pazara, Ramo Krajnić sa
Sandžaka, Alija Jukić i Abdulah
Pamukčić iz Austrije, Muharem
Hodžić iz Njemačke, Sulejman
Ahmetović iz Švajcarske, navela
je Federalna TV.
Spomenik mira u Sarajevu
Ministar u Vladi Republike Srbije dr.
Sulejman Ugljanin prisustvovao je
otkrivanju Spomenika mira u Sarajevu.
Spomenik podignut svim žrtvama
poginulim u BiH u proteklim ratovima,
kao i poginulim pripadnicima mirovnih
misija u BiH nalazi se na sarajevskom
groblju Vlakovo.
Spomenik su otkrili premijer Kantona
Sarajevo Fikret Musić i predsjednica
Asocijacije značajnih grobalja u Evropi
Lidija Pliberšek.
"Ovaj spomenik je posvećen svim
poginulim u oslobodilačkim ratovima u
BiH, ali i poginulim predstavnicima
međunarodne zajednice. Zadovoljstvo
je danas biti građanin Sarajeva, otvoriti
ovaj spomenik i prenijeti poruku mira
budućim generacijama", rekao je
Musić.
Skupu se obratio i ministar u Vladi
Srbije dr. Sulejman Ugljanin.
"Čast mi je da iz Sarajeva ovu poruku
mira prenesem u Beograd i da s
tvorcima ove ideje i predstavnicima
svih ambasada i naroda ovu ideju
predstavimo i u Srbiji. Srbija je
pogodno tlo za razvijanje ove ideje i
pozivam vas da se ponovo okupimo u
maju u Beogradu da i tamo otvorimo
Spomenik mira. Nama je na Balkanu
najpotrebniji mir", zaključio je
Ugljanin.
Nakon otkrivanja, vijence na spomenik
položili su brojni predstavnici vlasti i
diplomatskog kora u Bosni i
Hercegovini.
Prvi Spomenik mira u Evropi otkriven je
u maju ove godine u Mariboru, a
sljedeći će biti podignut u Beogradu.
6 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
MINISTAR UGLJANIN RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA UNOPSA I PROGRESA
Osposobiti opštine
za nosioce projekata
Ministar u Vladi Srbije i direktor Kancelarije
za održivi razvoj nedovoljno razvijenih
područja dr. Sulejman Ugljanin razgovarao
je, u Vladi Srbije, sa Fatihom Serour,
regionalnom direktorkom UNOPS-a Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne
usluge za Evropu i Srednji istok i delegacijom
PROGRES-a - Projekta evropskog
partnerstva sa opštinama, na čelu sa
menadžerom PROGRES-a Gremom
Tindalom. Na sastanku je bilo riječi o
dosadašnjoj saradnji, o Memorandumu o
razumijevanju koji je potpisan u julu ove
godine, kao i o budućim planovima.
"Važan zajednički cilj je podizanje kapaciteta
u nedovoljno razvijenim područjima, prije
svega u cilju osposobljavanja ljudi i
predstavnika lokalne samouprave da sami
prave kvalitetne projektne prijedloge", rekla
je, Fatiha Serour, regionalna direktorka
UNOPS-a.
Ministar dr. Sulejman Ugljanin naglasio je
da Kancelarija u nadležnosti ima 48
nedovoljno razvijenih opština, sa kojima ima
odličnu saradnju, te da je, u cilju lakše
identifikacije prioriteta i potreba na
lokalnom nivou, kao i približavanja
građanima, osnovala i poseban Biro u
Novom Pazaru.
unaprijediti saradnju. Kancelarija
Ujedinjenih nacija za projektne usluge
(UNOPS) sprovodi Program partnerstva sa
opštinama (PROGRES) i garant je razvojnog
pristupa u njegovom sprovođenju.
Kancelarija za održivi razvoj je u julu ove
godine sa UNOPS-om potpisala
Memorandum o razumijevanju. Ovaj
sporazum predstavlja platformu za
zajedničku saradnju, koja je usmjerena na
izradu projektno-tehničke dokumentacije za
ekonomske projekte, projekte iz oblasti
životne sredine i projekte društvene
infrastrukture i predstavlja osnovu za
sprovođenje razvojnih projekata od
lokalnog, regionalnog i nacionalnog značaja
u programu PROGRES.
"Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno
razvijenih poručja, zajedno sa UNOPS-om i
PROGRES-om treba da pronađe način da
osposobi opštine da budu nosioci projekata,
a da ih vi kroz praktičan rad na terenu
osposobite za to", kazao je ministar Ugljanin
u razgovoru sa svojim gostima.
Tokom sastanka dogovoreno je da budući
planovi obuhvate što više integrativnih
projekata, koji će obuhvatiti svih 48 opština,
i koji će povezivati i infrastrukturne i projekte
zaštite životne sredine, kao i ekonomske sa
infrastrukturnim projektima.
Sagovornici su se saglasili da su Progres i
Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno
razvijenih područja kompatibilni partneri, i
da će u daljem periodu nastaviti i
PROGRES ODOBRIO NOVE PROJEKTE
Lokalni razvoj i
unapređenje kapaciteta
Evropska unija i Vlada Švajcarske
finansiraće sa 460.000 eura pet
infrastrukturnih projekata koji su izabrani
za najbolje u okviru drugog javnog poziva
Programa evropskog partnerstva sa
opštinama - PROGRES, odlučeno je na
sastanku Upravnog odbora PROGRES-a,
održanom u Sjenici 26. oktobra.
Od 16 podnijetih infrastrukturnih projekata
odobreno je finansiranje završetka
izgradnje obdaništa u Bukovici u opštini
Ivanjica, poboljšanje kanalizacionog
sistema u Crnoj Travi, rekonstrukcija fabrike
Termovent u Medveđi za proizvodnju
briketa, izgradnja mosta u selu Tibužde u
Vranju i zamjena stolarije u Osnovnoj školi
"Ibrahim Keljmendi" iz Preševa.
Upravni odbor je odobrio plan PROGRES-a
za pružanje finansijske podrške za
unapređenje rada lokalne poreske
administracije u Priboju, Sjenici,
Bujanovcu, Preševu, Vranju, Surdulici,
Lebanu, Blacama, Prokuplju, Bojniku i
Žitorađi.
"Sredstva će biti prvenstveno utrošena za
unapređenje baza podataka poreskih
obveznika, za kupovinu računarske opreme
i odgovarajućeg softvera. Evropska unija i
Vlada Švajcarske će obezbjediti oko 85.000
eura za podršku ovoj aktivnosti, a opštine
korisnici će učestvovati sa 9.500 eura",
navodi se u saopštenju PROGRES-a.
Pored nabrojanih, odobreni su i projekti
koje su pripremili biznis inkubator centri iz
Vranja i Prokuplja.
''Mi, naravno, ne možemo da riješimo sve
probleme ali se trudimo da povećamo
kapacitete lokalnih samouprava da mogu
da budu odgovorne prema svojim
građanima i da unaprijede učinak i
rezultate za svoje građane'', izjavio je u
Sjenici, Grem Tindal, menadžer PROGRESa. Tindal je posebno naglasio dobru
saradnju PROGRES-a sa Kancelarijom za
održivi razvoj nedovoljno razvijenih
područja, ističući da su aktivnosti ove
kancelarije u značajnoj mjeri unaprijedili
lokalne kapacitete nerazvijenih opština u
cijeloj Srbiji. On je kazao da se u Novom
Pazaru, Sjenici i Tutinu, finalizuju mnogi
projekti, a kao ekonomski posebno
značajan za Sjenicu, izdvojio je projekat
razvoja Pešterske visoravni.
Pored razvoja poljoprivrede, u saradnji sa
PROGRES-om u Sjenici se realizuju i
projekat rekonstrukcije pumpi za
vodosnabdjevanje, kao i projekat o
uređenju rijeke Grabovice. Domaćin
sastanka, predsjednik opštine Sjenica,
Muriz Turković, rekao je da je ovaj sastanak
''kruna dobre saradnje sa PROGRES-om'' i
istakao da Sjeničani imaju razloga da budu
zadovoljni.
Na sastanku Upravnog odbora PROGRES-a
u Sjenici su učestvovali predstavnici
Ministarstava bez portfelja i Kancelarije za
održivi razvoj nedovoljno razvijenih
područja Republike Srbije, opština koje
učestvuju u realizaciji PROGRES-a,
predstavnici razvojnih agencija i projekata,
civilnog društva, donatori - predstavnici
Evropske unije i Vlade Švajcarske, dok je
Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne
usluge - UNOPS, kao izvršni partner, imala
sekretarsku ulogu Odbora.
Evropska unija finansijski podržava razvojni
program PROGRES, sa 14,1 milion eura,
Vlada Švajcarske sa 2,5 miliona eura, dok
Vlada Republike Srbije učestvuje sa 1,5
milion eura.
PROGRES se realizuje u 25 opština južne i
jugozapadne Srbije i ima za cilj da podrži
društveno-ekonomski razvoj 25 opština
južne i jugozapadne Srbije.
TIKA REALIZUJE
NIZ PROJEKATA
U SANDŽAKU
Turska agencija za međunarodnu saradnju i
razvoj TIKA uložiće značajna sredstva za
realizaciju projekata u Prijepolju, Brodarevu i
Novom Pazaru.
U Prijepolju sredstvima ove agencije biće
izvršena potpuna rekonstrukcija Doma
kulture, dok će u Brodarevu će biti izgrađen
novi vodovod u koji će biti uloženo preko 360
hiljada eura, a na kojeg Brodarevci čekaju
više od dvadeset godina.
Projekat rekonstrukcije prijepoljskog Doma
kulture najprije je predviđao izgradnju nove
krovne konstrukcije i sanitarnog čvora, ali je
na sastanku sa rukovodstvom te ustanove
dogovoreno da projekat bude proširen.
"Odlučili smo da proširimo taj projekat koji
će da obuhvati skoro cijelu zgradu, tako da
ćemo dobiti bukvalno nov i veoma lijep
objekat. Novim projektom biće obuhvaćeno
obnavljanje krova, sanitarnog čvora, velike
sale, zidova, podnih obloga i sjedišta u
velikoj sali", rekao je koordinator TIKE
Gjokčen Kalkan.
Rekonstrukcija prijepoljskog Doma kulture
počeće ubrzo, dok će izgradnja vodovoda u
Brodarevu početi u prvim proljećnim
mjesecima sljedeće godine, kada vremenski
uslovi to budu dozvoljavali. Postojeći
vodovod u Brodarevu, izgrađen osamdesetih
godina prošlog stoljeća, ne može da
odgovori potrebama stanovništva a
projektom čija se realizacija očekuje za
nekoliko mjeseci predviđena je izgradnja
novog cjevovoda u dužini od preko šest
kilometara.
"To znači da će se uvesti da ono što daje
vrelo da će doći u Brodarevo. Sa druge strane
da bi se taj sistem realizovao neophodno je
da se isključi kompletno vodosnabdjevanje
iz postojećeg vrela Reževica, nakon čega bi
se, kao privremeno rješenje, izgradio bunar
u neposrednoj blizini rijeke Lim. Predviđeno
je da kapacitet tog bunara bude oko deset
litara vode u sekundi što je za Brodarevo
sasvim dovoljno, za uredno snabdjevanje,
dok se ne riješi pitanje sanacije vodovodnog
sistema Reževica", naglasio je glavni
projektant Zoran Pantić.
Izgradnjom potpuno novog vodovoda, u
skadu sa savremenim standardima i
potrebama samih građana, Brodarevo će
riješiti jedan od svojih životnih problema,
zbog kojeg su trenutno u ovom naselju na
snazi višesatne restrikcije.
Prema planu, TIKA će u Novom Pazaru
finansirati izgradnju tri mosta preko rijeke
Trnavice čija je ukupna vrijednost 6,2
miliona dinara. Prema dogovorima od prije
nekoliko godina turska agencija će
finansirati i izgradnju osnovne škole u krugu
bivše Fabrike obuće Ras, gdje je zemljište
otkupila bivša gradska uprava.
ZEMLJORADNICKA ZADRUGA “MODERNI SANDŽAK”
NOVI PAZAR, 36300
raspisuje
JAVNI KONKURS
Zemljoradnička zadruga “Moderni sandžak” iz Novog Pazara, za potrebe
nabavke robe za robne kredite svojim zadrugarima raspisuje javni konkurs za
nabavku sljedećih sredstava i stoke:
Red. broj
1.
2.
3.
4.
5.
Naziv robe
Brašno tip 400
Brašno tip 500
Koncentrati
Žitarice
Kuhinjska so
Količina
40 tona
20 tona
4 tone
4 tone
500 kg
Sve ponude slati na adresu: ZZ ”Moderni sandžak”, 36300 Novi Pazar, ul. 7.
jula bb., s oznakom „Ne otvarati - javni konkurs - za konkursnu komisiju“.
- Ponude se primaju isključivo u zatvorenim kovertama,
- Konkurs traje 7 dana od dana objavljivanja,
- Plaćanje odmah nakon isporuke robe,
- Ponude moraju da sadrže fiksne cijene u dinarima, rokove isporuke, garantne
uslove i uslove garancije proizvođačke opreme, tehničke karakteristike i
tehničke opise za ponuđenu opremu,
- Nepotpune i neblagovremene dostavljene prijave neće biti razmatrane,
- Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača će izvršiti Konkursna komisija,
- Najpovoljnijom ponudom će se smatrati ona za koju se Konkursna komisija
odluči, bez obzira na cijenu.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na tel/fax: 020-320-091 i 063-1288-028.
U Novom Pazaru,
Dana 31. 10. 2011. god.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA,
SRIJEDA,
02.21.
NOVEMBAR
JANUAR 20098.
2011.
MEĐUNARODNI BEOGRADSKI SAJAM KNJIGA
Knjiga simbol kulture
Ovogodišnji 56. Međunarodni
sajam knjiga u Beogradu posjetilo
je preko sto hiljada posjetilaca.
Predsjednik Odbora Sajma
knjiga Željko Ožegović je na završnoj konferenciji za novinare o rezultatima smotre knjiga 2011.
rekao da je sajam još jednom pokazao vitalnost i snagu, jer u godini svjetske ekonomske krize nije
opao broj posjetilaca ni izlagača,
kojih je bilo 819, od čega 68 iz
inostranstva.
Tokom sedmodnevnog Sajma
održana su i 332 prateća programa, čime je prema Ožegovićevim riječima, dokazano da Sajam
nije bio samo "najveća knjižara na
Balkanu", već i ozbiljna kulturna
manifestacija.
Sajam su pratila 1.234 novinara iz Srbije i inostranstva, među
kojima i predstavnici sedme sile iz
Velike Britanije, SAD, Belgije,
Francuske i Japana.
Specifičnost
ovogodišnjeg
sajma, kako je istakao Ožegović,
bila je činjenica da je prvi put u
njegovoj historiji jedan jezik, a ne
zemlja, bio počasni gost.
"Na ovom sajmu se rodila ljubav između kulture zemalja sa
portugalskog govornog područja
i Srbije. Desio se poljubac između
Beogradskog sajma i portugalskog jezika, poljubac koji je trajao
sedam dana", rekao je Ožegović i
podsjetio da su prevedene 42
knjige i Beograd posjetilo dvadesetak gostiju iz luzofonih zemalja.
Ambasador Brazila Alešandre
Ador Neto, koji je, kako je naveo,
ove godine prvi put posjetio Beogradski sajam jer je u Srbiju došao
početkom godine, rekao je da je
"impresioniran važnošću sajma,
za koji vjeruje da je jedan od najvećih na svijetu i po kvalitetu i po
kvantitetu".
Ambasador Angole Toko
Diankoga Sera uručio je u ime
počasnog gosta - portugalskog jezika, ambasadoru Mađarske
Oskaru Nikovicu "otvorenu
knjigu" kao budućem domaćinu
Sajma knjiga 2012.
PREDSTAVNICI BNV POSJETILI SAJAM
Knjiga trajno kulturno dobro
Ovogodišnji Beogradski sajam knjiga posjetili su i predsjednik Bošnjačkog
nacionalnog vijeća, Esad Džudžević i šef resora za kulturu i informisanje i član
Nacionalnog savjeta za kulturu Republike Srbije, Muhedin Fijuljanin.
Tokom posjete Sajmu Džudžević i Fijuljanin su obišli izložbeni prostor sa knjigama
na manjinskim jezicima vojvođanskih manjina, kao i nekoliko drugih poznatih
domaćih i izdavačkih kuća iz zemalja regiona.
Na štandu poznate beogradske izdavačke kuće Beoknjiga ove godine našlo se i
nekoliko naslova iz izdavačke produkcije Centra za bošnjačke studije i Bošnjačkog
nacionalnog vijeća - kao eksponati izložena je monografija "Sandžački Bošnjaci"
Muhedin Fijuljanina, kao i publikacija "Sandžak multietnička regija", Esada
Džudževića, te nekoliko drugih knjiga u izdanju CBS-a.
"Međunarodni sajam knjiga u Beogradu je velika kulturna manifestacija i
ovogodišnja ponuda na Sajmu svjedoči da knjiga i dalje ostaje trajno kulturno
dobro svih", izjavio je tim povodom predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća,
Esad Džudžević.
"Vjerujem da nije potpuno
slučajno što je Mađarskoj pripala
ova čast, jer smo mi domaćini
Sajma knjiga od 1928. godine",
rekao je on i dodao da je cilj približavanje naroda i kultura koji se
postiže "najdjelotvornije putem
knjige koja je simbol kulture".
"Iduće godine Mađarska obilježava 56 godina od revolucije
1956. na koju su ponosni kao temelj aktuelne države i tim povodom ćemo u vrijeme sajma
otvoriti Mađarski institut za kulturu u Beogradu", kazao je Nikovic.
Prava zvijezda ovogodišnjeg
Sajma knjiga je "deveta umjetnost" - strip, koji se izborio, barem
na ovoj manifestaciji, da ima
pravu prezentaciju.
U godini kada država nije otkupila nijedno strip izdanje, gu-
MINISTAR PREDRAG MARKOVIĆ
Najupečatljivija manifestacija u regionu
Ministar kulture Predrag Marković ocijenio je da je beogradski Sajam knjiga
"najbrojnija i naupečatljivija manifestacija u jugoistočnoj Evropi".
"To što preko 100.000 ljudi svaki put dođe na Sajam, dokaz je kolika je potreba
za knjigom”, rekao je on na Sajmu knjiga.
Druženje sa knjigom je "usamljenički posao i to radite da biste se izborili za
bolji sistem vrijednosti. Ljudi dođu na Sajam da vide da u toj potrebi nisu
sami. Sajam je dokaz da smo u većini kada se borimo za bolji sistem
vrijednosti od onog koji nas okružuje", kazao je Marković.
beći iz vida da se radi o značajnoj
izdavačkoj grani, za izdavački poduhvat godine proglašena je
knjiga "Stripovi koje smo voleli"
izdavača "Omnibus", koju su priredili Živojin Tamburić, Zdravko
Zupan i Zoran Stefanović.
Pionirski poduhvat urednika
pratećih programa Sajma Vladislave Gordić Petković da se otvori
posebna sala namijenjena stripu
pokazao se kao pun pogodak,
pošto su u njoj predstavljena 42
programa na kojima su učestvovala velika imena svjetskog stripa.
Nesporno je da su ove godine
izdavači pokazali i dokazali da su
žilav soj, a podbacili su čitaoci
koji Sajam napuštaju sa jednom ili
dvije knjige "pod miškom", ne
zbog njihovih cijena, već velikih
troškova dolaska na Sajam za
koje, smatraju izlagači, nije bilo
sluha kod organizatora.
Izdavači su se složili da bi posjeta bila bolja da je cijena ulaznice ostala kao na otvaranju 100
dinara ili da su ostale "rupe u
ogradi" oko Sajma kako bi bibliofili koji nemaju novca da plate 250
dinara za kartu imali mogućnost
da za taj novac pazare pet knjiga.
Primjećeno je i da je drastično
smanjena produkcija luksuznih
izdanja koja zahtijevaju velika
ulaganja, što nije uticalo na izbor
knjiga, jer su mnogi iznijeli nekomercijalne, a dragocjene knjige
klasika, poezije, flozofije i humanističkih nauka koje su neophodne društvu koje pretenduje na
obrazovanje.
Izdavači su se postarali da
obezbijede dolazak još nekoliko
popularnih pisaca iz inostranstva,
ali je gostovanje Engleskinje Trejsi
Ševalije kod "Lagune" prevazišlo
sve gužve koje su omiljeni pisci do
sada stvarali tokom Sajma.
Na Sajmu je centralni domaći
pisac bio Ivo Andrić, pošto se ove
godine obilježavaju dva jubileja 50 godina od Nobelove nagrade i
100 godina od objavljivene prve
njegove pjesme.
Prvi put poslije raspada Jugoslavije, Sajam su posjetila dvojica
najviših funkcionera međunarodnih i evropskih asocijacija izdavača kao gosti Udruženja
izdavača i knjižara Srbije da bi im
dali uputstva i savjete kako da se
ponovo uključe u međunarodnu
porodicu izdavača.
8 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
Predizborna
afera oko
HDZ-a
Istražni postupak protiv stranke HDZ
kao pravnog lica nije ništa naročito
novo, ni za opoziciju u Hrvatskoj, a ni
za javnost. No, kako ovu aferu
komentirišu u Briselu? Izvjestilac za
Hrvatsku u Evropskom parlamentu,
austrijski socijaldemokratski zastupnik
Hanes Swoboda smatra da i u
"trenucima kada se vodi istraga protiv
nekoliko članova HDZ-a, Hrvatska
mora pokazati i dokazati da se istrage
sprovode korektno".
Swoboda je naglasio kako je lično
uvijek bio protiv preuranjene presude,
kao i da sudovi, državno tužilaštvo i
sva pravosudna tijela moraju djelovati
otvoreno i slobodno.
Swoboda ukazuje da sudovi moraju
djelovati bez pritiska s bilo koje strane.
Budući da ni istraga, niti optužbe
protiv članova HDZ-a, nisu velika
naročito iznenađujuća novost, upitan
na koji način najnovija zbivanja mogu
uticati na ishod skorih parlamentarnih
izbora u Hrvatskoj, Swoboda je
odgovorio kako se "nikada ne zna kako
će građani Hrvatske odgovoriti i
odlučiti na izborima".
Istraga se ne smije koristiti ni od strane
vlade, niti od strane opozicije, već
pravosudna tijela se moraju ponašati
kao i u svakom drugom slučaju i kao da
se uskoro ne održavaju izbori, poručio
je Swoboda.
U hrvatskim medijima se cijeli slučaj
prikazuje kao da se radi o postupku
protiv cijele stranke, a ne protiv
nekolicine (bivših) vodećih ljudi u HDZu. No, Swoboda poručuje da, bilo da se
radi o Mađarskoj ili Ukrajini, ili sada o
Hrvatskoj, "mi u Evropskom
parlamentu smo protiv svake vrste
političkog pravosuđa".
"Osim toga", ističe Swoboda, "ne radi
se o cijeloj stranci, jer postoje mnogi
saradnici i članovi stranke koji se
korektno ponašaju".
Austrijski zastupnik smatra da se ovdje
radi o pojedincima čak i ako se radi o
osobama koje su imale vodeće
dužnosti u stranci.
"Od pravosuđa očekujem da djeluje i
da preispita sve one osobe koje su se
ogriješile", istakao je Swoboda.
"Jedno je odluka sudova, a drugo
odluka birača. Jedno je pravosudna, a
drugo politička odluka", upozorava
Swoboda i dodaje kako hrvatske birače
smatra dovoljno zrelima da povuku
vlastite zaključke iz istraga, odnosno
presuda.
O postupku i istragama koji se vode
protiv HDZ-a, njemačka konzervativna
zastupnica u Evropskom parlamentu
Doris Pack ima nešto drugačiji pristup.
Ona smatra da činjenica da se jedna
stranka nalazi pred sudom zbog
finansiranja nije ništa novo u svim
demokratskim državama. U Njemačkoj
se to dogodilo većini političkih
stranaka, tvrdi Pack i zbog toga je cijeli
slučaj povezan sa zakonima o
finansiranju stranaka. Takvi zakoni
moraju postojati i moraju tačno
odrediti pravila finansiranja kojih se
stranke moraju pridržavati.
Pack nije upoznata s detaljima u
Hrvatskoj, ali smatra da se HDZ ne
nalazi u posebnim poteškoćama. Ona
je izrazila svoje uvjerenje da "aktuelni
slučaj sa HDZ-om nije jedini".
Pack je sigurna da bi se nakon
predizborne kampanje ista stvar mogla
dogoditi i drugim strankama u
Hrvatskoj. Ona smatra da je "buka,
koja je nastala oko ovog slučaja, vrlo
snažna predizborna galama".
Iz Evropske komisije su odgovorili da
ne komentarišu pojedinačne slučajeve,
ali su dodali da je u pristupnim
pregovorima s Hrvatskom Komisija
dala posebnu važnost reformama na
području pravosuđa i borbe protiv
korupcije. Hrvatska je na tim
područjima ostvarila znatan napredak:
pravosudni okvir i institucije postoje.
Evropska komisija je poručila da sada
od Hrvatske očekuje da nastavi na tom
putu i da istražna i pravosudna tijela
obavljaju svoju dužnost u skladu s
njihovim mandatom i u punom
poštovanju zakonskih okvira.
Preživljavanje
na dug i uz štrajkove
Strane investicije u Crnoj Gori su
ove godine manje za gotovo 40
odsto. Država sve teže izmiruje rashode, a na brojne zahtjeve i proteste zaposlenih za povećanje zarada,
zvaničnici jednostavno odgovaraju:
para nema!
U Uniji slobodnih sindikata Crne
Gore tvrde da imaju izlaz iz ove situacije. Kako navode, državni
funkcioneri moraju smanjiti troškove, a privatnim kompanijama
crnogorska vlada ne treba više da
daje subvencije. Samo na taj način
uštedjelo bi se 40 miliona eura, što
bi bilo dovoljno da se podmire svi
zahtjevi onih koji traže minimalno
povećanja zarada, smatraju u toj
radničkoj asocijaciji.
Povećanja zarada zahtijevaju praktično svi zaposleni u državnoj administraciji. Ako se ima u vidu
činjenica da skoro polovina onih
koji rade u toj zemlji prima platu
od države, i da inflacija (u eurima)
raste, onda je razumljivo što posljednjih sedmica svi negoduju.
Čak i zaposleni u sudstvu štrajkuju,
dok su radnici u zdravstvu najavili
generalni štrajk za 31. oktobar. Za
sredinu novembra masovno okupljanje su zakazali studenti. Uz de-
setine hiljada onih koji su ostali bez
posla u državnim kompanijama,
armije siromašnih i obespravljenih
(tzv. žrtava tranzicije), dramatično
se povećava opasnost socijalnog
bunta najširih razmjera.
Čini se da se u crnogorskoj vladi
još uvijek previše ne uzbuđuju. Ministar Slavoljub Stijepović na zahtjeve sindikalaca odgovara da para
nema i da se Vlada racionalno ponaša.
"Vlada nije ništa drugo nego kao
jedna crnogorska porodica. Ako
članovi te porodice nisu preko mjeseca nešto zaradili, onda ta porodica nema ni uslova da preko
mjeseca troši. Vlada nema pravo da
bude loš domaćin", navodi ministar prosvjete i nauke u kabinetu
premijera Igora Lukšića. Ali, zvanični podaci pokazuju da se Crna
Gora ubrzano zadužuje. Samo u
posljednje tri godine spoljni dug te
zemlje je udvostručen, a najavljena
su nova zaduživanja!
Predsjednik Odbora za ekonomiju
i budžet u skupštini Crne Gore
Aleksandar Damjanović kaže za
Dojče vele da se nakon drastičnog
pada direktnih stranih investicija i
najavljenih štrajkova mora razmi-
šljati o novom privrednom modelu
koji bi se, kako smatra, trebao bazirati na iskorišćavanju sopstvenih
resursa i sredstava.
"To, prije svega, znači da se mora
povećati investiciona potrošnja, ali
na način da se tzv. unutrašnja akumulacija stavi u pogon. Postoje rezerve kod pojedinih crnogorskih
građana, kod pojedinih biznismena, koje se moraju izmjenom
poreske i ekonomske politike, efektuirati na način da budu uložene u
crnogorsku privredu", kaže Damjanović. On dodaje da se to što prije
mora učiniti, jer će se pad stranih
investicija nastaviti i naredne godine. Sličan je stav urednika u nezavisnom
podgoričkom
nedjeljniku "Monitor", Zorana Radulovića, koji ocjenjuje da prethodne dvije decenije u ekonomskoj
sferi nisu ništa dobro donijele toj
zemlji "osim pet-šest novih hotela".
"Mi nemamo nove industrije, mi
nemamo nove fabrike, mi nemamo
nove usluge. Crna Gora danas faktički ima manje radnih mjesta nego
što je imala 1989. godine. I tu počinje i završava svaka priča o crnogorskoj ekonomskoj stvarnosti",
zaključuje Radulović.
EU ima plan za BiH
Evropska unija je odlučila da Bosna i
Hercegovina bude njena članica. Međutim,
ta zemlja mora da uradi još mnogo
domaćih zadataka, smatra izvršni direktor
Evropske unije za Zapadni Balkan Miroslav
Lajčak.
Bosna i Hercegovina je u godini za nama
ostvarila minimalan napredak kada su u
pitanju reformski procesi i približavanje
Evropskoj uniji, a lažna je nada da će neko
spolja da završi posao koji samo može da se
ostvari unutar te zemlje, smatra izvršni
direktor za Rusiju, Istočno susjedstvo i
Zapadni Balkan u diplomatskoj službi EU, a
nekadašnji specijalni evropski predstavnik u
BiH, Miroslav Lajčak. On kaže da je EU u
istom tom periodu jasno pokazala da ima
plan, viziju i strategiju za BiH, dok su
izgovori domaćih političara uglavnom bili u
traženju spasioca ili krivca.
"Mi radimo svoj dio posla, a želimo da
vidimo i da se političari u Bosni i
Hercegovini manje bave traženjem krivca za
svoje propuste negdje van BiH, a da se više
bave svojim poslom i da u potpunosti
preuzmu odgovornost koju su već preuzeli
kada su se kandidovali na izborima i dobili
podršku građana", kaže Lajčak.
"Evropska unija i cijela međunarodna
zajednica su tu da pruže pomoć BiH, ali ne i
da umjesto nje završavaju posao. Novi
predstavnik EU u BiH, Peter Sorensen, tako
ima snažnu podršku svih zemalja članica,
kao i partnera van EU, za svoju pozitivnu
agendu koja bi trebalo da pogura BiH
unaprijed", kaže Lajčak.
"Mi želimo da on bude uspješan, jer njegov
uspjeh je uspjeh za BiH. Ono što je glavno u
njegovoj misiji jeste to da je EU budućnost i
perspektiva BiH i on će se truditi da to
svima postane jasno i vidljivo", ističe Lajčak.
Upravo u evropskoj perspektivi ogleda se i
ono što Lajčak vidi kao prednost BiH, a to je
jasan i snažan putokaz. On kaže da, za
razliku od nekih drugih zemalja, kao što su
Ukrajina, Moldavija ili Gruzija, BiH ima
perspektivu članstva u EU i jasno određene
korake koje na tom putu mora da napravi:
"To je velika stvar što je EU odlučila da će
BiH biti članica EU i mi radimo svoj dio posla
da bi do toga došlo, ali očekujemo od naših
partnera u BiH da rade isto - da se svi,
prvenstveno, bore za državu BiH. "
Istovremeno, Lajčak dodaje i to da bi
domaći političari u BiH trebalo da se manje
bave komentarisanjem jedni drugih i više
da pokažu šta su sami uradili, a ne šta im
drugi nisu dali da urade.
S V I J E T Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
Stari
kontinent
sve više stari
Dogovoreno
reprogramiranje
duga Grčkoj
Održivo rješenje za grčku krizu, proširenje
Fonda za stabilizaciju eura, rekapitalizacija
banaka i dalja fiskalna konsolidacija zemlja
članica, predstavljaju četiri koraka
dogovorena na samitu lidera EU u Briselu.
„Novi početak“, „Ekstremno važne odluke“,
„Uradili smo ono što je bilo neophodno“,
prve su ocjene rezultata posljednjeg u nizu
vanrednih evropskih samita posvećenih
ekonomskoj i finasijskoj krizi.
A ova, po mnogima historijska, bitka za
rješavanje krize eurozone vodila se u Briselu
sve do ranih jutarnjih časova.
Lideri EU i eurozone tražili su održivo
rješenje za Grčku, koje će grčki javni dug do
2020. godine smanjiti na 120 procenata
bruto državnog proizvoda. Tako su se, na
marginama sastanka lidera eurozone,
njemačka kancelarka Angela Merkel,
francuski predsjednik Nikola Sarkozi, sastali
sa predstavnicima bankarskog sektora u
pokušaju da nađu rješenje za otpis dijela
grčkog duga. Tom prilikom je dogovoreno
da privatni sektor, sa dosadašnjih 21 posto,
preuzme 50 procenata gubitka na osnovu
grčkog duga. To bi za 100 milijardi eura
smanjilo ukupnu zaduženost Grčke, koja
sada iznosi 350 milijardi eura.
Da ovakvo rješenje vodi održivosti grčkog
duga, smatra i premijer Grčke Jorgos
Papandreu: „Grčki narod ulaže nadljudske
napore da dovede svoju kuću u red, da svoju
ekonomiju učini prosperitetnom i stvori
bolju budućnost za grčki narod. Vrijeme je
za odluke koje rješavaju nesigurnost i krizu,
koje okreću stranicu i prave veliki korak ka
boljoj budućnosti evropskih naroda.“
Pred sastanka lidera eurozone, šefovi država
i vlada EU dogovorili su se i o rekapitalizaciji
evropskih banaka. Procijenjeno je da bi u tu
svrhu evropskim bankama bilo potrebno
ukupno 108 milijardi eura.
Prema sporazumu obavezni fondovi banaka
treba da dostignu devet posto, što bi
bankama omogućilo da se odupru
finansijskim potresima.
Na samitu u Briselu dogovoreno je i da se
Evropski fond za finansijsku stabilnost sa
440 milijardi eura proširi na oko 1 bilion
eura.
„Evropski finansijski kišobran“ je, poslije
pomoći Irskoj, Portugalu i Grčkoj, pao na
270 milijardi eura, a njegovo jačanje trebalo
bi da spriječi prelivanje dužničkih kriza na
druge zemlje eurozone, na prvom mjestu
Italiju i Španiju.
Kao prva reakcija na odluku o proširenju
Fonda za stabilizaciju eura, pojavilo se
pitanje da li će cifra od bilion eura biti
dovoljna da povrati povjerenje u evropsku
valutu na svjetskim tržištima, ili će, pak,
ovakva brojka biti protumačena samo kao
„bacanje magle u oči“.
Predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel
Barozo, zadovoljan je postignutim, iako
dodaje da je rješavanje krize „maraton, a ne
sprint“.
„Paket mjera oko kojih smo se dogovorili
potvrđuje da je Evropa spremna da učini
ono što je potrebno kako bi očuvala
finansijsku stabilnost. Tehnički detalji ovog
plana biće završeni u narednim nedjeljama,
a Evropska komisija će predlagati dalje
mjere za zajednički izlazak iz krize“, istakao
je Barozo.
EU, međutim, očekuje nastavak posla, jer
ono što Evropi ostaje kao zadatak jeste
pronalaženje budućeg izgleda monetarne
unije. I dok jedni rješenje za trenutnu, kako
je mnogi već zovu “najtežu krizu koja je do
sad pogodila EU“ vide u većoj integraciji, za
druge je, pak, prepuštanje Briselu još više
ovlašćenja i kontrole nezamislivo.
„Potreban nam je pravi zajednički pristup.
Moramo da na pravi način integrišemo
eurozonu. Moramo da zaokružimo
monetarnu uniju pravom ekonomskom
unijom“, smatra predsjednik Evropske
komisije, Žoze Manuel Barozo.
Mišljenja stručnjaka su različita. Jedni
smatraju da jedino dublje integrisane
zemlje EU imaju šansu da se na svjetskim
tržištima suprotstave jakim igračima, kao
što su SAD i Kina. Drugi, pak, u trenutnoj
krizi vide šansu za jačanje eura, ali i
efikasnosti Unije, dok ima i onih koji
smatraju da se u ovom trenutku ne može sa
sigurnošću pretpostaviti koji je korak pravi,
jer se dešava nešto što se nikada ranije nije
desilo u evropskoj monetarnoj uniji, i za čije
će rješenje biti potrebna i eventualna
promjena samog ustava EU.
Kriminalci oprali 1.600 milijardi $
Organizovani kriminal širom svijeta u
2009. godini oprao je 1.600 milijardi
dolara, od čega jedna petina otpada na
novac zarađen prodajom narkotika,
saopštila je kancelarija Ujedinjenih nacija
za drogu i kriminal (UNODC). Taj iznos
predstavlja 2,7 odsto globalnog svjetskog
bruto domaćeg proizvoda.
Prema riječima izvršnog direktora UNDOCa, Jurija Fedotova, praćenje tokova novca
zarađenog prodajom droge i drugim
oblicima organizovanog kriminala ostaje
osnovni zadatak ove organizacije.
„Oprani, ili prljavi novac, koristi se za
podmićivanje i finansiranje pobuna i
terorističkih organizacija, a u velikoj mjeri
doprinosi destabilizaciji legalnih poslova i
stranih investicija“, rekao je Fedotov.
U saopštenju UNDOC-a navodi se da je
proizvodnja i prodaja droge i dalje
najunosniji nezakoniti posao. U 2009.
godini, samo na tržištu kokaina u svijetu
su "obrnute" 84 milijarde dolara.
Proizvođači koke u Latinskoj Americi iste
godine su zaradili oko milijardu dolara, a
kada je ta biljka prerađena u kokain, on
je na tržištvu Sjeverne Amerike 2009.
prodat za 35, a u Evropi za 26 milijardi
dolara. Otprilike dvije trećine tog iznosa
bilo je oprano na različite načine,
saopštio je UNDOC, prenosi DPA.
Dok u Aziji i Africi broj stanovnika raste,
u Evropi se uočava obrnut trend.
Evropljana je sve manje i oni su sve
stariji. Tako se smanjuje i broj onih koji
uplaćuju u poreske i socijalne fondove,
a potrebe su sve veće.
Irci vjerojatno neće tako brzo
izumrijeti. Uprkos trenutnoj krizi, u
Irskoj se prosječno rađa najviše djece
unutar Evropske unije. S prosječno 2,07
djece po ženi, Irci su malo ispod
reproduktivne granice od 2,1 djece po
ženi. Iza Irske su skandinavske zemlje,
Francuska i Velika Britanija.
Jedan od razloga zašto se u tim
zemljama rađa više djece je dobra
uključenost žena u radno tržište,
smatra Axel Pluneke sa Instituta
njemačke ekonomije u Kelnu.
"Tamo postoji ne samo decenijama
stvarana infrastruktura za brigu o djeci
nego i kultura sklonosti djeci", kaže on.
U gotovo svim članicama EU-a
trenutno je natalitet ponovno u
porastu. Autori evropskog
Demografskog izvještaja smatraju da je
razlog to što sada i starije žene sve više
dobijaju djecu. Osim toga,
pretpostavlja se da pozitivno utiče i
davanje finansijske podrške
roditeljima. Ali, prosjek EU-a trenutno
iznosi 1,6 djece po ženi, a za
održavanje broja stanovnika na
sadašnjoj razini potrebno bi bilo 2,1
dijete po ženi. Evropljani uz to postaju
sve stariji. Muškarci su 2008. živjeli
prosječno 76 godina, a žene 82. Ali,
velike su razlike između pojedinih
članica. Prosječno se najduže živi u
Italiji, Francuskoj i Njemačkoj. U
istočnoj Evropi stanovništvo je
prosječno mlađe, ali i kraći životni
vijek. No, očekuje se da će i na istoku
EU-a u idućih 50 godina porasti
prosječna starost stanovništva.
Porast životnog standarda produžuje
životni vijek. To se, uostalom, pokazuje
i na smanjenju smrtnosti djece u
zemljama poput Rumunije i Bugarske.
Evropa je "žrtva" svog vlastitog
uspjeha, navodi Evropska komisija.
Direktna posljedica su problemi u
socijalnom sistemu. Gdje manje ljudi
radi, manje se uplaćuje za penzijsko i
zdravstveno osiguranje. Za nekoliko
godina će u penziju otići godišta
rođena neposredno nakon Drugog
svjetskog rata, kad se rađalo puno
djece. EU polazi od toga da će se od
2014. početi smanjivati broj ljudi koji
rade. Istovremeno će porasti izdaci
penzijskih, zdravstvenih i drugih
socijalnih osiguranja, jer će biti više
penzionera.
Prema rezultatima jedne studije EU-a u
Evropi će se udvostručiti broj
dementnih osoba - na oko 16 miliona.
A time će porasti i troškovi njege u
starosti. Na porast broja stanovništva
utiče i migracija. Ona trenutno više
pridonosi rastu broja stanovnika EU-a
nego rađanje. U Evropskoj uniji
trenutno živi oko 20 miliona ljudi koji
potiču van granica EU-a. Axel Pluneke
smatra da je doseljavanje dio
rješavanja demografskog problema.
Stručnjak za demografiju s Instituta
Maksa Planka za socijalno pravo i
socijalnu politiku iz Minhena, Aksel
Borš-Supan, nasuprot tome, sumnja da
se doseljavanjem može zaustaviti
starenje i smanjivanje broja
stanovnika.
"Dimenzije za to su prevelike, potrebno
doseljavanje bi bilo previše masovno",
smatra on.
Stanje dodatno pogoršava preveliko
zaduženje država. Ko će vratiti divovske
dugove ako je sve manje onih koji rade
i plaćaju poreze?
Demografski stručnjak Aksel BoršSupan smatra da je vraćanje dugova
moguće ako oni ne prelaze granicu iz
Mastriškog ugovora, to jest ako ukupni
dug ne prelazi 60 posto jednogodišnjeg
ukupnog društvenog proizvoda.
"Ali, ako on iznosi 100 posto ili čak 120
posto, vraćanje je pod znakom pitanja",
ističe on.
No, možda stanje ipak nije tako
zabrinjavajuće - uprkos dužničkoj krizi i
smanjenju broja stanovnika. Primjer
Irske pokazuje da rast krize ne znači
nužno smanjenje broja djece. U Grčkoj,
Italiji ili Španiji broj djece je oko 1,5
dijete po ženi, ali i tamo žene dobijaju
više djece nego prije deset godina.
10 Sand`a~ke novine H R O N I K A
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
U SJENICI ODRŽAN REGIONALNI FORUM ZA DIJALOG I SARADNJU
Održivi razvoj iz
perspektive mladih
"Mladi i održivi razvoj lokalnih zajednica" bila je tema Regionalnog
foruma za dijalog i saradnju, koji je,
u okviru obilježavanja Nedjelje UN,
održan, 24. oktobra, u sjeničkom
hotelu Borići.
U okviru programa Interetničke Omladinske Alijanse, koji se u
Sandžaku sprovodi posljednje četiri
godine, Forum je organizovao Kulturni centar "Damad", pod pokroviteljstvom opštine Sjenica i uz
finansijsku podršku Fonda za otvoreno društvo.
Pozdravljajući organizatore i
učesnike skupa, predstavnike mladih iz različitih političkih i nevladinih
organizacija
regiona,
predsjednik opštine Sjenica, Muriz
Turković, istakao je da je Sjenica,
osim što je grad mladih, i jedna
multietnička sredina koju krase
dobri međunacionalni odnosi.
"Kao i svi sandžački gradovi,
Sjenica je grad mladih, grad gdje je
dosta obrazovanih ljudi, na našu
sreću ali i na žalost, gdje je i puno
nezaposlenih. Očekujem da danas
sa ovog skupa se pomogne opštinskoj upravi da u svojoj strategiji
ugradi zaključke koji će dovesti do
rješavanja problema zapošljavanja
mladih u našim krajevima, u svim
sandžačkim opštinama", izjavio je
na otvaranju skupa predsjednik opštine Sjenica, Muriz Turković.
Ciljevi ovogodišnjeg Foruma bili
su afirmacija mladih da participiraju
u društvenim procesima i podsticaj
interetničkog dijaloga i saradnje.
Škola plesa u "Dugi"
Centar za djecu i omladinu
"Duga" u Novom Pazaru
započinje sa realizacijom
škole orijentalnog plesa za
koju vlada veliko
interesovanje djece i mladih.
Kako je najavljeno iz "Duge",
u okviru ovog projekta biće
zastupljen, prije svega, indijski ples, dok će ostale vrste plesa biti zastupljene u zavisnosti od
interesovanja polaznika, od kojih će oni najuspješniji imati i priliku da usvojena znanja
pokažu na programima koji će biti priređeni u ovom centru.
U Centru za djecu i omladinu "Duga" u toku je, inače, i završna faza projekta "Zajedno do
znanja", kojeg finansira PROGRES, a u okviru kojeg se pruža besplatna pomoć u učenju djeci
romske pripadnosti, koja zajedno sa ostalom djecom pohađaju nastavu, kao i kreativne
radionice.
Centar, također, realizuje i program besplatne pomoći u učenju, te posebne radionice i rad sa
djecom sa posebnim potrebama.
Škola starih zanata
u Novom Pazaru
Nacionalna služba za zapošljavanje i Etno
mreža Srbije realizovali su u Novom Pazaru
trodnevnu obuku 15 nezaposlenih lica za
tkanje, vez, zlatovez i presovanje vune.
Tokom obuke polaznici su se upoznali sa
tehnikama ovog starog zanata,
svojevremeno veoma razvijenog i
zastupljenog u cijelom kraju, nakon čega su
samostalno počeli da rade na obradi i izradi
samih proizvoda, za šta su imali i simbolično naknadu u iznosu od 10 odsto prosječne zarade
u Republici Srbiji.
Programom je osmišljena i edukacija polaznika o plasmanu i prodaji gotovih proizvoda na
tržištu, te poseban seminar iz oblasti vođenja poslovnih knjiga, čime se, zapravo, zaokružuje
čitav proces - od proizvodnje, preko marketinga i prodaje, pa sve do finansijskog vođenja
čitavog posla.
"Ovom prilikom Forum radimo na temu "Mladi i održivi
razvoj lokalne zajednice", svjesni
potpuno činjenice da živimo u regionu mladih, da su mladi naš
najveći resurs i da je svako kreiranje, političko kreiranje ili kreiranje politika za budućnost ovog
prostora i svake lokalne zajednice,
neodrživi ako nisu uključeni
mladi. Važno nam je da svi gra-
đani i građanke podjednako participiraju u kreiranju politika koje
nas vode ka budućnosti, i kad su u
pitanju ove ili one nacije, ove ili
one vjere, ove ili one političke
opredijeljenosti. Znači, svaki od
tih segmenata želimo da sagledamo iz perspektive mladih", izjavila je Zibija Šarenkapić,
direktorka Kulturnog centra
"Damad", organizatora skupa.
"Meni je, prije svega, drago
što je odlučeno da jedan ovakav
skup bude održan ovdje u Sjenici,
što su pozvani predstavnici Kancelarije za mlade Sjenica, što govori o tome koliko je
organizatorima bitno da mi
uzmemo učešće u svemu ovome,
i samim tim što nam pružaju priliku da donosimo odluke zajedno
sa njima, zajedno sa onima koji
imaju više iskustva u tome i koji
nam pomažu da realizujemo sve
ono što želimo", izjavila je Anida
Mujović, koordinatorka Kancelarije za mlade u Sjenici.
Obrazovanje i ekonomija, međuetnički odnosi i komunikacija
kulture, učešće u društvenom životu i informisanost, a sve u službi
razvoja iz perspektive mladih, bile
su teme ovogodišnjeg Regionalnog foruma za dijalog i saradnju.
HADŽDŽ 2011
Veličanstveni ispraćaj
za 196 hadžija
Pred više hiljada vjernika, u prepunoj Hali sportova u Novom Pazaru,
26. oktobra, organizovan je ispraćaj ovogodišnjih hadžija. Put svetih
mjesta Meke i Medine, u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice Srbije, na hadždž je ove godine
otputovalo 196 hadžija i to iz Mešihata sandžačkog 127 hadžija, Mešihata srbijanskog 30 hadžija i
Mešihata preševskog 39 hadžija.
Obraćajući se prisutnima tom
prilikom, reis-ul-ulema Islamske
zajednice Srbije Adem ef. Zilkić
poručio je muslimanima u Srbiji
da nema da im kaže ništa o inicijativi pomirenja u Islamskoj zajednici jer tu vjersku zajednicu,
kako je rekao, o tome niko ništa
nije ni pitao ni konsultovao.
"Ovih dana čujete mnogo o
pomirenju i inicijativi i svakako
očekujete da vam kažem, posebno
što sam dosad o tome ćutao.
Nemam ni danas ništa novo reći,
jer niti nas je ko konsultovao niti
šta znamo", rekao je reis Zilkić
ispraćajući svoje sunarodnike na
tradicionalni hadždž. On je ukazao da se Islamska zajednica Srbije
sve ovo vrijeme zalaže i promoviše
mir i da će, kako je rekao, ona i
dalje podržavati i širiti ideju mira
bez obzira na personalna rješenja.
Istakavši da mir nema alternativu, Zilkić je rekao da pozdravlja svaku inicijativu koja će tu
vjersku zajednicu izvući iz "hala"
(stanja) u kome je.
"Dostojanstvo i obraz nema cijenu. To jasno kažem. Sa dostojanstvom i obrazom nijednog čovjeka
igrati se nećemo", poručio je Zilkić.
Zilkić je svojoj braći u hali
sportova u Novom Pazaru poželio sretan put, a porodicama sretan ostanak i da u ljubavi i radosti
provedu dolazeći Kurban Bajram.
On je pozdravio i prisutne
medije, zamjerivši im da Islamsku
zajednicu Srbije već četiri godine
drže u mraku. Zilkić je, međutim,
poručio da ih nikakav mrak neće
spriječiti da šalju pozitivnu energiju "kako bi svi mrakovi prošli i
kako bi ih konačno punim svjetlom ogrijalo Sunce".
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
HIKAJE
BOŠNJAČKA KULTURNA BAŠTINA
Gazi Husrev-begov
bezistan u Sarajevu
Od ukupno šest bezistana koliko ih je bilo u
vrijeme osmanske uprave na području BiH,
tri su bila izgrađena u Sarajevu. Prvi
bezistan u Sarajevu je sagradio Mehmedbeg, sin Isa-bega Ishakovića (prva polovina
XVI st.). Nalazio se uz Kolobara han,
sjeverno od Brusa-bezistana. O njegovom
izgledu nema pouzdanih podataka.
Brusa-bezistan je izgrađen 1551. godine.
Njegov osnivač je Rustem-paša,
porijeklom iz Sarajeva ili iz okoline
Sarajeva.
Bezistan koji je podigao bosanski
namjesnik Gazi Husref-beg je bio jedan od najvećih
bezistana izgrađenih na Balkanu. Poznat je i pod
nazivima Stari bezistan i Veliki bezistan. Sagrađen je
sa istočne strane objekta Tašlihana. Ova dva objekta
su bila povezana, tako da su trgovci iz bezistana
mogli direktno da kontaktiraju sa mletačkim i
dubrovačkim trgovcima koji su odsjedali u
Tašlihanu.
HIKAJE
Allah je jedini
opskrbljivač
U brdima Libana živio jedan pobožnjak, u
osami, daleko od ostalih ljudi. Život je
provodio u nekakvoj pećini, danju posteći, a
obnoć klanjajući. Hranio se tako što bi mu
svaki dan, Allahovim emerom, pred sami
akšam dolazila jedna pogača, koju bi on
prepolovio, pa pola pojeo za iftar, a pola
ostavljao za ručak (sehur).
Jednog dana mu ta pogača ne dođe na
vrijeme, pa se on malo zabrinu, a kako i
akšam dođe, te prođe i jacija, njega obuze
tako silna glad koju je jedva izdržao.
Čim svanu on se spust i s brda u jedno
kršćansko selo koje se nalazilo u dolini
Gradili su ga dubrovački majstori, 1537-1557.
godine. U obliku je pravougaonika, dug više od 100
m i širok 19 m. Ima dug pokaldrmisan hodnik s čije
obje strane se nižu dućani.
U objekat bezistana se ulazilo kroz ukupno petoro
vrata koja su imala gvozdena krila. Vrata prema
Tašlihanu danas su zazidana.
Po koncepciji je sličan carigradskoj “Misir-čaršiji”,
odnosno pokrivenim bazarima arapskih gradova.
tražeći nešto da utoli svoju glad. Nađe
nekog starca, i kada zatraži hrane ovaj mu
udijeli dvije ražove pogače.
Pobožnjak ih uze i krenu put svoga
boravišta, a od kuće tog kršćanina za njim
pristignu jedno pašče koje, kada malo
odmakoše, poče da laje i reži na pobožnjaka
tako da je on bio prisiljen da mu onu jednu
pogaču baci ne bi li ga odvratio od sebe.
Međutim, pas brzo pojede tu pogaču i
ponovo sustignu pobožnjaka i tako nasrnu
na njega, lajući i režeći, da mu ovaj morade
dati i drugu pogaču. Kada i nju pojede, pas
opet jurnu za njim, ščepa ga za odjeću pa je
pocijepa.
Pobožnjak uzviknu: - Subhanallah! Nikad
nisam vidio pašče bezobraznije i sa manje
stida od tebe! Pa tvoj gazda mi je dao svega
dvije pogače i obje si pojeo. Šta sad hoćeš sa
svojim režanjem i trganjem moje odjeće?
U dućanima koje su držali pod zakup trgovci,
prodavale su se tkanine od svile i pamuka.
Vanjski dućani pripadali su kujundžijama.
U sklopu objekta postojala je i jedna soba za
noćobdiju, čovjeka koji je otvarao ujutro bezistan a
naveče ga zatvarao i ostajao u njemu u toku noći.
Plaćali su ga trgovci za posao koji obavlja.
Sve do 1914. godine bezistan je služio svojoj svrsi.
Početkom 1968. godine pristupilo se restauraciji
Gazi Husrev-begovog bezistana, gotovo u
potpunosti po uzoru na prvobitni izgled. Zahvat je
izveden prema projektu arhitekata Džemala Čelića i
E. Jahića.
Pored bezistana je postojao i Tašlihan koji se građen
u isto vrijeme kad i bezistan, također kao vakuf Gazi
Husrev-bega. U požaru 1879. godine ovaj objekat je
pretrpio velika oštećenja, a posljednje zidine
Tašlihana nestale su 1912. godine.
bio zadovoljan kada bih dobio kakvu kost ili
komad kruha, a možda se dešavalo da me i
zaboravi, pa neki dan ne dobijem ništa za
jelo. Nailazili su dani kada ni on nije imao
hrane za sebe, a kamoli za mene! I pored
svega toga, ja nikad nisam, kako znam za
sebe, ostavio njegovu kuću i otišao pred
tuđa vrata, ne bi li mi ko šta dao! Ako sam
šta dobivao - bivao sam zahvalan, a ako
nisam - ja sam saburio! Međutim, tebe što
se tiče, ti jednu noć nisi dobio svoju pogaču,
pa nisi smogao sabura da sačekaš jedan
dan, nego si se od vrata opskrbljivača svih
živih bića okrenuo i otišao na vrata jednog
kršćanina da te on nahrani! Pa koji od nas
dvojice treba da se stidi?!
Allahovom odredbom pas progovori: Nisam ja bez stida i obraza! Znaj da sam ja
odrastao kod onog kršćanina pazeći mu
kuću i čuvajući njegovu stoku. Uvijek sam
Preuzeto iz knjige: „Dragulji islama”,
Adem ef. Zilkić, Rijaset Islamske zajednice
Srbije, Novi Pazar, 2011.
12 Sand`a~ke novine E U R O I N T E G R AC I J E
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
VODIČ KROZ EVROPSKU UNIJU (5)
Načela EU
Evropskih zajednica je pravo
koje je nastalo u okvirima tri zajednice: Evropske zajednice za
ugalj i čelik, Evropske ekonomske zajednice i Euroatoma. Subjekti komunitarnog prava su
države članice EZ, organi tj. institucije EZ, kao i fizička i pravna
lica koja imaju državljanstvo, odnosno sjedište u nekoj od država
članica.
stuba (Zajednička spoljna i bezbjednosna politika i Pravosudna
i policijska saradnja u krivičnim
stvarima) Evropska unija funkcioniše kao klasična međunarodna organizacija, odnosno u
njima nema nadnacionalnosti
kao u prvom stubu. Pomenuta
tri stuba zajedno čine Evropsku
uniju.
Institucionalni balans
Načela na kojima se zasniva EU
Ustav EU
Evropska unija je jedinstven vid
organizovanja država. Ona nije
ni federalna država, niti konfederacija država, ali ni klasična
međunarodna organizacija.
Od kada su, prije više od pedeset godina, osnovane prve zajednice pa do danas, Evropska
unija i njene institucije (organi)
su u stalnom procesu mijenjanja.
Glavne reforme su vršene izmjenom Osnivačkih ugovora, a posljednja reforma je svoj izraz
našla u Ugovoru o ustavu za Ev-
ropu, koji je u procesu ratifikacije
u državama članicama i, stoga,
još uvijek nije stupio na snagu.
Osnivački ugovori Evropske
unije čine takozvane primarne
izvore komunitarnog prava, dok
sekundarne izvore prava čine
obavezujući pravni akti koje donose institucije EZ.
Vrste akata EU Obavezujući
pravni akti koje donose organi
EZ su:
- uredba (regulativa) - opšti
pravni akt koji obavezuje u cje-
lini i direktno se primjenjuje u
državama članicama,
- uputstvo (direktiva) - obavezuje države članice kojima je
upućena u pogledu cilja koji
treba postići i roka i
- odluka - obavezuje u cjelini
subjekt kom je upućena.
Preporuke i mišljenja su akti
koji nisu pravno obavezujući.
Komunitarno pravo
Komunitarno pravo ili pravo
Sloboda, demokratija, poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, pravna država,
poštovanje osnovnih prava kako
su postavljena u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i
poštovanje nacionalnih identiteta država članica.
Princip podjele vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku,
koji karakteriše moderne demokratske države, u Evropskoj uniji
je zamijenjen principom institucionalnog balansa. Ovaj princip
proistekao je iz jedinstvenog karaktera institucionalne strukture
EU koji se ne može poistovjetiti
sa strukturom institucija vlasti u
savremenim državama. Već kratak pregled institucija EU ukazuje na činjenicu da je
zakonodavna vlast podijeljena
između Savjeta i Evropskog parlamenta, a izvršna između Savjeta i Komisije.
Ovakve nadležnosti institucije EU imaju samo u tzv. prvom
stubu integracije kojeg čine Evropske zajednice (Evropska zajednica, Euroatom i Evropska
zajednica za ugalj i čelik čiji je
Ugovor o osnivanju inkorporiran u Ugovor o osnivanju EZ).
U druga dva stuba, koji su stubovi saradnje država članica, Savjet ima odlučujuću ulogu, dok
su nadležnosti drugih institucija
dosta umanjene. U ova dva
Institucionalni balans podrazumjeva da sve institucije
EU funkcionišu isključivo u
okviru nadležnosti koje su im
povjerene Ugovorom. Prilikom
vršenja tih funkcija one ne smiju
narušiti nadležnosti drugih institucija EU. O poštovanju ovog
principa brine se Sud pravde.
Nadnacionalnost
Da bi jedna organizacija bila
nadnacionalna ona u sebi mora
istovremeno sadržati sljedeće
elemente nadnacionalnosti:
- postojanje organa u kojem
službenici organizacije rade
isključivo u interesu organizacije, a ne predstavljaju države
članice iz kojih dolaze i od čijeg
su uticaja u svom radu nezavisni;
- obavezujući pravni akti
koje donosi organizacija obavezuju kako države članice koje su
glasale za, tako i one koje su glasale protiv njih;
- odluke koje donosi organizacija direktno obavezuju fizička
i pravna lica u državama članicama, čak i bez donošenja sprovodećih akata države članice;
- postojanje sudskog organa
čija je nadležnost obavezna (države članice ne mogu birati da li
će svoje sporove rješavati pred
ovim sudom), a odluke obavezujuće i konačne.
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI (8)
DOBA KLASIČNIH ŠKOLA PRAVA
Šafija i njegova škola
Ebu Abdullah Muhammed b.
Idris b. Abbas eš-Šafi’i je rođen
150/767. u Gazzi. Po porijeklu je
pripadao plemenu Kurejš. Nakon
očeve smrti majka ga je dovela u
Meku, gdje se, okružen siromaštvom, posvetio učenju. Slušao je
predavanja iz tefsira, fikha i pjesništva. Prisustvovao je Malikovim
predavanjima. Svojim znanjem je
impresionirao abasijskog namjesnika u Jemenu, koji ga je uzeo u
državnu službu. Javno angažovanje
Šafije je bilo kratkotrajno: protivnici su ga optužili da slijedi zejdijskog imama pa je upućen u
Bagdad. Pred halifom Harunom
er-Rešidom odbranio ga je, kao
pravnik, Muhammed b. Hasan ešŠejbani. Druženje s ovim pravnikom uticalo je na kasniji pravnički
razvoj Šafije. Iračko pravno razmišljanje razvilo je kod Šafije kritički odnos prema Malikovom
tradicionalizmu. Godine 188/803.
napustio je Bagdad i posvetio se
pravnim studijama u Hidžazu i Siriji. Abasijski halifa El-Me’mun mu
je ponudio državnu službu, ali je on
odbio, otputovavši 198/813. u Egipat. Upoznavanje s tradicijama u
toj zemlji i naučno dozrijevanje uticali su da Šafija u određenoj mjeri
koriguje svoje ranije stavove. U
Egiptu je umro godine 204/819. u
pedeset osmoj godini života.
Djelo
U intelektualnom stvaralaštvu
Šafije razlikuju se dva perioda:
irački (el-kavlu-l-kadim) i egipatski
(el-kavlu-l-džedid). Riječ je o različitim tumačenjima pojedinih pitanja. Precizni historičari su
nabrojali osamnaest mes’ela o kojima postoje različiti dogovori.
Šafija je u Iraku, na traženje
Abdurrahmana b. Mehdija (u.
198/813) napisao raspravu “Er-Risale”, posvećenu pitanjima metodologije islamskog prava. Ovo
djelo je postojalo u više verzija. Do
nas je doprla egipatska. Pisano je u
obliku dijaloga i predstavlja prvo
cjelovito, sistematizovano djelo iz
usuli-fikha.
Drugo važno Šafijino djelo je
“El-Umm”. Nastalo je u egipatskom periodu, a postoji u više verzija. Smatra se temeljnim djelom
za upoznavanje cjeline Šafijinog tumačenja prava. Među ostalim Šafi-
jinim djelima se spominju: “Džamil’u-l-’ilmi”, “Ihtilafu-l-hadis”,
“Kitabu ihtilafi Malik ve-š-Šafi”,
“Kitabu Ihtilafi-l-’irakijjin”, “Kitabu ihtilafi me’a Muhammed ibnil Hasan”, “Kitabu sijeri-l-Evza’i”,
itd. Neka od ovih djela pisao je sam
Šafija, neka je diktirao, a neka su
napisali njegovi učenici i vezali ih
za ime svog učitelja. Među ovim
djelima se mogu izdvojiti djela koja
pružaju podatke o Šafijinom pravu,
djela u kojima se povlači paralela između Šafijinog tumačenja
i tumačenja drugih pravnika i
djela na osnovu koji se može rekonstruisati pravna misao Šafijinih
prethodnika
ili
savremenika.
Odlike pravnog mišljenja
Šafijino tumačenje prava se
u literaturi karakteriše kao pokušaj uspostavljanja ravnoteže
između tradicionalizma Malikovog pravca i hipotetičkog
spekulisanja Ebu Hanife. Pokušaj pomirenja ove dvije tendencije imao je za posljedicu
nastanak nove škole pravnog
mišljenja. U cjelini se može reći
da se Šafija pretežno oslanjao na
tradicionalne izvore.
U zasluge Šafije za dalji razvoj
islamske pravne nauke ubraja se:
Sistematsko bavljenje metodološkim pitanjima. Fahruddin er-Razi
o tome kaže:
“Prije imama Šafije ljudi su raspravljali o pitanjima osnova fikha,
o traženju i iznošenju dokaza.
Međutim, nisu imali opšte principe
na koje bi se pozivali u spoznaji šerijatskih izvora, u njihovom sučeljavanju i protežiranju. Šafija je izveo
pravila nauke usuli-fikha, dao svijetu principe na kojima se zasniva
poredak izvora prava. Utvrđeno je
da je Šafijin doprinos nauci šerijatskog prava jednak Aristotelovom
doprinosu logici”. (Ali Hasan Abdulkadir, op. cit., 268.).
Razvijanje teorije tumačenja glavnih izvora objavljenog Zakona
(Kur’an i Sunnet)
Šafija je prvi izvršio klasifikaciju Kur’anskih propisa na
opšte (‘amm) i posebne (hass) s
obzirom na obim značenja pojedinih termina, odnosno broj slučajeva na koji se odnose. Dao je
značajan doprinos pitanju derogacije u šerijatskoj pravnoj nauci.
Insistiranje na hadisu kao na-
činu saznanja Sunneta: Prije Šafije
pod Sunnetom je podrazumijevana ustanovljena praksa muslimana, a Sunnet je saznavan putem
“žive tradicije”, odnosno putem riječi ashaba i tabiina. Šafija je zauzeo
stanovište da je hadis jedini način
saznanja Sunneta, zastupajući tezu
o valjanosti pojedinačnih predaja
(el-haberu-l-vahid) ukoliko ispunjavaju uslove valjanosti.
Hijerarhija izvora prava
U Šafijinom djelu “Er-Risale”
prvi je put naveden poredak izvora
šerijatskog prava koji se smatra
klasičnim (Kur’an, Sunnet, idžma,
kijas). Šafija o tome kaže:
“Bog nikome nije dao pravo
nakon smrti Božijeg Poslanika da
(u islamskom pravu) izražava mišljenje izuzev na osnovu znanja (ilm)
koje je došlo prije njega. Takvo
znanje je sadržano u Kur’anu, Sunnetu, idžmau, riječima i djelima
ashaba (asar), a zatim, kao što sam
objasnio, u kijasu utemeljenom na
prethodnim izvorima. Nikome nije
dozvoljeno da upotrebljava
analogiju ukoliko ne poznaje
praksu i riječi prethodnika (sunen),
idžma i razmimoilaženje naroda, te
arapski jezik”. (Shafi’s, Risala, engl.
ed., Baltimore 1961, 78-79).
Šafija je Kur’an i Sunnet svrstao
u istu kategoriju znanja o šerijatskim propisima. Oboje potiču od
Boga, mada se razlozi i oblici njihove objave razlikuju. Kur’an ne
može derogirati Sunnet, već jedan
Sunnet derogira drugi. Dao je teorijski koncept idžmaa, odbacivši
njegovo svođenje na idžma Medine
ili ashaba. Kao osnov zakonitosti
idžma naveo je poznati hadis: “Moj
ummet se neće složiti u pogrešnom
mišljenju”.
Šafija je odbacio proizvoljnu
upotrebu re’ja, prihvativši zaključivanje po analogiji.
S obzirom na porijeklo, pravno
je znanje podijelio na: ittiba (ono
što se slijedi, ono što je dato) i istinbat (ono do čega se došlo promišljanjem,
ono
što
je
konstruisano). U prvu kategoriju
spadaju sadržaji Kur’ana, Sunneta i mišljenja prvih generacija
muslimana (ammetu selefina).
U drugu kategoriju spadaju sadržaji do kojih se došlo uvažavanjem kijasa, običaja, opšte
koristi i sl.
U globalu, Šafija je u literaturi ocijenjen kao ključna ličnost islamske pravne nauke. U
sebi je ujedinio sposobnosti
eklektika i inovatora. Kao baštinik tradicija i ehlu-l-hadisa i
ehlu-r-re’ja bio je u prilici da
preuzme ono što je najvažnije u
oba pravca. Svoje sposobnosti
sistematizatora iskazao je posebno pri korištenju normativnog metoda u pravu,
povezujući različite pojedinačne norme u cjelinu različitog stepena opštosti. Vrijeme u
kome se pojavio, a koje je karakterisalo naraslo pravno znanje u pojedinim
školama
i
lične
sposobnosti (islamske tradicionalne nauke, logika i dijalektika, te
elokvencija) - omogućili su mu da
odigra ulogu faktora integracije i
sistematizacije islamske pravne
misli. Šafijina pravna misao je bila
dinamična i on je cijelog života
ostao student prava. Ispitivanje žive
strane prava je smatrao za ključ
pravne nauke.
Šafijina misao ima i teološku
stranu. Ona se ogledala u njegovom
antiracionalističkom usmjerenju,
koje se u konkretnim prilikama izražavalo kao odbojnost prema mutekeliminima. U teorijskom pitanju
izvora saznanja prava dao je, kako
je spomenuto, prednost Objavi nad
razumom. Prema njegovom tumačenju, obaveze nisu sadržane u prirodi stvari, već se temelje na zakonu
koji je Bog objavio. Za razliku od
kelama koji je želio da ide iza Objave i spekuliše o njenom Tvorcu,
Šafija je iznosio da je jedino Božja
objava neophodna za spasenje.
Kur’an i Sunnet su izraz Božje objave; usuli-fikh i usuli-din su nauke
koje se njima bave, a idžtihad je
metod koji se ima primijeniti u njihovom tumačenju.
Primjer pravnog tumačenja
Šafija je u svojim djelima uobičavao nuditi više mogućih rješenja za jedan slučaj. Na taj način
je gradio koncept jednog fleksibilnog tumačenja prava. Ova ilustracija je iz djela “El-Umm”.
Jedan čovjek sklopio je brak dajući lažne podatke o svom porijeklu vjerenici. Vjerenica kasnije
dozna istinu. Kakve su pravne posljedice?
Šafija odgovara: Neovisno od
toga da li je muževo porijeklo visoko ili nisko, na osnovu činjenice
da je dao neistinite podatke biva
podložan kazni ta’zir.
U pogledu sudbine braka Šafija
navodi dva moguća rješenja: 1.
supruga ima pravo izbora: da nastavi bračni život ili da raskine brak
i 2. brak je u svakom slučaju nevaljan. (A. A. Qadri, Islamic Jurisprudence in the Modern World,
Lahore 1981, 130).
Učenici
Među Šafijinim učenicima bilo
je ljudi različitog naučnog nivoa.
Tu su bili mudžtehidi za koje su se
vezale pravne škole, bilo očuvane ili
iščezle, kao što su: Ahmed b. Hanbel, Davud ez-Zahiri, Ebu Sevr elBagdadi, Ebu Dža’fer b. Džerir
et-Taberi itd. Osim njih, Šafijina
predavanja su slušali ljudi koji će
odigrati ulogu u kasnijoj razradi
njegova mezheba.
Među pravnicima ovog perioda koji su zaslužni za upotpunjenje cjeline pravnog tumačenja uz
korištenje Šafijine metodologije su:
Ebu Ibrahim Ismail b. Jahja elMuzeni (u. 264/878), pisac djela
“El-Muhtesar”, zaslužan za širenje
Šafijine misli u Egiptu, čija je pojava označila potpuno oformljenje
šafijskog mezheba; Ebu Bekr
Muhammed b. Ibrahim b. Munzir
en-Nejsaburi (u. 310/922), pisac
djela “Ihtilafu-l-fukaha”; Ebu-l
Abbas Ahmed b. Omer b. Saridž
(u. 306/918) pisac djela o pozitivno-pravnim granama.
Biblioteka: Savremeni islamski mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
Indijac sa 39 žena i
skoro stotinu djece
Zion Čan iz Indije ima 39 žena, 94 djece, 14 snaha i 33 unučića i svi
žive pod istim krovom. Oni su, vjerovatno, najveća porodica na
svijetu, a imaju čak i svoju školu. Ta porodica za večeru obično pojede
30 pilića, blizu 60 kilograma krompira i 100 kilograma riže.
Čan živi u selu Baktavng u Mizoramu u Indiji, u kući na četiri sprata,
koja ima 100 soba. Čak i u tolikom prostoru ponekad se desi da njegove
žene spavaju u pomoćnim prostorijama.
Izgleda da Ziona ne brine toliko njegova velika porodica, čak i ne traži
nikakvu pomoć kako bi je izdržavao. On je predstavnik sekte koja
dozvoljava članovima da se žene koliko god puta hoće. Sam Zion se u
jednoj godini oženio čak deset puta. Njegova najmlađa žena spava u sobi
do njegove, a stariji članovi porodice imaju dalje sobe, a postoji i sistem koja
će kada posjetiti Zionovu sobu. Čanovo porodično imanje ima svoju školu,
dječije igralište, stolarsku radionicu, farmu i baštu u kojoj uzgaja povrće.
Rudnici ugrožavaju
Kineski zid
Veliki Kineski zid postaje žrtva razvoja, jer
legalni i nelegalni rudnici pomalo odlamaju dio
po dio iz podnožja ovog kulturnog spomenika,
upozoravaju konzervatori.
Proglašen jednim od Sedam svjetskih čuda,
dugačak šest hiljada i 400 kilometara, Kineski
se zid proteže kroz 11 provincija i godišnje
privlači milione turista, uglavnom na
obnovljene dijelove građevine u blizini Pekinga,
prenosi Reuters.
No, dalje od turističkih staza, neki dijelovi
pomalo propadaju. Oko 200 kilometara
jugozapadno od Pekinga, u ruralnom okrugu
Laiyuanu u provinciji Hebei, desetine malih
rudnika ugrožavaju stabilnost viševjekovnog
spomenika, dok se u njima kopajući traga za
bakrom, željeznom rudom, molibdenom i
niklom, javlja kineska novinska agencija
Xinhua.
Dok god imaju dozvole, rudnici smiju iskopavati
rude, no u tom procesu se ne uzima u obzir
činjenica kako su potrebne konsultacije o
očuvanju spomenika. Svake godine Ured
Kulturnog nasljeđa dobija novac za popravak
oštećenih dijelova zida, no ne može se spriječiti
nastanak štete koju izaziva iskopavanje.
Novac je veliki problem u očuvanju Kineskog
zida, a Yaohui kaže kako nikog ne bi ništa
koštalo kada bi se odredilo da se ne smije
rudariti unutar određenog prostora od samog
zida.
Ovo nije prvi put da je zid ugrožen. Za vrijeme
sino-japanskog rata, od 1937. do 1945. godine,
bombardovanja su uništila velike dijelove zida,
a u poslijeratnim godinama stanovnici lokalnih
sela krali su cigle kako bi izgradili puteve i
obnovili svoje kuće. Godine 2006. donesena je
odredba kojom se zabranjuje vandalizam
Kineskog zida, no ta se odredba u udaljenijim
područjima ne sprovodi.
Mnogi okolni stanovnici svoju su zemlju prodali
rudarima, a dokazi toga vidljivi su i po
kamionima koji odvoze iskopanu zemlju. Sela
su prazna, a ljudi se žale kako nije u redu da se
iz sebične želje za zaradom uništi prastari
svjetski spomenik kulture.
Dvogodišnjakinja
spasila
majci život
Iako ima samo dvije godine, djevojčica iz SAD spasila je
život vlastitoj majci.
Larisa Tejlor nije znala da je dijabetičar kada se
onesvijestila u kuhinji. Također, nije znala da njena
dvogodišnja kćerka zna koristiti mobilni telefon.
Spasioci tvrde da je malena Lia Vega, nakon što vidjela
majku bez svijesti na podu kuhinje, uzela telefon i
nazvala Boni Gonzalez, svoju baku. Ona je odmah
pozvala spasioce koji su Larisu prevezli u bolnicu.
Ljekari su konstatovali da bi Larisa, najvjerovatnije,
umrla da nije tako brzo dovezena u bolnicu.
Malena Lia opravdano je sada mamin superheroj.
"Trčala je po cijeloj kući ogrnuta peškirom i vikala kako
je ona superheroj zato što joj je mama tako rekla.
Definitivno, ona je moj superheroj", ispričala je Larisa.
Kazna za nepropisno parkiranje
32.000 eura
Devet sati
Policija na Siciliji izrekla je kaznu od
32.000 eura za nepropisno parkirano
vozilo nakon što je greškom izračunala
kamatu za proteklih 2.000 godina, piše
italijanski list "Republika".
Astronomska kamata obračunata je pošto
je policajac koji je popunjavao prijavu
naveo 208, umjesto 2008. kao godinu
kada je kazna izdata.
"Kada je otvorila kovertu sa kaznom za
parkiranje, vlasnici automobila je pozlilo i
morala je da bude odvedena u bolnicu",
piše list.
Uvidjevši grešku, policija je poslala novi
račun, ovog puta na 102 eura, koji je njen
suprug odmah platio.
zaglavljen
u ljuljašci
Mladić iz Valleja kladio se s prijateljima
u 100 dolara da može stati u dječju
ljuljašku s rupama za noge.
Nakon što se premazao deterdžentom,
uvukao se u jednu od ljuljaški u parku
Blue Rock Springs. Iako je uspio
ugurati noge u dvije male rupe, nije
ih mogao izvući, a njegovi prijatelji
nisu pokazali nimalo saosjećanja, te
su ga ostavili u parku. Tek oko šest
sati ujutro, nakon što je devet sati
proveo zaglavljen u ljuljašci,
njegove jauke čuo je čuvar
igrališta, koji je pozvao
vatrogasce.
Vatrogasci su zaključili da je, ipak,
najbolje da otkače ljuljašku i da ga zajedno s njom
prebace do bolnice. Nisu znali kako sanirati povrede i
hoće li biti potrebna amputacija. Tek su ga u bolnici
izvukli iz ljuljaške.
Iako mladić nije zaradio nikakve po život opasne
povrede, njegov je ego nepovratno ranjen.
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 02. NOVEMBAR 2011.
DRUGOLIGAŠKI DEBI IZ SNOVA FUTSALERA
VIJESTI
Plavi srušili „Partenon“
Klub malog fudbala Novi Pazar
pobjedom je započeo vojevanja u
drugoligaškom društvu. Plavi su,
nakon sjajne utakmice, savladali
odličnu ekipu Partenona iz Smederevske Palanke sa 8:4. Uz 12
efektnih pogodaka, viđena je velika borba na parketu Hale sportova. I ovo je dokaz zašto je futsal
toliko popularan na našim i evropskim prostorima i zbog čega
okuplja i po 7-8 hiljada gledalaca.
Majstorije na petoparcu, vješti driblinzi, nadmudrivanje, eksplozivnost. To je ono što će ljubitelji
fudbala u Novom Pazaru gledati
ove sezone, u kojoj će plavi biti na
velikim iskušenjima, jer je drugoligaški karavan, kao rijetko kada,
izjednačen po kvalitetu.
Možda za nijansu, ulogu blagog favorita ima niški Mašinac.
Pa, ipak, Delić i saigrači su prebrodili najteže na startu, početnu
tremu pred svojim navijačima,
ostvarili pobjedu koja će, sigurno,
biti “vjetar u leđa” pred naredne
duele. Uz to, angažovanje za trenera Aleksandra Đokića, bivšeg
igrača čuvenog Ekonomca, te do-
lazak iskusnog Gorana Dragićevića, predstavljaće značajna pojačanja Novopazarcima, koji su
zadržali okosnicu ekipe, koja se
prošetala Regionalnom ligom
prošle sezone.
A golovi su se protiv Partenona ređali na traci. Svaki postignut na bravurozan način. Prve
drugoligaške bodove plavima
donijeli su dvostruki strijelci:
Dragićević i Bihorac, dok su po
jednom mrežu zatresli: kapiten
Delić, Redžović, Dolovac i mladi
Muratović. Na suprotnoj strani
dva gola su djelo Vlahovića, a po
jedan Spasojevića i Vasiljevića.
I pored četiri primljena pogotka, veoma dobar utisak ostavio je i golman Novog Pazara,
Hot, koji je, u nekoliko navrata,
kada se lomio rezultat, efektnim
intervencijama čuvao prednost
svog tima.
“Očekivali smo tešku utakmicu, jer nas je isti rival savladao
u Kupu, prije samo nekoliko
dana. Znali smo da moramo uložiti maksimum i znanja i borbenosti do posljednjeg sudijskog
zvižduka, kako bi osvojili prve
bodove. Drago mi je što je ovako
počelo, ali sam također svjestan,
kao i moji saigrači da ni u nastavku neće biti lahko. U ovom
sportu nijanse odlučuju veoma
često. Mi smo protiv Palančana
dokazali snagu kolektiva, koja će
biti jedan od naših glavnih
aduta.Također, očekujem da studiozan rad sa trenerom Đokićem, od koga smo mnogo
naučili, da rezultate u nastavku
prvenstva. Iako je za nas liga nepoznanica, nećemo igrati podrijeđenu ulogu. Naprotiv, daćemo
sve od sebe da se umiješamo u
borbu za vrh tabele i izborimo
plasman u elitu. Vjerujem da
možemo i to da podarimo našem
gradu”, rekao je za “Sandžačke
novine”, kapiten Kluba malog
fudbala Novi Pazar, Enes Delić.
Njegov optimizam dijele i ostali
saigrači, koji su željni dokazivanja, po ko zna koji put. Ovog
puta na drugoligaškoj sceni.
U sljedećem kolu, Novopazarce
očekuje teško gostovanje ekipi Kolorada u Gornjem Milanovcu.
F. Karišik
FK N.D. 2011 VEĆ JESENJI PRVAK
Jaman koban i za Jedinstvo
Fudbaleri novopazarskog ND-a
2011. ostvarili su i 13. uzastopnu
pobjedu u Međuopštinskoj ligi
Kraljevo. Lider je, u derbiju jeseni, sa minimalnih 1:0, porazio
na svom terenu najbližeg pratioca, Jedinstvo iz Dragosinjaca.
Nije sve krenulo dobro po
“petroldžije” na sportskom
kompleksu u Selakovcu. Već u
četvrtoj minuti, crveni karton
je, zbog navodnog pljuvanja
protivničkog igrača, zaradio
Vatić. Taj detalj kao da je još
više motivisao tim iz Novog Pazara, koji je u talasima kidisao
ka mreži protivnika.
Momenat odluke dogodio
se u 17. minuti, a pitanje pobjednika riješio je, ponovo,
Nihad Jaman. Vihorni napadač
je prihvatio jednu dubinsku
loptu i iskosa sa desne strane
matirao nemoćnog Jelisavčića.
Sem ovog pogotka, domaćin je stvorio još nekoliko izglednih prilika, ali nije uspio da
pobjedu učini ubedljivijom, što
ne bi bilo nerealno.
Gosti, iako visoko kotirani
na tabeli, ni u jednom momentu
nisu ozbiljnije priprijetili golmanu Biševcu. Šta više, svih 90
minuta je na džombastom terenu izgledalo kao da su snage
izjednačene, a ne da ekipa Elvira
Arapovića ima igrača manje.
“Drago mi je da sam opet
odlučio pobjednika. Iako smo sa
mnogo želje ušli u derbi, presjeklo nas je brzo isključenje Vatića.
Ipak, nije nam mnogo trebalo da
se konsolidujemo i sa igračem
manje, stvorimo mnogo problema protivniku. Šteta samo što
trijumf nismo učinili ubjedljivijim, imali smo mnogo šansi, a
protivnik je bio “zreo” za rezultatsku katastrofu. Pohvalio bih
požrtvovanje i zalaganje cijele
ekipe, iako nije bilo lahko igrati,
hem brojčano inferiorniji, hem
po ne baš sjajnom terenu. Najvažnije je da smo ostvarili cilj i
savladali najbližeg pratioca,
kome smo sada odmakli 12 bodova. Uz veliku pomoć našeg
klupskog rukovodstva, predvođenog Nedžadom Dragolovčaninom, te stručnim štabom,
prijateljima kluba i navijačima,
znamo šta nam je i dalje činiti.
Da ostvarimo svih 15 pobjeda u
ovoj polusezoni i dokažemo da
smo za tri klase bolji od ostalih
timova. Dakle, na “turbopogon”, kao i do sada”, sa zadovoljstvom je kontstatovao za
“Sandžačke novine”, Nihad
Jaman, koji je ponio i kapitensku
traku, u odsustvu Sanela Stupljanina, koji je prinudno pauzirao
zbog kartona.
Veliko slavlje i fešta će uslijediti za dvije nedjelje, kada će
”petroldžije” i formalno proslaviti jesenju titulu, na svom terenu. I to 15-tom uzastopnom
pobjedom. U to ne treba uopše
sumnjati.
E. Nailović
KOŠARKAŠI NOVOG PAZARA
OSTVARILI I ČETVRTU POBJEDU
U NIZU
Kicara šou
Košarkaši Novog Pazara ruše sve pred
sobom u Prvoj Srpskoj ligi - Grupa Zapad.
Ubjedljivi su bili i u četvrtom kolu, u kojem
je havariju doživio "fenjeraš" na tabeli Mionica iz Valjeva. Konačnih 98:72 u korist
domaćeg tima nije ni blizu pravi odraz
snaga. Tek, igrač
i trener Novog
Pazara, Fahrudin
Đulović je na
ovoj utakmici
pružio šansu
mladim igračima
- Hajroviću i
Šutkoviću da
zaigraju.
Ipak, zvijezda večeri je bio plej domaćeg
tima Ferid Kicara, koji je odigrao briljantnu
partiju. Košarkaši Mionice apsolutno nisu
imali rješenje u odbrani za njega. Kicarin
košarkaški šou je oduševio malobrojne
ljubitelje košarke u novopazarskoj hali
sportova.
Po četvrtinama rezultat je izgledao ovako:
29:10, 21:21, 28:21 i 20:20. Ekipa je ovim
lakšim "treningom" zabilježila i četvrtu
uzastopnu pobjedu. Međutim, meč sa
Mionicom je bio samo uvertira pred
najvažniju utakmicu jesenjeg dijela
prvenstva - sandžački derbi u Priboju, u
kojem istoimeni klub dočekuje Novi Pazar.
USPJEŠNI I KOŠARKAŠI
KADETI
Talentovani
Alić
Kadeti Košarkaškog kluba Novi Pazar, koji se
takmiče u Regionalnoj ligi Kraljevo, igraju
fenomenalno i tako nastavljaju tradiciju
odličnog i kvalitetnog rada u ovom klubu u
kojem se velika pažnja poklanja upravo
mlađim kategorijama.
U prošlom kolu savladali su ubjedljivo
komšijski tim "Bana" sa čak 40 koševa
razlike, ali i to nakon što je njihov šef struke
Ivan Đoković zatražio da malo "prikoče",
dok su u drugom kolu, u gradskom derbiju,
pokorili ekipu "Stari Ras" rezultatom 87:55.
U izvanrednoj generaciji kadeta, u kojoj su
Šusterac, Bošnjović, Jeumović, Mulić, ove
godine se, sjajnim igrama, izdvojio Kenan
Alić. Sto devedest sedam centimetara visoki
šesnestogodišnjag igra dobro na svim
pozicijama, najbolje na pozicijama 3 i 4.
Odlično vlada loptom, izvanredan u
odbrani, izuzetno "mekane" i precizne ruke
- u prosjeku postiže 25 koševa po utakmici.
Njegove igre nisu prošle nezapaženo i za
njega vlada veliko interesovanje. Prošle
godine na košarkaškom kampu u Italiji je
bio jedan od najboljih, te je dobio ponudu
da ostane i potpiše ugovor. Njegovi roditelji
su smatrali da je premlad za takav korak.
Međutim, ove su godine stigle još neke vrlo
primamljive ponude, ovoga puta iz Austrije.
I čini se da bi u dogledno vrijeme ovaj
izuzetno talentovani košarkaš mogao svoju
karijeru da nastavi s one strane Alpa.
DRUGOLIGAŠKI DEBI IZ SNOVA FUTSALERA
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Plavi srušili „Partenon“
FUDBALERI NOVOG PAZARA I RADNIČKOG OPET BEZ GOLOVA
Nastavljena
tradicija
Veličanstvenom fudbalskom ambijentu kraj
Jošanice, pred 7.500 gledalaca, opet su falili golovi.
Novi Pazar i Radnički su, po tradiciji, odigrali
borbenu, čvrstu utakmicu, u kojoj nije viđeno
mnogo ljepote. Sve je bilo podrijeđeno rezultatu, a
na kraju su gosti u šumadijsku prijestonicu ponijeli
bod i sačuvali epitet nepobjedivosti i nakon 900
minuta provedenih u eliti.
Nisu Kragujevčani taktički briljirali kao u
posljednjem duelu dva tima, također na
Gradskom stadionu. Tada su ostavili kudikamo
povoljniji utisak, mada, ruku na srce, i Novi Pazar
je u tom odlučujućem meču za plasman u elitu
podbacio.
Ovaj subotnji meč bio je sasvim drugačiji.
Desetkovan povredama (bez Markovića, Ostojića,
Petrovića i Šunjevarića), sastav Ljubimira
Ristovskog je zadovoljio htijenjem, zalaganjem i
borbenošću. Čini se da je, i pored remija,
evidentan pomak u igri Pazaraca, ali, kao što je i
na konferenciji za novinare konstatovao trener
Ristovski, glavna boljka njegove ekipe je
nedostatak klasičnog centarfora, igrača koji bi
donio prevagu u završnici akcija. Ipak, kada se
analizira utakmica, štoperi domaćih su u
potpunosti neutralisali skoro nevidljivog Darka
Spalevića, dok je vezni red uspješno parirao
Kragujevčanima. Lotinac je veoma dobro
odmijenio na desnom boku povrijeđenog
Markovića, Vusljanin je, po običaju, pretrčao
kilometre. Da je u 27. minuti uspio da matira
Čančarevića, duel bi sigurno imao drugi tok.
Imali su i Kragujevčani zicer, ali je golman
Đogatović bravurozno reagovao zaustavivši šut
Stojakovića, kada su već svi vidjeli loptu u mreži.
U drugom dijelu, gosti se skoro nisu vidjeli na
terenu, međutim, plavi nisu to uspjeli da
materijalizuju, iako su bili mnogo bolji rival.
Raduje nagovještaj povratka u prepoznatljivu
formu Miloša Đalca, koji je pružio najbolju partiju
u ovom prvenstvu. Filip Stojanović, od trenutka
kada je zamijenio Mugošu, bio je vrlo siguran. Pa,
ipak, epitet junaka derbija ponio je Elvedin
Škrijelj. Fudbaler koji se podjednako dobro snalazi
u posljednjoj liniji odbrane i u veznom redu, kao
“zadnji vezni” protiv Radničkog, ostavio je
impresivan utisak. Lavovski se borio za svaku
loptu, uklizavao, dobijao vazdušne duele, bio
siguran u predaji lopte. Zaslužio je sve čestitke.
“Znali smo da nas očekuje teška utakmica, protiv
veoma dobrog protivnika. Pokušavali smo da,
kratkim pasovima, dođemo do njihovog kaznenog
prostora, jer smo znali da dugim loptama ne
možemo ništa da uradimo. Ostaje žal što nismo
realizovali dvije dobre šanse, a svojim izdanjem
sam zadovoljan. Čim se začuo posljednji sudijski
zvižduk, mi smo se već okrenuli pripremama za
predstojeća iskušenja. Narednog vikenda ćemo
opet jurišati na pobjedu protiv Metalca. Nadam se
da ćemo uknjižiti trojku”, ocijenio je za “Sandžačke
novine” momak koji je prošao sve selekcije Novog
Pazara.
Admir Kecap je na terenu proveo 15-tak minuta,
zamijenivši solidnog Edina Ademovića. I kod njega
je bio prisutan veliki motiv, borio se koliko je
mogao.
“Težak duel, protiv jedinog neporaženog tima u
dosadašnjem toku prvenstva i našeg velikog
dužnika. Vidjelo se da su sa ogromnim
samopouzdanjem ušli u meč, no, i pored toga,
nismo bili u podrijeđenom položaju, niti su nas
previše impresionirali. Željeli smo pobjedu, „imali”
smo prilika, no, na našu žalost, opet nismo uspjeli.
Ambijent je ponovo bio divan. Hvala navijačima,
po ko zna koji put, na fenomenalnoj podršci. Za
njih i ovog puta, maksimalna ocjena”, rezimirao je
Kecap za “Sandžačke novine”.
Bio bi grijeh ne pomenuti atmosferu. Impozantan
broj ljubitelja fudbala sjatio se na tribine Gradskog
stadiona. Novi Pazar je uložio maksimalne napore
da utakmicu organizuje onako kako to i dolikuje
ovakvom spektaklu. Glasniji su, kao i mnogo puta
do sada, bili navijači plavih, čija podrška nije
prestajala svih 90 minuta, a imali su i gosti pomoć
sa tribina nekoliko stotina svojih pristalica.
U sljedeća dva superligaška kola, četa Lubomira
Ristovskog biće gost. Najprije u Lučanima, protiv
Metalca iz Gronjeg Milanovca, a potom i u Kuli,
gdje ih čeka Hajduk sa trojicom Novopazaraca:
Seadom Hadžibulićem, Ragipovićem i
Mujdragićem.
Navijači plavih će ljubimce na Gradskom stadionu
ponovo vidjeti tek 26. novembra, u derbiju protiv
užičke Slobode.
Elvir Nailović
Foto: Senad Župljanin
VIJESTI
15
KONAČNO - POBJEDA NOVOPAZARSKIH
RUKOMETAŠA
Očerupali "ćurane"
Rukometaši Novog Pazara zabilježili su prvu pobjedu na
svom parketu u Hali sportova, u osmom kolu Prve
rukometne lige Srbije, u meču protiv ekipe Jagodine
rezultatom 32:27. Međutim, važno je napomenuti da su,
dobrim dijelom, utakmicu odigrali mladi rukometaši Novog
Pazara tako da je ovo, zapravo, bila dvostruka pobjeda
Novopazaraca.
Safet Pućurica je želio da na ovoj utakmici da priliku mladim
igračima, rukometnim junošama Novog Pazara, da zaigraju i
steknu neophodna iskustva a pravo je zadovoljstvo bilo
vidjeti kako se stariji igrači, predvođeni kapitenom Ikićem, sa
pažnjom ophode prema svojim rukometnim nasljednicima. I
to je, pored one rezultatske, prava pobjeda novopazarskih
rukometaša.
U prvom poluvremenu odlična, sigurna i efikasna igra
domaćeg tima. Gosti, sem golmana Draškovića i srednjaka
Matića, bezlični. Prvo poluvrijeme ekipa Novog Pazara
rješava u svoju korist rezultatom 17:9.
Briljantno je branio Irfan Ćosović. Dvanaest minuta u
kontinuitetu u prvom poluvremenu rukometaši Jagodine,
popularni "ćurani", nisu uspjeli da ga savladaju. Branio je
zicere, sedmerce, praktično kao da je zazidao svoj gol za
goste. Do kraja utakmice je nanizao 19 odbrana.
Utakmicu je obilježio i izvanredni strijelac Emir Brunčević,
koji je postigao 14 golova. Međutim, rukometnom Novom
Pazaru važni su i golgeterski prvenci mladih Pućurice i
Crnovršanina. Pobjeda domaćeg tima ni jednog trenutka nije
dolazila u pitanje. Tako je Rukometni klub Novi Pazar
napravio fenomenalnu stvar dajući šansu golobradim svojim
talentima da zaigraju i izvojuju prvu pobjedu u dosadašnjem
toku prvenstva.
Fehim Karišik
ODBOJKAŠICE UBJEDLJIVO
Novi rekord štafete
Ženski odbojkaški klub Kotex izvanredno je započeo
takmičenje u Međuregionalnoj ligi Kraljevo. U derbi meču III
kola protiv ekipe iz Raške, odbojkašice Kotexa su odigrale
izvanredno, sigurno, efikasno. Ubjedljivih 3:0 u setovima.
U prvom setu su odbojkašice iz Raške nagovijestile da ima
nešto kvaliteta i u njihovim redovima, ali tek za gubitak
25:19.
A onda su, u nastavku, odbojkašice Kotexa krenule u
demoliranje svojih protivnica. Drugi set ubjedljivo dobijaju
sa 25:13 a treći sa 25:15.
Poslije trećeg odigranog kola ekipa Kotexa zauzima lidersku
poziciju na tabeli. U prvom kolu savladale su Zvečan sa 3:0 u
setovima, a u drugom ekipu Gimnazijalac II u Kraljevu
rezultatom 3:2.
U istom kolu odbojkašice Novog Pazara su savladale
ubjedljivo rezultatom 3:0 u Kruševcu domaću ekipu
Jastrebac. Poslije trećeg kola ekipa Novog Pazara je četvrta
na tabeli sa šest osvojenih bodova. Svakako, već vlada veliko
interesovanje za gradski ženski odbojkaški derbi u kojem će
se, u petom kolu, sastati ekipe Novog Pazara i Kotexa.
Download

Sandžačke novine 147