AKTUELNO
AKTUELNO
RASIM LJAJIĆ
Autonomija Sandžaka
ne znači separatizam
2
strana
strana
ESAD DŽUDŽEVIĆ
Ne prihvatam
ucjene
6
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 155 (nova serija) Novi Pazar, 28. decembar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
strana
TEMA BROJA
2
ODRŽANA SJEDNICA BOŠNJAČKOG
NACIONALNOG VIJEĆA
Rekonstruisan Izvršni
odbor BNV
GODINA
ZAVRŠNA SVEČ ANOST OBIL JEŽAVANJA 20
ŽAKA
BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆA SAND
5
strana
mir i stabilnost
strana
Bošnjacima potreban
Ugljanin vjeruje u jedinstvo
Islamske zajednice
4
Ko će s kim na izbore?
3
Pješke na hadž
strana
strana
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
6
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
ESAD DŽUDŽEVIĆ:
Autonomija Sandžaka
ne znači separatizam
Muhedin Fijuljanin
HEFTIČNIK
[email protected]
Minus i minus - minus
Još jedna teška godina je na izmaku. Iako ekonomisti najavljuju da "teška vremena"
stižu tek u narednih godinu-dvije dana, za sve ono sa čim smo se suočili u
prethodnom periodu najmanje što se može reći je da - nije bilo lako. Koliko,
međutim, to može biti i znatno gore od već "odomaćene" nemaštine, siromaštva i
sveopšte bijede i dna kojem nikako da vidimo kraja, nezahvalno je procjenjivati.
Evropa, na kraju 2011. godine, je, ipak, opstala. Kriza eura, koji nam je
svojevremeno "odnio" još uvijek blisku i nikad prežaljenu marku, sišla je ekspresno s
naslovnih strana vodećih evropskih magazina, tako da ćemo prve dane zlokobne
2012. godine (do)čekati sa njim. Koliki ćemo, zbog cijene njegovog spasa, na kraju,
međutim, svi zajedno platiti ceh, teško je izračunati. "Svježe" milijarde koje će u
narednom periodu biti ubrizgane u evropski ekonomski "krvotok", kako se nadaju
stručnjaci, poboljšaće stanje posustalih privreda Grčke, Italije i ostalih zemalja, čija
budućnost će, ipak, zavisiti od "dobre stare njemačke marke". Do kada - ne znamo!?
Srbija 2011. godinu završava neslavno, skoro na svim poljima. Najavljeni status
kandidata za članstvo u EU, početkom decembra, "zatekao" je vlast u Beogradu i u
susret izborima u proljeće 2012. godine unio dodatnu dozu nestabilnosti jedinoj
koaliciji koja je, od demokratskih promjena 2000. godine do danas, "izdržala" do
kraja. Kakvi nas sve predizborni dani očekuju i čega ćemo se svega naslušati u
kampanji koja će, kako se očekuje, biti veoma žestoka, ostaje da se vidi.
Bošnjaci u Sandžaku i dalje se nalaze "na pola puta". Godinama optuživani za
nesaradnju, izbjegavanje učešća i rješavanja problema u institucijama sistema,
nakon svojevrsnog "salta mortale", prije nekoliko godina, opet su (p)ostali "meta za
potkusurivanje". Sa još uvijek upitnim statusom, bez adekvatno obezbjeđenih
mehanizama zaštite, nedovoljno zastupljeni u javnom životu, i dalje "pod znakom
pitanja". Minus i minus - opet minus. Kao na mrazovitoj pešterskoj vjetrometini, na
kojoj "san o boljem životu" čeka prve kilometre autoputa i proboj ka pustom
bespuću na granici sa Crnom Gorom. Ustalasanih političkih strasti, u bijelom
ogrtaču, idemo u susret zimi. I dok svako svakoga čeka na "čik", "vozovi" prolaze. Sa
koje "stanice" ćemo poći i mi, možda ćemo znati iduće godine. Ako ništa drugo,
bićemo tada za godinu dana bar stariji.
IN
SJENIČKA SKUPŠTINA TRAŽI
RAVNOPRAVNOST BOŠNJAKA
Na prijedlog Bošnjačke liste za evropski Sandžak, koja zajedno sa
SDP, DS, SPS i G17plus vrši vlast u Sjenici, Skupština ove opštine
donijela je odluku o pokretanju inicijative za zapošljavanje Bošnjaka u
državnim organima, javnim preduzećima i ustanovama.
TRG I DALJE BEZ ZVANIČNOG IMENA
Prema odluci odbornika bošnjačkih partija u gradskom parlamentu
- vladajuće (SDP) i opozicione (SDA), trg u Novom Pazaru je ponio
ime osnivača grada Isa-bega Isakovića. Odluka je proslijeđena
Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu
samoupravu, odakle je još prije tri mjeseca Skupštini grada došao
odgovor da nisu „u mogućnosti da odluče o dostavljenom zahtjevu“.
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća i narodni poslanik Bošnjačke liste za evropski Sandžak
u Skupštini Srbije, Esad Džudžević izjavio je da zahtjevi za regionalnu autonomiju Sandžaka ne
predstavljaju neke separatističke
zahtjeve.
Džudžević je za novosadski
"Dnevnik" rekao da se u Srbiji
svaka potreba za regionalnom samoupravom, autonomijom i decentralizacijom doživljava kao
separatizam.
"Ali čvrsto vjerujem, a rekao
bih da je to razmišljanje 95 odsto
Bošnjaka u ovoj zemlji, da je taj
zahtjev potpuno legitiman, jer je u
službi, prije svega, ekonomskog
razvoja regiona, i nema apsolutno
nikakve veze sa separatizmom",
naveo je Džudžević.
On je ocijenio da Muamer Zukorlić vodi separatističku politiku
koja, kako kaže, veoma šteti Bošnjacima.
Prema njegovom mišljenju
tzv. "fenomen Zukorlić" služi za održavanje tenzije u
Sandžaku i ne služi
tome da se ijedan
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
problem na ovom području riješi
na institucionalan način, korak po
korak.
Džudžević smatra da je jedini
način za rješavanje problema u
Sandžaku učešće u Skupštini,
Vladi Republike Srbije i drugim
državnim organima i institucijama
sistema.
Izražavajući nezadovoljstvo
malim učešćem Bošnjaka u strukturi zaposlenih, posebno u policiji,
sudstvu i tužilaštvu, Džudžević
kaže da će se rješavanjem otvorenih pitanja skinuti s dnevnog reda
priča da je sada na redu Sandžak.
U tom kontekstu on ističe da je regionalna samouprava nešto što
postoji kao politički zahtjev gotovo svih političkih organizacija i
faktora na ovom prostoru.
Prema Džudževićevom mišljenju "dobra je stvar" što je u posljednje
vrijeme
došlo
do
približavanja dvije bošnjačke liste
koje su se godinama razlikovale u
mnogim stvarima.
Do tog približavanja je, kako
objašnjava on, došlo ne u smislu
izjednačavanja programskih filozofija, orijentacija, već "kao zajednička poruka da Bošnjaci treba da
budu u većem fokusu Beograda i
da na institucionalan način počnu
da rješavaju otvorena pitanja".
"Uostalom, upravo u onoj
mjeri u kojoj se ta pitanja budu
rješavala na institucionalan, standardizovan način, slabiće i uticaj
muftije Zukorlića", smatra Džudžević, ističućći da se kroz Zukorlićevu struju vrši pokušaj
klerikalizacije Bošnjaka kao nacionalne zajednice, "da se oni vrate
na nivo vjerske grupe, što su bili i
u Kraljevini i u Titovoj Jugoslaviji,
i u vrijeme Miloševića.
"Mi želimo da Bošnjake u Srbiji konstituišemu u skladu sa
svim evropskim standardima, kao
klasičnu nacionalnu zajednicu
koja će uživati sva svoja ustavom i
zakonom zajemčena prava", ističe
on, ocjenjujući dobrom saradnju
Ugljanina i Ljajića na planu afirmacije tog modela rasprave, "ne
izuzimajući nijednog trenutka legitimitet i postojanje neke treće
opcije".
"Ali ona je za nas neprihvatljiva, jer smatramo da je štetna i
za pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice i za državu u kojoj živimo", poručio je Esad Džudžević.
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LIST SUFINANSIRA MINI STARST VO KULTURE REPUBLIKE SRBIJE NA PREPORUKU BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
Ugljanin vjeruje u jedinstvo Islamske zajednice
Predsjednik SDA Sandžaka i ministar bez portfelja u Vladi Srbije dr.
Sulejman Ugljanin vjeruje u objedinjavanje Islamske zajednice na
način na koji će biti zadovoljna Srbija i dvije suprostavljene strane, jer
u tom slučaju više ne bi bilo onih
koji bi iz nekog razloga nastavili da
podrivaju jedinstvenu vjersku organizaciju.
Ugljanin smatra da Islamska
zajednica Srbije treba da bude jedinstvena kao što je jedinstvena Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolička crkva ili Jevrejska zajednica.
"I mi kao država treba da pomognemo da Bošnjaci dobiju svoju
jedinstvenu Islamsku zajednicu… I
mi to činimo koliko je u našoj
moći", rekao je Ugljanin u intervjuu
Tanjugu, dodavši da Islamska zajednica "ne postoji radi vjerskih poglavara".
On tvrdi da, ukoliko se Adem
Zilkić i Muamer Zukorlić ne dogovore o jedinstvu, vjernici će ih napustiti jer, kako kaže, Islamska
zajednica ne postoji zbog njih dvojice već zbog građana i ostvarivanja
njihovih vjerskih prava.
Ugljanin je odbacio tvrdnje po-
jedinih medija da je tokom nedavnog boravka u Turskoj prekršio
stav Vlade Srbije tako što je sjedio
pored kosovskog ministra.
On je objasnio da delegacija
Bošnjaka iz Srbije u Turskoj nije
bila ni na kakvoj međunarodnoj
konferenciji, već da su oni, kao i
Bošnjaci iz drugih balkanskih država, u Turskoj boravili "kao rođaci
Turske".
Ugljanin je najavio da će
Stranka demokratske akcije (SDA)
Sandžaka održati kongres početkom naredne godine u Beogradu,
na kojem će predstaviti svoj program i strateške ciljeve uoči predstojećih izbora.
Podsjetivši da je SDA Sandžaka
stožer koalicije Bošnjačka lista za
ODRŽANA SJEDNICA BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆA
Rekonstruisan Izvršni odbor BNV
U prostorijama Glavnog ureda Vijeća u
Novom Pazaru, u nedjelju 25. decembra,
održana je redovna sjednica Bošnjačkog
nacionalnog vijeća kojom je predsjedavao
predsjednik Vije'a Esad Džudžević.
Bošnjačko nacionalno vijeće na ovoj
sjednici usvojilo je odluku o izmjenama i
dopunama Statuta i Poslovnika Vijeća u
cilju usklađivanja akata Vijeća sa Zakonom
o nacionalnim savjetima nacionalnih
manjina.
Bošnjačko nacionalno vijeće također, je
donijelo odluku o rekonstrukciji Izvršnog
odbora Vijeća i izboru šefoa resora za
obrazovanje, kulturu, informisanje i
službenu upotrebu jezika i pisma.
Rekonstruisani Izvršni odbor Vijeća radiće
u sljedećem sastavu:
- Esad Džudžević, dipl. sociolog predsjednik,
- Muhedin Fijuljanin, dipl. politikolog član,
- Doc. dr. Redžep Škrijelj - član,
- Mevljuda Melajac, profesor - član,
- Ervin Ćatović, profesor Državnog
Univerziteta u Novom Pazaru – član,
- Muratka Fetahović, profesor - član,
- Ahmedin Škrijelj, dipl. pravnik - član,
- Mustafa Baltić, dipl. arheolog - član,
- Admir Mušović, prof. fizičke kulture -
član.
Za šefove resora izabrani su:
- Doc. dr. Redžep Škrijelj - šef resora za
obrazovanje,
- Ervin Ćatović, profesor Državnog
Univerziteta u Novom Pazaru - šef resora
za kulturu,
- Muhedin Fijuljanin, dipl. politikolog - šef
resora za informisanje,
- Mevluda Melajac, profesor - šer resora za
službenu upotrebu jezika i pisma.
Bošnjačko nacionalno vijeće na ovoj
sjednici usvojilo je i Deklaraciju o položaju
i ostvarivanju prava sandžačkih Bošnjaka u
Republici Srbiji.
evropski Sandžak, Ugljanin je
kazao da na narednim izborima
očekuje mnogo bolje rezultate nego
na prošlim.
"Na prošlim izborima svi su bili
na jednoj strani, a mi (SDA) na
drugoj. Sada se digla magla, maske
su pale i imamo čiste račune, jer
građani konačno znaju za koga
treba da glasaju…", naveo je on.
Prema njegovim riječima, Sandžak je izrazito multinacionalna i
multivjerska sredina koja "nema
loših uspomena iz prošlosti, ratne
mržnje ili sukoba".
"To je sredina u kojoj vlada tolerancija vjerska i nacionalna",
rekao je on i dodao da misli da je i
Evropa to prepoznala kao prednost,
što je, kako kaže, dobro za Srbe, a
najznačajnije za narod koji tu živi.
Upitan šta misli o stranci Bošnjačka demokratska zajednica iza
koje stoji Zukorlić, Ugljanin je
rekao da je on (muftija) "za njega
samo jedan glas".
"Mi se borimo da dobijemo glasove zavedenih ljudi, da ih osviestimo kako bi se konačno okrenuli
sebi i svojim interesima, a to znači
da na izborima podrže one koji će
omogućiti ekonomski razvoj Srbije
i Sandžaka", kazao je Ugljanin.
Prema njegovim riječima, dok
ljudi u Sandžaku teško žive, Zukorlićeva obećanja su se svela "na prijetenje, kritike i klevete i na sve ono
što se ljudima već smučilo".
Zato, dodao je, koalicija na
čijem je čelu radi na smirivanju
tenzija i poboljšanju političkle
klime, bošnjačkom jedinstvu i objedinjavanju islamske zajednice u
čemu, kako tvrdi, već ima prepoznatljivih rezultata.
"Ljudi hoće mir i nekog ko im
daje nadu", rekao je Ugljanin, dodavši da je jedna od najvećih referenci u kampanji postizanje
jedinstva u Islamskoj zajednici.
Upitan za stav o turskoj inicijativi za formiranje Balkanskog parlamenta (BALPA), Ugljanin kaže
da je za tu inicijativu čuo, ali da je o
njoj čitao u ovdašnjoj štampi, dok
turski mediji i turski zvaničnici to
ne pominju.
Poželjevši građanima Srbije i
regiona srećnu Novu godinu,
Ugljanin je pozvao na saradnju i na
jedinstvo, obećavši da će se vlast
potruditi da u narednoj godini građani Srbije žive bolje od svog rada.
Izvor: Tanjug
Tri prepreke sporazumu
Turski štampani mediji najavili su skori dolazak predsjednika Srbije Borisa Tadića u
zvaničnu posjetu ovoj državi, kada bi trebalo da budu nastavljeni razgovori o
sporazumu o duhovnom i institucionalnom objedinjavanju muslimana u Sandžaku.
Prema pisanju dnevnika "Zaman", turska strana očekuje da Tadić iznese svoje
viđenje ponuđenog sporazuma. Svi su izgledi, kako se navodi, da je zapelo na tri
tačke, od kojih najveći problem predstavlja zahtjev beogradskih vlasti da Muamer
Zukorlić bude uklonjen kako sa čela IZ u Srbiji tako i iz javnog života uopšte.
Prema informacijama koje se pojavljuju u krugovima bliskim vladi premijera
Redžepa Tajipa Erdoana, "nesuglasice su nastale tokom protekla dva mjeseca".
U neformalnom razgovoru koji je tokom nedavne trodnevne radne posjete Turskoj
imao ministar u Vladi Srbije dr Sulejman Ugljanin, potvrđeno je da se razgovori
nastavljaju, odnosno da još nema konačnog dogovora.
Šef turske diplomatije Ahmet Davutolu tom prilikom je izjavio kako se nada da će se
"jedinstvo u Sandžaku moći postići snagom koju ćemo crpiti iz prijateljstva Turske i
Srbije".
Beogradski dnevni lista Danas, međutim, piše da će pregovori o pomirenju unutar
Islamske zajednice biti nastavljeni poslije izbora u Srbiji.
Kako navodi ovaj dnevnik, razgovori nisu potpuno prekinuti, postoji komunikacija
na relaciji Ankara - Beograd, ali je i dalje sve na čekanju.
Nastavak razgovora između šefova diplomatije Srbije i Turske - Vuka Jeremića i
Ahmeta Davatoglua, trebalo je da se održi početkom ovog mjeseca, ali je odložen
zbog rješavanja problema Kosova i kandidature za EU, navodi Danas.
Kako će se riješiti zahtjev da sjedište buduće objedinjene Islamske zajednice bude u
Beogradu i da se povuče Zukorlić, još nije poznato.
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
SVE LIČI NA KRAJ
Gotovo, je. Ovaj život ide brže nego 12 mjeseci. Čas pun, čas prazan, ali u godini na
izmaku, u znaku očiglednog duela nade i beznađa, čiji ishod ne ugrožava granice
evropske milosti.
Balkan je u dubokoj starosti. Živi tuđi vijek, dok Evropa zove, a Srbija čuči, na putu ka
redu i poretku. Eto, dakle, fine bure, u čaši vode, zbog politikanstva koje poprima
razmjere epidemije, ali najnovije cinculiranje, komešanje i roptanje, ne izvire iz naše
prirode, koliko iz poražavajućeg priklanjanja Ničeu: Oni mute svoje vode, da bi izgledale
dublje. Otuda ta kvazimetafizika, to onanisanje prazninom, od kojih se mnogima već
život ogadio, jer nas sandžački život tradicionalno uči, a muka doji. Nekad se slavilo
stidljivo, ali bogato, a danas javno, ali mizerno.
Naša tromeđa je kao okresano drvo, čiji je unutrašnji neprijatelj isparcelisani Sandžak.
Usamljen od tuđih žuljeva, ni jednom nije prešao granicu, iako je granica prešla nas,
uglavnom zbog onih što preko noći odustaše od partnerskog ruha i formule "u se i u
svoje kljuse", svojski računaju na mrvice, diveći se mogućnosti što će Novi Pazar, Sjenica i
Tutin, kad-tad imati šansu da riješe vodosnabdjevanje. Jer, kad su oči pune slika i prilika,
onda je i srce sito. Bez obzira što smo naše interese trampili za prazna obećanja.
Međutim, kad se sandžački razum uspava, srce luduje. Sve naše samoobmane nikle su iz
iluzija o samodovoljnosti. Zimus je u opticaju najnoviji savjet: Čuvajte se istine, čuvajte se
prijatelja i čuvajte se sami sebe. U suprotnom, kažu, podržavate lidere "bijelih listića", čije
vrijeme prolazi, a bol, ljubav, želja, san i smrt ostaju. Da kupe ovo malo preostalih tranja i
prnja, ispod miške, koju ni kuče nema za šta da ujede, dok se tranzicioni prevaranti, na
tuđoj nesreći bogate. Tad se mašta potpuno izmigolji, a životarenje dobija boju naličja.
Politika je naša matematika. Ni tamo, ni ovamo, bezbroj puta nam se osvetilo. Samo je
ćutanje silno, a sve ostalo nemoć, dovelo nas je u svoju najmanje poželjnu kopiju. Na
začelje, crno na bijelo, zaturili smo vezu sa ritmom trećeg milenijuma, sa toliko
potrebnim pulsom života. Ušli smo u aritmiju izvitoperenog dunjaluka, čije su najveće
prepreke virusi. Dakle, javne ličnosti, za koje je zakon, oduvjek bio i ostao najbolji zaklon.
Još iz vakta Kulina-bana i naših najboljih dana, kad smo se lijepili na ideje, ko leptir na
svjetiljku. Ko čičak na ovcu ili pasji rep.
Ali, uzalud tulipanu ljepota, kad ne miriše. Danas je, nešto, drugo. Najpoznatije
savremenike, u prijevodu - političare, najbolje da ne pominjete. Većina njih su zakleti na
dušu i zdravlje, ili u savremenom značenju "Nomen est (vu)men". Ili još kraće i
konkretnije - avatar: fotografija koja osobu koja je postavila uz svoje ime, predstavlja u
najljepšem svjetlu. U najljepšem izdanju, onoga koji sebe upravo želi da vidi, baš kao što
prikazuje slika, koju najviše ljubi. Od stope do glave, sa svima, kao tetka, ali najviše sebe.
Samo da ova današnja, bude kao jučerašnja faca.
Epilog je svima poznat. Čaša je u pokradenom Polimlju i dalje poluprazna ili polupuna,
kao i sve ostalo, dok ne dođe u poremećenu ravnotežu. Naročito, zbog moralne vertikale
aktuelnih demokrata, kao jaje jajetu slični socijalistima. Njihova slika i prilika, te se,
valjda, zato bratski ljube, da se u predstojećem izbornom metežu definitivno ne zagube,
uprkos svakodnevnih prozivki oko korupcije, nezavršenih reformi, nezaposlenosti,
praznog hoda i decembarskog teturanja, tamo gdje više nema laži i (od)laganja.
Presvlačenje je u toku. U zimsko vrijeme, istovremeno priziva se kiša, ali ne zbog
poledice, nego da bi se najzad pojavila duga, a sa njom i ostvarenje dalekovidne vizije,
sadašnje političke elite. U mnogo čemu, slično prijetnji, kad muž kaže ženi: "Ako me
ostaviš, ja ću te ubiti", što je i uradio, čim ga je ostavila. Time je ubica dokazao da je zaista
bio "vizionar" i tačno je "predvidio" šta će se desiti. Ovo, donekle, objašnjava najnoviji
izum, po kome kolutanje očima, zapomaganje i bajanje, mogu da donesu prolaznu
sreću.
Istina je - tamo gore. Među rodoljubima, što nikako ne stižu da prevaspitaju skeptike,
najnoviju petu kolonu, koja ne vjeruje u svijetlu budućnost. U četiri stupca, kao balvanska
trupca, što dostojanstvo baciše pod noge, a za krivce vječito prozivaju nekog trećeg,
petog ili šestog. Maloumni kapiraju opstanak, u lošem životu. Nikad ne priznaju poraz,
iako živimo na ivici bijede. U Srbiji, koja je, sad se to sve češće priznaje, najprije bila
kasarna, pa brod ludaka, pa laboratorija za granice izdržljivosti i trpljenja u strogo
kontrolisanim uslovima. U eksperimentu koji i dalje traje, kao kišnica, skupljaju se dokazi,
da se, u slučaju debakla, opet razlegne gubitnički lelek.
Nesrećna većina nema kulturu poraza. Nema amortizaciju emocija, ni kanalisanje
energije, nego se pobjednici dočekuju sa trubama, a poraženi brzometno spaljuju na
lomači. Psihološki, zbog poraza koji je kao korozivna i parališuća ideja.
Priželjkuje se savladavanje savladanosti. Na revolucionare se tada gleda izdajnički. Ovdje
su, zapravo, svi izdajnici, pošto svako svakog naziva izdajnikom. Po ovom ili onom
rezonu, ali je tako. I to je - tačno. Srbija je samu sebe izdala. Možda smo zaista dobri đaci,
koje ne vole euro - nastavnici, ali sve ima svoj početak i kraj. A ovo liči, na kraj, koji će
suditi početku...
Ko će s kim na izbore?
Izbori nisu još raspisani, ali stranke
ne prestaju da daju procjene o
tome s kim hoće i posebno s kim
neće na izbore. DS na izbore neće
ići sa Dinkićem i Draškovićem.
LDP saopštava da još nije formirao koaliciju sa SPO-om i SDUom, s kojima je formirao pokret
"Preokret". I PUPS, koji je sada dio
koalicije SPS - JS, o novim ili starim partnerima odlučiće od sredine januara.
Ko sa kim hoće, ali i ko sa kim
neće, biće aktuelna tema sve do izbora. Za razliku od prethodnih izbora, sada je postalo izvjesno da
Demokratska stranka, Ujedinjeni
regioni Srbije, ali ni Srpski pokret
obnove neće više biti na istoj izbornoj listi.
Nada Kolundžija, šefica poslaniče grupe "Za evropsku Srbiju",
izjavila je da, s obzirom na to da je
URS odlučio samostalno da ide i
da je SPO promijenio svoj politički
kurs vezan za Kosovo, da su "to
stvari koje se prosto uzimaju u
obzir".
Aleksandar Jugović iz SPO
kaže da ne treba čuvati lažnu koalicionu idilu zarad, kako kaže, stavljanja u drugi plan programa
SPO-a.
"SPO se zalaže za bezuslovne
evropske integracije. Mi smo izašli
na listi ZES 2008. godine. Mi smo
dali obećanje narodu da će Srbija
dobiti status kandidata i da ćemo
se kretati putem EU. Uslov za to
jeste promjena politike prema
KIM", kaže Jugović.
razmišljati o stvaranju predizborne
koalicije SDPS Rasima Ljajića i mislim da je situacija više nego jasna",
rekao je poslanik URS-a Vlajko
Senić.
SDPS Rasima Ljajića je poželjan kao partner u koaliciji i Demokratskoj stranci i Ujedinjenim
regionima Srbije. Ipak, lideri URSa kažu da za sada na izbore idu
sami.
"Naša definitivna odluka je da
na izbore izađemo samostalno kao
URS i čini mi se da smo vrlo otvoreni u tom našem predizbornom
procesu. Jasno smo rekli da je politička stranka sa kojom možemo
PUPS će od Nove godine prvo
razgovarati sa dugogodišnjim
partnerima, SPS-om i Jedinstvenom Srbijom. Međutim, ne isključuju razgovore sa drugim strankama.
Potpredsjednik PUPS-a Milan
Krkobabić je rekao da je išao na čaj
sa Aleksandrom Vučićem, zamjenikom predsjednika SNS-a, ali da
o predizbornoj saradnji nije bilo
riječi.
ZAHTJEV ZA IZMJENE ZAKONA O NACIONALNIM
SAVJETIMA NACIONALNIH MANJINA
Nemogućnost izražavanja
svih manjinskih potreba
Stranke nacionalnih manjina obratile su
se zajedničkim pismom predsjedniku
Srbije Borisu Tadiću sa molbom da se u
Skupštini i Vladi Republike Srbije
upozna sa potrebom pokretanja opšteg
dijaloga o mogućim izmjenama i
dopunama Zakona o nacionalnim
savjetima nacionalnih manjina.
"Na potrebu izmjene Zakona ukazuje i
izjava Milana Markovića, ministra za
državnu upravu i lokalnu samoupravu,
na sjednici Odbora za međunacionalne
odnose Narodne Skupštine, da je Zakon
o nacionalnim zajednicama loš i da na
duži rok taj dokument neće dati
rezultate, dok bi za promjenu bio
potreban široki konsenzus", kaže u
pismu grupa manjinskih stranaka.
Stranke su u pismo predsjedniku
priložile i ono koje su uputili premijeru
Mirku Cvetkoviću 11. septembra. 2011.
godine.
Među potpisnicima su četiri stranke
mađarske nacionalne manjine i po
jedna stranka hrvatske, odnosno
slovačke nacionalne manjine
(Demokratska zajednica vojvođanskih
Mađara, Demokratska stranka
vojvođanskih Mađara, Građanski savez
Mađara, Pokret mađarske nade,
Demokratska zajednica Hrvata,
Slovačka stranka).
Ovoj inicijativi se kasnije pridružilo još
nekoliko stranaka nacionalnih manjina
(Bošnjačka demokratska zajednica,
Romska partija, Demokratska partija
Makedonaca itd.)
Predsjednik Demokratske zajednice
vojvođanskih Mađara Aron Čonka
izjavio je za novosadski "Dnevnik" da je
pismo koncipirano u sedam tačaka, a da
je najveća zamjerka na Zakon o
nacionalnim savjetima činjenica da oni
ne mogu da izraze sve potrebe koje
nacionalne zajednice imaju u očuvanju
svog identiteta, jezika, školovanja i
informisanja.
"Mogu reći da je veliki problem to što
nemamo potpune biračke spiskove. To
nije uradila država već je prepustila
raznim partijama koje su to iskoristile
da bi napravile privatne baze podataka.
Uvjeren sam da to sada koriste za
plasiranje propagande za naredne
izbore. Tražimo kompletan birački
spisak koji bi napravila država, koja bi
garantovala zaštitu podataka o
ličnosti", kaže Čonka.
Prema njegovim riječima problem je što
u izboru članova savjeta mogu da
učestvuju i nevladine organizacije jer je
to omogućilo da većinske partije, kroz
civilni sektor uđu u savjete i njima
zavladaju.
"Neriješeno je i finansiranje savjeta, a
smeta i činjenica da nemaju pravo
odlučivanja u oblastima kojima se
bave", objašnjava Čonka.
Sagovornik "Dnevnika" kaže da se ovoj
grupaciji manjinskih stranaka pridružio
i republički ombudsman, a da su sa
svim zamjerkama upoznati i
predstavnici OSCE-a.
Predstavnici manjinskih stranaka od
premijera Cvetkovića do danas nisu
dobili bilo kakav odgovor pa se, kako
ističu, nadaju da predsjednik Boris Tadić
može da im pomogne.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
U BEOGRADU PREDSTAVLJENI REZULTATI RADA KANCELARIJE ZA RAZVOJ NEDOVOLJNO RAZVIJENIH
Korak ka razvijenosti
Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja upriličila je, u
Centralnom domu Vojske Srbije, skup pod nazivom "Korak ka razvijenosti",
kako bi svojim poslovnim patnerima, predstavnicima diplomatskog kora,
državnih institucija i komora predstavila rezultate poslovanja u 2011. godini
i najavila planove i projekte koji će biti realizovani u narednoj godini.
Ministar u Vladi Republike Srbije, dr Sulejman Ugljanin, otvorio je ovaj skup
konstatujući da se u Srbiji uopšte, a u nedovoljno razvijenim opštinama
posebno, izuzetno teško živi.
"Iako je, prema svim prognozama, pred nama još jedna teška poslovna
godina, moramo biti optimisti i podsjetiti da je Republika Srbija i u 2012.
godini predvidjela značajna budžetska sredstva za otklanjanje regionalnih
disproporcija i da će Kancelarija za održivi razvoj, shodno dodijeljenim
sredstvima i nizom aktivnosti, raditi na tome da se olakša i unaprijedi život
običnog čovjeka iz najnerazvijenijih opština", istakao je ministar Ugljanin.
Izazov koji se postavlja pred Kancelariju za održivi razvoj nedovoljno
razvijenih opština će biti još veći, kako bi se uspostavio ravnomjeran održivi
razvoj svih 46 opština koje se nalaze u resoru kancelarije, kazao je Ugljanin.
"U 2011. godini Kancelarija je realizovala dva javna poziva za izradu
projektne dokumentacije, kao i brojne druge manje konkurse, poput onog
za uvođenje Hasap (HACCP) standarda, razvoj poljoprivrede u opštinama
jugozapadne Srbije, industrijske zone u Tutinu. Međutim, ono što bih
naročito istakao su zajednički projekti koje smo realizovali sa našim
partnerima USAID Agrobiznis Projektom, Programom evropskog
partnerstva sa opštinama - PROGRES, TIKA-om, Nacionalnom agencijom za
regionalni razvoj i NALED-om", rekao je ministar Uglajnin.
Ističući svoju zahvalnost najzaslužnijim institucijama i pojedincima za
saradnju sa Kancelarijom na putu ka razvoju nedovoljno razvijenih opština
Republike Srbije, ministar Ugljanin je uručio plakete direktoru USAID
Agrobiznis projekta Luju Foaru, koju je u njegovo ime primio Džejms Hernea,
zamjenik direktora USAID Agrobiznis projekta, kao i Grejem Tindalu,
menadžeru PROGRES-a - Programa evropskog partnerstva sa opštinama.
Ugljanin je najavio da će u narednoj godini biti pokrenuti projekti koji će
stranim investitorima omogućiti da elektronskim putem mogu da saznaju
sve što ih interesuje o ulaganjima u pojedine nerazvijene opštine.
"Nerazvijene opštine imaju svoje skrivene resurse, mlade, obrazovane i
sposobne ljude, koji su kvalifikovana radna snaga", rekao je Ugljanin i
istakao da im treba pomoći da privuku strane investitore, ali i da
zainteresuju domaće privrednike.
Svečanom skupu "Korak ka razvijenosti" u Beogradu prisustvovalo je oko
200 zvanica, uključujući najviše predstavnike Vlade Republike Srbije, na
čelu sa zamjenikom predsjednika Vlade i ministrom unutrašnjih poslova
Ivicom Dačićem, predstavnici diplomatskog kora, narodni poslanici,
predstavnici ostalih državnih institucija, razvojnih agencija i komora,
predsjednici opština i mnogi drugi gosti.
ZAVRŠNA SVEČANOST OBILJEŽAVANJA 20 GODINA BNVS
Bošnjacima potreban mir i stabilnost
Svečanim prijemom i prigodnim
umjetničkim programom, u organizaciji Bošnjačkog nacionalng vijeća, u Novom Pazaru je, u nedjelju
25. decembra, zaokruženo obilježavanje 20 godina od osnivanja Bošnjačkog nacionalnog vijeća
Sandžaka.
Okupljenim članovima Vijeća,
njegovih organa, radnih tijela,
predstavnicima javnog života
Novog Pazara i cijelog Sandžaka,
obratio se predsjednik Bošnjačkog
nacionalnog vijeća i narodni poslanik Esad Džudžević.
Podsjećajući na činjenicu da je
11. maja 1991. godine u Novom
Pazaru osnovano Bošnjačko nacionalno vijeće i usvojena nacionalna
zastava
sandžačkih
Bošnjaka, "koja predstavlja skladan
spoj znamenja bosanskog kralja
Tvrtka drugog Kotromanića iz 14.
stoljeća i znamenja osmanlijskog
sultana Mehmeda Fatiha iz 15. stoljeća", Džudžević je kazao da je to
"lična karta i pasoš" pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice u Srbiji.
"Ona je naš bošnjački nacionalni identitet i historija i sa njom
smo postali prepoznatljivi u čitavom svijetu. Na ovoj zastavi je ispisana čitava naša historija i kultura",
naglasio je Džudžević, dodajući da
je od tog 11. maja 1991. godine
kroz Bošnjačko nacionalno vijeće
Sandaka (BNVS) čitav svijet upoznat sa sandžačkim Bošnjacima i sa
Sandžakom.
Džudžević je kazao da su pod
svojom nacionalnom zastavom
sandžački Bošnjaci sproveli referendum o autonomiji Sandžaka,
od 25. do 27. oktobra 1991. godine,
te da je Bošnjačko nacionalno vijeće u tom periodu, tokom 1993. i
1999. godine, donijelo dva važna historijska dokumenta: Memorandum o specijalnom statusu za Sandžak i Memorandum o autonomiji
Sandžaka sa specijalnim odnosima
sa BIH.
"Tog 11. maja prije dvadeset
godina, bošnjački narod u Sandžaku je glasno i jasno rekao "ne"
fašizmu u Srbiji, odlučno "ne" Miloševićevim vojno-policijskim armadama
i
organizovanom
državnom teroru nad sandžačkim
Bošnjacima", istakao je on, naglašavajući da su Bošnjaci iz te borbe
izašli kao pobjednici, time što je
svijet osudio Miloševićev režim, te
da za teške ratne zločine i zločin
genocida nad Bošnjacima, i dalje
traju suđenja pred Haškim tribunalom kompletnom bivšem državnom
i
vojno-policijskom
rukovodstvu ove zemlje.
No, bez obzira na sve, to, kazao
je Džudžević, sandžačkim Bošnjacima preostaje "teška borba da natjeramo ovu zemlju da do kraja
rasvijetli i procesuira odgovorne za
ratne zločine i teška masovna kršenja ljudskih prava nad bošnjačkim stanovništvom u Sandžaku u
periodu 1991-1995. godine, sa
preko 17.300 Bošnjaka, žrtava organizovanog državnog vojno-policijskog terora, koji je trajao sve do
2000. godine, što uključuje i pitanje nestalih, ubijenih i otetih Bošnjaka, pitanje prognanih i pitanje
uništene bošnjačke movine u pribojskim selima".
Džudžević je dalje kazao da je
"sandžačkim Bošnjacima, danas,
više nego ikad u modernoj historiji, potreban mir, politička stabilnost i ekonomski razvoj", za šta je
preduslov postizanje bošnjačkog
nacionalnog konsenzusa.
"U posljednje vrijeme imamo
znake stidljive spremnosti za taj
konsenzus. Sve bošnjačke strukture, političke stranke, udruženja i
institucije prihvatile su jedinstvena
nacionalna obilježja: zastavu i nacionalne blagdane, što je bio veliki
pomak, makar na simboličkoj
ravni u procesu izgradnje nacionalnog konsenzusa Bošnjaka", rekao
je Džudžević i dodao da je uz
pomoć države u kojoj živimo, naše
matice Republike Bosne i Hercegovine i naše zaštitnice Republike
Turske, i u njihovom međusobnom odnosu i saradnji, moguće ići
korak dalje i postići dogovor, sporazum svih bošnjačkih političkih i
društvenih faktora o najmanje tri
stvari: "jedinstvenom odnosu
prema prošlosti, što uključuje i naš
glasan stav o pokušaju rehabilitacije četničkog vođe Draže Mihajlo-
vića i četničkog pokreta, što uznemiruje i vrijeđa nas Bošnjake, a ovu
zemlju udaljava od puta ka članstvu u Evropskoj uniji, čiji je sistem
vrijednosti utemeljen na antifašizmu".
"To, također, podrazumijeva i
naš odnos prema takozvanoj "Republici Srpskoj", koja jeste genocidna tvorevina, nastala na ratnim
zločinima, zločinu genocida i protjerivanju bošnjačkog stanovništva
sa tog dijela Republike Bosne",
dodao je on.
Džudžević je kao drugu važnu
stvar izdvojio potrebu da se zajedničkim snagama dođe do potpune
realizacije Ustavom i zakonom garantovanih nacionalnih prava,
čime Bošnjaci definitivno vraćaju
sebi status naroda sa svim pravima
i obavezama", a kao treće - zajedničku borbu za ostvarenje regionalne autonomije Sandžaka.
"Ovo je moguće postići i zato
je vrijeme pred nama, vrijeme
kompromisa, dogovora i sporazuma, gdje je potrebno staviti na
stranu naše lične sujete, ambicije i
interese", rekao je Džudžević, dodajući da je Bošnjačko nacionalno
vijeće učinilo mnogo po pitanju
ostvarivanja nacionalnih prava
sandžačkih Bošnjaka u Republici
Srbiji.
Ističući da se svaki čovjek rađa
u dostojanstvu i da ima pravo na
svoj san, predsjednik Bošnjačkog
nacionalnog vijeća Esad Džudžević je zaključio da sandžački Bošnjaci žele da postanu ravnopravni
građani u zemlji u kojoj će Sandžak biti oaza mira, prosperiteta i
mjesto susreta različitih kultura i
civilizacija.
6 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
RASIM LJAJIĆ SAM NA IZBORE
Pješke
na
hadž
Ne prihvatam ucjene
Lider Socijaldemokratske partije
Srbije (SDPS) Rasim Ljajić kaže da
ta stranka razmišlja i o samostalnom izlasku na izbore i da do sada
nije bilo dogovora o predizbornim
koalicijama ni sa kim.
"Odluku o koalicionom partneru donijećemo hladne glave i
krajnje pragmatično", kazao je Ljajić
i dodao da će razgovarati sa Demokratskom strankom, Ujedinjenim
regionima Srbije, Socijalističkom
partijom Srbije, Liberalno demokratskom partijom i Partijom ujedinjenih penzionera Srbije.
Ljajić je naveo da neće pristati
na bilo čije ucjene jer je, kako je
rekao, SDPS daleko jača nego prije
četiri godine i da će radije samostalno izaći na izbore.
Predsjednik Političkog savjeta
Demokratske stranke Dragoljub
Mićunović kazao je da će izbori biti
početkom maja, a da će DS poslije
izbora vidjeti sa kim će u koaliciju.
Predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Ištvan Pastor
kaže da će od izbornog rezultata i
programa koje budu nudile druge
stranke zavisiti sa kim će SVM poslije izbora u koaliciju.
"Van Demokratske stranke još
ima života. Ako neko ne ide sa demokratama ili naprednjacima, ne
znači da nije živ", kazao je Pastor i
dodao da će SVM poslije izbora vidjeti da li će biti sa strankama sa
kojima je sada u koaliciji.
Izvor: Press, B92
SJENIČKA SKUPŠTINA TRAŽI RAVNOPRAVNOST BOŠNJAKA
Ravnopravnost
i za Bošnjake
Na prijedlog Bošnjačke liste za evropski
Sandžak, čiju okosnicu čini SDA Sandžaka,
koja zajedno sa koalicijom "Za evropsku
Sjenicu" (SDP, DS, SPS i URS) vrši vlast u
Sjenici, Skupština ove opštine donijela je
odluku o pokretanju inicijative za
zapošljavanje Bošnjaka u državnim
organima, javnim preduzećima i
ustanovama.
Po mišljenju člana Izvršnog odbora
Bošnjačkog nacionalnog vijeća i
pomoćnika predsjednika opštine Sjenica,
Muhedina Fijuljanina, osim ostvarivanja
prava Bošnjaka, ovakva odluka će
doprinijeti i pozitivnom imidžu sjeničke
opštine i cijelog regiona.
Ovakva odluka sjeničke Skupštine opštine
bila je glavni razlog što su, i prije usvajanja
dnevnog reda, odbornici opozicione
Demokratske stranke Srbije napustili
sjednicu.
Po mišljenju odbornika te stranke,
Veroslava Karličića, u Sjenici su ugrožena
prava Srba. On je rekao da ukoliko
Skupština ne usvoji njihov prijedlog da se
pitanje ostvarivanja prava Bošnjaka skine
sa dnevnog reda, ovaj odbornički klub će
pokrenuti inicijativu da se formira zasebna
opština Štavalj. Pošto takav prijedlog nije
usvojen, odbornici DSS-a su napustili
sjednicu.
Nekoliko dana prije sjeničke skupštine,
inicijativu za deblokadu ostvarivanja
Ustavom i zakonom garantovanih prava
Bošnjaka u Republici Srbiji, usklađivanje
nacionalnog sastava zaposlenih u policiji,
sudstvu i tužilaštvu na teritoriji opštine
Tutin, kao i za preduzimanje mjera u cilju
usklađivanja rada državnih organa sa
Ustavom i zakonom, na sjednici Skupštine
opštine, 19. decembra, pokrenuli su i
odbornici tutinskog lokalnog parlamenta.
Prijedlog za pokretanje navedenih
inicijativa podnijela je odbornička grupa
vladajuće Bošnjačke liste za evropski
Sandžak.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog
vijeća, Esad Džudžević, nedavno je
posebnim pismom tražio od najviših
državnih predstavnika Srbije, predsjednika
Borisa Tadića, premijera Mirka Cvetkovića i
predsjednice Narodne skupštine Slavice
Đukić - Dejanović, pokretanje inicijative za
deblokadu ostvarivanja nacionalnih prava
sandžačkih Bošnjaka u skadu sa Ustavom,
zakonom i međunarodnim standardima. U
pismu je izraženo posebno nezadovoljstvo
zbog činjenice da "bošnjački politički
predstavnici u Skupštini, Vladi Srbije i
drugim državnim organima i
institucijama, nisu naišli ni na minimum
razumijevanja i podrške za omogućavanje
ostvarivanja Ustavom, zakonima i
međunarodnim dokumentima
zagarantovanih prava pripadnika
bošnjačke nacionalne zajednice u oblasti
službene upotrebe jezika i pisma, kulture,
obrazovanja i informisanja na svom
maternjem bosanskom jeziku".
Senad Hadžić, sredovječni bošnjački
ekonomista iz Banovića (Bosna i
Hercegovina), krenuo je pješke, 10.
decembra, na obavljanje pete islamske
dužnosti - hadž.
Senad Hadžić, koji je po struci
ekonomista, na sveto hodočašće ka
Mekki uputio se kako bi iskušao svoju
vjeru i iskazao zahvalnost Gospodaru.
"Dugo je najavljivao taj put. Po gradu
Na putu ka svetom gradu Mekki,
dugom preko 6.000 kilometara, Senad
je, prošle nedjelje, prešao i Sandžak,
gdje ga je, u svakom gradu, dočekao i
ispratio veliki broj vjernika. ''Dugo
vremena pripremao se za taj put,
skupljao novac i sve ulagao u taj
projekat. Danas je mnogo ljudi izišlo da
ga pozdravi'', rekao je jedan od njegovih
sugrađana, prilikom ispraćaja, u
Banovićima, 10. decembra.
je polijepio plakate s rutom. Danas je
odlučio krenuti. Oprost je bio dirljiv,
mnogi građani su zaplakali", ispričao
je Hadžićev sugrađanin.
"Prošao sam oko 500 kilometara i
veoma se dobro osjećam. Čudo je
kako me noge nimalo ne bole, niti
mi je bilo kog trenutka bilo teško",
rekao nam je Senad, na putu od
Sjenice, 15-tak kilometara prije
Novog Pazara.
Zukorlić hoće mjesto u UN
Muamer Zukorlić najavio je osnivanje
Svjetskog bošnjačkog kongresa, koji će tražiti
svoje predstavništvo u Ujedinjenim
nacijama!
"Narednih mjeseci biće formiran Svjetski
bošnjački kongres, kao krovna organizacija
svih Bošnjaka svijeta, koji će okupljati i
koordinirati svu bošnjačku energiju, koji će
tražiti svoje predstavništvo u UN po modelu
Svjetskog jevrejskog kongresa", istakao je
Zukorlić na skupu povodom dvogodišnjice
Bošnjačke kulturne zajednice.
"Jevreji su dobili svoje mjesto u UN jer su
preživjeli Holokaust. Mi smo preživjeli
genocid i imamo pravo na svoj Svjetski
kongres i svoje mjesto u UN", naglasio je
Zukorlić. Osim ove nove organizacije,
Zukorlić je najavio još i formiranje Bošnjačke
nacionalne fondacije u Sarajevu, koja će
"objediniti finansijsku snagu bošnjačkih
biznismena i privrednika", kao i "potrebu" za
Bošnjačkim nacionalnim univerzitetom, koji
će, kako je kazao, u narednom periodu
nastati u Sarajevu. Rasim Ljajić, lider SDPS i
ministar rada i socijalne politike, upitan da
prokomentariše Zukorlićevu najavu, kratko
kaže: "Najbolje bi bilo da traži da bude
generalni sekretar UN. To je jednako realno
onome što je predložio. Nemam više ništa da
kažem", naglašava Ljajić.
Aida Ćorović, predsjednica nevladine
organizacije Urban in, ističe da Zukorlić
nema pravo niti legitimitet da govori kao
lider svih Bošnjaka svijeta.
"To je samo predizborna kampanja. Niti on,
niti bosanski reis Mustafa Cerić imaju
legitimitet i pravo da tako govore. Njih
poštuje vrlo mali broj Bošnjaka, a o
diplomatskoj podršci da ne govorimo. Takav
siledžija, koji blati svoje neistomišljenike i
obračunava se s njima, nema nikakvo pravo
da sebe predstavlja kao nekakvog lidera
Bošnjaka u svijetu", kategorična je
Ćorovićeva. Vladislav Jovanović, nekadašnji
ambasador Jugoslavije u UN, kaže da
Jevrejski kongres nije jedina organizacija u
UN, već ih ima na desetine, i da je njihov
uticaj veliki.
“To su nevladine organizacije koje ne mogu
da utiču na odluke u UN. Osnivaju se kako bi
se u svijetu poštovale ideje UN - mir,
poštovanje među nacijama. Zukorlićeva želja
je teško ostvarljiva, jer sam Jevrejski kongres
ne bi gledao blagonaklono na to poređenje, i
to bi sigurno bila prva prepreka. Muftija se
više ponaša kao političar nego kao vjernik, a
sigurno je da će se i to provjeravati. S druge
strane, ide mu u prilog činjenica da zapadne
sile žele da pokažu da nisu protiv svih
muslimana", ocjenjuje Jovanović.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
SJEDNICA NOVOPAZARSKE GRADSKE SKUPŠTINE
NOVA DONACIJA PROGRAMA PROGRES ZA SJENICU
Budžet preko dvije milijarde Uskoro nove
Odbornici Gradske skupštine
Novog Pazara usvojili su, na sjednici održanoj 21. decembra, budžet za 2012. godinu od 2,129
milijardi dinara.
Planirani prihodi i primanja
budžeta utvrđeni su na osnovu
prihoda od poreza, imovine, donacija i prodaje dobara i usluga od
1,790 milijardi dinara, dok će od
prodaje prirodne imovine i na
osnovu primanja od zaduživanja
pristići ostalih 339 miliona dinara.
Planirani tekući rashodi za
2012. godinu su 1,494 milijardi
dinara, izdaci za nefinansijsku
imovinu oko 395 miliona dinara,
a za otplatu glavnice domaćim
kreditorima 240 miliona dinara.
Najveći dio tekućih rashoda
od oko 746 miliona dinara planiran je za rashode zaposlenih, u
koje spadaju plate, socijalni doprinosi, socijalna davanja, naknade, nagrade, bonusi, sudijski i
poslanički dodatak.
pumpe za vodu
Sa jedne od sjednica gradske skupštine
Novopazarska Gradska skupština usvojila je i prijedlog otpisa
kamate na dospjele obaveze za lokalne javne prihode od poreza na
imovinu fizičkih i pravnih lica, naknade za korišćenje građevinskog
zemljištva, komunalne takse za isticanje firme na poslovnom prostoru, kao i doprinosa na prihode
od samostalne djelatnosti. Pravo na
otpis ove kamate građani mogu da
ostvare od 1. januara do 31. marta
2012. godine.
Odbornici su usvojili i strateški
plan razvoja Raškog i Moravičkog
okruga, projekta Agencije za ekonomski razvoj Sandžaka (SEDA),
koji finansira Evropska unija.
Dosadašnji vršilac dužnosti direktora JKP "Gradska toplana"
Bojan Biočanin imenovan je za direktora ovog gradskog preduzeća,
a ekonomista Dino Skenderović je
glasovima odborničke većine izabran za predsjednika Upravnog
odbora JKP "Čistoća".
Kriza usporila
investicije u Sandžaku
Direktor Agenije za ekonomski razvoj
Sandžaka Samir Kačapor rekao je da je
ekonomska kriza usporila i onemogućila
priliv stranih investicija u region
Sandžaka.
Sumirajući poslovne rezultate u 2011.
godini, Kačapor je u izjavi za Radio Sto
plus ocijenio da država uz asistenciju
organizacija sa lokalnog nivoa treba da
obezbjedi bolji ambijent i uslove za
strana ulaganja.
"Mi (SEDA) pružamo podršku i pomoć
stranim i domaćim investitorima, ali
država mora da preduzme odgovarajuće
mjere, kako bi se taj priliv povećao",
rekao je Kačapor.
Kao potencijalna tržišta na kojima
Teško stanje u prijepoljskom zdravstvu
Sistem zdravstvene zaštite seoskog
stanovništva je u ozbiljnoj krizi, a posebno
su ugroženi stanovnici udaljenijih
planinskih sela, ocijenjeno je na
posljednjoj sjednici Skupštine opštine
Prijepolje.
"U pet seoskih ambulanti u selima
prijepoljske opštine za deset mjeseci ove
godine obavljeno je ukupno oko 2.800
pregleda. Uskoro će, sistemom izabranog
ljekara, naš rad biti normiran i neko ko
radi sa pacijentima sa sela neće mnoći da
ovdašnje firme, uz asistenciju partnera
SEDE i USAID-a, mogu da plasiraju
proizvode, Kačapor navodi tržište Rusije,
ali kao primarno ipak apostrofira domaće.
"Naravno, svjesni smo veličine i
atraktivnosti ruskog tržišta, ali naši
privrednici treba prvo da se dobro
pozicioniraju na domaćem tržištu i
isprate trendove, a onda, kroz udruženja
i klastere, nastupe i na drugim tržištima,
gdje je uspjeh definitivno moguć", kazao
je Kačapor.
zaradi platu", rekla je dr Elma Bukvić,
odbornica u Skupštini opštine Prijepolje.
Uz to, prema njenim navodima, u nekim
ambulantama nema ni osnovnih uslova za
rad, pa čak ni priključka za vodi, i to je
teško nazvati sistemom zdravstvene
zaštite.
Prema iznesenim navodima na sjednici
prijepoljskog lokalnog parlamenta, u
prijepoljskoj zdravstvenoj službi veoma
česte su nestašice lijekova i potrošnog
materijala, a opremljenost ordinacija i
bolničkih odjeljenja kvalitetnim aparatima
je ispod potreba.
Od početka godine pa do kraja oktobra u
ambulantama Doma zdravlja Prijepolje
bilo je više od 180.000 pregleda, a na
odjeljenjima bolnice evidentirano je oko
40.000 bolesničkih dana, rečeno je na
sjednici.
Od planiranih oko osam miliona dinara, iz
lokalnog budžeta je, tokom 2011. godine,
za zdravstvo uplaćeno 2,5 odsto, naveli su
odbornici.
Zahvaljujući Programu evropskog partnerstva sa opštinama EU PROGRES, problem
neredovnog snabdjevanja vodom u Sjenici uskoro bi trebalo da bude riješen.
Prošlog utorka u Sjenici je potpisan ugovor o nabavci novih pumpi, koje će, kako se
najavljuje, na glavnoj pumpnoj stanici biti instalirane u prvim mjesecima naredne
godine. U ime opštine Sjenica, ugovor o nabavci pumpi za crpnu stanicu Suho polje
potpisao je zamjenik predsjednika, Hazbo Mujović.
"Danas je finiš posla koji smo ljetos radili, i zahvaljujući PROGRES-u, tj.Evropskoj uniji,
Vladi Švajcarske i Vladi Republike Srbije, danas smo konačno izvršili potpisivanje
ugovora vrijednog 12,5 miliona dinara za nabavku pumpi na vodovodu u Sjenici,
tačnije, na pumpnoj stanici Suho polje. Nadam se da će cio grad, siguran sam, imati
veoma velike koristi od ovog projekta i od ove donacije", izjavio je Hazbo Mujović,
zamjenik predsjednika opštine Sjenica.
"Stare pumpe i briga koliko će još potrajati, s obzirom na njihovu konstantnu
eksploataciju u posljednjih, duže od dvadeset godina, postaju prošlost", ističe direktor
sjeničkog Komunalnog preduzeća "Vrela", Ismet Mehmedbašić.
"Ovo je danas veliki korak za Sjenicu, za građane Sjenice i za Komunalno preduzeće.
Nama je oprema dotrajala, to je bilo poznato. Ja se zahvaljujem ovim putem gospodinu
Kolašincu koji je imao razumjevanja. Mi smo počeli od prvog dana kada smo se susreli
još prije tri godine i govorili o potrebi zamjene pumpi, jer su naše pumpe dotrajale. Ovo
je sigurno jedan dobar korak. Kvalitetne pumpe uzimamo, koje će zamijeniti ove
pumpe i imati još bolje snabdjevanje i sigurnije snabdjevanje Sjenice", izjavio je
Mehmedbašić. Kvalitet novih pumpi, koje bi trebalo da budu instalirane u prvim
mjesecima naredne godine, garantuje direktor specijalizovanog preduzeća za isporuku,
proizvodnju i ugradnju pumpi i elektromotora "Iving" iz Niša, Vlastimir Živković.
"Mi smo ponudili i isporučićemo pumpe izuzetno visokog kvaliteta, izuzetno visokog
stepena iskorišćenja, korektne potrošnje, a koje će u dužem periodu moći da pokriju
ukupnu potrošnju Sjenice i okoline", izjavio je Vlastimir Živković.
Nabavku pumpi za kvalitetnije vodosnabdjevanje Sjenice omogućio je Program
evropskog partnerstva sa opštinama PROGRES. Projekat vrijedan 12,5 miliona dinara,
uz učešće opštine Sjenica, finansiraju EU, Vlada Švajcarske i Vlada Republike Srbije.
Vlada Japana pomaže Sjenici
Koordinatorka za donacije Ambasade Japana u Beogradu, Joko Katakura, na poziv
čelnika opštinske vlasti posjetila je, prošle nedjelje, Sjenicu.
Tema sastanka u opštini bila je mogućnost ostvarivanja donacije za sjeničko
Komunalno preduzeće.
Donacija Vlade Japana ogledaće se u nabavci specijalnog vozila za pročišćavanje
kanalizacije.
"Naš je zahtjev bio je molba da se za Komunalno preduzeće obezbjedi specijalno
vozilo "Voma", na šta su one posebno odgovorile i saglasile se, s obzirom na to koje
smo mi argumente iznijeli. One su se saglasile da mi podnesemo zahtjev i da će taj
zahtjev najvjerovatnije biti pozitivno riješen", izjavio je Muriz Turković, predsjednik
opštine Sjenica.
Dogovorena je i donacija o dokompletiranju opreme za čišćenje snijega.
"S obzirom na vremenske uslove, koji u Sjenici vladaju, nadmorsku visinu, količinu
snijega koja pada kod nas, mi smo ih zamolili da nam eventualno pomognu sa
opremanjem jednog vozila za čišćenje snijega, da nam doniraju nož za čišćenje, na
šta su one opet dale saglasnost", kazao je Turković.
Kao što je najavljeno, zahtjevi bi trebalo pozitivno da budu riješeni a realizacija
donacije, čime bi se efikasnije obavljali poslovi u domenu održavanja čistoće grada
u Sjenici, očekuje se tokom naredne godine.
8 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
Drastičan pad
BIH
stanovništva Albanije
Stanovništvo Albanije se u posljednjoj
deceniji smanjilo za gotovo 8 posto, sa 3,07
na 2,8 miliona, ponajviše zbog iseljavanja
desetine hiljada ljudi iz egzistencijalnih
razloga, objavio je albanski statistički ured.
Osim siromaštva, padu broja stanovnika
pridonio je i niži prirodni priraštaj, po prvim
rezultatima ovogodišnjeg popisa
stanovništva.
"Emigracije velikih razmjera i pad prirodnog
priraštaja uzroci su zabilježenog smanjenja
broja stanovnika", rekla je novinarima čelnica
državnog instituta za statistiku Ines Nurja.
Od kako je 1991. godine u Albaniji svrgnut
komunistički režim, oko 1,1 miliona Albanaca
napustilo je zemlju, jednu od najsiromašnijih
u Evropi, i otišlo uglavnom u susjedne Grčku i
Italiju.
Rezultati su također pokazali da više ljudi živi
u gradovima nego u ruralnim područjima, što
je prvi put od kako se u Albaniji sprovode
popisi stanovništva.
Prema popisu, 53,7 posto Albanca živi u
gradovima, a 46,3 posto u ruralnim
područjima.
Podaci o etničkim manjinama i vjerskoj
strukturi stanovništva biće objavljeni iduće
godine, najavila je Nurja.
Troškovi života
u BiH duplirani
Troškovi života bosansko-hercegovačkih
porodica u posljednjih deset godina su
duplirani, tako da siromaštvo postaje
sve masovnija pojava.
Prema podacima Agencije za statistiku
BiH, entitetskih statističkih zavoda i
Svjetske banke, prije deset godina,
2001. godine, bosanskom domaćinstvu
za život je godišnje bilo potrebno 11.571
marka (964,25 KM mjesečno). Danas je,
tvrde u Instuciji ombudsmana za zaštitu
potrošača u BiH, u istu svrhu godišnje
potrebno izdvojiti 24.000 KM, odnosno,
2.000 svakog mjeseca.
Podjednako sumorna je i računica
Udruženja za zaštitu potrošača, prema
kojoj je hrana prije 10 godina za
četvoročlanu porodicu koštala 343 KM
mjesečno, a danas je za prehrambene
artikle za četiri osobe potrebno izdvojiti
800 KM. Zbog toga će, tvrde u
nevladinom sektoru, tek sljedeće godine
građani na svojoj koži osjetiti šta je
"prava" recesija.
"Vlast je sebi sama formirala platu, a
ostali građani došli su u bezizlaznu
situaciju, tako da su zaduženi čak i naši
praunuci. Dok 10 do 15 odsto
stanovništva živi tako da im nikada nije
bilo bolje i ne stide se zbog toga, u
državi puca po svim šavovima. Zatvaraju
se trgovine i proizvodni pogoni, a sve
više ljudi je na evidencijama
humanitarnih organizacija", kritikuje
Mesud Lakota, sekretar Udruženja za
zaštitu interesa potrošača BiH.
Da se potrošači svakodnevno suočavaju
s trendom nekontrolisanog rasta cijena
na tržištu robe i usluga, potrebnih za
njihove egzistencijalne potrebe, slažu se
i u Instituciji ombudsmana za zaštitu
potrošača u BiH.
"Posebno zabrinjava rast cijena
osnovnih prehrambenih proizvoda, kao
što su hljeb, brašno, ulje, šećer i drugi
artikli, koji nemaju alternativu. Oni,
dakle, nemaju zamjenu, a niti se
potrebe za njima mogu redukovati",
upozorava Ljubica Čolović, pomoćnica
ombudsmana za zaštitu potrošača u
BiH. Statistički podaci pokazuju da bh.
potrošači za hranu izdvoje mnogo više
sredstva iz svog budžeta nego građani
zemalja Evropske unije. Ilustrativan je
podatak da prosječna evropska porodica
izdvoji za hranu 16 posto od ukupnih
prihoda, dok je u BiH taj udio 50 posto.
Hrvatski referendum Tužan kraj nikšićke Željezare
o EU 22. januara
Referendum o ulasku Hrvatske u EU održaće se
22. januara 2012. godine, najavio je hrvatski
predsjednik Ivo Josipović.
Josipović od hrvatske diplomatije očekuje da
se, odmah nakon referenduma, rastrči po
Evropi i lobira za što bržu ratifikaciju ugovora o
hrvatskom pristupanju Uniji.
"Do 22. januara ima dovoljno vremena da se
hrvatskim građanima pošalju bitne poruke šta
donosi članstvo u EU", rekao je Josipović u
emisiji "S predsjednikom uz kavu" Hrvatskog
radija, ističući da se slaže da tokom
pregovaračkog procesa javnost nije bila
dovoljno informisana, ali i da je sada kasno za
plakanje, već treba sve snage usmjeriti na
završavanje procesa pristupanja.
"Za mjesec dana može se o toj materiji naći
jako mnogo toga, a za svakoga ko je
zainteresovan postoji informacija", rekao je
Josipović.
Hrvatski predsjednik se složio da postoje
nedostaci u zakonima koji govore o referendumu,
uz ocjenu da za neke zakonske promjene sada
nema vremena, rekavši da ne vjeruje da iko misli
da će država varati na referendumu.
"Ne vjerujem da će referendum imati neke
demokratske deficite", rekao je Josipović, koji
očekuje jednostavno referendumsko pitanje
kao što je: "Da li ste za to da Hrvatska postane
članica EU?".
"Ne treba ljude obmanjivati da će članstvo u
EU riješiti sve probleme. Članstvo je naša velika
prilika, a hoćemo li je dobro iskoristiti ili ćemo
biti manje uspješni, to prije svega zavisi od
nas", rekao je on. Josipović smatra da je bitno
da se, kod odluke o tome da li ući u EU ili ne,
treba sagledati koja je sudbina Hrvatske ako
ne pristupi Uniji. "Hrvatska nije Švajcarska ili
Norveška koje su svoj status riješile kao da su
članice EU", rekao je on.
Nekadašnji ponos crnogorske ekonomije
je poklekao nakon tri neuspjele
privatizacije. Posljedice su katastrofalne
po crnogorsku privredu i radnike. U
Nikšiću sada praktično rade samo
kladionice i pogrebna preduzeća.
Samo je jedno pitanje u
vezi sa Željezarom sada
otvoreno: da li će neka
inostrana kompanija biti
zainteresovana da kupi to
preduzeće? Jer, u Železari
je, još u aprilu, na zahtjev
radnika, uveden stečaj, a
početkom prošlog
mjeseca taj gigant je
bankrotirao.
"Samo bi prodaja mogla
da zadovolji interese povjerilaca i
zaposlenih, odnosno da obezbjedi
dugoročni opstanak fabrike", kaže
crnogorski ministar ekonomije Vladimir
Kavarić i dodaje da je to također u
interesu Crne Gore.
"Sada više ne postoje institucionalne
prepreke da Željezara bude na tenderu.
To je pitanje dinamike privrednog suda i
samo čiste tehničke organizacije procesa,
tako da očekujem da će Željezara veoma
brzo biti ponuđena na tržištu. Uzimajući
u obzir iskazano interesovanje
posljednjih mjeseci, a znajući i lošu
međunarodnu konjukturu, nadam se,
ipak, da će Željezara kroz taj proces naći
strateškog vlasnika", navodi Kavarić.
Za nekadašnji ponos crnogorske
industrije i grada Nikšića
najzainteresovanije su kompanije iz
Njemačke i Turske. Analitičari u Podgorici
smatraju da bi samo moćni konzorcijumi
iz tih zemalja mogli da osiguraju
izvjesnu budućnost nikšićkoj Željezari sa
njenih preostalih 343
radnika. A to je čak 20
puta manje nego prije
dvije decenije, kada je u toj
fabrici bilo zaposleno
preko sedam hiljada ljudi!?
Slična je situacija zadesila i
gotovo sve nekadašnje
velike firme u Crnoj Gori,
uključujući i najveću,
Kombinat aluminijuma u
Podgorici.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore je
najavila da će, zbog loših privatizacija i
povećavanja cijena električne energije i
osnovnih životnih namirnica, pozvati
radnike i građane na protesna
okupljanja.
S V I J E T Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
SJEVERNA KOREJA
I poslije Kima Kim
Sjevernokorejski šef države Kim Jong Il je
umro. Svijet ima jednog diktatora manje.
Ipak, čini se da je naredni već spreman. Jer,
nakon Kima, dolazi Kim.
Ono što je bilo uobičajeno u kraljevskim
dinastijama, to sada vidimo u diktatorskoj
zemlji, zvanično nazvanoj Demokratska
Narodna Republika Koreja. Nakon osnivača
zemlje Kim Il-Sunga, na čelo države je
došao njegov sin Kim Jong Il. Nakon
njegove smrti na čelo države dolazi unuk
Kim Jong Un.
Kim, Kim i još jednom Kim - riječ je o klanu
koji vlada Sjevernom Korejom već više od
60 godina, bez vidljivog uspjeha. U
ekonomskom smislu zemlja je na
koljenima i bez međunarodne pomoći,
prije svega iz Kine i Rusije, ne može
preživjeti. Oko 24 miliona ljudi u Sjevernoj
Koreji se bori za puko preživljavanje. Glad,
loše žetve, malaksala privreda. Jedini adut,
koji Sjeverna Koreja misli da ima, jeste
atomski program. Efektno sredstvo pritiska
s kojim režim misli da može ucjenjivati
SAD.
No, činjenica je da se zemlja sve više
međunarodno izolira. Čini se i da je njen
veliki brat Kina iz kulisa ljuta i da vrši
pritisak na režim da nastavi razgovore o
atomskom programu. To na vlastrodršca u
Pjongjangu, kojeg je jedan njemački
magazin nazvao "ludakom sa bombom",
nije ostavljalo dojam. Despot Kim Jong Il
tako je i dalje vladao bez skrupula. Dok je
njegovo stanovništvo trpilo glad, on je,
kako se navodi, do posljednjeg daha uživao
u konjaku i najskupocjenijim vinima.
Kim Jong Un, koji još nema ni 30 godina,
trebao bi sada nastaviti stopama svog oca.
Ovaj mladić se nalazi pred velikim
izazovima u koje se ubraja i ogroman
birokratski aparat. O njegovom stilu
vladanja i njegovim političkim stajalištima
svijet ne zna mnogo. Nije čak ni poznato
koje je godine tačno rođen. Nadati se sada
novom političkom početku bilo bi
nerealistično. Od kako je prije godinu dana
pristupio prvim krugovima vlasti Kim Jong
Un je bio uvijek u sjenci svoga oca i nije
mogao potvrditi svoje političke
sposobnosti. Moćni generali i članovi
stranke koji iz pozadine vuku konce mogli
bi također imati interes za status "moćnog
vođe". Iza zatvorenih vrata zemljom
vladaju brojne manje poznate interesne
strane. Kim, svejedno da li Jong Il ili Jong
Un, je samo jedno ime, jedan zvanični kult
ličnosti i lice jedne zombi države, kojoj je
već više puta prognozirana propast. Ali
proglašeni na smrt žive duže.
Nemirni Božić za njemačkog predsjednika
Božićni spokoj će ove godine zaobići
Kristijana Vulfa. Optužbe protiv njemačkog
predsjednika sada provjerava i pravosuđe.
Državno tužilaštvo Donje Saksonije
saopštilo je da je primilo četiri prijave protiv
Vulfa.
Prijave se odnose na privatni kredit u visini
od 500.000 eura, koji je Vulf, u vrijeme dok
je bio premijer Donje Saksonije, dobio od
prijateljice Edit Gerkens, supruge bogatog
preduzetnika Egona Gerkensa.
Osim toga, prijave se odnose i na brojne
odmore koje je Vulf sa svojom suprugom
proveo u kućama prijatelja bogatih
biznismena. Ali, Vulf se, osim sa tim, sada
suočava i sa novim optužbama. Sada su,
naime, poznate i veze između Vulfa i
njegovog prijatelja, također bogatog
preduzetnika, Karstena Mašmajersa. Taj
preduzetnik je 2008. godine platio
reklamnu kampanju za knjigu koja govori o
privatnom i političkom životu tadašnjeg
premijera Donje Saksonije, a sada
aktuelnog predsjednika.
Mašmajersov portparol potvrdio je te
navode lista "Bild" koji piše da je taj
preduzetnik iz privatnog džepa platio
reklamnu kampanju za knjigu u visini od
43.000 eura.
Gernot Ler, advokat Kristijana Vulfa, je
izjavio da njegov štićenik nije znao da je
Mašmajers platio reklamne oglase za knjigu
"Bolje istina". Sam Vulf je, u ljeto 2010.
Zaoštravanje odnosa
Francuske i Turske
Donji dom Francuskog parlamenta podržao je
prijedlog zakona o zabrani negiranja genocida
nad Jermenima, nakon čega je turski premijer
Redžep Tajip Erdogan objavio da će Ankara
prekinuti odnose sa Francuskom i ukinuti
dozvolu slijetanja francuskim vojnim avionima
i pristajanja ratnim brodovima.
"Prijedlog zakona, koji je usvojio francuski
donji dom parlamenta, prema kojem je
negiranje genocida krivično djelo, je rasistički,
diskriminatorski i ksenofobičan", rekao je
Erdogan, dodajući da je taj prijedlog zakona
otvorio rane u odnosima sa Parizom, koje će
teško zacijeliti.
Erdogan je naglasio da je Turska otkazala sve
ekonomske, političke i vojne sastanke sa
Francuskom.
Francuski prijedlog zakona, će biti iznijet pred
Senat ili gornji dom za debatu 2012. godine.
Jermeni tvrde da je oko 1,5 miliona ljudi
ubijeno u vrijeme Osmanskog carstva 1915. i
1916. godine, dok Ankara tvrdi da je poginulo
oko 300.000 ljudi, uključujući i Turke, jer su
Jermeni digli ustanak kada su ruski vojnici
upali u istočnu Anadoliju, današnju istočnu
Tursku.
Ovim prijedlogom zakona u Francuskoj
dovedena je u pitanje veza sa Turskom,
ključnim saveznikom NATO-a i jednom od
najbrže rastućih ekonomija u Evropi.
Turska je odmah nakon odluke opozvala svog
ambasadora iz Pariza, Tahsina Burcuoglua na
neodređeni period.
Ankara je ranije zaprijetila diplomatskim i
trgovinskim sankcijama ako se prijedlog
zakona usvoji, optužujući francuskog
predsjednika Nicolasa Sarkozyja i njegovu
partiju da ovim žele pridobiti podršku velike
jermenske zajednice uoči izbora koji će se
održati sljedeće godine.
Spornim zakonom predviđene su kazne do
godinu dana zatvora i 45.000 eura za one koji
negiraju postojanje genocida nad Jermenima.
Ovaj zakon će početi da se primjenjuje tek
pošto ga usvoji i Senat francuskog parlamenta.
Ankara odbacuju sve optužbe i priznaje da je
možda stradalo "nekoliko stotina hiljada
Jermena", ali da to nije bio zločin s
predumišljajem, već da je riječ o razdoblju
teških sukoba i građanskih nemira, sa
gubicima na sve strane.
Kao odgovor na inicijativu Pariza, vodeća
opoziciona stranka u Turskoj, Republikanska
narodna partija, je podnijela parlamentu nacrt
zakona kojim se tvrdi da je Francuska izvršila
genocid u Alžiru i Ruandi. Nacrtom se
predviđaju kazne do dvije godine zatvora i
90.000 eura za one koji tvrde da taj genocid
nije postojao. Svoju reakciju najavljuje i
gradonačelnik Ankare, Melih Gokcek koji je,
nakon kontraverzne odluke francuskog
parlamenta, najavio izgradnju ogromnog
spomenika žrtvama genocida u Alžiru, koji su
počinili francuski vojnici. Taj spomenik će
gradonačelnik Ankare izgraditi do ambasade
Francuske u Ankari.
Euro zoni prijeti recesija
godine, ubrzo pošto je izabran za
njemačkog predsjednika, proveo odmor u
Mašmajersovoj kući na Majorci.
Parlament savezne pokrajine Donje
Saksonije se bavio optužbama protiv
njemačkog predsjednika. Tzv. Savjet
starješina je, na posebnoj sjednici,
raspravljao o tome da li je Vulf, u vrijeme
dok je bio premijer te pokrajine, prekršio
zakone kada je uzeo privatni kredit od
bogate prijateljice. Osim toga, Savjet je
trebalo da ispita i druge veze između Vulfa i
njegovih prijatelja, privatnih preduzetnika,
kod kojih je on boravio na odmoru.
Međutim, sjednica je, nakon kontroverzne
debate između vladajuće koalicije i
opozicije, prekinuta.
Uprkos optužbama protiv Vulfa, ispitivanja
javnog mnjenja govore da se veliki broj
Nijemaca protivi tome da predsjednik
podnese ostavku. Ispitivanja tako pokazuju
da je 70 odsto Nijemaca za to da Vulf i dalje
ostane na toj funkciji. Ali, samo 41 procenat
ispitanika vjeruje da je Vulf pošten.
Iz opozicionih krugova od Vulfa se uporno
traže objašnjenja.
"Ne mogu da zamislim kako će on da održi
božićni govor. Ali, iz poštovanja prema
funkciji predsjednika, interesuje me
objašnjenje. Objasnite, pojasnite - recite šta
se dogodilo", apelovala je na predsjednika
šefica poslaničkog kluba Zelenih u
Bundestagu, Renate Kinast.
Iz Centralnog savjeta muslimana,
njemačkom predsjedniku Vulfu stiže
podrška. Predsjednik Savjeta, Aiman
Mazjek pozvao je na više poštovanja u
ophođenju sa predsjednikom.
"Evropa se u najmanju ruku u ekonomskom
smislu nalazi pred ponorom, a rasizam, koji
je kroz teror neonacista postao evidentan,
prijeti da se uvuče u naše društvo. Sada
nam, više nego ikada, treba politički
stabilan Berlin", rekao je Mazjek.
Na kraju godine ekonomisti gledaju u
kristalnu kuglu. Za svjetsku privredu u
kugli vide kako se navlače oblaci. A za
krizom teško pogođenu euro zonu
prognoze su također tmurne.
U ovakvoj situaciji Njemačka je izuzetak i
daje rijetku sliku, a to je privredni rast od
tri procenta koji se može označiti kao XL.
Prvi put izvoz je preko milijardu eura a
bilježi se također i rekordno niska stopa
nezaposlenosti. S druge strane, Nijemci
su zabrinutiji nego ikad a razlog za to je kriza eura i inflacija. Ali, šta čine oni koji
su zabrinuti za svoj novac i koji čak ne
znaju da li će njihova valuta postojati
2012. godine? Oni troše novac. Lična
potrošnja je ove godine za polovinu
doprinijela privrednom rastu. Ali, nije
samo strah jedini razlog za pretjeranu
kupovinu tzv. kupoholiju.
"Primjera radi, imali smo žestok razvoj
na tržištu rada i predviđamo i za sljedeću
godinu relativno veliki rast prihoda",
kazao je Roland Dern sa jednog
ekonomskog instituta u Sjevernoj Rajni
Vestfaliji. On računa da će i u 2012.
godini lična potrošnje znatno doprinijeti
privrednom rastu.
Analitičar u Njemačkoj banci, Štefan
Šnajder govori da će u sljedećoj godini
ipak doći do zastoja na tržištu rada.
"Jer, nema više očekivanja kao što je to
bilo 2008. ili 2009: ovo je kratka kriza iz
koje ćemo brzo izaći, već se radi o tome
da sada imamo strukturalnu krizu
prilagođavanja u euro zoni", ističe
Šnajder.
Pojedine zemlje monetarne unije su
predugo živjele izvan svojih mogućnosti.
Spasavanjem prezaduženih zemalja i
relativno dobrostojeće države povukla je
dužnička spirala. A rezultat toga je da su
skoro sve zemlje EU, i unutar i van euro
zone, nametnule sebi program štednje.
No, problem nastaje ako sve zemlje
istovremeno štede, smatra Šnajder. I
onda ne čudi što Šnajder euro zoni
prognozira laganu recesiju i predviđa
smanjenje privrednog učinka monetarne
unije za 0,5 procenata.
10 Sand`a~ke novine H R O N I K A
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
MESUD PUČIĆ: PRVO SAVEZNIČKO BOMBARDOVANJE SJENICE 1944. GODINE (2)
Žrtve bombardovanja
Sjenice 1944. godine
- Tandirević (Selima) Nusret (1939);
- Toković (Smaila) Munira (1929)
Dženazu nastradalima su predvodili
imami Smail Bećiragić Varošak (iz Nove Varoši) i Mehmed Abdagić, koji je bio i matičar.
Ukop tragično nastradalih je obavljen
na četiri mezarja: Dubinje, Medare, Kod
Kule i Velike - Sultan Validine džamije.
Prema podacima Srpske pravoslavne
crkve, prilikom prvog bombardovanja
Sjenice 24. jula 1944. godine, poginuli su:
- Babić Aso (star oko 60 god.), zemljoradnik;
- Babić Panto (star oko 42 god.), kafedžija;
- Babić (Panta) Vasilije (star oko 10 god.);
- Vukašinović Velizar (star oko 40 god.);
- Gemaljević (Rafaila i Stevke) sin;
- Marković Čedomir (star oko 45 god.), poštanski
službenik;
- Karamarković (Damjana i Dese) sin;
- Partaljević (Mirka i Perse) sin Milivoje (star oko 15
god.);
- Petrović (Nikodina i Stojke) sin Milomir (star oko 14
god.).
Prema podacima Matične knjige umrlih
(Sidžilli vefijat) za kalendarsku 1944. godinu, prilikom prvog bombardovanja Sjenice 24. jula, poginuli su:
- Abdagić (Mehmeda) Jakup (1927), frizer;
- Avdić (Kuja) Hamdo (1911), milicioner;
- Avdić (Muša) Bajro, zemljoradnik;
- Baždar (Sulja) Emro (1871), radnik;
- Bajrović (Bajra) Hajro (1931), kovač;
- Bidžević (Šerifa) Aziz (1935), kovač;
- Bidžević (Šerifa) Bajro (1929), kovač;
- Ciljević (Derviša) Bajro (1928), zemljoradnik;
- Ciljević (Mehmeda) Jusuf (1914), zemljoradnik;
- Cucak (Azema) Ahmedin;
- Crnčanin (Sulejmana) Ibrahim (1902);
- Čerkez (Saliha) Emin (1891), trgovac;
- Ćatović (Nazifa) Mustafa (1913), milicioner;
- Dolićanin (Šerifa) Adem (1909);
- Džeko (Jusufa) Muharem (1900), milicioner;
- Zekić (Mehmeda) Adem (1889);
- Zekić (Sadika) Šerif (1918);
- Đeranić (Nazifa) Adem (1903);
- Fijuljanin (Rušida) Šefko (1903), trgovac;
- Fazlagić (Mehmeda) Ahmet (1908), radnik;
- Gašanin (Ruša) Bajro;
- Gonjanin (Saita Fijuljanin) Ferida (1891);
- Guzonjić (Mahmuta) Hasan (1918) piljar;
- Guzonjić (Džemaila) Šućro (1896), imamski
pomoćnik;
- Hamzić (Murata) Ćamil (1908);
Rahmetli Sulejman Pučić
- Hamzić (Murata) Ćazim (1912);
- Hajdarević (Huseina) Šućrija (1881);
- Hadžiahmetagić (Ilijaza) Mehmed (1915);
- Hajrić (Mahmuta) Ahmet (1927);
- Hodžić (Salka) Selmo (1902), zemljoradnik;
- Hrkalović (Deda) Zećo (1910), piljar;
- Hrkalović (Deda) Ramiz (1922), piljar;
- Hrkalović (Džema) ... (1929);
- Hrkalović (Zejnela) Juso (1908), obućar;
- Hubanić (Džemaila) Igbala (1931);
- Jahić (Zahira) Šemso (1870);
- Jahić (Sulejmana) Rešo (1873);
- Karać (Smaila) Meša (1916);
- Kaćevac (Malića) Bajram (1912), radnik;
- Kokić (Mahmuta) Ahmet (1905) radnik;
- Korać (Smaila) Šućro (1916), trgovac;
- Krvavac (Ahmeda) Musad (1933);
- Kuburović (Zarifa) Hasan (1899), putar;
- Kuburović (Zarifa) Ćamil (1904), piljar;
- Kugić (Jašara) Abdurahman (1879), radnik;
- Kučević (Hajdara) Aziz (1914);
- Ljumić (Šaćira) Halit (1905), trgovac;
- Ljumića (Asima Kerkelj) Džemila (1922);
- Mašović (Halila) Hamza (1882);
- Mahmutović (Faika) Zejnil (1935);
- Musić (Murata) Ramiz (1903), kovač;
- Musić (Ramiza) Munir (1929);
- Muhović (Hamida) Muharem (1904), radnik;
- Muhović (Muharema) Hakija (1935);
- Muftarević (Sulejmana) Mehmed (1912), piljar;
- Nalović (Murata) Faik (1930);
- Nuhović (Idriza) Aziz (1895);
- Pučić (Saliha) Sulejman (1900), trgovac;
- Pećanin (Raifa) Ramiza (1937);
- Rastić (Jusufa) Hilmo (1916);
- Ramoševac (Ahmeda) Sulejman (1935);
- Rožajac (Ujkana) Rašid (1915);
- Sinanović (Dauta) Jusuf (1932);
- Sinanović (Mehmeda) Rasim (1873);
- Sinanović (Rasima) Ruždija (1903);
- Stupljanin (Aziza) Rizah (1912);
- Tandirević (Selima) Emina (1936);
Sahrana nastradalih pripadnika srpske nacionalnosti је izvršena na groblju
u Sjenici i Čedovu. Ореlо је izvršio protojerej Balšić Stevan.
Neindetifkovanih žrtava je bilo
mnogo a tu su bile i izbjegilice iz BiН i
Crne Gore, kao i susjedne Nove Varoši.
Poginulo je na desetine njemačkih vojnika i njihovih saradnika. Imena i prezimena, kao i broj žrtava ostao je nepoznat.
("Bošnjačka riječ", br. 21-23,
Novi Pazar, 2011.)
Za pisanje ovog pregleda najviše su koršćena
sačuvana dokumenta Opštine Sjenica, Arhiva
RАS Novi Pazar, Biblioteke u Novom Pazaru i
neobjavijeno djelo "Hronika Sjenice" od Save
Čukanovića.
Autor se služio i svojim ličnim bilješkama koji
је vodio sa žiteljima Sjenice koji su znali ili su
bili očevici bombardovanja, te se ovom
prilikom zahvaljujem svima koji su mi na bilo
koji način pomogli.
Izvinjavam se ukoliko je neka žrtva ostala
nezapisana ili se neki podatak nije najtačnije
unio, jer јe cjelokupna korišćena građa pisana
ručno i mnogi podaci nisu čitki i razgovjetni.
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
HIKAJE
BOŠNJAČKA KULTURNA BAŠTINA
Musalla Sultan Mehmed Fatiha
u Kamengradu
Najpoznatiji historijski i spomenik kulture u
Kamengradu, kod Sanskog Mosta, pored tvrđave,
svakako je Musalla sultana Mehmeda II.
Musalla je riječ arapskog porijekla i u svom izvornom
značenju označava mjesto za zajedničko obavljanje
namaza na otvorenom prostoru. To je ogračeni ili samo
obilježeni dio zemljišta sa označenim pravcem prema
Mekki.
Inače, prve bogomolje muslimana na ovim prostorima
su bile upravo musalle. U doba turskog osvajanja bile
su preteče džamijama.
Do danas su u BiH sačuvani ostaci musalla u Pruscu,
Zenici i Ljubuškom.
Fatihova musalla potiče iz XV stoljeća, tačnije
sagrađena je 1463. godine i u svom izvornom obliku
jedina je sačuvana musalla na Balkanu. Nalazi se
pored puta na prostranoj poljani koja je davno
pretvorena u mezaristan. Sastoji se od kamenog
mihraba i mibmera, te kubeta koje ih natkriva. Kupola
je oslonjena na četiri drvena stuba.
HIKAJE
Alkohol - uzročnik svakom zlu
Meleki su se čudili nasilju Ademovog, alejhisselam,
potomstva, kao što su razvrat i prolijevanje krvi, pa
su rekli: "Bože, odabrao si stanovnike Zemlje, a oni
su nepokorni."
Allah, dž.š., je odgovorio: "Da vi posjedujete onu
strast koja se u njima nalazi i vi biste postupali
poput njih."
Svi su odgovorili: "Subhanallah! Ne smijemo mi
činiti grijeh prema Tebi, nama ne dolikuje da
kršimo Tvoju odredbu."
Allah, dž.š., je odgovorio: "Između vas odaberite
dva meleka da ih učinim sa onim svojstvima kao
što je Ademovo potomstvo i stvorim u njima
ljudsku strast."
Meleki su odabrali Haruta i Maruta, najpobožnije i
najbogobojaznije od svih meleka. Uzvišeni Allah ih
je poslao na Zemlju da vladaju i narodu dijele
pravdu. Stvorio je u njima strasti koje ima čovjek i
rekao im: "Ne činite širk, ne činite blud, ne pijte
alkohol i ne prolijevajte bez opravdanja krv, ne
pokušaja njenog uništenja 1992. godine, porušena
olovna kupola musalle.
Prvi mihrab i mimber koje je na ovom mjestu dao
sagraditi sultan Mehmad II el-Fatih, bili su izgrađeni
od fino klesanog kamena. Na mihrabu se nalazio
originalni, kaligrafski ispisan tarih. Kako je glasio tekst
natpisa nije nam poznato, pošto je, nakon prvog
rušenja musalle, odnešen u Banja Luku, gdje mu se
gubi svaki trag.
Bošnjaci Sanskog Mosta pokrenuli su inicijativu za
rekonstrukciju musalle, čime se ovom nacionalnom
spomeniku kulture vraća oblik koji je imao u XV
stoljeću.
Fatihova musalla je svjedok prohujalog vremena i
najveća znamenitost Bosanske Krajine, koja prolaznike
podsjeća na jednog od najslavniih ratnika koji su ikada
hodili zemljom.
Na poleđini mihraba nalazi se ploča sa natpisom u
neshi pismu na turskom jeziku, sa tekstom koji glasi:
''U svrhu da se u ovim krajevima čuje glas vjere o
Božijem jedinstvu, podigao je Sultan Mehmed Fatih han prilikom svog boravka u ovom mjestu, jedan
mihrab i mimber, koji su prije 15 godina porušeni, pa
ih je ovog puta obnovio pročelnik vjere Konjičanin
Hadžić Ismail Šukri efendija''.
1. šaban 1327. h.g. ( 18. 08. 1909.)
jedite svinjsko meso i ne činite nasilje." Oni su na
Zemlji u svakodnevnim poslovima presuđivali
ljudima i obavljali ostale potrebne poslove. Na
koncu, jednog dana sa svojim problemom dođe im
neka žena da joj presude. Žena je imala lijepo lice i
savršenu ljepotu. U njima se javila ljubav i strast
prema toj ženi. Priznali su to jedan drugom, a
potom su joj presudu odgodili kako bi je pozvali
kući i udovoljili svojim strastima. Žena je prvo
Musalla je dva puta rušena, a u protekloj agresiji na
BiH pretrpjela je znatna oštećenja, dok je, prilikom
odbila, ali nakon što je malo razmislila, odluči da
prihvati ponudu i da im, ako žele, udovolji
njihovim požudama i strastima, ali pod uvjetom da
oni prihvate idolopoklonstvo, kao što ga je i ona
prihvatila. Oni su odgovorili da tako nešto neće
prihvatiti.
Drugog dana došla je sa djetetom, pa su je ponovo
upitali da dođe kod njih kući. Ona je odgovorila da
će pristati pod uvjetom da ubiju to dijete. Oni su to
odbili govoreći da im je to zabranjeno.
Sljedećeg dana nosila je vino u ruci pa su je ponovo
upitali. Ona im je odgovorila da će pristati pod
uvjetom da popiju vino. Tada su rekli: "Od onoga
što si nam ponudila konzumiranje alkohola je
najlakši grijeh."
Tako su pili alkohol sve dok se nisu opili, a zatim su
sa tom ženom počinili blud i udovoljilli svojim
strastima. Dok su bili u stanju činjena bluda došla
je jedna osoba kod njih, nekim svojim poslom, pa
se oni prepadoše da će ispričati to što je vidjela, pa
je ubiše.
Na taj način počinili su i ubistvo i blud, i odali se
alkoholu. Nakon toga im je Allah, dž.š., ponudio
hoće li izdržavati kaznu na nebu ili na Zemlji, pa su
oni odabrali da kaznu izdržavaju na Zemlji.
Preuzeto iz knjige: „Dragulji islama”,
Spomenik sultana Fatiha, musalla je danas jedan od
nacionalnih spomenika Bosne. U znak sjećanja na
sultanov ulazak u Bosni i njegovu prvu sedždu baš na
mjestu gdje je danas sagrađena džamija, svake godine
se održava tradicionaln kulturna manifestacija. Musala
Sultan Mehmed Fatiha u Kamengradu danas ima
status nacionalnog spomenika.
Adem ef. Zilkić, Rijaset Islamske zajednice Srbije,
Novi Pazar, 2011.
Arapske mudrosti
- Kome su dokazi kratki, jezik je dug.
- Laž je i samom lažljivcu katkad odvratna.
- Mala je korist od očiju ako je um slijep.
- Med u košnici sreće brzo se ukiseli.
- Mudrost je stablo koje u srcu raste, a na jeziku
donosi plodove.
- Nadaš li se praštanju od Onoga koji je iznad
tebe, budi spreman da
oprostiš i onima koji su ispod tebe.
- Najdragocjeniji su oni prijatelji koje ne
poznajemo.
- Ne posjeduje tvrdica zlato, već zlato tvrdicu.
- Nijednoj stvari se previše ne raduj, ali se i ne
rastužuj, jer stvari nisu vječne.
- Od nauke od koje nema koristi isto je kao od
lijeka koji ne liječi bolesnika.
- Onaj koji želi dobro liči na onoga koji čini dobro.
12 Sand`a~ke novine E U R O I N T E G R AC I J E
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
VODIČ KROZ EVROPSKU UNIJU (12)
Program Tempus
Tempus je program Evropske
unije koji pomaže reformu i modernizaciju visokog obrazovanja
u partnerskim zemljama i jedan
je od najstarijih i najuspješnijih
programa saradnje EU.
Akronim Tempus nastao je
1989. godine od Trans-European
mobility scheme for university
studies (panevropska šema za
mobilnost na nivou univerzitskih
studija). Danas program ima
nešto drugačiji okvir i ciljeve ali je
prvobitno ime zadržano.
Program pomaže da obrazovni sistemi partnerskih zemalja
ostvare nenamjetnuto prihvatanje
trendova razvoja visokog obrazovanja EU koji proističu iz Lisabonske agende i Bolonjskog procesa.
Program finansira projekte u
kojima učestvuju institucije visokog obrazovanja iz EU i 26 partnerskih zemalja.
Partnerski regioni u Tempus
programu su:
- Zapadni Balkan,
- Istočna Evropa, zemlje Kavkaskog regiona i Centralna Azija,
- Sjeverna Afrika i Srednji
Istok.
Prva faza Tempus programa
trajala je od 1990. do 1994. godine. Program je ojačan i obnovljen za periode 1994-1998. i
1998-2000. a onda ponovo za period 2000-2006. Uobičajeno je da
se ovi periodi programa nazivaju
"Tempus I", "Tempus II", "Tempus
II bis" i "Tempus III".
Trenutno se odvija Tempus
IV - faza programa čija je implementacija planirana za period
2007-2013.
Širi ciljevi Programa su:
- unaprjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja u partnerskim
zemljama i otvaranja prema potrebama tržista rada i društva
uopšte;
- izgradnja kapaciteta institucija visokog obrazovanja u partnerskim zemljama, posebno
njihovog kapaciteta za međunarodnu saradnju i kontinuirani
proces modernizacije.
Specifični ciljevi Programa su:
- prevazilaženje fragmentovanosti sistema visokog obrazovanja;
- unaprjeđenje interdisciplinarnosti i trans-disciplinarnosti;
- poboljšanje zapošljivosti
ljudi sa univerzitetskom diplomom;
- doprinos tome da Evropski
prostor visokog obrazovanja postane prepoznatljiviji i aktraktivniji u cijelom svijetu;
- reciprocitativni razvoj ljudskih resursa;
- unaprjeđenje međusobnog
razumjevanja između naroda i
kultura EU i partnerskih zemalja.
U regionu Zapadnog Balkana, Tempus program ima za cilj
i doprinos pripremi potencijalnih
zemalja članica EU učestvovanju
u Programu doživotnog učenja
(Lifelong Learning Programme).
Vrste projekata
Zajednički projekti (Joint
Projects) imaju za cilj unaprjeđenje nekog aspekta na institucijama visokog obrazovanja u
jednoj ili više partnerskih zemalja. Mogu biti nacionalni i regio-
nalni. Specifični nacionalni / regionalni prioriteti za zajedničke
projekte su navedeni u tekstu
Konkursa.
Kroz zajedničke projekte moguće je modernizovati postojeće i
uvesti nove studijske programe i
metodologiju rada, unaprijediti
menadžment institucija visokog
obrazovanja i studentskih službi i
poboljšati saradnju sa privredom.
Strukturne mjere (Structural
Measures) imaju za cilj unaprjeđenje situacije u cjelokupnom sistemu visokog obrazovanja
partnerskih zemalja. Mogu biti
nacionalni i regionalni.
Projekti strukturnih mjera
mogu se baviti zakonodavstvom,
organizacijama, koordinacijom,
akreditacijom, evaluacijom, politikom u visokom obrazovanju ili
nečim sličnim na nacionalnom ili
regionalnom nivou. Informacije o
specifičnim nacionalnim i regionalnim prioritetima za strukturne
mjere navedene su u tekstu Konkursa.
Prateće mjere (Accompanying Measures) obuhvataju aktivnosti koje se odnose na širenje
informacija o iskustvima i primjerima dobre prakse, tematske
konferencije, studije, konsultacije
sa relevatnim partnerima za visoko obrazovanje i tome slično.
One također obuhvataju i podršku mreži nacionalnih Tempus
kancelarija.
Ko može učestvovati?
Ključni učesnici Tempus projekata su institucije visokog obrazovanja. Shodno tome, zvanični
podnosilac prijave za jedan Tempus projekat, ispred ostalih članova konzorcijuma, najčešće je
institucija visokog obrazovanja.
Pod institucijom visokog obrazovanja podrazumjevamo sljedeće:
Sve ustanove akreditovane od
strane nadležnih zvaničnih vlasti
jedne zemlje koji pružaju visoko
obrazovanje ili strukovno visoko
obrazovanje i čije se diplome kvalifikuju kao takve bez obzira da li
se radi o ustanovi koja se naziva
"univerzitet", "visoka škola", "koledž" ili "institut".
Podnosilac prijave za Tempus
projekat može biti i asocijacija,
organizacija ili mreže institucija
visokog obrazovanja koja je posvećena promovisanju, unaprjeđenju i reformi visokog
obrazovanja, kao i saradnji unutar Evrope ili između Evrope i
drugih dijelova svijeta. Ako takva
asocijacija, organizacija ili mreža
pokriva također i ostale sektore
obrazovanja i obuke, onda fokus
njene aktivnosti mora biti visoko
obrazovanje. Ovakva asocijacija
se računa kao jedno pravno tijelo/partnerska institucija, što
znači da će se tretirati kao partner
iz zemlje u kojoj je smješteno
njeno sjedište.
Za projekte strukturnih mjera
pored institucija visokog obrazovanja i prethodno definisanih
asocijacija prijavu za projekat
može podnijeti i nacionalna ili
međunarodna rektorska, nastavnička ili studentska organizacija.
U Tempus projektima mogu
učestvovati sve druge institucije i
organizacije počev od državnih
institucija do nevladinih organizacija, firmi i preduzeća. Preduslov je da one aktivno doprinose
ostvarivanju postavljenih ciljeva.
Individualni eksperti, pojedinci koji nisu u radnom odnosu
na nekoj od institucija - partnera
u projektu, ne mogu učestovovati
kao članovi konzorcijuma u projektima počev od 3. konkursa u
okviru Tempusa IV. Ako je
spoljna ekspertiza za ostvarivanje
ciljeva projekta ipak potrebna
spoljni eksperti se angažuju
prema podugovoru naknadno.
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI (16)
RAZVOJ IDEJE SLOBODE RELIGIJE
NA ZAPADU
Jedna pod posljedica ovakvog pristupa pitanju religije bili su religijski ratovi u Evropi koji su bjesnili
u periodu 156o-1715. U ovom periodu u Evropi je bilo samo 30 godina međuvjerskog mira. Sve
ostalo su bili religijski motivisani
ratovi i progoni. Jedan pokušaj
rješenja ovih sukoba bio je mir u
Augsburgu 1555. koji je propisao:
(1) svaki vladar ima pravo da
odredi religiju svojih podanika i
(2) podanici koji žele da sačuvaju
svoju religiju imaju pravo da se
isele na teritoriju svojih istovjernika. Ovo rješenje je samo pojačavalo sukobe. Jedan od takvih
sukoba bio je "tridesetogodišnji
rat" (1618-1648), koji je završen
Vestfalskim mirom 1648. Ovaj
mir prihvata princip trpljenja (tolerancije) tri kršćanske denominacije - katoličke, protestantske i
kalvinističke na teritorijama država potpisnica. Manjinske religijske zajednice sada mogu ostati na
teritorijama pod vlašću vladara
druge denominacije ali nemaju
pravo javnog vršenja religije.
svoga opstanka. Međutim, kada
su došli na vlast nerijetko su
pravo na herezu odricali drugima.
Tolerancija se javila u dva
vida: ograničena i univerzalna.
Ograničena tolerancija je bila tolerisanje samo određenih denominicija unutar kršćanstva. Na
primjer, Nantski edikt iz 1598.
dao je toleranciju hugenotima u
Francuskoj. Član 6 toga edikta je
lice ostaće slobodno u svojoj religiji i niko neće biti ispitivan ili
progonjen zbog svoje religije".
Teorijsko obrazloženje univerzalne tolerancije dali su autori koji
su živjeli i radili u Holandiji kao
što je John Lock, koji je napisao
čuveno "Pismo koje se tiče tolerancije" (Letter Concerning Toleration), 1689. godine.
Tokom 17. i 18. vijeka veliki
Treća faza: sloboda religije
Druga faza: tolerancija
Ideja tolerancije pojavljuje se
u Evropi u rano moderno doba i
izvorno je imala značenje nekorištenja sile protiv oponenata, trpljenje drugačijeg vjerovanja i
prakse. Ideja tolerancije se prvo
javila oko pitanja da li se heretici
unutar jedne religije treba da se
progone a zatim kakav odnos
treba imati prema pripadnicima
drugih religija.
U prvom slučaju, dat je sada
drugačiji odgovor od onoga koji
se ticao donatista u 4. i 5. vijeku.
Jedan od najranijih i najuticajnih
autora koji se založio da se državna sila ne koristi protiv heretika
već da se njima razgovara ar gumentima bio je francuski propovjednik i teolog Sebastian
Castellio (1515-1563). On je tome
napisao djelo "Da li heretici treba
da budu progonjeni" (1554), gdje
je negativno odgovorio na pitanje
u naslovu knjige i na taj način legalizovao pravo na herezu. Protestantski teolozi su posebno
insistirali na tezi da je hereza duhovna stvar. Na taj način su se borili na drugačije mišljenje unutar
katoličkih zemalja i mogućnost
ima stav o činjenicama i mišljenju
bez obzira na stavove drugih.
Pošto je ovaj koncept bio veoma
važan za pitanje slobode tumačenja religije, to se oba pojma počinju uporedo koristiti u moderno
doba (sloboda misli, savjesti i religije). Afirmaciji slobode misli i
savjesti doprinijeli su također i
svjetovni mislioci, koji će kasnije
pored slobode religije uvesti i termin "sloboda uvjerenja" da označi
različite vrste nereligijskih stavova, mišljenja i pogleda na svijet.
glasio: "Oni mogu živjeti slobodno, bez uznemiravanja, mučenja
i prisiljavanja da djeluju u stvarima religije protiv njihove savjesti". U ovom članu Nantskog
edikata uočavamo dvije stvari: tadašnje shvaćanje tolerancije kao
trpljenja drugog i prvi spomen
termina "savjest" u pravnom kontekstu. Ovaj termin je prije toga
korišten uglavnom u teološkoj i
filozofskoj literaturi.
Drugi vid tolerancije, univerzalna ili potpuna tolerancija, započeo je da se razvija u Holandiji.
To je bila tolerancija svih tada prisutnih religija u ovoj zemlji (kršćanske denominacije i Jevreji).
Pravno, ovaj tip tolerancije izražen je u čl. XIII Ustava Unije
Utrechta iz 1579. koji glasi: "Svako
broj evropskih zemalja izdao je
zakone o teleranciji, bilo ograničenoj bilo univerzalnoj. Suštinski,
tolerancija je prvo data kršćanskim manjinskim zajednicama,
zatim Jevrejima, zatim muslimanima (19. vijek) a nakon toga
ostalim religijskim grupama kako
su se pojavljivale na evropskom
prostoru.
Uporedo s tim, mijenjao se i
koncpet tolerancije. Ovaj termin
u moderno doba počinje da znači
ne samo trpljenje drugačijeg nego
i poštovanje drugačijeg vjerovanja
i prakse bez držanja da je to i
ispravno (validacija).
Razvoj u Evropi je doveo ideju
tolerancije, kako smo vidjeli, u
vezu sa idejom savjesti. Savjest se
shvaća kao sloboda pojedinca da
Ovaj koncept je razvijen u Sjevernoj Americi a zatim je internacionalizovan tokom 20. vijeka.
Sam razvoj ove ideje u Americi bio
je uzrokovan međudjelovanjem
nekoliko faktora i tekao je u nekoliko faza. Američki puritanski useljenici iz 17. vijeka, koji su bili
progonjeni u Evropi, prvo traže religijske slobode za sebe. Oni žele
da u Americi uspostave "kraljevstvo Božje". Zato nekada ne bježe i
od sistema državne religije u kolonijama u kojima čini većinu. Multivjerski karakter kolonija dovodi
do potrebe da se ovo pitanje drugačije adresira. Američki useljenici
su imali pred sobom evropski koncept ograničene ili univerzalne tolerancije ali se njihovi istaknuti
mislioci opredjeluju za jedan novi
koncept - sloboda religije (religious liberty).
Najpoznatiji protagonist ovakvog pristupa bio je Roger Williams (1603-1683), koji zahtijeva
slobodu savjesti za sve i prestanak
državnog sankcionisanja religije.
Svojim stavovima utiče na Johna
Locka (1632-1704), koji će dalje
biti glavni izvor inspiracije za Thomasa Jeffersona, autora ustavnopravne formulacije američkog
pristupa religiji (Amandaman
I,1791). Roger Williams svoje ideje
o slobodi religije pretače u pravne
akte kolonije Rhode Island.
Ovaj konecpt prihvata i Zakon
o pravima Virginije (Virginia Bill
of Rights,1778), koji u čl. 16 propisiuje: "Religija ili dužnost koju
dugujemo našem Tvorcu, i način
na koji se ona praktikuje može biti
vođena samo razumom i uvjerenjem, ne silom i prinudom; te,
prema tome, svi ljudi imaju jednako pravo na slobodno praktikovanje religije, prema nalozima
savjesti, te je uzajamna dužnost
svih da međusobno praktikuju kršćansku strpljivost, ljubav i dobročinstvo". U ovom aktu umjesto
termina "tolerancija" koristi se termin "slobodno vršenje religije
prema nalogu savjesti" (free exercise of religion, according to the
dicatates of conscience).
Ova terminologija ulazi u
Amandman I na Ustav SAD koji
zabranjuje uspostavljanje državne
religije u SAD i garantuje slobodno vršenje religije. Pošto je to
prvi amandaman smatra se da je u
SAD sloboda religije prva sloboda
i da je filozofski i logično ispred
ostalih prava i sloboda. S druge
strane, u važnim dokumentima o
ljudskim pravima u Evropi sloboda religije neće biti na prvom
mjestu. Vjerovatno je razlog tome
što su ti dokumenti nastali više
pod uticajem humanističkih mislilaca i snaga nego religijski inspirisanih pojedinaca i grupa. U
Evropi će naglasak biti na slobodi
savjesti. Njemački pravnik Georg
Jellinek će 1895. napisati da je sloboda savjesti prva sloboda u modernom smislu riječi. Na kraju
vidjeli smo kako se i sloboda svajesti javila i razvila u vezi slobode
religije, ali je kasnije dobila samostalni razvojni put. Danas sloboda
savjesti se garantuje ljudima svih
vjera ili ubjeđenja.
Konačno, uobličeno je sadržaj
slobode religije tako da obuhvata:
- Slobodu vjerovanja, koja
obuhvata slobodu izbora i ostajanja u određenoj vjeri ili uvjerenju;
- Slobodu iskazivnja religije
putem učenja, vršenja obreda i
održavanja, privatno i javno, pojedinačno i kolektivno.
Prvo pravo je apsolutno i nikakva državna vlast ga ne može
ograničiti. Drugo pravo je moguće ograničiti s tim da to ograničenje mora biti izvršeno
zakonom, da je neophodno za demokratsko društvo i da je izvršeno radi zaštite javne sigurnosti,
poretka, zdravlja, morala osnovnih sloboda i prava drugih lica.
Na ovaj način ideja slobode religije prošla je u Evropi, odnosno
na Zapadu, put od prinude preko
tolerancije do pune slobode.
Biblioteka: Savremeni islamski mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
Otkrivaju tajnu
Keopsove piramide
Šta milijarderi
daruju jedni
drugima?
Iako je ekonomska kriza uzdrmala cijeli svijet, i dalje se osjećaju
njene posljedice, kompanije koje prodaju luksuzne stvari
zarađuju mnogo novca, naročito pred praznike. Pogledajte
luksuzne poklone koji svjetski bogataši daruju jedni drugima.
Jedan od njih je jahta od 200 miliona funti. Jahta izgleda kao
ostrvo, ima vulkan i vodopad, bazen, plažu, heliodrom i spa
centar.
Tajna vrata u središtu Keopsove piramide u Egiptu mogla bi biti
otvorena prvi put iduće godine. Tim bi mogla biti riješena jedna od
najvećih misterija na svijetu koja zaokuplja arheologe još od 1872.
godine. Firma "Scoutek" iz Velike Britanije već je počela istraživati šta se
nalazi iza tajnih vrata u toj piramidi, ali su istraživanja prekinuta zbog
proteklih nemira u Egiptu.
Firma je uspjela zaviriti iza tajnih vrata pomoću robota "Micro Snake".
"Uvjeren sam da ćemo nastaviti s ekspedicijom u 2012. godini", rekao je
vođa ekspedicije Šaun Vajthed.
Vrhovno vijeće za starine iz Egipta prestalo je s izdavanjem dozvola za
istraživanje, ali nedavno su se predomislili i dozvolili da se istraživanja
nastave.
"Mi još čekamo dozvolu za povratak u piramidu, a u međuvremenu smo
radili na jačanju robota. Glavni plan je da pomoću robota ispitamo sve
što se može kako bismo prikupili što više informacija da arheolozi mogu
utvrditi za što su se koristila tajna vrata", rekao je Vajthed.
Vjeruje se da je piramida sagrađena kao grobnica faraona Kufua,
odnosno Keopsa, i ona je jedno od sedam svjetskih čuda iz starih
vremena koje je odoljelo zubu vremena. U njoj se nalaze tri glavne
prostorije: kraljičina odaja, velika galerija i kraljeva odaja, koja je sa dva
kanala povezana sa spoljnim svijetom. Zanimljivo je da i iz kraljičine
odaje prema stranicama piramide, također, vode dva tunela blokirana
kamenim vratima, te ne dopiru do spoljnog svijeta. Svrha tih tunela i
vrata nije poznata.
Auto za niske ljude
Brazilski "Volkswagen" počeo je praviti specijalne
automobile za vozače koji su niži od 152
centimetra. "Mini gol" za sada će biti dostupan
samo u Južnoj Americi, a namijenjen je ljudima
niskog rasta. "Mini gol" je za 30 posto manji od
regularne veličine automobila. Inače, unutar
Hoće pravo U Bokokotorna četiri skom zalivu se
žene
pojavio kit
kabine sve je isto kao na originalnom "golu".
U skladu sa manjom dimenzijom, ispod karoserije
krije se motor od 5,5 konjskih snaga, pa je
maksimalna brzina koju razvija "gol" - 27
kilometara na sat. Za sada su napravljena samo
dva prototipa.
Stan na Menhetnu
za 88 miliona dolara
Kćerka jednog ruskog tajkuna oborila je rekord na
tržištu nekretnina u Njujorku kupovinom stana na
Menhetnu za 88 miliona dolara, piše časopis
Forbes.
Jekatarina Ribolovljeva, kćerka ruskog milijardera
Dmitrija Ribolovljeva, platila je u cjelosti traženu
sumu za višesobni stan u Zapadnom Central
parku, navodi list, dodajući da je time postavila
novi rekord u gradu poznat po paprenim cijenama
nekretnina. Predstavnik za štampu 22-godišnje
Ruskinje izjavio je da ona trenutno studira u
Americi i da planira da bude u stanu prilikom
Moglo bi se reći da će svijeću koja košta 4.000 funti kupiti onaj
koji je dovoljno bogat da pali svoj novac. Svijeća je ukrašena
bijelim zlatom i sa 38 dijamanata od 14 karata.
Direktorima, predsjednicima kompanija i ljudima na važnim
pozicijama bitno je čime će se potpisivati, ali rijetko ko će dati
850.000 funti za olovku s dijamantima od 24 karata. Bogataši
uglavnom imaju kuhare i služavke i rijetko kad ulaze u kuhinju.
Ali, kada odluče pripremiti nešto, onda kupe roštilj od 7.000
funti koji je dizajnirala kompanija "Porsche".
boravka u Njujorku. Jekatarina, inače, ima stalnu
adresu u Monaku, a posljednjih 15 godina je
živjela između ove male kneževine i Švajcarske.
Ribolovljev, koji je stekao svoje ogromno
bogatstvo tokom post-sovjetske privatizacije,
trenutno je 93. na Forbesovoj listi najbogatijih
ljudi na svijetu.
Advokati poligamne porodice, koja se
proslavila na realiti programu i na televiziji,
zatražili su od federalnog sudije u Juti da
prihvati njihovu žalbu na zakon te američke
savezne države o bigamiji. Kodi Braun i
njegove žene Meri, Džanel, Kristina i Robin
podnijeli su tužbu američkom okružnom
sudu u Solt Lejk Sitiju.
Junaci šoua "Sister Wives" tvrde da je zakon
neustavan pošto krši njihovo pravo na
privatnost tako što im zabranjuje da žive
zajedno i pod kriminal svrstava njihove
privatne seksualne odnose.
Prema zakonu države Juta, ljudi su krivi za
bigamiju ako imaju više dozvola za brak ili
ako kao par žive s drugom odraslom
osobom u vezi nalik braku.
U Bokokotorskom zalivu se pojavio kit, a najvjerovatnije se
radi o vrsti ulješure koja živi i u Jadranu, saopšteno je iz
Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Direktor Instituta, Aleksandar Joksimović kaže da je kit
vjerovatno u zaliv ušao za nekom hranom ili je izgubio
orijentaciju, te da je ovo prvi takav slučaj u Boki.
On je rekao da kitovi rijetko zalaze u tako plitke zalivske vode
i da se ulješura trenutno osjeća "kao čovjek kada je u kadi".
"Bilo je slučajeva da se kit pojavi kod Bara, a najnoviji je bio
prije nekoliko godina u Piranskom zalivu", podsjetio je
Joksimović.
On je dodao da će se kit, dok ne pronađe izlaz,
najvjerovatnije pojavljivati još neko vrijeme na različitim
lokacijama u zalivu, što će, kako smatra, biti veoma
atraktivno za osobe koje budu u prilici da vide nesvakidašnji
prizor.
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 28. DECEMBAR 2011.
ANALIZA SUPERLIGAŠKE FUDBALSKE JESENI IZ UGLA STRATEGA PLAVIH
Opstaćemo u eliti
Fudbaleri superligaškog debitanta nisu
plasmanom zadovoljili očekivanja sportske
javnosti u Sandžaku. Nisu, međutim, u taboru
Novog Pazara ni pomišljali da se predaju i
pomire sa ulogom epizodiste u eliti nakon
očajnog starta. A onda je, 22. septembra,
uprava napravila, čini se, ključni potez,
angažovavši mladog stručnjaka, Ljubomira
Ristovskog.
Prilično duboko "nasukani plavi brod", 42godišnji trener je počeo da polahko vodi ka
"mirniji fudbalskim vodama". Pod njegovim
vođstvom, Pazarci ne samo da nisu ni jednom
poraženi kraj Jošanice, nego nisu primili ni
gol. Od ekipe, koju nije selektirao, uspio je da
izvuče maksimum.
"Nije mi bilo svejedno kada sam dolazio, jer je
tim bio bez ijednog boda. Priznajem, trebalo
je hrabrosti da se prihvatim ovog izazova, iako
sam pratio dešavanja u klubu. Znao sam da je
bilo još nekoliko kandidata za trenera, ali
nisam ni sanjao da će izbor pasti na mene.
Vremena za kalkulacije nije bilo. Za samo dva
dana od dolaska, na mom debiju smo ostvarili
AMBIJENT ZA PONOS
Dok većina superligaša muku muči kako da privoli navijače na tribine, u Novom
Pazaru takvih problema nema već godinama. Naročito otkako su plavi postali dio
fudbalske elite, gradski stadion je jedan od najposjećenijih u Srbiji. Nekoliko puta
je zabilježena maksimalna posjeta,od 8.000 gledalaca, koji, pak, imaju sve
konfornije uslove za praćenje utakmica. Zapadna tribina je u potpunosti pokrivena,
međutim, rekonstrukcija ovog fudbalskog zdanja još uvijek nije okončana. Već je
ranije planirana izgradnja sjeverne tribine, čiji je završetak planiran do proljećne
premijere, protiv Partizana. Kada ona bude u funkciji, i pristalice gostujućih timova
će imati adekvatno mjesto, dok će kapacitet na "zapadu" biti proširen.
historijsku pobjedu protiv Smedereva. Tu
utakmicu nikada neću zaboraviti. Sem što
smo trijumfovali, uvjerio sam se da Novi Pazar
ima najbolju i najvjerniju publiku. Ambijent je
bio predivan, a ti bodovi su nam mnogo
značili u nastavku prvenstva", prisjeća se
Ristovski.
U startu se suočio sa velikim problemom:
"Nedostatak samopouzdanja cijele ekipe bio
je očigledan, pa je prvi i osnovni cilj bio da to
povratim kod svih igrača. Većinu sam
poznavao, znao sam da su kvalitetni i da
plasman na tabeli nije bio realan. Brojke
govore da sam uspio u tome, iako ne mogu da
budem zadovoljan bodovnim saldom. Ne
mogu da prežalim kako smo jeftino prokockali
pobjedu u Borči, iako smo imali prednost od
2:0. Takav duel nisam imao u karijeri.
Neshvatljivo je koliko smo "zicera" promašili i
kako smo jeftino primali golove."
Ukupni utisak u polusezoni za Ristovskog je
djelimično zadovoljavajući.
"Mogli smo više, u nekim utakmicama nismo
bili miljenici sreće. Izgubili smo četiri boda, ne
svojom krivicom. Protiv Radničkog smo
"imali" rivala, no dva sudijska previda su nas
osujetila da osvojimo cijeli plijen. Jagodini
smo stvorili najviše prilika otkako sam trener
Novog Pazara, imali više od igre, ali lopta
jednostavno nije htjela u gol. Ipak, najbitnije
da je ekipa počela da igra, svaki pojedinac je
pružao maksimum. Uz već afirmisane i
prekaljene: Vusljanina, Bogunovića, Babića i
Šarca, drago mi je da su se radom i
angažovanjem nametnuli i stekli punu
afirmaciju: Đogatović, Marković, Škrijelj,
Lotinac, dok je Arifović nagovijestio ogroman
potencijal. Hadžibulić je "eksplodirao" u finišu
polusezone, izuzetno sam zadovoljan
njegovim partijama, kao i Filipa Stojanovića.
Više sam očekivao od Ademovića, Đalca i
Mugoše, jer znam da su kvalietni igrači.
Vjerujem da će me razuvjeriti na proljeće.
Trenutna pozicija na tabeli nam ne garantuje
MINI MAXI LIGA NA ODMORU
Utakmicama šestog kola završen je jesenji dio Mini maksi lige. Jedanaest ekipa,
sastavljenih od dječaka od 2000. do 2002. godišta, prikazali su, na 40 odigranih
utakmica, odličan fudbal i u potpunosti opravdali treću sezonu ovog takmičenja u
Novom Pazaru.
Proteklog vikenda postignuti su sljedeći rezultati:
Godište 2002.: OFK Ras - OFK Novi Pazar 1:0 i OFK ND 2011 - Pazar Juniors 3:0.
U konkurenciji dječaka 2001. godište ekipa OFK Legionar - Duljević savladala je
ubjedljivo Pazar juniorse, rezultatom 6:1.
I u konkurenciji najstarijih na Mini maksi ligi dječaka 2000. godište prva ekipa Novog
Pazara savladala je ekipu OFK Ras rezultatom 5:3, a druga Pazar Juniorse rezultatom
4:1.
Zbog nastupanja mlađih selekcija Novog Pazara, Pazar Juniorsa i Akademije fudbala As,
kvalitet šestog kola Mini maksi lige bio je znatno oslabljen u kvalitativnom smislu.
Ipak, odigrano je pet odličnih utakmica u kojima su šansu da zaigraju dobili skoro svi
fudbaleri ekipa.
Po riječima komesara takmičenja Rifata Pružljanina, takmičenje je odlično
organizovano.
"Ušli smo u rutinu. Već tri godine kalimo sopstvena iskustva i pružamo mogućnost da i
najmlađi naši fudbaleri imaju svoje ligaško takmičenje koje u potpunosti opravdava
svrhu svog postojanja. Mini maksi liga ide na zasluženi zimski odmor do 19. januara
iduće godine", ističe Pružljanin.
F. Karišik
miran nastavak šampionata. Predstoji nam
pojačanje u svim linijama tima, posebno u
napadu. Vjerujem da ćemo, uz dobro
odrađene pripreme, ostvariti cilj - opstanak,
iako smo svi svjesni da neće biti nimalo lahko.
Novi Pazar kao grad i naša armija navijača to
zaslužuju", zaključio je strateg plavih za
"Sandžačke novine".
Za kraj, Ristovski ističe da je veoma dobro
primljen od svih u Novom Pazaru.
"Dugujem veliku zahvalnost upravi, koja mi je
ukazala povjerenje, posebno direktoru Seadu
Brunčeviću, kao i najbližim saradnicima Izetu
Ljajiću i Naseru Halitoviću. Došao sam u u
sredinu gdje se fudbal iznad svega voli. To su
pokazale i utakmice u kojima nismo pobjedili,
a ipak smo ispraćeni ovacijama publike, kao i
protivnici. Tako nešto se ne može opisati, to
treba doživjeti. Navijači su nam veliki oslonac.
Najbolji su. Uz njihovu podršku i pomoć, sve je
mnogo lakše i ljepše", zaključio je Ristovski za
"Sandžačke novine".
Elvir Nailović
NA KRAJU JESENJEG DIJELA PRVENSTVA, KOŠARKAŠI NOVOG PAZARA OSVOJILI TREĆE MJESTO
Povrede odnijele jesenju titulu
Košarkaši Novog Pazara nisu mogli da
zamisle gori scenario za završetak jesenjeg
dijela sezone u Prvoj srpskoj košarkaškoj ligi
- Grupa Zapad. U tri posljednja kola tri
poraza.
Fenjeraš Klik je u Arilju napravio podvig i
savladao favorizovani tim Novog Pazara, koji
je u tom trenutku još bio lider na tabeli. A
onda je i Svilajnac napravio bijeg iz opasne
zone upravo pobjedom protivPazaraca. Isto
tako neočekivano.
Jedan dobar manje - veliki nedostatak,
dvojica - kao da nema pola tima. Prvo se
povrijedio trener i igrač Fahrudin Đulović.
Nekako smo vjerovali da košarkaši Novog
Pazara mogu do trijumfa i bez najboljeg
igrača lige. Kada se povrijedio Valid Hadžerić
kap je prelila čašu. I onda je sve bilo moguće.
Pa i da se kraljevački Mašinac razmaše u
novopazarskoj hali sportova, da glumi
goropadnu zvijer osjetivši slabost protivnika
a znate pritom da bi pred kompletnim
Novim Pazarom bili kao miševi.
Utakmica sa Mašincem je imala i jedan
neprijatan uvod. Uslijed štrajka svog
sindikata, policija ne radi. Ali zato radi
prodavnica pirotehničkih
sredstava. Pred Novu
godinu je. Navijači
udruženi i dobro
opskrbljeni
svakojakim
zapaljivim
napravama. I kad
je to počelo da
gruha prije početka
utakmice košarkaša
Pazara i Mašinca nikom,
naravno, nije palo na pamet
da istrči na parket. Dimna zavesa kroz
koju se samo vidjela svjetlost novih i novih
baklji I, naravno, petarde, udari i još
kojekakve pirotehničke vragolije. Tek,
utakmica nije počinjala i njeno odigravanje
je došlo u pitanje. I tako više od sahata.
Naravno, ove vragolije ničim nisu pomogle
košarkašima Novog Pazara. Čak je i Valid
Hadžerić povrijeđen jednim
udarom koji mu je bačen
tačno pod noge.
Košarkaški klub će
sigurno "popiti"
ogromnu kaznu
zbog loše
organizacije
utakmice iako nisu
imali nikakvog uticaja
na ono što se dešavalo
na tribinama. Ostatak
publike je dugo suzio zbog
mješavine različitih dimnih sadršaja.
Kad publika postane sama sebi svrha, onda
sportska nadmetanja gube suštinu i smisao.
Sličnu sudbinu je, zamalo, doživio i meč
odbojkaša Novog Pazara prošle sedmice,
lekcija iz koje košarkaški klub nije izvukao
nikakve pouke. Trebalo je. Kad počnu da
pljušte kazne raznih disciplinskih komisija,
tek će tada biti jasno koliko su zapravo
novopazarskim klubovima odmogli oni koji
bi trebalo da im pomažu.
Kao logičan rezultat takvog niza događaja,
uslijedio je i poraz domaćih košarkaša.
Mašinac bolji u tri od četiri dijela utakmice.
Pazar se probudio tek u trećem.
Na kraju prvog poluvremena gosti su imali
vođstvo 44 :29. A onda je ekipa Novog
Pazara, u trećem kvoteru, uzličila na sebe, i
zasijala, napravila sjajnu seriju od 15:0. Kako
zasijala, tako se i ugasila.
Do kraja utakmice Mašinac pojačava tempo i
utakmicu rutinski privodi kraju rezultatom
89:66. Nerješiva enigma za plave na ovoj
utakmici je bio 2,12 m visoki Arsić, koji je
postigao 33 koša. U domaćem timu
Numanović je postigao 18 a Aličković 12
koševa.
Gorak ukus ostaje nakon zaista fenomenalno
odigrane prve polovine jesenjeg dijela
sezone. Kada je titula jesenjeg prvaka bila
već na dohvat ruke, uslijedile su povrede
dvojice ključnih igrača. Epilog, treće mjesto
Novog Pazara koje je daleko od neuspjeha ali
nije ni blizu našim očekivanjima s obzirom
na snagu koju su do pred sam finiš
demonstrirali Đulović i saigrači. Hvala Bogu
da smo došli do nivoa na kojem razmišljamo
da je treće mjesto neuspjeh.
Vodeći Plana i Železničar imaju samo bod
više od Novog Pazara. Kompletan Novi Pazar
spreman je i za najveće podvige i djela.
Vjerujemo da će na proljeće to ponovo biti
onaj tim koji je rušio sve pred sobom, i na
svom parketu i na gostovanjima. Tim koji se
borio i protiv svojih rivala ali i protiv
sudijskih nepravdi, finansijskih problema,
nedostatka opreme. Tim koji je pobjeđivao
uprkos svemu.
F. Karišik
ANALIZA SUPERLIGAŠKE FUDBALSKE JESENI
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Opstaćemo u eliti
15
TRADICIONALNI BORILAČKI SPEKTAKL ZA KRAJ GODINE
Veče rezervisano
samo za šampione
PROGRAM "VEČERI ŠAMPIONA"
1. Milan Trifunović (Beograd) - Amar Arifović (N. Pazar), 57 kg pioniri;
2. Bekir Kujović (Rožaje) - Emil Batkić (N. Pazar) - 35 kg pioniri;
3. Samed Demić (Rožaje) - Belmin Škrijelj (N. Pazar) - 60 kg juniori;
4. Mensur Murić (Rožaje) - Zećir Camović (N. Pazar) - 75 kg juniori;
5. Dragoljub Nikolić (Smederevo) - Emir Idrizović (N. Pazar) - 71 kg juniori;
6. Mima Životić (Smederevo) - Semra Bogućanin (N. Pazar) - 56 kg juniorke;
7. Hadis Ramadani (Skoplje) - Mirfaz Pljakić (N. Pazar) - 54 kg juniori;
8. Predrag Marić (Beograd) - Ferid Selmanović (N. Pazar) - 75 kg juniori;
9. Afrim Hajredini (Skoplje) - Sedad Bukvić (N. Pazar) - 60 kg seniori;
10. Maja Marković (Smederevo) - Saida Bukvić (N. Pazar) - 52 kg seniorke;
11. Adis Ismaili (Skoplje) - Vahid Kicara (N. Pazar) - 67 kg seniori;
12. Lana Mladenović (Smederevo) - Ajla Lukač (N. Pazar) - 52 kg seniorke;
13. Aleksandar Đokić (C. zvezda Delije) - Edin Pulić (N. Pazar) - 81 kg seniori.
Kik tai boks klub Novi Pazar,
tradicionalno, "spušta zavjesu" na sportsku godinu u
"sandžačkoj prijestonici". Ljubitelji "plemenite vještine"
imaće jedinstvenu priliku da
pozdrave ovdašnje borce i
uživaju u njihovim majstorijama, pretposljednjeg dana
2011. godine, na čuvenom
"vatrenom pazarskom ringu".
Manifestacija nazvana "Veče
šampiona", ne bez razloga.
U pretprazničnoj atmosferi, tribine Hale sportova
oriće se, u petak od 18 časova,
od aplauza i podrške, jer na
megdan domaćim snagama
stižu kvalitetni takmičari iz cijele Srbije, Crne Gore i Makedonije.
Poseban magnet za publiku, biće povratak Edina
Pulića, nakon dvoipogodišnje
pauze.
"Uvijek
sa posebnim
emocijama iščekujem meč
pred svojom publikom. Uželio sam se mečeva, potpuno
sam spreman, jer sam veoma
dobro radio u klubu sa trenerom Dupljakom. Jedva čekam
prvi gong. Rivalu ne prijetim,
ali neka zna - neće se dobro
provesti u mom Novom Pazaru", obećao je čitaocima
"Sandžačkih novina", višestruki prvak države u amaterskom boksu, osvajač brojnih
odličja u kik boksu i ljubimac
navijača.
Pulićev duel sa Aleksandrom Đokićem iz Crvene
zvezde Delije, biće šlager,
inače, veoma sadržajne i kvalitetne priredbe.
Ništa lakši zadatak ne očekuje ni Mirfaza Pljakića, protiv
Skopljanca
Hadisa
Ramadanija.
Sedada Bukvića čeka vojevanje sa, također Makedoncem, Afrimom Hajredinijem,
dok će na iskušenjima biti i
sjajni Vahid Kicara, kome je
takmac još jedan Skopljanac,
Adis Ismaili. Riječ je o veoma
kvalitetnom borcu, koji za Kicaru predstavlja pravi izazov.
Što se, pak, konkurencije
dama tiče, ni tu neće biti pardona. Ajla Lukač će za protivnicu
imati
sjajnu
Beograđanku, Lanu Mladenović, a Saidi Bukvić na megdan stiže neugodna Maja
Marković iz Smedereva.
Mlađani Emil Batkić slovi
za favorita protiv Bekira Ku-
jovića iz Rožaja, a atraktivni
Sjeničanin u "dresu" Novog
Pazara, Zećir Camović pokušaće da nadvisi Mensura Murića.
Predvečerje novogodišnjih praznika je šansa da potencijal pokažu i debitanti:
Semra Bogućanin, Amar Arifović, Belmin Škrijelj i Ferid
Selmanović. Dakle, štimung
kakav se samo mogao poželjeti i za one najprobirljivije
ringovne meraklije:
"Želja nam je da se ovim
spektaklom zahvalimo svima
na podršci u godini za nama i
dokažemo da nisu slučajni rezultati, koje smo postigli.
Drugi smo klub u državi, a
podsjetiću samo da su u olimpijskom boksu, Ajlja Lukač i
Saida Bukvić osvojile bronzane medalje. Sem toga, u
"našim disciplinama", lou
kiku, ful kontaktu i K1
Novom Pazaru smo donijeli
86 medalja sa domaćih i međunarodnih nadmetanja. Za
titule prvaka države su se iz-
borili: Ajla Lukač, Saida Bukvić, Anisa Bihorac, Vahid
Kicara, Kenan Hajdarović, Elmedin Đerekarac i Mirfaz
Pljakić. Bili smo najbolji klub
na rofeju Beograda, Prvenstvu Srbije u Vranju, međunarodnom turniru u Tešnju i
Otvorenom prvenstvu Bosne.
Sve ovo govori da smo dostojno reprezentovali naš grad
i obećavam da ćemo ovaj niz
uspjeha nastaviti i u sljedećoj
godini. Uvjeren sam da će publika uživati i u petak veče, jer
smo se potrudili da našim uzdanicama dovedemo kvalitetne rivale", rekao je za
"Sandžačke novine", Husein
Dupljak, trener Kik tai boks
kluba Novi Pazar.
Pokrovitelj "Večeri šampiona" je grad Novi Pazar,
prvi gong je u 18 časova, a
agilni organizatori već sada
napominju da je sve spremno
za ovaj spektakl. Dakle: ring,
slobodan...
Elvir Nailović
Download

Sandžačke novine 155