AKTUELNO
AKTUELNO
3
SRĐAN MILIVOJEVIĆ
Svađa sa svima neće
donijeti rješenje
strana
strana
BAKIR IZETBEGOVIĆ
5
Nestalo
kreativnosti
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 142 (nova serija) Novi Pazar, 28. septembar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
TEMA BROJA
SAOPŠTENJE GRUPE SANDŽAČKIH STUDENATA
strana
Otpor u Sandžaku
protiv Zukorlića
5
AMBASADORSKA ČETVORKA U POSJETI NOVOM PAZARU
strana
Manje nepovjerenja 2
za brži razvoj Sanžaka
ZAVRŠNA PROMOCIJA KNJIGE „ZAUSTAVLJENI PROCES“
strana
Do prava kroz
institucije sistema
strana
Zahvalnice
Aidi Ćorović nagrada proizvođačima
“Osvajanje slobode” 4 iz Sjenice 6
strana
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
3
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
Muhedin Fijuljanin
HEFTIČNIK
[email protected]
Ko je i gdje je ko
Vrijeme prepuno izazova. Iz dana u dan, informacije sustižu jedna drugu, otimajući se
za mjesto u rubrikama - od „Aktuelno“ do „Vjerovali ili ne“. Prošle nedjelje, takvih
događaja bilo je i odveć. Počev od najnovijih detalja u vezi sa istragom oko ubistva
premijera Zorana Đinđića i afere „Ćoki“, pa sve do pojavljivanja neformalne organizacije
„Otpor Sandžaka“ i Zukorlićeve prijetnje svim medijima koji su se „usudili“ da na
„svojim stranicama“ objave saopštenje te organizacije.
Najnovija istraga u vezi sa ubistvom prvog demokratskog premijera moderne Srbije
Zorana Đinđića na svjetlo dana iznijela je informacije koje su uzdrmale najviši politički
establimšemnt u zemlji. Ko je „Ćoki“ koji se pojavio u izjavama pojedinih svjedoka, još
se ne zna. Na sumnje advokata Srđe Popovića da je to najvjerovatnije Nebojša Čović,
sam Čović je odgovorio da njega niko i nikada nije nazivao ni „Ćoki“, ni „Ćoravi“, a da su
istražni organi, a ne on, ti koji treba da kažu ko je iz kabineta i bliže okoline imao taj
nadimak.
U Sandžaku boravak delegacije ambasadora Kipreosa, Vorlikove i njihovih kolega iz
Danske i Austrije ostao je, čini se, u sjenci najnovijeg saopštenja neformalne
organizacije „Otpor Sandžaka“. Saopštenjem, čiji su autori, kako se na kraju ispostavilo,
sandžački studenti sa novopazarskih i nekih drugih univerziteta, prozvan je Muamer
Zukorlić za „destabilizaciju prilika u Sandžaku“ i sve probleme koji godinama
opterećuju bošnjačku nacionalnu zajednicu u ovoj zemlji. Saopštenje je,
(ne)očekivano, izazvalo veliko Zukorlićevo ogorčenje, odbranu od strane njemu bliskih
organizacija i udruženja i nove prijetnje svim medijima koji su prenijeli navode iz istog.
Advokat Zukorlića „posavjetovao“ ga je da od svih traži maksimalnu odštetu, a ko će se
sve naći na spisku optuženih znaće se tek nakon i formalnog podnošenja prijave od
strane samog Zukorlića. Da li će koji medij ostati „pošteđen“ malo je vjerovatno. Još
manje vjerovatnije da će neko iz toga izvući i očekivanu korist. „Nervoza“ koju je sam
Zukorlić manifestovao u vezi sa saopštenjem, međutim, svjedoči da se, ipak, radi o
nečem o čemu obični puk malo manje zna, a što je prozvanog „zaboljelo“ daleko više i
jače od skoro svih dosadašnjih prozivki sa svih strana.
U uzburkanoj političkoj atmosferi Sandžak „broji“ dane do predstojećih
parlamentarnih i lokalnih izbora. Šta će do proljeća sve biti i koji rejting će imati glavni
pretendenti za vlast i na jednom i na drugom nivou, niko ne može sa sigurnošću
prognozirati. Popis stanovništva koji slijedi daće odgovor na to koliko nas ima. Kakvi
smo, međutim, to ni sami ne znamo.
IN
POBJEDIO FK NOVI PAZAR
Navijači Novog Pazara čekali su šest utakmica kako bi njihov
tim osvojio prve bodove u Superligi. Plavi su golom Ivana Babića
savladali Smederevo i tako ostvario prvu pobjedu u ovoj sezoni.
Ovom pobjedom ekipa Novog Pazara se pomjerila sa posljednjeg
mjesta potisnuvši ekipu Metalca.
MEDIJE NA SUD
Muamer Zukorlić najavio je tužbu protiv svih medija u Srbiji koji su
objavili optužbe na njegov račun iza kojih stoji, kako se kaže,
navodna, nepostojeća organizacija "Otpor Sandžaka“, saopštila je
Informativna služba zukorlićevog mešihata.
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
AMBASADORSKA ČETVORKA U POSJETI NOVOM PAZARU
Manje nepovjerenja
za brži razvoj
Šef Misije OSCE u Beogradu, ambasador
Dimitrios Kipreos, kao i ambasadori SAD,
Danske i Austrije, Meri Vorlik, Mete Kjul
Nilsen i Klemens Koja, boravili su, u srijedu i
četvrvrtak 20. i 21. septembra, u Novom
Pazaru i sa privrednicima, predstavnicima
nevladinog sektora i medija, novopazarskim
gradonačelnikom i mladima iz ovog grada,
razgovarali o aktuelnim problemima i
otvorenim pitanjima u Sandžaku.
Na završnoj konferenciji za štampu,
inostrane diploomate iznijele su svoje
viđenje rješenja za probleme koji opterećuju
sandžački region.
Šef Misije OSCE-a u Srbiji Dimitrios Kipreos
rekao je da je glavni razlog posjete bio
upoznavanje sa svim problemima koji
postoje u regionu, kao i izražavanje
spremnosti međunarodne zajednice na
pomoć u njihovom rješavanju i
prevazilaženju, ističući, međutim, da
„rješenja nisu tako jednostavna, a ono što mi
možemo da uradimo je da pomognemo
vlastima u ovoj zemlji da ponude ta rješenja“.
Američka ambasadorka Meri Vorlik je
naglasila da je njena ambasada „posvećena
poboljšanju ekonomskih i socijalnih
uslova za sve stanovnike
Sandžaka”.
Ona je istakla da
ambasada SAD u
Beogradu u tom smislu
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
blisko sarađuje sa brojnim članovima
diplomatske zajednice, lokalnim liderima,
predstavnicima civilnog sektora i
Ministarstvom za ljudska i manjinska prava
kako bi pomogla „da se postigne pozitivni
održivi razvoj”. Kao potvrdu takve
orijentacije, Vorlikova je podsjetila na
Program ekonomske bezbjednosti, koji
sprovodi američka agencija USAID u
Sandžaku i na jugu Srbije, vrijednosti četiri
miliona dolara.
„Shvatamo da je građanima Sandžaka
potrebno više od finansijskih investicija,
potrebna im je ekonomska i politička
integracija. Oni su jedini način da se stvore
uslovi za održivi razvoj i ekonomski rast. Ovo
nije brz proces i ne postoje trenutna rješenja,
ali prevazilaženjem etničkih, vjerskih i
političkih nepovjerenja, stvorićemo uslove
koji su neophodni da bi se poboljšala lokalna
ekonomija na duže staze”, naglasila je
Vorlikova.
Ambasadorka Danske Mete Kjul Nilsen
smatra da će do nekih promjena doći „sa
integracijom Srbije u EU”.
Istog mišljenja je bio i austrijski ambasador
Klemens Koja, koji je istakao da su regioni
poput Sandžaka i južne Srbije „od velikog
interesa na putu EU”, te da su „međunarodna
zajednica i EU zainteresovani da pomažu”
razvojne procese u Srbiji.
Ambasador Koja je rekao da će sa sobom u
Beograd „vratiti fokus na ovaj region i
insistirati da se fokus Beograda održi na
ovom regionu”.
„Neophodno je da i lokalne sredine
pomognu stvaranjem miroljubive atmosfere.
Pojedini dijelovi agresivnog govora nisu
nešto što pomaže. Mora da se napravi
umerenija klima”, istakao je ambasador
Austrije, Klemens Koja.
Tokom dvodnevenog boravka u Novom
Pazaru, ambasadori su učestvovali u debati
„Budućnost Sandžaka u svjetlu ekonomskog
razvoja i modernizacije” i posjetili nekoliko
kulturno-historijskih spomenika u ovom
gradu.
Tokom posjete ambasadorka SAD Meri Vorlik
i ambasadori OSCE i Austrije, Dimitrios
Kipreos i Klemens Koja, posjetili su i Američki
kutak u Novom Pazaru, a američka
ambasadorka je tom prilikom istakla da je to
jedan od najuspješnijih takvih centara, s
obzirom da je, kako je kazala „za dvije i po
godine privukao veliki broj članova kroz
različite aktivnosti”.
„Nadam se da će Američki kutak u Novom
Pazaru nastaviti da bude mjesto na koje ljudi
mogu da dolaze da pronađu različite
informacije o načinima da otputuju u
Ameriku, da se informišu o našoj zemlji, ali i
mjesto gdje ćemo nastaviti da gradimo veze
između naše dvije zemlje”, naglasila je
ambasadorka SAD u Srbiji Meri Vorlik.
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LIST SUFINANSIRA MINI STARST VO KULTURE REPUBLIKE SRBIJE NA PREPORUKU BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
NOVI PAZAR: ZAVRŠNA PROMOCIJA KNJIGE „ZAUSTAVLJENI PROCES“
Do prava kroz institucije sistema
U organizaciji Bošnjačkog nacionalnog
vijeća i Centra za bošnjačke studije, u
Novom Pazaru je, u subotu 24. septembra,
organizovana završna promocija
publikacije „Zaustavljeni proces
ostvarivanja prava sandžačkih Bošnjaka u
Republici Srbiji“. O samoj knjizi, koja
predstavlja zbirku dokumenata o, kako se
ističe u knjizi, „zaustavljanju i
onemogućavanju“ ostvarivanja prava
sandžačkih Bošnjaka u Srbiji, u skadu sa
Ustavom, zakonima i međunarodnim
dokumentima, su govorili: v.d.
predsjednika Bošnjačkog nacionalnog
vijeća, narodni poslanik Esad Džudžević, šef
resora za kulturu i informisanje BNV i član
Nacionalnog savjeta za kulturu Republike
Srbije, Muhedin Fijuljanin, šef resora za
obrazovanje BNV, dr. Redžep Škrijelj, šefica
resora za službenu upotrebu bosanskog
jezika i pisma Mevljuda Melajac i
predstavnica Odjeljenja za nacionalne
manjine Zaštitnika građana Republike
Srbije, Jelena Ivanović.
U uvodnoj riječi v.d. predsjednik BNV,
narodni poslanik Esad Džudević je kazao da
je knjiga „Zaustavljeni proces“ nastala kao
odgovor na ignorantski odnos nadležnih
organa na zahtjeve Bošnjačkog
nacionalnog vijeća za implementaciju
Ustavom i zakonima zajemčenih prava
pripadnika bošnjačkog naroda u Srbiji.
O sadržaju knjige iz oblasti kulture i
informisanja na promociji je govorio šef
resora za kulturu i informisanje i član
Nacionalnog savjeta za kulturu Republike
Srbije, Muhedin Fijuljanin. On je, u vezi sa
tim, istakao ključne projekte koje je
Bošnjačko nacionalno vijeće u posljednje
dvije i po godine uputilo na adrese
nadležnih državnih organa, tražeći od njih
formiranje Zavoda za kulturu sandžačkih
Bošnjaka, Redakcije na bosanskom jeziku
pri Javnom servisu RTS, regionalnih
televizijskih javnih servisa, kao i
redefinisanje postojećih radiodifuznih
oblasti, odnosno svrstavanje šest
sandžačkih opština u jednu radiodifuznu
oblast.
Šefica resora za službenu upotrebu
bosanskog jezika i pisma BNV, poznata
sandžačka književnica Mevljuda Melajac, u
svom obraćanju posebno je istaka potrebu
da se iz prošlosti izvuku pouke za
budućnost.
„Moramo iz prošlosti da izvučemo pouke,
da iskoračimo iz nje i da više ne
ponavljamo greške. Ne smijemo, kao što
smo tokom historije to radili, bježati od
problema, već na njih pomamo pokazati
prstom“, poručila je Mevljuda Melajac.
Šef resora za obrazovanje u BNV, dr. Redžep
Škrijelj posebno je istakao važnost
institucionalnog pristupa rješavanju svih
problema.
„Ova knjiga je naš hod kroz vrijeme u želji
da ostvarimo svoja prava u institucijama
sistema“, naglasio je dr. Škrijelj, dodajući
da će svi koji budu listali knjigu „vidjeti
koliko je teško biti Bošnjak u ovoj državi“.
Predstavnica službe Zaštitnika građana
Republike Srbije, Jelena Ivanović ukazala je
na aktivnosti koje je Zaštitnik građana
sprovodio u proteklom periodu u oblasti
zaštite i
unaprjeđenja
nacionalnih
prava Bošnjaka u našoj zemlji. Ona je
posebno istakla probleme u oblasti
zapošljavanja, kao i nepoštovanje odredbi
zakona u oblasti obrazovanja i ravnopravne
službene upotrebe bosanskog jezika.
„Zaštitnik građana će i dalje pratiti
ostvarivanje prava Bošnjaka
i raspoloživim
mehanizmima uticati na
njihovo ostvarivanje. U tom
procesu Bošnjačko
nacionalno vijeće vidimo
kao veoma značajnog
saradnika“, poručila je
Ivanovićeva.
V.d. predsjednik Bošnjačkog
nacionalnog vijeća, narodni
poslanik Esad Džudžević u
završnoj riječi istakao je da
je ignorantski odnos Vlade i
većine ministarstava prema
opravdanim zahtjevima BNV
izrodio fenomen kojeg je on
nazvao „fenomen Zukorlić“.
„Ako država ignoriše jednu
ovakvu afirmaciju,
rješavanje problema kroz institucije
sistema, šta je odgovor? Ćutanje države u
odnosu na sve naše zahtjeve upućuje na
poruku da je isplativije boriti se za svoja
prava van institucija sistema“, kazao je
Džudžević, naglašavajući da je to veoma
opasna poruka Bošnjacima u ovoj zemlji.
„Bošnjačko nacionalno vijeće u ovom
sastavu postoji i ono je partner državi u
ostvarivanju prava sve dok se ne
konstituiše neki drugi sastav“, poručio je
Esad Džudžević, dodajući da
nekonstituisanje novog saziva BNV ni na
koji način ne može biti alibi nikome za
nepostupanje u smislu ostvarivanja prava
Bošnjaka u Srbiji, u skladu sa Ustavom,
zakonima i mnogobrojnim međunarodnim
dokumentima.
Na velike probleme u ostvarivanju prava
sandžačkih Bošnjaka ukazala je i
predsjednica Sandžačkog odbora za zaštitu
ljudskih prava i sloboda, Semiha Kačar, kao
i direktorica Kulturnog centra DamaD Zibija
Dh. Šarenkapić, te historičar mr. Esad
Rahić, dok je Muamer Smailbegović ukazao
na nužnost uključenja svih u borbu za
ostvarivanje nacionalnih prava Bošnjaka i
odgovornost i potrebu podrške političkim
predstavnicima Bošnjaka svih organizacija i
institucija.
Bakir Izetbegović
član Predsjedništva BiH
Svađa sa svima neće donijeti rješenje
Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir
Izetbegović ocijenio je da je stanje u Sandžaku depesivno i
da Bošnjaci u u Sandžaku moraju sačiniti realan program
mjera koje će im donijeti ravnopravnost sa ostalim
građanima Srbije.
„Treba nam realan, provodiv program na kojem će se
ujediniti Pazar i Sarajevo, pa i Ankara, i koji će dobiti prolaz
u Beogradu”, rekao je Izetbegović u intervjuu jubilarnom
300-om broju sarajevskog nedjeljnika SAFF.
„Stanje je zaista depresivno, Sandžak je administrativno
pocijepan, Islamska zajednica je podijeljena, političke vođe
zavađene, stopa nezaposlenosti je najvisočija u Srbiji,
Bošnjaci čine većinu stanovništva, ali su izrazita manjina u
administraciji, policiji i pravosuđu”, ocijenio je Bakir
Izetbegović.
Komentarišući oštre reakcije Muamera Zukorlića povodom
njegovog razgovora sa zamjenikom reis-ul-uleme Islamske
zajednice Srbije Muhamedom Jusufspahićem, Izetbegović
je kazao da je „razgovarao sa Jusufspahićem i da će
razgovarati sa svakim ko mu može upotpuniti sliku o
položaju Bošnjaka u dijaspori.
“Jusufspahić je čovjek koji nosi ahmediju i služi džamiju i
vjernike u Beogradu, bio je uz njih u danima kad je Bajrakli
džamija spaljena i kad je obnavljana, i time zaslužuje susret
sa bošnjačkim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Normalno, to ne znači da će dobiti podršku za podjelu
Islamske zajednice u Srbiji, uostalom nije to ni tražio, ali će
dobiti priliku da ispriča svoj dio priče. Zukorlićeva reakcija je
bila nepotrebna, neumjesna, neodmjerena.”, naglasio je
Bakir Izetbegović.
Komentarišući “nerazumijevanje” između njega i reis-ululeme Islamske zajednice BiH Mustafe ef. Cerića,
Izetbegović je kazao:
“Vjerovatno se radi o sukobu viđenja, odnosno koncepcija
načina rješavanja problema koji guše Bošnjake u Bosni i
Hercegovini i na Sandžaku. Reis, kao što rekoh, ima svoj
temperament i svoj način. A ja imam državničku poziciju i
odgovornost, a imam i dvadesetogodišnje iskustvo u
turbulentnoj politici, i to dvoje me usmjerava ka dijalogu,
dogovoru, smirivanju. Mislim da ima i dosta dezinformacija
koje kvare odnose. Tako mi se, nakon proljetnog susreta u
Karađorđevu, Rijaset obratio javnim pismom u kom
protestvuje što se na tom sastanku razgovaralo o Islamskoj
zajednici u Srbiji?! Otišao sam do reisa Cerića, objasnio mu
da nije bilo ni jedne riječi o Islamskoj zajednici, da reis i
bošnjački član Predsjedništva ne treba da se dopisuju, već
da sarađuju, da ćemo pred Bogom odgovarati za emanet
koji nam je obojici povjerio. Potsjetio sam ga da sam uvijek
stajao uz Islamsku zajednicu, branio njen dignitet i stavove,
da sam učestvovao u poslijeratnoj izgradnji kapitalnih
objekata Islamske zajednice u Sarajevu. Da budem iskren,
očekivao sam da mi reis Cerić dođe na čestitanje povodom
izbora za člana Predsjedništva, da mi kao prijatelju kaže šta
eventualno od mene očekuje, jer mi smo stari saradnici i
kućni prijatelji. Umjesto toga, dobio sam javna pisma. I
odgovorio na njih učtivo i sa poštovanjem. U svakom
slučaju, učiniću sve da odnosi reisa i bošnjačkog člana
Predsjedništva ostanu u okvirima korektnog, to je naš dug
prema Bošnjacima. I moj i reisov.”
Na pitanje da li činjenica da se bošnjački političari,
predstavnici IZ, intelektualci nikad ne mogu složiti, zapravo
potvrđuje potrebu za bošnjačkim Saborom ili za
pravljenjem Nacionalnog programa Bošnjaka, te šta misli o
ideji Sabora i Nacionalnog programa, bošnjački član
Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je rekao da je za to,
prije svega, potrebna dobra volja i odgovornost, kao i
spremnost da se oprosti.
“Naročito bi vjerski lider trebao da djeluje na takav način, da
prašta, pomiruje, ujedinjuje. Dovoljno neprijatelja Bošnjaci
imaju da bi jedni drugima „cjepali dlaku na četvero”. Naš
narod je, nakon genocida, etničkog čišćenja i invalidiziranja
prisiljen da budućnost gradi sa onima koji su u tome svemu
učestvovali. I sa onima koji negiraju zločine, prijete
cjepanjem Bosne i Hercegovine, koče oporavak zemlje. I sa
islamofobima u vlastitom korpusu. To je frustrirajuća
situacija, i samo sloga i strpljenje nam mogu biti od pomoći.
Bez obzira na krivice, svađa sa svima sa kojima živimo koja
se pretvara i u svađu sa samima sobom, neće donijeti
rješenje. Međubošnjačko nerazumjevanje i optuživanje liči
na autoimunu bolest koja razara vlastito tkivo”, kazao je
Izetbegović, dodajući da je, što se tiče Sabora, uvijek za
razgovor, makar on u početku bio svađa i priča „gluhih
telefona”.
Komentarišući formiranje Bošnjačke akademije nauka i
umjetnosti, Izetgeović je poručio da očekuje rezultate,
projekte, inicijative, i da bez toga ne može u vezi sa tim
imati nikakav stav.
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
IMA LI OVDJE - BOŠNJAKA?
Prva doza jeseni uvela nas je u period ranih jada i dubokih ožiljaka. U dugo i
neizvjesno putovanje, u toku kojeg se saputnici mijenjaju, a diplomatske igre
nastavljaju. Nude se javni i tajni savezi. Koalicioni partneri se ponovo odmjeravaju,
približavaju i udaljavaju. Troši se nepotrebna energija i ulazi u ćorsokake, zagušene i
neprovjetrene odaje, u kojima je zabranjeno provjetravanje. Strujanje vjetra je
zabranjeno, zbog mogućeg kretanja elektrona, pošto su pristalice jednosmjerne
aktivnosti u Sandžaku osujetile najnoviju opciju usmjerene ofanzive, koja može da
donese usud i udes, da ugrozi sve navike i običaje, pa čak i matematičku konstatntu
Pi=3,14 ili 22/7, aktuelnu uz najavu budućeg sudara civilizacija, prema kojoj su se
automatski prestrojile vanzemaljske sile, što definišu ovozemaljski život. Pomoći štapa
i šargarepe.
Ono što je stalno, donosi promjene. Uređuje odnos snaga, kao u naučnoj fantastici
Artura Klarka i Stivena Bakstera Time’s Eye (“Oko vremena“), također u sebi sadrži
izvjesne elemente, bazirane na matematički odnos obima i prečnika. U svim ravnima,
bez izuzetka, iako na balkanskim prostorima, poput čežnje za najvećim životnim
radostima, priželjkuju nešto naročito, posebno i specijalno. Bilo šta, samo da nije
pravilo ili klasika, koja ima prepoznatljivu boju i miris, kao što početak jeseni ima
oblake različtih oblika, insekte s antenama (bez daljinskog) i gmizavce nepredvidivog
kretanja.
Na sandžačkim izlokanim stazama, najbolje se snalaze uhode i ćehaje. Pobačeni iz
prirode, poput ogromne materice u kojoj se nešto neprestano događa, kao papagaji
ponavljaju da nama ne treba nuklearni štit, dok je toliko balvana i šodera, ali niko ne
zna šta će biti, kad proradi štitasta žlijezda i postanemo nervozni. Kad nam se otme
jezik ultimatuma, ucjene i prijetnji, onda vdiljivo, kao sluzavi trag, puža golaća, polako
prihvatamo krivicu iz prethodnog života. Iskušenje, koje je počelo naivno, ali se
izrodilo u vječitu borbu dobra i zla, koja preteže na stranu zulumćara i nenadmašnih
pohara.
Pričanje nema smisla. Ali vrijedi višedecenijsko prisjećanje na roman “Uhode“ Derviša
Sušića: Zemlja zvana Bosna, nesrećna je zemlja, koju ne vrijedi osvajati, još manje
držati, ali se može podnijeti kao prijateljska. Time nam ne bi smetala, a služila bi bar
kao sigurno konačište na prolazu. Ona nije kraljevstvo u našem smislu. Kralj je sprdnja,
poludivlje baronijade. Gospoda strijepe, jedan od drugog. Puk fanatično mrzi i kralja i
barune. Sa četiri strane, Vama već poznati aspiranti podmeću, izazivaju, napadaju i
otimaju. Ovo je zemlja suza, pokolja i užasa... Neka se Gospod smiluje ovoj zemlji. Dok
ona sebe ne nađe, mi u njoj nema bogzna šta da tražimo. Osim gostoprimstva na
našim proputovanjima prema Istoku... Neka Allah uveća, slavu Ishak-begu! Nalazim se
u Pavlovoj zemlji koju još zovu Bosna. Vidio, čuo, provjerio, utvrdio...
U Sandžaku, na pustom, pa još izrovanom putu, čeka se riječ naroda. Ispod jezika, a
iznad svih govora. Iz mraka, što povremeno zamrači um, dok šejtan začikava i mami u
svoja zamagljena skrovišta. Pomoć očekuju nemoćni što na ispucalim usnama mogu
još da sastave samo Božije ime. Da bar na trenutak osjete musafirsku jesen, u kojoj
agnostici postaju vjernici, a prirodnjaci panteisti. Zrače vitalizmom i otimizmom,
naslonjeni na džamijski zid, svojim očima gledaju žito i kukolj, zapanjeni na jednoj od
stitinak divljih deponija, na nekad davno zelenom Limu.
Tamo, u srednjem toku, varnica razbukti i najstariji panj. Pored izvora lakrdija i
neslanih šala, čim svane, mimo znanja i pitanja, brkaju se međe vode i livade. Izašli bi
sa tromeđe, ali ne znaju vrata. Napustili bi začarani krug i odrekli se, ako zatreba i
brata. Samo da se oslobode jesenje zebnje i da više ne bude rata. Da zaborave crni
petak i posljednji ispaljeni metak. Da nema više hitaca, u vaktu dobrodošlih svitaca,
što opakoj prošlosti, ne dozvoliše izmišljene počasti. Da rat, više nikad znači mir.
U Srbiji, koja se dijeli. Kapom i šakom, sjeverno od Ibra, dežurni na barikadama ne
vjeruju onima na položajima. Suočeni s ponižavajućom sadašnjošću, muslimani teže
nestvarnoj i dalekoj sreći, hrišćane zanima višestruka korist, a katolici naginju nekoj
samo njima poznatoj, apstraktnoj istini. Zavedeni u nepomirljive ideologije, priklonili
su se u otomanski, austrougarski ili ruski tabor. U nešto neprevaziđeno, što postoji kao
neizbježno sjećanje na gubitak. Na staru zamisao, koju je, kao i sve u trećem
milenijumu, razgradio novi vakat, a zatravilo najnovije iskustvo.
Naš mit o nepobjedivosti, nema iljača. Mala Azija i priče o sandžačkom bolu idu
zajedno, što znači da je najteže osloboditi naš um, ugnjetavan prekovremeno
beskrajnom religijom. Sandžak je, u mnogome, po ugledu na jerusalimski sindrom
zatvorenog grada, koji ima svoje specifičnosti, ali je uprkos opadajućoj moći često
besmislenog i politički šupljeg uticaja, tromeđa dovedena u poziciju da najviše strijepi
od svojih umova. Tradicionalno uvjerenih da su mali i nemoćni, da nam treba dozvola
za dostojanstvo, pravdu i slobodu.
Više iz straha, nego iz konkretne prinude. Bilo je i biće da „sila Boga ne moli“, da „jači
kvači“ i da “ovim dunjalukom vladaju gajtanlije“. Parafrazirano, u svijetu bez vjere osim drvenog znaka, bez zakona - osim mača i običaja, bez vedrine - osim
sumnjičavog smješka, svaka muka traje do kraja vijeka, a nevoljama se, za razliku od
strpljenja, ne vidi kraj. Bez obzira na naše političare, koji uz svetosavsku himnu
„Uskliknimo s ljubavlju“ pljuju sve sandžačko, jer ne mogu i ne smiju dalje da dobace.
Sve, nose i podnose, radi manje lične štete i najveće koristi.
Sad musafiri putuju u oba pravca. Početkom oktobra, nema volje, ni vremena, za
usputni razgovor, ali je sunčana i suha sedmica, prije svega, ulaz u mihojlsko ljeto, a
manje početak zrele jeseni. Oni što znaju kakva zima može da nas očekuje, u takvim
situacijama, zastajkuju uz put, da se makar još jednom nadišu čistog vazduha.
Ali, u Sandžaku ima uvijek dovoljno očiju da vide. Sve je promjenljivo, osim briga i
zajedničkog upinjanja da mnogo toga pokrenemo s mrtve tačke, dok umjerena i
zamorena većina, definitivno (po)diže ruke od samozvanih gazdi. Od prezasićenosti,
busanja u ime vjere i svega ostalog.
Ima li ovdje - Bošnjaka? Naravno, napretek. Bilo i bitisalo. I biće. Ko doživi, pričaće. Za
njih, evo (obje) ruke ...
Ministru Ugljaninu
priznanje Bosilegrada
Premijer Bugarske Bojko Borisov,
ministar Sulejman Ugljanin i ministar za ljudska i manjinska
prava, državnu upravu i lokalnu
samoupravu Milan Marković dobitnici su priznanja za unaprjeđenje saradnje u oblasti prosvjete,
zdravstva i kulture koje je Skupština opštine Bosilegrad dodijelila
povodom Dana opštine.
Predsjednik opštine Bosilegrad Vladimir Zaharijev izjavio je
da su priznanja opštine dobili i
načelnik Vojno medicinske akademije u Sofiji Stojan Tonev i direktor Uprave za veterinu Zoran
Mićović.
„Namjera nam je bila da se
zahvalimo svima koji su doprinijeli razvoju Bosilegrada i da nastavimo da njegujemo najbolje
odnose i sa Vladom Srbije i sa
Vladom Bugarske”, naglasio je
tom prilikom Zaharijev.
Aidi Ćorović nagrada
„Osvajanje slobode”
Aida Ćorović, novinarka i direktorka NVO Urban-in iz Novog
Pazara, dobitnica je ovogodišnje
nagrade „Osvajanje slobode”, koju
dodjeljuje Fond „Maja Maršićević
Tasić”, ženi koja se svojim djelovanjem zalaže za afirmaciju principa ljudskih prava, pravne
države, demokratije i tolerancije u
društvu.
Nagradu “Osvajanje slobode”
za 2011. godinu Aidi Ćorović dodijelio je žiri koji čine dosadašnje
dobitnice nagrade.
Na ceremoniju u Skupštini
grada, dobitnici ovogodišnje nagrade Aidi Ćorović plaketu i
skulpturu vajara Mrđana Bajića
uručila je direktorka programa
Građanski pakt za jugoistočnu
Evropu Hedvig Morvai-Horvat.
„Izbor koji smo napravili
1991. i 1992. godine, izbor da ne
odemo putem zla, predstavlja slobodu”, rekla je Ćorovićeva i istakla da je nagrada posvećena svim
ženama „koje osvajaju parče slobode u gradovima širom Srbije”.
Prema riječima članice Upravnog odbora Fonda, Sonje Liht
život Maje Maršićević-Tasić obilježio je aktivizam i borba za mijenjanje svakodnevnice.
„Ona je bila jedan od likova
bez kog ne bi bilo 24. septembra
ni 5. oktobra. Upoznale smo se
kroz duboko uvjerenje da smo tu
da mijenjamo svijet”, kazala je
Liht.
Fond “Maja Maršićević Tasić”
osnovali su njeni prijatelji 2001.
godine u želji da sačuvaju uspomenu na njenu borbu za osvajanje slobode.
Fond je osnovan 2001. godine
u spomen na Maju MaršićevićTasić koja je, kao novinar, objavila
više od 300 članaka, a, kao članica
Građanskog saveza Srbije, bila direktor kampanje “Srbija je naša
zemlja”.
Maja Maršićević-Tasić je bila i
poslanik u Skupštini Srbije poslije
petooktobarskih promjena i šefica
kabineta ministra spoljnih poslova Gorana Svilanovića. Poginula je u saobraćajnoj nesreći
marta 2001. godine.
Prva dobitnica te nagrade je
2001. godine bila novinarka Olja
Bećković, naredne godine urednica fotografije nedjeljnika
“Vreme” Goranka Matić, zatim
dramaturškinja Biljana Srbljanović, pravnica Ružica Đinđić, dra-
maturškinja Borka Pavićević, direktorka Građanskog saveza Jugoistočne
Evrope
Hedvig
Morvai-Horvat. Godine 2007. nagradu je dobila direktorka Produkcijske grupe “Mreža” Lila
Radonjić, sljedeće godine glumica
Mirjana Karanović, a zatim profesorka Srbijanka Turajlić i predsjednica Savjeta za borbu protiv
korupcije Verica Barać.
Nagrada “Osvajanje slobode”
dodjeljuje se svakog 24. septembra, obilježavanjem dana kada su
građani prije 11 godina na izborima pobijedili tadašnjeg predsjednika
Srbije
Slobodana
Miloševića. Nagrada se dodjeljuje
od 2001. godine ženama za doprinos jačanju ljudskih prava, pravne
države, demokratije i tolerancije.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
TEMA BROJA
Otpor u Sandžaku protiv Zukorlića
U Novom Pazaru, prošle nedjelje,
pažnju javnosti izazvalo je saopštenje neformalne organizacije
„Otpor Sandžaka” koja je pozvala
Bošnjake u Sandžaku na suprotstavljanje Muameru Zukorliću i
svim njegovim aktivnostima.
U saopštenju se, kako su prenijeli beogradski mediji, u 11 tačaka navode razlozi zbog kojih bi
se trebalo suprotstaviti Zukorliću,
a Bošnjaci pozivaju da ne nasijedaju na priču koju promovišu on
i „njegovi poslušnici, navodni
branioci bošnjačkih nacionalnih
interesa”.
Saopštenje je, inače, objavljeno na dan kada su u Novom
Pazaru boravila četiri ambasadora
iz grupe „Prijatelji Sandžaka”,
među kojima su bili i ambasadori
OSCE-a u Beogradu Dimitrios
Kiprios i SAD Meri Vorlik.
navodi, “svojim radikalnim nacionalističkim izjavama, neprimjerenom zloupotrebom vjere i
institucija, širi govor mržnje i pokušava da doprinese pogoršanju
međunacionalnih odnosa”.
Zukorlićevo ponašanje se opisuje kao „apsolutističko i despotsko”, posebno od oktobra 2007.
godine kada je došlo do raskola
unutar Islamske zajednice.
Zukorlić se optužuje i da je od
Islamske zajednice načinio „privatno preduzeće sa neograničenom odgovornošću” preko kojeg
„bahato prisvaja imovinu” i „pljačka sandžačku dijasporu”.
Optužbe na račun Zukorlića
se odnose i na ograđivanje zemljišta u krugu novopazarskog
Zdravstvenog centra, gdje je prije
nekoliko godina postavljen
kamen temeljac za izgradnju
RASIM LJAJIĆ
Neozbiljno i u službi Zukorlića
Ukoliko je tačno da u Sandžaku postoji organizacija Otpor,
krajnje je nezbiljno da prvi put u javnost izlazi ilegalno
saopštenjem, a još neozbiljnije je to što im je u medijima
dat toliki publicitet - smatra ministar rada i socijalne
politike Rasim Ljajić.
On je Tanjugu rekao da je za postojanje te organizacije
saznao iz medija, te da je Zukorlić jedva dočekao da se
oglasi i da, naravno, optuži - koga drugog do njega.
„Iz novina sam saznao da to postoji. Ako je i tačno da takva
organizacija postoji krajnje je neozbiljno da prvi put izlazi u javnost na takav
način, a još je neozbiljnije da im se daje ovakav publicitet u medijima”, naveo
je Ljajić.
„Zukorlić je”, dodao je on, „to jedva dočekao jer već dva dana o njemu ništa nije
bilo u medijima”.
„I eto dobre prilike da se oglasi, naravno optuži mene, jer je to siguran način
da dobije prostor u medijima u pokušaju da zaustavi stramogli pad svog
rejtinga”, kazao je Ljajić.
„Otpor Sandžaka” u uvodu
saopštenja, selektivno i bez posebnog kriterijuma dostavljenog
pojedincima u Novom Pazaru,
ukazuje na višegodišnje loše političke, ekonomske, socijalne, vjerske i druge prilike u Sandžaku.
Za destabilizaciju tih prilika u
saopštenju se posebno označava
Muamer Zukorlić koji, kako se
islamskog centra, na korišćenje
prostorija Fakulteta za islamske
studije u centru Novog Pazara, na
poslovanje Internacionalnog univerziteta, čiji je Zukorlić osnivač i
predsjednik.
“Pitamo se gdje je bio muftija
kada su se otvoreno kršila ljudska
prava, sprovodio teror, diskriminacija i protjerivanja. Oni su tada
SRĐAN MILIVOJEVIĆ
Nestalo kreativnosti
Srđan Milivojević, narodni poslanik i nekadašnji otporaš,
kaže da se od 2001. pojavilo „sedam, osam grupacija ljudi”
koji su koristili naziv Otpor.
„To govori da je nestalo kreativnosti, jer ima toliko imena
koja mogu da se koriste kao odgovor na eventualnu
društvenu, političku i ekonomsku krizu. Ne vidim potrebu
da se koristi ili zloupotrebljava ime Otpora. Naravno, mi u
Otporu smo se borili da svako može bez straha da iskaže
svoj politički stav, nezadovoljstvo, kritiku vlasti, ali ne
znam ko stoji iza tog naziva. Imali smo dobru organizaciju u Sjenici i Novom
Pazaru. Nismo se kao otporaši dijelili ni geografski ni regionalno, još manje
vjerski ili nacionalno”, zaključuje Milivojević.
pognute glave ćutali radosno dočekujući premijere, saradnike režima i još radosnije primali
poklone”, navodi se u saopštenju
koje se završava porukom da je u
Sandžaku “došlo vrijeme za
Otpor”.
Prema saznanjima pojedinih
medija, iza sandžačkog Otpora je
desetak studenata sa novopazarskog i ostalih univerziteta u Srbiji,
koji su opredijeljeni za građanski
Sandžak. Cilj im je suprotstavljanje svim vidovima radikalizma i
ekstremizma u bilo kojoj formi i
sa bilo koje strane, a saopštenje je
samo prvi korak u nizu planiranih aktivnosti.
Prema „saznanjima” tih medija, riječ o nacionalno mješovitoj grupi, koja će, zbog aktuelne
situacije na ovom prostoru, za
početak, svim akterima postavljati pitanja kroz saopštenja za
javnost.
U javnosti saopštenje organizacije “Otpor Sandžaka” izazvalo
je najrazličitija reagovanja.
Sam Zukorlić ocijenio je da
pojavljivanje saopštenja “fantomskog Otpora” u Sandžaku nije
ništa drugo do “beskrupulozan i
kukavički nasrtaj” na njegovo dostojanstvo, ali i potvrda da je put
kojim idu on i njegovi sljedbenici
pravi.
Zukorlić je uvjeren da optužbe izrečene na njegov račun
dolaze od državnog vrha Srbije i
ministra Rasima Ljajića.
„Oni na optužbe o diskriminaciji i kršenju ljudskih prava u
Sandžaku odgovaraju napadom
na onoga ko diže glas protiv režimskog zuluma i to posredstvom
provladinih, navodnih nevladinih
kos svim mehanizmima vlasti,
medija javne i tajne policije ne
uspijevaju da održe robovski status građana na tom području”.
Predsjednik Bošnjačke demokratske zajednice (BDZ), koja je
ESAD DŽUDŽEVIĆ
Logična posljedica Zukorlićevog rada
Funkcioner koalicije Bošnjačka lista za evropski Sandžak
i narodni poslanik Esad Džudžević ocijenio je da je
saopštenje „Otpora Sandžaka”„logičan sljed i posljedica”
onog što Zukorlić radi svih ovih godina.
Džudžević kaže da bi bilo bolje da je neko stao imenom i
prezimenom iza tog papira koji je, kako je rekao, više
letak nego saopštenje.
„Sam sadržaj je logična posljedica dugogodišnje retorike
i Zukorlićevih javnih nastupa”, rekako je Džužević i dodao
da je u tom saopštenju „artikulisano nešto što kulja u Sandžaku, pa i široj
javnosti”.
„Inače, sve što je nabrojano u tom proglasu stoji kao nešto sa čim se slaže
veliki dio javnosti”, istakao je Džudžević.
organizacija, a sada i fantomskih
organizacija sa ciljem skretanja
pažnje sa sopstvene odgovornosti”, izjavio je Zukorlić za Tanjug.
Za Zukorlića je ovo sve „već
viđeno” iz vremena režima Slobodana Miloševića kome niko
nije smio da se suprotstavi, a ko
bi to, ipak, učinio, bio bi “satanizovan”, kako je rekao, “beskrupolozinim
pokušajima
diskreditacije”.
To, smatra Zukorlić, “samo
potvrđuje slabost režima i njegovih kurira u Sandžaku” koji, “upr-
bliska Muameru Zukorliću, Emir
Elfić, uvjeren je da „saopštenje
ima političku pozadinu i da je sastavni dio predizborne kampanje
političkih partija koje su ranije
imale, a sada izgubile podršku
muftije Zukorlića”.
„Smatram da je stvar krajnje
neozbiljna i da nema nikakvu težinu, iz prostog razloga što niko
nije imenom i prezimenom stao
iza tog saopštenja zloupotrebljavajući prepoznatljivo ime i simboliku Otpora kako bi se time
skrenula pažnja”, naglasio je Elfić.
6 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
ODRŽANA PRVA KONFERENCIJA O ŽENAMA U AGROBIZNISU
Ženski biznis
za ekonomski razvoj
ZA SANDŽAČKI
AGRAR 78 MILIONA
Uključivanje žena u biznis omogućiće im da kroz samozapošljavanje
doprinesu poboljšanju socijalnog
položaja i pruže doprinos ekonomskom razvoju zemlje, što stvara
osnovu i održivom razvoju - poručio je na Nacionalnoj konferenciji
„Žene u agrobiznisu”, ministar bez
portfelja u Vladi Srbije i direktor
Kancelarije za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja, Dr. Sulejman Ugljanin.
Prvu Nacionalnu konferenciju
o ženama u agrobiznisu su otvorile
Susan Fritz, direktorka Američke
agencije za međunarodni razvoj
(USAID); Dana Popović, profesorka ekonomskog fakulteta u Beo-
gradu i Mirjana Karanović, glumica i profesorka glume na Akademiji umjetnosti u Beogradu.
Otvarajući skup, Susan Fritz,
direktorka USAID-a, je naglasila
da su žene oslonac stanovništva u
ruralnim krajevima Srbije i da njihova uloga u razvoju ne smije biti
zanemarena.
„Zajednice koje obezbjede mogućnost da žene imaju vlasništvo
nad biznisom, kao i da rukovode
njime, se razvijaju mnogo brže i
održivije od drugih”, poručila je
Susan Fritz.
Ističući veoma veliki značaj
razvoja ženskog preduzetništva
uopšte, direktor Kancelarije za odr-
živi razvoj nedovoljno razvijenih
područja, ministar Dr. Sulejman
Ugljanin je kazao da njegovo iskustvo govori da su „žene predane
poslu, odgovorne, istrajne, sistematične, da brzo uče i sposobne su
da znanje primjene u praksi”.
On je rekao da je Kancelarija za
održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja izdvojila tri miliona
dinara za podršku biznis planova
žena preduzetnica iz nedovoljno
razvijenih opština koje su već prošle
kroz prvi krug obuke sproveden od
strane USAID Agrobiznis projekta.
Ugljanin je naglasio da će Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja zajedno
Zahvalnice proizvođačima iz Sjenice
Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno
razvijenih područja završila je Program
podrške održivog razvoja poljoprivredne
proizvodnje u nerazvijenim opštinama
Sjenica, Tutin, Prijepolje, Priboj, Nova Varoš
i gradu Novom Pazaru, rekao je pomoćnik
direktora Kancelarije za održivi razvoj Edib
Kajević u Regionalnom centru za razvoj
poljoprivrede i sela u Sjenici.
„Oko 78 miliona dinara biće dodijeljeno
poljoprivrednicima kroz razne projekte”,
kazao je Kajević, dodajući da će prva
sredstva po ovom konkursu biti dodijeljena
već ovih dana.
Kajević se zahvalio poljoprivrednim
proizvođačima koji su svoje propizvode izlagali
na sajmu proizvođača hrane poslije
održavanja konferencije„Partner za održivi
razvoj”, koja je 5. septembra održana u Sjenici.
Izlagačima je, u ime ministra bez portfelja
dr. Sulejmana Ugljanina, zahvalnice
dodijelio pomoćnik direktora Kancelarije za
održivi razvoj dr. Bahrija Kačar.
„Osnovni cilj Regionalnog centra za razvoj
poljoprivrede i sela jeste unaprjeđenje
znanja i vještina poljoprivrednih
proizvođača u skladu sa potrebama i
pružanje podrške poljoprivrednicima u
organizovanju proizvodnje u skladu sa
standardima Evropske unije”, rekao je
direktor Regionalnog centra za razvoj
poljoprivrede i sela Esad Hodžić.
Hodžić se osvrnuo na rad Regionalnog
centra u protekle dvije nedjelje i najavio
projekte i aktivnosti koje će centar
realizovati u narednom periodu.
Pomoćnik predsjednika opštine Sjenica,
Muhedin Fijuljanin, zahvalio se Kancelariji
za održivi razvoj nedovoljno razvijenih
područja „koja je našla interes da u Sjenici
otvori ovaj Regionalni centar” i što je
organizovala veliku konferenciju „Partner
za održivi razvoj” na kojoj je bilo više od
400 učesnika - predstavnici Vlade
Republike Srbije, nedovoljno razvijenih
opština u Srbiji, diplomatskog kora,
domaćih i međunarodnih razvojnih
agencija i institucija, privrednici i
predstavnici poljoprivrednih gazdinstava.
Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja dodijeliće za šest sandžačkih
opština 78 miliona dinara za izradu projektne dokumentacije za proizvodnju organske hrane
sa geografskim porijeklom, izjavio je ministar bez portfelja u Vladi Srbije Sulejman Ugljanin.
Sredstva će također biti dodijeljena i za unaprjeđene proizvodnih kapaciteta uspješnih
privrednika sandžačkih opština, najavio je ministar Ugljanin na Nacionalnoj konferenciji
“Žene u agrobiznisu”.
Ministar Ugljanin je podsjetio da je nedavno završen javni konkurs za dodjelu sredstava za
razvoj poljoprivrede u šest nedovoljno razvijenih opština na osnovu kojeg će biti dodijeljen
novac. To su Sjenica, Tutin, Prijepolje, Priboj, Nova Varoš i Novi Pazar.
Ugljanin je rekao da Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja, kojom on
rukovodi, podržava 48 nedovoljno razvijenih opština u Srbiji i da je od 2009. kroz šest javnih
konkursa dodijelila tri miliona eura za izradu urbanističkih planskih akata neophodnih za
razvoj projekata koji će dati najbrže rezulate kada je u pitanju održivi razvoj.
“Krajni cilj Kancelarije jeste da nedovoljno razvijene opštine kao primaoci transfernih
sredstava i socijane pomoći postanu jedinice koje će puniti državi budžet, da stvorimo
sposobne ljude koji će kroz biznis proizvoditi novac i umjesto primaoca socijane pomoći biti
poreski obveznici i tako jačaju državu”, naglasio je Ugljanin.
sa USAID-om u narednom periodu organizovati seriju obuka za
potencijalne preduzetnice u opštinama jugozapadne, a kasnije i istočne Srbije, kroz koji bi trebalo da
prođe oko 100 preduzetnica.
Ministar je podsjetio na nedavno okončan javni konkurs za dodjelu sredstava za razvoj
poljoprivrede u 6 sandžačkih opština po osnovu kojeg će Kancelarija dodijeliti 78 miliona dinara.
Ministar poljoprivrede i trgovine Dušan Petrović rekao je da se
više od dva miliona ljudi bavi poljoprivredom u Srbiji ili 700.000
porodica i da je veoma dobro da
što više žena uđe u agrobiznis.
On je istakao da je važno prevazići konzervativni duh i dati ženama važnu ulogu u biznisu.
Ciljevi konferencije, koja je 21.
septembra održana u Centru Sava
u Beogradu, bili su, prije svega,
predstavljanje izuzetnih primjera
žena preduzetnica, koji treba da
ohrabre žensko preduzetništvo u
sektoru agrobiznisa. Osim toga,
konferencija je imala za cilj i podsticanje svih državnih i finansijskih
institucija u Srbiji da podrže preduzetništvo, kao i pokretanje preduzimanja konkretnih mjera, od
strane relevantnih institucija i
agencija, kako bi se omogućilo veće
učešće žena u agrobiznisu.
Organizatori prve Nacionalne
konferencije o ženama u agrobiznisu bili su Kancelarija za održivi
razvoj nedovoljno razvijenih po-
dručja i USAID Agrobiznis projekat. Konferencija je okupila žene
preduzetnice iz cijele Srbije, kao i
predstavnike Vlade Srbije, finansijskih institucija, razvojnih agencija,
udruženja žena i privrede.
U toku konferencije, ženama su
se obratile uspješne preduzetnice, vlasnice agrobiznisa u Srbiji kako bi kroz
svoje lične primjere pružile savjete i
ohrabrile i druge dame da se angažuju i pokrenu sopstvene poslove.
Prisutnima su se također obratili Dragijana Radonjić Petrović,
državna sekretarka u Ministarstvu
ekonomije i regionalnog razvoja,
Dejan Jovanović, direktor Nacionalne službe za zapošljavanje, Miroslav Vasin, sekretar za rad,
zapošljavanje i rodnu ravnopravnost u Vladi AP Vojvodine, Svetlana Tolmačeva, predsjednica
Upravnog odbora Procredit banke,
Vladimir Vukotić, predsjednik
Upravnog odbora Opportunity
banke, kao i Louis Faoro, direktor
USAID Agrobiznis prjekta.
Na kraju konferencije zaključeno je da je partnerstvo između institucija, kao i partnerstvo između
institucija i banaka i samih biznisa,
ključno u unapređenju preduzetništva. Na konferenciji je također dogovoreno da su bolja informisanost
o mugućnostima koje pružaju institucije, kao i kontinuirana edukacija o preduzetništvu, jedni od
ključnih aspekata na kojima će relevantne institucije sarađivati u budućem zajedničkom radu.
P O P I S 2011 Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
Popis je bilješka za budućnost.
Učestvuj u popisu. 1-15 oktobra 2011.
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine
ŠTA JE POPIS
KADA SE SPROVODI POPIS
Popis predstavlja najvažniji statistički izvor
podataka o stanovništvu, domaćinstvima i
stanovima u našoj državi.
1-15. oktobra 2011. godine
KO UČESTVUJE U POPISU
Svi građani Republike Srbije imaju pravo, ali i
dužnost da učestvuju u popisu i da na sva
pitanja koja se nalaze u popisnim obrascima
daju tačne i potpune odgovore.
Za lica mlađa od 15 godina odgovore daju
roditelji, usvojioci ili staratelji.
ZAŠTO SE SPROVODI POPIS
Rezultati popisa daju nam odgovore na pitanja:
Koliko nas je?
Ko smo?
Gdje i kako živimo?
Popisni podaci nam omogućavaju da
planiramo budućnost.
TAJNOST PODATAKA
Učesnici u popisu dužni su da podatke
prikupljene od popisanih lica čuvaju kao tajnu.
Podaci će se koristiti isključivo u statističke svrhe.
Poštovane Bošnjakinje i Bošnjaci,
Vašem popisivaču dajte prave odgovore na sva pitanja iz Popisnice
21. NACIONALNA PRIPADNOST:
BOŠNJAK
22. MATERNJI JEZIK:
BOSANSKI
23. VEROISPOVEST:
ISLAM
8 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
Albanci protiv novog
Pala
vladazakona
slijedeuizbori
izbornog
Crnoj
KRIZA VLADE U SLOVENIJI
Prijevremeni izbori u Sloveniji mogli bi se održati već u novembru ove godine, objavili su
slovenački mediji.
Slovenački predsjednik Danilo Turk je u posebnoj izjavi za javnost naveo da želi pomoći u
situaciji kad parlament treba naći izlaz iz zaoštrene i produbljene krize nakon što je
dosadašnja manjinska vlada izgubila podršku velike većine zastupnika.
Ne želeći nagađati o tome hoće li politička kriza biti završena prijevremenim izborima,
prvim u dvadeset godina demokratskog razvitka Slovenije, Turk je upozorio da treba
djelovati promišljeno.
Sve političke stranke u parlamentu ponovile su da se zauzimaju za što skorije održavanje
prijevremenih izbora, a ne za tehničku vladu koja bi, prema riječima najozbiljnijeg
pretendenta za ponovno preuzimanje premijerskog položaja Janeza Janše, značila
“kupovinu mačke u džaku”.
Slovenački analitičari tvrde da je moguće skraćivanje izbornih rokova i održavanje
prijevremenih izbora već u novembru, a ne u decembru, kako se pretpostavljalo.
Ako Pahor i pismeno obavijesti parlament da neće tražiti ponovno izjašnjavanje parlamenta
o povjerenju vladi, na što bi imao pravo, te ako predsjednik države odustane od prava da sa
strankama traži mogućeg privremenog premijera u jednomjesečnom predviđenom roku,
parlament bi mogao biti raspušten već krajem septembra, a izbori raspisani za sredinu
novembra.
Odnosi BiH i Crne Gore za primjer
U Ambasadi BiH u Podgorici je
proslavljena petogodišnjica
uspostavljanja odnosa između BiH
i Crne Gore. Na svečanosti je
izraženo zadovoljstvo razvojem
odnosa i napomenuto da postoji
još prostora da se oni poboljšaju.
“BiH i Crna Gora dijele zajednički
evroatlantski put, nemaju
otvorenih pitanja i primjer su
dobrosusjedskih odnosa na
jugoistoku Evrope”, rekao je
ambasador BiH u Podgorici Izmir Talić. Najavljujući skorašnje potpisivanje niza bilateralnih
ugovora, on je istakao: “Odnosi između BiH i Crne Gore mogu zaista, bez uljepšavanja, služiti
za primjer u cijelom regionu. Potpisano je veoma mnogo sporazuma koji su u primjeni.
Ubrzo slijedi potpisivanje sporazuma o granicama, jedinstvenog u regiji. Sporazum o
dvojnom državljanstvu je u jednom momentu u Presjedništvu BiH zaustavljen i sada se
očekuje njegovo ponovno aktiviranje. Ja se nadam da će uskoro i ta priča biti završena na
zadovoljstvo obje države. Na kraju krajeva, to su dvije države koje svojom multikulturalnošću
pokazuju da je suživot različitih vjera i nacija moguć.”
Stoga će, kako se nada Talić, prava saradnja tek početi. Prije svega u sektorima prometa i
trgovine. Nedavno su zvaničnici dvije države pregovarali o realizaciji tri značajna projekta:
puta od Sarajeva preko Podgorice do Tirane, zatim puta od Broda na Drini do Šćepan Polja,
te najznačajnijeg, izgradnje željezničke pruge Čapljina - Trebinje - Nikšić. Saopšteno je da će
taj projektat, u vrijednosti od 840 miliona eura, finansirati Evropska komisija.
Policije dvije zemlje uspostavile su proteklih godina blisku saradnju, što je urodilo
hapšenjem nekoliko osoba uključenih u organizovani kriminal, posebno u šverc ljudi i
narkotika. Crnogorski premijer Igor Lukšić je rekao da Podgorica i Sarajevo moraju u svom
interesu slati dobre poruke Briselu.
“Kada na kraju ove godine budemo podvačili saldo, ipak, možemo zaključiti da smo u
jednom uspješnom procesu. Čini mi se da je potrebno zaokružiti taj proces dovršetkom
formiranja institucija u BiH, odnosno Vijeća ministara, i da će to svima nama uzajamno
pomoći”, kazao je predsjednik crnogorske vlade Igor Lukšić.
Lukšić dodaje da cijeli Zapadni Balkan napreduje dobro prema EU samo onda ako je to slučaj
u svakoj zemlji ponaosob.
Inače, da su odnosi BiH i Crne Gore sve bolji pokazuje činjanica da je ovog ljeta na
crnogorskom primorju bilo znatno više gostiju iz te zemlje. Bosanci i Hercegovci su po
brojnosti na trećem mjestu u Crnoj Gori, odmah iza Srbijanaca i Rusa.
Ugrožen bezvizni režim
za građane BiH
Evropska komisija (EK) razmatra
mogućnost da, zbog mnogostruko uvećanog broja azilanata,
potpuno ukine liberalizaciju viznog režima za građane Bosne i
Hercegovine. Zbog ogromnog
povećanja broja azilantskih zahtjeva jedna od mogućih mjera bilo
bi hitno upućivanje misije eksperata Evropske komisije u BiH.
Brisel, naime, razmatra da iskoristi sve mjere iz mehanizama kontrole bezviznog režima koji su
uvedeni odmah po otvaranju evropskih granica.
Ovakvo šokantno upozorenje
bh. vlastima nedavno je, putem
bh. misije u Briselu, odaslano sa
sastanka Ministarskog foruma
unutrašnjih poslova i pravosuđa
“EU - zapadni Balkan”.
U “urgentnom” i “povjerljivom” dopisu Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu vanjskih
poslova, savjetnik u bh. misiji u
Briselu Muaz Dedajić u zabrinjavajućem tonu navodi razloge zbog
kojih EK prijeti novim uvođenjem viza.
“Od sagovornika je istaknuto
da EK ima loše novosti za BiH.
BiH je u veoma kratkom periodu,
od države koja je imala nabolji
imidž u vezi s poštivanjem pravila
bezviznog režima sa EU, pogoršala sliku i trenutno jedino Make-
donija ima veći broj tražilaca
azila”, navodi, između ostalog,
Dedajić u svom dopisu.
Da cijela stvar nije nimalo bezazlena, potvrđuje i upozorenje EK da
je Evropska unija “izuzetno odlučna
u sprovođenju mehanizama kontrole”, te da veoma ozbiljno tretira
aktuelnu situaciju u vezi s azilantskim zahtjevima iz BiH.
Jedna od mogućih mjera je i
hitno upućivanje misije eksperata
EK u BiH. Također, bh. vlasti upozorene su da pojedine države članice vrše stalni pritisak da EU
zauzme “rigoroznu poziciju prema
onima koji ne poštuju pravila slobodnog kretanja ljudi u Uniji”.
EX-YU
Podjela imovine bivše SFRJ
U Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i
Hercegovine u Sarajevu je održan petnaesti
sastanak Zajedničkog komiteta za
raspodjelu imovine diplomatskokonzularnih predstavništava bivše SFRJ.
Kako je saopšteno, razgovarano je o
Izvještaju o realizaciji dogovora u vezi sa
primopredajom objekata iz takozvane
“prve faze” po rezoluciji iz Beograda od 19.
maja ove godine, zatim o Izvještaju o
preduzetim radnjama oko prodaje velikih
kompleksa bivše ambasade u Bonu i
rezidencijalnog stana u Njujorku.
Predmet razgovora su bili i verifikovanje
zapisnika vezanih za umjetnička djela
potpisanih od ekspertne grupe za sukcesiju
umjetničkih dobara, kao i dogovor oko
nastavka podjele diplomatsko-konzularne
imovine bivše SFRJ u regionima Afrike,
Latinske Amerike, Kariba i Azije.
Zaključeno je da je do 31. avgusta uspješno
završena prva faza podjele imovine
diplomatsko-konzularnih predstavništava
bivše SFRJ, osim rezidencije u Rimu.
U prvoj fazi, Bosna i Hercegovina je dobila
kuću u Vašingtonu i rezidenciju u
Mađarskoj, dok u drugoj fazi, za čiju je
realizaciju krajnji rok 31. decembra, BiH
treba da uđe u posjed ambasade u Otavi,
stana u Milanu i rezidencije u Beču.
Treća faza bi trebala biti završena 31.
augusta naredne godine i u toj fazi Bosni i
Hercegovini treba da pripadnu ambasade u
Oslu, ambasada u Madridu i ambasada u
Ankari, a drugi objekti, koji su predmet
sukcesije, biće dogovoreni na sljedećem
sastanku Zajedničkog komiteta za
raspodjelu imovine diplomatskokonzularnih predstavništava bivše SFRJ u
Zagrebu.
Na sastanku je tražen prihvatljiv model za
prodaju objekata u Bonu i Njujorku.
Usaglašeno je da je prethodno potrebno
utvrditi početne vrijednosti objekata, kao
temelj daljih aktivnosti u pravcu prodaje
objekata.
Pozitivno je ocijenjen rad Ekspertne grupe,
koja pravi uvid i vrši ekspertizu umjetničke
zaostavštine.
Zapisnici Ekspertne grupe su verifikovani i
zaključeno je da rad ove grupe bude
nastavljen na isti način.
Rad Ekspertne grupe o sukcesiji umjetničke
zaostavštine bivše SFRJ bit će detaljno
prezentiran na sastanku u Skoplju.
Vođeni su preliminarni razgovori oko
nastavka podjele diplomatsko-konzularne
imovine bivše SFRJ u regionima Afrike,
Latinske Amerike, Kariba, Azije, kao i
ostatka Evrope i dogovoreno da će na
sastanku u Zagrebu svaka od država
sukcesora, o tome iznijeti utvrđene stavove
svoje vlade.
Na sastanku su učestvovale delegacije
zemalja nastalih iz bivše SFRJ.
S V I J E T Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
APLAUZ ZA PALESTINU U UJEDINJENIM NACIJAMA
Crne prognoze MMF-a
Suverena Palestina
trajni mir na Bliskom istoku
Bliski istok je dominirao posljednjom
sjednicom Generalne skupštne Ujedinjenih
nacija, gdje među članicama preovlađuje
stav o neodrživosti postojećeg statusa koji
Palestinci imaju u svjetskoj organizaciji.
Svi govornici su prvog dana generalne
debate pozdravili demokatske promjene u
arapskom svijetu i upozorili da je tim
zemljama u tranziciji potrebna pomoć u
predstojećim izazovima.
Već prvi govornik, predsjednica Brazila
Dilma Jusef, rekla je da joj je žao što ne
može da poželi dobrodošlicu punopravnom
članstvu Palestine u UN, i dodala da većina
država smatra da je za to došlo vrijeme.
Njena ocjena da priznanje legitimnih prava
palestinskog naroda na suverenitet i
samoopredjeljenje, povećava mogućnosti
za trajni mir na Bliskom istoku, nagrađena
je aplauzom u velikoj sali UN.
“Samo će slobodna i suverena Palestina
moći da vodi računa o legitimnim željama
Izraela da živi u miru sa svojim susjedima,
da ima bezbjedne granice i političku
stabilnost u regionu”, dodala je Rusef, prva
žena u historiji UN koja je otvorila
generalnu debatu.
Predstavnik Brazila, po pravilu, je prvi
učesnik generalne debate, a zatim, opet po
tradiciji, predstavnik zemlje domaćina SAD.
Snažnu podršku koju Palestinci imaju u UN
priznao je i američki predsjednik Barak
Obama, koji je u govoru rekao da je
svjestan da većina prisutnih stav SAD o tom
pitanju smatra testom principijelnosti
njihove spoljne politike.
Učesnici su založili su se za što bržu obnovu
pregovora na Bliskom istoku koji bi doveli
do stvaranja palestinske države.
Pored toga, pokrenuta su i druga pitanja.
Pitanje uloge Savjeta bezbjednosti
pokrenuo je predsjednik Nigerije Džonatan
Ebele, koji je pozvao na reformu tog tijela
UN u skladu sa željama većine svijeta, i
zatražio da se odrede jasni kriterijumi za to.
Predsjednica Argentine Kristina Fernandes
otišla je korak dalje i založila se da se, u
okviru reforme UN, ukine pravo veta u
Savjetu bezbednosti.
Ona je, također, kao šef države koja je prije
10 godina bankrotirala, ponudila pouke iz
argentinskog iskustva zemljama koje sada
imaju slične ekonomske probleme.
Predsjednik Južne Koreje Li Mjung-bak
podsjetio je da je njegova ratom razorena
zemlja prije pola stoljeća započela kao
jedna od najsiromašnijih država svijeta, ali
da sada, sa uspjesima na ekonomskom i
demokratskom planu, može i želi da
pomogne drugima.
On je pokrenuo i pitanje nuklearne
bezbjednosti, ocijenivši da nuklearni
program Sjeverne Koreje predstavlja
prijetnju miru u tom dijelu Azije i založio se
za zadržavanje uloge UN u obezbjeđenju
mira i bezbjednosti.
EU sigurnija sa Turskom
Turski predsjednik Abdulah Gül okončao je
svoju posjetu Njemačkoj. Tokom posjete je
ostavio utisak samouvjerenog lidera koji
ostaje pri cilju Ankare da postane
punopravnom članicom EU.
Današnja Turska ni u kom slučaju nije
„bolesnik na Bosforu”. Ova rečenica, iz
vremena kada se Osmansko carstvo
približavalo kraju, a koja je bila izraz
omalovažavanja Turske, već odavno je
zastarjela. Danas je ekonomski jaka
Turska samo još u geografskom smislu na
periferiji Evrope. U geopolitičkom smislu
ona je u međuvremenu u centru
međunarodne pažnje.
Evropa, prije svih Njemačka, mora znati da
njeni ekonomski i sigurnosno-politički
interesi itekako mogu biti sigurniji sa
Turskom, nego bez nje. A i u arapskim
zemljama se trenutno diskutuje o tome da
li Turska može poslužiti kao model za
moguću koegzistenciju islama i
demokratije bazirane na sekularnom
uređenju.
Turski predsjednik Abdulah Gül je i kao gost
njemačkog predsjednika Christiana Wulffa
potvrdio da je strateški cilj njegove zemlje i
dalje prijem u EU. On je istovremeno
zatražio od EU da zauzme jasnu poziciju
umjesto što već odavno stalno koristi
izlizani pojam „privilegovano partnerstvo”
kao svoju želju.
Wulff je,
doduše, govorio o pristupnim pregovorima
sa otvorenim ishodom, ali za razliku od
kancelarke Merkel on je potvrdio da je cilj
pregovora prijem Turske u EU. Time je Wulff
izašao u susret želji Turske.
Njemački predsjednik Christian Wulff
pripada malom broju evropskih političara
koji smatraju da je islam sastavni dio
Njemačke, a samim time i Evrope. Na taj
način je Wulff pokazao pravilan put ka
realnom ophođenju Evrope sa Turskom, ali i
sa Turcima kao susjedima i kolegama
unutar Njemačke. Turska koja bi se
razočarana distancirala od Evrope ni u kom
slučaju ne može biti u interesu ekonomski
bolesne i organizatorski preforsirane EU.
Gül je sebi, uoči dolaska u Berlin, čak
mogao dozvoliti da izjavi da su njemačka
pravila o pravima stranaca u suprotnosti sa
ljudskim pravima.
Dijalog sa Turskom zahtijeva pikantnost
koju imaju tek rijetki njemački političari.
Wulff je jedan od njih! On kada govori o
Turskoj i o Turcima u Njemačkoj govori bez
floskula. No, i Turska mora hitno preispitati
svoje postupke. Neovisno od toga koliko je
samouvjerena Turska ekonomski i
sigurnosno-politički jaka, bez Njemačke će
njen prostor za djelovanje u Evropi biti sve
manji. I konačno, Turska ne treba ponovo
postati igračka u rukama velikih sila kao što
je to nekada bilo Osmansko carstvo koje se
na kraju od svjetske historije oprostilo kao
„bolesnik na Bosforu”.
Sporiji rast, rastući rizici - tako je ukratko Međunarodni monetarni fond opisao stanje
svjetske ekonomije, pred svoje jesenje zasijedanje. Potrebna je štednja koja neće zaustaviti
konjukturu. Pohvale za Kinu.
Studiju je u Vašingtonu predstavio prvi ekonomista MMF Olivije Blanšar, koji je bio jasan:
„Svjetska ekonomija je dospjela u novu, veoma opasnu fazu. Globalni oporavak je zastao, a
rizici od novog sunovrata su povećani”.
On dodaje da samo odlučne političke mjere mogu poboljšati izglede privrede i ublažiti rizike.
Zemljotres i cunami u Japanu, nemiri u zemljama bogatim naftom, dužnička kriza u
pojedinim zemljama evrozone i gigantski deficit SAD - to je čitav niz negativnih okolnosti na
koji upozoravaju u Međunarodnom monetarnom fondu. Posebna briga usmjerena je ka
Evropi - ukoliko se kriza prelije na vodeće ekonomije EU, svjetska tržišta biće žestoko
izbačena iz balansa.
Nije čudo što je MMF, u ovim uslovima, korigovao procjene rasta za ovu i sljedeću godinu.
Rast će iznositi svega četiri odsto, kažu istraživači, umjesto najprije predviđanih 4,5 odsto.
„Četiri odsto ne zvuči tako loše”, kaže Blanšar.„Ali to povećanje je nejednako raspoređeno.
Ove godine zemlje u razvoju bilježe rast od 6,5 odsto, što mora da raduje, ali istovremeno
razvijene ekonomije rastu samo 1,6 odsto”, ističe on.
Osim ove nejednakosti, u MMF-u su zabrinuti i nečinjenjem političara. Malo šta se
preduzima da se izađe iz vrzinog kola slabljenja ekonomije.
“Nizak rast privrede, budžetski i bankarski rizici loše utiču međusobno”, upozorava Blanšar.
Naime, nizak rast čini pravljenje balansiranog budžeta teškim, a uštede u cilju sređivanja
budžeta sputavaju privredni rast.
„Niži rast slabi bankarski sistem, a tada banke daju manje kredita što opet vodi manjem
rastu. Ukratko, u pitanju je spirala rizika”, kaže on.
Začarani krug se, prema mišljenju stručnjaka MMF, može prekinuti uz tri osnovne mjere.
Najprije moraju se servisirati javni dugovi, pri čemu štednja ne smije biti toliko brutalna da
ugrožava konjukturu i rast. Drugo, mora se podržati bankarski sistem i, treće, apeluje se na
SAD da smanji enormni budžetski i trgovinski deficit.
U studiji MMF se izričito pohvaljuje Kina jer postaje sve manje zavisna od izvoza i ojačava
domaću potrošnju. To jačanje se ne dešava preko noći, ali Peking je na dobrom putu,
zaključeno je u Vašingtonu.
Rumunija i Bugarska
ne mogu u Šengen
Ministar unutrašnjih poslova Poljske, zemlje koja predsjedava Evropskom unijom,
Jirži Miler rekao je da su zemlje članice Unije odbile da Rumuniju i Bugarsku prime u
šengensku zonu.
Miler je u Briselu istakao da Rumunija i Bugarska nisu ispunile obećanja koja bi im
omogućila da budu primljenje u slobodnu zonu putovanja.
On je kazao da je potrebno da Rumunija i Bugarska učine više u borbi protiv organizovanog
kriminala i korupcije.
Da bi neka zemlja bila primljena u Šengen, potreban je jednoglasan dogovor 22 zemlje
članice EU koje su unutar šengenske zone.
10 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
Reis Zilkić na
konferenciji u Iranu
Da je Balkan specifičan, pokazalo je
i to da u Teheran nije došao Muamer Zukorlić, ali jeste reis Islamske
zajednice Srbije, Adem ef. Zilkić.
Grad Teheran je ugostio preko
700 istaknutih islamskih mislilaca,
teologa, filozofa, sociologa, kao i lidera najznačajnijih predstavnika
društvenih i vjerskih organizacija iz
osamdeset zemalja svijeta.
Cilj prve „Međunarodne konferencije o islamskom buđenju”,
koja je 17. i 18. septembra 2011.
održana u prijestonici Islamske Republike Iran, i pet stručnih komisija
u okviru nje, bio je razmatranje suštine i budućnosti posljednjih dešavanja najširih razmjera u arapskim
zemljama i utvrđivanje intelektualnih okvira putanje koja će te pokrete dovesti do uspostavljanja
obuhvatne religijske pravde u arapskom svijetu, trajnog mira i čvrstih
veza sa pripadnicima ostalih religijskih tradicija današnjice.
Svečana ceremonija početka
ove značajne međunarodne konferencije obilježena je neočekivanim
dolaskom vrhovnog iranskog vjerskog lidera ajatolaha Ali Hamneija,
koji je bio u pratnji predsjednika
Irana, Mahmuda Ahmadinežada,
predsjednika iranskog parlamenta,
dr. Alije Laridžanija i predsjednika
iranskog pravosuđa, ajatolaha Sadika Amolija Laridžanija.
Ali Hamnei je u svom govoru
insistirao na izrazitoj islamskoj
prirodi svih posljednjih događanja, prije svega u Egiptu, i iznio
PROGRES I SANDŽAČKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA
Podrška marginalizovanim grupama
Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i
sloboda, uz finansijsku podršku PROGRES-a i
gradske uprave u Novom Pazaru, nastavlja sa
projektom savjetodavne službe za građane, čiji
je cilj pružanje pravne pomoći i pristup socijalno
marginalnim licima.
Predsjednica Odbora Semiha Kačar kaže da su
raseljenim, povratnicima, siromašnim i pravno
nevidljivim licima kao što su Romi, neophodne
osnovne informacije kako da zaštite svoja prava.
Kačarova ističe da će ovim projektom biti
markirani problemi kojima bi pravna služba u
lokalnoj samoupravi trebala da se bavi.
„Projekat će trajati do polovine naredne godine, a nakon toga je planirano da se
savjetodavna služba integriše u okviru službe pravne pomoći u lokalnoj samoupravi. Dakle,
projekat će biti održiv”, rekla je Semiha Kačar.
Generalni menadžer PROGRES-a Grem Tindal istakao je da je pitanje besplatne pravne
pomoći veoma važno i da je ono prepoznato čak i u Ustavu Srbije.
„Zadovoljni smo što je Novi Pazar na neki način lider u uspostavljanju i pružanju pravne
pomoći. Vrijednost projekta je 43 hiljade eura, od kojih je grad dao pet hiljada, odbor osam
hiljada, a mi 30 hiljada eura”, rekao je Tindal.
Pravnik Sandžačkog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda Emir Fetahović podsjetio je da
je od 2009. godine usluge savjetodavne pomoći ovog odbora koristilo oko hiljadu građana, a
da su se one odnosile na pružanje administrativih usluga, popunjavanje formulara i vađenje
dokumenata.
„Mi pokrivamo širok opsjeg prava kao što su zdravstveno osiguranje, obrazovanje, lična
dokumenta, socijalna pomoć i drugo”, kazao je Fetahović, dodajući da savjetodavnom
službom nije pokriveno pružanje pravnih usluga koje se vode kod sudova.
Donatori projekta PROGRES, sa ciljem da podrže razvoj 25 opština južne i jugozapadne Srbije,
su Evropska unija i Vlada Švajcarske. Evropska unija je izdvojila 13,5 miliona eura za
realizaciju programa, Vlada Švajcarske 2,5 miliona, a Vlada Republike Srbije učestvuje sa
najmanje 1,5 miliona eura.
svoje prijedloge o očuvanju izvornosti tih pokreta naspram, kako je
istakao, neiskrenih uticaja zapadnih zemalja.
Prvog dana rada konferencije,
saopštenja su izložili i Sadik elMahdi, bivši predsjednik Sudana,
Šejh Naim Kasim, zamjenik generelnog sekretara Hezbolaha, Burhanudin Rabani, bivši predsjednik
Avganistana, dr. Ramadan Abdulah, generalni sekretar palestinskog
islamskog pokreta, Šejh Džamal
Kutb, predstavnik čuvenog Univerziteta Al-Azhar iz Kaira, i dr. Ibrahim Džafari, bivši irački premijer.
Iz našeg regiona konferenciji je
prisustvovalo nekoliko delegacija, a
na najvišem nivou na konferenciji
je bila zastupljena i Islamska zajednica Srbije, na čelu sa reis-ululemom Ademom ef. Zilkićem.
Kao specijalni gost konferencije
reis Zilkić imao je niz značajnih su-
sreta sa istaknutim predstavnicima
naučnog i društvenog života Irana
i ostalih zemalja, a tokom boravka u
Teheranu zvanično ga je ugostio i
ministar spoljnih poslova Irana, dr.
Aliakbar Salehi, kao i generalni sekretar konferencije, prof. dr. Aliakbar Velajati, dugogodišnji ministar
spoljnih poslova Irana i aktuelni savjetnik Ajatolaha Hamneija za međunarodna pitanja.
Prilikom susreta reis-ul-uleme
Zilkića sa iranskim zvaničnicima,
iznijeta su objašnjenja o značaju i
položaju muslimana u Republici
Srbiji, kao i aktivnostima institucija
Islamske zajednice Srbije. Tom prilikom zaključeno je da će čvršći i
svestrani odnosi Irana i muslimana
u Srbiji posebno pomoći proširenju
svih vidova sveukupne saradnje
dviju zemalja i očuvanju trajnog
mira u cijelom regionu.
Također, reis-ul-ulema Zilkić je
tokom dvodnevne konferencije
imao nekoliko intervjua za iranske
nacionalne medije i međunarodne
televizijske kanale.
Nakon završetka konferencije,
reis-ul-ulema Zilkić je posjetio
iranski sveti grad Kom, gdje se je
razgovarao sa najvišim predstavnicima univerzitetskih i klerikalnih institucija tzv. duhovne
prijestonice Irana.
Dan PROGRES-a u Novom Pazaru
Nizom događaja u Novom Pazaru i
predstavljanjem rezultata u prethodnom
periodu, Program evropskog partnerstva
sa opštinama PROGRES, obilježio je, 23.
septembra, prvu godišnjicu rada.
U prvoj svojoj godini, PROGRES je, kako je
rečeno na prigodnoj svečanosti, podržao
realizaciju dvadeset projekata koji su
rezultat saradnje civilnog društva i lokalne
samouprave, a zahvaljujući donaciji
Programa omogućeno je i pružanje
besplatne pravne pomoći građanima
Novog Pazara, te podržan rad na
unapređenju rodne ravnopravnosti.
Na centralnom događaju, koji je okupio
predstavnike lokalne samouprave i civilnog
društva, menadžer PROGRES-a Grem
Tindal je rekao da su Evropska unija i Vlada
Švajcarske preko ovog programa u
prethodnih godinu dana izdvojile oko 1,6
miliona eura za podršku projektima koji
imaju za cilj da poboljšaju život stanovnika
Novog Pazara i okoline.
„PROGRES predstavlja razvojni program i
potvrdu posvećenosti Evropske unije da
izdvoji značajna sredstva kako bi podržala
razvoj ovog kraja”, kazao je Tindal.
Tokom prezentacije uručeni su i ugovori o
dodjeli bespovratnih sredstava za zamjenu
kotlova u novopazarskoj Gimnaziji i za
razvoj poljoprivrede na Pešteru, za koje
projekte je Evropska unija izdvojila 313.170
eura, a partnerske opštine 82.000 eura.
Zaposleni u PROGRES-u su na obilježavanju
godišnjice realizacije programa predali i
svoju dobrovoljnu donaciju u iznosu od
27.300 dinara za podršku fondu „Spajalica”
koji će dodjeljivati stipendije najboljim
studentima u Novom Pazaru.
Obilježavanje prve godišnjice PROGRES-a
završeno je „Pazarskom sofrom” u okviru
koje su nastupili horovi Đulistan i Rašanke,
a gosti su imali priliku da degustiraju
specijalitete novopazarske kuhinje.
Evropska unija finansijski podržava
Program evropskog partnerstva sa
opštinama - PROGRES, sa 14,1 milion eura,
Vlada Švajcarske sa 2,5 miliona eura, dok
Vlada Republike Srbije učestvuje sa 1,5
milion eura.
PROGRES se realizuje u 25 opština južne i
jugozapadne Srbije i ima za cilj da podrži
društveno-ekonomski razvoj 25 opština
južne i jugozapadne Srbije.
Novo rukovodstvo
Studentskog parlamenta
Studentski parlament Državnog
univerziteta u Novom Pazaru
dobio je svoje novo rukovodstvo.
Za novog predsjednika Studentskog parlamenta izabran je Mersad Ličina, student treće godine
arhitekture, a za njegovog zamjenika Semir Kambović, student
psihologije.
Na konstitutivnoj sjednici novog
saziva Studentskog parlamenta Državnog univerziteta u Novom Pazaru
za sekretara ovog veoma važnog univerzitetskog tijela imenovan je Elvedin Halković, student ekonomije, a
osim izbora predsjedništva, pokrenut
je i postupak za izbor studenta-prorektora univeziteta.
U novom sastavu najvišeg studentskog predstavničkog tijela su
predstavnici svih studentskih programa sa 10 departmana Državnog univerziteta.
Mandat izabranih studentskih
predstavnika, čiji je zadatak da se
zalažu za ostvarenje prava i interesa studenata, traje godinu dana.
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
HIKAJE
BOŠNJAČKA KULTURNA BAŠTINA
Latinska ćuprija
Latinska ćuprija (od 1918. do 1992. godine - Principov most) je jedan od najstarijih sarajevskih mostova. Tokom
vremena mijenjao se, od prvog drvenog
mosta, koji je stajao na istom mjestu, pa
sve do njegovog današnjeg oblika.
Prvi most na ovom mjestu je bio od drveta, i spominje se u popisu Bosanskog
sandžaka iz 1541. godine. Sagradio ga je
sarač Husein, sin izvjesnog Širmerda.
Kameni most gradi sarajevski ajan Ali
Ajni-beg godine 1565.
Poplava koja je pogodila Sarajevo 1791.
godine oštetila je most, a sredstva za njegovu obnovu izdvaja Hadži Abdulah
Briga. Obnova je uslijedila 1798/99. godine. U obnovi su, kako se spominje u
tadašnjim dokumentima, učestvovali
domaći majstori.
Smatra se da je most imao četiri stuba na
kojima je ležalo pet lukova, ali regulacijom Miljacke u XIX stoljeću jedan stub
biva zazidan, a ćuprija ostaje sa četiri
luka.
U masi iznad pilona možemo vidjeti dva
olakšavajuća okulusa, koje vidimo i kao
jedan od simbola grada u grbu Sarajeva.
HIKAJE
Ne mogu zatvoriti usta
mojih podanika
Živješe jednom istočna kraljica čija mudrost
obasjavaše zemlju poput Sunca, čiju inteligenciju
niko ne mogaše nadmašiti a bogatstvo niko nikada
dokučiti.
Jednoga dana vezir uđe na njen dvor tužna lica i reče:
„O kraljice, ti si najpametnija, najljepša, najmoćnija
žena u našoj zemlji ali čuh nešto veoma
uznemirujuće dok putovah našim predjelima. Gdje
god bijah ljudi te poštuju ali neki govore ružne stvari
o tebi.
U doba Austro-Ugarske mostu su dodani konzolni trotoari.
Građen je od sedre i krečnjaka.
Most je, inače, povezivao desnu obalu
Miljacke sa dijelom grada gdje je stano-
valo kršćansko (katoličko) stanovništvo,
koje je u narodu bilo poznato kao Latinluk, pa je tako i dobio ime Latinska ćuprija.
U blizini mosta je, godine 1914., izvršen
atentat na prijestolonasljednika AustroUgarske monarhije nadvojvodu Franju
Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju,
vojvotkinju Hohenberga - događaj poznat kao Sarajevski atentat, i koji se uzima
kao povod Prvog svjetskog rata, te im je
na mostu podignut spomenik, koji je porušen 1918. godine (dijelovi spomenika
se čuvaju u muzeju u Sarajevu).
U periodu između dva svjetska rata, poslije Drugog svjetskog rata, pa do 1992.
godine, most je nosio naziv mladića koji
je izvršio atentat na ove ličnosti, Gavrila
Principa, da bi mu se 1992. ponovo vratio stari naziv.
Most je rekonstruisan 2003/2004. godine.
S tobom zbijaju šalu i žale se na tvoje mudre
presude, žene te mrze iako se pred tobom
ulaguju. Od svih moćnika moćnija si ali kako može
jedna takva suprotnost postojati u tvojoj
stvarnosti?”
Kraljica se lagahno osmijehnu i odgovori: “Vjerni
moj veziru, kao svaka osoba u mome kraljevstvu i
ti znaš šta sam učinila za sve vas. Sedam zemalja
pod mojom su kontrolom, u njima vlada dobro i
napredak. U sedam zemalja ljudi me vole zbog
moje pravičnosti. U pravu si, mnogo toga mogu
učiniti. Mogu narediti da se ogromne kapije moga
grada zatvore, ali jedno ne mogu učiniti. Ne mogu
zatvoriti usta mojih podanika. Nije stvar u tome
šta neki od mojih podanika govore, neistine i loše
stvari. Ono što je bitno jeste da ja uprkos svemu i
dalje činim dobro.”
12 Sand`a~ke novine D O K U M E N T I
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
OKVIRNA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU NACIONALNIH MANJINA (KOMENTAR ODREDABA OKVIRNE KONVENCIJE)
Zaštita manjina
međunarodna obaveza(7)
Stav 3
78. Mogućnosti nastave na manjinskom
jeziku ili dobijanje časova na tom jeziku ne
ugrožavaju izučavanje zvaničnog jezika ili
nastavu na tom jeziku. U stvari, poznavanje
zvaničnog jezika jeste faktor socijalne
kohezije i integracije.
79. Na državama je da razriješe posebna
pitanja ako imaju više od jednog zvaničnog
jezika, koja povlače sprovođenje ove odluke.
82. Ovaj član zabranjuje samo one mjere
koje imaju za cilj ograničavanje prava i
sloboda koje proizilaze iz Okvirne
konvencije. Smatralo se nemogućim
proširenje zabrane na mjere koje imaju za
posljedicu ograničavanje takvih prava i
sloboda, pošto takve mjere ponekad mogu
da budu u potpunosti opravdane i
legitimne. Jedan primjer mogao bi da bude
raseljavanje stanovništva nekog sela da bi
se izgradila brana.
Stav 1
86. Bilateralni i multilateralni sporazumi,
kako su predviđeni ovim stavom, mogli bi,
na primjer, da se zaključe u oblasti kulture,
obrazovanja i informisanja.
Član 21.
90. Ova odredba podvlači značaj
fundamentalnih principa međunarodnog
prava i stimuliše da zaštita pripadnika
nacionalnih manjina mora da bude u
skladu sa tim principima.
Stav 2
Član 22.
87. Ovaj stav ističe značaj prekogranične
saradnje. Razmjena informacija i iskustava
91. Ova odredba, koja je bazirana na članu
Član 15.
80. Ovaj član zahtijeva od ugovornica da
stvore neophodne uslove za efikasno
učešće pripadnika nacionalnih manjina u
kulturnom, socijalnom i ekonomskom
životu i u javnim stvarima, posebno onima
koji se njih tiču. Prije svega ima za cilj da
podstakne stvarnu ravnopravnost između
pripadnika nacionalnih manjina i onih koji
čine većinu. Da bi se stvorili neophodni
uslovi za takvo učešće pripadnika
nacionalnih manjina, ugovornice bi mogle
- u okviru svojih ustavnih sistema - između
ostalog da unaprjeđuju sljedeće mjere:
i. konsultacije sa tim pripadnicima putem
odgovarajućih postupaka a posebno u
institucijama koje ih predstavljaju, kada
ugovornice razmatraju zakonodavne ili
administrativne mjere koje će vjerovatno
direktno uticati na njih;
ii. uključivanje tih lica u pripremu,
sprovođenje i ocjenu nacionalnih i
regionalnih planova razvoja i programa koji
će vjerovatno direktno uticati na njih;
iii. izrada studija u vezi sa tim licima, radi
ocjene mogućeg uticaja projektovanih
razvojnih aktivnosti na njih;
iv. efikasno učešće pripadnika nacionalnih
manjina u procesu odlučivanja i izbornim
tijelima na nacionalnom i lokalnom nivou;
v. decentralizovani ili lokalni oblici vlade.
Član 16.
81. Cilj ovog člana je da zaštiti od mjera koje
mijenjaju odnos stanovništva u oblastima
naseljenim pripadnicima nacionalnih
manjina i da ograniči prava i slobode koje
proizilaze iz ove Okvirne konvencije. Primjeri
takvih mjera mogu biti ekspropriacija,
protjerivanje i istjerivanje ili promjena
administrativnih granica radi ograničavanja
uživanja takvih prava i sloboda (“stranačko
dijeljenje izbornih jedinica”).
Član 17.
83. Ovaj član sadrži dvije obaveze značajne
za održavanje i razvoj kulture pripadnika
nacionalne manjine i očuvanje njihovog
identiteta (vidi takođe član 5. stav 1). Prvi
stav se bavi pravom uspostavljanja i
održavanja slobodnih i miroljubivih
kontakata preko granica, dok drugi stav
štiti pravo učešća u aktivnostima
nevladinih organizacija (vidi također s tim
u vezi odredbe o slobodama okupljanja i
udruživanja u članu 7.).
84. Odredbe ovog člana u velikoj mjeri
zasnivaju se na stavovima 32.4 i 32.6.
Dokumenata KEBS-a iz Kopenhagena.
Smatralo se nepotrebnim obuhvatanje
eksplicitne odredbe o pravu uspostavljanja
i održavanja kontakata na teritoriji jedne
države, jer se smatralo da je adekvatno
pokriveno drugim odredbama Okvirne
konvencije posebno član 7. u pogledu
slobode okupljanja i udruživanja.
među državama je značajno sredstvo za
unaprjeđenje uzajamnog razumijevanja i
povjerenja. Posebno, prekogranična
saradnja ima prednost utoliko što
omogućuje aranžmane specifično skrojene
prema željama i potrebama dotičnih lica.
Član 19.
88. Ovaj član određuje mogućnost
ograničavanja, restrikcija ili derogacija. Kada
obaveze obuhvaćene ovom Okvirnom
konvencijom imaju ekvivalent u nekom
drugom međunarodnom pravnom
instrumentu, posebno u EKP, dozvoljene su
samo restrikcije, ograničenja ili derogacije
utvrđene u tim instrumentima. Kada
obaveze utvrđene u ovoj Okvirnoj konvenciji
nemaju ekvivalent u drugim međunarodnim
pravnim instrumentima, jedina dozvoljena
ograničenja, restrikcije ili derogacije, jesu
one koje su relevantne i koje su obuhvaćene
u drugim pravnim instrumentima (kao što je
EKP) u odnosu na razne obaveze.
60. EKP, utvrđuje jedan dobro poznati
princip. Cilj je da se obezbjedi pripadnicima
nacionalnih manjina korist od svih
relevantnih nacionalnih ili međunarodnih
zakonskih propisa o ljudskim pravima koji
su najpovoljniji za njih.
Član 23.
92. Ova odredba se bavi odnosom između
Okvirne konvencije i Evropske konvencije o
ljudskim pravima, na koju je pozivanje
obuhvaćeno preambulom. Ni pod kojim
okolnostima Okvirna konvencija ne može
da modifikuje prava i slobode garantovane
u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Naprotiv, prava i slobode ugrađeni u ovu
Okvirnu konvenciju, koji su predmet
odgovarajućih odredaba u Evropskoj
konvenciji o ljudskim pravima, moraju se
tumačiti u skladu s njom.
potpune informacije o zakonodavnim i
drugim mjerama koje ugovornica
preduzima da bi realizovala obaveze
utvrđene u ovoj Konvenciji, mora se
podnijeti u roku od godinu dana od
stupanja Okvirne konvencije na snagu u
odnosu na dotičnu ugovornicu. Cilj
naknadnih izvještaja je dopuna informacija
obuhvaćenih prvim izvještajem.
95. Da bi se obezbjedila efikasnost praćenja
sprovođenja Konvencije, određuje se
osnivanje Savjetodavnog komiteta.
Zadatak tog Stavjetodavnog komiteta je da
pomogne Komitetu ministara kad isti
ocjenjuje adekvatnost mjera preduzetih od
strane ugovornica za sprovođenje principa
utvrđenih u Okvirnoj konvenciji.
96. Komitet ministara će utvrditi, u roku od
godinu dana od stupanja na snagu ove
Okvirne konvencije, sastav i postupak rada
Savjetodavnog komiteta, čiji će članovi biti
priznati stručnjaci u oblasti zaštite
nacionalnih manjina.
97. Praćenje sprovođenja ove Okvirne
konvencije biće koliko god je to moguće
transparentno. U tom pogledu bilo bi
poželjno da se predvidi objavljivanje
izvještaja i drugih tekstova koji nastaju iz
takvog praćenja.
ODJELJAK V
98. Završne odredbe sadržane u članovima
27. - 32. zasnivaju se na modelu završnih
odredaba za konvencije i sporazume
zaključene u okviru Vijeća Evrope. Nije
uključen nijedan član o rezervama; rezerve
su dozvoljene ukoliko su moguće po
međunarodnom pravu. Osim člana 27. i
29., članovi u ovom odjeljku ne traže
poseban komentar.
ODJELJAK IV
Članovi 27. i 29.
Članovi 24. - 26.
Član 18.
85. Ovaj član podstiče ugovornice da
zaključe, pored postojećih međunarodnih
instrumenata, i gdje specifične okolnosti to
opravdavaju, bilateralne i multilateralne
sporazume za zaštitu nacionalnih manjina.
On također stimuliše prekograničnu
saradnju. Kao što je istaknuto u Bečkoj
deklaraciji i u njenom prilogu II, takvi
sporazumi i saradnja značajni su za
unaprjeđenje tolerancije, prosperiteta,
stabilnosti i mira.
ODJELJAK III
Član 20.
89. Od pripadnika nacionalnih manjina se
traži da poštuju nacionalni ustav i drugo
nacionalno zakonodavstvo. Međutim, ovo
pozivanje na nacionalno zakonodavstvo
jasno ne daje pravo ugovornicama da
ignorišu odredbe Okvirne konvencije.
Pripadnici nacionalnih manjina također
moraju da poštuju prava drugih. U tom
pogledu, mogu se pomenuti situacije kada
su pripadnici nacionalnih manjina u
manjini, nacionalno, ali čine većinu u
okviru nekog područja države.
93. Da bi se obezbjedio nadzor nad
primenom Okvirne konvencije, Komitetu
ministara je povjeren zadatak praćenja
njenog sprovođenja od strane ugovornica.
Komitet ministara će utvrditi modalitete za
učešće u mehanizmu za implementaciju
ugovornica koje nisu članice Vijeća Evrope.
94. Svaka ugovornica će dostavljati
generalnom sekretaru periodično i kad god
Komitet ministara to zatraži informacije od
značaja za sprovođenje ove Okvirne
konvencije. Generalni sekretar će dostaviti
te informacije Komitetu ministara.
Međutim, prvi izvještaj, čiji je cilj da pruži
99. Okvirna konvencija je otvorena za
potpisivanje od strane država članica Vijeća
Evrope i na poziv Komiteta ministara od
strane drugih država. Podrazumijeva se da
su “druge države” one države koje učestvuju
u Konferenciji o evropskoj bezbjednosti i
saradnji. Te odredbe vode računa o Bečkoj
deklaraciji, po kojoj Okvirna konvencija
također treba da bude otvorena za
potpisivanje državama nečlanicama (vidi
prilog II Bečke deklaracije sastanka na vrhu
Vijeća Evrope).
Kraj.
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI (3)
Istorijski proces izgradnje
šerijatskog pravnog sistema
U okviru ehlisunetskih pravnih
škola, posebno šafijske, pojavljuje se
u V/XI vijeku ideja “vjerske obnove”
(tadjdīd al-dīn). Suština ove ideje je
u vjerovanju da će Bog početkom
svakog vijeka slati muslimanima čovjeka koji će im obnoviti vjeru. Takav
obnovitelj je mogao biti samo mudžtehid, jer je obnova islama praktično shvatana kao obnova šerijatskog
prava i njegove prisutnosti u svijetu.
Tako su ideje idžtihada i tedždida postale povezane, a pokreti za reformu
šerijatskog prava isprepleteni s obnoviteljskim pokretima. Ideje „vjerske
obnove” vremenom je prihvatila hanefijska i malikijska škola, što je u daljoj perspektivi oslabilo njihove
stavove o nestanku mudžtehida.
Zamisao „vjerske obnove” nije
karakteristična samo za islam. Ideja
periodičnog procesa obnove (aggiornamento) prisutna je i u učenju
katoličke crkve, te brojnim svjetovnim ideologijama. Ona je izraz potrebe da se istorijsko iskustvo
ostvarenja određene ideje preispituje u svjetlu njenih glavnih izvora,
i na taj način podupiru elementi
unutrašnje vitalnosti.
Nestankom ili smanjenjem
broja mudžtehida u muslimanskom
svijetu nije nestajao niti se smanjivao broj i značaj pravnih slučajeva
koje je trebalo rješavati oslanjajući
se na izvore šerijata. Takvi slučajevi
su posebno iskrsavali u vrijeme
Osmanlijiske Carevine u X/XVI i
XI/XVII vijeku. Kako muftijama,
pravnicima koji su ih rješavali, nije
bio priznat status mudžtehida, oni
su u svojim fetvama pribjegavali
analogijama, fikcijama ili oživljavanju tumačenja pravnika klasičnog
doba. Vladavina teorije taklida
imala je za posljedicu progresivnu
idealizaciju i glorifikaciju islamske
prošlosti. Svaka novina je bila unaprijed osuđena na propast, te su i sadržajno nova tumačenja morala biti
zaodjenuta u ruho klasike.
Odvojeni od nepasrednog uvida
u izvore šerijata, pravnici perioda taklida zapadali su u formalizam i cjepidlačenje, a u njihova djela ušle su
predaje sumnjive vjerodostojnosti.
Određena tumačenja i propisi su zadržavani i onda kada je nestao njihov
zakonski razlog, pojedinačni propisi
su zaklonili opšte norme, a forma
pravnih poslova prestala je služiti
ostvarenju motiva pravnih subjekata,
postajući sama sebi svrhom.
Naučna obrada prava zaustavljena je na nivou definisanja pravnih
pojmova i opštih načela. Generalna
teorija šerijatskog prava nije izgrađena, niti su čisto pravne norme
odvojene od normi religijske prirode.
U kriznim periodima pojedinih muslimanskih država, nekim
šerijatskim propiisima je davano
restriktivno tumačenje u odnosu
na tumačenje postignuto u klasičnom periodu.
(U klasičnom periodu
je formulisano tumačenje
po kome se niko ko se u
molitvi okreće Meki ne
može nazvati otpadnikom
od vjere (murtadd), kvalifikacijom koja je za sobom
mogla povući smrtnu
kaznu. U posljednjim vijekovima Osmanlijske Carevine, kako svjedoči zbirka
pravnih mišljenja „Fatawāi 'Ali efendi”, ova kvalifikacija je mogla biti
protegnuta na sve one koji
su svojim ponašanjem odstupili od opšteprihvaćenih
normi muslimanskih običaja (nošenje šešira ili kačketa, ples na zabavama
nemuslimana, itd). Vidi: L.
Ostrorog, op. cit, str. 32.)
Poistovjećivanjem šerijata i fikha došlo je do promjene i u teorijskom određenju
funkcije i društvenog položaja muslimanskih pravoznalaca. Teorijski, njih
se više ne smatra stvaralačkim umovima koji nastoje saznati sadržinu
Božijeg zakona, već neprikosnovenim posjednicima konačne istine.
U djelu „Fatawā-i 'Ali efendi”
nalazi se fetva po kojoj je dozvoljeno
izreći smrtnu kaznu licu koje uvredljivo govori o muslimanskim pravnicima. Argumentacija na kojoj se
ovo pravno mišljenje zasniva je sljedeća: „Šerijatski pravnici posjeduju
znanje ('ilm) o Božijem zakonu,
znanje je odlika samog Boga, pa
prema tome onaj koji govori protiv
pravnika govori protiv znanja a to
znači i protiv samog Boga a za to slijedi smrtna kazna.” (Vidi: L. Ostrorog, op. cit, str. 33. Ovo tumačenje
skreće pažnju na latentnu opasnost
da se islamske države u formi nomokratije (vladavine zakona) pretvore u hijerokratije (vladavinu
poznavalaca zakona).)
Islamska pravna misao je, na taj
način, prešla put od stvaralaštva,
konkretnosti i kritičnosti do ukočenosti, apstraktnosti i dogmatizma.
Teorijske i praktične mogućnosti reforme šerijatskog prava
Odgovor na pitanje o mogućnosti reforme šerijatskog prava teorijiski je bio određen učenjem o
pravnoj prirodi normi koje čine ovaj
sistem. Principijelno nije bilo moguće mijenjati onaj dio šerijatskog
prava koji počiva na obavezujućim
tekstovima (nass). To je značilo da se
oni propisi Kur'ana i Suneta čija je
sadržina jasna ne mogu mijenjati, i
da čine vječni, nepromjenljivi dio šerijatskog prava. To je bila neminovna
posljedica učenja o Božanskom porijeklu Kur'ana, i Božanskom nadahnuću Muhammeda (a. s.) u
vrijeme izjava, djela i prešutnih odobrenja kojima je tumačio, konkretizovao i primjenjivao propise
Kur'ana. Ljudskom intervencijom
načelno nije bilo moguće mijenjati
propise koji potiču od Boga ili Njegova Poslanika. U protivnom, bila bi
osporena sama osnova obaveznosti
šerijatskog prava.
Međutim, u stvarnosti se pokazalo da se i taj dio šerijatskog prava
može reformisati putem tumačenja
pojedinih tekstova. U slučaju kada se
npr. o jednom pitanju govori na više
mjesta u Kur'anu, i kada se sadržaj tih
propisa međusobno razlikuje, pravna
nauka je imala zadatak da utvrdi vremenski slijed tih propisa i primjenom teorije derogacije (naskh)
ustanovi normu po kojoj se postupa
(važenje pravila lex posterior derogat
legi priori). Tumačenje je, osim toga,
imalo zadatak da odgovori na pitanje
da li jedan propis Kur'ana ima opšte
važenje ili važi samo za jednu određenu situaciju (takhsis).
Legitimnim područjem pravničke djelatnosti smatrano je utvrđivanje
pravno-logičke
prirode
pojedinih propisa sadržanih u obavezujućim tekstovima. Šerijatski
pravnici su sve propise svrstavali u
jednu od pet kategorija: stroga obaveza (fard), stroga zabrana (harām),
preporuka (mustahab),
odvraćanje (makrūh) i dopuštanje (mubāh). Različito
kvalifikovanje pojedinih
propisa neposredno se
odražavalo na njihovu pravnu obaveznost. Različitim
metodama tumačenja bilo
je npr. moguće „obavezu”
prekvalifikovati u „preporuku” i time faktički reformisati određeno pravilo
ponašanja.
U slučaju Suneta ljudske
ingerencije su bile još veće.
Prema islamskom vjerovanju, Sunet je tumačenje Božije riječi a ne sama Božija
riječ. Budući da su obavještenja o Sunetu bila sadržana u usmenoj predaji i
pisanim fragmentima, pravnici su imali zadatak da
ustanove njegov autentični
tekst i klasifikuju ga s obzirom na pravnologičku prirodu. Bilo
je moguće da određena pravna škola
prima vjerodostojnost određene predaje, a druga ne. S druge strane, nisu
svi Muhammedovi (a. s.) postupci
imali karakter obaveznih normi za
njegove sljedbenike. Pravnicima je
pripalo u zadatak da ustanove šta
ima pravni a šta moralno-vjerski
značaj, šta važi samo za Muhammedovo (a. s.) vrijeme a šta za kasnije
generacije. Jednom date kvalifikacije
mogle su u svjetlu novih okolnosti
biti izmijenjene.
Propisi zasnovani na idžtihadu
mogli su, po logici stvari, biti izmijenjeni novim idžtihadom. Ova
oblast šerijatskog prava bila je načelno uvijek otvorena za reformu.
Pri tome je odlučujuća uloga pripadala mehanizmu idžma'a, koji je bio
jedno od najsnažnijih sredstava samoadaptacije u islamu. Naime, rezultat individualnog idžtihada
pravnika postajao bi obavezan za
muslimansku zajednicu kada bude
sankcionisan konsenzusom šerijatskih pravnika jednog vremena. (O
značaju idžma'a najbolje govori
fetva na osnovu koje se smatra ot-
padnikom od vjere svako ko bi smatrao dozvoljenim ono što je zabranjeno konsenzusom učenjaka. Vidi:
Anwar Ahmed Qadri, A Sunni Shafi'i Law Code, Lahore, 1984, str.
123.) Ako bi usljed izmijenjenih
okolnosti bilo dato novo tumačenje,
ono je moglo potisnuti prethodno
ukoliko novim konsenzusom zadobije podršku učenih predstavnika
muslimanske zajednice.
Idžma kao izvor prava, a suštinski kao mehanizam verifikacije tumačenja šerijata, nije sam po sebi
posjedovao postulativnu niti normativnu vrijednost. U vrijeme izgradnje islamskog pravnog sistema,
jednoglasnost pravnika jedne generacije nije obavezivala pravnike narednog doba. Sa usvajanjem teorije
taklida situacija se mijenja. Tumačenja klasičnih pravnika smatraju se
konačnom istinom o sadržaju šerijata, a jednom postignuti konsenzus
smatra se apsolutno obaveznim.
Idžma rane generacije (salaf) obavezuje kasnije naraštaje (halaf).
Treba istaći, također, da se u
ranom periodu razvoja islamske
pravne misli pojavio začetak nečega
što bi se moglo označiti teorijom
konzumacije
šerijatskopravnih
normi. Drugi halifa Omer el-Faruk
(Umar al-Faruk) je izdao fetvu o
ukidanju materijalne pomoći iz
fonda vjerskog poreza (zakāt) licima
koje treba pridobiti za stvar islama
zato što ova kategorija, na koju ukazuje Kur'an (IX:60), nije više bila
važna za širenje vjere. Drugim riječima, materijalno stimulisanje prihvatanja islama imalo je opravdanje
u njegovim počecima, a kasnije,
kada se islam dovoljno učvrstio,
prestala je potreba za takvim sljedbenicima. Propis o materijalnom
stimulisanju ovih “kolebljivih srca”
i dalje je dio šerijata, ali se više ne
primjenjuje jer je nestao njegov zakonski razlog ('illa al-shar'). Na
osnovu ovih i sličnih tumačenja
pravnici su konstruisali pravilo
“Jedan propis se obustavlja kada
prestane postojati njegov stvarni
razlog” (intaha al-hukm bi intiha 'illatih). Međutim, zbog teorije taklida
i prestanka zanimanja za stvarne
razloge šerijatskih propisa cjelovita
teorija konzumacije nije izgrađena
u islamskoj pravnoj nauci.
Biblioteka: Savremeni islamski mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
Proizveo najveću glavicu luka
Samo žene i djeca na stadionu
Na prvoligaškom meču turske lige između Fenerbahčea i Manisaspora, na stadionu Šukru Saraćoglu u Istanbulu, dogodio se
do sada nezabilježen slučaj u svijetu fudbala. Na tribinama su bile samo žene i djeca, a razlog je odluka Turskog fudbalskog
saveza da klubove koji prave nerede kazni zabranom pristupa na utakmicama svim muškarcima starijim od 12 godina.
Fenerbahče je kažnjen zbog upada navijača na teren poslije prijateljske utakmice s Ukrajinom. Više od 41 hiljade žena i djece
bodrilo je Fenerbahče, koji je, ipak, podbacio na svom terenu, remiziravši sa Manisasporom.
Najveća glavica luka na svijetu teška je 8,15 kilograma, a proizveo ju je
britanski poljoprivrednik Piter Glejzbruk.
Ovaj penzioner iz sjeveroistočnog engleskog grada Njuarka posjeduje već
tri rekorda - za najveći krompir, paškanat i cveklu.
Glejzbruk je kazao da je tajna njegovog uspjeha u pažnji koju posvećuje
biljkama, koristeći najnovija tehnološka iskustva i osiguravajući im
dovoljno svjetla i adekvatnu temperaturu.
Njemac sa 453 pirsinga
Hitler u 3D tehnici
U Njemačkoj je protekle sedmice objavljeno djelo s fotografijama Hitlera u 3D tehnici
koja je korištena za nacističku propagandu.
U djelu „Lice diktature: Treći Rajh u 3D fotografijama”, historičar i novinar Ralf
Georg Reuth predstavlja stotinjak fotografija diktatora Hitlera, nacističkih vojnika
i događaja koji su obilježili epohu.
Djelo izdavačke kuće Pendo opremljeno je 3D naočalama. Autor je skinuo prašinu s
arhiva Nacionalne biblioteke u Muenchenu gdje je ležalo oko 6.966 fotografija u tri
dimenzije Hitlerovog ličnog fotografa Heinricha Hoffmanna.
Hoffman je izradio prvi album slika u 3D tehnici povodom Olimpijskih igara u
Minhenu 1936. godine.
Novinar i autor nekoliko biografija nacističkih zvaničnika ističe u uvodu u kojoj
mjeri je fotografija služila za propagiranje Trećeg Rajha.
„Prve 3D slike nacista pojavile su se 1936. godine i to je trajalo dok je
bilo bitaka za slavljenje”, napisao je autor.
Dvadesetak albuma je bilo u prodaji između 1936. i 1942. godine.
Rolf Buholc (52) iz Njemačke muškarac je s najviše pirsinga na svijetu. Ima
nevjerovatnih 453 pirsinga. Čak 94 ima ih na ustima, 25 u obrvama, osam
u nosu, 278 oko genitalija, a ostatak na ostalim dijelovima tijela.
Osim bušenja, Rolf je „lud” i za tetovažama, koje ima preko cijelog torza, te
ruku i nogu. Ipak, još nije ni blizu žene s najviše pirsinga Elejn Dejvidson,
koja ih ima 6.725.
U školu u 78. godini
Najljepše jahte u Monaku
Najprestižniji sajam na svijetu na kojem se mogu vidjeti
luksuzne jahte je onaj u Monaku(Monaco Yacht Show),
otvoren prije dva dana.
Najljepši i najskuplji brodovi svih veličina izloženi su na
jednoj od najatraktivnijih obala svijeta. Tamo je usidrena i
"Mangusta 130#19".
Preko 500 vodećih svjetskih firmi sektora megajahti iz
gotovo 40 zemalja,izlagat će na preko 14.000 četvornih
metara izložbenog prostora.
Na sajmu je izloženo oko 100 megajahti, od kojih su mnoge
doživjele svoju premijeru.
Jedan nepismeni 78-godišnji Bugarin prvi put je krenuo u osnovnu školu u
Bugarskoj, javila je agencija BTA.
Apostol Stojanov, koji živi sam u selu Popovci, nikada u životu nije išao u
školu. On je, zajedno sa 430 učenika od šest i sedam godina, koji su kao i
on upisani u prvi razred osnovne škole, krenuo u školu u susjednom gradu
Gabrovu. Kazao je da se plaši matematike, ali da očekuje pomoć svojih
nastavnika. Stari učenik neće dolaziti svaki dan u školu, učiće kod kuće, a u
školu će dolaziti kada su kontrolni testovi i ispitivanja.
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 28. SEPTEMBAR 2011.
Nove medalje
atletičara
Atletičari Novog Pazara ne
prestaju da nam donose radost novim uspjesima, novim
rekordima i medaljama. Na
međunarodnoj Uličnoj trci u
Višegradu, u trci na 3.000
metara, Elvedina Zornić u
konkurenciji juniorki osvaja
zlatnu medalju.
Da je i definitivno ona
stara u šampionskoj formi potvrdila je i Teodora Simović,
koja je, u trci seniorki na stazi
iste dužine, ponijela titulu
šampionke. U istoj toj trci,
iako pionirka, Ilda Dautović je
osvojila srebrnu medalju.
U glavnoj trci seniora
sjajno je trčao Jasmin Ljajić,
koji je osvojio srebro.
Dan kasnije, na Međunarodnom mitingu mira i prijateljstva u Sarajevu, u trci
seniorki na 1.500 metara,
Ilda Dautović je osvojila četvrto mjesto, dok je Elvedina
Zornić bila osma u konkurenciji četrdesetak takmičarki iz nekoliko zemalja.
Na 12. Ženskoj trci, koja
se, po tradiciji, održava na
Adi Ciganliji u Beogradu,
blistale su Novopazarke
Amela Terzić i Teodora Simović. U konkurenciji čak
1.850 učesnica, novopazarski dvojac je od početka do
kraja bio na čelu trke na
stazi dugoj 7,7 km. U finišu
dvostruka evropska prvakinja Amela Terzić osvaja
šampionski pehar, dok sa 53
sekunde zaostatka u cilj, kao
druga, ulazi Teodora Simović. Treće mjesto je pripalo
još jednoj povratnici na atletsku stazu Sonji Stolić.
F. Karišik
POBJEDOM PROTIV MOKRE GORE, JOŠANICA PRODUŽILA NIZ POBJEDA
Pobijeđen i sudija
Fudbaleri Jošanice igraju sve bolje
i sigurnije. U derbi meču šestog
kola Zone Morava oni su, na svom
terenu u Novopazarskoj banji,
pred oko 400 gledalaca, u derbiju
kola, savladali ekipu Mokre Gore
iz Zubinog potoka rezultatom 2:1.
Pravi derbi meč u kojem su
fudbaleri obje ekipe igrali na
visokom nivou, stvorili sijaset
prilika ali su se mreže samo tri
puta zatresle. Poslije izuzetne
terenske inicijative i nekoliko
propuštenih prilika uslijedio je
odličan prodor Kadrića koji dolazi
do ivice protivničkog šesnesterca,
šutira snažno. Golman gostiju
loše interveniše i kratko odbija
loptu. Najprisebniji u petercu
Mokre Gore, iskusni Murat
Gusinac, koji postiže pogodak za
vođstvo Jošanice 1:0.
Probao je, nešto kasnije, Holić,
nakon odličnog centaršuta
Bejtovića, šutnuo loptu glavom
ali za malo preko gola.
Prvu pravu priliku gosti su imali u
37. minutu igre, kada, nakon
izvanrednog solo prodora,
centarfor gostiju Đoković odlično
šutira sa 14 metara ali njegov šut
zaustavlja stativa. To kao da je
bila najava gola izjednačenja kao
krune bolje igre gostiju u završnici
prvog poluvremena.
Igrao se 40. minut i ponovo u
glavnoj ulozi Đoković, koji ulazi u
kazneni prostor Jošanice, šutira
oštro sa nekih jedanaest metara,
Alić uspijeva da interveniše i
izbije loptu na koju natrčava
Vojković i neumoljivo je šalje u
mrežu Alićeva gola i izjednačava
rezultat. To je i konačni rezultat
prvog poluvremena.
U drugom poluvremenu
nastavljaju fudbaleri obje ekipe u
istom tempu ali sa mnogo više
nervoze u igri nego u prvom
dijelu. Najveće zasluge za to
pripadaju najslabijoj kariki ovog
meča, glavnom sudiji
Stamenčiću, koji je, očigledno,
zalutao na fudbalski teren. Da
sasvim tendenciozno sudi to se
vidjelo od početka, ali da je toliko
uporan u tome vidjelo se u 55.
minutu utakmice, nakon što nije
svirao čist prekršaj nad
Hamidovićem u šesnestercu
Jošanice, koji mu je prigovorio
zbog toga, a ovaj munjevito
posegao za crvenim kartonom,
što je iznenadilo sve. Stvorila se
velika gužva, protestvovali su
fudbaleri domaćeg tima ali je na
kraju Hamidović morao iz igre, te
je Jošanica do kraja utakmice
igrala sa igračem manje. To kao
da je još više stimulisalo domaći
tim da zaigra još odlučnije.
Nakon kornera, kojega je u 77.
minutu izveo Redžović, Holić
šutira, golman Milentijević kratko
odbija loptu, koja na petercu
dolazi do Avdića, koji je loše
zahvata a sa same gol linije
ponovo u korner je izbacuje
Daščarević.
Repriza situacije od maloprije.
Ponovo Redžović centaršut,
najbolji fudbaler utakmice Holić
najviši u skoku u petercu gostiju,
zahvata loptu glavom i šalje je u
gol za vođstvo i konačni trijumf
Jošanice 2:1.
Još jedna izuzetno značajna
pobjeda Joošanice koja tako
nastavlja niz od pet utakmica bez
poraza i trenutno je na četvrtom
mjestu Zone Morava.
VIJESTI
Sjajni
novopazarski
kadeti
Kadeti Fudbalskog kluba Novi Pazar bilježe sjajne rezultate i
polako, ali sigurno, opsjedaju sam vrh tabele.
Na gostovanju u Čačku, u pravoj prvenstvenoj predstavi,
održali su čas fudbala svojim domaćinima, ekipi Čačak 94.
Od velikog broja prilika uspjeli su da realizuju samo dvije,
preko Ferida Gegića i Luke Šarca i da pobijede rezultatom 2:0.
Omladinci sedam
kola bez poraza
Podmladak Fudbalskog kluba Novi Pazar je ostvario
fenomenalan niz: sedam kola bez poraza. Učinak: šest
pobjeda i samo jedan remi.
U sedmom kolu, na svom stadionu u Novopazarskoj Banji,
rezultatom 3:0, Novopazarci su savladali ekipu Slobode iz
Čačka. Golove za domaći tim su postigli Dževad Elfić 2 (u 44. i
47. minutu) i Selver Selmanović jedan, kada je, u 73. minutu
utakmice, stavio tačku na još jednu ubjedljivu pobjedu
mladih fudbalera Novog Pazara.
U narednom, osmom, kolu podmladak FK Novi Pazar se u
Kraljevu sastaje sa domaćim Metalcem.
FK „ND 2011”
OSAM OD OSAM
Najmlađi fudbalski kolektiv iz Novog Pazara, „N.D. 2011”
furiozno osvaja bodove u Međuopštinskoj ligi Kraljevo.
Popularne „petroldžije” su nanizale svih osam pobjeda u isto
toliko utakmica. Prošle nedjelje su dva puta izlazili na teren i
oba puta slavili u gostima. U Metikošima je savladana ekipa
„Mladih krila” sa 4:2, a u srijedu, u okviru vanrednog kola, i
Čibukovac rezultatom 2:1.
Nakon osam odigranih duela, izabranici Elvira Arapovića i
Bećira Jusufovića su usamljeni na vrhu tabele sa sedam
bodova više od najbližeg pratioca, „Granita” iz Jošaničke
Banje.
E. Nailović
Fehim Karišik
JOŠANICA PRODUŽILA NIZ POBJEDA
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Pobijeđen i sudija
15
NEDJELJA FUDBALA PROTEKLA U ZNAKU GOTOVANJA PARTIZANA I PRVOJ POBJEDI PLAVIH U SUPER LIGI
Babić za historiju
veni krvlju. Blagojević je zamijenjen, a Šunjevarić je izvukao posljednji atom snage iz sebe i ostao
do kraja uz klupske drugove, sa
čalmom na glavi. Nije želio da napusti teren jer je već stručni štab
Novopazaraca izvršio tri izmjene.
Domaći igrači, stručni štab i
rukovodstvo kluba, nakon posljednjeg zvižduka sudije Mažića,
ostali su „prekovremeno” na terenu. Preko 10 minuta je trajao
„bis” pred razdraganih 6.000 navijača, koji su ljubimce frenetičnim
aplauzima nagradili za prvu ovosezonsku „trojku”. Pjesma se prenijela u klupske prostorije.
„Hvala navijačima. Opet su
nam bili 12. igrač i obilato pomogli da stignemo do historijskog trijumfa. Ovako nešto nisam
doživio. Bilo je teško, vodila se žestoka borba za svaku loptu svih 90
minuta. Gol smo postigli rano, ali
naša pobjeda je zaslužena. Ona je
Fudbalski spektakl kraj Jošanice, o
kome će se dugo pričati, privukao
je nevjerovatnih 9.000 gledalaca.
Ne dolazi „Parni valjak” ipak često
u Novi Pazar. Navijači domaćih su
zadali mnogima svojevrstan domaći zadatak, jer su, frenetično i
na sebi svojstven način, bodrili
ljubimce na terenu. Huk i pjesma
sa tribina nisu prestajali od prvog
do posljednjeg zvižduka sudije
Grujića. To u Sandžaku do sada
nije zabilježeno.
Partizan je domaćinski ugošćen
u Novom Pazaru, ostvario je zasluženo prolaz u našem najmasovnijem
takmičenju, međutim, nisu na visini
zadatka bile pristalice crno-bijelih. U
20. minuti, pokušali su, poput kabadahija, da uđu na dio Gradskog stadiona predviđenog za njih.
Redarima nisu dozvolili pretres, nastalo je komješanje, potom i fizički
obračun sa obezbjeđenjem, sve je
prijetilo da preraste u ozbiljniji incident. Srećom, situacija je stavljena
pod kontrolu nakon pet minuta, a
povređenim redarima je ukazana
neophodna pomoć u novopazarskom Zdravstvenom centru.
Nakon utakmice, ekspedicija
Beograđana je iz bezbjedonosnih
razloga ostala u tunelu koji vodi ka
svlačionicama. Neki mediji su to
brže-bolje iskoristili, pokušavajući
da senzacionalističkim i neprovjerenim informacijama pokvare
sliku o ovom fudbalskom prazniku, iako su iz Partizana u super-
lativu govorili o atmosferi na tribinama i gostoprimstvu.
Za kraj prvog dijela ove fudbalske priče, ipak, o onom lijepom
- igri. Kuražno se Novi Pazar suprostavio „Parnom valjku”. Navijači su prvi put mogli da budu
zadovoljni zalaganjem ljubimaca,
ali je favorit pogotcima: Tomića,
Ilića i Vukića zasluženo slavio.
A slaviće plavi samo tri dana
docnije i to u mnogo važnijoj
utakmici.
E sada, drugi dio. S obzirom
da su isticali rokovi, u upravi
kluba su morali da reaguju kako
znaju i angažuju šefa stručnog
štaba pred duel sa Smederevom. U
„igri” su bila četiri kandidata:
Momčilo Vukotić, Dragoljub Bekvalac (tražio, kažu dobro upućeni, astronomsku cifru), Slavko
Petrović i Ljubomir Ristovski.
Nakon maratonskih pregovora,
Upravni odbor se jednoglasno
odlučio za najmlađeg Ristovskog,
koji je promovisan u kormilara tek
u petak u jutarnjim časovima.
Mladi,41-godišnji trener se
odmah zaputio ka novoj destinaciji i poručio: „Obostrana je želja,
i mene i klupskog rukovodstva, da
prvenstveno izborimo opstanak.
Sve ćemo učiniti da to i ostvarimo.
I ranije smo pregovarali, ali nije
bilo mogućnosti da dođem u Novi
Pazar, mada sam ja to želio. Sada
su se kockice poklopile, brzo smo
se dogovorili i mislim da će biti
sve u redu. Poznajem igrački
kadar, kao i situaciju u klubu. Liga
mi, također, nije nepoznanica.
Optimista, vjerujem da će sve krenuti kako treba. U suprotnom, ne
bih ni dolazio.”
Njegovim dolaskom uslijedila
je i svojevrsna “šok-terapija” u superligaškom debitantu. Pobjeda
historijska nad smederevskim
„oklopnicima”, prva poslije 458
minuta u eliti Novog Pazara.
Pred 6.000 gledalaca, viđena je
fanatično borbena fudbalska
predstava, u kojoj je pobjednik
odlučen već u osmoj minuti. Šarac
je izveo slobodan udarac sa desne
strane, loptu je nespretno zahvatio
jedan od defanzivaca gostiju i poslao je pravo ka svojoj mreži. Golman Ranković je krajnjim
naporom uspio da interveniše. Na
njegovu nesreću, natrčao je Babić
i u padu je ipak proslijedio u gol.
Nastao je delirijum u gledalištu, veliko slavlje na terenu. Razvija se, od tog momenta, velika
borba na terenu. Šanse se ređaju na
obadvije strane. Đogatović, čuvar
mreže Novog Pazara, u ključnim
trenucima fantastičnim intervencijama čuva prednost svog tima,
jer su njegovi saigrači neprecizni.
Šunjevarić, Đalac, Mugoša, Vusljanin izmamili su samo aplauze sa
tribina. U 82. minuti, došlo je do
žestokog, ali i nenamjernog sudara
glavama Šunjevarića i Blagojevića.
Obojica su ostali na da leže obli-
plod bolje i jače igre mog tima”,
kazao je ushićeno za „Sandžačke
novine”, Miloš Marković, najzapaženiji pojedinac utakmice.
Trener Ristovski se nadovezao:
“Teška utakmica protiv kvalitetnog
rivala i naša zaslužena pobjeda”.
„Kao pojedinci smo sasvim
dobar tim, no, nedostaje nam
snaga kolektiva. Protiv Smedereva
je to počelo da se nazire, u narednom periodu, to mora biti još
bolje”, rezimirao je šef struke plavih za naše čitaoce.
Dolazak Ristovskog donio je,
konačno, optimizam u fudbalski
Novi Pazar, koji je predao „fenjer”
Milanovčanima. Slijede, međutim,
još teži ispiti u prvenstvu. Prvi je
već u subotu protiv BSK-a u Borči,
odakle plavi nikada nisu donijeli
ni bod. Da li je došlo vrijeme za
prekid neugodne tradicije?
Elvir Nailović
Foto: Emir Sadović
JAVNI POZIV ZA IZVOĐENJE FINALNIH RADOVA
POLJOPRIVREDNOG CENTRA “CRKVINE”
Zemljoradnička zadruga “Moderni Sandžak” iz Novog Pazara
obavještava sva zainteresovana pravna lica i preduzetnike da je u
toku konkurs za izvođenje finalnih radova, radovi uređenja prilaza
i platoa, izgradnja ograde i kapija, izmještanje vn kabla
Poljoprivrednog centra “Crkvine” u Crkvinama, Opština Tutin.
Dokumentacija se može preuzeti u prostorijama Zemljoradničke
zadruge “Moderni Sandžak” ul.7 jula bb, u Novom Pazaru.
Ponuda mora biti jasna, nedvosmislena, čitko popunjena,ovjerena
pečatom i potpisana od strane odgovornog lica ponuđača.
Neblagovremene ponude se neće otvarati i po okončanju postupka
otvaranja biće vraćene ponuđaču uz povratnicu, sa naznakom da je
ista podnijeta neblagovremeno.
Kriterijum za ocjenu ponuda je ekonomski najpovoljnija ponuda:
1) Cijena 65 poena
2) Rok izvođenja 10 poena
3) Sposobnost za za izvođenje radova 25 poena
Ponude se mogu predati Zemljoradničkoj zadruzi “Moderni Sandžak”
sedam dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog
informisanja.
Sve dodatne informacije možete dobiti u prostorijama Zemljoradničke
zadruge “Moderni Sandžak” ul.7 jula bb, u Novom Pazaru.
Osoba za kontakt je Suada Mehmedović, tel.+381(0)63 1288 028.
Download

Sandžačke novine 142