AKTUELNO
AKTUELNO
DIMITRIOS KIPREOS
GORAN BAŠIĆ
Za bolje razvojne
projekte u regionu
2
ZAMJENIK ZAŠTITNIKA GRAĐANA I DIREKTOR
UPRAVE ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA
RAZGOVARALI SA PREDSTAVNICIMA BNV
strana
strana
OSCE POZVAO MANJINE NA UČEŠĆE U POPISU
2
Deblokirati proces
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 140 (nova serija) Novi Pazar, 14. septembar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA RAZVOJ U SJENICI
U SJENICI OTVOREN REGIONALNI CENTAR
ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE I SELA
Partner za
održivi razvoj
Šansa za razvoj
strana
Cerić i Zukorlić
podbunjuju Bošnjake
4
strana
VIKILIKS I DALJE OTKRIVA „TAJNE” DEPEŠE
7
strana
Skrnavljenje muslimanskih
vjerskih objekata
7
ZUKORLIĆEV „SVEBOŠNJAČKI SABOR SANDŽAKA”
6
strana
Brutalno ubijen
penzioner
strana
ZLOČINAČKI NAPAD NA BOŠNJAKE U
BARAMA KOD SJENICE
4
Deklaracija o diskriminaciji
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
strana
U SLICI I RIJEČI: Nova Sjenica
7
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
Muhedin Fijuljanin
HEFTIČNIK
[email protected]
Igra sa vatrom
Ponovo je, ako se tako može reći, vruće u Sandžaku. Do duše, ne na fudbalskom, nego
na onom daleko osjetljivijem - političkom terenu. Iako fudbalska groznica nije prestala
„tresti” Novopazarce ni nakon četvrtog neuspjeha u superligaškom prvenstvu, daleko
„uzbudljivije” postalo je biti na onom drugom - političkom planu.
S jedne strane, do porasta tenzija došlo je nakon nedavnih skrnavljenja - prvo
novopazarskog groblja Gazilar i turbeta poznatog sandžačkog pjesnika svjetskog glasa
Ahmeda Gurbi Babe, nakon toga vjerskog objekta u beogradskoj Borči i starog
muslimanskog groblja u sjeničkom selu Sušica u blizini Brnjice, pa sve do razbojništva i
zločinačkog ubistva starca Huseina Derdemeza, u sjeničkom selu Bare, na granici Srbije
sa Crnom Gorom. Povod za bilo koje od navedenih zlodjela, za sada, se ne zna, a o
eventualnim posljedicama se ne može ni naslućivati. Poruke iz bliže i dalje prošlosti,
međutim, ne idu u prilog ni Bošnjacima, kao ni svima drugima koji žive na ovim
prostorima. O prijetnji miru da i ne govorimo.
Nov „biser”, na drugoj strani, u sandžačkom političkom životu s kraja prošle nedjelje zove
se „Svebošnjački sabor Sandžaka”. Pod upravom Muamera Zukorlića, to „tijelo” donijelo
je još jednu „Deklaraciju o diskriminaciji Bošnjaka”. U dokumentu, kojim je uvedeno
Narodno vijeće Sandžaka, kao, kako se kaže u deklaraciji, ”najviše predstavničko tijelo
građana Sandžaka, koje će ravnopravno zastupati interese građana” i koje će biti
popunjeno i članovima iz reda Srba i Crnogoraca, se konstatuje da je diskriminacija
Bošnjaka, „u formi državnog terora”, prisutna u svim sferama života. Od međunarodnih
institucija, deklaracijom se traži zaštita i upozorava da će, ukoliko vlast ne promijeni
ponašanje, Bošnjaci biti pozvani na građansku neposlušnost i proteste.
Povod za donošenje svoje nove deklaracije Zukorlić je našao u navodnom „kršenju prava
na islamsku vjeronauku”, a stvarni razlog neangažovanje pojedinih njegovih
vjeoručitelja u nastavi vjeronauke na području Sandžaka, što je deklaracijom označeno
kao „neprijateljski čin koji se sprovodi s ciljem pravoslavizacije muslimanske djece”. U
smislu zaštite samovoljno prisvojenih prava na muslimanstvo, deklaracijom se traži
izdavanje fetve o „vjerskoj validnosti vjeronauke u postojećim okolnostima” i ponovo
koristi prilika za osudu „režimske agresije” na islamsku zajednicu čiji jedan dio kontroliše
Muamer Zukorlić. Šta će sadržati „program nacionalnog opstanka” Bošnjaka, čija je
izrada naložena nedavno oformljenoj Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti,
instituciji opet pod pokroviteljstvom Muamera Zukorlića, može se pretpostavljati. Dokle,
međutim, može dovesti, „igra sa vatrom”, ne želimo ni znati.
IN
DOPRINOS RAZVOJU SANDŽAČKE
POLJOPRIVREDE
Na konferenciji “Partner za održivi razvoj”, pred više od 400
zvanica, na jednom mjestu se okupili predstavnici Vlade,
nedovoljno razvijenih opština u Srbiji, domaćih i međunarodnih
razvojnih agencija i institucija, privrednici i predstavnici
poljoprivrednih gazdinstava. Na konferenciji su razmotreni potencijali i načini
podrške razvoja poljopriverede i sela sandžačkog regiona.
POŽARI U SANDŽAKU
Za samo nekoliko dana vatrena stihija progutala je stotinak hektara
šuma u Sandžaku. Šuma na brdu Borići, iznad Novog Pazara,
površine oko 30 hektara, izgorjela je u požaru, na očigled žitelja
grada. Nekoliko dana kasnije veliki požar je zahvatio i dijelove
Paričkog brda u Novom Pazaru, a osim u Novom Pazaru gorjele su i
šume u tutinskom i sjeničkom kraju, kao i u drugim mjestima u
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
ZAMJENIK ZAŠTITNIKA GRAĐANA I DIREKTOR UPRAVE ZA LJUDSKA I MANJINSKA
PRAVA RAZGOVARALI SA PREDSTAVNICIMA BNV
Deblokirati proces
Zamjenik zaštitnika građana Goran Bašić
ocijenio je da probleme u ostvarivanju
manjinskih prava nemaju samo Bošnjaci,
već i ostale manjinske zajednice u Srbiji.
On je, poslije razgovora sa predsjednikom
Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog
vijeća Esadom Džudževićem i njegovim
saradnicima, u Novom Pazaru, rekao da je
ombudsman “utvrdio određene propuste”
države u toj oblasti.
“Insistiramo da se prava koja se primjenjuju
u Vojvodini primjenjuju i razvijaju u cijeloj
zemlji”, naglasio je Bašić u izjavi za medije,
nakon razgovora u Glavnom uredu
Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Tokom razgovora Gorana Bašića sa
predstavnicima BNV, razmotrena su pitanja
ostvarivanja prava pripadnika bošnjačke
nacionalne zajednice u Republici Srbiji sa
posebnim osvrtom na pritužbu koju je
Bošnjačko nacionalno vijeće pokrenulo kod
Zaštitnika građana zbog zaustavljanja i
onemogućavanja korišćenja Ustavom i
zakonom garantovanih prava i sloboda
pripadnicima bošnjačke nacionalne
zajednice u Republici Srbiji.
Predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća
još jednom su tom prilikom ukazali
predstavnicima službe Zaštitnika građana
na nespremnost državnih organa Republike
Srbije na implementaciju Ustava i važećih
zakona u smislu odblokiranja procesa
ostvarivanja nacionalnih prava sandžačkih
Bošnjaka koja su im tim pravnim aktima
garantovana.
Pritužbom Zaštitniku građana koju je
podnijelo Bošnjačko nacionalno vijeće 4.
maja 2011. godine zatraženo je poštovanje
ustavnih i zakonskih odredbi kojima je
sandžačkim Bošnjacima garantovano pravo
na obrazovanje na bosanskom jeziku,
službenu upotrebu jezika i pisma,
informisanje na bosanskom jeziku kao i
zaštitu i unapređenje kulturnog naslijeđa i
baštine.
Predsjednik Izvršnog odbora BNV Esad
Džudžević izjavio je da očekuje formiranje
nezavisne komisije sa zadatkom da utvrdi u
kojoj mjeri se ostvaruju manjinska prava
Bošnjaka u Srbiji.
Prema njegovim riječima, nezavisna
komisija bi trebalo da saopšti svoje
preporuke i na na taj način pomogne
pripadnicima bošnjačke nacionalne
zajednice da lakše ostvare svoja kolektivna
prava.
Na nužnost deblokade u procesu
ostvarivanja Ustavom i zakonom
garantovanih prava pripadnicima
bošnjačke nacionalne zajednice,
predsjednik Izvršnog odbora BNV Esad
Džudžević i njegovi saradnici ukazali su i
prilikom razgovora sa direktorom Uprave
za ljudska i manjinska prava pri
Ministarstvu za ljudska i manjinska prava,
državnu upravu i lokalnu samoupravu
Nenadom Đurđevićem i njegovom
zamjenicom Ljerkom Ećimović.
Na sastanku sa Đurđevićem je dogovoreno
da Ministarstvo za ljudska i manjinska
prava, državnu upravu i lokalnu
samoupravu preuzme ulogu posrednika
između Bošnjačkog nacionalnog vijeća i
državnih organa koji svojim
nesprovođenjem Ustava i zakona
onemogućuju pripadnicima bošnjačke
nacionalne zajednice ostvarivanje
kolektivnih nacionalnih prava i sloboda
koja su im garantovana, kako Ustavom i
zakonima Republike Srbije tako i
obavezujućim međunarodnim
dokumentima čiji je Republika Srbija
potpisnik i koji su ratifikovani u Narodnoj
skupštini Republike Srbije.
OSCE POZVAO MANJINE NA UČEŠĆE U POPISU
Za bolje razvojne projekte u regionu
Šef Misije OSCE-a u Srbiji Dimitrios Kipreos izjavio je da će učešće svih manjinskih zajednica u
popisu stanovništva pomoći Vladi
da bolje planira razvojne projekte u
svim regionima.
„Učešće u predstojećem popisu stanovništva
svih
manjinskih zajednica
u ovoj zemlji u skladu je
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
sa njihovim pravima i obavezama” i
pomoći će „Vladi Srbije da donese
odluke u svjetlu boljeg planiranja
razvojnih projekata u regionu”,
naveo je Kipreos u pisanoj izjavi.
Prema ocjeni ambasadora Kipreosa, „puno poštovanje prava
manjina mora se nastaviti paralelno sa poštovanjem građana za
pravni okvir države, u duhu građanskog učešća”.
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LI ST S U F I N AN S I R A M I N I S TAR S T VO KU LT U R E REPUBLIKE SR BIJ E NA PR EPOR UKU BOŠNJ AČ KOG NAC IONA LNOG V IJ EĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
JOŠ JEDAN APEL IZVRŠNOG ODBORA BNV MINISTRU MILANU MARKOVIĆU
Obezbjediti prava za Bošnjake
Na osnovu nedavnih razgovora u
Novom Pazaru sa direktorom
Uprave za ljudska i manjinska
prava pri ministarstvu za ljudska i
manjinska prava, državnu upravu
i lokalnu samoupravu Nenadom
Đurđevićem, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević
uputio je ministru Milanu Markoviću pismo sljedeće sadržine:
„Ustavom i zakonima Republike Srbije pripadnicima nacionalnih manjina garantovano je
pravo na obrazovanje na maternjem jeziku, službenu upotrebu
jezika i pisma, kulturu i informisanje.
Iako im Ustav i zakoni, kao i
međunarodni obavezujući dokumenti, garantuju gore navedena
prava, pripadnicima bošnjačke
nacionalne zajednice do danas
nije omogućeno korišćenje istih.
U cilju odblokiranja procesa
ostvarivanja garantovanih individualnih i kolektivnih prava pripadnicima bošnjačke nacionalne
zajednice u Republici Srbiji, Bošnjačko nacionalno vijeće je, u
skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, pokrenulo postupak
kod Zaštitnika građana i Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti
zbog povrede Ustavom i zakonom
garantovanih
prava.
Shodno odredbama Zakona o
zaštiti prava o sloboda nacionalnih manjina, Zakona o nacionalnim savjetima nacionalnih
manjina, Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja,
Bošnjačko nacionalno vijeće je
Ministarstvu prosvjete i nauke
uputilo nastavne programe za
bosanski jezik i grupu nacionalnih predmeta, za nivo osnovnog
i srednjeg obrazovanja, kao i pripremni predškolski program na
bosanskom jeziku, a sve u cilju
implementacije prava pripadnika
bošnjačke nacionalne manjine na
obrazovanje na bosanskom jeziku
u školskoj 2011/12. godini.
Ovim putem Vas podsjećam
da je prije dvije godine, tačnije
10. 09. 2009. godine, formirana
zajednička komisija sastavljena
od predstavnika Ministarstva
prosvjete i Odbora za obrazovanja Bošnjačkog nacionalnog vijeća i da je shodno dogovoru,
Vijeće uradilo Elaborat o modelu
obrazovanja za sandžačke Bošnjake, koji je predat nadležnom
ministarstvu još 11. 11. 2009. godine i pomenute nastavne programe, kao i da je postignut
Esad Džudžević
dogovor da se zajednički radi na
implementaciji istih, do čega ni
do danas, nažalost nije došlo.
U želji da svoja prava ostvarujemo u institucijama sistema,
molimo Vas da, u okviru svojih
nadležnosti, organizujete sastanak na kome će, pored Vas kao
ministra za ljudska i manjinska
prava, državnu upravu i lokalnu
samoupravu, prisustvovati predstavnici Izvršnog odbora BNV-a
i ministar prosvjete i nauke dr.
Žarko Obradović.
Predlažemo da se pomenuti
sastanak, zbog početka školske
godine, održi što hitnije i da tema
sastanka bude: Ostvarivanje
prava na obrazovanje na bosanskom jeziku pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice.”
Pored sastanka sa ministrom
prosvjete i nauke, Bošnjačko nacionalno vijeće će, kako je najavljeno zatražiti od ministra
Milana Markovića, kao resornog
ministra zaduženog za oblast
manjinskih prava, zatražiti organizovanje hitnih sastanaka sa
ostalim resornim ministrima u
čijem djelokrugu rada spadaju
oblasti, kojima se jemče, obezbjeđuju i štite prava pripadnicima manjinskih zajednica u
Republici Srbiji, i to u oblastima
informisanja, službene upotrebe
jezika i pisma i kulture.
„Iskreno vjerujem da ćemo
na ovaj način, zajedničkim naporom, putem razgovora i dogovora, obezbijediti efikasnu i
praktičnu primjenu Ustavom i
zakonom garantovanih prava pripadnicima bošnjačke nacionalne
zajednice, čije je ostvarivanje zaustavljeno i onemogućeno prije
dvije godine”, kaže se u pismo
koje je predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević uputio
ministru za ljudska i manjinska
prava, državnu upravu i lokalnu
samoupravu Milanu Markoviću.
Novi projekti
USAID-a u Sandžaku
Dao sam kvorum, ali neću glasati
Poslanik Bošnjačke liste za evropski
Sandžak Esad Džudžević pojavio se prošle
nedjelje u Skupštini Srbije, ali, kako je
najavio, i dalje neće glasati. Na ovakav
potez Džudžević se odlučio poslije napada
na njegov fizički i bezbjednosni intergitet.
Džudžević je na konferenciji za štampu u
Skupštini Srbije rekao da je, dajući
kvorum na simboličan način omogućio
početak prošlonedjeljne sjednice
parlamenta, ali da nije promijenio stav
zauzet krajem jula da ne učestvuje u radu
Skupštine i njenih odbora zbog, kako je
naveo, onemogućivanja Bošnjaka da
ostvaruju svoja prava u Srbiji.
„Nisam promijenio stav od kraja jula,
kada sam odlučio da ne učestvujem u
radu Skupštine i njenih odbora zbog
onemogućivanja Bošnjaka da ostvarimo
naša prava u Srbiji”, istakao je Džudžević
pred sjednicu Skupštine Srbije.
„Nisam ucjenjivač, ali želim da ukažem
Vladi Srbije i nadležnim organima da
Bošnjaci u Srbiji ne mogu da ostvare svoja
Ustavom i zakonom zagarantovana
prava”, poručio je on.
Džudžević je kazao da je Bošnjacima od
2009. godine onemogućeno da ostvaruju
svoja ustavom i zakonom garantovana
prava, najavljujući da će bojkovati rad
parlamenta sve dok vlasti ne ispune svoje
obaveze.
„Bošnjaci su jedina manjina u Srbiji koja
ne može da ostvari svoja prava, pravo na
službenu upotrebu jezika i pisma, pravo
na informisanje i pravo na zaštitu i
unapređenje svog kulturnog naslijeđa”,
kazao je Džudžević.
Džudžević je, također, rekao da je podnio
predstavke zaštitniku prava građana Saši
Jankoviću i povjerenici za zaštitu
ravnopravnosti Neveni Petrušić zbog
napada na njegov fizički i bezbjednosni
integritet.
„Očekujem njihove odgovore do 25.
septembra”, rekao je Džudžević.
Džudžević bojkotuje rad parlamenta od
18. jula, poslije napada na njegov
službeni automobil u Beogradu koji je,
kako je naveo, bio napad i na njegov
fizički i bezbjednosni integritet.
Članovi Međuopštinskog foruma i
predstavnici USAID-a donijeli su, na
sastanku u Novom Pazaru, prvi akcioni plan
za realizaciju projekata značajnih za Novi
Pazar, Tutin i Sjenicu.
Akcioni plan nastao je na osnovu liste
prioritetnih projekata i potreba građana, a
finansijsku podršku za njegovu realizaciju
pružiće USAID.
Kako je najavljeno, USAID i Međuopštinski
forum, u narednom periodu će raditi na
projektu Agro biznis centra, na razvoju i
objednjavanju turističke ponude, na saradnji
u oblasti vodosnabdjevanja i tretmana
otpadnih voda, kao i na upravljanju čvrstim
otpadom i poboljšanju energetske
efikasnosti u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici.
Projekti se realizuju u okviru programa
održivog lokalnog razvoja.
Direktor programa Piter Epštajn očekuje
dobru saradnju USAID-a i lokalnih
samouprava.
Sporazum o međuopštinskoj saradnji
potpisan je u julu 2011. godine. Na prvoj
sjednici Međuopštinskog foruma
prisustvovali su predstavnici sva tri grada.
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
LJETO JE /PRO/ZVIŽDALO
Prvi septembarski dani su poput ljetnjeg triptiha. Dugo toplo ljeto, nalik davnoj televizijskoj
seriji, kad su u provinciji, gotovo u svakoj kuci, držali slike Ben Kvika i Klare, polako
dogorjeva. Dokusurile su ga dvije posljednje nedjelje avgusta, ali poslije jednomjesečnog
posta, ponovo izbija na vidjelo sandžački gurmanluk i neutoljiva želja za spavanjem.
Zaboravlja se da dva dobra nikako ne mogu zajedno. Međutim, pojedinci idu iz krajnosti u
krajnost. Neki bi, čak, prestali da dišu, jer ne vjeruju da se od vazduha može živjeti.
Među onima koji sumnjaju u porijeklo života prednjače naše hodže i hadžije, sve brojniji
učesnici sportske prognoze. Idu u kladionioce, u namjeri da i njih Bog “pogleda”, pošto
sadašnje globalno otopljavanje i sve što ono donosi i odnosi, imaju spor tok, bez obzira što
je na tromeđi, zbog iščekivanja, već došlo do usijanja. Od pretpostavki da će Srbija, čim uđe
u Evropsku uniju, da se regionalno “rasturi” kao Jugoslavija.
Preventiva je najbolja alternativa. Kad misli odlutaju, pametniji smo od Buridanovog
magarca. Između Turske i Bosne, uglavnom se priklanjamo rođacima. Na bilo kojoj strani
svijeta, dok na šumadijskom proputovanju, manje nego ranije, ali, ipak, odjekuje:„Volim i
ja Zapad, majke mi Rusije”. Međutim, nisu sve naopake osobe hospitalizovane u ludnici.
Ove godine prihvataju samo one čija je klinička slika prognostički povoljna i koji se, uz
složen terapijski repertoar, mogu izliječiti. Teško i neizvjesno, dok svakodnevno zanovijetaju
i traže da im Vlada vrati kralja. Ako to nije moguće, onda bar neka vrate otadžbinu, u kojoj
na ljetnjim terasama muzika svira:„Sto te nema”.
S vječitim pogledom prema istoku. Jer, Bosfor je nas Zapad, odakle tradicionalno
očekujemo da nas ogrije Sunce.
Samostalno i neodvojivo od Srbije, manjeg dijela ničega, što podanički na tromeđi
pticama podmeće nogu, dok one polijeću u visine. Takve pokušaje emotivno doživljava
policija, koja, u znak protesta, pušta suzavac, u redizajniranom ambijentu sandžačke
prijestonice, koja tumarajućim korakom prolazi kroz feudalizam, u kome se preporučuje
držanje jezika za zube. Makar u ustima nosili obje totalne proteze, ali u svakom slučaju
treba voljeti život, iako se na tromeđi sve teže preživljava. U mukama, čekamo ulazak u
Evropu i najviše se odmaramo.
Sandžak je sve manje kod kuće. Ako nije na staroj adresi, ostavite poruku. Bez sekiracije što
se ništa afirmisalo kao svašta i što onima koji pijačnim danom pružaju ruku za neku crkavicu,
nikad ne uzimaju otiske prstiju. Naprotiv, ova vlast, kad god se vraća u prošlost, avanturistički
zaluta. U nadi da će opet biti izabrana, jer Sandžaklije nisu zlopamtilo. Valjda, zato, prolaze
kroz muke, usađene u našoj spoljnoj politici, čiji se vjekovni promašaji, poput bumeranga,
stalno vraćaju na kućni prag. S ulazom na zadnja vrata, dok nas svakodnevno ubjeđuju da
carinski pečat nije atribut državnosti, mada Kosovo, iz dana u dan, klizi u monarhiju. Tačiju,
već uzvikuju:„Taci, care”. Nema veze - što bezimeni pečat nije pasoš za sve granice.
U zemlji reketa, neki bi da se igraju fudbala. Čim je strmoglavo pala forma debitanta u
najelitnijem rangu, kao po automatizmu, zaljuljao se imidž vlasti ogrezle u koketiranju sa
svim i svačim, osim s komšijama. Tako, kažu, diktira azbuka biznis politike:„Treba
izbjegavati one koji ništa ne ulažu, a hoće da eksploatišu”. Usamljeni pazarski slučaj, ni
najmanje ne zanima realnost. Novi Pazar, bez najpopularnijeg sporta, nije sandžačka
metropola. Prema tome, naš internet domen je fudbal, a ne retern servis, od kojeg je
najviše fajde imala bas pazarska vlast i njihovi istomišljenici. Usijanih glava, samo zato što
je vrijeme državnih samoreklamera, koje Beograd jednostrano forsira, ušlo u predizbornu
fazu u kojoj mogu jedino još da se slikaju.
Umjesto Sandžaka, njihova sljedeća stanica biće Arktik. U potrazi za naftom, mogu da budu
kuriri ruskih specijalaca, do zuba naoružanih pomorskom kartografijom, koja od zaleđenog i
profitabilnog sjevera postaje međunarodna jabuka razdora. Najnovije drvo života, proniklo iz
santi leda, ispod kojih bi da pokupe kajmak, upravo pojedinci kojima ništa nije strano. Ni
sveto, mada se stalno kunu, uglavnom sebi u bradu, da cilj opravdava svako sredstvo. Čak i
na polarnoj hladnoći, na kojoj se niko nije zaledio, kad je čuo da je Marko Kraljević poginuo u
bici na Rovinama, kao turski vazal. Za razliku od najomiljenijeg Tadićevog ministra, u čijoj
glavi je, kao u srpskim junačkim pjesmama, to saznanje bolno odjeknulo.
Nekad je, svi znaju, bilo drugačije. I bolje, kažu hroničari, citirajući Domanovića. Jer, u
njegov vakat, samo je jedan vođa bio slijep. Za razliku od današnjice, koja je, kao rođena, za
„poturice”. Naše ponosne perjanice, koje se nikad ne savijaju. Ni kad prose, uprkos bogatoj
pijačnoj ponudi, od koje nema haira, prevareni narod, što očima ne vjeruje. Pred brdima
zelenokorih bostana, koje su na septembarskoj omorini prozviždale. Jasno se čuje:
„Lubenice zvižde, iz svoje utrobe”. Po mnogo čemu nalik na naš simit nasušni, neposredno
uoči vađenja iz pekarske utrobe. Kao nekad, kad se natovare puna kola korita, karlica i
čabrica. Posloženo drvodeljstvo za prodaju ili trampu za žito.
Ljetos je od žita, ostala strijepnja i najmanja distanca od parazita. Ako je stvarno i naručeno
buđenje iz krize, blizu našeg praga, onda više, po Sandžaku, svitac neće da žnje ječam. Jer,
kao što je„poturica” gori od Turčina, tako ni svi Apaci nisu Indijanci. Također, male su šanse
da se vučom za nos privuče pažnja, ojađenih lidera, koji u crno zaviše tromeđu. U njihovoj
nadležnosti, ubuduće, sasvim sigurno, neće biti naše beskrajno propadanje. U tom slučaju,
po ko zna koji put, prevarenom narodu ostaje rado prisjećanje na Bajramsku sofru. Na
dršku sjekire, koja je, ne tako davno, ubila drvo, čije je stablo uništeno upravo od sjekire.
Kao što ovdasnji politički potomci, nerijetko, uništavaju prethodnike.
Narod je, opet, za promjene. Dok može da pamti, želi i pokušava, da pronađe izlaz, iz
ćorsokaka. U tom pohodu, sve je poskupjelo, samo je život jeftin. Najugroženiji, kojih je iz
dana u dan sve više, poodavno već okrenuli leđa radiju, odustali su od plaćanja TV
pretplate. Nasamareni, neće da plaćaju televiziju, da bi čuli kako žive. Međutim, ako smo
od radioaktivnosti srećno utekli, teleaktivnost nam je za petama.
ZUKORLIĆEV „SVEBOŠNJAČKI SABOR SANDŽAKA”
Deklaracija o diskriminaciji
Svebošnjački Sabor Sandžaka, koji je pod
kontrolom Muamera Zukorlića, donio je
Deklaraciju o diskriminaciji u Sandžaku. Tom
deklaracijom se od međunarodnih institucija
traži zaštita, a ukoliko, kako se navodi, vlast
ne promijeni ponašanje, Bošnjaci će biti
pozvani na građansku neposlušnost i
proteste.
Sabor je usvojio i deklaraciji o
preimenovanju Sabora u Narodno vijeće
Sandžaka koje, između ostalog, treba da
pripremi sve neophodno za otvaranje
kancelarije Sandžaka u Briselu, Vašintonu,
Istanbulu i Sarajevu.
U deklaraciji o diskriminaciji, čiji je tekst
dostavljen medijima, Sabor tvrdi da je
diskriminacija u Sandžaku prisutna u svim
sferama života.
Navodi se da je „agresija na Islamsku
zajednicu 2007. godine” bila organizovana s
cijem urušavanja osnovnog stožera opstanka
Bošnjaka, a „napad na islamsku vjeronauku”
neprijateljski čin koji se sprovodi s ciljem
pravoslavizacije muslimanske djece.
„Od mešihata Islamske zajednice tražimo da
pristupi donošenju fetve o vjerskoj validnosti
vjeronauke u postojećim okolnostima.
Djelovanje nadležnih ministarstava, školskih
uprava i direktora škola protiv islamske
vjeronauke neprijateljski je čin prema
pripadnicima bošnjačkog naroda”, navodi se
u Deklaraciji o diskriminaciji.
Za vakufsku (zadužbinsku) imovinu se
navodi da predstavlja svetinju i osnov
očuvanja duhovnog i kulturnog identita
Bošnjaka Sandžaka.
Osporavanje postojanja Bošnjačkog
nacionalnog vijeća, koje je Bošnjačka
kulturna zajednica, lista čiji je nosilac bio
Zukorlić, jednostrano i bez postojanja
potrebnog broja vijećnika formirala jula
prošle godine, doživljava se kao program
vlasti s ciljem „slabljenja i eliminacije
bošnjačkog uticaja i postojanja u Sandžaku”.
Sabor je, kako se navodi, opstrukciju
akreditacije Internacionalnog univerziteta
čiji je, inače, Zurkorlić osnivač, ocijenio kao
vraćanje bošnjačke djece i omladine u „mrak
neznanja” s ciljem daljeg „porobljavanja
pojedinačne i kolektivne svijesti”.
„Internacionalni univerzitet predstavlja
glavni stub slobode i razvoja na području
Sandžaka”, navodi se u deklaraciji i dodaje da
je diskriminacija nad Bošnjacima kroz
politiku zapošljavanja u državnim
institucijama na stepenu „bezobzobzirnosti i
presedana”, što predstavlja nepoželjnost
bošnjačkog naroda u Srbiji.
Sabor je s toga od Bošnjačke akademije
nauke i umjetnosti, koja je formirana
proljetos u Novom Pazaru, a čiji je Zukorlić
generalni sekretar, zatražio da pristupi izradi
„programa nacionalnog opstanka
bošnjačkog naroda”, poručeno je u
deklaraciji.
Sabor je donio i Deklaraciju o preimenovanju
Svebošnjačkog sabora Sandžaka u Narodno
vijeće Sandžaka za čijeg predsjednika je
izabran Džemail Suljević.
Narodno vijeće Sandžaka je, kako se navodi,
najviše predstavničko tijelo građana
Sandžaka, koje će ravnopravno zastupati
interese građana u zemlji i inostranstvu i
biće popunjeno članovima iz reda Srba i
Crnogoraca.
VIKILIKS I DALJE OTKRIVA „TAJNE” DEPEŠE
Cerić i Zukorlić
podbunjuju Bošnjake
Bivši ambasador Turske u Srbiji Ahmed
Suha Umar kazao da Zukorlić i Mustafa
Cerić igraju istu igru, te da podbunjuju
Bošnjake zbog političke koristi.
To piše u izvještaju iz 2009. godine, koji
je, poslije posjete ministra spoljnih
poslova Turske Ahmeta Davutoglua
Beogradu, sastavila zamjenica
ambasadora SAD Dženifer Braš!
Ona je podrobno opisala susrete
Davutoglua sa zvaničnicima Srbije, ali je
akcenat stavila i na sukob između
islamskih vođa Muamera Zukorlića i
Adema Zilkića. Brašova je opisala odlazak
šefa diplomatije Vuka Jeremića i
Davutoglua u Novi Pazar, ali i odvojene
razgovore sa Zukorlićem i Zilkićem,
kojima je prisustvovao i zamjenik reis-ululeme Islamske zajednice Turske
Mehmed Gormez.
„Razgovorima se nije došlo do rješenja
dugogodišnjeg i povremeno nasilnog
spora između Islamske zajednice u Srbiji,
koju vodi Zilkić, i Islamske zajednice
Srbije, čiji je predvodnik Zukorlić”,
napisala je Brašova u depeši od 15.
septembra 2009. godine.
Ona je opisala i utiske tadašnjeg turskog
ambasadora u Beogradu Suhe Umara o
odnosu Srbije i njegove zemlje.
Osvrćući se na ranije nepovjerenje prema
turskom učešću u Sandžaku, Umar je
konstatovao da je Beograd sada spremniji
da traži pomoć od te zemlje u smirivanju
sukoba između islamskih rivala.
„Turski ambasador je primjetio da je
Davutoglu poslije posjete Srbiji shvatio
koliko je jak i osjetljiv sukob između
Zukorlića i Zilkića, a shvatio je i da ne
mogu više da računaju na Mustafu Cerića
u Sarajevu (pod čijom je vlašću Zukorlić)
da pozitivno utiče na Zukorlića, jer Cerić i
Zukorlić sada igraju istu igru - podbunjuju
Bošnjake kako bi izvukli političku korist”,
piše u izvještaju Brašove.
Izvor: Kurir
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
U SJENICI OTVOREN REGIONALNI CENTAR ZA RAZVOJ POLJOPRIVREDE I SELA
strukture, Turković je rekao da će
se „samo na taj način zaustaviti
pražnjenje ovih prostora, a ljudi
na selu motivisati da se bave poljoprivredom i da od rezultata
svog rada pristojno žive“.
Naglašavajući da prostor regiona Pešter i šireg okruženja
pruža neograničene mogućnosti
u pogledu povećanja stočnog
Vladi Srbije i direktor Kancelarije
za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja, dr. Sulejman
Ugljanin je kazao da Regionalni
centar za razvoj poljoprivrede i
sela u Sjenici ima za cilj da podstakne razvoj poljoprivrede u Sjenici i okolnim mjestima.
„Pešterska visoravan poznata
je po proizvodnji zdravog i svje-
lni centar za razvoj poljoprivrede
i sela donijeti znanje u sjenički
kraj, unaprijediti proizvodnju i
zaposliti ljude.
Ističući osnovnu opredijeljenost Vlade Srbije ka stvaranju
uslova za bolji život svih njenih
građana, ministar poljoprivrede,
trgovine, šumarstva i vodoprivrede, Dušan Petrović je kazao da
će Regionalni centar za razvoj poljoprivrede i sela u Sjenici, kao i
drugi ovakvi centri koji će biti otvoreni
širom
Srbije, pomoći
ljudima da bolje
žive od poljoprivrede „i svojim
porodicama
obezbjede bolju
ekonomsku situaciju”.
Petrović
je
rekao da će Vlada
Srbije ovim projektom otvoriti
prostor i za 2.000
nezaposlenih
agronoma koji će
raditi u tim centrima.
Prema njegovim riječima, najveći problem u poljoprivredi je
što ljudi koji se bave poljoprivredom u Srbiji nemaju dovoljno
znanja o svom poslu, ističući da
će regionalni centri za razvoj poljoprivrede biti posvećeni upravo
tom pitanju i pomoći u smanjivanju troškova proizvodnje.
„Najozbiljniji problemi u poljoprivredi odnose na nedovoljno
znanje proizvođača i nedostatak
gotovog novca, kao i to što ne-
fonda i razvoja ostalih grana poljoprivrede, Turković je izrazio
uvjerenje da će Regionalni centar
za razvoj poljoprivrede i sela u organizacionom, stručnom i naučnom pogledu pružiti odlučujući
doprinos i biti nezaobilazni partner poljoprivrednih proizvođača,
organizacija i institucija posvećenih razvoju poljoprivrede i sela.
Obraćajući se prisutnima u
ime osnivača centra, ministar u
žeg mesa, mesnih prerađevina,
mlijeka i mliječnih proizvoda,
šumskog i ljekovotog bilja i šumskog voća”, kazao je Ugljanin i
dodao da su to neprocjenjivi potencijali ovoga kraja.
„Poljoprivredni proizvodi sa
specifičnim geografskim - sandžačkim porijeklom su šansa da
budemo prepoznatljivi u cijelom
svijetu”, naglasio je ministar
Ugljanin, ističući da će Regiona-
mamo dobre tehnologije”, kazao
je ministar Petrović, ističući neophodnost unapređenja znanja
poljoprivrednika, kao i postupaka
i procedura u obezbjeđenju neophodnih finansijskih sredstava.
Zamjenik predsjednika opštine Sjenica, Hazbo Mujović,
podsjetio je da je opština Sjenica
poznata kao jedna od najnerazvijenijih opština u Srbiji, ali i kao
opština sa izuzetnim prirodnim i
Šansa za razvoj
Pod pokroviteljstvom i na inicijativu Kancelarije za održivi razvoj
nedovoljno razvijenih područja, u
Sjenici je, 5. septembra 2011. godine, otvoren prvi Regionalni
centar za razvoj poljoprivrede i
sela na području Republike Srbije.
Djelovanje centra usmjereno je na
opštine sandžačkog regiona - Sjenicu, Tutin, Prijepolje, Priboj,
Novu Varoš i grad Novi Pazar.
Centar su otvorili ministar
poljoprivrede i trgovine Dušan
Petrović, ministar bez portfelja u
Vladi Srbije dr. Sulejman Ugljanin
i ministar rada i socijalne politike
Rasim Ljajić, u prisustvu predstavnika diplomatskog kora iz Beograda, velikog broja građana i
privrednika iz Sjenice i okolnih
gradova.
Predsjednik opštine Sjenica
Muriz Turković rekao je da je
osnivanje Regionalnog centra za
razvoj poljoprivrede i sela za Sjenicu i susjedne opštine izuzetno
značajan događaj, prije svega,
zbog činjenice da je strateško
opredjeljenje ovog regiona razvoj
poljoprivrede i sela, proizvodnja
zdrave hrane, očuvanje životne
sredine i razvoj turizma.
„U nastojanju da ostvarimo
ciljeve održivog razvoja oslanjamo se, prije svega, na sopstvene prirodne i ljudske resurse,
težimo iskoraku ka boljem i kvalitetnijem životu građana i izlasku
iz kruga privredno nedovoljno
razvijenog područja“, kazao je
Turković. Ističući da razvoj poljoprivrede i sela podrazumjeva veće
subvencije i ukupna ulaganja u
razvoj poljoprivrede i izgradnju
nedostajuće putne i druge infra-
ljudskim potencijalima.
Ističući da je oslonac razvoja
čitavog kraja u proteklom periodu
bila poljoprivreda i da će ona i u
narednom periodu biti glavni
strateški pravac razvoja Sjenice,
Mujović je kazao da Regionalni
centar za razvoj poljoprivrede i
sela treba da bude jedan od glavnih pokretača sveukupnog privrednog razvoja, kako Sjenice,
tako i čitavog regiona.
„Njegovim
otvaranjem započinjemo
jednu novu fazu
u životu svih
građana
na
ovom području,
fazu koja će
svima
nama
obezbjediti
bolju i sasvim
izvjesniju i perspektivniju bud u ć n o s t “,
naglasio je on,
izražavajući zahvalnost Vladi
Republike Srbije, kao i svim domaćim i međunarodnim organizacijama, na
podršci mnogim razvojnim projektima realizovanim u proteklom
periodu u opštini Sjenica.
„Istovremeno, želim da izrazim svoje očekivanje i uvjerenje
da će u narednom periodu nivo
investicija i ulaganja u ovaj kraj
biti daleko veći i da će se na taj
način osigurati izlazak naše opštine iz kruga nerazvijenih i ravnomjerniji razvoj svih opština u
okruženju i cijele zemlje“, kazao je
Mujović.
„Ovakvim i drugim sličnim
projektima želimo da pošaljemo
poruku svim domaćim i stranim
investitorima da je ovo područje
otvoreno za sve, kao i svim našim
građanima da je naša vizija moderna, razvijena i za život daleko
bolja Sjenica. Projekat kakav je
Regionalni centar za razvoj poljoprivrede i sela, kao i sve ono čime
smo u posljednje vrijeme počeli
mijenjati lik Sjenice, pružaju potpunu garanciju da osnove za sve
to postoje i da naši građani i u narednom periodu mogu očekivati
napredak u svim sferama života“,
poručio je Mujović.
Govoreći o samom osnivanju
Regionalnog centra za razvoj poljoprivrede i sela, direktor ovog
centra Esad Hodžić istakao je da
će se postavljeni ciljevi za unapređenje poljoprivredne proizvodnje
ostvariti kroz edukaciju i podizanje svijesti poljoprivrednih proizvođača o potrebi primjene
savremenih metoda i standarda u
poljoprivredoj proizvodnji. U tom
smislu, Hodžić je najavio podršku
poljoprivrednim proizvođačima u
izradi biznis planova i dobijanju
sredstava iz fondova Evropske
unije, raznih donatorskih organizacija i razvojnih agencija.
6 Sand`a~ke novine H R O N I K A
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA RAZVOJ U SJENICI
Partner za održivi razvoj
Povodom otvaranja Regionalnog
centra za razvoj poljoprivrede i
sela, u specijalno opremljenoj kongresnoj sali sjeničkog hotela „Borovi”, 5. septembra 2011. godine,
održana je međunarodna konferencija „Partner za održivi razvoj”.
Organizator konferencije bila je
Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja, u
čijoj se nadležnosti nalazi 48 nedovoljno razvijenih opština, u saradnji sa opštinom Sjenica i
Regionalnim centrom za razvoj
poljoprivrede i sela. Konferenciji je
prisustvovalo više od 400 učesnika,
predstavnika Vlade Republike Srbije, diplomatskog kora, narodni
poslanici u Skupštini Srbije iz Sandžaka, predstavnici domaćih i međunarodnih razvojnih agencija i
institucija, gradonačelnici i predsjednici nedovoljno razvijenih opština, predstavnici bankarskog
sistema, nevladinog sektora, poljoprivredni proizvođači, biznismeni
i drugi. Rad konferencije pratilo je
preko 30 novinara iz više od 15 televizijskih kuća, redakcija novinskih i drugih agencija.
su se obratili ministri u Vladi Srbije
dr. Sulejman Ugljanin i Dušan Petrović, predsjednik opštine Sjenica,
Muriz Turković, kao i pomoćnik
predsjednika opštine Sjenica zadužen za razvoj, Senad Mahmutović.
Govoreći u uvodnom obraćanju na konferenciji o ciljevima
Kancelarije za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja, direktor ove kancelarije, ministar dr.
Sulejman Ugljanin, izrazio je očekivanje da bi preko regionalnih
centara za ravoj poljoprivrede i
sela, opštine koje su živjele od,
kako je kazao, humanitarne pomoći, trebalo da postanu one koje
će puniti državni budžet.
„Regionalni centar za razvoj
poljoprivrede i sela u Sjenici ima
za cilj da podstakne razvoj poljoprivrede u sandžačkim opštinama”, kazao je ministar Ugljanin,
dodajući da Pešterska visoravan i
Sandžak imaju preduslove za razvoj poljoprivrede i stočarstva.
„Već smo prepoznatljivi u zemlji i u svijetu po proizvodnji svježeg
mesa i mesnih prerađevina, mlijeka
i mliječnih proizvoda, šumskog i
njegovim riječima, registrovani
poljoprivrednici koji žive u nerazvijenim opštinama već sada lakše
mogu da dođu do novca iz budžeta, jer za njih ne važi opšti
uslov za odobravanje subvencija o
obaveznom uplaćenom doprinosu
za penzijsko osiguranje.
Govoreći o značaju otvaranja
Regionalnog centra za razvoj po-
ljekovitog bilja i šumskog voća. Poljoprivreda je potencijal naše zemlje, a poljoprivredni proizvodi sa
geografskim porijeklom, posebno
sandžačkim porijeklom, su naša
šansa”, rekao je ministar Ugljanin.
Ističući da Vlada Republike
Srbije želi da pomogne razvoj u
nerazvijenim opštinama, ministar
Ugljanin je naglasio da je održivi
razvoj i ravnomjerni regionalni
razvoj ustavna kategorija.
“Mi ne činimo ništa novo. Jedino se trudimo da tu vrlo važnu
ustavnu odredbu primjenimo na
terenu”, poručio je on.
Ministar poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede
Dušan Petrović je naglasio da će
Vlada Srbije učiniti sve što je u
njenoj moći da se pomogne nedovoljno nerazvijene opštine. Prema
ljoprivrede i sela u Sjenici, ministar Petrović je kazao da je to
„izvanredna ideja zbog toga što će
ova kancelarija, kao i druge koje će
u narednim mjesecima biti otvorene širom Srbije, pomoći ljudima
da više zarade od poljoprivrede”.
Istakavši da je najveći problem
u poljoprivredi Srbije nedostatak
znanja, što pokazuju nedovoljni
prinosi i proizvodnja u toj oblasti,
a da uprkos tome ima dvije hiljade
nezaposlenih agronoma, ministar
Petrović je rekao da će biti zaposlen svaki nezaposleni agronom
koji „želi da radi za Vladu Republike Srbije, ovaj centar i one koji
će tek biti formirani, kako u razvijenim tako i u nerazvijenim područjima Republike Srbije”.
Predsjednik opštine Sjenica,
Muriz Turković ukazao je na ve-
Veliko interesovanje za konferenciju
Cilj ove konferencije, kojom je
predsjedavao ministar u Vladi Srbije i direktor Kancelarije za održivi razvoj nedovoljno razvijenih
područja dr. Sulejman Ugljanin, je
bio da se na jednom mjestu okupe
predstavnici Vlade, nedovoljno
razvijenih opština u Srbiji, domaćih i međunarodnih razvojnih
agencija i institucija, privrednici i
predstavnici poljoprivrednih gazdinstava, kako bi se čuli realni
problemi sa kojima se poljoprivrednici susreću i razmotrili potencijali i načini podrške razvoja
poljopriverede i sela ovog regiona.
U prvom dijelu konferencije
prikazan je promotivni film TV
Avala „Druga strana Srbije” o poljoprivrednim i drugim potencijalima opština u sandžačkom
regionu, a nakon toga prisutnima
like prirodne potencijale kojima
raspolaže opština Sjenica, ističući
da je poljoprivreda bila i da u budućnosti treba i da ostane okosnica razvoja sjeničkog i čitavog
sandžačkog kraja.
Turković je iznio podatke o
broju stočnog fonda u opštini Sjenica, ukazujući na činjenicu da se u
posljednje dvije decenije on drastično smanjio, što je doprinjelo i znatnijem osiromašenju stanovništva.
Pomoćnik predsjednika opštine Sjenica za razvoj, Senad
Mahmutović istakao je da je inicijativa za osnivanje Regionalnog
centra za razvoj poljoprivrede i
sela potekla od grupe ljudi iz opština sandžačke regije i strukovnih
udruženja, da je inicijativu prihvatila opština Sjenica a konkretno
podržala i realizovala Kancelarija
za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja ministara dr. Sulejmana Ugljanina.
Izražavajući očekivanje da će
Regionalni centar omogućiti poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima da unaprijede, osavremene i povećaju svoju proizvodnju,
kao i brži i efikasniji pristup državnim subvencijama, premijama i
podsticajnim sredstvima, Mahmutović je naglasio da će “Regionalni
centar kroz različite programe edukacija i stručnih obuka pomoći
proizvođačima u uvođenju novih
tehnologija, osvajanju novih tržišta i
podržati njihovo učešće na domaćim i međunarodnim sajamskim i
privrednim manifestacijama”.
“Naša je vizija da Regionalni
centar u budućnosti, uz podršku
Državnog univerziteta i novoosnovanog Poljoprivrednog fakulteta u Novom Pazaru, preraste u
Institut za poljoprivredu”, poručio
je Mahmutović, dodajući da u tom
smislu, pored razvoja poljoprivrede, opština Sjenica radi para-
lelno i na povećanju kapaciteta lokalne samouprave, kako bi se na
taj način, kako je kazao, doprinjelo
unapređenju poslovanja naših
preduzetnika, malih i srednjih
preduzeća u oblasti turizma, tekstila, trgovine i usluga.
Tokom drugog dijela konferencije svoje programe podrške
razvoju poljoprivrede su prisutnim gostima predstavili i Nacionalna agencija za regionalni
razvoj, USAID Agrobiznis Projekat, Program Evropskog partnerstva sa gradovima - PROGRES i
Češka razvojna agencija.
Povod za organizovanje Konferencije „Partner za održivi razvoj” bilo je otvaranje Regionalnog
centra za razvoj poljoprivrede i
sela u Sjenici, koji će biti zadužen
za podršku poljoprivrednicima u
pet nedovoljno razvijenih opština
sandžačkog regiona - Sjenici, Tutinu, Prijepolju, Priboju, Novoj
Varoši i u gradu Novom Pazaru.
Osnovne aktivnosti Regionalnog centra za razvoj poljoprivrede i sela biće usmjerene ka
edukaciji poljoprivrednika, njihovoj podršci u cilju nastupa na sajmovima, načina proizvodnje
zdrave organske hrane i stvaranje
robnih marki za određene poljoprivredne proizvodnje sa oznakom geografskog porijekla, a sve
u cilju poromocije, modernizacije,
razvoja i unapređenja poljoprivredne proizvodnje.
Kako je najavljeno iz Kancelarije za održivi razvoj nedovoljo razvijenih područja koja je ovaj
projekat finansirala sa 10 miliona
dinara u okviru programa podrške
održivom razvoju poljoprivrede u
Sandžaku čija je ukupna vrijednost
100 miliona dinara, u narednom
periodu očekuje se otvaranje sličnih
regionalnih centara i u drugim nerazvijenim regionima u Srbiji.
H R O N I K A Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
ZLOČINAČKI NAPAD NA BOŠNJAKE U BARAMA KOD SJENICE
Brutalno ubijen penzioner
U užičkom Zdravstvenom centru, rano ujutru, u
petak 9. septembra, preselio je Husein
Derdemez (71) iz sela Bare kod Sjenice. Njega
su, dva dana ranije, pretukla trojica maskiranih
razbojnika koji su upali u kuću u kojoj su sami
živjeli Husein i njegova supruga Ema.
“Husein je primljen u bolnicu s brojnim
povredama po glavi i tijelu. Bio je doslovce sav
modar! Učinili smo sve šta smo mogli da ga
spasemo, ali su, nažalost, povrede bile veoma
teške”, rečeno je medijima u užičkoj bolnici.
Krvavi zločin odigrao se 7. septembra uveče,
kada su trojica razbojnika upala u kuću
Derdemeza. Prema jednoj verziji, oni su lupali
na vrata i predstavili se kao policajci, a onda su
napali starce i od njih oteli 1.600 eura i 22.000
dinara.
„Kuća je bila puna krvi! Po svemu sudeći,
razbojnici su ih krvnički, rukama, nogama i
pištoljem, tukli tražeći od njih novac”, kažu
bolje upućeniji u cijeli slučaj.
Prebijene starce, sve u krvi, razbojnici su vezali
selotejp trakom, ugasili svjetlo u kući,
zaključali vrata i nestali. Tokom noći Husein i
Ema su uspjeli da se oslobode i telefonom
pozovu pomoć, ali Husein je, na žalost,
podlegao povredama.
Bošnjačko nacionalno vijeće oštro je osudilo
napad na kuću i zločinačko ubistvo Huseina
Derdemeza (71), bivšeg prosvjetnog radnika i
književnika u penziji, u selu Bare kod Sjenice.
“Tražimo od Ministarstva unutrašnjih poslova
da hitno sprovedu istragu, pronađu počinioce
ovog djela, privedu ih pravdi i rasvijetle čitav
događaj”, kaže se u saopštenju Izvršnog
odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća
povodom ovog slučaja.
Rhm. Husein Derdmez dugi niz godina radio
je u Osnovnoj školi„Sveti Sava” na Barama,
kao nastavnik srpskog jezika i književnosti, a
pored prosvjetnog rada pisao je i književna
djela. Nedavno, Derdemez je svoju bogatu
ličnu biblioteku, sa veliki brojem djela iz
bošnjačke književnosti, poklonio sjeničkoj
biblioteci„Muhamed Abdagić”.
Skrnavljenje muslimanskih
paljenjem automobilskih guma ispred
objekta. Dan kasnije beogradska policija
uhapsila je A. Ramadana, zvanog „Babuš”
(24) iz Borče, osumnjičenog za ovaj napad.
Protiv njega je, kako je navedeno u
policijskom saopštenju, podignuta krivična
prijava zbog izazivanja nacionalne, rasne i
vjerske mržnje i netrpeljivosti.
Samo dan kasnije, 6. septembra, otkriveno
je da je na muslimanskom groblju u mjestu
Sušica, u blizini Brnjice (opština Sjenica),
polomljena hajrat ploča.
Nišani na starom muslimanskom groblju u
Sušici, koji potiču iz perioda od početka 17tog stoljeća, pa sve do prve polovine 19-tog
stoljeća, nisu oštećeni, kao ni ograda na
groblju podignuta prije izvjesnog vremena.
Prema dostupnim podacima, na širem
području Brnjice sve do 1935/36. godine
živjelo je bošnjačko stanovništvo.
Bošnjačko nacionalno vijeće izrazilo je
veliku zabrinutost povodom posljednjih
slučajeva oštećenja na bošnjačkim
kulturnim dobrima, nadgrobnim
spomenicima i grobljima u Sandžaku i šire.
O skrnavljenju hajrat ploče na groblju, kao i
o eventualnom počiniocu ovog nedjela,
nema, za sada, nekih podrobnijih
informacija.
vjerskih objekata
Na prvi dan Ramazanskog bajrama u
Novom Pazaru oskrnavljeni su i porušeni
stari mezari na Velikom groblju, a na
Gazilaru su osvanuli grafiti na Ahmed Gurbi
Babinom turbetu. Oštećeni spomenici
zaštićeni su i ubilježeni kao dio bogate
bošnjačke kulturne baštine.
Nekoliko dana nakon ovog slučaja, grupa
U SLICI I RIJEČI
huligana napala je vjerski objekat u
beogradskom naselju Borča u opštini
Palilula i tom prilikom polupala prozore na
ulaznoj strani džamije.
U saopštenju Rijaseta Islamske zajednice
Srbije dostavljenom medijima u vezi sa tim
se navodi da je pokušano provaljivanje
ulaznih vrata, te izazivanje požara
Republika Srbija
GRAD NOVI PAZAR
Gradska uprava Novi Pazar
Odeljenje za stambeno komunalne poslove i zaštitu životne sredine
Odsek za zaštitu životne sredine
Novi Pazar
15. 08. 2011. godine
objavljuje
OBAVEŠTENJE
O DONETOM REŠENJU KOJIM JE UTVRĐENO DA JE POTREBNA
PROCENA UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU
Na zahtev nosioca projekta „Sadović Petrol“ d.o.o. ul. Dubrovačka bb. u Novom
Pazaru, Odeljenje za stambeno komunalne poslove i zaštitu životne sredine, Odsek
za zaštitu životne sredine, sprovelo je postupak odlučivanja o potrebi procene
uticaja projekta na životnu sredinu za projekat - izgradnja benzinske i gasne
stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila, na kat. parceli 3685/3 KO Novi
Pazar, opština Novi Pazar, potes Čerkez mahala u ul. Save Kovačevića.
U sprovedenom postupku doneto je rešenje 09 br. 501-252/11 od 15. 08. 2011.
g. da je za predmetni projekat potrebna procena uticaja na životnu sredinu.
Navedeno rešenje zasniva se na analizi zahteva nosioca projekta i podataka o
posmatranoj lokaciji, karakteristikama i mogućim uticajima na životnu sredinu,
uzimajući u obzir učešće javnosti u postupku, kao i kriterijume propisane Uredbom
o utvrđivanju Liste projekta za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu
sredinu („Sl. glasnik RS“, br. 114/08).
Na osnovu karakteristika planiranog projekta nosiocu projekta određuje se izrada
Studije o proceni uticaja na životnu sredinu u skladu sa Pravilnikom o sadržini
studije o proceni uticaja na životnu sredinu („Sl. glasnik RS“, br.69/05).
Nosilac projekta je u obavezi da u zakonskom roku podnese zahtev za davanje
saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu.
Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvršiti uvid i izjaviti žalbu na doneto
rešenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog rešenja.
Žalba se izjavljuje Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja a preko
prvostepenog organa.
Obaveštenje se objavljuje na osnovu čl. 29. Zakona o proceni uticaja na životnu
sredmu („Sl. glasnik RS“, br. 135/04 i 36/09).
Samostalni stručni saradnik
Remzija Dražanin, dipl. ing. met.
Sa svojim registarskim tablicama, Sjenica je, kako se čini, počela dobijati i potpuno novo, daleko ljepše i bolje „ruho”. Naime,
posljednjih dva-tri mjeseca ne staju radovi na izgradnji infrastrukture u Sjenici i okolini. O čemu se radi najbolje svjedoči i par
fotografija o toj “novoj” Sjenici.
Nova Sjenica
8 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
Skupština u načelu
usvojila izborni zakon
I dalje bez državne vlade BiH
Predsjednici šest političkih partija koje čine
kolegijum u parlamentu BiH nisu približili stavove
o formiranju Savjeta ministara BiH. U Mostaru je
održan sastanak o formiranju državne vlade, 11.
mjeseci, nakon održanih opštih izbora.
Predstavnici političkih partija su približili stavove u
vezi s donošenjem zakona o popisu stanovništva i
državnoj pomoći i raspodjeli vojne imovine.
Predsjednik SNSD-a i Milorad Dodik naglasio je
neophodnost formiranja novog saziva Savjeta
ministara BiH na principima rotacije i konsenzusa.
On je ponovio da njegovom entitetu pripadaju
četiri ministarska mjesta, uključujući i mjesto
ministra inostranih poslova BiH.
Predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija potvrdio
da će u narednih nekoliko dana biti intenzivirani
bilateralni i multilaterarni razgovori političkih
lidera u BiH.
Predsjednici dvije hrvatske partije - HDZ BiH i HDZ
1990, izrazili su uvjerenje da je današnji sastanak
svojevrsni uvod u početak izlaska iz političke krize
u BiH.
Sastanku su prisustvovali lideri SNSD-a, SDS-a,
HDZ-a, HDZ-a 1990, SDA i SDP-a. Novi sastanak,
koji organizuje SDP, biće održan 15. septembra u
Sarajevu.
Poslanici crnogorske Skupštine usvojili su u načelu
Zakon o izboru poslanika i
odbornika. Zakon su podržali
poslanici vladajuće koalicije
(DPS i SDP) i, Socijalističke
narodne partije, dok su protiv
bili poslanici albanskih partija.
Usvajanje izbornog zakona
u načelu ne znači i konačno
usvajanje izbornog zakona, koji
je uslov za dobijanje datuma
pregovora sa Evropskom unije,
a ukoliko dođe do dogovora
oko naziva jezika, opozicionari
će zakon podržati u cjelini.
Predsjednik Socijalističke
narodne partije (SNP) Srđan
Milić kazao je da njegov prijedlog da se nastavni predmet
zove crnogorski;srpski jezik i
književnost nije prihvatljiv za
premijera Igora Lukšića i vladajući većinu.
On je na konferenciji za
novinare podsjetio šta je sve
nuđeno. Opozicija je nudila da
se nastavni predmet zove maternji jezik i književnost, nakon
toga crnogorski, srpski/maternji jezik i književnost, potom
crnogorski-srpski, bosanski,
hrvatski jezik i književnost i
posljednji prijedlog crnogorski;
srpski jezik i književnost.
“Sve ovo što je predložila
opozicija do ovog trenutka je
odbijeno. Sve ovo što smo
predložili, a to je moja obaveza
da kažem i u ime gospodina
Medojevića i Mandića, je i
dalje na stolu.
Svaki od ovih predloga koji
smo predložili je ponuda predsjedniku Vlade i parlamentarnoj većini – predsjedništvu
DPS-a i SDP-a, da izađemo iz
ove krize”, rekao je Milić.
Njegova partija je podržala
izborni zakon u načelu što će
ostaviti još nekoliko sati da se
vlast i opozicija dogovore oko
ravnopravnosti srpskog jezika.
“Ukoliko scenario bude
negativan i ukoliko budemo
došli u situaciju da dobijemo
negativan odgovor na našu
borbu za ravnopravnost srpskog jezika, poslanici SNP-a
neće učestvovati u glasanju o
izbornom zakonu u cjelini.
Ostaćemo u sali da to kažemo
i kolegama iz ostalih partija”,
poručio je Milić.
Lider SNP-a tvrdi da je
pozvao Evropsku komisiju da
Crnoj Gori da datum za početak pristupnih pregovora, bez
obzira na to da li se usvoji izborni zakon. To bi, kako je ob-
jasnio, bilo u interesu građana
Crne Gore
Izborni zakon mogao bi
biti usvojen na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore ako
i Pokret za promjene potvrdi
da je za njih prihvatljivo da se
nastavni predmet u školama
nazove “Crnogorski; srpski,
bosanski, hrvatski jezik i književnosti”.
To rješenje izbilo je u prvi
plan, nakon što je u srijedu popodne premijer Igor Lukšić
odbio ideju SNP-a, Nove i PzPa da se nastavni predmet zove
Crnogorski-srpski, bosanski i
hrvatski jezik i književnost, jer
kako je navedeno iz Vlade,
opozicioni predlog u sebi sadrži neprihvatljive elemente.
Prije toga je opozicija odbacila predlog DPS-a da ime
nastavnog predmeta bude
“Crnogorski/srpski, bosanski,
hrvatski jezik i književnost”.
Prema izvorima iz vladajuće koalicije lider SNP Srđan
Milić je ranije “dao saglasnost” na predlog da se predmet nazove “Crnogorski;
srpski, bosanski, hrvatski
jezik i književnosti”, što je
prihvatljivo i za PzP, za razliku od Nove.
Ivo Josipović
najomiljeniji političar
Makedonija slavi dvije
u Hrvatskoj
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović je
najomiljeniji političar u Hrvatskoj, kojeg
pozitivno ocjenjuje 44,6 odsto ispitanika, pokazalo je istraživanje agencije
"Promocija plus", a prenio HTV.
Prema istoj anketi, "lijeva koalicija" vodi u odnosu na vladajuću,
mada su obije zabilježile pad podrške.
Kada bi izbori bili održani sjutra ljevica bi dobila povjerenje 37 odsto građana, a vladajuća koalicija 24,6 odsto.
Među političarima na drugom
mjestu iza Josipovića nalazi se guverner Željko Rohatinski sa podrškom od
devet odsto anketiranih kome, kako se
navodi, povezivanje sa "Agrokorom"
nije naškodilo.
Slijedi premijerka Jadranka Kosor
sa 7,6 odsto, a iza nje je lider Socijaldemokratske partije Zoran Milanović
sa 6,2 odsto.
Sve ostale stranačke i nezavisne
liste su prema istraživanju ispod izbornog praga.
Milanovićeva SDP je na vrhu ljestvice političkih stranaka, a osim HDZa i SDP-a, kao samostalnih stranaka,
još samo HNS prelazi izborni prag.
Obje vodeće stranke zabeilježile su
pad podrške, a bivši premijer Ivo Sanader na ljestvici je negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje "vrlo
uvjerljiv" i sa značajnom prednošću u
odnosu na druge političare.
decenije samostalnosti
Makedonija obilježava 20 godina od
proglašenja nezavisnosti, a
centralna proslava biće održana
uveče na gradskom trgu u Skoplju.
Proslava će početi ispred parlamenta
gdje će predsjednik Sobranja Trajko
Veljanovski predati Gardi Republike
Makedonije Deklaraciju nezavisnosti
iz 1991. godine.
Makedonija je proglasila
nezavisnost i izašla iz SFRJ 8.
septembra 1991. godine kada se 95
odsto građana na referendumu
izjasnilo za nezavisnost.
Na taj referendum nisu izašli
makedonski Albanci. Predsjednik
države Đorđe Ivanov će, poslije
svečanog defilea ulicama grada,
unijeti dekalarciju u novoizgrađeni
Muzej makedonske borbe.
Potom će na 40-metarskoj sceni na
trgu biti održan muzičko-scenski
spektakl "Makedonium", gdje će biti
puštena u rad i fontana ispod
monumentalnog spomenika Ratnik
na konju.
Proslava će biti završena mužičkim
hepeningom u kome će učestvovati
90 pjevača i bendova koji su
obilježili muzičku istoriju u proteklih
20 godina.
Dvije decenije državnosti
obilježavaju se i propratnim
aktivnostima kao što su svečana
sjednica Sobranja i svečana
akademija u Makedonskoj operi i
baletu.
Povodom jubileja, pušten u rad
rekonstruisani aerodrom
"Aleksandar Veliki" u Skoplju, a grad
je dobio nove autobuse za javni
prevoz.
S V I J E T Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
TUSRKA I PALESTINA
Stravičan bilans
rata u Libiji
Palestinac sa turskom zastavom u pojasu Gaze
Erdogan ide u Gazu?
Tursku i Izrael čekaju novi izazovi
poslije spuštanja odnosa na nivo
drugih sekretara i stavljanja „na
led” vojne saradnje.
„Premijer Tajip Erdogan će
uskoro posjetiti Gazu”, otkrivaju
turski novinari. Zvanično je potvrđeno da će Erdogan otputovati u
Kairo. Poslije konsultacija sa egipatskim domaćinima, biće odlučeno da li će produžiti u Gazu, koju
Izrael već nekoliko godina drži pod
blokadom pod izgovorom sprječavanja naoružavanja Hamasa.
U Izraelu će, sigrurno, ovo doživjeti kao novu provokaciju Ankare, koja traži ukidanje blokade
Palestinaca. To je i bio neposredan povod za poremećaj u koji su
prije tri godine zapali odnosi između dvije decenijama prijateljske zemlje.
„Vi ubijate civile”, optužio je
premijer Erdogan Izrael, koji je
početkom 2009. godine u višednevnim napadima na Gazu ubio
više od 1.400 Palestinaca, uglavnom civila. Te Erdoganove riječi
su naišle na aplauze, ne samo u
Turskoj, nego i mnogim zemljama Bliskog istoka.
OBAMA
Kada je Izrael odbio da se izvini Ankari zbog ubistva devet
turskih državljana na brodu koji
je prevozio pomoć Gazi, odnosi
su se našli na ivici prekida. Ali,
kako izgleda, sadašnji „diplomatski rat” se na ovome neće završiti.
„Mi ćemo uskoro početi pripreme za podizanje zahtjeva da
Međunarodni sud pravde u Hagu
ocijeni legalnost blokade Gaze”,
zvanično je rečeno u Ankari.
U Turskoj, također, kažu da će
se angažovati na pokretanju postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu protiv
izraleskih komandosa koji su na
brodu „Mavi Marmara”, 31. maja
prošle godine, ubili turske državljane koji su prenosili humanitarnu pomoć Gazi.
U Ankari kažu da će pojačati
svoje vojno prisustvo u istočnom
Mediteranu.
„Naši brodovi će ubuduće biti
često u tim vodama”, zvanično je
potvrđeno u Ankari.
Sadašnji diplomatski spor između dvije zemlje izazvao je zabrinutost u Ujedinjenim nacijama
i Americi koja je strateški savez-
nik Turske i Izraela. Vašington je
bezuspješno pokušao da se taj
spor riješi iza zatvorenih vrata u
diplomatskim kontaktima između dvije zemlje. Najnoviji razvoj bi, kako se strahuje, mogao da
se nepovoljno odrazi na mirovni
proces na Bliskom istoku.
„Mi smo zabrinuti zbog sadašnjeg pogoršanja odnosa između
naših strateških saveznika u
NATO-u i na Bliskom istoku”,
kažu u Stejt Departmentu.
U toku su pojedinačni kontakti između visokih američkih,
turskih i izraelskih diplomata,
pošto Bijela kuća pokušava da
svoje saveznike vrati za pregovarački sto i normalizaciji odnosa.
Ankara u ovom sporu ima
punu podršku Organizacije za
islamsku saradnju, koja okuplja
više od 50 zemalja svijeta.
„Komisija UN koja je istraživala oružani incident na turskom
brodu u Mediteranu je propustila
priliku da zauzme nepristrasnu
poziciju i mi ćemo inicirati novu
nezavisnu istragu”, izjavio je generalni sekretar te organizacije Ekmeledin Ihsanoglu.
Najmanje 30.000 ljudi je poginulo, a
50.000 ranjeno, tokom šestomjesečnog
građanskog rata u Libiji, saopštio je
privremeni ministar zdravlja Nadži
Barakat. Barakat je rekao da je njegova
procjena zasnovana, dijelom, na
izvještajima iz bolnica, lokalnih vlasti i
bivših pobunjeničkih komandanata.
Konačan bilans žrtava biće urađen za
nekoliko sedmica, rekao je Barakat,
ukazavši da očekuje da se broj poginulih
i ranjenih poveća u odnosu na sadašnje
brojke. Najmanje 4.000 ljudi i dalje se
vodi kao nestalo, pretpostavlja se ili da
su poginuli ili da su u zatvorima u
preostalim Gadafijevim uporištima, kao
što je Gadafijev rodni grad Sirt, istakao je
Barakat.
Istražni timovi rade na otkrivanju tajnih
grobnica zatvorenika koje su pobile
Gadafijeve snage.
Od 30.000 poginulih, oko polovina su
Gadafijevi borci, rekao je Barakat. Prema
njegovim saznanjima, Kamisova
brigada, kojom je komandovao
Gadafijev sin Kamis i koja je bila jezgro
Gadafijeve vojske, izgubila je oko 9.000
vojnika.
Najpogođeniji grad je Misrata, treći po
veličini libijski grad, u kome su se bivši
pobunjenici sa Gadafijevim snagama
borili dva mjeseca. Najmanje 2.000
bivših pobunjenika i civila je ubijeno u
Misrati, a na hiljade je ranjeno, od kojih
je 900 izgubilo udove, rekao je Barakat.
Izvještaj još nije kompletiran pošto su
zapadna područja Libije i dalje pod
kontrolom Gadafijevih sljedbenika.
Pobunjenici su ušli u Tripoli 21. avgusta,
a kontrolu su preuzeli tek poslije sedam
dana žestokih uličnih okršaja. Prema
Barakatu, najmanje 1.700 pobunjenika
je poginulo u borbi za Tripoli, uključujući
i oko 100 civila.
Odobrena izgradnja
džamije u Atini
zabrinut zbog ekonomije
Predsjednik SAD Barak Obama izjavio je
da su ovo teška vremena za zaposlene
Amerikance, ali još teža za one koji
traže posao, među kojima je mnogo
onih koji to već dugo čine.
On je rekao da bi nezaposleni
Amerikanci trebalo da se vrate na posao
u okviru sveobuhvatnog programa
podsticanja posustale ekonomije.
Obama je dodao da zemlja može da
obezbijedi bolju ekonomsku budućnost
otvaranjem radnih mesta u izgradnji
infrastrukture i zatražio od Kongresa da
se uključi u infrastrukturni program.
Obama je obilježio Praznik rada
govorom u Detroitu, jednom od
ekonomski najugroženijih gradova u
Sjedinjenim Državama.
U vrijeme sporog ekonomskog rasta i
visoke nezaposlenosti, američki
predsjednik je priznao ono što je
očigledno.
Grčki parlament je, na zahtjev stanovnika
muslimanske vjeroispovijesti, odobrio
izgradnju džamije u Atini, javili su mediji.
Izgradnju džamije, koja će koštati 15
miliona eura, finansiraće grčka država.
Još 1983. godine počele su debate o
izgradnji džamije u Atini, u kojoj živi oko
milion muslimana i koja je jedini glavni grad
u Evropi bez takvog vjerskog objekta.
Muslimani koji su u Atinu došli iz arapskih
zemalja, Afrike i Indije, vjersku službu
obavljaju u kulturnim centrima, društvenim
objektima ili u privatnim kućama.
U Atini, u kojoj prema posljednjem popisu
živi oko 3,2 miliona stanovnika, ne postoji
muslimansko groblje.
10 Sand`a~ke novine H R O N I K A
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
Novi Pazar mjesto susreta
Holandska organizacija IKV
Pax Christi, sa partnerima UrbanInom, Gradom Novim Pazarom,
holandskom opštinom Puten,
Centrom za socijalnu edukaciju
Proni iz Hrvatske, te saradnicima,
Turističkom organizacijom Novi
Pazar i Sandžačkom agencijom za
ekonomski razvoj, SEDA, započela
je realizaciju jednogodišnjeg projekta “Novi Pazar mjesto susreta”.
Cilj projekta je povećanje mogućnosti zapošljavanja mladih i
unapređenje kvaliteta života lokalnih zajednica, kroz bolje korišćenje postojećih ljudskih, prirodnih i
historijskih kapaciteta u održivom
ekonomskom razvoju, sa naglaskom na turizam.
Gradonačelnik Novog Pazara
Meho Mahmutović kazao je da će
mladi Novog Pazara imati prilike
da se kroz ovaj projekat edukuju i
upoznaju sa iskustvima opštine
Puten i Holandije kao članice Evropske unije.
Direktorica Urban-ina Aida
Ćorović kaže da je ideja da se mijenja paradigma o Novom Pazaru
kojom je predstavljen i u Srbiji i
svijetu kao mjesto sukoba.
Specifičan cilj projekta je unapređenje međusektorske saradnje
u povećanju učešća mladih u lokalnom socio-ekonomskom razvoju.
Republika Srbija
GRAD NOVI PAZAR
Gradska uprava za izvorne i poverene poslove Novi Pazar
Odeljenje za stambeno komunalne poslove i zaštitu životne sredine,
Odsek za zaštitu životne sredine
07. 09. 2011. godine
objavljuje
OBAVEŠTENJE
O DONETOM REŠENJU KOJIM JE UTVRĐENO DA NIJE POTREBNA
PROCENA UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU
Na zahtev nosioca projekta, Jasmin Koca preduzetnik iz Novog Pazara, vlasnika
radnje „AUTOSERVIS KOCA”, Odeljenje za stambeno komunalne poslove i zaštitu
životne sredine, Odsek za zaštitu životne sredine, sprovelo je postupak odlučivanja
o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat postrojenja za upravljanje
neopasnim otpadom, kapaciteta DO 30 t dnevno u s. Požega bb. na kat. parceli
br. 1570/1, 1570/2, 1571 i 1569/3 KO Sitniče, opština Novi Pazar.
U sprovedenom postupku doneto je rešenje 09 br. 501-280/11 dana 05. 09. 2011.
g. da za predmetni projekat nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu.
Navedeno rešenje zasniva se na analizi zahteva nosioca projekta i podataka o
posmatranoj lokaciji, kapaciteta, karakteristikama i mogućim uticajima na životnu
sredinu, uzimajući u obzir učešće javnosti u postupku, kao i kriterijume propisane
Uredbom o utvrđivanju Liste projekta za koje se može zahtevati procena uticaja
na životnu sredinu („Sl. glasnik RS”, br. 114/08).
Na osnovu karakteristika planiranog projekta nosiocu projekta određuju se uslovi
i mere koje se odnose na sprečavanje, smanjenje i otklanjanje mogućeg štetnog
uticaja na životnu sredinu.
Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvršiti uvid i izjaviti žalbu na doneto
rešenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog rešenja.
Žalba se izjavljuje Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja a preko
prvostepenog organa.
Obaveštenje se objavljuje na osnovu čl. 29. Zakona o proceni uticaja na životnu
sredinu („Sl. glasnik RS”, br. 135/04 i 56/09).
Samostalni stručni saradnik
Remzija Dražanin, dipl. ing. met.
Ciljne grupe projekta su 3.000
stanovnika, 50 mladih bez radnog
iskustva, organizacije civilnog
društva, lokalne samouprave, te
biznis sektor Novog Pazara, Tutina i Sjenice.
Projektni gradovi su Novi
Pazar, Tutin i Sjenica, a krajnji korisnici projekta njihovi građani.
Projekat je finansijski, sa
150.000 eura, podržala Delegacija
EU u Republici Srbiji.
Novi konkurs za suvenir Novog Pazara
Komisija za izbor turističkog suvenira
Novog Pazara ponovila je već drugi
put konkurs za još dva mjeseca, jer ni
jedno od ponuđenih rješenja nije
zadovoljilo sve uslove.
Predsjednik komisije,
profesor na Državnm
univerzitetu u Novom
Pazaru, mr. Ervin Ćatović
smatra da autori nisu bili
obazrivi i da nisu ozbiljno
pristupili uslovima
konkursa.
„Pojedini autori uz idejno rješenje nisu
dostavili ono što je bilo potrebno od
prateće dokumentacije, dok su drugi,
koji su taj dio posla dobro odradili,
zanemarili specifične elemente samog
konkursa. Njihovo idejno rješenje
trebalo je da ima neku specifičnost i
autentičnost Novog Pazara, a ne
obilježja koja se vežu za većinu
gradova u Srbiji. Shodno svemu
ovome, odlučili smo da je ponavljanje
konkursa dobro za autore, ali i za sam
grad, jer bi u suprotnom trebali da
odaberemo neko od rješenja sa kojima
nismo zadovoljni do kraja”, rekao je
Ćatović.
On je izrazio očekivanje da autori koji
su se ranije prijavili na ovaj konkurs
otklone nedostatke, ali i da se prijave
novi, tako da će se između više idejnih
rješenja doći do najboljeg suvenira.
Učesnici konkursa treba komisiji da
dostave tekstualni opis svog idejnog
rješenja za suvenir grada, koji treba da
sadrži opis, dimenzije i kvalitet
materijala koji bi bio najpogodniji za
njegovu izradu.
Prema uslovima konkursa,
suvenir grada Novog Pazara
treba da bude lako prepoznatljiv
i vizuelno prijemčiv, kao i da
predstavlja odraz tradicije,
kulture, historijske i materijalne
baštine Novog Pazara.
Za učesnike konkursa predviđeno je
pet nagrada, i to prva u iznosu od 50
hiljada dinara, druga 30 hiljada, treća
20 hiljada, a četvrta i peta po 10
hiljada dinara.
U prethodnom konkursu pred
petočlanom komisijom našlo se 14
ponuda, sa kojima je konkurisalo 10
autora.
Nove škole u
Novom Pazaru
Novi Pazar će dobiti još dvije
nove osnovne škole. Izgradnjom
novih škola postojeće obrazovne
ustanove u Novom Pazaru biće
rasterećene i u njima će biti ukinuta treća smjena.
Jedna od dvije nove osnovne
škole, od preko 2.000 kvadrata, biće
izgrađena u samom gradu, pored
postojeće škole „Rifat Burdžević
Tršo”, dok će se druga škola graditi
u blizini upravne zgrade Sandžaktransa, ispod kružnog toka.
Kako se najavljuje, nakon izgradnje novih, uslijediće potpuna
rekonstrukcija postojećeg objekta
Osnovne škole „Rifat Burdžović
Tršo”, kao i nadogradnja Osnovne
škole u Požegi. Pored njih, u saradnji sa turskom razvojnom agencijom TIKA, u planu je i projekat
izgradnje škole kod nekadašnje
Fabrike obuće „Ras” .
A od ove školske godine djeca
i učenici iz Novog Pazara i okoline
svoje muzičke talente usvaršavaće
u svom kraju, u novootvorenoj
Srednjoj muzičkoj školi.
U nastavni proces Srednje muzičke škole u Novom Pazaru uključeni su eminenti profesori iz Srbije,
Crne Gore, Rusije i Ukrajine.
Škola zadovoljava najviše
standarde u pogledu prostora,
opreme i nastavnih sredstava koji
su specifični za srednje muzičko
obrazovanje, a sa koncertnim klavirom i ostalom potrebnom opremom posebno je opremljena i sala
za koncerte.
Srednja muzička škola u
Novom Pazaru u svom sastavu
ima vokalno instrumentalni i teoretski odsjek.
Obrazovni profili su muzički izvođač na klaviru, gitari, harmonici,
violini, flauti, klarinetu i solo pjevanje, a na teoretskom odsjeku obrazovni profil je muzički saradnik.
Pored muzičke, u ovoj obrazovnoj ustanovi obrazuje se i ekonomsko menadžerski kadar, a od
ove godine postoji i Gimnazija
opšteg tipa.
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
HIKAJE
BOŠNJAČKA KULTURNA BAŠTINA
Careva džamija u Sarajevu
Careva džamija je jedna od prvih džamija izgrađenih u Bosni i Hercegovini i
prva u Sarajevu.
Izgrađena je 1462. godine a njenu
izgradnju je finansirao i omogućio
osnivač grada Sarajeva Isa-beg Ishaković. Međutim, ova džamija je izgorjela
1480. godine, kada je despot Vuk Grgurević provalio sa vojskom iz Jajca i
popalio Sarajevo.
Na istom mjestu se ponovo gradi
džamija (po mišljenju jednih iz temelja, a po mišljenju drugih samo kupola
džamije je bila izgorjela, tako da je
samo ona ponovo rađena) i u današnjem obliku izgrađena je 1566. godine,
a njenu gradnju finansirao je sultan Sulejman Veličanstveni.
U to doba glavni arhitekta Carevine
bio je mimar Sinan i smatra se da je gradnju ove džamije realizovao jedan
od njegovih učenika ili saradnika.
To je centralni tip džamije sa
trostranim trijemom. Pošto je džamija u doba molitve (naročito petkom) morala primiti veliki broj
vjernika, ostavljeni su trijemovi sa
sve tri strane, s tim što su dva pobočna 1847. godine zazidana i pretvorena u tetime (pobočne prostorije).
Centralna kupola džamije ima
oblik polukruga u presjeku, tipično
za klasični period osmanske arhitekture, a smatra se da je stara kupola eliptičnog presjeka izgorjela u
požaru 1480.godine.
Tokom konzervatorskih radova krajem
prošlog stoljeća otkrivena su i parcijalno
restauirana četiri sloja zidne dekoracije, i
to iz XVI, XVIII i početka XIX stoljeća.
Osmougaona munara, čiji je šerefet
pokriven stalaktitima, predstavlja jednu
od najljepših starih munara u
Bosni i Hercegovini.
U groblju iza džamije nalaze se
vrijedni nadgrobni spomenici nastali u razdoblju od XV do XIX stoljeća. Za nekoliko arhaičnih nišana
iza mihraba pretpostavlja se da označavaju grob osnivača Sarajeva
Isa-bega Ishakovića.
Godine 1912. arhitekta Karl
Paržik je, poštujući modul, a koristeći elemente koji su viđani u izgradnji
bosanskih
kuća,
projektovao zgradu Ulema medžlisa i uspješno je ukomponovao u cjelinu sa Carevom džamijom.
HIKAJE
Kamen mudre žene
HIKAJE
Nasrudin hodža i graničari
Neka mudra žena, putujući planinom, nađe u jednom potoku dragi kamen.
Sutradan srete putnika koji bijaše gladan, te mudra žena otvori torbu da
mu da da nešto pojede. On ugleda dragi kamen u njenoj torbi, očara se
njime i zatraži od mudre žene da mu ga da. Mudra žena to učini bez
premišljanja.
Putnik pođe dalje, sav radostan zbog svoje dobre sreće. Znao je da
kamen dovoljno vrijedi da ga učini bogatim.
Ali, poslije nekoliko dana, vrati se on natrag i potraži mudru ženu. Kad je
nađe, dade joj kamen i reče: „Razmišljao sam. Znam koliko je ovaj kamen
vrijedan, ali ti ga vraćam u nadi da ću od tebe dobiti nešto što je mnogo,
mnogo vrednije. Ako možeš, daj mi to što imaš u sebi, a što ti je
omogućilo da mi s takvom lahkoćom daš ovaj skupocjeni kamen.”
Priča se, Nasrudin hodža je često prelazio iz Perzije u Tursku na leđima
magarca. Svaki put bi na magarca nabacio ogroman zavežljaj pun
svakakvih stvari, i s time prelazio iz zemlje u zemlju.
Graničari su znali da Nasrudin nešto krijumčari pa bi svaki put
zaustavljali i temeljito pretresali. Ali, koliko god tražili, nikako da
otkriju šta to Nasrudin prenosi. Kad bi ga upitali šta prenosi hodža bi se
uvijek našalio: „Ma, nešto krijumčarim”.
Dugo nakon toga, Nasrudin se naseli u Tursku i jedne prilike ga srete
jedan od onih graničara pa ga priupita: „Dina ti hodža, mnogo je prošlo
od kako si ono prelazio preko granice, hoćeš li mi sad reći šta si ono
„krijumčario” s onim magarcima.”
„Pa magarce”, reče hodža.
12 Sand`a~ke novine N AU K A
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
OKVIRNA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU NACIONALNIH MANJINA (KOMENTAR ODREDABA OKVIRNE KONVENCIJE)
Zaštita manjina
međunarodna obaveza(5)
Stav 3
41. Svrha stava 3 je da razjasni da mjere
koje se pominju u stavu 2 ne treba
smatrati suprotnim principima
ravnopravnosti i nediskriminacije.
Njegov cilj je da obezbjedi pripadnicima
manjina efikasnu ravnopravnost sa
pripadnicima većine.
Član 5.
42. Ovaj član u suštini ima za cilj da
obezbjedi da pripadnici nacionalnih
manjina mogu da održavaju i razvijaju
svoju kulturu i da očuvaju svoj identitet.
Član 6.
47. Ovaj član je izraz brige izložen u
Prilogu III uz Bečku deklaraciju
(Deklaracija i akcioni plan za borbu
protiv rasizma, ksenofobije,
antisemitizma i netolerancije).
Stav 1
48. Stav 1 naglašava duh tolerancije i
međukulturnog dijaloga i ističe značaj
unaprjeđenja od strane potpisnica,
uzajamnog poštovanja, razumijevanja i
saradnje među svima koji žive na
njihovoj teritoriji. Oblasti obrazovanja,
Stav 2
50. Ova odredba je inspirisana stavom
40.2. Dokumenta KEBS-a iz
Kopenhagena. Ova obaveza ima za cilj
zaštitu svih lica koja mogu biti
podvrgnuta prijetnjama ili aktima
diskriminacije, neprijateljstva ili nasilja,
bez obzira na izvor takvih prijetnji ili
akata.
Član 7.
51. Svrha ovog člana je da garantuje
poštovanje prava svakog pripadnika
ne potiče od države. Shodno EKP,
mogućnost takvih pozitivnih obaveza
priznao je Evropski sud za ljudska prava.
53. Neke od sloboda utvrđene u članu 7.
razrađene su u članovima 8. i 9.
Član 8.
54. Ovaj član određuje detaljnija pravila
za zaštitu slobode vjeroispovijesti nego
član 7. Kombinuje nekoliko elemenata iz
stavova 32.2, 32.3 i 32.6 Dokumenta
KEBS-a iz Kopenhagena u jednoj
odredbi. Ta sloboda naravno važi za sve
EKP. Iako se rečenica odnosi tačno na
slobodu primanja i davanja informacija i
ideja na jeziku manjine, takođe znači
slobodu primanja i davanja informacija
na jeziku većine ili drugim jezicima.
57. Druga rečenica ovog stava sadrži
obavezu da se obezbjedi da nema
diskriminacije u pristupu manjinama.
Riječi “u okviru pravnih sistema” unijete
su da bi se ispoštovale ustavne odredbe
koje mogu da ograniče stepen do kojeg
ugovornice mogu da regulišu pristup
medijima.
Stav 2
58. Ovaj stav je sastavljen po uzoru na
treću rečenicu člana 10. stava 1 Evropske
konvencije.
Stav 1
43. Stav 1 sadrži odredbu o stvaranju
potrebnih uslova u tom pogledu.
Nabraja četiri osnovna elementa
identiteta nacionalnih manjina. Ova
odredba ne znači da sve etničke,
kulturne, jezičke ili vjerske razlike
moraju da vode stvaranju nacionalnih
manjina (vidi s tim u vezi izvještaj sa
sastanka eksperata KEBS-a, održanog u
Ženevi 1991. Odjeljak II stav 4).
59. Odobrenje radio i televizijskih
emisija i bioskopskih predstava treba da
bude nediskriminatorno i zasnovano na
objektivnim kriterijumima. Uključivanje
ovih zahtjeva, koji nisu izričito pomenuti
u trećoj rečenici člana 10. stava 1 EKP,
smatrano je važnim za instrument
predviđen da štiti pripadnike nacionalne
manjine.
60. Riječi “zvučni radio” koje se pominju
u stavu 3 ovog člana ne pojavljuju se u
odgovarajućoj rečenici u članu 10. EKP.
Upotrebljene su da bi odslikale
savremenu terminologiju a ne da označe
neku materijalnu razliku u značenju u
odnosu na član 10. EKP.
44. Pozivanje na “tradiciju” nije potvrda
ili prihvatanje prakse suprotne
nacionalnom pravu ili međunarodnim
normama tradicionalne prakse i dalje
podležu ograničenjima koja postavlja
održavanje javnog reda.
Stav 2
45. Svrha stava 2 je da zaštiti pripadnike
nacionalnih manjina od asimilacije
protiv njihove volje. Ne zabranjuje
dobrovljnu asimilaciju.
46. Stav 2 ne sprječava potpisnice da
preduzmu mjere u sprovođenju opšte
integracione politike, tako potvrđuje
značaj socijalne kohezije i odražava želju
izraženu u preambuli da kulturna
raznolikost bude izvor i faktor ne podjele
već obogaćenja svakog društva.
kulture i medija posebno se pominju jer
se smatraju naročito relevantnim za
postizanje tih ciljeva.
49. Radi jačanja društvene kohezije, cilj
ovog stava je, između ostalog,
unaprjeđenje tolerancije i
međukulturnog dijaloga, uklanjanjem
barijera među pripadnicima etničkih,
kulturnih, jezičkih i vjerskih grupa
putem podsticaja međukulturnih
organizacija i pokreta koji nastoje da
unaprijede uzajamno poštovanje i
razumijevanje i integrisanja tih lica u
društvo, uz očuvanje njihovog
identiteta.
nacionalne manjine na osnovne slobode
pomenute u njemu. Te slobode su
naravno univerzalnog karaktera, tj.važe
za sve ljude bilo da pripadaju
nacionalnoj manjini ili ne (vidi, na
primjer, odgovarajuće odredbe članova
9., 10. i 11. EKP), ali su posebno
relevantne za zaštitu nacionalnih
manjina. Iz naprijed navedenih razloga
u komentaru preambule, odlučeno je da
se uključe određene odredbe koje se već
javljaju u EKP.
52. Ova odredba može da
podrazumijeva da potpisnice imaju
određene pozitivne obaveze zaštite
pomenutih sloboda protiv nasilja koja
ljude, a pripadnici nacionalne manjine
trebalo bi, u skladu sa članom 4, takođe
da uživaju. S obzirom na značaj ove
slobode u sadašnjem kontekstu
smatralo se naročito podesnim da joj se
posveti posebna pažnja.
Član 9.
55. Ovaj član sadrži detaljnija pravila za
zaštitu slobode izražavanja nego član 7.
Stav 1
56. Prva rečenica ovog stava modelirana
je po drugoj rečenici člana 10. stava 1
Stav 3
61. Prva rečenica ovog stava, koja se
bavi stvaranjem i upotrebom štampanih
medija, sadrži jednu suštinski negativnu
obavezu, dok fleksibilnije formulisana
druga rečenica naglašava pozitivnu
obavezu u oblasti radio i TV emisija (tj.
dodjeljivanja frekvencija). Ova razlika
odslikava relevantu nestašicu
raspoloživih frekvencija i potrebu za
regulativom u toj oblasti. Nije unijeto
izričito pozivanje na pravo pripadnika
nacionalne manjine da traži sredstva za
osnivanje medija, jer se to pravo smatra
očiglednim.
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI
ŠERIJATSKO PRAVO - STUDIJE
OPŠTI POGLED NA PRAVO U
ISLAMU, NJEGOV ISTORIJSKI
RAZVOJ, TEORIJSKE I PRAKTIČNE MOGUĆNOSTI REFORME
1. Struktura šerijatskog prava
Prema islamskom učenju,
pravo je u normu pretočena Božja
volja sadržana u dva glavna izvora:
knjizi objave (Kur'an) i riječima i
djelima Poslanika Muhameda a. s.
(Sunet). Prvenstvena uloga teksta
Kur'ana i Suneta jest da uputi pravoj vjeri i ispravnom načinu života,
te u njima uz iskaze teološke prirode naporedo stoje moralne i pravne norme. Propisi islamskog
prava sadržani u ova dva izvora prvobitno su se nazivali šerijat (sharī'a). Islamsko pravo, tako, nije dato
u gotovom obliku, već na osnovu
priznatih izvora treba da se stvaralački konstruiše. Taj zadatak spada
u dužnost učenjaka ('ulamā'), odnosno pravoznalaca (fukahā'). Postupak kojim se pravo saznaje iz
jezika svetih tekstova naziva se
idžtihad (idjtihād), a definiše se
kao "napor pravnika radi formulisanja pravnih propisa na osnovu
dokaza sadržanih u izvorima".
Učenjak koji se smatra kvalifikovanim da crpi pravo iz poznatih izvora naziva se mudžtehid
(mudjtahid), a rezultat njegovog
umnog napora pravno mišljenje ili
fetva (fatwā).
Idžtihad približno odgovara
onome što se u evropskoj nauci naziva tumačenjem prava. Bernard
Vajs (Bernard Weiss), savremeni
poznavalac islamskog prava, primjećuje da se idžtihad od tumačenja prava razlikuje po tome što je
on tumačenje izvora prava, a ne
pravnih propisa. Pravo kao sistem
normi u islamu je kraj procesa tumačenja, a ne njegov početak. Zato
je idžtihad istovremeno tumačenje
i stvaranje prava.
Mudžtehid, prema tome, otkriva i autoritativno formuliše Božije pravo koje, po islamskom
vjerovanju, objektivno postoji
izvan i iznad ovog svijeta. Pri tome
se ne zaboravlja da je to samo ljudski pokušaj dosezanja sadržine Božijeg prava, te su i njegovi rezultati
manje ili više vjerovatni ali ne i apsolutno izvjesni.
Postoji, međutim, način da se
za praktične potrebe ustanovi visoki stepen izvjesnosti subjektivnih
tumačenja izvora prava. To će biti
u slučaju kada više pravnika nezavisno dođe do istovjetnog rezultata. Takav mehanizam verifikacije
naziva se idžma (idjmā'), odnosno
"jednoglasnost islamske zajednice"
ili "jednoglasnost islamskih učenjaka". U osnovi koncepta idžme
leži shvatanje da će Božije vođstvo
spriječiti muslimansku zajednicu
da načini kolektivnu grešku, a da se
ljudi u svakodnevnom životu
mogu osloniti na ono što se osnovano smatra izrazom Božjeg prava.
Tumačeći izvore prava, mudžtehidi koriste sve poznate metode
interpretacije: jezičku, logičku, istorijsku, sistemsku, itd. Pri tome su
nekada, teorijski neadekvatno, pojedine metode tumačenja proglašene dopunskim izvorima prava
(slučaj analogije), a neki materijalni
izvori zanemarivani (slučaj običaja).
Odnos obavezujućih tekstova
Kur'ana i Suneta (nass) i njihovog
tumačenja izražava u islamu relacije
uma i autoriteta, svetog i ljudskog,
stalnog i promjenljivog. Za te odnose karakteristična je načelna nadmoć autoriteta nad umom ("Nema
mjesta idžtihadu ako postoji obavezni tekst") ali i praktično autonomna
uloga uma pošto se ljudskom djelatnošću određuje smisao, cilj, obim
važenja i način primjene svetog teksta. Na taj način, cjelina pozitivnog
islamskog prava izražena je u obliku
mišljenja pravnika i predstavlja izrazit primjer "pravničkog prava" (juristenrecht).
Neovisno o vjerovanju muslimana o Božanskom porijeklu šerijata, pozitivno islamsko/šerijatsiko
pravo je rezultat ljudske djelatnosti
i formulacije.
(Na ovom mjestu je potrebno načiniti odsječnu razliku između onoga
što se u islamu smatra Božjim zakonom (šerijat) i između ljudskog razumijevanja tog Zakona (fikh). To je
razlika koja približno odgovara razlici između ius divinum i ius humanum u kanonskom pravu. Šerijatski
pravnici su stalno imali na umu ovu
razliku, čuvajući se posebno da ne bi
karakteristike Božijeg zakona protegli
na njegovu ljudsku procjenu. Međutim, kako se Božji zakon u stvarnosti
primjenjuje onako kako su ga protumačili i razradili pravnici, termin šerijat se poistovjetio za terminom fikh.
Razlikovanje Božanskih i ljudskih
elemenata u teoriji islamskog prava
imalo je veliki značaj. Očigledno je da
je s vjerskog stanovišta moguća promjena samo ljudskih elemenata
DR. FIKRET KARČIĆ
Dr. Fikret Karčić je jedan od vodećih svjetskih eksperata za šerijatsko pravo.
Redovni je profesor na Pravnom fakultetu i Fakultetu islamskih nauka u
Sarajevu. Bio je predavač i na prestižnim univerzitetima u Maleziji i Turskoj.
Napisao je i objavio više knjiga i članaka iz oblasti šerijatskog prava, a koji su
prevedeni na sve važnije svjetske jezike. Učestvovao je na dosta
međunarodnih naučnih skupova i simpozija posvećenih šerijatskom pravu.
prava, budući da bi intervencija u
Božanske norme rušila sam koncept
prava zasnovanog na otkrovenju.
Ovom problemu su savremeni pravnici posvetili posebnu pažnju predlažući,
između
ostalog,
i
odgovarajuću distinktivnu terminologiju. Na arapskom jeziku, to se izražava tradicionalnim terminima
shari'a i fikh. Autori koji pišu na engleskom jeziku obično koriste termin
islamic law (islamsko pravo), koji
obuhvata norme objavljenog Zakona
(shari'a) i tumačenja pravne nauke
(islamic jurisprudence). U literaturi
na našem jeziku bilo je prijedloga da
se koristi termin islamsko pravo, sa
upućivanjem na norme Božanskog
porijekla i njihovo ljudsko tumačenje.
Međutim, zbog tradicionalnog korišćenja termina šerijatsko pravo, mislimo da se on može zadržati u
značenju fikh ili islamsko pravo.)
Pravo na idžtihad načelno je
dostupno svakom muslimanu koji
ima odgovarajuće obrazovne i intelektualne pretpostavke. Stvarno,
idžtihad je bio mogućnost manjeg
dijela učenih u muslimanskoj zajednici. Zbog toga je tokom vremena dobio status skupne obaveze
(fard al-kifāya), koje se zajednica
oslobađa ukoliko se makar jedno
lice bavi takvom djelatnošću.
Pojedinci koji su se prihvatili
zadatka stvaralačkog tumačenja šerijata uživali su veliki ugled u muslimanskoj zajednici. Oni su bili
znalci Božijeg zakona, zemaljski
tumači njegovih intencija, njima je,
u ovosvjetskim okvirima, pripadalo pravo ocjene ljudskih djela.
Pošto je funkcionalni izraz
islamskog učenja ležao u pravu,
istorijske muslimanske države su
zadobile karakter nomokratija.
Smatralo se da pravo prethodi državi i društvu, i da je osnovna
funkcija države da primjenjuje od
učenjaka formulisano pravo koje
su vjernici dužni da poštuju bez
obzira na postojanje autoriteta nadležnog za njegovu primjenu. Na
taj način, odmah nakon kratkotrajnog perioda "apostolske jednostavnosti", u istorijskom iskustvu
islama razdvojene su funkcije tumačenja i stvaranja prava i njegove
primjene. Prvu su vršili učeni pojedinci izvan državnih struktura, a
često i u sukobu s njima, a druga je
pripadala samoj vlasti.
Dinamički koncept prava po
kome će se novi slučajevi u promjenljivom svijetu stalno zahvatati
i rješavati međudjelovanjem elemenata stalnosti i promjene odgovarao je prirodi države u izrastanju
s pokretljivim društvenim strukturama i raznolikošću činjenica
stvarnog života. To vrijeme se poklapalo sa procesom istorijskog
oblikovanja islamske kulture.
Biblioteka: Savremeni islamski
mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
Tužili majku zbog
pogrešne čestitke
Amerikanci Steven II (23) i Kathryn (20) tužili su Kimberly Garrity zbog lošeg
majčinstva, piše Daily Mail. Oni su tužbom tražili odštetu od 50.000 dolara.
Jedan od njihovih troje advokata bio je i otac Steven A. Miner.
Na sudu su tvrdili kako je majka, s kojom su živjeli u kući vrijednoj 1,5 miliona
dolara, nije odvela Kathryn na auto show, a Stevenu II prijetila kako će zvati
policiju ako se ne veže u automobilu dok je bio mlađi.
Kathryn još ima„traume“ jer joj je majka prigovarala zbog skupih haljina, a zvala
ju je u ponoć da se vrati kući sa zabave.
Sporna rođendanska čestitka bila je neprimjerena jer s njom nije došao i novac.
Na čestitki je bio paradajz, a u sredini je imala velike oči. Pisalo je:„Sine, kupila
sam ti ovu rođendansku čestitku jer me podsjetila na tebe...“
Nakon dvije godine natezanja po sudu, porota je presudila kako majčino
ponašanje nije bilo ekstremno i nevjerovatno. Garrity i Miner razveli su se prije
16 godina, a bili su u braku deset godina. Garrity se žalila sudu kako se bivši
suprug osvećuje preko djece.
„Bilo bi smiješno da ova privilegovana djeca tuže majku zbog emotivnih boli, da
posljedice nisu smrtno ozbiljne“, rekla je njena advokatica Shelley Smith. Njena
djeca ne gledaju na tužbu kao napad na majku već na roditeljsku odgovornost.
Kraljica Elizabeta
traži vrtlara
Britanska kraljica Elizabeta II traži glavnog vrtlara
za svoj dom u Škotskoj. U oglasu se od kandidata traži
da nadzire održavanje vrtova i šuma koji se prostiru na
više od 20.000 hektara.
Imanje u Aberdinširu škotski je dom kraljevske porodice još od 1848. godine.
Osim nadgledanja radova i održavanja, glavni vrtlar mora brinuti o travnjacima i cvijetnjacima oko
dvorca „Balmoral“, kao i redovno zalijevati i obrezivati
voćke i povrtnjak.
U oglasu su istaknuli kako bi kandidati trebali imati
iskustva u vrtlarenju, te da se od njih očekuje da ispune
sve zadate kriterijume.
Tačna plata nije navedena, osim da će naknada biti
atraktivna. Zaposlenom su osigurani smještaj i druge
pogodnosti.
Kopajući
po vrtu
našao
150.000
dolara
Obrađujući svoj vrt, nezaposleni muškarac iz
američke savezne države Ilinois iskopao je vreće
pune novca, tačnije 150.000 dolara.
Vejn Sabaj brao je brokule, ali tad je primijetio vreće
koje su ličile više smeću nego bilo čemu drugom.
Kad je zavirio u njih, otkrio je pregršt novčanica od
20 dolara.
Kad je kontaktirao policiju, vlasti nisu mogle ući u
trag porijeklu tog novca, sve banke na području su
netaknute, a nisu zabilježene niti značajnije
provale.
Ured lokalnog šerifa
na mjestu pronalaska
novca odlučio je
ostaviti jednostavnu
poruku ukoliko se
eventualni pravi
vlasnik pojavi. Ipak,
ako niko ne istupi i
zatraži taj novac kao
njegov pravi vlasnik,
možda se sreća
Hipnozom
smršala 50 kg Otvaraju
Poznate dijete nisu joj pomogle da smrša, pa se
učiteljica Kim Robinšou (31) iz engleskog grada
Lančešira odlučila za nekonvencionalnu metodu
mršavljenja. Njenom suprugu kolega je pričao o
mršavljenju uz hipnozu. Očajna Kim nije imala
nikakva očekivanja, ali je odlučila otići na tretman.
Prošla je deset seansi, a hipnotizer Endrju Nelson
usadio joj je misao kako ima želučanu prijemosnicu.
U devet mjeseci Kim je smršala 50 kilograma.
Kim se počela debljati nakon što su joj kao
tinejdžerki odstranili štitnjaču. Pila je lijekove, ali
svakim danom bila je sve deblja.
piceriju na
Mjesecu
Japanski proizvođač pica „Dominos“ najavio je da će
napraviti piceriju na Mjesecu. Ovaj poduhvat
„Dominos“ će koštati 13,4 milijarde funti, od čega će
4,5 milijarde biti potrebno za transport 70 tona
konstrukcijskog materijala i opreme za pripremanje
pice na Mjesecu.
Restoran će zauzimati prostor od 26 metara
kvadratnih, a osoblje koje bude radilo moraće da živi
na Mjesecu.
Još nije poznato kada će restoran biti otvoren.
„Dominos“ se godinama bori različitim marketinškim
trikovima protiv konkrentske „Pizza Hut“, pa je tako
prošle godine jednoj osobi platio 2,5 miliona funti za
samo sat vremena dostavljanja svojih specijaliteta. To
je bilo na obilježavanju 25 godine od kako postoje u
Japanu, prenose svjetske agencije.
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 14. SEPTEMBAR 2011.
AJLA LUKAČ I SAIDA BUKVIĆ “BRONZANE” NA PRVENSTVU EVROPE
Novopazarke
za historiju
Fantastičan rezultat napravila je reprezentacija Srbije na Prvenstvu Evrope
u boksu za juniorke i mlade, koje je
održano u ruskom gradu Orenburgu.
Četa djevojaka, koju je predvodio prvi
trener nacionalnog tima, Husein Dupljak, vratila se sa čak pet odličja. Prvakinja „starog kontinenta” postala je
Marija Pavlov iz Šajkaša, a od četiri
bronze, dvije su stigle u Novi Pazar.
Osvojile su ih, na svom debiju u olimpijskom boksu, na jednom tako jakom
međunarodnom takmičenju, Ajla
Lukač i Saida Bukvić. Bronze koje sijaju
poput zlata.
Nastavljen je, tako, niz poslije 14
godina. Bokserske medalje su opet stigle u sandžačku prijestonicu, nakon, također bronzanog odličja Enada Ličine
u Birmingemu, 1997. godine.
Velizar Đerić, predsjednik Bokserskog saveza Srbije, je još od prijateljskog
meča protiv Mađarske, govorio kako
ima puno povjerenje i u trenera Dupljaka i u njegove izabranice.
Oduševljen uspjehom u Rusiji,
Đerić je istakao: „Nije ovo samo uspjeh
boksa, već cjelokupnog sporta kod nas.
Bokserski savez Srbije je prije dvije godine ušao u program „Žene u sportu” i
isplatilo se, već sada, fantastičnim rezultatima na Prvenstvu Evrope. Reprezentativke su na sjajan način vratile sve
što smo ulagali u njih. Hvala im. Naš
boks, zahvaljujući njima, opet dobija
nekadašnji sjaj.”
Prvi trener reprezentacije Srbije,
Husein Dupljak, također prezadovoljan
ostvarenim u Orenburgu, ističe da nije
bilo nimalo lahko.
„Žestoka konkurencija, paklene
borbe. Otišli smo spremni, nakon odlično
odrađenih priprema u Somboru. Imali
smo maksimalnu podršku Bokserskog saveza, naročito predsjednika Đerića i direktora Kačara, koji su vjerovali u ovu
ekipu. Naše reprezentativke su dostojno
reprezentovale svoj Novi Pazar. I u ringu,
gdje su pružile maksimum, i ponašanjem
za primjer u trenucima predaha. Želim da
se zahvalim Gradskoj upravi Novog Pazara, koja nam je pomogla da otputujemo
na Prvenstvo Evrope. Također, zasluge za
ovaj uspjeh pripadaju i treneru Bokserskog kluba Novi Pazar, Izetu Lukaču, koji
je sprovodio sa mnom treninge u našem
gradu i na njegovu preporuku su Ajla,
Mirela i Saida odradile prijateljski meč
protiv Mađarske, koji je bio i početak ove
lijepe priče”, ističe Dupljak za „Sandžačke
novine”.
Ajla Lukač je, u konkureciji mladih u
kategoriji do 51 kg, poražena u polufinalu
od Sare Džejn Rostron iz Engleske, diskvalifikacijom u drugoj rundi.
„Bila sam bolja, imala prednost u
poenima, ali onda je došlo do neobjašnjivog opuštanja i grešaka, koje su me koštale finala. Zadovoljna sam, ali mogla
sam i više. Možda i do najvišeg stepenika
pobjedinčkog postolja”, komentar je Lukačeve za „Sandžačke novine”.
Saida Bukvić je, također u polufinalu,
izgubila, u konkurenciji juniorki do 50 kg,
od Ukrajinke Hane Ohote, na poene.
„Pružila sam maksimum, no, ovo je
ipak nešto drugo u odnosu na moju najdražu disciplinu, kik boks. Nismo se
obrukale, ova medalja je veliki stimulans da nastavim još žešće da treniram i
nadam se da ću upotpuniti kolekciju
odličja sa jakih, međunarodnih takmičenja. Zahvaljujem svima koji su vjerovali u nas, posebno trenerima Dupljaku
i Lukaču”,ocijenila je Saida za naš list.
Bilo kako bilo, njih dvije, uz trenera
Huseina Dupljaka, su ispisale još jedno,
lijepo poglavlje novopazarskog sporta.
Za ponos, anale i historiju…
Elvir Nailović
NOVI PAZAR DOMAĆIN BALKANSKOG PRVENSTVA U MONTI BAJKU
Balkan na dva točka
U organiciji novopazarske Gradske uprave,
Sportskog saveza Novi Pazar i Biciklističkog saveza
Srbije, 18. septembra, biće održan Balkanski
šampionat u monti bajku.
Riječ je o ekstremnoj vrsti sporta. Trke se voze na
monti bajk biciklima, prilagođenim uslovima
planinskih vrleti i šuma, na stazama teškim i
neuslovnim čak i za šetnju. Balkanski šampionat
donosi bodove najboljim učesnicima, kandidatima
za predstojeće Olimpijske igre u Londonu 2012.
godine. Na stazi u okolini Novopazarske Banje, u
dužini od oko šest kilometara, nastupiće oko 180
takmičara u konkurenciji muškaraca i žena koji će
odvoziti nekoliko krugova.
Po mišljenju ljudi iz Biciklističkog saveza određena
staza je izvanredna i ukoliko sve bude odrađeno
na pravi način mogla bi da zadovolji kriterijume i
za organizaciju Evropskog prvenstva.
Do sada su nastup na Balkanskom prvenstvu u
monti bajku, čiji je domaćin Novi Pazar, potvrdile
reprezentacije Rumunije, Kipra, Turske, Crne Gore,
Bosne i Hercegovine, Makedonije i domaćina
Srbije. Očekuje se da se u toku naredne sedmice
prijave ekipe iz još nekoliko balkanskih država
Albanije i Grčke prije svega.
„Zahvaljujemo se Biciklističkom savezu Srbije što
je imao povjerenja da nam dodijeli organizaciju
jednog ovako značajnog međunarodnog
takmičenja. Osnovni cilj organizovanja ove
manifestacije je promocija Novog Pazara i
Sandžaka u duhu sporta i rekreacije i naravno
prezentacija turističkih potencijala i razvoj
banjskog turizma”, ističe direktor Sportskog saveza
Enver Gusinac.
Svečano otvaranja Balkanskog šampionata u
monti bajku planirano je za 17. septembar, sa
početkom u 20,30 minuta, na trgu Isa-bega
Ishakovića, a start trke, s obzirom da u isto vrijeme
startuju svi takmičari u obje konkurencije,
planiran je za nedjelju 18. septembar u 10 časova,
ispred Novopazarske Banje. Javni servis Radio
televizije Srbije direktno će prenositi ovo
takmičenje.
Fehim Karišik
FUDBALERI NOVOPAZARSKOG ZONAŠA
OSTVARILI JOŠ JEDNU VAŽNU POBJEDU
Jošanica
“potopila”
Šumadiju
Fudbaleri novopazarskog zonaša Jošanice, polako ali
sigurno, od svog terena u Novopazarskoj Banji prave,
za gostujuće ekipe, neosvojivu tvrđavu. Posle
Partizana iz Cerovca, mjera je, doduše ne tako
ubjedljivo, uzeta i odličnoj ekipi Šumadije iz
Kragujevca.
Mirsen Mehmedović je ustopao napad Šumadije
Strateg novopazarskih žutih Fikret Grbović je uspio da
napravi kostur tima koji igra odlično, kolektivno i,
naposletku, bilježi odlične rezultate tako da, nakon
novog posrtanja Superligaša, Jošanica mu nekako
dođe kao mehlem na ranu.
Oko dvije stotine gledalaca po veoma toplom
vremenu uživalo je u fudbalskom vezu Jošanice tokom
svih devedeset minuta igre. Golman gostiju Vranić na
stalnim iskušenjima u prvom poluvremenu. Smjenjuju
se šanse Gusinca, Hamidovića i Avdića. A onda,
nemajući kud, kada je nakon odlične akcije navale
Jošanice, Hamidović došao u peterac gostiju,Vranić ga
ruši i sudija Nikitović pokazuje na bijelu tačku. Siguran
izvođač najstrožije kazne bio je Holić.
Vođstvo Jošanice od 1:0 je i konačni rezultat prvog
poluvremena. U tom periodu igre pocrveneli su prvo
half gostiju Sredojević, zbog pogibeljnog starta na
Hamidoviću, i poslije toga i kapiten Jošanice
Nuredinović, zbog prigovora.
U drugom poluvremenu u nekoliko navrata fudbaleri
Jošanice su, atraktivnim, povezanim akcijama iz
fudbalskih udžbenika, izmamili aplauze svojih vjernih
navijača. Poslije jedne takve akcije loptu je primio
Avdić, u vatru ubacio Hamidovića, koji maestralno u
petercu gostiju povratnom loptom pronalazi Avdića,
koji efektno povećava vođstvo Jošanice na 2:0.
Od sijaset prilika i šuteva kojima je gol gostiju bio
opsjednut u nastavku utakmice izdvajamo prekrasan
šut Gusinca sa oko 18 metara. Golman crveno-bijelih
Vranić se ispružio koliko je dug i vrhovima prstiju
loptu skrenuo u korner.
Gosti kao da su sve svoje želje koncentrisali na to da se
odbrane a da onda iz kontre probaju da nešto urade.
Uspjeli su u tome u 85. minutu kada je rezervista
Stanojević, nakon odličnog centaršuta Simića,
zahvatio loptu glavom i poslao je tik pored desne
stative u mrežu Alićeva gola. To je bio i konačni
rezultat ove utakmice koju je ekipa Jošanice mogla da
rješi i mnogo ubjedljivijim rezultatom.
Blistava rola Demira Spice na ovoj utakmici, koji je
odigrao briljantno bez ijedne greške. Njemu uz rame
bili su i stub odbrane Mirsen Mehmedović, kao i
napadačka trojka Hamidović, Gusinac i Avdić.
Fehim Karišik
PRVENSTVO EVROPE U BOKSU ZA JUNIORKE I MLADE
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Novopazarke za historiju
FUDBALERI NOVOG PAZARA I DALJE BEZ BODA
VIJESTI
I “plavi golubovi”
preletjeli Novi Pazar
Fudbaleri Novog Pazara su još
uvijek na “nuli”, što se tiče učinka
u debitantskoj superligaškoj sezoni. Punih 360 minuta su iza plavih, u kojima nije osvojen bod,
niti je pogođena mreža rivala.
Iako je prijateljski susret sa
Beranama donio nešto bolju partiju i pobjedu od 3:0, ispostavilo
se da to ipak nije pravo mjerilo,
uoči mnogo važnije utakmice u
prvenstvu protiv Spartak Zlatibor
vode.
Inače, posljednjeg dana prijelaznog roka, igrački kadar Novog
Pazara je pojačan šestoricom
igrača: golmanom Ramovićem,
štoperima Šupićem i Petrovićem,
vezistom Mugošom i povratnicima Ferizovićem i Semirom Hadžibulićem.
Očekivalo se da ekipa pokaže
snagu i domogne se prvih bodova
u eliti protiv subotičkih „plavih
golubova”, ali od toga ništa. Gosti
su odnijeli cio plijen na sjever
Bačke, slavivši sa 2:0, u ponovo
fantastičnom ambijentu, pred
6.000 gledalaca na novopazarskom Gradskom stadionu.
Bojažljivo je, po običaju, domaćin počeo utakmicu, a izabranici Zorana Njeguša bili taktički
zreliji, strpljivom igrom čekali su
svojih „pet minuta”.
Zaprijetio je prvi Novi Pazar.
Nakon dobre akcije, jedne od rijetkih, Marković je, u 15. minuti,
sa desne ivice kaznenog prostora
šutirao preko gola Aleksića.
Četiri minuta kasnije Mirić
uvraća, također sa distance, ali
pogađa dobro postavljenog Ramovića.
Već u sljedećem ataku, Đalac
je, iskosa sa lijeve strane, zamalo
ciljao neprecizno.
U finišu prvog dijela, još dva
uzbuđenja. Najprije prilika za domaće. Šarac je izveo korner sa lijeve strane, Petrović iz izgledne
pozicije glavom šutira iznad prečke. U posljednjoj minuti kolosalnu priliku propuštaju i gosti,
preko Bratića, koji je, sa samo tri
metra, neometan, glavom poslao
loptu pored nezaštićene mreže.
U drugom poluvremenu uslijedio je rasplet. Blagodareći kar-
15
Četvrta
uzastopna
pobjeda
kadeta
U okviru petog kola Kadetske lige
Fudbalskog saveza regiona Zapadna
Srbija, kadeti FK Novi Pazar ostvarili
su i svoju četvrtu pobjedu. Na
gostovanju u Priboju oni su savladali
domaći FAP rezultatom 1:0.
Poslije obostrano tvrde i taktičke
igre, kadeti gostujućeg tima
uspijevaju da jedan od svojih
napada krunišu pogotkom. Strijelac
pobjedonosnog gola za ekipu iz
Novog Pazara bio je izvanredni Emil
Osmanović, u 85. minutu utakmice.
Poslije petog kola, kadeti Novog
Pazara se nalaze na diobi prvog
mjesta na tabeli.
U šestom kolu, na svom terenu,
Novopazarci dočekuju ekipu BIP iz
Čačka.
dinalnim greškama protivnika,
Spartak je stigao do pobjede.
U 49. minuti, Mirić je topovskim udarcem, iskosa sa desne
strane, uhvatio „na spavanju” Ramovića, poslavši loptu u njegov
bliži ugao.
Konačan rezultat je postavio
kapiten gostiju Torbica. Petrović
je „telefonirao” Torbici šta će da
uradi. Kapiten gostiju je iskoristio
njegovu neopreznost. Vješto mu
je ukrao loptu, stuštio se ka kaznenom prostoru, matirao nemoćnog Ramovića i „udario pečat” na
trijumf svoga tima.
Razočarani gledaoci su, nakon
posljednjeg zvižduka sudije Matovića, ovacijama nagradili fudbalere Spartaka, a svoje ljubimce
zvižducima ispratili u svlačionicu.
Različito raspoloženje u dva
tabora nakon utakmice. Trener
gostiju Zoran Njeguš, zadovoljan
pobjedom, u, kako kaže, predivnom ambijentu.
„Svaki trijumf mi je drag, pa i
ovaj, naročito što je ostvaren u veličanstvenom ambijentu. Ovo što
sam vidio u Novom Pazaru je
nešto što je odavno bilo potrebno
našem fudbalu i tim prije sam zadovoljniji. Moja ekipa je pokazala
karakter, snagu i čvrstinu u ovoj
teškoj utakmici, gdje do bodova
nismo lahko stigli”, reizimira strateg Subotičana za „Sandžačke novine”.
Njegov kolega Izet Ljajić je
mišljenja da Novi Pazar nije bio ni
miljenik sreće protiv Subotičana,
čija je pobjeda, ističe on, zaslužena.
„Protivnik je iz jednog šuta
stigao do vođstva, ali i to se, na žalost, dešava u fudbalu. Žao mi je
navijača i svih koji vode klub zbog
ovakvog rezultata, no, prvenstvo
je dugo, doći će i taj dan kada će i
nama krenuti. Sve što nam se dešava moramo da stoički izdržimo
i prevaziđemo”, kaže Ljajić.
Na konstataciju da je utisak da
škripi u svim linijama tima, Ljajić
kaže: „Sada je najlakše kritikovati.
Trener Milovanović je žestoko
radio sa ekipom prethodnih dana.
Ima mnogo stvari koje treba korigovati, međutim, to se ne može
učiniti „preko noći”. Sa postojećim igračkim kadrom budite sigurni da ćemo se žestoko boriti. I
protiv Spartaka bila je pristuna i
želja i volja kod svakog pojedinca,
međutim…”
„Kod pojedinih fudbalera sam
primjetio tremu još na zagrijavanju, kada su vidjeli onoliko publike. Superliga je nešto drugo.
Takmičenje koje je mnogo kvalitetnije i zahtjevnije u mnogim
segmentima od prvoligaškog karavana. Jedan od njih je i iskustvo,
koje fali nekim našim igračima.
Kvalitetan tim se ne pravi za par
mjeseci. Potrebno je stvoriti sastav koji nekoliko godina igra zajedno. To potvrđuju brojne ekipe,
a jedna od njih je i Spartak. Bez
obzira na sve probleme i dalje
ćemo se boriti, daćemo sve od
sebe i u nastavku prvenstva”, kaže
Izet Ljajić, koji je ekipu Novog Pazara na ovom meču vodio sa
klupe. U iščekivanju da klub riješi
spor sa bivšim trenerom Ivanovićem, Nenad Milovanović je duel
protiv „plavih golubova” gledao sa
tribina.
Novi Pazar se u sljedećem
kolu sastaje sa Javorom u Ivanjici,
a pravi spektakl će biti 21. septembra, kada će protivnik plavima u šesnaestini finala Lav kupa
Srbije, na Gradskom stadionu, biti
Partizan. Dakle, prilika za dokazivanje na pretek…
Elvir Nailović
Lučancima
ne prija
„banja”
Briljantno ove godine, u
Omladinskoj ligi Fudbalskog saveza
Zapadne Srbije, igraju omladinci. U
pet prvenstvenih kola pet ubjedljivih
pobjeda. Posljednja na listi je
„ugašena” Mladost iz Lučana, na
terenu u Novopazarskoj Banji.
Za konačnih 4:1 pobrinuli su se
dvostruki strijelci, Rijad Muratović i
Tarik Čmajčanin, koji se poslije teške
povrede uspješno vratio u ekipu.
Čini se da su Elvis Dervišević i
Staniša Sretenović isfiltrirali i
razigrali ekipu koja je, ako nije
previše rano govoriti o tome,
spremna da povrati status
superligaša podmlatku Fudbalskog
kluba Novi Pazar.
F. Karišik
Download

Sandžačke novine 140