AKTUELNO
AKTUELNO
BAKIR IZETBEGOVIĆ
Nema izbora
za BNV
2
strana
strana
MILAN MARKOVIĆ
Neodgovorna retorika
vodi u nove sukobe
6
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
www.sandzacke.rs
Osnovane 1932. godine Godina LXXIX Broj 146 (nova serija) Novi Pazar, 26. oktobar 2011. Izlaze srijedom cijena 30 dinara
Stiže li autoput
kroz Sandžak?
strana
3
U Sandžaku
Nastavlja se trend razvoja Sjenice
strana
popis uspješan
3
ESAD DŽUDŽEVIĆ UPUTIO OTVORENO
PISMO PREDSJEDNIKU BORISU TADIĆU
Nedopustiv položaj
Bošnjaka u Srbiji 2
strana
PIS,
PROŠLE NEDJEL JE USPJEŠNO ZAVRŠEN PO
POZIV NA BOJKOT DOŽIVEO FIJASKO
strana
TEMA BROJA
4
CG 0,5 € - BiH 0,7 KM - MAK 20 DEN
TUR 1 € - HRV 3,7 KN
DEVETNAESTOGODIŠNJICA ZLOČINA U SJEVERINU
strana
Istinom protiv mržnje i zaborava 5
2 Sand`a~ke novine U V O D N I K / A K T U E L N O
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
ESAD DŽUDŽEVIĆ UPUTIO OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU SRBIJE BORISU TADIĆU
Nedopustiv položaj
Bošnjaka u Srbiji
Muhedin Fijuljanin
HEFTIČNIK
[email protected]
Mir među muslimanima
Prošle nedjelje glamurozno najavljena, pa odložena, posjeta šefa turske diplomatije
Ahmeta Davutoglua zvaničnom Beogradu i medijsko „iščačkavanje“ detalja iz još u
potpunosti nepoznatog sporazuma, koji sadrži paket rješenja u vezi sa situacijom u
Sandžaku i mogućnošću objedinjenja dvije islamske zajednice, proteklih dana,
donijela je i vijest o posljednjih nekoliko godina top temi na ovim prostorima izgradnji autoputa Beograd - Južni Jadran kroz Sandžak. Prema nezvaničnim, ali
dobro obaviještenim izvorima, pozitivno rješenje i „mir među muslimanima“ u
Sandžaku, kao nagradu sa turske strane, donijeli bi nam cijelih 330 miliona eura,
koliko je, kako se procjenjuje, potrebno sredstava da bi san zvani „autoput kroz
Sandžak“ postao i realnost. Započeti radovi na putu Novi Pazar - Sjenica, koji su
svojom dinamikom i obimom, raspršili zluradost svih koji samo u nesreći drugih
vide razlog svog duševnog mira i sreće, teški „tek sitnih“ 30 miliona (eurića), uvjerili
su, i nas, kao i sve nevjerne Tome (da li i Tomu koji je nedavno pohodio Sandžak, ne
znamo) da turska obećanja neće biti samo „pusti snovi“ i da „druga šansa“, ipak,
postoji. Kad se cijela „prašina“ slegne, da „zasučemo rukave“ za sve ostalo
moraćemo, ipak, sami a da li ćemo, i koliko, imati „vjetar u leđa“ sa Bosfora, u velikoj
mjeri će zavisiti i od naše malenkosti zvane „sujeta“, odnosno spremnosti da se, za
rad opšteg, odreknemo prenaglašeno svojstvene nam uskogrudosti i ličnih interesa.
Nije da se „na muci prepoznaju junaci“, već da se razumom pobijede emocije, koje
kod „ljutih Sandžaklija“ veoma često znaju da nam „zabibere čorbu“, koja svima na
kraju podobro pokvari „apetit“.
Da još uvijek znamo, a Boga mi, i hoćemo, da se svađamo, pokazao je i tek završeni
popis stanovništva. U atmosferi poziva na bojkot popisa, sa jedne, i velikog odziva
popisu stanovništva, sa druge strane, „sijevanje munja“ na medijima, na momente,
vraćalo nas je u devedesete prošlog ili, pak, prve godine ovoga stoljeća. Srećom,
specijalne TV emisije posvećene popisu bile su vremenski oročene baš onoliko da
pojedinim njihovim učesnicima (zvanično nazvanim - gostima) nisu „dozvoljavale“
da se razmahnu do te mjere da, iz neukusa, pređu na metode „ubjeđivanja“
primjerene plemenitoj ili nekoj drugoj sličnoj vještini. Oprobavanje u retoričkim
sposobnostima mnogima će, na kraju, ipak, ostati crna mrlja a sve i da nije bilo kako
treba, razlozi za eventualno prihvatanje navedenog poziva na bojkot popisa nisu,
zasigurno, bili ono na šta su ukazivali njegovi zagovnici. Što se tiče samih Bošnjaka
„mjesta za sofrom“, ako se svi malo zbiju, uvijek je bilo - za sve. Ko će se prebrojati, a
ko zabrojati, vidjeće se veoma brzo. Sve ostalo, nikome nije sigurno...
IN
U SANDŽAKU POPIS USPJEŠAN
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je završen prošle
nedjelje, uspio je a bojkot na koji je pozvao Muamer Zukorlić i
institucije pod njegovim okriljem je doživio totalni fijasko. Prema
prvim rezultatima popisa u Sandžaku živi oko 265.000 stanovnika.
NEMA IZBORA ZA BNV
Ministar za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu
samoupravu Milan Marković saopštio je, u ponedjeljak, da se
apsolutno odustalo od novih izbora za Bošnjačko nacionalno
vijeće jer u ovom momentu, kako je izjavio, „prosto nema ko da
izađe na te izbore”.
OUT
Prvi broj Sandžačkih novina pod nazivom “Sandžak”
izašao je 01.02.1932. godine u Prijepolju.
Ukidanjem autonomije Sandžaka, 29.03.1945.
prestaje da izlazi list “Glas Sandžaka”.
Nakon 45 godina 24.09.1990. list “Sandžak” počinje izlaziti
u Sarajevu. Kasnije, aprila 1992. redakcija prelazi
u Novi Pazar.
U ovom izdanju novine izlaze od 18.01.1996. godine.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća
i narodni poslanik, Esad Džudžević, uputio
je, u ponedjeljak 24. oktobra, otvoreno
pismo Predsjedniku Srbije Borisu Tadiću u
kojem se kaže:
„Poštovani Predsjedniče Tadiću,
Ovim pismom želim skrenuti Vašu pažnju
na nedopustiv položaj i na proces
zaustavljanja i onemogućavanja korišćenja
Ustavom i zakonom garantovanih prava
sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji.
Pod Vašim vođstvom, Republika Srbija u
posljednjih nekoliko godina ostvarila je
značajne rezultate na izgradnji
demokratskih institucija u zemlji, kao i
veoma bitne pomake na planu
unapređenja ljudskih i manjinskih prava i
približavanja standardima Evropske unije.
Međutim, po pitanju položaja pripadnika
bošnjačke nacionalne zajednice u našoj
zemlji, u posljednje dvije godine došlo je
do zaustavljanja i onemogućavanja
korišćenja Ustavom i zakonom
garantovanih prava, o čemu svjedoče i
relevantna dokumenta i projekti, u vezi sa
čim je Bošnjačko nacionalno vijeće
pokrenulo, u skladu sa zakonom,
odgovarajuće postupke kod Zaštitnika
građana i Povjerenice za zaštitu
ravnopravnosti.
Pozdravljamo proces pozitivnih kretanja na
planu eurointegracija Srbije, dobijanjem
pozitivnog mišljenja od strane Evropske
komisije, za sticanje statusa kandidata
naše zemlje za članstvo u Evropskoj uniji,
kao i ostalim pozitivnim događanjima, kao
što je rješavanje nekih problema u samoj
bošnjačkoj nacionalnoj zajednici, u čemu
vidimo i Vašu značajnu ulogu.
U svjetlu prethodno iznijetih činjenica,
pozivam Vas da učinite sve što je u Vašoj
ustavnoj i zakonskoj nadlježnosti na
deblokadi procesa ostvarivanja prava
sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji i
implementaciji projekata u oblasti
službene upotrebe bosanskog jezika i
pisma, zaštite i unapređenja bošnjačkog
kulturnog nasljeđa, te obrazovanja i
informisanja na bosanskom jeziku, čije je
ostvarivanje uskraćeno pripadnicima
bošnjačke nacionalne zajednice u Srbiji.
Time su sandžački Bošnjaci postali
manjinski narod sa najnižim stepenom
ostvarenosti nacionalnih prava u Republici
Srbiji.”
Na kraju pisma, predsjednik BNV i narodni
poslanik Esad Džudžević podsjeća
predsjednika Republike Srbije da je, zbog
ovih i drugih činjenica, poznatih političkoj i
stručnoj javnosti, a nakon i fizičkog
ugrožavanja njegove sigurnosti i
integriteta u Beogradu, već 3 mjeseca
“zamrznuo” status narodnog poslanika u
Skupštini Srbije.
UNS osudio etiketiranje novinarke Novosel
Udruženje novinara Srbije (UNS) izrazilo je
zabrinutost za bezbjednost dopisnice lista
Danas iz Novog Pazara Slađane Novosel,
nakon što su elektronske novine Sandžak
press objavile "ekskluzivnu informaciju" da
je ona jedna od osnivača grupe "Otpor
Sandžaka".
U saopštenju UNS-a navodi se da je
Slađana Novosel optužena i da je
objavljivala "perfidne tekstove o vraćanju
jedinstva Islamskoj zajednici".
UNS je naveo da je Slađana Novosel
dobro obaviještena,
posvećena i
profesionalno odgovorna
novinarka, kao i da je 22.
septembra prva objavila
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
HEFTIČNIK NA BOSANSKOM JEZIKU
Izdavač
Novinsko-izdavačko društvo
CBS-PRESS d.o.o.
Novi Pazar, 28. novembra bb
ekskluzivnu i tačnu informaciju o
planovima za formiranje jedinstvene
islamske zajednice Srbije.
Slađana Novosel je "zbog svoje novinarske
istrajnosti i hrabrosti bila često izložena
pritiscima i prijetnjama u Novom Pazaru,
kao kada su joj 4. septembra prošle godine
učesnici protesta koji je organizovala
Islamska zajednica u Srbiji uputili direktne
pretnje", podsjetio je UNS.
UNS smatra da takvo "svrstavanje i
etiketiranje novinara u politički i vjerski
podijeljenoj sredini kao što je Sandžak
može da ima veoma ozbiljne posljedice i
traži od policije da ima u vidu bezbjednosni
rizik u koji je dospjela Slađana Novosel
zbog objavljivanja ovakve informacije".
Udruženje je pozvalo kolege, novinare i
urednike Sandžak pressa da se pridržavaju
Kodeksa novinara Srbije koji podrazumjeva
pravo medija da imaju različite uređivačke
koncepte, ali obavezuje novinare i urednike
da prave jasnu razliku između činjenica
koje prenose, pretpostavki i nagađanja,
kao i da, kada je to neophodno,
konsultuju što više izvora i omoguće im
da iznesu svoj stav.
Redakcija: Miodraga Komatine bb, 36300 Novi Pazar, tel/fax: 020/338 760,
e-mail: [email protected]
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Muhedin Fijuljanin
Redakcijski kolegijum: Esad Kučević, Nedžad Smailagić (tehnički urednik), Nazim Ličina (sekretar)
Samer Jusović (prijelom), Fehim Karišik (sport)
Marketing: Agencija “SJENSA” , Novi Pazar, e-mail: [email protected], tel. 063/451 541
Žiro-račun: 355-1116205-50, Vojvođanska banka, Štampa: “Borba” ad, Beograd, Kosovska 26
LIST SUFINANSIRA MINI STARST VO KULTURE REPUBLIKE SRBIJE NA PREPORUKU BOŠNJAČKOG NACIONALNOG VIJEĆ A
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 3
SRIJEDA,
SRIJEDA, 26.
21. OKTOBAR
JANUAR 20098.
2011.
U Sandžaku
popis uspješan
Popis stanovništva, domaćinstava
i stanova, koji je završen prošle
nedjelje, uspio je a bojkot na koji
je pozvao Muamer Zukorlić i institucije pod njegovim okrilje je
doživio totalni fijasko. Na teritoriji grada Novog Pazara i opština
Tutin, Sjenica, Prijepolje i Priboj,
prema preliminarnim rezultatima, živi ukupno 243.859 stanovnika i to u Novom Pazaru
109.321 Tutinu 34.864, Sjenici
28.521, Prijepolju 41.096, a Priboju 30.057 stanovnika. Uključujući još oko 20.000 popisanih u
Novoj Varoši, u Sandžaku prema
prvim rezultatima popisa živi oko
265 hiljada stanovnika.
Prema riječima zamjenika
predsjednika popisne komisije u
Novom Pazaru Sulejmana Nicevića u Novom Pazaru je prema
prvim rezultatima popisana
109.321 osoba, odnosno 29.033
domaćinstva.
Nicević je na konferenciji za
novinare, koja je održana u Gradskoj upravi u Novom Pazaru,
rekao da je popis stanovništva
uspio i da tokom popisa nije bilo
nikakvih incidenata.
"Naši građani su shvatili značaj popisa i masovno se odazvali
o čemu svjedoče i rezultati",
dodao je Nicević.
Prema podacima sa prošlog
popisa koji je održan 2001 godine,
na teritoriji Novog Pazara živjelo
je 85.996 ljudi, što je
23.325 manje od današnjeg broja
Novopazaraca.
Zamjenica predsjednika popisne komisije u Tutinu Dževa
Hamzić rekla je da su u toj opštini
popisana 34.864 stanovnika, odnosno 7.098 domaćinstava.
"Zadovoljni smo kako je protekao popis u Tutinu i možemo reći
da su popisani uglavnom svi stanovnici", rekla je Dževa Hamzić. Na
prošlom popisu u toj opštini živjelo
je 30.050 stanovnika. To znači da je
broj stanovnika tutinske opštine
porastao za 4.814 stanovnika.
Prema podacima popisne komisije, u Sjenici je popisana 28.521
osoba, odnosno 8.316 domaćinstava. Preliminarni podaci pokazuju da je broj stanovnika u toj
opštini u blagom porastu za samo
551 stanovnika u odnosu na prethodni popis kada je bilo 27.970
građana Sjenice. Predsjednik popisne komisije u Sjenici Senad Mahmutović istakao je da su građani
Sjenice učešćem na popisu pokazali visoku svijest o potrebi daljeg
razvoja svoje opštine, za šta su
podaci sa popisa stanovništva
jedni od osnovnih pokazatelja.
U opštini Prijepolje popisano
je 41.096 građana što je neznatno
manje u odnosu na prethodni
popis, izjavila je predsjednica prijepoljske popisne komisije Hanka
Hajdarević.
Ona je rekla da prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva i domaćinstava, u opštini
Prijepolje skoro da nije bilo promjena i da je na isteku zakonskog
roka popisano 41.096 građana, odnosno 14.894 domaćinstva. Prema
prethodnom popisu, u Prijepolju
je živelo 41.178 stanovnika.
Prema podacima opštinske popisne komisije, u Priboju je popisano
ukupno 30.057 stanovnika i 12.653
domaćinstava, dok je broj popisanih
u šestoj sandžačkoj opštini Novoj
Varoši negdje oko 20.000.
Republički zavod za statistiku
trebalo bi da 15. novembra saopšti prve rezultate popisa. Objavljivanje konačnih podataka počeće
u septembru 2012. i trajaće do decembra 2013. godine.
Stiže li autoput
kroz Sandžak?
Ako dođe do pomirenja u islamskoj zajednici Srbije, Turska je, sa oko 330 miliona eura,
spremna da finansira trasu autoputa Beograd - Južni Jadran preko Peštera.
Više medija u Bosni i Sandžaku objavilo je informaciju, pozivajući se na dobro
obaviještene izvore u Ankari da će, ako dođe do pomirenja u Islamskoj zajednici Srbije,
što bi značilo i trajnu stabilizaciju stanja u Sandžaku, Turska, sa oko 330 miliona eura i
u dogovoru sa Vladom Srbije, finansirati trasu autoputa Beograd - Južni Jadran preko
Peštera.
Radovi bi po, ovim informacijama, trebalo da počnu vrlo brzo, najvjerovanije prije
izbora u Srbiji.
Ministri Sulejman Ugljanin i Rasim Ljajić potvrdili su da je izgradnja autoputa preko
Peštera "prioritet svih prioriteta" u budućem razvoju Peštera, Sandžaka i cijele zapadne
Srbije.
Nekoliko turskih kompanija pokazivalo je i ranije interesovanje da učestvuje u izgradnji
puta preko Peštera i da svojim sredstvima pomognu realizaciju ovog projekta.
Izgradnju autoputa narodu Sandžaka obećali su i predsjednik Srbije Boris Tadić i
premijer Turske Redžep Taib Erdogan prilikom prošlogodišnje posjete Novom Pazaru.
Turci su obećavali i učešće u izgradnji industrijske zone u Ljeskovi kod Tutina i pomoć u
izgradnji magistralnih puteva Novi Pazar - Sjenica i Novi Pazar - Tutin.
Do sada je konkretna pomoć (kredit turske Eksim-banke od 30 miliona eura) stigla za
temeljnu rekonstrukciju (rehabilitaciju) magistralnog puta Novi Pazar - Sjenica koja je
počela prije nekoliko dana.
Davutoglu u Beogradu
MILAN MARKOVIĆ
Nema izbora za BNV
Ministar za ljudska i manjinska prava,
državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan
Marković saopštio je, u ponedjeljak, da se
apsolutno odustalo od novih izbora za
Bošnjačko nacionalno vijeće jer u ovom
momentu, kako je izjavio,„prosto nema ko da
izađe na te izbore”.
Marković je agenciji Beta kazao da je malo
čudno da uz dva ministra Bošnjaka, uz jedan
kontinuitet koji postoji da su Bošnjaci uvijek u
vlasti, Vlada Srbije ima probleme sa
formiranjem nacionalnog savjeta Bošnjaka ili
neke druge probleme u Sandžaku.
„Teško je da ja pored njih budem ekspert za
rješavanje problema u Sandžaku. Postoje
ljudi koji su izabrani i oni prije svega treba da
daju odgovor na pitanje formiranja savjeta
Bošnjaka”, kazao je Marković i naveo da se u
„tu priču aktivno uključio” i premijer
Mirko Cvetković.
„Suštinski, moramo biti svjesni da je tu
napravljena greška prilikom prvih izbora.
Mnogi snose odgovornost za to što se desilo i
što danas nema nacionalnog savjeta
bošnjačke nacionalne manjine. Kasniji
pokušaji da se formira taj nacionalni savjet
nisu urodili plodom zbog toga što nema ko
da učestvuje na tim izborima”, kazao je
Marković. Prema njegovim riječima, uz malo
više aktivnosti i angažmana mnogi problemi
koji danas figuriraju kao problemi mogu da
se riješe u jednom relativno kratkom roku.
Na pitanje da li je ostavljeno da se dogovor o
formiranju Bošnjačkog nacionalnog vijeća
postigne na osnovu rezultata izbora održanih
u junu prošle godine, Marković je kazao da
nikakvu odluku po tom pitanju Vlada Srbije
nije donijela. Na prošlogodišnjim junskim
izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće,
Bošnjačka kulturna zajednica osvojila je 17
mandata, Bošnjačka lista 13, a Bošnjački
preporod pet mandata.
Ministar spoljnih poslova Turske Ahmet Davutoglu, tokom radne posjete Beogradu,
sastao se, u ponedjeljak 24. oktobra, sa ministrom spoljnih poslova Srbije Vukom
Jeremićem i predsjednikom Borisom Tadićem.
Davutoglu je sa Jeremićem i Tadićem razgovarao o bilateralnim odnosima Srbije i Turske,
kao i o situaciji u Sandžaku.
Davutogluov dolazak trebalo bi da stavi tačku na sve spekulacije o tekstu sporazuma koji
treba da dovede do pomirenja i stvaranja jedinstvene Islamske zajednice Srbije. O
detaljima posjete čitaoci „Sandžačkih novina” imaju prilike da se upoznaju na zvaničnoj
internet stranici novina sandzacke.rs.
4 Sand`a~ke novine A K T U E L N O
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
Dr. Esad Kučević
ŠUMA SUMARUM
UGARAK NA PUTU
Kraj oktobra u Sandžaku je uvijek hladan. Izmaglica i studen okupirali su brdovitu i
ranim mrazom vazda iznenađenu tromeđu. Gotovo u prolazu, pomalo i na brzinu, ušli
smo u zavjereničku zimu, na čijem obaveznom programu je maratonska predizborna
kampanja.
Svaka trka donosi zamućen pogled. Biće tu svega, što bi prognostičari rekli: od ikona do
silikona, ali najviše praznih obećanja, od kojih tijesne gudure postaju još uže, a
zajednički kanjoni između obala Lima i Ibra toliko duboki da samo isti igrači imaju šta da
traže na ispitu iskušenja i poniženja. Tako je do sada bilo, a male su šanse da se tradicija
iznevjeri, zaobiđe ili izbjegne, kao što je nemoguće na urneku iste potke razdvojiti ljubav
i slobodu. Samo što za sandžačku ljubav, pored ostalog, treba imati i malo sreće. Fortuni
zahvaljujući, razmišljamo opuštenije i reagujemo dobronamjernije. Manje bolujemo i
imamo više zdrave pameti.
Sarajevski rečeno: zahmetli. Znači, s vremena na vrijeme, ali u mučnom vaktu, naporno i
teško, mijenjaju se politička uvjerenja i ugrađuju nova moralna načela. Toliko suprotna
skorašnjoj prošlosti, da Sandžak iz dana u dan sve više liči na zemlju bez rodnog lista.
Pored ostalog, i zbog Aristotelove opsesije, po kojoj je „politika najviša nauka“, na
početku druge dekade trećeg milenijuma, upoznajemo dunjaluk kakav se nudi
projekcijom, konstrukcijom i metodom revizije, a ne preko čula, razuma i uma. Po
mnogo čemu, kao u doba Helena, kada je čovjek biti jednako bilo da si slobodan, a biti
slobodan isto što i baviti se politikom.
Sve je, dakle, osvijetljeno, politikom. Ali u islamu vjera mora biti potvrđena dobrim
djelom, a dobro djelo mora da počiva na vjeri. Međutim, uslov za vjeru i za dobro djelo
je sloboda. Zaturena u našim centralama, u kojima dominiraju vjera i dobra djela, ali su
oni između posla i cirkusa, potisnuli sandžačke oblake i razapeli ideologiju na svjetlo
dana. Ona je, kao svemir, u stalnom kretanju, promjenljiva po unaprijed skrojenom redu
i poretku, kojima u Evropi podliježe svako ko se u grupi nije zaglibio u vjeri. Da
dinamično i akcijaški hodi, o svom trošku. Bez izuzetka konzervativno, tradicionalno i
konzistentno.
Naš okvir podsjeća na zapovjesti. U svakoj realnoj, a ne idealnoj zemlji, upoređivanje sa
samim sobom, vodi pravo u katastrofu. Ako su okolnosti i običaji, ispred zakona, onda
vlast nema porijeklo u istinskoj volji većine, nego u naciokratiji, partokratiji, ideokratiji,
teokratiji. Umjesto integracije, nameće se asimilacija, monolog zamjenjuje dijalog, a
ravnoteža poistovjećuje sa vesternizacijom, diznilendizacijom, kokakolizacijom,
mikimausizacijom... Jer, godinama privremene sklonosti, u Sandžaku potiskuju trajna
skloništa.
Ali, nisu to varoške šolje i košulje. Naše buduće izborno izvođenje, i eventualno
samoisključenje, biće očekivani ahlak. Sadašnji bonton, u kome neobjašnjiva i suluda
jurnjava za kapitalom, a ne idealom, o posljednje vrijeme, najviše opija sandžačku
omladinu. Strasno zavedenu, početnim uživanjem, udaljava je od elementarnih životnih
vrijednosti, a na kraju zavodljivo finišira iživljavanjem, do najtragičnijih epizoda bolesti
zavisnosti. Jednako, ibliskom kufru - nevjerstvu, ummetskom širku i zabludjelom
bid’atu. Ponekad, u istoj ravni, s vjerskim poglavarima. S onim efendijama, što „ljudski
griješe, kad rade“. Objašnjavaju svoj prazan hod, tretmanom trljanja brade, zatim se
„mudro“ pravdaju famoznim izjavama da: „Zakon nije u knjizi, zakon je u srcu“. Kao i sve
haridžije, novatori podsjećaju da je osmanska imperija, bila bastion širka, od osnivanja
do pada. Prema tome, znači da osmanska nije bila muslimanska država. U suprotnom,
svaka glasina bi konkurisala za istinu. Kao primjer navodima da prosjak neće postati
bogataš pukim izgovaranjem „1000 dinara“. Isto tako, osoba neće opržiti svoj jezik, ako
izgovara riječ „vatra“. Ili, što su Jevreji, neprijatelji Allahovog poslanika, rekli, kada ih je
Poslanik pozvao u islam: „Mi smo muslimani“, kao što su Hrišćani rekli nešto slično tome.
Također je i Firaun rekao svom narodu: „Ja vam ne ukazujem na ništa, osim ono što
smatram da vas vodi ispravnom stazom“. Međutim, Firaun je slagao.
Ovaj Sandžak je prepun Firauna. Oni su među nama, u svakom času, spremni da, po
uzoru na pojedine vladare ponovo udaraju temelje „građanskom“ i „kaznenom“ pravu,
da apostrofiraju zamjenu, u šerijatu predviđene kazne, koja se spominje u Knjizi i
Sunnetu.
Nema više „zub za zub, oko za oko“, nego novčane kazne. Kao da historijski proces
uvođenja ovih zakona nije davno završio savremeni sultan Sulejman El-Qanuni,
poznatiji po nadimku „zakonodavac“, u Otomanskoj imperiji, još davne 1573. godine.
One su temelj neoosmanizma, turske koncepcije koja se ravnopravno bori sa tri
neizlječiva evropska mita - religijom, nacijom i ideologijom, stavljajući u prvi plan
ekonomiju. U vaktu sve praznije univerzalizacije, na Bosforu jednostavno, prirodno,
spontano, neposredno, komunikativno i ležerno, krče put ka svjetskom vrhu. Kompletan
razvoj baziraju na naučnoj osnovi i insistiraju na načelu: „Svako je naš, ko nije protiv nas“.
Samovoljno su pružili podršku čitavom Balkanu. Posebno Bosni, Kosovu i Srbiji. U
mnogome, zbog Sandžaka, čijim liderima još odzvanja najnovija ponuda - za trajno
rješenje suvišnih nesporazuma i podjela. Kao ugarak, na putu, nade i oporavka...
Nastavlja se trend
razvoja Sjenice
U prilog tvrdnjama da lokalna
vlast u Sjenici normalno funkcioniše, uprkos pokušajima bivšeg
predsjednika opštine, Nusreta Nuhovića da povrati vlast, zvanični
predsjednik opštine Sjenica, Muriz
Turković, u izjavi za medije kazao
je da je Skupština na posljednjem
skupštinskom zasijedanju još jedanput pokazala “zadivljujuće jedinstvo” i izrazio nadu da će se put
“razvoja i mijenjanja Sjenice na
bolje” nastaviti i u buduće.
“Sjenica se svakoga dana zaista
primjetno mijenja na bolje. Nadamo se da će do Bajrama, ako
Bog da, biti završeni radovi i na
parku, tako da će to da bude još
jedan detalj, da kažem, sjenički
dragulj, koji će da Sjenicu vrati
tamo gde joj je i mjesto, u vrh sandžačkih opština po ljepoti i izgledu”, izjavio je Turković.
On je istakao da su završeni ra-
dovi i na gradskoj rasvjeti, za šta je
utrošeno 10 miliona dinara, i da je
mjer, primjer koji ljudi dolaze da
vide. Zaista sam ponosan na to što
Sjenica postala pozitivan primjer
razvoja.
“Predstavnici Novog Pazara i
opštine Tutin su nedavno boravili
u Sjenici da vide kako je to dobro
urađeno, kako bi sa istim izvođačem eventualno napravili dogovor.
Znači, postali smo pozitivan pri-
mi radimo, na to kako opštinska
vlast sada funkcioniše. To se pokazalo na posljednjoj sjednici Skupštine gdje smo imali, da kažem,
zadivljujuće jedinstvo u želji da se
ovakav trend razvoja Sjenice i mijenjanja na bolje, nastavi i u buduće”, kazao je Turković.
Na pitanje kako komentariše
odluku Upravnog suda i pokušaj
bivšeg predsjednika da povrati
vlast, zvanični predsjednik opštine
Sjenica, Muriz Turković je odgovorio: “Sve te odluke koje je Sud
donio apsolutno nemaju nikakvih
obaveza prema sadašnjoj vlasti,
niti se dotiču jednim slovom na sadašnju vlast. Nigdje u svijetu ne
postoji da Sud imenuje predsjednika ili čovjeka kog bira narod, kog
bira i imenuje Skupština. Apsolutno je izlišno o tome pričati i ne
želim to da komentarišem.”
A K T U E L N O Sand`a~ke novine 5
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
DEVETNAESTOGODIŠNJICA ZLOČINA U SJEVERINU
Istinom protiv mržnje i zaborava
U subotu, 22. oktobra, navršeno je
punih 19 godina od otmice i ubistva 16 Bošnjaka iz mjesta Sjeverin, na putu Rudo - Priboj. Na
mjestu gdje je zločin izvršen, porodice i prijatelji žrtava obilježili
su godišnjicu polaganjem cvijeća
u Lim, poslije čega je održana tribina „Ne zaboravimo Sjeverin”.
Na tribini, na kojoj su učestvovali članovi porodica otetih, predstavnici civilnog društva i mnogi
pojedinci, izraženo je očekivanje
da će nadležni državni organi u
bliskoj budućnosti riješiti sjeverinski slučaj, kao i okončati oštetne postupke porodica žrtava.
“Nije završen čak ni pravosudni proces, još uvijek se ne zna ni
tačno mjesto egzekucije, ne zna se
ni gdje bi mogla biti lokacija gdje
su ukopani. Mnogo stvari je ostalo
neriješeno koje se trebaju rješavati”, rekao je predsjednik Organizacionog odbora Omer Hodžić.
Ubijeni Bošnjaci su, 22. oktobra
1992, iz Sjeverina krenuli u Priboj,
autobusom preko teritorije Republike Srpske. Pripadnici srpske paravojne formacije “Osvetnici”,
kojom je komandovao Milan
Lukić, zaustavili su autobus u
Mioču kod Priboja i nakon legitimisanja izveli putnike, među kojima je bilo 15 Bošnjaka i jedna
Bošnjakinja.
Kamionom su ih odvezli u Višegrad u motel “Vilina vlas” gdje
su ih brutalno psihički i fizički zlostavljali, a potom ih odveli na
obalu rijeke Drine, gdje su ih strijeljali. Njihova tijela nikada nisu
pronađena.
Ubijeni su: Mehmed Šebo,
Zafer Hadžić, Medo Hadžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović,
Derviš Softić, Modhad Softić,
Mujo Alihodžić, Alija Mandal,
Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad
Džahić, Ramahudin Đatović, Ediz
Gibović i jedina žena među njima
Mevlida Koldžić, svi iz Sjeverina.
Okružni sud u Beogradu je, za
taj zločin, u julu 2005. godine osudio na po 20 godina zatvora Milana Lukića, Olivera Krsmanovića
i Dragutina Dragićevića, a Đorđa
Ševića na 15 godina zatvora.
Lukić je početkom avgusta
2005. uhapšen u Argentini i izručen Haškom tribunalu, gdje je
2009. godine osuđen na doživotnu
kaznu zatvora. Krsmanović je
uhapšen 31. maja ove godine na
području Višegrada, a Tužilaštvo
BiH protiv njega vodi istragu za
ratni zločin nad Bošnjacima na
području Višegrada.
Povodom godišnjice otmice u
Sjeverinu oglasili su se Bošnjačko
nacionalno vijeće, Fond za humanitarno pravo, Sandžački odbor za
zaštitu ljudskih prava i sloboda,
organizacija Žene u crnom i
mnogi drugi.
Osuđujući još jednom zločin
Oteti Sjeverinci su brutalno psihički i fizički zlostavljani a potom na obali Drine i streljani
OTETI I UBIJENI SJEVERINCI
Prije 18 godina, u Mioču su oteti, a kasnije u Višegradu ubijeni: Mehmed Šebo,
Zafer Hadžić, Medo Hadžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić,
Medhad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa
Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džihić, Ramahudin Ćatović, Idriz Gibović
i Mevlida Koldžić, svi iz sela Sjeverin, opština Priboj.
nad Bošnjacima Sjeverina, Bošnjačko nacionalno vijeće podsjetilo je javnost na tragična zbivanja
u kojima je, na području Sandžaka, stradalo nekoliko stotina, a
pod pritiskom iselilo i protjerano
nekoliko desetina hiljada Bošnjaka.
Bošnjačko nacionalno vijeće
pozvalo je nadležne organe na
utvrđivanje svih činjenica po pitanju svih zločina nad civilnim bošnjačkiim stanovništvom u
Sandžaku u vrijeme ratnih godina
na području bivše Jugoslavije,
ukazujući da je to jedan od ključnih uslova izgradnje povjerenja i
mira.
Sandžački odbor za zaštitu
ljudskih prava i sloboda saopštio
je da je godišnjica otmice u Sjeverinu „još jedna prilika da se sjetimo građana koji su ubijeni samo
zato što su bili druge nacije ili
vjere”.
“Podsjećanjem na žrtve želimo
da se suprostavimo politici mržnje, zaborava i minimiziranju zločina”, navodi se u ovom
saopštenju.
Sandžački odbor za zaštitu
ljudskih prava podsjeća da bez
suočavanja sa prošlošću i
odgovornošću nema suštinske
demokratizacije društva, te da
istina o svemu što se dešavalo
treba da uđe i u obrazovne programe.
“Neminovno suočavanje s
prošlošću i odgovornošću je put,
koji se doista mora preći ukoliko
se želi ući u civilizovaniji i humaniji svijet Evrope 21. stoljeća”,
ističe se u saopštenju Sandžačkog
odbora za ljudska prava i dodaje
da nadležne institucije i pojedinci
duguju stradalima, njihovim porodicama, i svim građanima, potpunu istinu o zločinu u Sjeverinu.
“Sandžački odbor još jednom
ističe da je sve ono što se tokom
proteklog razdoblja dešavalo u
Sandžaku, ostavilo duboke ožiljke
i traume među Bošnjacima, ali i
među svim drugim ljudima otvorenog srca, koji su spremni da uvijek, bez izuzetka, osude zločine”,
kaže se u saopštenju Sandžačkog
odbora za zaštitu ljudskih prava i
sloboda.
Nevladina organizacija Žene u
crnom podsjetila je da su sudovi u
Srbiji prikrili odgovornost države
za zločine u Sjeverinu i zatražili
hapšenje počinilaca, kao i njihovih
naredbodavaca i komandanata.
„Žene u crnom smatraju da ni
prvostepeni ni Vrhovni sud nisu
prihvatili da su osuđeni pripadali
vojsci Republike Srpske, koju je finansirala, organizovala i podržavala tadašnja Vojska Jugoslavije.
Sudovi su prikrili odgovornost države, iako je ona utvrđena tokom
suđenja”, navodi se u saopštenju te
organizacije.
“U ime ubijenih Sjeverinaca i
njihovih porodica, u ime pravde,
u ime dostojanstva žrtava, tražimo
od Srbije da uhapsi počinioce, njihove naredbodavce i komandante,
kako građani Srbije ne bi bili zatočenici ni sjeverinskog, ni bilo kog
drugog zločina”, zaključuje se u
saopštenju Žena u crnom.
Koordinacija civilnog društva
u Sandžaku i Centar za praktičnu
politiku zatražili su da Srbija hitno
razmotri preporuke civilnog sektora Sandžaka za pomoć žrtvama
ratnih zločina i kršenja ljudskih
prava tokom 1990-ih godina.
U saopštenju tih organizacija
navodi se da je bez jasnog određenja prema zločinima iz prošlosti i
bez uspostavljanja pravde za žrtve,
nemoguće riješiti ostale probleme
Sandžaka, niti je moguće izgraditi
povjerenje građana bošnjačke nacionalnosti u državne institucije.
Inicijativa mladih za ljudska
prava pozvala je Tužilaštvo za
ratne zločine Srbije da procesuira
sve odgovorne za otmice i ubistva
16 stanovnika Sjeverina i nastavi
istragu protiv Milana Lukića, koga
pojedine NVO dovode u vezu i sa
otmicom i ubistvom putnika, 18
Bošnjaka i jednog Hrvata, iz voza
Beograd - Bar u selu Štrpci, februara 1993. godine.
Inicijativa mladih navodi da su
drugi počinioci zločina nad sjeverinskim Bošnjacima i dalje na slobodi, a da odgovornost vojnog i
političkog vrha Srbije i tadašnje
SRJ nije nikad ispitana.
Porodice otetih tvrde da im
država nije ni na koji način izašla
u susret, a čak nije postavljena ni
spomen ploča sa imenima otetih i
ubijenih, jer se tome protive lokalne vlasti u Priboju.
SUĐENJA U BEOGRADU I HAGU
Od desetak vinovnika zločina u Sjeverinu, četvorici
njih je suđeno u Odjeljenju za ratne zločine
Okružnog suda u Beogradu i oni su osuđeni na
maksimalne kazne od po 20 godina zatvora.
Đorđe Šević, koji je u vrijeme počinjenog zločina
imao 19 godina, kao mlađi punoljetnik, osuđen je
na 15 godina robije.
Lukiću, koji je prije pet godina iz Argentine
prebačen u Haški tribunal, i Krsmanoviću, suđeno je
u odsustvu (Oliver Krsmanović uhapšen je, 1. juna
ove godine, na području grada Višegrada).
Zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima u Višegradu
za vrijeme rata 1992-1994. godine, Haški tribunal je, jula 2009. godine, osudio
Milana Lukića na doživotnu robiju. Haška optužnica protiv Milana Lukića,
međutim, nije obuhvatila zločine u Sandžaku.
6 Sand`a~ke novine R E G I O N
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
Arapima mobilna
mreža u Crnoj Gori
Ukupan prihod tri mobilna operatera u
Crnoj Gori prošle godine iznosio je više od
202 miliona eura, što pokazuje da
očigledno ima prostora za novog
operatera. Agencija za elektronske
komunikacije i poštansku djelatnost Crne
Gore uskoro će objaviti tender za četvrtog
operatera.
„Interesovanje nam je potvrđeno od jedne
kompanije. Nakon toga smo ispitali tržište
i saznali da postoji interes još
nekih ulagača“, saopšteno je
iz ove agencije.
Najzainteresovanija firma za
ulazak na tržište crnogorske
mobilne telefonije je
„Mobile intelligence
solutions”, navode
podgorički mediji i dodaju
da su investitori
prepoznali da je
mobilna telefonija u Crnoj
Gori unosan biznis.
Oni navode da ukoliko
se ulaganja prilikom
ulaska na tržište kreću
oko 100 miliona eura, taj
novac može biti vraćen ulagaču za
samo nekoliko godina.
Inače, arapska firma „Mobile intelligence
solutions” pruža telekomunikacione
usluge u Maleziji, Saudijskoj Arabiji,
Kuvajtu i ima više od 20 miliona korisnika.
Međutim, ova kompanija nije jedini
interesent. Nezvanično se pominje i ime
austrijskog VlP-a koji već posluje u Srbiji i
Hrvatskoj.
U Crnoj Gori sada posluju tri operatera
mobilne telefonije - Telenor,
Crnogorski Telekom odnosno Tmobile i m:tel. Ukoliko dobije i
svog četvrtog operatera, Crna
Gora će biti među rijetkim
državama u Evropi sa toliko
kompanija na tržištu.
U Evropi četiri operatera imaju
Slovenija i Velika Britanija.
U Srbiji, Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini,
koje imaju i do
nekoliko puta
više stanovnika
nego Crna Gora,
rade po tri
operatera mobilne
telefonije.
Pritisak na Skoplje,
rješenja nema
Makedonski premijer Nikola Gruevski
rekao da je pesimista u pogledu
skorijeg rješenja spora sa Grčkom oko
ustavnog imena Makedonije. Tome
doprinosi, kako kaže Grueski,
„neizbalansiran
pritisak
pojedinaca“ iz
međunarodne
zajednice na
Skoplje, zbog
kojeg Atina nema
interes za
kompromisno
rješenje.
„Grčka već nekoliko mjeseci izbjegava
susrete, a i kad ih ima, oni su
nesuštinski“, kazao je Gruevski u
intervjuu agenciji MIA. On je istakao da
je ekonomska kriza obezbjedila bolji
položaj za Atinu, na koju sada ne može
da se izvrši pritisak po pitanju ovog
spora jer je shvaćeno da je Grčka
„tempirana bomba u rukama EU“.
Gruevski kaže da se iz tog razloga
povećava pritisak EU na Skoplje, „što će
nas još više udaljiti od cilja“.
Komesar za proširenje EU Štefan File je,
prilikom posjete Skoplju u septembru,
rekao da bi Makedonija, ukoliko ne
pokaže volju za brže sprovođenje
reformi i ne riješi spor sa Grčkom do
sljedeće godine, mogla da ostane bez
preporuke Evropske komisije i datuma
za početak pregovora za članstvo u EU,
što je ponovljeno i na nedavnoj
konferenciji za štampu povodom
predstavljanja izvještaja EK. Gruevski
je u intervjuu
makedonskoj
agenciji istakao
da je EU u
prethodne dvije
godine isticala da
je jedini i glavni
problem na
evropskom putu
Makedonije bio
spor sa Grčkom, dok sada kao problem
navodi i to da Skoplje ne sprovodi
dovoljno reformi.
„Ako nas ne žele u EU, časnije je da
nam to i kažu. To bi svako poštovao
zbog iskrenosti, više nego ovo
izmišljanje problema i njihovo
prenaglašavanje“, smatra Gruevski.
Skoplje je steklo status kandidata za
ulazak u EU 2005. godine, ali još nije
uspjelo da počne pristupne pregovore
zbog poznatog spora sa Grčkom oko
ustavnog naziva Republika
Makedonija. Atina se tome protivi,
pošto u tom imenu vidi teritorijalne
pretenzije prema grčkoj sjevernoj
provinciji koja nosi isto ime još od
antičkih vremena.
OTVORENO PISMO BAKIRA IZETBEGOVIĆA MILORADU DODIKU
Neodgovorna retorika
vodi u nove sukobe
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović uputio
je otvoreno pismo Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta RS, povodom njegovih posljednjih
medijskih istupa i intervjua datom
ruskom servisu Radija Slobodna
Evropa.
Ističući neprihvatljiv i uvredljiv
način ophođenja prema Bošnjacima i budućnosti Bosne i Hercegovine, Izetbegović u pismu
Miloradu Dodiku naglašava da su
Dodikovi stavovi, na kojima on
uporno insistira, bazirani na neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama i da kao takvi ne
doprinose atmosferi pomirenja,
međusobnog uvažavanja i razvoja
demokratskih odnosa u Bosni i
Hercegovini.
„Priče o referendumima, o neodrživosti BiH, nemogućnosti suživota, državi kao neuspjelom
eksperimentu međunarodne zajednice kontinuirano truju javni
prostor i unose zebnju među ljude
u cijeloj zemlji“, naglašava Izetgebović u pismu.
„Posljednje uvredljive izjave, u
kojima proizvoljno tvrdite da su se
„Bošnjaci proglasili narodom 1993.
godine“ i da „ne mogu izgraditi
vlastiti identitet ako ne unište identitet drugih konstitutivnih naroda“,
vrhunac su Vašeg neodgovornog
javnog istupanja“, kaže dalje Izetbegović, podsjećajući Dodika da
Bošnjaci imaju svoju višestoljetnu
historiju, svoj bosanski jezik i svoju
državu Bosnu i Hercegovinu, koju
baštine sa Srbima i Hrvatima, kao
konstitutivnim i ravnopravnim narodima i građanima.
„Bošnjaci, kao i Srbi i Hrvati,
imaju pravo na svaku stopu Bosne
i Hercegovine, a naročito u onim
mjestima i dijelovima gdje su bili
žrtve progona, nasilja i genocida.
To pravo daje im njihova historijska ukorijenjenost i garantuje
Ustav BiH, a ne volja i hirovi prolaznih političkih lidera“, naglašava
bošnjački član Predsjedništva
Bosne i Hercegovine, Bakir Izetbegović, prozivajući dalje Milorada
Dodika da, umjesto da pomogne
proces povratka proganih Hrvata
u RS, on ih svojim dnevnopolitički
motivisanim dvosmislenim paternalizmom gura u nepotrebnu i neostvarivu avanturu stvaranja trećeg
entiteta.
Upozoravajući Dodika da će
pokušajima okretanja cijelog naroda protiv svojih sugrađana i
zemlje u kojoj su rođeni, nanijet
najviše štete upravo bosanskohercegovačkim Srbima, u čije ime
istupa, Izetbegović ukazuje da rezultat istraživanja na koje se Dodik
poziva, prema kojem navodno 88
posto Srba ne želi da RS ostane u
BiH, na jednostran način može biti
doveden i do 99 posto, ali, da
svima mora biti jasno da će bilo
kakav pokušaj ugrožavanja cjelovitosti zemlje naići na otpor sto
posto patriota koji su u svakom
trenutku spremni braniti Bosnu i
Hercegovinu.
„Nijedan narod, pa ni Srbi,
nema pravo odlučivati o vlastitoj
sudbini ignorišući prava drugih
naroda. Nikada Srebrenica, Bratunac, Kozarac, Brčko, Višegrad,
Foča, Trebinje i sva ostala mjesta
stradanja Bošnjaka neće biti van
teritorije Bosne i Hercegovine.
Vaša isključiva politika dovela je
Bosnu i Hercegovinu u jednu od
najdubljih kriza od Dejtona do
danas. Reformski procesi su blokirani, zemlja zaostaje na evropskom
putu za cijelom regijom, dizanjem
međunacionalnih tenzija zaustavlja se proces pomirenja. Ekonomsko-socijalne posljedice su također
vidljive: obeshrabruju se i odbijaju
strani investitori, gube se poslovi,
nema novih radnih mjesta, siromaštvo je sve veće. Rezultat je rastuća
apatija
i
osjećaj
besperspektivnosti. Zbog svega
navedenog, pozivam Vas da prestanete sa retorikom koja produžava agoniju cijele zemlje i koja
može dovesti do novih sukoba sa
nesagledivim posljedicama“, kaže
Izetbegović u pismu.
Naglašavajući da će, ukoliko
dođe do konflikata, koje svojim javnim istupima provocira, snositi
historijsku i svaku drugu odgovornost, član Predsjedništva BiH,
Bakir Izetbegović poziva Milorada
Dodika da svoju energiju na vrijeme usmjeri u konstruktivnom
pravcu.
„Narodi koji stotinama godina
žive zajedno u Bosni i Hercegovini
sigurno mogu izgraditi uspješno
društvo i državu. BiH je bogata
zemlja, sa dovoljnim resursima za
dostojanstven život i blagostanje
četiri miliona njenih stanovnika. U
postdejtonskom vremenu napravljen je ogroman napredak u procesu pomirenja, obnove i izgradnje
zemlje i institucija. Uz mali napor
političkih lidera Bosna i Hercegovina može ići naprijed, sustići susjede i uskoro postati ravnopravna,
prosperitetna i kredibilna članica
Evropske unije. Budite motor, a ne
kočničar procesa koji nemaju alternativu“, kaže na kraju otvorenog
pisma predsjedniku entiteta RS
Miloradu Dodiku, bošnjački član
Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakir Izetbegović.
S V I J E T Sand`a~ke novine 7
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
KRAJ JEDNOG REŽIMA
ETA se odriče
oružanih akcija?
Uspon i pad
Muamera Gadafija
Bivši libijski vođa Muamar El Gadafi izgubio
je život od rana nastalih tokom njegovog
hapšenja u blizini grada Sirta, potvrdilo je
libijsko Nacionalno prijelazno vijeće. Gadafi
je podlegao od povreda koje su nastale
tokom pokušaja bijega iz njegovoga
rodnog grada u Sirtu, pojasnio je visoki
vojni zvaničnik Nacionalnog prijelaznog
vijeća Abdel Madžid Mlegta.
Visoki zvaničnik libijske prijelazne vlade je
dodao da je Gadafi zadobio rane u obje
noge uslijed napada NATO-ovih borbenih
aviona na konvoj u kojem se kretao.
„Pogođen je i u glavu. Bilo je dosta paljbe
na njegovu grupu i on je preminuo“,
precizirao je ovaj zvaničnik.
No, ko je zapravo Muamar El Gadafi, bivši
libijski vođa i diktator?
Moammar al Gadafi je došao iz pustinje i
napravio vojnu karijeru. Godine 1969.
svrgnuo je sa vlasti kralja Idriza i tako
postao jedan od najmlađih predsjednika u
Africi. Uzor mu je bio egipatski predsjednik
Džamal Abdel Naser.
Gadafijeva ideologija je bila mješavina
arapskog nacionalizma i socijalizma,
potpuno u duhu antikolonijalnog poleta
njegovog vremena.
Nakon dolaska na vlast, sproveo je
podržavljenje naftnih kompanija i banaka,
protjerao 25.000 Italijana iz zemlje i 70-ih
godina profitirao od eksplozije cijena nafte.
Libija je tako postala bogata zemlja kojom
navodno vlada narod, a kontroliše je
predsjednik.
Bilo je to vrijeme kada je Gadafi razvio
svoju vlastitu društvenu teoriju.
„Uveli smo treću univerzalnu teoriju i
predstavili je u zelenoj knjizi. Pojam
'džamahirija', koji ne znači jednostavno
državu naroda, već državu masa, je naša
tvorevina. Od nas potiče koncept države
bez vlade, bez predsjednika, izbora, partija.
Građani - muškarci i žene - ovdje obnašaju
vlast“, obrazložio je Gadafi.
„Brat pukovnik“, kako je imenovan u
propagandne svrhe, zvanično je odstupio
sa svih funkcija. Zelena knjiga je postala
Ustav. Njegovi protivnici su završili u
zatvorima gdje su bili mučeni i ubijani.
Gadafi je u Africi finansirao brojne
revolucije, a njegova ruka je dopirala do
Sjeverne Irske i Nikaragve.
Bombaški napad na berlinsku diskoteku La
Belle 1986. godine i eksplozija aviona
kompanije Pan-Am iznad škotskog
Lockerbiea, dvije godine kasnije, doveli su
do prekida veza sa Zapadom: Gadafi je za
dlaku izmakao napadu američkih
vazdušnih snaga, a zemlja je izolovana.
Krajem devedesetih dolazi do novog
preokreta: pukovnik se zakleo da se odriče
terorizma i isplatio odštetu žrtvama
Lockerbiea i Berlina.
U decembru 2003. godine se odrekao i
proizvodnje oružja za masovno uništenje.
Nakon toga su uslijedile posjete Tripoliju po
principu: „Ko prije djevojci, djevojka
njegova“.
Evropski šefovi država i poslanici američkog
Kongresa, investitori i predstavnici naftnih
kompanija - svi oni su se udvarali Gadafiju
za njegovu naklonost, ugovore, naftu i
pristup tržištu. No, to nije bilo dobro za
njegovo samopouzdanje jer je Gadafi
razvio patološku uobraženost.
Kada su se njegovi sunarodnici podigli
protiv njega on u njima nije vidio ništa
osim izdajnika, agenata Zapada ili terorista
Al Kaide. Ili, pak, sve odjednom.
„Oni kažu da ću pobjeći u Honolulu,“ rekao
je Gadafi u julu u telefonskom obraćanju
svojim pristalicama. „To je smiješno.
Trebam li napustiti zemlju mojih predaka,
naših heroja i moj narod?“ - upitao je
Gadafi, i poručio: „Narod je spreman za
mene umrijeti, on je spreman žrtvovati se
za mene.“
Na kraju se prevario, narod se ipak nije
žrtvovao za njega.
Drugi mandat i Obama
Predsjednik Sjedinjenih Američkih
Država Barak Obama ne zaslužuje da
ponovo bude izabran za šefa države,
smatra polovina Amerikanaca, ali ga
nijedan republikanac ne bi mogao
pobijediti.
U hipotetičkom duelu nijedan
republikanski kandidat ne bi mogao da
pobijedi Obamu. Prema rezultatima
istraživanja, koje je objavio AP-GFK,
polovina ispitanika smatra da Obama ne
treba da bude ponovo izabran, dok 46
odsto kaže da bi trebalo, što pokazuje
dalji pad podrške koju ima aktuelni
američki predsjednik.
Najveću podršku među republikancima
ima bivši guverner Masačusetsa Mit
Romni, za koga bi glasalo 30 odsto
pristalica te stranke, pokazalo je
najnovije istraživanje, prenosi AP.
Mnogi glasači, međutim, sumnjaju u
njegova konzervativna uvjerenja i
kritkuju ga zbog veze sa Volstritom i
zbog zakona o zdravstvenom sistemu
koji je uveo u Masačusetsu, a mnogima
smeta i to što je mormon.
Za bivšeg direktora lanca picerija
Hermana Kejna glasalo je 26 odsto
republikanskih birača, a za guvernera
Teksasa Rika Perija 13 odsto.
Kejnu su umanjene šanse za izbor za
predsjedničkog kandidata i zbog toga što
nikad nije bio na nekoj funkciji. U debati
republikanskih kandidata u Romni je
ponovo optuživan za zapošljavanje
ilegalnih imigranata, dok je Kejn žestoko
kritikovan zbog svog plana o poreskoj
reformi.
U hipotetičkom direktnom sučeljavanju
Obame i Romnija, predsjednik bi dobio
48 odsto glasova, dok bi za republikanca
glasalo 45 odsto ljudi, pokazalo je
istraživanje. U duelu Obame i Kejna
glasovi bi bili podijeljeni, 49 prema 43
odsto u korist demokratskog kandidata,
dok bi u trci sa Perijem predsjednik dobio
51 odsto glasova, a njegov
protivkandidat 42 odsto.
Da li će se baskijska separatistička organizacija ETA definitivno odreći oružanih
akcija? Mnogi učesnici konferencije u San Sebastijanu to
očekuju.
Konačni izvještaj sa konferencije je pročitao bivši premijer Irske Berti Ahern.
„Pozivamo ETA da se
javno odrekne nasilja i da
počne razgovore sa vladama
Španije i Francuske o posljedicama sukoba“, kaže se u tom
dokumentu.
Španskim i francuskim vlastima upućen je apel da prihvate takvu deklaraciju i da
pokrenu dijalog.
raca za nezavisnost Baskije.
Doduše, tokom historije od
osnivanja ETA 1959. oružani
način borbe je uvijek bio i sporan. Tako je 1966. godine tu
organizaciju napustio njen
osnivač Hose Luis Alvarez Enparanca, zvani Čilardegi, lingvista i pisac kome je oružje bilo
mrsko. Ali zato je njegovim
nasljednicima bilo blisko: u
napadima izvedenim između
1960. i 2010. godine oni su
ubili više od 800 ljudi, među
kojima je gotovo 500 pripadnika policije ili vojske.
ETA se finansirala uglavnom novcem baskijskih biznismena prisiljenih da budu
Konferenciju su organizovali baskijska mirovna organizacija Lokari i takozvana
Međunarodna kontakt-grupa.
Među učesnicima skupa bili su
bivši generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan i predsjednik nacionalističke partije
Sjeverne Irske Šin Fejn, Džeri
Adams. Možda je baš on bio i
najznačajniji diskutant, jer je
Šin Fejn historijski i sadržinski
bliska separatističkoj Irskoj republikanskoj armiji - IRA, koja
je bila jedan od uzora za „Baskiju i slobodu“, kako glasi prijevod imena organizacije ETA
- Euskadi ta askatasuna.
Baš kao i IRA, i ETA je dobila svoje političko krilo, partiju Hari Batasuna. Nije teško
pretpostaviti da, ako iskusni
irski separatista Džeri Adams
od svojih španskih kolega traži
trajno polaganje oružja, to sigurno znači da je nastupilo
novo vrijeme za nacionalističke pokrete u Zapadnoj Evropi
i nade da će tako biti i u Baskiji, kojom je decenijama
tekla krv pod simbolom zmije
i sjekire - prefriganosti i tvrdoće - bipolarnog stanja bo-
donatori - a takve, bar tokom
sedamdesetih i osamdesetih
godina, nije bilo teško naći u
dobrostojećem industrijskom
regionu na sjeveru Španije.
Mnoge članove ta organizacija
je regrutovala u redovima besprizornih baskijskih desperadosa koji su na izmaku
puberteta naučili da prave i bacaju molotovljeve koktele na
španske državne simbole ili da
pale autobuse javnog gradskog
prijevoza.
Na konferenciju u San Sebastijanu su došli i članovi porodica žrtava ETA, i to nenajavljeni. Jedna predstavnica te grupe, koja je učesnicima konferencije dijelila
knjigu o ubijenima, novinarima je izjavila: „Ovi ljudi koji
su došli iz Južnoafričke Republike, Njemačke ili Francuske,
ne znaju ništa o novijoj historiji ove zemlje, o historiji terora u kojoj jedni ubijaju a
drugima ne preostaje ništa
drugo do da čekaju da budu
ubijeni“. Učesnici skupa se nadaju da će ETA uskoro izdati i
zvanično saopštenje o prestanku oružanih aktivnosti.
8 Sand`a~ke novine H A D Ž D Ž 2011
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
H A D Ž D Ž 2011 Sand`a~ke novine 9
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
10 Sand`a~ke novine H R O N I K A
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
SJENICA DOBILA TRI VAŽNA PROJEKTA ZA VODOSNABDJEVANJE
Realizacija projekata već počela
Sjeničko Komunalno preduzeće „Vrela” dobilo je kompletnu dokumentaciju za tri
važna projekta u oblasti vodosnabdjevanja
Sjenice. Obezbjeđenjem potrebnih pojekata za rekonstrukciju crpnih stanica, tranzitnog cjevovoda i rezervoara, ispunjeni su
neophodni uslovi za rješavanje jednog od
najurgentnijih problema sjeničke infrastrukture - pitanja vodosnabdjevanja.
Projekte za vodosnabdjevanje Sjenice
radile su prestižne beogradske projektantske kuće Vodotehnika i Viga, a primopredaja projektne dokumentacije obavljena je,
u četvrtak 20. oktobra, u kabinetu predsjednika opštine Sjenica.
„Obezbjeđenjem potpune projektne
dokumentcije, riješili smo najveći problem
koji smo imali u oblasti vodosnabdjevanja
Sjenice. Za realizaciju ovih projekata, izdvojićemo sredstva iz kreditnog aranžmana predviđenog za rješavanje
infrastrukturnih problema cijele opštine”,
najavio je predsjednik opštine Muriz Turković.
Za kvaliteno izrađenu projektnu dokumentaciju, beogradskim projektantskim
kućama, Vodotehnici i Vigi, kao i nosiocima i partnerima projekta, zahvalio je i zamjenik predsjednika opštine Sjenica,
Hazbo Mujović. Ističući da je jedan od projekata - rekonstrukcija pumpne stanice
Suhi polje, već u fazi realizacije, Mujović je
kazao da je raspisan i tender za nabavku
opreme po istom projektu.
„To je jedan veom uspješan i dobar posao
za naše Javno komunalno preduzeće, grad i
sve njegove stanovnike”, naglasio je zamjenik
predsjednika opštine Sjenica, Hazbo Mujović. Sredstva u iznosu od 8 miliona dinara za
izradu projektne dokumentacije za rješavanje problema vodosnabdjevanja u Sjenici,
LIKOVNI KONKURS PROGRESA ZA KALENDAR ZA 2012.
Srbija - Zagrljaj civilizacija
dinu, a njihovi autori biće
nagrađeni video kamerama i
foto aparatima. Tri škole čiji
radovi budu najbolje ocijenjeni dobiće školsku opremu
u vrijednosti od 200.000 dinara“, navodi se u ovom
saopštenju.
Konkurs je otvoren do
10. novembra, a proglašenje
pobjednika, dodjela nagrada i promocija kalendara
se očekuju polovinom decembra.
Evropska unija finansijski podržava PROGRES, sa
14,1 milion eura, Vlada Švajcarske sa 2,5 miliona eura,
dok Vlada Republike Srbije
učestvuje sa 1,5 milion eura.
Program evropskog partnerstva sa opštinama - PROGRES raspisao je nagradni
likovni konkurs za učenike
srednjih škola iz 25 opština
južne i jugozapadne Srbije,
na temu „Srbija - Zagrljaj civilizacija“.
Iz PROGRESA navode
da se ovaj konkurs, pored
pružanja podrške mladim
likovnim talentima, organizuje sa ciljem da promoviše
kulturološke, etničke, tradicionalne i vjerske različitosti kao vrijednost Srbije i
Evrope.
„Najboljih 12 radova
krasiće stranice PROGRES
kalendara za narednu go-
Studenti do kraja
mjeseca u Turskoj
Pomoćnik gradonačelnika Novog
Pazara zadužen za međunarodnu
saradnju Faruk Suljević najavio je
da će 27 studenata iz Novog Pazara,
koji će besplatno studirati u Turskoj, otputovati do kraja mjeseca u
ovu zemlju.
Inzeresovanje za studiranje u
Turskoj ove godine bilo je iznad
svih očekivanja, tako da se na konkurs prijavilo više od 150 mladih
srednjoškolaca, od kojih je mjesta
na prestižnim turskim univerzitetima bilo za njih 27.
„Ministarstvo obrazovanja Turske prvo prima strane studente koji
su već započeli studiranje i prvo
njih smještaju u domove i upisuje
na fakultete. Kurs turskog jezika,
tomer, počinje krajem oktobra, tako
da smo ove godine odlučili da djecu
ne šaljemo mnogo prije početka
kursa, jer nema potrebe ranije da
idu”, rekao je Suljević.
Kako je najavljeno, svi primljeni
studenti ovih dana će biti pozvani
od strane ambasade Republike Turske u Beogradu, radi izdavanja potrebnih viza. Za studente iz
Sandžaka Vlada Republike Turske
obezbjedila je besplatno školovanje,
dom i hranu, kao i mjesečni džeparac od po oko 100 eura.
obezbjedilo je Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, dok je
preostalih dvadeset odsto finansirala opština
Sjenica.
Kreditnim aranžmanom izglasanim na
jednoj od posljednjih skupštinskih zasijedanja sjeničkog lokalnog parlamenta, odobrenim od strane nadležnih državnih
organa i banaka, predviđeno je podizanje
kredita u iznosu od sto miliona dinara za
rješavanje infrastrukturnih problema u opštini Sjenica. Značajan dio tih sredstava
predviđen je za radove na regionalnom
putnom pravcu od Kijevaca prema Cetanovićima, za rekonstrukciju lokalnih i seoskih puteva, izgradnju ulica u gradu i
vodovodnu infrastrukturu.
POVRATAK VJERSKE SLUŽBE U VOJSCI SRBIJE
Vojni imami sa
polumjesecom na reveru
Ministar odbrane Republike Srbije Dragan Šutanovac potpisao je, 18. oktobra, sporazum sa
predstavnicima tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Srbiji, kojim se regulišu
međusobni odnosi u vezi sa vršenjem vjerske službe u Vojsci Srbije.
U ime crkava i vjerskih zajednica sporazume su potpisali beogradski katolički nadbiskup
Stanislav Hočevar, biskup Slovačke evangelističke crkve Samuel Vrbovski, episkop
Reformatske hrišćanske crkve Ištvan Čete Semeši, biskup superintendant Evangelističke
hrišćanske crkve Arpad Dolinski, predsjednik Saveza jevrejskih opština u Srbiji Aleksandar
Nećak, rabin Isak Asijel i reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije hadži Adem efendija Zilkić.
Potpisivanjem sporazuma, nakon punih 66 godina, vjerska služba i vojni sveštenici sa činom
oficira biće vraćeni u Vojsku Srbije.
Kako je naveo ministar odbrane Dragan Šutanovac, činjenica da je sa svim vjerskim
zajednicama u Srbiji potpisan sporazum govori da Vojska Srbije živi i želi da nastavi taj život
tako što će poštovati prava svih građana Srbije i pripadnika vojske.
Šutanovac je objasnio da je ovim sporazumom tradicija vraćena u našu vojsku, ali na
savremen način, kojim se poštuju potrebe pripadnika Vojske Srbije.
Ministar vjera i dijaspore Srđan Srećković rekao je da će potpisivanje sporazuma o vraćanju
vjerske službe u vojsku biti “još jedan doprinos razvoju ljudskih prava bez obzira na
nacionalnu i vjersku pripadnost”. Prema tipskom sporazumu, koji je zaključen sa svim
konfesijama, cilj vjerske službe biće jačanje vojske, a ne misionarenje.
Svaka jedinica opremiće jednu prostoriju za bogosluženja, objašnjavaju u Ministarstvu
odbrane. Sveštenici će biti primljeni u profesionalnu vojnu službu na neodređeno vrijeme kao
aktivni oficiri. Pri stupanju u vojsku dobijaće čin kapetana, a moći će da napreduju i do
pukovnika. Kao i svi ostali, nosiće vojničku uniformu, na kojoj će biti oznake konfesije koju
predstavljaju - krst, polumjesec i sl. Prema gruboj računici, posao u Vojsci Srbije naći će
nekoliko desetina sveštenika, a prvo će ući u Generalštab, Vojnu akademiju, VMA i komande
brigada. Predviđeno je da jedan klirik zaduži do 500 vojnika. Za 500 do 1.000 vjernika u
uniformi biće zaposlena dvojica sveštenika, a po jedan će ih pojačavati na svakih sljedećih
1.000 vojnika. Vojni oficiri tokom bogosluženja nosiće adekvatnu vjersku odjeću, a biće im
dozvoljeno da, prema pravilima religije, nose i brade.
Svaki vojni sveštenik mora da ima završen fakultet i blagoslov ovlašćenog crkvenog
velikodostojnika. Vojna obuka je obavezna za sve, ali oni neće nositi oružje.
K U LT U R A Sand`a~ke novine 11
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
HIKAJE
BOŠNJAČKA KULTURNA BAŠTINA
Brusa bezistan u Sarajevu
Brusa bezistan sa svojih 6 krovnih kupola jedna je od
najinteresantnijih građevina na Baščaršiji u Sarajevu.
Bezistan je pravougaone osnove (29,5 x 20,5 m)i sa
četiri ulaza na sve četiri strane svijeta, povezuje
zanatske ulice Kundurdžiluk, Veliki i Mali Čurčiluk sa
Abadžilukom i čaršijom.
Bezistan je izgrađen je 1551. godine, naredbom
Rustem-paše, Velikog vezira sultana Sulejmana
Veličanstvenog. Ime je dobio po svili iz grada Bruse,
koja se ovdje prodavala.
Jedinstven unutrašnji prostor pravougaone forme
prekriva šest kupola, a sa spoljnih strana prigrađeni
su zasvođeni dućani, tako da u cjelini objekat
HIKAJE
Ahiretski uspjeh je
važniji od dunjalučkog
Priča se da su u davna vremena mu'min vjernik i kafir - nevjernik pošli da love ribu.
Kada god bi nevjernik bacio mrežu u vodu
spomenuo bi neka svoja božanstva i svaki
put bi izvukao mnogo ribe.
Vjernik je svaki put spominjao ime
Allahovo, ali ne uhvati baš nijedne ribe. Tek
pred sami zalaz sunca uhvati se u njegovu
mrežu jedna jedina riba, ali se i ona nekako
izmigolji iz mreže i otplovi u vodu.
Vjernik se vrati kući ne noseći baš ništa, a
podsjeća na carigradski Sandal-bezistan. Masivni
stupovi unutar bezistana imaju konstruktivnu ulogu,
a iznad njih su kupolice koje su služile za čuvanje
arhivskih dokumenata i sidžila.
Za razliku od Gazi Husrev-begovog bezistana, u
kom su se prvobito prodavale namirnice, u Brusa
bezistanu su se, pored svile, prodavale kućne
potrepštine i manji namještaj. Sedamdesetih
godina bezistan je restauriran, bez znatnijih
prepravki unutrašnjeg prostora i spoljnih fasada i
od tada je služio kao robna kuća suvenira.
Tokom opsade Sarajeva 1992-1995. godine Brusa
bezistan je znatno oštećen da bi poslije obimnijih
nevjernik se vrati noseći cijeli tovar ribe.
Melek, koji je bio zadužen da prati tog
vjernika, se zbog njegovog slabog ulova
prosto ožalostio, a kada se uzdigao na
nebesa, Uzvišeni Allah mu pokaza mjesto u
Džennetu koje je bilo pripremljeno za tog
vjernika, pa melek jako obradovan, reče:
- Tako mi Allaha! Ništa tom čovjeku neće
nauditi šta god da ga zadesi na dunjaluku
kada ga ova divota u Džennetu očekuje!
Onda je tom istom meleku pokazano mjesto
u Džehennemu koje je bilo određeno za
onog nevjernika, pa kada je melek to vidio
on uzviknu:
- Allaha mi! Ništa mu neće koristiti sve ono
što stekne na dunjaluku kada poslije toga
mora da bude bačen u ovu strahotu!
sanacionih radova tu bila smještena Stalna
postavka Muzeja Sarajeva, što ovom izuzetnom
kulturno-historijskom objektu daje posebnu
vrijednost i omogućava zaštitu kakvu zaslužuje.
U koncepcijskom pogledu Stalna postavka Muzeja
Sarajeva u Brusa bezistanu zasnovana je na
hronološkom principu i izlaganje arheološkog
materijala podijeljeno je na tri osnovna dijela:
prahistoriju, antiku (sa izloženim najstarijim
motivom ljiljana u BiH) i srednji vijek. Na galeriji
bezistana izloženi su eksponati iz osmanskog
perioda (među kojima se nalazi i najskuplja
oprema osmanskog ratnika) i vremena
austrougarske uprave u Sarajevu.
Bezistan je, inače, tržnica ili trgovačka kuća u bazaru,
odnosno čaršiji. Kao građevine rađeni su uglavnom
od kamena, pokriveni sistemom više kupola ili
bačvastim svodom. Uz glavnu prostoriju bezistana, u
kojoj se trguje, često su u nizu smješteni, poput
boksova ili spremišta, dućani sa skupocjenom robom
i zanatske radnje.
Građeni su u periodu osmanske vladavine, a u Bosni i
Hercegovini većinom u Sarajevu, Mostaru i Travniku.
Do danas sačuvani bezistani su: Brusa bezistan,
danas Muzej u Sarajevu, te Gazi Husrev-begov
bezistan, u Sarajevu, koji i danas služi trgovini.
ARAPSKE MUDROSTI
Preuzeto iz knjige: „Dragulji islama”,
Adem ef. Zilkić, Rijaset Islamske zajednice
Srbije, Novi Pazar, 2011.
- Ako želiš da neka zemlja propadne, pomoli se da u
njoj bude mnogo vođa.
- Ako sIješ kaktus, ne očekuj grožđe.
- Bez uzroka se čovjek može nasmijati, ali ne i
zaplakati.
- Bolje je imati hiljadu neprijatelja izvan kuće, nego
jednog u kući.
- Bolje je prijatelju oprostiti, nego ga izgubiti.
- Bolje se vidi crna buba u mrkloj noći, na crnom
kamenu, nego oholost u vlastitom srcu.
- Budi mudar na riječima, a još mudriji na djelima.
- Vapaj siromaha diže se do neba, ali ne stiže u
ljudske uši.
- Vrijednost čovjeka nalazi se u njegovom srcu i
jeziku.
- Vrijeme je gospodar onima koji nemaju drugih
gospodara.
- Da bismo nekog savršeno voljeli, treba ga tako
voljeti kao da će već sutra umrijeti.
12 Sand`a~ke novine E U R O I N T E G R AC I J E
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
VODIČ KROZ EVROPSKU UNIJU (4)
Proširenja EZ/EU
Jedinstveni evropski akt (JEA)
značajan je po tome što su se tada
prvi put u Ugovorima našle
odredbe o političkoj saradnji,
iako u toj oblasti nije bilo ni govora o nadnacionalnosti. Također, JEA je „ozakonio” postojanje
i funkcionisanje Evropskog savjeta i predvidio formiranje Suda
prve instance, koji je počeo sa
radom 1989. godine.
Međuvladina konferencija je
sastanak šefova država ili vlada
država članica, čija je osnovna
svrha izmjena osnivačkih ugovora EZ/EU. Kada šefovi država
tj. vlada država članica potpišu
novi ugovor, on ne može da stupi
na snagu dok ga ne ratifikuju sve
države članice. Ratifikaciju ugovora u nekim državama vrši
samo nacionalni parlament, dok
je u nekim državama neophodno
održavanje referenduma.
Ovo je vrijeme kada se ponovo
javljaju ideje o monetarnoj uniji. Tadašnji predsjednik Komisije, Delor,
osmislio je plan ostvarivanja Ekonomske i monetarne unije u tri faze,
što je prethodno trebalo razmotriti
na međuvladinoj konferenciji. Neke
od država članica zagovarale su
ideju političke saradnje, smatrajući
da bez nje nije moguća monetarna
unija, pa su paralelno tekli pregovori i o političkoj uniji. Kao rezultat
pregovora proizašao je Ugovor o
Evropskoj uniji poznat kao Ugovor
iz Mastrihta, po mjestu u kojem je
potpisan 1992. godine.
Ugovorom iz Mastrihta osnovana je Evropska unija sačinjena
od takozvana tri stuba: prvi - tri
Evropske zajednice (nadnacionalni), drugi - saradnja u oblasti zajedničke spoljne i bezbjednosne
politike (ZSBP) i treći - saradnja u
Ugovor iz Mastrihta sa potpisnicima
oblasti pravosuđa i unutrašnjih
poslova (SPUP, kasnije nazvan
Pravosudna i policijska saradnja u
krivičnim stvarima).
Kraj osamdesetih i početak
devedesetih godina označio je
kraj Hladnog rata. Mnoge bivše
komunističke države Evrope
opredijelile su se za demokratske
vrijednosti i buduće članstvo u
Evropskoj uniji.
To je nametnulo potrebu reformi ne samo u tim državama,
već i u ustrojstvu same Unije. Institucije koje su do tada relativno
dobro funkcionisale za šest, devet,
pa i dvanaest država (od 1995.
petnaest država članica), trebalo
je prilagoditi za prijem novih
deset, a možda i više članica.
Rješenje problema trebalo je
da donese Sporazum iz Amsterdama 1997. godine, koji je, ipak,
ostavio dosta otvorenih pitanja
(„ostaci iz Amsterdama”). Njihovo rješavanje je odloženo do
neke od narednih međuvladinih
konferencija, pa je tako 2001. godine potpisan Ugovor iz Nice.
Potpisivanjem ovog Ugovora,
međutim, države članice nisu
stavile tačku na rasprave o budućem funkcionisanju EU. Napro-
tiv, u deklaraciji koja je pripojena
Ugovoru iz Nice države su pozvane na „produbljeniju i širu debatu... o budućnosti” Evropske
unije. Decembra 2001. godine na
samitu u Laekenu donijeta je
odluka o sazivanju Evropske
konvencije o budućnosti Evrope.
Evropska konvencija o budućnosti Evrope predstavlja nov
metod za izmjenu osnivačkih
ugovora koji je prvi put primjenjen prilikom sastavljanja nacrta
Povelje o fundamentalnim pravima 2000. godine.
Sastav Konvencije o budućnosti Evrope bio je sljedeći:
- 15 predstavnika šefova država ili vlada država članica (iz
svake države po jedan);
- 13 predstavnika šefova država
ili vlada država kandidata za članstvo (iz svake države po jedan);
- 30 predstavnika nacionalnih parlamenata država članica
(po dva iz svake države);
- 26 predstavnika nacionalnih parlamenata država kandidata (po dva iz svake države);
- 16 članova Evropskog parlamenta;
- dva predstavnika Evropske
komisije.
Valerij Žiskar D’Estena tvorac evropskog ustava
Plakati za i protiv Lisabonskog sporazuma na referendumu u Irskoj
Kao posmatrači na Konvenciji su učestvovali predstavnici
Ekonomskog i socijalnog komiteta, Komiteta regiona i Evropski
ombudsman.
Kao rezultat rada Konvencije, koja je počela sa radom u februaru 2002. godine u Briselu,
proizašao je Nacrt ugovora o
ustavu za Evropu. Nacrt je prezentovan šefovima vlada i država
na samitu u Solunu, u junu 2003.
godine, od strane predsjedavajućeg Konvencije Valerija Žiskara
D’Estena. Nacrt, u formi u kojoj
je potpisan 29. oktobra 2004. godine u Rimu, od strane šefova
država, odnosno vlada, ratifikovalo je do sada osamnaest država
članica, uključujući i nove članice Bugarsku i Rumuniju. Međutim, maja 2005. godine,
građani Francuske i Holandije su
na referendumu odbili da ratifikuju Ugovor o Ustavu.
Ocjene koje su se mogle
čuti u medijima da je Evropska
unija zbog toga u najvećoj krizi
ikada, pretjerane su. Ovo,
naime, nije prvi put da neka
inicijativa za izmjenu osnivačkih ugovora propadne, odnosno da ratifikacija bude
odložena. Njemačka je postavila kao jedan od prioriteta obnovu procesa usvajanja Ustava
koji će vjerovatno biti nešto izmijenjen prije nego što se o
njemu bude odlučivalo.
Građani Irske su svojevremeno na referendumu odbili da
ratifikuju Ugovor iz Nice, nakon
čega je referendum ponovljen i
drugi put bio uspješan. Također,
Ugovor iz Mastrihta su na referendumu odbili građani Danske
i tek je prihvaćen iz drugog pokušaja, dok je u Francuskoj ratifikovan
uz
minimalnu
podršku građana.
B I B L I OT E K A Sand`a~ke novine 13
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
DR. FIKRET KARČIĆ
ŠERIJATSKO PRAVO REFORMIZAM I IZAZOVI MODERNOSTI (7)
DOBA KLASIČNIH ŠKOLA PRAVA
Za Ebu Hanifu i njegove učenike Ebu Jusufa i Muhammeda je
vezano pitanje „pravnih doskočica”
(el-hijelu-š-šer’ijje). To su bile
pravne konstrukcije ili fikcije koje
su trebale olakšati muslimanima
slijeđenje šerijata u određenom
vremenu. Radilo se o tome da se
poslovima čija je dozvoljenost sa
stanovišta striktne teorije šerijata
bila sumnjiva da vanjski izgled
pravno dozvoljenog posla čime je i
unutrašnji sadržaj dobivao istu
kvalifikaciju.
Porijeklo hijela (ili, prema turskoj varijanti, hille-i-šerijje) treba
tražiti u činjenici da se fikh začeo i
uobličio kao teorijska pravna
misao, manje ili više udaljena od
stvarnog života. Pravne norme
fikha su predstavljale ideal kome
musliman treba da teži i koji je
samo u ranom dobu islama bio
ostvaren. Tako se vrlo rano postavilo pitanje usaglašavanja teorije i
prakse. Jedan od mogućih izlaza
nađen je u “pravnim doskočicama”,
kao izrazu kompromisa zahtijeva
idealnog pravnog poretka i prozaične stvarnosti. Pravnici koji su
ih zagovarali željeli su iznaći način
kojim će muslimanima biti moguće ponašanje prema zahtjevima
šerijata, a bez negativnih materijalnih i drugih posljedica koje bi izazvala striktna primjena.
“Pravne doskočice” je u fikh
uvela kufanska pravna škola, a
njima se posebno bavio mezheb
Ebu Hanife. Za uvođenje njihovo
isticana su dva oslonca: teza o regresivnom toku historije, odnosno
“kvarenju vremena” (fesadu-zzeman) nakon selefa i načelo da
nužda čini dozvoljenim ono što je
inače zabranjeno (ed-daruratu tubihu-l-mahzurati).
Najviše doskočica se odnosilo
na zakletve, vakufe, vasijet, ugovore, izdržavanje i sl. U novije vrijeme štampana je knjiga o
„pravnim doskočicama” koju je napisao Eš-Šejbani (izd. J. Schacht).
Hijel su odbacili: Eš-Šafi’i, ElGazali i drugi, kvalifikujući ih kao
haram ili mekruh. Hanbelija Ibnul-Kajjim smatrao je da su dopuštene
one doskočice gdje je dopušten i cilj
i sredstvo, odnosno da su nedopuštene one gdje su nedopušteni cilj i
sredstvo, ili cilj ili sredstvo. Ovo
mišljenje se smatra argumentovanim (Muhammed Abdu-l-Vehhab
Buhajri, El-Hijelu fi-š-šer’atilislamijjeti, el-Kahire 1974.)
„Pravne doskočice” postojale
su i u drugim pravima u kojima se
pojavio problem usklađivanja
stroge teorije i praktičnih potreba.
U rimskom pravu je postojala ustanova „in fraudem legis agere”
kojom su označavani postupci pojedinaca kojim se neposredno ne
krši zakon ili neki drugi propis, ali
se prijevarno izbjegava,
odnosno izigrava njegov
cilj ili svrha.
Malik i njegova škola
Malik b. Enes el-Esbahi rođen
je u Medini 95/713. Atmosfera Medine, centra islamskih tradicionalista, i sklonosti porodice iz koje je
potekao uputili su ga na proučavanje hadisa. Ubrzo je zbog svog
znanja postao jako cijenjen: lanci
predaje hadisa u kojima se on
Primjer hanefijskog hijela
Historičar Ebu Bekr
Ahmed b. Ali el-Hatib elBadadi
(392/1002463/1071) u djelu „Tarihu
Bagdad” spominje jedan
slučaj Ebu Jusufove sposobnosti u korištenju hijela. Ovaj slučaj zabilježio
je i Dželaluddin es-Sujuti u
djelu „Tarihu-l-hulefa-i”
(izd. Daru-l-fikri, n. d.,
270-272).
Halifa Harun er-Rešid
je pozvao jednog dana
Ebu Jusufa da mu riješi
sljedeći slučaj. Harunu se
svidjela jedna robinja koja
je bila vlasništvo Isaa b.
Džafera. Harun je tražio
da mu je Isa pokloni ili proda. Ovaj
je to odbijao. Harun mu je onda zaprijetio smrću, zaklevši se Bogom.
Ebu Jusuf se onda zainteresovao
zašto Isa b. Džafer odbija prodaju i
poklon robinje i dovodi sebe u tako
težak položaj. Isa je rekao da se on
sa svoje strane zakleo da tu robinju
neće ni prodati ni pokloniti, jer će
u protivnom biti obavezan da se
razvede od žene, oslobodi robove i
sav imetak podijeli kao sadaku.
Ebu Jusuf je ponudio ovo rješenje: neka Isa b. Džafer pola robinje
proda halifi a pola pokloni, tako je
nije u cjelosti ni prodao ni poklonio.
Tako su i učinili: pola robinje je
prodato za sto hiljada dinara.
U periodu o kome govorimo
među pripadnicima hanefijske
pravne škole istakli su se: Hilal
er-Rej (u. 245/859), Ahmed b.
Omer el-Hassaf (u. 261/874),
pisac djela o hijelu i vakufu, te
Ebu Džafer et-Tahavi (u.
321/933), pisac djela o razilaženju
pravnika. Njihova funkcija je bila
popunjavanje pravnih praznina
(mesailu-n-nevazil).
spominje smatraju se najpouzdanijim, a njegova pravna mišljenja
(fetve) uživala su veliki ugled.
Za života je u sebi ujedinio
ličnost vjerskog vođe, javnog
učitelja i sudije. Svoja mišljenja je
zastupao otvoreno i nepokolebljivo. Zbog fetve da je nevažna izjava lojalnosti koja se da halifi pod
prinudom bio je od strane abasijskog guvernera Dža’fera b. Sulejmana osuđen na bičevanje.
Kasnije abasijske halife su mu
ukazale poštovanje. U javnom životu nije želio da se opredijeli za
bilo koju od tadašnjih rivalskih
vjersko-političkih grupa. Odbijao je
da raspravlja o odlukama sudija, za
razliku od Ebu Hanife koji je i povodom sudskih odluka davao svoje
fetve, pozivajući nekada kadije da
koriguju svoje odluke. Malik je izjavljivao da suđenje pripada sultanu
i u tu nadležnost se nije miješao.
Odbijao je protežiranje svog pravca:
nije se saglasio sa namjerom vladara da njegovo djelo „El-Muvetta”
dobije status zvaničnog zakonika.
Umro je 179/795. godine.
Najpoznatije Malikovo djelo je
“El-Muvetta” i ono se ubraja u najstarija očuvana djela islamske
pravne nauke. Ovo djelo je nastalo
između 148. i 159. (h). Do nas su
doprle dvije verzije ovog djela: ona
koju prenosi hanefijski pravnik EšŠejbani i koja je više puta štampana
u Indiji i Pakistanu i verzija koju
prenosi Malikov sljedbenik Jahja
el-Lejsi (u. 234/848).
“El-Muvetta” obuhvata pitanja koja se odnose na pravo, teologiju i
druge discipline. U ovom
djelu su u različitim
poglavljima, faktički izneseni hadisi i običaj ashaba
i tabi’ina iz Medine.
Smatra se fikhskim djelom zato što je pisano s
ciljem da se iznesu pravni
propisi sadržani u znanju
koje je preneseno tradicijom. U ovo djelo su uneseni i pravni običaji
Medine, čime su postali
dio islamskog prava.
Malik je nastavio kazuističku praksu ranih
pravnika, zadržavajući
svoju pažnju na pojedinačnim propisima i slučajevima, a odbacivajući
spekulativne tendencije
iračkih pravnika. Nije
imao sklonosti izvođenju pravne
teorije iz mase pojedinačnih propisa.
Držao se metoda stvarnih slučajeva,
na hipotetička pitanja nije davao odgovore.
Pri tumačenju šerijatskih propisa oslanjao se u prvom redu na
dva glavna izvora: Kur’an i Sunnet.
Smatrao je da se Sunnet može saznati iz žive tradicije grada Medine i
predaja. Prihvatio je i pojedinačne
predaje (ahad). U odsutvu izričitog
teksta koristio je i koncept javnog
interesa (el-maslehatu-l-mursele).
Iako je kritikovao iračke pravnike
u nekim slučajevima i sam je koristio kijas, odnosno re’j.
Nije se zanimao pravnom tehnikom, niti pravnom naukom na
način iračkih pravnika. Njegov cilj je
bio davanje konkretnih odgovora na
konkretna pitanja. Zato se kod njega
ne nailazi na pravnu tehniku koju
zahtijeva razvijeno pravno mišljenje.
Čak i prilikom razmatranja pravnih
pitanja u djelu „El-Muvetta” ne nailazimo na analitička istraživanja,
otkrivanje zakonskog razloga niti izvođenje propisa, već jednostavno iz-
laganje hadisa na jedan sistematizovan način. Tek su kasniji malikijski
pravnici izveli određene principe
idući linijom svog učitelja.
Jednim od glavnih obilježja
Malikovog pravca tumačenja šerijatskog prava smatra se koncept elmasleha, koji je u svojoj cjelini
doprinosio fleksibilnosti ove pravne
škole. Međutim, sam koncept „javnog” ili, prema nekima, „opšteg interesa” različito je shvaćen pošto je
koncept prilično rastegljiv. Hanefije,
naime, također imaju sličan koncept pravičnosti (istihsan), dok šafije posjeduju istislah. Nekada
uvažavanje istog principa dovodi
do dijametralno različitih pozitivno-pravnih rješenja.
Primjer pravnog tumačenja
Malik je smatrao da je dozvoljeno primijeniti prinudna sredstva
da bi se došlo do priznanja lica
osumnjičenog za izvršenje određenog krivičnog djela. Navodio je da
je u javnom interesu da se do priznanja dođe. Ostali pravnici su se
ovome usprotivili, navodeći da je u
interesu osumnjičenog da ne bude
prinuđen na priznanje, jer je
možda nevin. Pravilo je da je bolje
da se ne kazni počinilac nekog
djela nego da bude osuđen nevin
čovjek (utemeljeno na hadisu).
Učenici
Najpoznatiji pravnici koji su zaslužni za razradu i širenje Malikovog
učenja su: Jahja b. Jahja el-Lejsi (u.
234/848), Esed el-Furat (u. 213/828),
Ebu Abdullah b. Vehhab b. Muslim
Hureši (u. 197/812) i Abdurrahman
el-Kurtubi (u. 193/808). Istaknuti
pristalica Malikovog tumačenja
prava bio je Sahnun Abdusselam b.
Habib (180/776-240/854). Bio je kadija u Kajrevanu, a od poznatih Malikovih učenika u Egiptu je tražio
objašnjenja za pojedina pitanja. Obrazovao se na djelu „El-Esedijje”, koje
je napisao pomenuti Esed el-Furat.
Napisao je djelo „El-Mudewene”,
koje se smatra jednim od autoritativnih zbornika malikijskog fikha,
posebno na Magribu.
Biblioteka: Savremeni islamski mislioci Knjiga: 6 Izdavač pdf-izdanja:
www.bosnamuslimmedia.com,
1430. hidž. / 2009. god.
Nastavak u sljedećem broju.
14 Sand`a~ke novine Z A N I M L J I V O S T I
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
Fudbal stariji nego
što se mislilo?!
Milioner prosjak
17 godina
Legendarni američki komičar Irvin Kori (Irwin Corey,
97) u dronjcima luta ulicama Njujorka i svaki dan
posljednjih 17 godina prosi. Zauzvrat daje
besplatne novine.
Glumac, komičar i politički aktivista nije beskućnik,
niti je siromašan. Živi u luksuznom stanu vrijednom
3,5 miliona dolara.
Historičari su otkrili dokaze koji ukazuju da se fudbal igrao 300 godina prije nego
što se uobičajeno vjerovalo da je taj sport izmišljen, prenio je londonski Times.
Dok je prva međunarodna fudbalska utakmica odigrana između Engleske i
Škotske 1872. godine, novi dokazi ukazuju na organizovani oblik ove igre u
kraljevstvu još u 15. vijeku. Times navodi da su igrači kao loptu koristili svinjske
bešike u kožnom povezu i da im je prilikom takmičenja bilo dozvoljeno da
koriste samo noge.
Kustos škotskog Muzeja fudbala u Glazgovu Ričard Mekbrirti otkrio je, također,
rukopis računa kralja Džejmsa Četvrtog od Škotske koji ukazuje da je platio dva
šilinga za kesu "nožnih balona" 1497. godine. "Fudbal je bio više od evolucije
nego revolucija u 19. vijeku", rekao je Mekbrirti, navodeći kako se ponovo
obrađuju dokumenta u Narodnoj biblioteci Škotske. Jedan zapis ukazuje na meč
koji je između 20 igrača odigran ispred kraljice Elizabete I 1569. godine na kojem
je šutirana lopta na oko 50 metara terena, gdje je drveće služilo kao stative.
Italijanke
najljepše žene
Evrope
Telefonski
račun od
201.000 $
Austrijski
predsjednik
padobranac
Italijanke su najljepše žene na starom kontinentu,
rezultat je istraživanja koje je među 6.000 korisnika
sproveo holandski turistički sajt "Zoover". Na drugom
mjestu našle su se Šveđanke, treće su Poljakinje, dok su
dva preostala mjesta na listi top pet najljepših zauzele
Španjolke i Holanđanke.
Svaki peti evropski turista smatra da su djevojke
Apeninskog poluostrva najljepše u Evropi. Većina anketiranih, ipak, smatra da su najljepše žene njihove zemljakinje. Jedini izuzetak su Belgijanci i Njemci koji u
velikom broju hvale "južnjačku ljepotu".
Kada je riječ o muškarcima, većina anketiranih žena
rekla je da su to Italijani, a odmah iza njih Španci.
Glumi beskućnika jer je usamljen nakon što mu je
umrla supruga Fren (Fran). Sav novac, a ponekad
sakupi do 250 dolara dnevno, daje dobrotvornom
udruženju koje kupuje medicinske potrepštine za
djecu na Kubi. U 80-godišnjoj karijeri, radio je sa
Džekijem Glisonom (Jackie Gleason) i Vudijem
Alenom (Woody Allen). Pojavljivao se u šouu s
Dejvidom Letermanom (David Letterman), još
nastupa u lokalnom klubu dva puta sedmično, a
nedavno je bio na gostovanju u Čikagu.
Amerikanka Selina Arons iz Južne Floride doživjela
je šok kada joj je stigao račun za mobilni telefon u
iznosu od 201.000 dolara. Posrijedi nije bila nikakva
greška. Selina ima dva gluhonijema brata koji
komuniciraju putem SMS poruka, a koriste svoje
telefone i da na njima gledaju video spotove. To joj,
obično, ne predstavlja nikakav poseban trošak.
Njena braća su, međutim, nedavno boravila dvije
nedelje u Kanadi, gdje su, koristeći roming, poslali
više od 2.000 poruka i skinuli poveću količinu video
materijala.
Kada ju je telefonska kompanija Ti-Mobajl
obavijestila da je račun ispravan, nesretna žena je
svoju priču povjerila lokalnoj TV stanici u Majamiu
koja je kasnije saopštila da je Ti-Mobajl pristao da
smanji račun na 2.500 dolara i dao Selini rok od šest
mjeseci da ga plati.
Predsjednik Austrije Hajnc Fišer izveo je padobranski
skok iz vojnog helikoptera i bezbjedno se prizemljio,
saopštila je njegova kancelarija.
U saopštenju, koje je ilustrovano video-snimkom,
navodi se da je 73-godišnji šef države izveo skok u
septembru, tokom vojne vježbe. Predsjednik Fišer
otvorio je padobran poslije slobodnog pada od 50
sekundi i potom se bezbjedno spustio.
"Pogled na Austriju sa visine od 3.800 metara oduzeo
mi je dah, a naši vojnici su zaista sjajni momci", rekao
je Fišer nedjeljniku "Njuz".
S P O R T Sand`a~ke novine 15
SRIJEDA, 26. OKTOBAR 2011.
FUDBALERI NOVOG PAZARA PORAŽENI NA MARAKANI
ODBOJKAŠI NOVOG PAZARA UBJEDLJIVI I U III KOLU
Nastavljena serija
pobjeda
Zamalo izostalo
iznenađenje
Nije se debitant u eliti obrukao na
prvenstvenom debiju protiv Crvene zvezde, uprkos porazu od 3:1.
Štaviše, kuražnom partijom u drugom poluvremenu, gost iz Sandžaka se dostojno suprostavio četi
Roberta Prosinečkog i u potpunosti zadovoljio fantastične navijače,
koji su održali obećanje. Svih 90
minuta njihova pjesma nije prestajala, tako da takvom publikom
malo ko može da se podiči.
No, ipak nije sve bilo tako
dobro u uvodu. Teren Marakane,
okovao je noge superligašu iz
Novog Pazara. Trema je učinila
svoje, plavi su, prilično jeftino primili dva gola, a onda je počelo buđenje. U posljednjih 20 minuta
prve polovine meča, uspostavili su
izabranici Ljubomira Ristovskog
ravnotežu i krenuli da ozbiljno
ugrožavaju renomiranog protivnika. Ko zna kako bi se stvari odvijale da je Škrijelj, umjesto stative,
pogodio mrežu pri rezultatu 2:1, ali
šta je tu je. Pred brojnim auditorijumom, Pazarci su ostavili više
nego povoljan utisak.
Strijelac gola za Novi Pazar,
Miloš Bogunović, ističe za “Sandžačke novine” da mu je ovo jedan
od najdražih u karijeri. Majstorski
je reagovao na asistentciju Mugoše
i prevario istrčalog Bajkovića:
“Nakon bojažljivog početka, što
je bilo i za očekivati, krenuli smo da
igramo onako kako umijemo.
Ostaje žal što nismo imali sreće pri
rezultatu 2:1 za protivnika. Da smo
tada uspjeli da izjednačimo, ko zna
šta bi bilo do kraja. Srećan sam, naravno, što sam konačno postigao
gol. Ovaj pogodak protiv crvenobijelih mi je još draži jer, sam u
dresu Partizana bio strijelac u vječitom derbiju, ali mi je pogodak poništen. Nadam se da je ovo uvod u
moju golgetersku seriju i bolje rezultate cijelog tima. I ovo je pokazatelj da smo popravili formu,
fizički smo spremniji i imamo više
samopouzdanja. Hvala navijačima,
bili su fenomenalni, po ko zna koji
put su nas fanatično bodrili.”
Elvedin Škrijelj je za djelić sekunde, u finišu prvog poluvremena,
zakasnio da matira Bajkovića, a pri
rezultatu 2:1 je pogodio stativu. Bio
je jedno od otkrovenja na našem
najvećem stadionu, iako nije počeo
utakmicu. Da pokaže šta zna, dobio
je sticajem okolnosti, nakon povrede Markovića.
“Nismo se obrukali i vjerujem
da smo zadovoljili navijače. Šteta
što nismo uspjeli da još koji put zatresemo mrežu protivnika. Imao
sam te dvije prilike, no, nadam se
da će u nastavku prvenstva biti
NAVIJAČI ZA DESETKU
Navijači Novog Pazara su ispunili obećanje. Njih preko 2.000 na frenetičan
način su bodrili ljubimce na Marakani. Ujedinjeni po ko zna koji put oko
zajedničke ljubavi, nisu prestajali sa podrškom svih 90 minuta, pa ni poslije
utakmice sa Crvenom zvezdom.
Emir Lotinac je još pod utiskom atmosfere koju su “kreirale” pristalice plavih:
“Nadglasali su “Delije”. Bilo je fantastično. S obzirom da sam bio na terenu, u
jednom momentu sam se zapitao da li igramo u Novom Pazaru ili u Beogradu.
Osjećaj je bio neopisiv i ovom prilikom im se zahvaljujem u ime svih klupskih
drugova na nevjerovatnoj podršci, kakvu samo oni mogu da nam pruže.
Uprkos porazu, po završetku utakmice, zajedno smo pjevali. To jednostavno
ne mogu da opišem. Svaka im čast. Tu sliku ću pamtiti dok sam živ”, rekao je
Emir Lotinac.
bolje. Okrećemo se već pripremama za duel protiv našeg velikog
rivala iz prošlog prvenstva, kragujevačkog Radničkog”, ocijenio je
Škrijelj za “Sandžačke novine”.
Emir Lotinac je konačno dobio
priliku da odigra svih 90 minuta. I
pored rezultatskog neuspjeha plavih, nije nezadovoljan.
“Pokazalo se da je i Zvezda ranjiva. Naša ekipa je, za razliku recimo od duela sa Partizanom i
Vojvodinom, na Marakani stvarala
šanse i pokazala da umije da kvalitetno parira. Kod 2:1 smo pogodili
stativu, imali još nekoliko dobrih
prilika. Pobjeda domaćina je možda
zaslužena, međutim, krajnji rezultat nije realan. Malo nam je falilo,
no, dosta stvari je uticalo na to. U
prvih 20 minuta nismo uspjeli da se
snađemo, dok smo se “okrenuli”
gubili smo već 2:0. Kada smo uvidjeli da ni Zvezda, ni njeni navijači,
ni Marakana, nisu bauk, počeli smo
da igramo”, smatra Lotinac.
Za razliku od bojažljivog prvog
poluvremena, u nastavku smo vidjeli sasvim drugo lice Novog Pazara. Šta ste se dogovorili u pauzi?
“Ništa specijalno. Znali smo da
više nemamo šta da izgubimo, znali
smo šta je Zvezda. Dogovorili smo
se da nastavimo da igramo tvrdo,
kao u posljednjih 20-25 minuta
prvog dijela utakmice. Da pokušamo da postignemo makar gol, a
da ne primimo nijedan i da se odužimo navijačima na podršci. Mislim
da smo prikazali najbolju partiju u
duelima sa ekipama iz vodeće
“trojke”. Idemo dalje, već u subotu
nas čeka važan meč i veliki derbi
protiv Kragujevčana. Biće to još
jedan fudbalski praznik”, poručio je
Lotinac za “Sandžačke novine”.
Elvir Nailović
Foto: Senad Župljanin
Odbojkaški klub Novi Pazar - Junior, iako povratnik u Prvu ligu, odličnim igrama na
početku prvenstva najavio je svoju ambiciju ulaska u elitu. Predvođeni sjajnim
Hamzom Zatrićem, odbojkaši Novog Pazara su ubjedljivo, rezultatom 3:0 u setovima,
savladali ekipu Sterija iz Beograda.
Pred nešto više od 150 ljubitelja odbojke, domaći tim je krenuo zaista silovito. Uslijedila je
unakrsna smečerska paljba. Kuburović je sjajno dizao, a Zatrić, Božović, Memić i Zuković tukli
nemilosrdno po lopti. Taj dio igre odbojkaši Novog Pazara rješavaju u svoju korist rezultatom
25:12. I već je tada bilo jasno da će se gosti, od početne ignorancije i pomalo podcjenjivačkog
stava prema domaćinu, boriti da ostanu„u životu“ i da nekako podnošljivo izgube.
U drugom setu sve skoro isto. Odličan servis, solidan blok, dobar prijem i razarajuća igra u
zoni napada Novopazaraca, rezuzltirali su osvajanjem drugog seta sa 25:14. U tom dijelu igre
posebno su raspoloženi bili Zoranić, koji je nekoliko puta„kuhanjem“ slomio odbranu Sterije,
i Zuković, koji je nastavio da smečevima zakiva loptu u polje gostiju.
Nakon odlične igre, u preostalom dijelu meča ostalo je još bilo da odbojkaši Novog Pazara
rutinski privedu kraju utakmicu, što su oni i uradili. U jednom dijelu trećeg seta gosti su,
međutim, uspjeli da, izvanrednom serijom od 6:0 izjednače rezultat na 15:15. Radovali su se
odbojkaši Sterije kao da su meč dobili. No ta je radost bila kratkog daha. Tada je krenuo
novopazarski uragan. Zatrić je nastavio da snažnim smečevima teroriše goste koji nisu
uspjevali ni približno da nađu odgovarajući način kako da zaustave jednog od najboljih igrača
u ligi. Na kraju 25:17 i ubjedljiva pobjeda odbojkaša Novog Pazara sa 3:0 u setovima. Tako je,
poslije Novog Sada, ekipe koju su Novopazarci na gostovanju savladali sa 3:0, i ekipa Sterije
doživjela istu sudbinu.
Nakon tri odigrana kola, ekipa Novog Pazara zauzima treće mjesto na tabeli Prve lige, sa 7
osvojenih bodova. Vodeći je subotički Spartak sa 9, a druga Jagodina sa 8 bodova.
F. Karišik
U NOVOM PAZARU ODRŽANO OSMO KOLO LIGE U BOKSU
Mečevi zadovoljni,
organizacija na nivou
Grad Novi Pazar i istoimeni bokserski klub su bili uspješni organizatori osmog kola Lige
Šumadije, koje je imalo međunarodni karakter, jer su nastupili i borci iz Crne Gore. Uz to, bilo
je i dosta renomiranih gostiju, kao što su nekadašanji svjetski vicešampioni Fazlija Šaćirović i
Bratislav Ristić. Uz njih, tu su bili i čuveni: Vučić Dobrašinović, Staniša Spasić, Risto Gazepov,
Vojislav Janićijević.
Domaćini su se svojski potrudili da revija protekne na zavidnom nivou, a na čuvenom
pazarskom ringu, viđeno je i dosta uzbuđenja. Odličan utisak su ostavili Menil Kabašaj,
Beranac Marko Bojčić, Nermin Gusinac, Džemil i Benjamin Ćosović, dok su posao sa rivalima
brzo okončali: Haris Čalaković, Enes Begović, Alaudin Dreković, dok je Ersan Gurdijeljac, čini
se, oštećen u duelu sa Kragujevčaninom Bukelicom. Šerif Gurdijeljac je vodio pravi rat sa
reprezentativcem iz Prokuplja, Milanom Živkovićem, koji je, nakon sjajnog meča, bio, po
procjeni sudija, bolji za dva poena. Specijalni žiri je za najboljeg stranog boksera proglasio:
Marka Bojčića, najbolji tehničar je Benjamin Ćosović (Mladost), a pehar najboljem bokseru
osmog kola Lige Šumadije pripao je Edisu Smajoviću (Novi Pazar). On je u najljepršavijem
megdanu, gracioznošću u ringu, tehnikom, brzinom i pravovremenim udarcima, na najbolji
način demonstrirao zašto je boks “plemenita vještina”. Upravo time je u potpunosti deklasirao
nedoraslog Kragujevčanina Marka Stojanovića, ostvarivši ubjedljiv trijumf 11:1.
“Radujem se što sam poslije mnogo godina opet u Novom Pazaru. Atmosfera me podsjetila
na dane kada sam ovdje boksovao protiv rahmetli Ramiza Hrnjaka, sjajnog borca i još boljeg
čovjeka. Hvala svima od srca štu se me ovako srdačno prihvatili i dokazali da je ovo bio i ostao
grad boksa”, rekao je za “Sandžačke novine” eks vicešampion svijeta Fazlija Šaćirović, koga je
publika u Hali sportova dočekala ovacijama. Baš kao i ostale goste, kojima su uručene
zahvalnice iz oba bokserska kolektiva, Novog Pazara i Mladosti.
Druženje je nastavljeno i nakon posljednjeg gonga, u opuštenoj atmosferi evocirane su
brojne dogodovštine sa mečeva. Naravno, svojski su se ispričali i nekada ljuti rivali u ringu,
Risto Gazepov i Sulejman-Ćuro Dervišnurević. Njihovi dvoboji ostali su u antologiji
novopazarskog i lozničkog boksa.
E. Nailović
FUDBALERI NOVOG PAZARA PORAŽENI NA MARAKANI
nezavisni heftičnik
Sand`a~ke novine
SPORT
Zamalo izostalo iznenađenje
15
MUAMER HUKIĆ I OSMI PUT ODBRANIO SVJETSKI TRON
Rosi u „carstvu snova”
Stravičnim nokautom, rijetko viđenim na profi ringovima, Muamer Hukić je po osmi put
odbranio titulu profesionalnog prvaka svijeta u WBO verziji lahkoteške
kategorije.
Nedorasli
izazivač iz Argentine, Rogelio
Omar Rosi je, na ringu u Ludvigsburgu, odolijevao do šeste runde,
a onda ga je Hukić pogodio snažnim desnim direktom u glavu, pa
je borba odmah prekinuta.
I dok je šampion slavio sa
brojnim navijačima, odbranu
trona, Argentincu je dugo trebalo
da se pribere. U jednom momentu se i ljekarska služba našla
na poprištu megdana, no, Rosi je,
ipak, poslije desetak minuta uspio
da se “pribere” i na sopstvenim
nogama, doduše “staklenim”,
pođe u svlačionicu. Epilog očekivan, Hukić maksimalno spreman
i motivisan. Kažu da je posljednjih 20 dana pred ovaj meč proveo u totalnoj izolaciji, u svom
trening kampu.
No, krenimo redom. U prva
tri minuta, ispitivanje snaga. Po
običaju, šampion rezervisan,
nešto niži od svog rivala, uglavnom je koristio lijevi direkt, dok
je Argentinac dosta mlatarao rukama i vrlo često promašivao.
I druga dionica je protekla u
laganom tempu, ali je bilo evidentno da šampion preuzima
kontrolu. Udarci su postali sve
oštriji, što je bilo vidljivo po krvarenju iz nosa izazivača.
U trećoj rundi, Rosi već počinje da gubi “lični opis”, jer su pojedinačne kanonade Hukića
ostavljale sve vidljivije tragove na
desnoj strani lica. Sem toga, zbog
udarca ispod pojasa, dobija javnu
opomenu, a u finišu tog dijela
borbe prvi put se našao i na podu.
Na isteku četvrte runde, karakterističan finiš “sandžačkog
bombardera” i Rosi ponovo na
ČETVRTI TRIJUMF NOVOPAZARSKE ŠAMPIONKE NA RTS KROSU
Gran pri Ameli Terzić
Osvajanjem velike nagrade
Radio Beograda, Amela Terzić
je trijumfalno stavila tačku na
„i“ ovogodišnje kros serije RTSa. Četiri pobjede na četiri krosa
u najjačoj seniorskoj konkurenciji, dokaz su da je Terzićeva u
sjajnoj formi, da je spremna za
Kros prvenstvo Evrope i da će
njena niska uspjeha biti još bogatija velikim rezultatima i nagradama.
Nakon pobjeda u Zaječaru,
Šapcu i Nišu, Amela Terzić je
bila jedini kandidat u Inđiji za
osvajanje Gran prija, kojeg su
do sada osvajali Sonja Stolić,
dva puta, i po jednom Mirko
Petrović i Mađar Laslo Tot.
Posljednja u sjajnom nizu
četvorsotruke pobjednice bila je
upravo pobjeda u trci na distanci od 2.780 metara, na stazi
Leje na Međunarodnom krosu
u Inđiji. Iza nje su ostale Ana
Subotić, članica Javora iz Ivanjice, i mađarska takmičarka
Zita Kačar. Četvrta je bila Ilda
Dautović, koja se, iako još pionirka, sjajno nosi i sa seniorkama.
Za pobjedu dvostrukoj evropskoj prvakinji pripala je nagrada od 180 hiljada dinara,
pretočenih u zlatno znamenje.
„Prije početka kros serije
RTS-a priželjkivala sam trijumf
u dvije trke jer sam znala kako
me jaka konkurencija očekuje.
Nakon Niša i trećeg trijumfa otvorila se mogućnost da uđem u
historiju ovog takmičenja i
osvojim Gran pri. Inđija je bila
potvrda moje dobre forme i radujem se da sam uspjela da
osvojim ovo veliko i prestižno
priznanje kao jedna od rijetkih
kojoj je to pošlo za rukom“,
rekla je šampionka Amela Terzić.
Osim ove, Ameli Terzić i
njenom treneru Rifatu Zilkiću
pripala je još jedna izvanredna
nagrada. Milovan Jovančić, nekadašnji sjajni sprinter, sada
biznismen u Švedskoj i veliki
zaljubljenik u sport, atletiku posebno, sponzor pehara krosa
RTS-a, zadivljen svim onim što
je Amela Terzić uradila do sada,
dvostrukim evropskim zlatom
i, naravno, četvorostrukom
pobjedom u seriji kroseva RTSa prije svega, nju i njenog trenera Rifata Zilkića darivao je
posebnim poklonom - 15-todnevnim pripremama u nekom
od atletskih centara Mediterana
po njihovoj želji.
Amela je zvijezda vodilja i
za mlađe novopazarske atletičare, koji su, također, učestvovali na krosu u Inđiji.
Da će biti sjajnaTafila Plojović je već dokazala, a pobjedom
u Inđiji na stazi dugoj 800 metara, to i potvrdila.
U trci juniorki na 3.000 metara Teodora Simović je bila
druga.
U konkurenciji juniora
Nenad Radanović je, na stazi
dugoj 7 kilometara, također,
osvojio srebrnu medalju, dok je
u najjačoj seniorskoj konkurenciji trčao Jasmin Ljajić i osvojio
peto mjesto.
Fehim Karišik
podu. No, ringovni sudija mu
oduzima dva poena, jer je, navodno, posljednji put pogodio protivnika nakon gonga.
To kao da je Muamera razljutilo. U naredne tri minute, furioznim tempom deklasirao je
Argentinca, poslavši ga još dva
puta u nok-daun.
I onda se dogodilo ono što je i
očekivano. Nakon minute borbe,
Hukić je rivala “otvorio” desnim
aperkatom, a dokrajčio desnim
krošeom. Bio je to rijetko viđen
nokaut. Dovoljno za zasluženu
odbranu titule bokserskog “vladara planete”.
“Trebalo je da agresivnije
uđem u duel. Kasnije je borba
uzela maha, ali je najvažnije da
sam pobijedio, ostvario cilj i obradovao sve moje Sandžaklije”,
rekao je Hukić poslije meča.
Oduševljeni Kris Mejer, generalni
direktor “Saurlend event”, je kazao:
“Hukić će odlučiti narednih
dana da li će ići na još jednu odbranu, ili će se odlučiti da pokuša
i pokupi sve svjetske titule. Kada
to ostvari, možda bi mogao da
pređe u tešku kategoriju”.
Uspješan je bio i drugi ljubimac Sandžaklija, Enad Ličina.
Novopazarac je, ubjedljivo, jednoglasnom odlukom sudija, savladao Engleza Harija Majlsa,
nakon osam rundi. I njega bi vrlo
brzo trebalo da očekuje meč za titulu, protiv Rusa Aleksandra Aleksejeva. Biće to borba za
profesionalnog prvaka Evrope u
verziji EBU. Jednom riječju, blistavo veče i Muamera i Enada u
“Ludvigsburg areni”…
Elvir Nailović
Download

Sandžačke novine 146