AKTUELNO
AKTUELNO
3
RAMIZ CRNIŠANIN
Popisati
sve Bošnjake
strana
strana
ESAD DŽUDŽEVIĆ
SIK odbacio
tvrdnje Zukorlića
4
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 143 (nova serija) Novi Pazar, 05. oktobar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
Napadnuti novinari
Televizije Tutin
strana
TEMA BROJA
5
RASIM LJAJIĆ
BNV POZVALO BOŠNJAKE DA UČESTVUJU U POPISU
Nacionalni identitet
strana
i ekonomski razvoj
3
strana
strana
Zukorlić se ponaša
gore od djeteta!
Regionalni
Novinarska
udruženja
servisi dio osudila napad na novinare
3 strategije
Povratak u rodni kraj
10
strana
ŽIVOTNA PRIČA PORODICE BALOTA
strana
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
6
5
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
Manjinski pogledi na popis
Muhedin Fijuljanin
HEFTIČNIK
[email protected]
Svojim sebetom
Popis stanovništva najnovija je tema kojom je u javnosti već prepoznatljiv kreator
većine sandžačkih političkih i drugih “afera” u posljednjih nekoliko godina ponovo
došao u prvi plan posljednjih dana. Poziv na bojkot aktuelnog popisa, upućen od
strane Muamera Zukorlića i organizacija pod njegovim okriljem, prema
informacijama sa terena i pokazateljima sa prve „prozivke” popisivača (prvog presjeka
stanja), doživjeće, međutim, (ne)očekivani fijasko. Broj onih koji su poslušali
Zukorlića, sudeći prema prvim rezultatima, simboličan je a da li će takav trend biti
zadržan do kraja popisa i koliki će učinak poziv na bojkot ostvariti, vidjeće se već
nakon prvih sljedećih „provjera”, 6. i 8. oktobra, te u završnici, na kraju popisa 15.
oktobra.
Formalan razlog za bojkot, tzv. Narodno vijeće Sandžaka „našlo” je u popisnim
obrascima, odnosno jeziku na kojem su oni odštampani. Koliko formalan,
neuporedivo više iracionalan, povod za takvu reakciju društveno iole odgovornih
ljudi.
Posljednji put, na popisu 2002. godine, Bošnjaci su „potvrdili” svoj nacionalni
identitet izjašnjavajući se u nacionalnom smislu kao Bošnjaci, sa bosanskim kao
govornim jezikom i islamom kao vjerom. Ove godine, prilika je bila da se manjkavosti
sa tog popisa isprave u smislu ukupnog broja pripadnika bošnjačke nacionalne
zajednice u Srbiji, te pruže osnove za “pojačanje” zahtjeva za ostvarenje ustavom i
zakonom zagarantovanih prava. Na toj platformi, kako se očekivalo, trebalo je da se
„zaborave” sve partijske i bilo kakve druge različitosti i podjele. Trebalo je, ali nisu.
Da li će, i u kolikoj mjeri, aktuelnim popisom biti ispravljene „greške” sa prethodnog
popisa 2002. godine, odnosno koliko će ovoga puta Bošnjaka ostati „van spiska”,
ostaje da se vidi. Ono što sa čim će, međutim, svi biti na čistac je da su za krajnji
ishod, bez obzira na to kakav on bude bio, biti krivi opet - Bošnjaci. To što će novine
neko vrijeme pisati da je uzrok tome bio ovaj ili onaj, historija će vremenom
„zaboraviti”. Statistika će samo zabilježiti podatke dobijene na licu mjesta a isti ti
podaci vremenom će biti izvori na osnovu kojih će se izvlačiti određeni zaključci i
demografski pokazatelji od ključne važnosti za praćenje daljih kretanja u stanju
određene populacije i zauzimanju određenih stavova u vezi sa istim, odnosno,
savremenim rječnikom kazano, kreiranju strategija razvoja određenog područja u
određenom vremenskom periodu. A, kada dođemo do toga, neki od onih koji budu
„poslušali” poziv „lijepog našeg”, bojim se, „ujedati će se za jezik” i biti sami sebi
sebet. Kako to, nerijetko, i biva.
IN
USPJEŠAN POPIS STANOVNIŠTVA
Popis stanovništva koji se sprovodi od 01.-15. oktobra se uspješno
sprovodi u Sandžaku. Prema riječima gradonačelnika Novog Pazara
Meha Mahmutovića poziv na bojkot popisa stanovništva je definitivno
propao. Mahmutović je ocijenio da je u Novom Pazaru za dva dana
popisano oko 7.500 građana a da je samo 55 građana odbilo da se popiše.
NAPAD NA NOVINARA TVT
Novinar Televizije Tutin (TVT) Mersid Agović brutalno je pretučen u
centru Tutina od strane četvorice huligana.Novinarska ekipa
televizije Tutin na čelu sa novinarom Agovićem napadnuta je dok
je bila na radnom zadatku, saopštio je glavni i odgovorni urednik
tog medija Amir Numanović.
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
Predstavnici različitih manjinskih
nacionalnih zajednica koje žive u
Srbiji iznose različita mišljenja u
odnosu na upitnik na jednom jeziku, koji se koristi za tekući popis
stanovništva.
Tako je Riza Halimi, republički poslanik Koalicije Albanaca
Preševske doline, potvrdio za
„Mađar so” da su albansko stanovništvo pozvali na bojkot popisa
jer su upitnici štampani samo na
srpskom jeziku, ćiriličnim pismom.
Esad Džudžević, poslanik Bošnjačke liste, sa druge strane, iznio
je stav da to što su upitnici samo
na srpskom jeziku „još nije dovoljan razlog za bojkot”, dok je predsjednik Nacionalnog savjeta
Mađara Tamaš Korhec ocijenio da
pravo na upotrebu jezika nije narušeno, budući da je popisivač na
zahtjev građanina obavezan da
komunicira na mađarskom jeziku,
kao i da mu na uvid preda upitnik
na mađarskom jeziku.
„Prilikom popisa stanovništva
prije devet godina formulari su još
bili pripremljeni i na jezicima
određenih manjina”, rekao je Riza
Halimi, potvrdivši da su na bojkot
popisa ovaj put zaista pozvali zbog
toga što su upitnici štampani samo
na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom.
„Sandžački predstavnici Bošnjaka će učiniti sve kako bi bilo
popisano što više Bošnjaka u Srbiji, pa i oni koji trenutno ne borave u zemlji”, rekao je Esad
Džudžević. On je povodom poziva Muamera Zukorlića na bojkotovanje popisa ocijenio da će se
taj poziv završiti „isto kada kada je
on Bošnjake pozvao da bojkotuju
dnevni list „Blic”. Ne treba ni da
napominjem da je, nakon što je
pokušao da navede Bošnjake da
ne čitaju više te novine, da je popularnost tog lista drastično skočila u regiji”, kazao je Džudžević i
iznio da to što su upitnici pripremljeni samo na srpskom jeziku
„još nije dovoljan razlog za bojkot”.
Čelnik Nacionalnog savjeta
Mađara Tamaš Korhec konstatovao je da u pogledu upitnika
situacija nije bila
bolja ni 2002. godine, da su i onda
pripremljeni samo
na srpskom jeziku.
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
EVROPSKA UNIJA O POPISU STANOVNIŠTVA
Ne postoje razlozi za bojkot
Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer i direktor Republičkog
zavoda za statistiku Dragan Vukmirović pozvali su sve građane Srbije da se
odazovu popisu stanovništva, poručivši da će on biti obavljen u skladu sa
standardima Evropske unije.
Kada je riječ o manjinama, Dežer je na konferenciji za novinare rekao da nema
nijednog objektivnog razloga da bilo koji građanin ne učestvuje u popisu.
„Mjere za podršku uspješnom popisu manjina su preduzete i nema nijednog
objektivnog razloga da građani ne učestvuju”, rekao je Dežer.
Dežer i Vukmirović su prethodno potpisali ugovor o donaciji od 19,5 miliona
eura kojom će Evropska unija podržti održavanje ovogodišnjeg popisa, kao i
popisa privrede i poljoprivrede koji će biti održan naredne godine.
Prema riječima Dežera, učešće svih građana, naročito manjina, je veoma
značajno, naročito onih iz nerazvijenih oblasti kako bi Evropska unija prilikom
davanja pomoći znala što preciznije podatke i kako bi pomoć stigla na pravo
mjesto.
Dežer je podsjetio da će popisivači prilikom ulaska u domaćinstvo govoriti
jezikom porodice u čiju su kuću ušli.
Direktor Republičkog zavoda za statistiku Dragan Vukmirović je objasnio da
je obrazac za popis odštampan ćirilicom na srpskom jeziku, što je, dodao je,
prema međunarodnim standardima, kao i da će taj materijal biti korišćen za
kompjutersko očitavanje podataka.
On je rekao da je popis na isti način sproveden u svim zemljama regiona.
„Upitnike popunjavaju isključivo popisivači. Građani ne treba
upitnik ni da uzmu u ruke, njima
će pitanja samo biti pročitana, a
oni odgovaraju na njih. Mi smo se
borili za to da se dijalog između
popisivača i građana odvija uvijek
na mađarskom jeziku. Mađarski
uputnici inače postoje, oni se ne
mogu ispunjavati, ali građanin
može da ga zatraži od popisivača i
da prati postavljana pitanja, odno-
sno može sve da kontroliše. Dakle,
pravo na upotrebu jezika se ne narušava, zato što bi popisivač na
zahtjev građanina bio obavezan da
komunicira na mađarskom jeziku
i da građaninu preda upitnik na
mađarskom jeziku”, rekao je Korhec i skrenuo pažnju da u situaciji
ukoliko bi takav zahtjev građanina
popisivač odbio, on ima pravo da
mu nadalje uskrati izjašnjavanje o
postavljenim pitanjima.
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LIST SUFINANSIRA MINI STARST VO KULTURE REPUBLIKE SRBIJE NA PREPORUKU BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
BNV POZVALO BOŠNJAKE DA UČESTVUJU U POPISU
Nacionalni identitet
i ekonomski razvoj
Bošnjačko nacionalno vijeće pozvalo je sve Bošnjake u Sandžaku i
ostalim dijelovima Republike Srbije
da uzmu aktivno učešće i odazovu
se na popisu stanovništva.
„Popis je bilješka za budućnost
i predstavlja najvažniji statistički
izvor podataka o stanovništvu, domaćinstvima i stanovima u državi.
Svojim masovnim odzivom na
popis stanovništva iz 2002. godine
Bošnjaci su obnovili svoj identitet i
time otvorili vrata za ostvarivanje
svojih nacionalnih prava.
Predstojeći popis stanovništva
treba da da odgovor koliko Bošnjaka živi u Republici Srbiji ali i
pruža priliku da se popišu i Bošnjaci, državljani Srbije, koji privremeno žive u inostranstvu.
Cjelokupno ostvarivanje nacionalnih prava i položaj Bošnjaka u
ovoj državi u mnogome će zavisiti
od rezultata popisa, odnosno od
broja onih koji se u nacionalnom
smislu izjasne kao Bošnjaci.
Pored nacionalnog aspekta,
popis predstavlja i bitan preduslov
za dalji ekonomski i privredni razvoj Sandžaka.
Svaki bojkot umanjuje mogućnost ostvarivanja Ustavom i zakonom zajemčenih prava sandžačkih
Bošnjaka u Republici Srbiji.
Ovim putem, još jednom, pozivamo sve Bošnjake u Republici Srbiji da masovno uzmu učešće u
predstojećem popisu i da se kao na
popisu iz 2002. godine u nacionalnom smislu izjasne kao BOŠNJACI,
da kao maternji jezik navedu BOSANSKI, a ISLAM kao vjeroispovijest”, kaže se u saopštenju za javnost
Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Posebnim saopštenjem za javnost poziv za učešće u popisu stanovništva Bošnjacima u Srbiji uputilo
je i Udruženje Bošnjaka Vojvodine.
„Popis stanovništva i nacionalno
izjašnjavanje je najviši stepen demokratije u jednom društvu kada se
osjećate slobodnim da upišete svoju
nacionalnu i vjersku pripadnost.
Upisati svoju nacionalnu pripadnost je svojevrsni izraz naše
zrelosti u pogledu očuvanja identiteta”, kaže se u saopštenju za javnost
ovog udruženja.
Uz poruku da svaki bojkot popisa može samo da šteti interesima
bošnjačke nacionalne zajednice,
Udruženje Bošnjaka Vojvodine
pozvalo je sve Bošnjakinje i Bošnjake da se odazovu na predstojeći
popis i slobodno se izjasne da je nacionalnost Bošnjačka, jezik Bosanski i vjeroispovest Islam.
ESAD DŽUDŽEVIĆ
Popisati sve Bošnjake
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća i poslanik
u Skupštini Srbije Esad Džudžević ocijenio je da će poziv
na bojkot popisa Muamera Zukorlića proći isto kao i
njegovi prethodni pozivi na bojkot„Blica” ili neplaćanje
pretplate RTS-u.
„Ovogodišnji popis stanovništva je rutinski posao koji za Bošnjake nema ni približan
značaj kao onaj iz 2002. godine, kada su Bošnjaci masovnim odazivom obnovili svoj
identitet i otvorili vrata za ostvarivanje svojih manjinskih prava”, rekao je Džudžević.
On je naglasio da je najvažniji aspekt popisa 2011. godine da budu popisani i
Bošnjaci, državljani Srbije, koji privremeno žive u inostranstvu.
„Bitno je da se porodice potrude da upišu i one koji trenutno nisu tu, kako bismo
dobili realnu sliku o broju Bošnjaka u Srbiji”, dodao je Džudžević.
Poziv na bojkot popisa
Narodno vijeće Sandžaka, organizacija nastala pod uticajem Muamera Zukorlića, pozvalo je
Bošnjake u Srbiji na bojkot popisa stanovništva da bi time, kako je navelo, međunarodnoj
zajednici skrenuli pažnju da se ne slažu sa dugogodišnjom„diskriminacijom i državnim
terorom”.
Predsjednik te organizacije Džemail Suljević rekao je na konferenciji za novinare da se
prilikom ranijih popisa broj stanovnika u Sandžaku falsifikovao.
„U Sandžaku je na snazi policijski popis stanovništva, koji se obavlja mimo svakog zakona.
Popisni listići uopšte ne poštuju bošnjačko latinično pismo i jezik. Nad Bošnjacima u Srbiji se
više decenija obavlja opšta diskriminacija i kršenje međunarodnih propisa, odluka i
konvencija”, rekao je Suljević.
Predsjednik Izvršnog odbora Narodnog vijeća Sandžaka Sead Šaćirović smatra da bojkot
popisa stanovništva predstavlja jedan od vidova legitimne i demokratske borbe.
“Ovo je način da pokažemo da ne želimo da saginjemo glavu pred nepravdom koja nam se
čini. Bojkot popisa predstavlja legitiman vid borbe protiv aparhejda koji se duže od 100
godina obavlja nad našim mirnim i demokratski opredijeljenim narodom. Bojkot predstavlja
prvi korak u opštoj građanskoj neposlušnosti, koja će uslijediti ukoliko beogradski režim ne
shvati ozbiljno naša nastojanja da mirno ostvarimo svoja prava”, rekao je Šaćirović.
Potpredsjednik te organizacije Admir Muratović poručio je Bošnjacima da se ne plaše
bojkota popisa.
“Odgovorno tvrdimo da Bošnjaci ni jednim postupkom nisu izazvali ovakav odnos režima
prema nama. Teror nad nama nije nikakva novost, već kontinuitet politike koja traje
najmanje 100 posljednjih godina. Od tada je na sceni konstantno politika negiranja
bošnjačkog nacionalnog identiteta. Mi vjerujemo da će i predstojeći popis stanovništva biti
falcifikovan”, kazao je Muratović, dodajući da je, prema njihovim informacijama, za Novi
Pazar stiglo 82 hiljade obrazaca za popis, što znači da, kako je kazao,„država u startu planira
da skloni preko 40 hiljada Bošnjaka sa spiska”.
RASIM LJAJIĆ
Zukorlić se ponaša gore od
djeteta!
Ministar rada Rasim Ljajić ubijeđen je da Bošnjaci neće
poslušati Zukorlićev poziv na bojkot popisa, jer na gubitku
neće biti država, već upravo građani Sandžaka! Ljajić smatra
da je ovakvim pozivom„Zukorlić dokazao svima da ne misli dobro svom narodu”.
„Zukorlić se ponaša kako se ne bi ponašalo ni dijete od 10 godina. Jedini motiv
koji je imao pokrenuvši ovu inicijativu bio je da proizvede krizu i pojavi se u
medijima. Neučestvovanjem u popisu, država ne bi izgubila ništa, već samo
Bošnjaci. Naime, razvoj okruga, obezbjeđivanje novčanih sredstava, mjesta u
bolnici, broj policajaca i mnogo drugih stvari u direktnoj je vezi s brojem
stanovnika, što će se utvrditi popisom. Narod to zna i ubijeđen sam da će se
odazvati svojoj obavezi”, istakao je ministar Ljajić.
TURSKI KONZULAT U NOVOM PAZARU
Podsticaj za brži
razvoj Sandžaka
AIDA ĆOROVIĆ
Zukorlićevi „bombastični”
efekti
Predsjednica NVO Urban-in Aida Ćorović ocijenila je da
poziv Muamera Zukorlića na bojkot popisa nema za cilj
zaštitu stvarnih interesa Bošnjaka u Srbiji.
“To ponovo služi samo za izazivanje 'bombastičnih' efekata, kako bi Zukorlić bio
u centru medijske pažnje”, rekla Ćorovićeva.
Ona je međutim dodala da se sa Zukorlićem slaže da popis treba da se uradi što
efikasnije i da je o tome trebalo da priča ranije, a ne nekoliko dana prije popisa
kada su završene sve pripreme.
“Ako bilo koji broj Bošnjaka eventualno ne učestvuje u popisu stanovništva,
opet nećemo imati potpunu sliku. To, opet, ide samo nama na štetu, a nikako
ostatku Srbije”, ocijenila je Aida Ćorović.
Ambasada Turske u Srbiji podnijela je Ministarstvu inostranih poslova Srbije zahtjev za
otvaranje konzulata u Novom Pazaru čime je otpočela zvanična procedura za otvaranje
prvog konzulata u ovom gradu. Prema planu, u tom konzulatu će se obavljati neophodni
diplomatski poslovi za građane Raškog, Zlatiborskog, Moravičkog, Pčinjskog i Topličkog
okruga.
Ideja o otvaranju konzulata Turske u Novom Pazaru postoji već nekoliko godina. U Turskoj
živi nekoliko miliona građana porijeklom iz Sandžaka, a među njima je i dosta uspješnih
biznismena na čiju pomoć se računa u ekonomskom razvoju.
Republika Turska će u ovom kraju finansirati rekonstrukciju magistralnih puteva od Novog
Pazara do Tutina i Sjenice, a Agencija za razvoj TIKA već je prisutna na ovom terenu
finansirajući projekte u oblasti infrastrukture, obrazovanja i kulture.
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
POSLIJE MUKA I JADA
Sandžačka sudbina je kao pješčana oluja. Stalno mijenja pravac i najavljuje novi
udar. S vremena na vrijeme, unosi nemir i produžuje neizvjesnost, a jesenas kovitla i
stavlja tromeđu na rasprodaju, od koje niko nema fajde.
Sandžaklije su, odvajkada, odgajani na iščekivanju. Na nesigurnim žudnjama i
varkama, koje - ni manje ni više nego jaje, prezrivo prevedu u peraje. Kad zatreba,
po automatizmu spojenih sudova, ovdje balkanski nemar znači košmar, u čijem
epicentru, optužbe, prijetnje i sumnjičenja, postaju manir međusobne komunikacije
bošnjačkih lidera. Pred očima zaprepašćenih komšija i potencijalnih partnera, iz
zemlje i inostranstva, koji ni dvije decenije od uvođenja višepartijskog sistema, ne
znaju ko promoviše najmlađi narod na Balkanskom poluostrvu, zbog nacionalnih
protivrječnosti i nemogućnosti prilagođavanja modernim izazovima, u kojima svaka
od 11 bošnjačkih partija čezne da bude nečija, već viđena, kopija - duplikat
originala, odnosno kopija religija.
Nekad i sad, jasno se razlikovalo, kiselo i slatko. Znalo se kuda vode kozje staze, ali
je, po nagovoru, pouzdanijem od svakog gesta, sve počinjalo podsjećanjem na
sudbinu, primjere i iskustva, po kojima različiti narodi mogu da žive u jednom
čovjeku, a jedan čovjek u različitim narodima. Daleko od toga da se nudila sloboda
opredjeljivanja, a uskraćivalo opredjeljivanje ka slobodi. Hit priča o Mehmed-paši
Sokoloviću, u ranoj mladosti otrgnutom iz zavičaja i prevedenog u janjičare, oduvjek
i iznova, privlači pažnju o najmoćnijem i najdugovječnijem velikom veziru turske
imperije.
U sjenci markantnog Mehmed-paše ostalo je svih 46 velikih vezira. Među njima,
samo petorica bili su čistokrvni Turci. Iz različitih balkanskih krajeva, prisvojili su oni
jednu zajedničku osobinu. Nikad nisu dozvolili da im sujeta pomuti razum, bez
obzira na različite motive - od podrivanja do koristoljublja, s kojima su ostali
upamćeni, na visokim položajima. Ne samo kao najviši veziri, od kojih se, rame uz
rame Mehmed-paši, svrstava Rustem-paša Opuković, čak u dva navrata, veliki vezir,
dok je spisak sastavljen od malih aga do beglerbegova, današnjih guvernera,
neuporedivo duži. Svi doglavnici, bili su osokoljeni što obavljaju visoke funkcije, u
carevini na tri kontinenta.
Mudrost je krasila sve vezire. Blagodareći pokornosti tokom Sokolovićevog
vezirovanja, Srbi su posredno vladali na Balkanu, u Maloj Aziji i na sjeveru Afrike.
Poriče se poštovanje i odgovornost vezira prema saradnicima. Vjernicima se
zamjeralo na učenju dova u ležećem stavu ili potrbuške. Bili su to minusi ka
duhovnoj vertikali, od kojih se najčešće, kod srpske raje, pominje čuveno pismo
Katarini velikoj. U njemu se, prema opštenamjetnutom i prihvaćenom predanju, na
vulgaran način zadire u pozamanteriju, vrijeđa lično dostojanstvo i porijeklo: „Ne
budali vlaška udovice, đe će ovca s vukom ratovati i grmuša orlu nauditi. Ako
skupim svoje janjičare, svu ću tvoju zemlju poharati, poharati vatrom popržiti. I tebe
ću u ropstvo odvesti, da me dvoriš kao robinjica. Da mi predeš gaće od kučina i
navezeš tursku Avdesiju...“
Bilo je svašta - đuture, ali jare i pare nisu mogli zajedno. Ništa nije vječito isto,
uprkos neizbježnih izgovora da vrijeme gradi, vrijeme razgrađuje, bez obzira što iz
dana u dan, dojučerašnji ideali, gotovo preko noći postaju iluzije, u koje više niko u
Sandžaku ne vjeruje. Po svemu sudeći, izgleda je Breht bio u pravu, kad je
svojevremeno pisao da je veći zločin osnovati banku, nego opljačkati njene sefove.
Preventivno, kao uvod u lagerovanje šodera i bandera, na pola puta od Pazara ka
Raškoj i po brdima, iznad Trnave prema Banjskoj, u čijoj pitominji blagosiljaju klade,
grede, lajsne, fosne, colovače, trupce i ostalu barikadnu japiju, upravo osvešćenu
svetom vodicom. Uz naglašeno - dragička - za znanja vojnička.
Busadžije idu - najdalje. U maratonskom stilu, busaju se u junačka prsa i mrve
rodnu grudu u šljunak i pijesak, pored lijeve obale izrovanog Ibra, ali je to srbovanje
„kisela voda“ u odnosu na unikatni politički kabare u Beogradu. Paradoksalno se
odlažu neizbježni rezovi na kapitalne investicije, što produžuje pesimizam, uoči
šokantne krize, kojoj u susret moramo da se odreknemo izolovanih ili-ili rješenja,
kao strasne igre zavođenja, u kojoj žar začas postane požar. Dok na čudesnoj
pešterskoj utrini, srpovi neće strnjike, ranojesenja rosa čista kao suza romori i
spontano pere brže od najbržih domaćica.
Stočna korita su prva meta. Ako je Breht u pravu za banke, onda isto važi za
opljačkane Sandžaklije, kojima se zgadilo od toliko politike, na opustošenoj
tromeđi. Naše kombi partije najviše liče na Eolovog sina, koga su bogovi, po
helenskoj mitologiji, kaznili da gura tešku, neizgurivu, stijenu uzbrdo, koja se
ponovo skotrljala nizbrdo.
U dubadolji, narod, poslije muka i jada, vjeruje da dolaze utjeha i nada. Od sklada, u
velikom kosmosu, postoji ravnoteža. Koliko je uzbrdica, toliko i nizbrdica, pa svaki
neuspjeh ima uspjeh, svaka nevolja svoju volju, svaka nepravda - pravdu.
Sizif je, najzad, uspio. Šta će biti s nama, ostaje da se vidi. Od pojedinih „naših“
predstavnika u Beogradu se očekuje da, osim neobjašnjivog urgiranja za nagrade
najbližim skutonošama, koje blamiraju sandžačku inteligenciju, učine nešto i za
napaćeni narod.
U situaciji kada tuđe nećemo, a svoje nemamo. Od incidenata, pravimo skandale.
Bez obzira što bi pojedinci, možda, pristali na sve. Samo iz ličnog interesa i
neizlječive bolesti za foteljom.
SIK odbacio
tvrdnje Zukorlića
Nevladina organizacija Sandžački
intelektualni krug (SIK) odbacila
je tvrdnje da su Bošnjaci u Sandžaku diskriminisani „u svim sferama, i to u formi državnog
terorizma”, kako se navodi u „Deklaraciji o diskriminaciji u Sandžaku”, nedavno usvojenoj od
strane pobornika Muamera Zukorlića.
Sandžački intelektualni krug
saopštio je da te tvrdnje ne odgovaraju stvarnom stanju kada je
riječ o položaju i pravima Bošnjaka
u Srbiji.
Ta nevladina organizacija navela je da su u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici predsjednici opština
Bošnjaci, pet poslanika Skupštine
Srbije su iz redova bošnjačkih stranaka, a u Vladi Srbije sjede dva ministra Bošnjaka i dva državna
sekretara iz reda pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice.
„To što se nekome ne sviđaju
izabrani predstavnici, stvar je izbora i za to nije kriva država ni postojeći režim”, navodi se u
saopštenju.
SIK podsjeća da je u tri opštine
s većinskim bošnjačkim stanovništvom u službenu upotrebu i nastavu uveden bosanski jezik, da su
izdati odgovarajući udžbenici i otvoreni privatni i državni univerziteti.
„Uvedena je vjeronauka u
osnovnim i srednjim školama, postoji nekoliko medresa i Fakultet za
islamske studije u Novom Pazaru.
U posljednjih desetak godina podignute su desetine džamija. Za
vrijeme Ramazana organizovan je
Festival Islama, priređivani iftari
na gradskim trgovima koje je policija obezbjeđivala i preusmjeravala
saobraćaj kako ih niko ne bi uznemiravao”, navodi SIK.
Ta nevladina organizacija je
ocijenila da su takvi događaji pretvarani u političke skupove i obračune sa neistomišljenicima.
„Da li je u bilo kojoj islamskoj
državi to dozvoljeno? Podižu se
bespravno objekti i zauzima pola
gradskog trga, a da ni gradska vlast
ni policija to ne sprječavaju. Ugrožavaju se stvarne kulturne vrijednosti i arhitektura, kao što je slučaj
sa Altun-alem džamijom, istorijskim spomenikom pod zaštitom
države koji su držali zatvoren nekoliko godina”, navodi se u saopštenju.
U vezi sa stavom Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorlića da je na nju izvršena režimska
agresija radi uništenja osnovnog
Ramiz Crnišanin
Slezović je bivši kopredsjednik
Sandžački intelektualni krug je istakao da podrška bivšeg kopredsjednika
„Deklaraciji o diskriminaciji u Sandžaku” ne može biti podrška te NVO takvom
dokumentu.
„Akademski slikar dr Mehmed Slezović nije kopredsjednik Sandžačkog
intelektualnog kruga. Njegova funkcija kopredsjednika SIK-a prestala kada
se opredijelio za mjesto visokog funkcionera partije G17 plus, na čijoj je listi
bio i poslanik Skupštine SRJ”, saopšto je Sandžački intelektualni krug.
Kopredsjednik te NVO Ramiz Crnišanin je u saopštenju naveo da je stav
Slezovića lična stvar, na koju on ima pravo, „ali nije ni u kakvoj vezi sa
Sandžačkim intelektualnim krugom, koga on više ne predstavlja”.
stožera opstanka Bošnjaka u Sandžaku, SIK je naveo da je riječ o zamjeni teza.
„Mešihat Sandžaka je osnovao
Sulejman Ugljanin i doveo Muamera Zukorlića da bude na njegovom čelu. Kada su se (čelnici IZ u
Srbiji) posvađali sa Ugljaninom i
stali na stranu Rasima Ljajića, počeli su da napadaju muftiju Jusufspahića i jedinu legitimnu
Islamsku Zajednicu Srbije”, ocijenila je ta nevladina organizacija.
U saopštenju se, međutim, dodaje da u ostvarivanju manjinskih
prava u Srbiji ima dosta problema
i da državni organi o tome treba da
povedu računa.
Kao primjer se navodi vraćanje
imovine crkvama i vjerskim zajednicama i navodi da IZ u Srbiji ne
može biti jedini baštinik ukupne
imovine, odnosno vakufa.
„Islamska zajednica u Srbiji je
pristupila samovlašću, pa ometa
podizanje objekata, proglašava za
vakufsko i što jest i što nije, ograđuje terene, izvodi ulemu (sveštenstvo) i neupućene građane da
vrše samovlašće, a to državni organi mirno posmatraju”, navodi se
u saopštenju Sandžačkog intelektualnog kruga.
Kako se dodaje, Deklaracijom
koju su donijeli Zukorlićevi pobornici se normalan postupak
akreditacije Internacionalnog univerziteta podiže na nivo nacionalnih sukoba i prikazuje kao
diskriminacija radi daljeg porobljavanja Bošnjaka.
„Naravno da se radi o veoma
unosnom poslu koji se pokušava
zaodenuti u nacionalnu brigu”,
naveo je SIK.
Ta nevladina organizacija je
dodala da njeno saopštenje ne
znači da su odnosi u Sandžaku idilični i navela da tek treba raditi na
njihovom poboljšanju.
„Moramo usvajati evropske i
svjetske standarde vrijednosti, demokratije i ekonomije. Moramo
podržavati snage koje se bore za
što brže integrisanje u Evropu i ne
smijemo činiti korake koji taj proces ugrožavaju”, navodi se u saopštenju SIK-a.
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
TEMA BROJA
Napadnuti novinari
Televizije Tutin
Novinar Televizije Tutin (TVT)
Mersid Agović brutalno je pretučen, prošlog utorka, od strane četvorice huligana.
Novinarska ekipa Tutinske televizije na čelu sa novinarom Agovićem napadnuta je dok je bila na
radnom zadatku - snimanju priloga o izvođenju radova na objektu
Doma kulture, koje finasira Ministarstvo kulture, saopštio je glavni
i odgovorni urednik tog medija
Amir Numanović.
Numanović je u saopštenju dostavljenom medijima naveo da je nekoliko “javnosti poznatih izgrednika”
napalo novinara Mersida Agovića i
snimatelja Tufika Sadovića.
„Ekipa naše televizije je napadnuta u trenutku dok je snimala izvođenje radova na objektu Doma
kulture, koje finasira Ministarstvo
kulture. Prilikom napada novinar
Agović je zadobio nekoliko udaraca, pa su povrede vidljive i na
licu”, kaže se u saopštenju.
Glavni i odgovorni urednik TV
Tutin, Amir Numanović je istakao
da policija nije adekvatno i brzo
NOVINARSKA UDRUŽENJA OSUDILA NAPAD NA NOVINARE
Osigurati bezbjednost novinara
reagovala, jer je u policijsku stanicu
privedena samo ekipa televizije
Tutin zbog davanja iskaza, „dok su
napadači mirno pili kahvu na terasi
obližnjeg restorana”.
„Tražimo od ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića da hitno
preduzme mjere i istraži pozadinu
napada na našu ekipu. Ovo je, bez
sumnje, direktan atak na našu
BNV OČEKUJE ADEKVATNU REAKCIJU NADLEŽNIH ORGANA
Zaštiti predstavnike medija
Bošnjačko nacionalno vijeće najoštrije je osudilo napad u kome je novinar
Tutinske Televizije Mersid Agović, kako očevici tvrde, brutalno pretučen od
strane četvorice pristalica Muamera Zukorlića, u trenutku dok je obavljao
svoje svakodnevne radne zadatke i obaveze.
“Napad na ekipu Televizije Tutin, jedine televizije
koja u Sandžaku i zemlji emituje cjelokupan
program na bosanskom jeziku i prebijanje
novinara Mersida Agovića uznemirio je građane i
cjelokupnu javnost u Tutinu i Sandžaku i
predstavlja najgrublji vid obračuna sa ovom
medijskom kućom i njenin zaposlenima”, kaže se u
reakciji BNV-a.
Bošnjačko nacionalno vijeće očekuje da nadležni
državni organi adekvatno reaguju tako što će prije svega,
privesti pravdi počinioce ovog nedjela, utvrditi okolnosti pod kojim se napad
dogodio, kao i njegovu pozadinu, hitno sankcionisati izgrednike onako kako
je to zakonom propisano.
“Od nadležnih državnih organa zahtijevamo da u potpunosti zaštite
predstavnike medija, kao i medijske kuće u Sandžaku od nasrtaja onih kojima
smeta objektivno informisanje građana Sandžaka, kao i da o daljem toku
istrage i postupka povodom napada na ekipu Televizije Tutin blagovremeno
obavještavaju cjelokupnu javnost u Sandžaku”, stoji u saopštenju BNV-a.
kuću, jer su kolege obavljale samo
svoj posao, ali i atak na sve kojima
je stalo do slobode medija”, rekao je
Numanović.
Televizija Tutin je zatražila od
nadležnih državnih institucija zvaničnu potvrdu o hapšenju napadača i njihovo, zakonom
predviđeno, hitno sankcionisanje.
Novinar TV Tutin Mersid Agović napadnut je, u utorak 30. septembra, u centru Tutina. Agović je
izjavio da su ga četvorica mladića
najprije verbalno šikanirala, a
zatim i pretukla nanijevši mu tjelesne povrede, nakon čega je prebačen u tutinski Dom zdravlja,
odakle je upućen u Zdrastveni centar u Novom Pazaru.
Agović tvrdi da je do napada
došlo iznenada i da tome nije predhodila nikakva ranija svađa.
„Incident se desio oko 13:30,
kada smo kolega snimatelj Tufik
Sadović i ja radili prilog o pokrivanju Doma kulture. Za to vrijeme
grupa poznatih lokalnih izgrednika
nam je iz bašte obližnjeg lokala dobacivala i provocirala, a kada sam
ih zamolio da nas ostave na miru,
fizički su nasrnuli na mene. Udarali su me pesnicama po glavi, a da
nisu pritrčali ostali građani ko zna
šta su bili spremni da urade. Slučaj
sam prijavio policiji, a protiv napadača ću podići i tužbu”, izjavio je
Agović.
Napad na novinare TV Tutin osudila su sva novinarska udruženja i veliki broj
štampanih i elektronskih medija iz cijele zemlje.
Najoštrije osuđujući pomenuti napad, Nezavisno udruženje novinаrа Srbije
(NUNS) zatražilo je od nadležnih državnih organa da napadače adekvatno
kazni.
“NUNS još jednom ukazuje da neadekvatna reakcija policije i blaga kaznena
politika pravosudnih organa podstiču nasilno ponašanje prema
novinarima. Policija, pravosudni i drugi državni organi moraju preduzeti
sve zakonom predviđene mjere kako bi se novinarima u Srbiji omogućio
nesmetan i bezbjedan rad”, navodi se u saopštenju NUNS-a dostavljenom
medijima.
I Udruženje novinara Srbije (UNS) najoštrije je osudilo napad na ekipu TV
Tutin i podsjetilo da je ugrožavanje sigurnosti prijetnjom osobama koje
obavljaju posao od javnog značaja informisanjem krivično djelo za koje je
zaprijećena zatvorska kazna od jedne do osam godina zatvora.
Napad na ekipu Televizije Tutin osudile su i nevladine organizacije
Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Sandžački intelektualni
krug (SIK), Urban-In iz Novog Pazara, kao i Impuls iz Tutina. U zajedničkom
saopštenju za javnost ove NVO traže od nadležnih organa da bez odlaganja
ispitaju cio slučaj, čime bi se, kako se ističe, poslala nedvosmislena poruku
javnosti da necivilizovano i bahato ponašanje neće biti tolerisano, te
pokazala riješenost da se konačno prekine sa praksom nekažnjivosti.
“Borimo se za društvo koje će biti bazirano na individualnoj i kolektivnoj
slobodi i odgovornosti, ravnopravnosti, solidarnosti i međusobnoj pomoći,
lišeno svih oblika represije i hijerarhije, pa zbog toga, očekujemo konkretan
odgovor institucija koje su u službi zaštite svih njenih građana i građanki”,
kaže se u saopštenju.
Redakcija Nezavisnog heftičnika „Sandžačke novine“ osudila je napad na
Mersida Agovića i Tufika Sadovića, ističući da je napad na novinare jedine
televizijske kuće u Republici Srbiji koja svoj program u potpunosti emituje
na bosanskom jeziku atak na slobodno novinarstvo i relikt prošlosti iz
vremena režima Slobodana Miloševića.
„Redakcija „Sandžačkih novina“ poziva nadležne državne organe na
pravovremenu reakciju i preduzimanje svih neophodnih mjera za
adekvatno kažnjavanje počinioca i eventualnih nalogodavaca ovog napada.
„Sandžačke novine“ pozivaju sve slobodoumne novinare u Sandžaku i šire
na podršku inicijativi za formiranje Udruženja slobodnih novinara Sandžaka
(USNS), čija bi uloga bila zaštita prava i sloboda novinara na području
Sandžaka i šire“, kaže se u saopštenju za javnost Nezavisnog heftičnika
„Sandžačke novine“.
6 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
VLADA SRBIJE USVOJILA MEDIJSKU STRATEGIJU
Regionalni servisi dio strategije
Država ne može biti vlasnik javnih glasila, ističe se u Medijskoj
strategiji koju je na telefonskoj
sjednici usvojila Vlada Srbije i najavljuje da će se, u rokovima predviđenim Akcionim planom,
Republika Srbija povući iz vlasništva u svim medijima, osim u nekoliko slučajeva predviđenih
zakonom.
Radna grupa, osnovana rješenjem premijera Mirka Cvetkovića, usaglasila je 8. septembra
Prijedlog medijske strategije Srbije.
Novinarske
organizacije
NUNS, UNS i NDNV i medijska
udruženja ANEM, Lokal pres i
Asocijacija medija saopštili su da
su nekim od rješenja zadovoljni,
da na neka gledaju sa oprezom ili
rezervom, dok dio Prijedloga o regionalnim javnim servisima smatraju potpuno neprihvatljivim i
praktično neodrživim.
Državni sekretar u Ministarstvu kulture Dragana Milićević
Milutinović izjavila je tim povodom da će realizacijom Medijske
strategije biti zadovoljeni evropski
standardi u tom sektoru i zaštićen
javni interes građana.
“Najvažniji elementi Medijske
strategije jesu povlačenje države iz
vlašništva u medijima, formiranje
šest regionalnih javnih TV servisa
i činjenica da su nacionalni savjeti
Sa jedne od sjednica Izvršnog odbora BNV
zadržali pravo da osnivaju medije
na jezima nacionalnih manjina”,
izjavila je ona Tanjugu.
Nacionalni savjeti će, kako je
naglasila, biti obavezni da medijima koje formiraju garantuju najveću moguću autonomiju u
skladu sa evropskim standardima
Dragana Milićević
Najvažniji dijelovi Medijske strategije
- Strategija propisuje da su podaci o vlasništvu u javnim glasilima javni. Mora
se znati stvarni vlasnik pravnog lica koje je osnivač javnog glasila i porijeklo
kapitala uloženog u javna glasila. Stoga će država unaprijediti i dosljedno
primjeniti zakonsku regulativu kojom će se obezbjediti javnost vlasništva.
- Republika Srbija garantuje ostvarivanje prava nacionalnih manjina na
informisanje na svom jeziku radi očuvanja nacionalnog, kulturnog i jezičkog
identiteta i pune ravnopravnosti nacionalnih manjina.
- Oglašavanje države, njenih institucija i organa biće efikasno uređeno
pravilima učestvovanja na javnim konkursima, kojima će se spriječiti
koncentracija oglasnih budžeta, odnosno njihova monopolizacija od strane
pojedinih medija ili agencija za oglašavanje, te tako spriječiti i mogući uticaj
države na profesionalni i finansijski integritet medija.
u toj oblasti.
Konačni tekst Medijske strategije formulisao je Sektor za medije
Ministarstva kulture, informisanja
i informacionog društva u saradnji sa vladinom komisijom u
čijem su sastavu bili predstavnici
nekoliko ministarstava ali i nezavistan ekspert Evropske komisije.
Dragan Milićević Milutinović
je istakla da je pomoć EU u procesu izrade strategije bila dragocjena.
„Sada predstoji donošenje
niza zakona u veoma kratkim rokovima: o javnom informisanju, o
radiodifuziji, o Tanjugu, o javnim
servisima... Rok za donošenje zakona je dvije godine, koliki je i rok
da se država povuče iz medija čiji
je trenutno vlasnik”, rekla je ona.
Kako se navodi u tekstu strategije, javni regionalni RTV servisi biće ustanovljeni putem
konkursa, dok će “procedura formiranja javnih regionalnih RTV
servisa biti detaljno utvrđena posebnim zakonom o javnim servisima”. Predviđeno je da u roku do
18 mjeseci od usvajanja strategije
bude utvrđen i prijedlog zakona o
javnim RTV servisima, kao i
usklađeni propisi kojima se regulišu medijska koncentracija i transparentnost
vlasništva
sa
pravilima EU.
Što se tiče finansiranja javnih
servisa, u strategiji je istaknuto da
će “u Republici Srbiji biti obezbjeđeni potrebni uslovi za rad i stabilni izvori finansiranja javnih
RTV servisa”, kao i da će biti u
skladu sa pravilima o dodjeli dr-
BNV ZADOVOLJNO RJEŠENJIMA IZ MEDIJSKE STRATEGIJE
Očekujemo pozitivan pomak
Bošnjačko nacionalno vijeće izrazilo je zadovoljstvo usvajanjem Medijske
strategije Republike Srbije od strane Vlade Republike Srbije.
Resor za kulturu i informisanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća smatra da će
Medijska strategija poboljšati stanje u medijskoj sferi i unaprijediti
ostvarivanje prava na informisanje na bosanskom jeziku pripadnicima
bošnjačke nacionalne zajednice.
U tom smislu Bošnjačko nacionalno vijeće izrazilo je uvjerenje da će, u skladu
sa rješenjima iz Medijske strategije, na Javnom servisu Radio-televiziji Srbije
uskoro doći do formiranja Redakcije na bosanskom i na jezicima ostalih
nacionalnih manjina u Republici Srbiji, što je jedan od osnovnih zahtjeva
Bošnjačkog nacionalnog vijeća u oblasti informisanja.
Resor za kulturu i informisanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća posebno je
izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da je prihvaćen prijedlog BNV o postojanju
regionalnih javnih servisa kao mehanizama za bolje i efikasnije ostvarivanje
prava sandžačkih Bošnjaka i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u
Republici Srbiji.
Bošnjačko nacionalno vijeće sigurno je da će izmjenom Zakona o radiodifuziji
i podzakonskih akata u ovoj oblasti područje šest sandžačkih opština u kojima
u pretežnom i najvećem broju žive sandžački Bošnjaci u Republici Srbiji biti
svrstano u jednu radiodifuznu oblast, što je, također, jedan od osnovnih
zahtjeva BNV u oblasti informisanja.
U skladu sa rješenjima iz Medijske strategije, Resor za kulturu i informisanje
Bošnjačkog nacionalnog vijeća će nastaviti aktivnosti na izradi Strategije
informisanja na bosanskom jeziku sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji i u
tom cilju pozvao je sve organizacije, institucije i pojedince da daju doprinos
izradi tog dokumenta.
žavne pomoći.
Medijska strategija predviđa
još i da država ne može biti vlasnik javnih glasila, sem u pojedinim slučajevima, i da će se povući
iz vlasništva u svim medijima u
roku od dvije godine od donošenja adekvatnih zakona. Država,
naime, može biti osnivač specifičnih glasila koja su u funkciji bližeg informisanja i upoznavanja
građana sa radom državnih or-
gana i javnih preduzeća, kao što
su internet portal, skupštinski
kanal, službeni glasnik i bilteni.
“U cilju blagovremenog i kvalitetnog informisanja stanovništva
na Kosovu i Metohiji, Republika
Srbija zadržava osnivačka prava
nad Javnim preduzećem za novinsko izdavačku djelatnost Panorama u okviru kojeg izlazi
nedjeljno javno glasilo Jedinstvo”,
navodi se još u strategiji.
P O P I S 2011 Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
Popis je bilješka za budućnost.
Učestvuj u popisu. 1-15 oktobra 2011.
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine
ŠTA JE POPIS
KADA SE SPROVODI POPIS
Popis predstavlja najvažniji statistički izvor
podataka o stanovništvu, domaćinstvima i
stanovima u našoj državi.
1-15. oktobra 2011. godine
KO UČESTVUJE U POPISU
Svi građani Republike Srbije imaju pravo, ali i
dužnost da učestvuju u popisu i da na sva
pitanja koja se nalaze u popisnim obrascima
daju tačne i potpune odgovore.
Za lica mlađa od 15 godina odgovore daju
roditelji, usvojioci ili staratelji.
ZAŠTO SE SPROVODI POPIS
Rezultati popisa daju nam odgovore na pitanja:
Koliko nas je?
Ko smo?
Gdje i kako živimo?
Popisni podaci nam omogućavaju da
planiramo budućnost.
TAJNOST PODATAKA
Učesnici u popisu dužni su da podatke
prikupljene od popisanih lica čuvaju kao tajnu.
Podaci će se koristiti isključivo u statističke svrhe.
Poštovane Bošnjakinje i Bošnjaci,
Vašem popisivaču dajte prave odgovore na sva pitanja iz Popisnice
21. NACIONALNA PRIPADNOST:
BOŠNJAK
22. MATERNJI JEZIK:
BOSANSKI
23. VEROISPOVEST:
ISLAM
8 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
MAKEDONIJA TURSKA GRČKA
Unuk korejskog
diktatora u Mostaru
Turska posreduje između
Grčke i Makedonije
Ponašanje Grčke u sporu oko
imena Makedonije je nerazumljivo
i nepravedno, rekao u Skoplju turski premijer Redžep Tajip Erdogan.
Erdogan je u Skoplju potvrdio
bezrezervnu podršku Turske Makedoniji u njenoj borbi za ustavno ime
i u naporima za evroatlantske integracije. On je izjavio da je ponašanje
Grčke u sporu oko imena Makedonije nerazumljivo i nepravedno.
„Prirodno je da Makedonija
koristi ustavno ime pod kojim je
postala nezavisna država. Grčko se
ime zna i to je Grčka. U tom kontekstu dodaci kao Gornja, Donja i
Sjeverna nemaju nikav značaj.
Ovakva i slična navođenja su nepravedna”, izjavio je Erdogan poslije razgovora sa makedonskim
premijerom Nikolom Gruevskim.
„Živimo u globalnom svijetu u
kome treba da preovlađuje mir i razumijevanje”, naglasio je Erdogan.
Makedonski premijer je zahvalio na podršci, naglasivši da ona
predstavlja podršku zaštiti identiteta i ustavnog imena makedonske države.
Erdogan je poželio sreću i svojoj zemlji i Makedoniji na putu ka
Evropskoj uniji, ali i konstatovao
da će Makedonija postati članica
Unije prije Turske.
„Čini mi se da će Makedonija
biti članica Unije prije nas. Toliko
brzo napreduje”, rekao je Erdogan
nakon razgovora sa Gruevskim,
prenijela je agencija Makfaks.
Dvojica premijera razgovarala su
i o unaprjeđenju ekonomskih odnosa.
Trgovska razmjena Makedonije i Turske prošle godine iznosila je 310 miliona dolara, a
očekuje se da će ove godine biti
410 miliona dolara.
Erdogan je u Skoplju razgovarao i sa makedonskim predsjednikom Đorđem Ivanovim i
presjednikom Sobranja Trajkom
Veljanovskim.
Al Džazira Balkan
startuje u novembru
Pripreme za početak emitovanja
programa Televizije Al Džazira Balkans
uveliko su u toku, a prema
informacijama Novog magazina, ovaj
program trebalo bi da počne sa radom
1. novembra.
Zbog brojnih spekulacija, zvanične
potvrde iz ove kuće još nema, a u Al
Džaziri jednostavno kažu da će
emitovanje započeti do Nove godine.
Izvjesno je, međutim, da će svi koji
posjeduju satelitsku antenu moći
besplatno da prate sadržaje Al Džazire,
kao i da su predstavnici ove kuće
odavno sklopili dogovore s najvećim
kablovskim operaterima u regionu o
zakupu kanala preko kojih će gledaoci
moći da ih vide u Bosni i Hercegovini,
Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
Pregovore o zakupu kanala vodili su
predstavnici ove kuće iz Londona.
Regionalni Al Džazira program biće 23.
u sklopu Al Džazira mreže, a osim
informacija iz regiona, kanal će koristiti
i TV materijale kanala na arapskom i
engleskom jeziku.
Al Džazira Balkans će imati centralni
studio u Sarajevu i regionalne centre u
Beogradu, Zagrebu i Skoplju. Također će
imati i dopisnike u Podgorici, Prištini,
Mostaru i Banjaluci.
Koledž ujedinjenog svijeta u Mostaru
(United World College in Mostar) je ove
školske godine upisao učenika Kim Han
Sola iz Sjeverne Koreje. Ovaj 16godišnjak je prvi učenik iz Sjeverne
Koreje koji će pohađati jedan od UWC
koledža, saopšteno je sa Koledža
ujedinjenog svijeta u Mostaru.
Kim Han Sol unuk je sjevernokorejskog
diktatora Kim Jong Ila, odnosno sin Kim
Jong Nama, najstarijeg sina
sjevernokorejskog vođe. Međutim,
najstariji sin zasigurno neće naslijediti oca
jer je pao u njegovu nemilost nakon
skandala sa nelegalnim ulaskom u Japan.
Pomenuti koledž raznolikost smatra
jednom od svojih glavnih vrijednosti, a
okupljajući učenike različitog socijalnog,
društvenog i ekonomskog porijela
razvijaju misiju čineći obrazovanje
zalogom mira i održive budućnosti.
„Cilj nam je obrazovati učenike koji će
iznad svega cijeniti multikulturalnost, te
biti društveno pouzdani i moralno
odgovorni pojedinci. Od svih učenika
koji sudjeluju u našim obrazovnim
programima, bez obzira na njihovo
porijeklo, očekujemo da služe svom
narodu i pozitivno utječu na društvo u
svojoj zemlji ali i globalno”, navodi se u
saopštenju.
Komentirajući vijest o upisu, izvršni
direktor UWC Intenational, Keith Clark je
rekao kako je UWC ponosan na
transformativnu moć obrazovanja.
“Raznolikost je ključ obrazovnog
iskustva i svake godine UWC dočekuje
učenike različitih pripadnosti u svojim
školama, koledžima i programima”,
naveo je on.
Inače, Koledž ujedinjenog svijeta (UWC)
Li Po Chun, smješten u Hong-Kongu, već
godinama provodi aktivnosti u Sjevernoj
Koreji slanjem učenika-veleposlanika
koji upoznaju mlade ljude koji tamo
žive, te prenose informacije o životu u
toj zemlji. Upis učenika iz Sjeverne
Koreje na jedan od UWC-a logična je
posljedica tih napora, stoji u saopštenju
Koledža.
Crnogorski ministri
ostali bez bonusa
Ministar inostranih poslova i evropskih
integracija Crne Gore, Milan Roćen izjavio je
da ovakva odluka, u situaciji u kojoj se nalazi
Crna Gora, pokazuje ozbiljnost Vlade koja
svojim primjerom želi doprinjeti finansijskoj
disciplini.
„Želimo da pokažemo saosjećanje sa onima
koji su socijalno ugroženi. Nadam se da će
javnost to tako razumjeti i pozdraviti”, rekao
je Roćen nakon sjednice Vlade.
Odgovarajući na pitanje da li će ministri
sada biti podložniji korupciji jer su bonusi,
prema riječima premijera, bili preventivna
antikorupcijska mjera, Roćen je rekao da je
to hipotetičko pitanje, ali da je onom koji joj
je sklon, svejedno da li je riječ o 900 ili
900.000 eura.
On je napomenuo da odluka o ukidanju
bonusa nije donesena pod pritiskom
javnosti.
„Dogovor Vlade je čak bio da odluka bude
donesena i prije nego što smo znali da će
biti pokrenuta inicijativa u parlamentu da se
povećaju plate poslanika”, dodao je Roćen.
On je izrazio nadu da će u skorijem roku biti
stvoreni uslovi da plate bude povećane svim
strukturama u crnogorskom društvu, da
povećanje jednoj kategoriji ne bi„bolo oči”.
S V I J E T Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
Nobel za učesnike
“arapskog proljeća”?
Njemačka spasava Euro
Donji dom njemačkog parlamenta
Bundestag odobrio je, velikom većinom,
proširenje obima Evropskog fonda za
finansijsku stabilnost (EFFS) eurozone. No,
investitori se u prvim reakcijama plaše da to
nije ni približno dovoljno.
U pokušaju da se preduprijedi kriza
eurozone, u godišnjem obraćanju evropskim
parlamentarcima, predsjednik Evropske
komisije Jose Manuel Baroso poručio je da
samo bliže ekonomske integracije unutar
eurozone može spasiti zajedničku valutu od
urušavanja, te da Grčka neće biti napuštena.
Njemački Bundestag je velikom većinom
glasao za proširenje obima Fonda za
finansijsku stabilnost - 523 poslanika bila su
“za”, 85 “protiv” a tri “uzdržana”.
Glasanje u Bundestagu bilo je, prema
ocjenama analitičara, najveći politički test za
kancelarku Angelu Merkel, a dobila je
podršku najveću od kada je preuzela vlast
prije šest godina. Izmjene u Fondu sa
spasavanje, uključujuju kupovinu obveznica
koje izdaju zemlje sa finansijskim problema i
prodaju, pomoć bankama, i brze pozajmice
vladama prije nego što upadnu u potpunu
krizu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel vodeći
je lider EU koji pokušava da obezbijedi
podršku i da valjan odgovor eurozone na
dužničku krizu u Grčkoj i drugim
problematičnim državama poput Španije,
Portugalije i Italije.
Njemačke garancije biće povećane sa 123 na
211 milijardi eura. Njemačka time treba da
izdvoji skoro polovinu od ukupnog paketa za
spasavanje, ali eksperti smatraju da nije
izvjesno da će to biti dovoljno.
Svih 17 članica eurozone treba da potvrde
dogovor o formiranju fonda od 440 milijardi
eura. Do sada je to učinilo 10 zemalja.
No, i pored dobrih vijesti iz Njemačke,
investitori su rezervisani. Poslovno povjerenje
u zoni eura ponovo je smanjeno, što je novi
znak posustajanja privrednog oporavka.
Akcije su najprije rasle, a potom padale.
Pad poslovnog povjerenja također podstiče
spekulacije da će Evropska centralna banka
(ECB) razmatrati smanjenje kamata.
Indeks poslovnog povjerenja u eurozoni u
septembru se, kako je saopšteno, spustio na
95 poena sa avgustovskih 98,4 i ispod je
prosjeka za duži vremenski period.
ECB je, zbog niza loših ekonomskih
pokazatelja, pod pritiskom da smanji
ključnu kamatu sa 1,5 odsto. Inače, ECB je
do jula dizala cijenu zaduživanja, uprkos
dužničkoj krizi u zoni eura.
U godišnjem obraćanju Evropskom
parlamentu u Strazburu, predsjednik
Evropske komisije Jose Manuel Baroso
poručio je da samo bliža ekonomska
integracija unutar eurozone može spasiti
zajedničku valutu od urušavanja, te da
Grčka neće biti napuštena.
Baroso je, također, dao nekoliko
kontroverznih prijedloga, što bi moglo
dovesti i do gubitka suvereniteta pojedinih
država članica.
Nobelove nagrade za književnost i za mir u godini koju je obilježilo„arapsko proljeće”, mogli
bi da dobiju upravo pjesnik iz Sirije i blogerka iz Tunisa.
Nobelova nagrada za medicinu otvara„sezonu” Nobelovih nagrada
2011. nakon čega slijede nagrade za fiziku, hemiju,
književnost, mir i ekonomiju, ali imena kandidata se
drže u strogoj tajnosti.
Norveški Nobelov komitet koji u Oslu dodjeljuje
nagradu za mir, potvrdio je da je ima 241
kandidata, što je rekordan broj.
Historičar i stručnjak za Nobelove
nagrade, Asle Sven misli da bi petočlani
Komitet mogao da, 7. oktobra, nagradi
učesnike„arapskog proljeća”, a nagradu
bi mogla da dobije, na primjer,
tunižanska blogerka Lina ben Mheni
koja je vodila hroniku revolucije na
Internetu.
„Ona je umjerena muslimanka, žena čije
bi nagrađivanje predstavljalo podršku
društvenim medijima i 'arapskom proljeću'”,
kaže Svenova.
Direktor Istraživačkog instituta za mir iz Osla, Kristijan
Berg Harpviken predlaže Egipćanku Isru Abdel Fatah i njen
Pokret 6. april zbog„ključne uloge u nenasilnoj pobuni u Egiptu”.
Među ostalim imenima koja se pominju, jesu afganistanska aktivistkinja za ljudska prava
Sima Samar, ruska nevladina organizacija Memorijal, premijer Zimbabvea Morgan
Tsvangiraj, bivši njemački kancelar Helmut Kol i Evropska unija.
Stara dobra
njemačka marka
U IŠČEKIVANJU PREDSJEDNIČKIH IZBORA U RUSIJI
Putin - pokorni “sluga”
Vladimir Putin trenutno ima najviši
politički rejting u Rusiji što je bilo i glavni
razlog zbog kojeg je odlučeno da se na
narednim izborima za šefa države
kandiduje on, a ne Dmitrij Medvedev,
aktuelni predsjednik koji je do sada odradio
samo jedan mandat. To je suština odgovora
na pitanje: kako i zašto je dogovorena
predstojeća smjena na čelu najveće
države na svijetu, a koji je Medvedev
dao prilikom intervjua trima vodećim
ruskim televizijskim stanicama:
Prvom kanalu, “Rusiji” i NTV-u.
“Naravno, prijatno je saznanje da
aktuelni predsjednik uživa veliko
povjerenje i da može da se podiči
visokim rejtingom. Sa druge strane,
obratio bih vašu pažnju na činjenicu
da je premijer Putin u ovom trenutku,
bez ikakve sumnje, političar sa najvišim
autoritetom u našoj zemlji i da je njegov
rejting još viši”, objasnio je Medvedev.
Rješenje šefa države da da intervju
televizijskim stanicama bilo je pravo
iznenađenje i za tamošnje urednike i za
zaposlene. Pod hitno je trebalo
prekomponovati programske šeme, pošto
je jedan od uslova da se intervju emituje
bio da sve tri stanice to urade istovremeno.
Istakavši na samom početku da on i Putin
pripadaju istoj političkoj opciji, Medvedev
je objasnio da bi bilo kakvo izborno
sučeljavanje njih dvojice bilo i vještačko i
besmisleno.
„Vladimira Vladimiroviča, jednako kao i
mene, na položaj šefa države predložila je
’Jedinstvena Rusija’. Za prošle izbore njega,
za predstojeće - vašeg pokornog slugu”,
slikovito se izrazio Medvedev.
Na napomenu novinara da je odradio tek
jedan mandat, da je mlad, ambiciozan, da
mu građani vjeruju i da je bilo za očekivati
da se ponovo kandiduje za mjesto u
Kremlju, Medvedev je naglasio: „Znate,
moja glavna ambicija je da budem koristan
svojoj zemlji i svom narodu. Možda zvuči
pomalo patetično, ali tako je. Ako nemaš
takvu ambiciju, onda je bolje da se
politikom uopšte ne baviš. Tako razmišlja i
Vladimir Putin.”
Medvedev se, također, založio za neki
oblik nasljednosti u okvirima vlasti.
„Vlast mora da nađe snagu za
samoobnavljanje. To ne smije da bude
skokovit proces po sistemu - svi su
dali ostavku, do viđenja, mašemo
rukom... i da ja, skupa sa Putinom,
kažem: zdravo, odosmo. Mora da
postoji nasljednost, moramo da
znamo ko ostaje za upravljačem
države, ali moramo i da sprovodimo
promjene, i to ozbiljne.”
Na pitanje sagovornika čemu je služio
nedavni kongres „Jedinstvene Rusije” ako
je odluka o budućem predsjedničkom
kandidatu donijeta mnogo ranije, i u
dogovoru premijera i šefa države,
Medvedev je odvratio da je
predsjednička trka tek počela, a da su
odluke kongresa samo apel članovima
kome da daju svoj glas.
Polovina Nijemaca, u sred evropske dužničke krize i krize eura, želi povratak dobre stare
njemačke marke, pokazala je anketa Emnid instituta, koju je objavio njemački magazin
Fokus.
Za povratak marke se, po toj anketi, izjasnilo 50 odsto Nijemaca, dok su 48 odsto činile
pristalice eura, dok je prije godinu dana situacija bila obrnuta - 50 odsto Nijemaca je željelo
euro, a 47 odsto priželjkivalo da se vrati marka.
Kada je riječ o partijskoj pripadnosti, najveći kritičari eura su pristalice liberala, partije kojoj
je pečat dao bivši šef njemačke diplomatije Hans Ditrih Genšer, do skoro je vodio sadašnji
ministar inostranih poslova Gvido Vestervele, a sada vicekancelar Filip Resler.
Među pristalicama liberala, čak 70 odsto njih, pokazuje anketa, želi povratak njemačke
marke.
Među pristalicama socijaldemokrata je 53 onih koji bi ponovo htjeli marku, a među
ljevičarima 52 odsto.
Za euro je, među pristalicama demohrišćana, partije kancelara Angele Merkel, 55 procenata,
a među partijom Zeleni 61 odsto.
Kada je, međutim, riječ o članstvu Njemačke u Evropskoj uniji, čak 40 odsto Nijemaca gleda
na to članstvo sa skepsom. Oko 46 odsto, međutim, kaže da je njima EU donijela dobro i da
su lično imali prednosti od tog članstva, dok 40 odsto njih kaže da im EU nije donijela dobro.
10 Sand`a~ke novine R E P O R TA Ž A
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
ŽIVOTNA PRIČA PORODICE BALOTA
Povratak u rodni kraj
Otišli su kao izbjeglice vozom u Istanbul a dolazili u rodni Sandžak svojim autobusima
sa braćom, koja su sve vrijeme radila na porodičnom poslu prijevoza putnika, kupuje zgradu u
centru Istanbula, koju su renovirali i napravili hotel „Monteneghro”. Simboličnog naziva i traga
naših Sandžaklija, hotel i danas
postoji i radi, kapaciteta osamdeset ležaja, u centru Istanbula.
Tokom vremena porodica Balota razvila je posao tako da su
sada vlasnici velikog placa na
obali Bosfora, još jednog hotela i
elitnog placa u Antaliji.
U Istanbulu ima 300 kuća plemena Balota, svi su veoma uspješni a mi smo Vam predstavili
životnu priču najuspješnijeg od
njih, Muharema Balote.
Kako je sudbina odigrala
svoju ulogu da se Muharem vrati
Ovo je životna priča porodice Balota, a ispričao je Muharem,
rođen u Rožajama 25. decembra
1945. godine. Porodici, koja je
odlučila da napusti svoje rodno
mjesto u potrazi za boljim uslovima, taj životni put nije bio nimalo lak, ali se isplatio
dugogodišnji mukotrpni rad.
Nekadašnje seobe iz bivše Jugoslavije u Tursku približićemo
kroz porodicu Balota, koja je, godine 1949. otišla iz Rožaja u Skoplje. Tadašnji iseljenici morali su
boraviti u Makedoniji kao izbjeglice da bi lakše dobili “otpust” iz
SFRJ i radi lakšeg dobijanja turskog
iseljenjčkog porodičnog pasoša.
Godine 1960. braća Balota Hivzo, Daut i Selim porodično
polaze vozom iz Skoplja. Put je
trajao pet dana, do stanice „Sirkedžija” u Istanbulu, gdje je turska
vlada organizovala „musafirhane”
za besplatan boravak dok se porodice ne osamostale. Tu je boravio
veliki broj iseljenika iz Sandžaka.
Porodica Balota je imala prethodne doseljenike i njihov prvi smještaj bio je u rodbinskim kućama.
Budući da su iz svog doma donijeli električne aparate i mnoge porodične stvari, uz pomoć rodbine
koja je ranije doselila, kupili su porodičnu kuću.
Muharemov otac, Hivzo Balota i njegov amidža osnovali su
firmu, ogrjevno stovarište, gdje su
prodavali drva kupljena blizu bugarske granice. Tako su živjele izbjeglice iz Sandžaka koje su se
doselile 1925. godin. Zadržali su
jezik i sve običaje i mađusobno se
poštovali, obilazili, pomagali.
Muharem je završio zanat i zaposlio se kao mašinski tehničar na
održavanju mašina u fabrici koja
se bavila preradom pamuka.
Vrijeme ženidbe, kasnije dva
sina, potrebe veće. Muharem se
odlučuje za porodični posao koji
je godinama na dobrom glasu.
Zahvaljujući poslovanju njegovog
oca kupili su prvi kamion “Bedford”. Tako je posao proširen na
prijevoz drva, uglja, cigli, sve za
naše Sandžaklije.
Muharem je bio jako cenjen i
poznat u cijelom kraju. Godine
1974. kupuje prvi autobus. Sa rođakom Ademom osniva firmu za
prijevoz putnika „Lim- tur”, u želji
da spaja odvojene porodice koje su
ostale u Sandžaku i koje su u Istanbulu. Registrovali su međunarodnu
liniju za prijevoz putnika Istanbul
- Ulcinj - Istanbul i Istanbul - Trst Istanbul, jednom nedjeljno. Ime
firme promijenjeno je u „Ozlem”,
što u prijvodu znači „želja”. Na taj
način Muharem Balota je ispunjavao želju rastavljenim porodicama,
sjećajući se svog prvog putovanja
vozom. Radeći tako olakšao je porodicama da se posjećuju, organizujući i šoping linije.
Dugogodišnjim poštenim poslovanjem, stekao je veliki ugled i
poštovanje među doseljenicima.
Na zahtjev doseljenika, Muharem
Balota je, 1977. godine, izabran za
predsjednika opštine Pendik, koja
je tada brojala 80.000 stanovnika.
Na poziciji predsjednika bio je šest
godina, i svih tih godina pomagao
je doseljenicima iz Sandžaka u
svemu, što i dan danas cijene porodice koje su u Istanbulu.
Poslije političkog angažmana
u svoj rodni kraj, Rožaje?
Godine 1997., na insistiranje rođaka koji su ostali u svom kraju, da
Muharem kupi fabriku „Famod AD”,
Razmišljajući kako da doprinese svom kraju i unaprijedi život
svog naroda, na insistiranje rodbine, koja je svojevremeno odlučila
da ostane u Rožajama, 1997. godine, Muharem kupuje akcije, a
nešto kasnije uz velike poteškoće
otkupljuje i cijelu fabriku „Famod”
AD. Firma koja je preživjela bombardovanje, stečaj i sve ono što je
moglo loše da se desi preduzećima
na ovim prostorima, našla se u vlasništvu čovjeka koji se u poslovanju
uspješno već dokazao u Istanbulu.
Sumnje da će uspjeti i u svom rodnom kraju ne može biti.
Jasna Ramčić
Otvaranje linije u međunarodnom saobraćaju 1976.god. Istanbul - Bijelo Polje
MUHAREM BALOTA
Očuvali smo svoje običaje
Ponosan sam na sve ljude iz Sandžaka. To je narod koji, gdje god da se nađe,
uvijek uspije. U Istanbulu smo se obilazili kao da smo svi rodbina, što i jesmo
bili na neki način. Zadržali svoju tradiciju i običaje i svoju djecu učimo istom.
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
HIKAJE
BOŠNJAČKA KULTURNA BAŠTINA
Kozija ćuprija
Kozija ćuprija nalazi se u kanjonu rijeke
Miljacke, nekoliko kilometara istočno
od starog centra grada Sarajeva. Put na
kojem je premošćavala rijeku je čuveni
carigradski drum, tj. put kojim se, u
doba Osmanlijske vladavine, iz Sarajeva
išlo ka istočnim dijelovima Carstva, sve
do Carigrada.
Kozija ćuprija je jedan od četiri stara
mosta na području grada Sarajeva koji
su još uvijek sačuvani. Ostala tri mosta
su Šeher-Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija i Rimski most (most na Plandištu
kod Blažuja).
Ova ćuprija ima jedan luk sa dva kružna
otvora. Duga je 42 m, a široka 4,75 m.
Raspon svoda joj je 17,5 m.
Zidana je od krečnjaka i sedre.
U osmanlijsko doba Bosne Kozija ćuprija je bila mjesto na kojem su se dočekivali carski namjesnici - veziri. Svakom
novom veziru pravio bi se doček na
mostu. Pred njega bi izašli svi viđeniji
ljudi u Sarajevu, a skupio bi se i običan
HIKAJE
Mudri seljak i pametni
građanin
Gonio putem seljak konja i na konju dvije
vreće.
Sustiže ga jedan ugladen građanin te
upita: „A šta ti je to u vrećama?”
„U jednoj je žito a u drugoj kamenje”,
odgovori seljak.
„A šta će ti kamenje?”, opet će građanin.
“Da mi ne kriva tovar!”, mudro će seljak.
„Ama, za mila Boga”, reče gradanin, „kakva
ti je ta pamet, pa da zaludu goniš vreću
narod pošto je to bio jedan od značajnijih događaja.
Spominje se još i to da bi u čast novog
vezira neki od hrabrijih momaka skakali
s ćuprije u Miljacku, a on bi ih darivao
novcem (to skakanje predstavlja podvig
za divljenje, jer Miljacka na tom mjestu
i nema neku dubinu, a visina mosta je
zaista velika).
Postoji narodna legenda o nastanku
ovog mosta. Ona kaže kako je siromašni
pastir čuvajući koze primjetio da se one
neuobičajeno dugo zadržavaju oko
nekog grmlja na rijeci. Kada je i sam
malo bolje pogledao ispod tog grmlja je
pronašao ćup pun zlatnika. Tim novcem
je sebi platio školovanje, a nakon dosta
godina, pošto je postao ugledan i bogat
podanik Carevine, odlučio je da sagradi
most na Miljacki, i to na istom onom
mjestu gdje su mu koze ukazale na zlato.
Ipak, danas se smatra da je ovaj most nastao prilikom velike akcije sređivanja
putne mreže, u doba Mehmed-paše Sokolovića (veliki vezir 1565-1579). U to
doba nastaju još neki čuveni mostovi u
Bosni i Hercegovini - Arslanagića most
kod Trebinja, Stari most u Mostaru, i
poznata Ćuprija na Drini u Višegradu.
Danas Kozija ćuprija predstavlja mjesto
na koje Sarajlije mogu doći da se opuste
i da uživaju u okolnoj prirodi. Do nje
vodi pješački put duž Miljacke, čiji je početak na Darivi, u blizini Vijećnice.
kamenja. Zar ti nije bilo lakše da žito u
dvije vreće raspoloviš, pa tako natovariš i
opet tovar ne bi vago, a duplo bi bio lakši!”
“E, Bogami ima zapravo”, reče seljak, “ja se
nikad ne bi toga sjetio. Vala si ti neka
pametna glava. Nego deder mi pomozi pa
da tovar pretovarimo.”
Pa ti seljak zastavi konja, spusti tovar,
istrese kamenje, raspolovi žito u dvije
vreće, opet natovari, pa nastaviše put.
“Sami Bog te meni posl’o”, reče seljak
građaninu, “vidi se na tebi da si pametan i
u svemu zgodan. De mi Bogati reci kol’ko ti
imaš konja?”
“Nijednog?”, reče građanin.
“A krava?”
“Nijednu!”
“Ovaca?”
“Ništa!”
“Kuću, belćim, imaš?”
“Nemam, u jednog sam trgovca pod kiriju!”,
odgovara građanin.
Kad to ču, seljak zastavi konja, bez riječi
raspremi tovar, skide vreće, svo žito sasu u
jednu vreću, a u drugu nakupi kamenja, te
opet natovari konja kako je prije bilo.
“Ama, šta to uradi!?”, upita građanin.
“Bježi od mene hiljadu konaka, i ti i ta tvoja
pamet”, reče seljak, “ja vako gonim ima
pedeset godina, ko što su mi babo i djed
gonili, pa imam i kuću, i konje, i krave i
ovce, a ti ni kučeta ni mačeta. Da te posluša,
bi i ja, dina mi sve što imam izgubio!” reče
mudro seljak.
12 Sand`a~ke novine E U R O I N T E G R AC I J E
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
VODIČ KROZ EVROPSKU UNIJU
Od uglja i čelika do jednog eura
Evropska unija je regionalna organizacija evropskih država kroz
koju članice ostvaruju zajedničke ciljeve kao što su uravnotežen privredni i društveni razvoj,
visok nivo zaposlenosti, te zaštita
prava i interesa građana.
Današnja Evropska unija rezultat je polustoljetne evolucije
koja je počela u okvirima Evropskih zajednica pedesetih godina 20. stoljeća.
Proces evropske integracije
započeo je kao sektorsko udruživanje država članica u sklopu
Evropske zajednice za ugalj i
čelik (osnovane 1952. Pariškim
ugovorom), a nekoliko godina
poslije proširio se i na druga područja: nuklearnu energiju u
okviru Evropske zajednice za
atomsku energiju (Euratom) i na
druga, široko definisana područja ekonomske saradnje u
sklopu Evropske ekonomske zajednice (EEZ).
Ideja o ujedinjenoj Evropi
seže daleko u prošlost ali tek
1950. godine XX vijeka nastaju
prvi koraci ka EU. Velika razaranja u ratovima nametnula su
razmišljanje o tome kako prevazići antagonizme među evropskim državama.
Trebalo je naći zajednički
imenitelj oko kojeg bi mogle da
se ujedine sve, ili većina država
Evrope, među kojima i, u Drugom svjetskom ratu pobijeđene,
Njemačka i Italija.
Pored ovih „unutrašnjih” razloga, snažan podsticaj ujedinjenju
stigao je izvan Evrope, od strane
Sjedinjenih Američkih Država.
Uvidjevši da razrušena Evropa ne
može biti dostojan ekonomski
partner, niti saveznik u borbi protiv nadolazećeg komunizma iz
SSSR, SAD su odlučile da finansijski pomognu poslijeratnu
konsolidaciju Evrope.
Maršalov plan finansijske
pomoći Evropi (1947), nazvan
po tadašnjem američkom državnom sekretaru, kao jedan od
uslova za dodjeljivanje sredstava
podrazumjevao je udruživanje
evropskih država i njihovu međusobnu koordinaciju.
Kao početak nadnacionalnog organizovanja u Evropi
smatra se 9. maj 1950. godine.
Tog dana je Robert Šuman, francuski ministar spoljnih poslova,
na osnovu ideje Žana Monea, na
konferenciji za štampu predstavio prijedlog, upućen prije svega
njemačkoj vladi, za stvaranje nadnacionalne organizacije koja bi
se starala o proizvodnji uglja i
čelika. Osnovna ideja Šumanove
deklaracije, kako se naziva dokument u kojem je sadržan ovaj
prijedlog, je objedinjavanje
uprave nad resursima koji su u
prvoj polovini XX vijeka bili glavni adut zaraćenih strana u dva
svjetska rata.
Šumanova deklaracija je u
trenutku objavljivanja mnoge iznenadila, budući da je od rata sa
Njemačkom prošlo tek pet godina.
Žan Mone, neofunkcionalista i vizionar, šef francuske Nacionalne komisije za planiranje,
je bio jedan od kreatora plana
ekonomskog oporavka i modernizacije Francuske nakon
Drugog svjetskog rata. Ideja o
sektorskoj integraciji zapadnoevropskih država razvijena je
unutar Komisije za planiranje
pod njegovim rukovodstvom, a
potom javnosti predstavljena u
Šumanovoj deklaraciji.
Prijedlozi sadržani u Deklaraciji naišli su na odobravanje tadašnjeg njemačkog
kancelara Konrada Adenauera
koji je smatrao ovaj vid integracije dobrim načinom da
Njemačka izgradi odnose sa
zapadnoevropskim državama
na novim osnovama, kao i da
ponovo uspostavi pun suverenitet.
ROBERT ŠUMAN
Dr. Robert Šuman je poznati francusko-njemački političar koji je rođen u
Luksemburgu 1886. godine. Kao ministar spoljnih poslova Francuske
pripremio je takozvani Šumanov plan. Kasnije je bio predsjednik
Evropskog parlamenta, a pored Žan Moneta slovi za jednog od glavnih
osnivača današnje Evropske unije.
ŠUMANOVA DEKLARACIJA
Šumanova (Schumanova) deklaracija je deklaracija o regulaciji odnosa na
području crne metalurgije, koju je 1950. godine izložio francuski ministar
spoljnih poslova Robert Šuman (Schuman).
U fokusu njegovih razmatranja našla se regulacija odnosa u proizvodnji i
distribuciji uglja i čelika na osnovama izgradnje naddržavnih institucija
u toj oblasti, što bi bila osnova za početak stvaranja mnogo sadržajnijih
cjelokupnih odnosa, posebno između Francuske i Njemačke. Bio je to
vizionarski poduhvat, pogotovo ako se zna u kojoj su mjeri odnosi između
te dvije države bili opterećeni brojnim, naizgled nepremostivim
antagonizmima.
I sam je Šuman istakao da se zajednička Evropa neće stvoriti odjednom,
već će se stvarati na osnovu konkretnih poteza i solidarnosti.
“Evropa neće biti stvorena odjednom, niti prema jedinstvenom planu. Biće
izgrađena putem konkretnih dostignuća koja najprije stvaraju faktičku
solidarnost... Sjedinjavanje proizvodnje uglja i čelika trebalo bi odmah da
stvori zajedničke osnove za ekonomski razvoj, što je prvi korak ka
evropskoj federaciji, i da promijeni sudbinu onih regiona koji su dugo bili
posvećeni proizvodnji municije za ratovanje, čije su žrtve najčešće bili”,
stoji, između ostalog, u tekstu Šumanove deklaracije.
Njemački plakat o promociji Šumanovog plana
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI (4)
Da bi se, dakle, reformisalo šerijatsko pravo u dijelu koji se smatra
domenom ljudskog normiranja,
bilo je potrebno:
1. osporiti valjanost teorije taklida,
2. otvoriti “vrata idžtihada” i
priznati da u svakom vremenu
može i mora postojati apsolutni
mudžtehid, i
3. osporiti obaveznost idžtihada klasičnih pravnika.
Može se zaključiti da, s teorijskog aspekta, šerijatsko pravo
dopušta djelimičnu reformu u
oblasti tumačenja izvora i klasifikovanja iz njih izvedenih propisa, te mnogo radikalnije
promjene u oblasti koja se smatra područjem ljudskog normiranja. Ove teorijske mogućnosti
nisu korištene zbog zastoja u
razvoju islamske pravne misli od
V/XI do XIII/XIX vijeka.
Bez obzira na tu okolnost, u
praksi različitih muslimanskih
država se tokom istorije afirmisalo više načina usklađivanja
prava sa izmijenjenim društveniim okolnostima. Među ovim
sredstvima akomodacije, pored
selektivnog preuzimanja lokalnih običaja, nailazimo i na tri
klasična metoda koja je u slučaju
starih prava uočio poznati istoričar Henri Mejn (Henry S.
Main). To su pravne fikcije, zakonodavstvo i pravičnost.
Sa ovim teorijskim obrazloženjem u prvim vijekovima islama u
šerijatsko pravo su inkorporisani
lokalni običaji Bliskog istoka,
među kojima i pojedine ustanove
vizantijskog i perzijsko-sasanidskog prava. (U južnoj Palestini je
još srediniom XIX vijeka običajno
pravo seoskog stanovništva nazivano „Abrahamov (Ibrahimov)
šerijat” (shari'at Khalil), za razliku
od „islamskog šerijata” (al-shari'a
al islamiyya).) Uvažavanje lokal-
kada se ona sučelila sa različitim
društvenim tipovima, segmentima
plemenskog društva i izgrađenim
kulturnim sistemima. Tim putem
je bilo moguće u muslimansku zajednicu integrisati različite društvene grupe koje su primanjem
islama zadržale dio svog tradicionalnog načina života ali koje su,
istovremeno, prihvatanjem šerijatskog prava bile snabdjevene jednim od najjačih kohezivnih
faktora islamske kulture.
a. Običaj ('urf)
Običaji i običajno pravo su
odigrali značajnu ulogu kako u
periodu izgradnje islamskog
pravnog sistema tako i u procesu
primjene njegovih normi. Sve
pravne škole su u određenom
obimu priznale mjesne običaje
kao dopunski izvor prava sa najvećim značajem u građanskopravnoj, administrativnoj i
finansijskoj sferi.
Osnova za pnihvatanje običaja nalazi se u Kur'anskom konceptu “ono što je ustanovljeno
kao dobro” (ma'rūf). Smatralo se
da u tradiciji različitih naroda i
kultura postoje elementi dobra
koji reflektuju ostatke nekadašnjih nebeskih objava koje su
ljudi vremenom iskvarili te da
muslimani, kao nosioci posljednje u nizu takvih objava, baštine te vrijednosti.
moguće više olakšati slijeđenje šerijatskog prava, i opštim pravilom
da nužda čini dozvoljenim ono
što je inače zabranjeno. Na taj
način, pravnim poslovima koji su
sa stanovišta striktne teorije bili
sumnjivi i zabranjeni dat je oblik
pravno dozvoljenih radnji.
Najčešća forma koja je korišćena pri izigravanju zakona bili
su fiktivni pravni poslovi. Zabrana kamate (ribā) izigravana je
sklapanjem fiktivnog ugovora o
kupoprodaji uz ugovor o zajmu,
tako da je dužnik zajedno sa vraćanjem glavnice duga plaćao i kamatu u formi kupovne cijene za
stvar koju mu je povjerilac navodno prodao. Da je riječ o fiktivnom pravnom poslu vidi se iz
okolnosti da plaćanje navodne
kupovne cijene uvijek prispjeva u
vrijeme vraćanja duga i da taj
iznos uglavnom odgovara visini
zakonske kamate u određenom
vremenu.
“Pravne doskočice” su bile
predmet posebnog zanimanja hanefijske pravne škole. Izigravanje
zakona, inače, nije posebna specifičnost šerijatskog prava ili prakse.
Takav postupak premošćavanja
jaza između normi i stvarnosti
poznat je većini starih prava čiji su
se izvori vremenom počeli smatrati nepromjenljivim ili svetim (u
rimskom pravu to su bile radnje in
fraudem legis agere).
c. Državno zakonodavstvo
(al-siyāsa al-shar'iyya)
nih običaja nastavljeno je i kasnije,
nakon obustavljanja stvaralačkog
tumačenja šerijata. U tom periodu
običaji su posebno dobili na značaju kao način usklađivanja prava
i društvenih okolnosti.
U osmanlijskim propisima
koji regulišu zemljišne odnose,
položaj i obaveze zavisnog stanovništva, oporezivanje i prekršaje,
zadržane su pojedine ustanove bizantijskog i slovenskih prava (baština kao zemljišna jedinica,
obručina i monopol kao takse vezane za proizvodnju vina, itd.)
Običaj se pokazao kao efikasno
sredstvo akomodacije islamske religijskopravne tradicije u situaciji
b. Pravne fikcije (hiyal)
Postupanje kojim se neposredno ne krši zakon ali se prevarno
izbjegava odnosno izigrava njegov cilj ili svrha u šerijatskom
pravu se naziva “pravnim doskočicama”. U njima je viđen jedan
od mogućih načina pomirenja
zahtjeva idealnog prava i prozaične stvarnosti. Teorijski su fikcije
opravdavane korišćenjem dva argumenta: tezom o “kvarenju vremena” nakon prvih generacija
muslimana, po kojoj u novim
okolnostima treba ljudima što je
Poznata je činjenica da je
islam obeshrabrivao ideju državnog zakonodavstva. Formulacija
pravnih normi bila je nadležnost
pobožnih učenjaka. Državi je načelno pripadalo samo pravo primjene tih normi. Pri tome joj je
priznata nadležnost donošenja
uredaba kojim se uređuje pitanje
primjene šerijatskog prava, nadležnost i organizacija sudova i
sankcionisanje jednog od opšteprihvaćenih tumačenja šerijata.
Ova ovlaštenja država je počela široko koristiti od XI/XVII
vijeka, što je dovelo do pojave cjeline svjetovnog zakonodavstva
nazvanog kanun (kanun). Najviši
pravnotehnički nivo i praktični
značaj kanuni su zadobili u
Osmanlijskoj Carevini, gdje su
postali glavni izvor prava u po-
dručju krivičnih, upravnih i finansijskih odnosa. Državno zakonodavstvo je teorijski trebalo biti
u funkciji primjene šerijatskog
prava te, prema tome, i saglasno
njegovim principima. U stvarnosti, kanuni su često išli mimo pa i
protiv šerijatskog prava. To je, sa
svoje strane, bio pokazatelj stvarnih odnosa vjerskih i svjetovnih
centara moći u određenoj državi.
d. Pravičnost
(al-nazar- fī 'l-mazālim)
Ideja pravičnosti u islamu je
izražena u vidu nadležnosti vladara ili od njega ovlaštenog tijela
da razmatra stvari koje su presudili šerijatski ili drugi sudovi ili riješili upravni organi. Taj postupak
je žalbom inicirala nezadovoljna
stranka. Suđenje je bilo lišeno formalnosti šerijatsko-sudskog postupka a “savjet za ispitivanje
nepravdi” (madjlis al-mazālim) je
sudio na osnovu opšteg osjećanja
pravde ('adāla) i pravičnosti (kist).
Po svom karakteru i ulozi ovaj
koncept bi se mogao uporediti sa
idejom Equity u engleskom
pravu. Vremenom je „savjet za
ispitivanje nepravdi” postao
forum pred koji se i u prvoj instanci mogao iznijeti određeni
spor. Pojava ekstraordinarne jurisdikcije u šerijatskom, kao i u
drugim pravima, izražava potrebu
da se od jednog formalizovanog
prava i sudstva okrene mnogo
elastičnijim i efikasnijim sredstvima.
Može se na kraju zaključiti da
šerijatsko pravo ne samo da posjeduje teorijske mogućnosti reforme, već i bogato iskustvo
praktične adaptacije. Instrumenti
prilagođavanja prava izmijenjenim društvenim okolnostima
uglavnom korespondiraju metodima koje poznaju i drugi veliki
pravni sistemi. Uopšte govoreći,
šerijatsko pravo je bilo u onoj
mjeri elastično i prilagodljivo koliko i društvo u kome je ono djelovalo.
Biblioteka: Savremeni islamski mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
Ovan misli
da je pas
Ovan Džek misli da je pas, a čak pokušava i lajati, piše The Sun. Vlasnica Alison
Sinstadt (48) iz Šropšira kaže kako se šestomjesečni Džek od najranijih dana
druži sa ženkom španijela Džesi. Čim je prohodao prišao je Džesi i počeli su se
intenzivno družiti.
„Džek je bio jedno od tri jagnjeta u okotu, što je rijetkost. Bio je prilično malen
pa smo ga prenijeli u kuću i hranili ga mlijekom. Počeo je obilaziti Džesi i sada
zajedno spavaju u košari na verandi”, ispričala je Alison.
Kaže kako Džek uvijek slijedi devetogodišnju Džesi i u svemu je oponaša. Trči za
štapom, okuplja ovce na ispaši, a čak pokušava i lajati. Kada idu u šetnju i njih
dvoje su na povodniku.
„Ispušta neki čudan zvuk, nešto između blejanja i lajanja, što zvuči jako
smiješno”, rekla je Alison.
Dodala je kako Džek uopšte ne pokazuje interes za druženje sa „svojima”, već ih
tjera u ugao kao pas čuvar.
„Jedino što radi kao ovca je to da pase travu. Osim toga, sve ostalo radi kao pas,
a tako ga i tretiramo”, rekla je Alison.
Veterinar Dejvid Hovel kaže kako su ovce zapravo mnogo inteligentnije nego
što ljudi misle, te mogu naučiti određeno ponašanje. On je objasnio kako se
većina ovaca „vrati” na svoje ponašanje, ali ističe kako je očito da se Džeku više
sviđa da bude kao pas.
Kuba liberalizovala
trgovinu automobila
Po prvi put od revolucije 1959. godine,
Kuba je, u okviru ekonomskih reformi
predsjednika Raula Kastra, dopustila
svojim građanima da kupuju i prodaju
automobile. Službeni propis, koji je
donesen protekle nedjelje, kaže da će
Kubanci i strani državljani sa
prebivalištem na Kubi od sada moći činiti
sa svojim automobilima šta žele bez
ikakve prethodne autorizacije bilo koje
instance.
Zakon, koji je stupio na snagu u subotu,
međutim, samo će Kubancima koji imaju
dozvolu vlasti i stranim državljanima na
ostrvu dopustiti da uvoze automobile,
dok će drugi biti ograničeni na
automobile koji se već nalaze na Kubi.
Liberalizacija prodaje automobila jedna
je od više od 300 reformi usvojenih u
aprilu na kongresu Komunističke partije,
jedine legalne političke stranke na Kubi.
Ranije su se samo automobili koji su u
Kubi bili prije revolucije 1959. mogli
slobodno kupovati ili prodavati uslijed
čega je na kubanskim ulicama veliki broj
automobila iz pedesetih ili ranijih
godina, većinom američke proizvodnje.
Na Kubi je, također, i mnogo automobila
sovjetske proizvodnje iz doba kada je
SSSR bio najveći saveznik te ostrvske
države. Ti su automobili bili dostupni
onima koji su dobili dozvolu vlade,
uglavnom biranim funkcionerima,
sportistima, umjetnicima i doktorima
koji su se vraćali iz službe u inostranstvu.
Novi propis vlada je već dugo obećavala,
a Kubanci željno očekivali. Promjene su
dio širokog Kastrovog programa
ekonomskih reformi koji je, kako kaže
predsjednik, nužan za preživljavanje
kubanskog komunizma.
Jedna od teškoća sa kojom će se suočiti
Kubanci, koji imaju prosječnu mjesečnu
platu od 20 dolara, je kako prikupiti
novac za kupovinu automobila.
Smajlijev
29. rođendan
BBC „izbacio” Hrista
Tročlani znak za smiješak, popularni smajli, napunio je 29 godina. Naučnik na
američkom Univerzitetu„Carnegie Mellon”, Skot Falman poslao je, u septembru
1982. godine, poruku s prvim smajlijem koji su sačinjavali dvotačka, crtica i mala
desna zagrada.
U poruci je predložio da se za razlikovanje šala od ozbiljnih poruka koriste
simboli :-) i :-(, što je ubrzo široko prihvaćeno i izazvalo stvaranje bujice novih
sličica iscrtanih korištenjem ASCII znakova.
Britanski javni servis BBC je odlučio da više ne koristi izraze
„prije/poslije Hrista” kako ne bi povrijedio osjećanja gledalaca koji
nisu kršćani, i ubuduće će koristiti „prije/poslije nove ere”.
BBC je zato preporučio svojim novinarima i voditeljima da ubuduće
koriste termine “prije nove ere” (common era) i “poslije nove ere”
(before common era).
Ta odluka je, međutim, naišla na kritiku jednog dijela javnosti, pa ju
je anglikanski kapelan Piter Malen okarakterisao kao “apsurdno
politički korektnu”, piše “Daily mail”.
„To je apsurdno politički korektno i ti novi izrazi ne znače ništa
nikome. Ovo je primjer kako BBC pokušava da potkopa kršćanstvo
forsirajući agresivni sekularizam”, rekao je Malen.
Povodom odluke britanskog javnog servisa, bivši ročesterski biskup
Majkl Nazir Ali rekao je da te promjene nisu neophodne da bi BBC
ostvario svoje ciljeve.
„Kada koristite izraze 'prije nove ere' i 'prije Krista' u oba slučaja se
pozivate na datum Hristovog rođenja. Smatram da je to atak na
kršćanske osnove naše kulture, jezika i historije”, rekao je Ali.
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 05. OKTOBAR 2011.
ATLETIKA - KROS RTS
U znaku Amele Terzić
Amela Terzić je nastavila da
niže uspjehe i u seniorskoj
konkurenciji. Dvostruka juniorska evropska prvakinja
je, na prvom ovogodišnjem
međunarodnom krosu iz serije RTS-a, održanom u Zaječaru na hipodromu u
podnožju park-šume Kraljevica, iza sebe ostavila najbolje srbijanske atletičarke, Anu
Subotić i Sonju Stolić, ali i veliki broj konkurentkinja iz
Rumunije, Mađarske, Bugarske itd.
Na stazi dugoj 5,5 km
Amela je trčala izvanredno.
Već na 1.400 metara ona je
ubrzala ritam, pojačala
tempo i već tu slomila sve
svoje konkurentkinje, praveći razliku 200 metara u odnosu na drugoplasiranu Anu
Subotić. U cilju Amela Terzić
ubjedljivo prva, Subotić
druga, Stolić treća.
Za Amelu Terzić ovo je
bio izvanredan uvod u Kros
prvenstvo Evrope, koje se
odžava početkom decembra.
Teodora Simović je zauzela
peto mjesto, dok je Ilda Dautović, u istoj toj trci, bila odlična sedma s obzirom da je
ona još uvijek pionirka.
U konkurenciji četrdesetak atletičara seniora, na stazi
dužine 5,5 km, Jasmin Ljajić
je osvojio sedmo mjesto.
Mediha Nicević ja zauzela treće mjesto u trci pionirki na 500 metara.
F. Karišik
AJLA LUKAČ POTVRDILA KVALITET
NA DRŽAVNOM PRVENSTVU
Na korak
do svjetskog
prvenstva
U DERBIJU RUKOMETNOG PRVENSTVA NOVOPAZARCI „IZVUKLI” SAMO BOD
Od gotovine veresija
Rukometaši Novog Pazara su debitovali pred svojom publikom u hali
sportova. U utakmici Drugog kola Prve rukometne
lige Srbije komšijski derbi
meč protiv novovaroškog
Zlatara. Pred nešto više od
250 gledalaca, viđen je
zaista dobar i borben
meč u kojem su domaći
rukometaši prikazali
dva lica. Jedno moćno,
kada su u pojedinim dijelovima
utakmice
odličnim akcijama lako
povećavali vođstvo,
koje je iznosilo i šest golova razlike. I drugo,
kada su neshvatljivim
greškama pružali šansu
gostima da smanje razliku, primaknu se, izjednače
i u pojedinim trenucima i
vode.
Rukometni horor na
parketu hale sportova imao
je svoju fenomenalnu
stranu na tribinama, gdje su
navijači, njih stotinjak, pravili sjajnu atmosferu tokom
cijele utakmice, frenetičnim bodrenjem rukometaša Novog Pazara. Navijači
su prikazali neku novu energiju i navijanje na ovoj
utakmici bilo je za udžbenike navijanja ako takvi
uopšte postoje, bez ijedne
uvrede, složno i glasno No,
ni to nije pomoglo.
U prvom poluvremenu,
iako su u pojedinim dijelovima imali i prednost od pet
golova, na kraju prvih trideset minuta tek gol razlike,
13:12 za rukometaše Novog
Pazara.
U drugom poluvremenu igralo se furiozno,
brzo, sa mnogo grešaka, ali
i mnogo više pogodaka.
Na semaforu je u jednom
trenutku stajalo 21:16 za
Novi Pazar. Pet minuta kasnije rezultat je bio izjednačen 26:26.
Šest minuta prije kraja
utakmice rukometaši Zlatara su prvi put poveli.
Uslijedila su još dva izjednačenja (27:27 i 28:28). A
onda, do minut prije kraja
utakmice, rukometaši domaćeg tima imaju dva gola
prednosti i loptu u svom
posjedu. Kako su uspjeli da
u samo tih 60 sekundi prokockaju kolosalno vođstvo
i od gotovine naprave veresiju za vrijeme koje je preostalo vjerovatno ni njima
nije jasno. Tek, nakon dvije
brze kontre, Veljković, koji
je do tada postigao
samo jedan gol, uspjeva da izjednači rezultat na 30:30, što je i
konačni rezultat ove
šok utakmice, i donese
veliku radost gostima
i poprilično rastuži
domaći tim.
Da kažemo i to da
je fenomenalno branio golman gostiju
Španjević, koji je 18
puta uspješno intervenisao.
U gostujućem timu
najefikasniji sa sedam pogodaka bio je Bojanović.
Najefikasniji igrač utakmice je Emir Brunčević,
koji je postigao 9 pogodaka, dok je kapiten plavih
Jolović sedam puta zatresao mrežu gostiju. Istovremeno,
atraktivnim
potezima, Gari Međedović
još jednom je pokazao da
je najbolji pivot u ligi, a
pored ostalog, raduje i povratak izvanrednog Mirsada Ikića u ekipu.
F. Karišik
Blista i ove godine Ajla Lukač. Novopazarka, koja je
nedavno osvojila bronzu na Prvenstvu Evrope u
olimpijskom boksu, se ponovo vratila svojoj
najdražoj disciplini - kik boksu.
Nije bilo mnogo vremena za odmor, Ajla je, sa
trenerom Dupljakom, morala da “oštri pesnice” i
sprema se za jedno od najznačajnijih nadmetanja
ove sezone - državno prvenstvo u A klasi za
seniorke. Ringom dvorane u beogradskim
“Šumicama” prodefilovali su svi kandidati za sastav
reprezentacije, koju, od 22. do 29. okotobra,
očekuje Svjetsko prvenstvo u Skoplju. Želja mnogo,
a mjesta u državnom timu samo za najbolje.
Znala je Ajla da neće biti nimalo lahko. Stigle su na
megdan najbolje kik bokserke iz države, ali je opet
zablistala punim sjajem. U finalu, u borbi za naslov
najbolje u Srbiji, našla se “licem u lice” sa
maestralnom Tihanom Baša, predstavnicom našeg
najboljeg kluba „Crvena zvezda Delije”. Uz to, do
sada neporaženu. Ali, mlađahna Novopazarka je još
jednom potvrdila da ne zazire ni od rejtinga, ni od
snage protivnice. Samouvjerena, besprijekorno
spremna, svjesna da nema nepobjedivih. Upravo
takav “scenario” je i viđen tokom tri runde meča u
kategoriji do 52 kilograma. Ne samo da je bila
ubjedljiva, već je renomiranoj rivalki očitala pravu
lekciju, dokazavši još jednom raskošni talenat.
Sudije nisu imale izbora, jednoglasno su je
zasluženo proglasile za pobjednicu i šampionku.
Za samu Ajlu ovo je veliki korak ka zacrtanom cilju,
Svjetskom prvenstvu, iako je još uvijek juniorka.
„Prezadovoljna sam. Taktički besprijekorno odrađen
meč, zahvaljujući savjetima mog trenera Dupljaka. I
ovo je dokaz da nema nepobjedivih. Stigla sam do
jednog od najdražih trijumfa u karijeri. Ne
opterećujem se odlaskom na “planetarnu smotru”, jer
sam još uvijek juniorka. Ipak, ako se nađem u
Skoplju, biće mi drago, jer bi to bilo moje drugo
učešće na svjetskim šampionatima”, kaže Ajla za
“Sandžačke novine”.
Njen “učitelj”, Husein Dupljak, također blista od sreće.
„Ajla je dokazala visoku klasu, bez obzira na zvučno
ime protivnice. Pitanje pobjednice se ni jednog
momenta nije postavljalo, a Tihana Baša je morala
da shvati da je konačno naišao neko ko je
kvalitetniji od nje. Mi smo svoje odradili, sada je na
potezu stručni štab reprezentacije. Ipak, neće biti
tragedija i ako Lukačeva ne bude u nacionalnom
timu. Tek joj je 17 ljeta, pred njom je još mnogo
izazova. Samo neka nastavi da trenira kao do sada”,
kaže Dupljak.
Podsjetimo, na Prvenstvu svijeta za juniore i
juniorke, prošle godine u Beogradu, Ajla Lukač je
osvojila srebrnu medalju.
Elvir Nailović
Foto: Senad Župljanin
AJLA LUKAČ
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Na korak do svjetskog prvenstva
15
FUDBALERI NOVOG PAZARA VODILI U BORČI 2:0, NA KRAJU OSVOJILI SAMO BOD
Plavi „kreatori trilera”
Fudbaleri Novog Pazara su uspjeli da sruše neugodnu tradiciju u Borči i prvi put
beogradsko predgrađe ne napuste kao gubitnici. Helem, da
je neko izabranicima Ljubomira Ristovskog ponudio bod
prije utakmice sa Borčanima,
bez razmišljanja bi ga prihvatili. Ovako, podjelom plijena
mogu da budu oni nezadovoljni, jer su sami bili „kreatori” svojevrsnog „fudbalskog
trilera” u završnici utakmice.
Kao što se i očekivalo, oba
trenera su od svojih fudbalera
tražili
igru
„spuštenog
garda”,otvorenu, pa šta bude.
Bila je to rijetko zanimljiva, sadržajna i kvalitetna predstava,
okončana remijem.
Novi Pazar je pune 72 minute imao značajnu prednost i
kontrolisao situaciju na terenu,
ali se onda dogodilo da, zahvaljujući ponajviše jalovoj završnici, stigne kazna. U
posljednim sekundama, umalo
i potpuni rezultatski preokret.
Prvi je zaprijetio domaćin.
Nakon proigravanja Miloševića, Savković je sa pet metara
šutirao u Đogatovića, u 17. minuti. Nakon perioda mirnije
igre, Novi Pazar vodi u 26. minuti. Bogunović je poslao loptu
u kazneni prostor protivnika, a
mladi defanzivac BSK-a Stojičić, u želji da je izbije, u padu
lobuje svog golmana Kovačevića i postiže efektan autogol.
Sigurnije su igrali plavi u
tim momentima. Tečna pas
igra donijela je još nekoliko
polušansi pred mrežom Borčana, ali do promjene rezultata
nije došlo.
Domaćin je imao dobru
priliku preko Đukića, koji je ciljao pored gola iz izgledne pozicije.
U drugom dijelu, nastavio
je Novi Pazar da diktira tempo
i udvostručio vođstvo u 61.
minuti. Školski primjer kontre,
Đalac je ubacio loptu u prazan
prostor ka Mugoši, koji je bio
brži od postavljene odbrane
protivnika. Lahko je prihvatio
loptu, zaobišao golmana Kovačevića i iskosa sa lijeve strane
pogodio njegovu mrežu. Učinilo se tada da domaćinu nema
spasa. Tim prije jer su plavi
imali još nekoliko stopostostnih šansi.
U 71.minuti, opet je sijevnula kontra Pazaraca. Bogunović je istrčao, pa onda
velemajstorski zalomio čuvara
i uposlio Đalca. No, ovaj se
propisno obrukao, jer je ne-
ometan traljavo šutirao sa 11
metara, pored stative.
Kazna stiže nepun minut
kasnije. Đukić je asistirao Živkoviću, ovaj u padu, leđima
okrenut golu, prosljeđuje loptu
ka usamljenom Vignjeviću,
koji je iz skoka, desnom
nogom pogodio pravo mjesto 1:2.
Ulazak Kecapa umjesto nedorečenog Đalca donio je svježinu gostima. Upravo je Kecap
kreirao sjajnu akciju u 79. minuti. Vješto je pobjegao po lijevoj strani, nosio loptu još sa
svoje polovine. Uslijedio je inteligentan, povratni pas ka
Mugoši, no, ofanzivni vezista
sa 15 metara tuče tik pored stative.
I onda, već s početka najavljeni, „fudbalski triler”. Minut
84-ti. Akcija BSK-a koja nije
mnogo obećavala. Bila je to
najprije duga lopta upućena na
ivicu kaznenog prostora gostiju, pa odbijena do Rožajca
Asmira Kajevića. Uslijedila je
„bomba” ljevicom sa 30 metara. Na putu ka mreži „bubamara” je zakačila Petrovića,
dovoljno da promijeni smjer,
prevari Đogatovića i donese
egal Borčanima.
U posljednjim trenucima -
drama. Živković je mogao da
bira, poslije centaršuta sa
desne strane, gdje će da šutira.
Međutim, glavom, sa četiri
metra, potpuno sam, šalje
loptu kraj desne stative.
Ostalo je bez pobjednika, a
ostao je i žal u redovima
Novog Pazara zbog ovakvog
rezultatskog epiloga.
„Zaslužili smo tri boda.
Igrali smo dobro od prvog minuta, poveli na vrijeme, kontrolisali situaciju u prvih 45
minuta, imali poluprilike da
dupliramo prednost. I u nastavku smo diktirali tempo,
postigli i drugi gol. Sve je bilo u
našim rukama. Morali smo da
realizujemo, u tim momentima, bar jednu od stopostotnih šansi i uđemo u mirnu
završnicu”,kaže za „Sandžačke
novine” kapiten Irfan Vusljanin.
Umjesto toga, dogodio se
preokret. Malo je falilo da, opet
kao gubitnici, Novopazarci napuste Borču.
“Primili smo jedan, potom
i drugi gol. Na kraju smo mogli
i da izgubimo. Srećom po nas,
Živković nije bio precizan u
posljednjim trenucima utakmice. Žao mi je što se sve
ovako okončalo. Ostaje nam da
radimo na realizaciji i da ne
primamo olako golove. Ova
pobjeda bi nam mnogo značila”, razočarano konstatuje
Vusljanin.
Šta se dogodilo sa novopazarskom ekipom u tim ključnim trenucima?
„Mislim da smo fizički
„pali”, nismo imali koncentracije u završnici utakmice. Primili smo jeftine golove,
izgledali izgubljeno u završnici. Pokušaćemo da izvučemo pouke iz Borče. Ne
smijemo više sebi dozvoljavati
ovakav luksuz, i pauza u prvenstvu će nam zbog toga
dobro doći. Prije svega da podignemo nivo fizičke spremnosti i još bolje se uigramo,
kako bi što bolje ušli u nastavak borbi za bodove”, zaključio
je kapiten Novog Pazara, govoreći za „Sandžačke novine” o
ovoj utakmici.
Zbog obaveza seniorske reprezentacije, u superligaškom
karavanu slijedi 15-todnevna
pauza. Novi Pazar, koji je remijem u Borči, stigao do četvrtog boda, 15. oktobra
dočekuje, u osmom kolu, čačanski Borac.
Elvir Nailović
Foto: Emir Sadović
Download

Sandžačke novine 143