ALMIR TERZIĆ, novinar InfoKoma
Vanjskotrgovinske komore BiH
Ambasada Savezne Republike Njemačke
Nj. E. gdin Joachim Schmidt
ambasador
1. Kako ste zadovoljni trenutnom vanjskotrgovinskom razmjenom BiH i SR
Njemačke?
Bliska povezanost između Bosne i Hercegovine i Njemačke se ogleda i u
vanjskoj trgovini: u prošloj godini došlo je do robne razmjene u vrijednosti od
1,1 milijardi eura. Njemačka je godinama drugi po redu trgovinski partner Bosni
i Hercegovini. Izuzetno me raduje kad tokom raznih razgovora primjetim visoko
poštovanje prema njemačkim proizvodima. Nadam se da ćemo i dalje uspjeti
poboljšavati te trgovinske odnose. Veliki broj ovdašnjih kompanija proizvodi
kvalitetnu robu – kao što su na primjer dostavljači djelova autoindustrije ili
tvornice tekstila – čije se mogućnosti plasiranja robe na njemačkom tržištu
sigurno mogu poboljšati. S druge strane, sve češće reklamiram bosansko vino
u krugu mojih prijatelja...
2. Koje to robe dominiraju u vanjskotrgovinskoj razmjeni dvije zemlje?
Dvije najveće robne grupe u izvoznoj statistici prema Bosni i Hercegovini su,
očekivano, metalurški proizvodi, mašine i vozila. Njemačka najviše uvozi
metalurške proizvode, odjeću, automobilske dijelove i namještaj iz Bosne i
Hercegovine.
3. Šta smatrate da je potrebno učiniti u narednom periodu kako bi se
saradnja
dvije
zemlje
intenzivirala?
Zajedno moramo raditi na smanjenju tržišnih barijera. U to spada na primjer
certificiranje poljoprivrednih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, čime bi bio
omogućen izvoz na tržiste Evropske unije. Navest ću vam jedan primjer: u
Federaciji postoji nepregledna birokratija na tržištu lijekova, tako da procedura
dospijeća lijekova na esencijalnu listu iziskuje mnogo vremena i veoma je
skupa. Posljedica toga je da se dobri ljekovi ne mogu prepisati i da manjak
konkurencije vodi do toga da zdravstveno osiguranje svake godine trpi
milionske troškove.
4. Imate li informacije da li su i koje kompanije iz SR Njemačke
zainteresirane
za
investicijska
ulaganja
u
BiH?
Ima ih nekoliko! Bio sam prije dvije sedmice u Zenici povodom svečanog
otvaranje jednog postrojenja za proizvodnju industrijskih plinova njemačke
kompanije Messer – investicijski volumen u visini od 20 miliona eura! Zatim
kompanija Xella, sa sjedištem u Duisburg-u, koja je u Tuzli u sličnom iznosu
uložila sredstva za novo postrojenje za proizvodnju građevinskih materijala. Na
žalost postoje i manje ugodni primjeri: neke od zvučnih njemačkih kompanija
interesuju se već godinama za ulaganja u energetskom i telekomunikacijskom
sektoru, a ne uspjevaju u tome radi sporosti odlučivanja u ovdašnjoj politici.
Ostale kompanije, koje su već prisutne na tržištu, žale se na nepridvidivu
administraciju i preplavljenu birokratiju. To nije dobra reklama za Bosnu i
Hercegovinu kao mjestu pogodno za ulaganje.
6. Vlade BiH i SR Njemačke potpisale su i ratificirale niz značajnih
bilateralnih sporazuma. Koje smatrate izuzetno važnim, koji bi mogli doprinijeti
boljim
odnosima
dvije
države?
Za bilateralne ekonomske odnose su sporazumi o izbjegavanju duplog
oporezivanja i zaštiti investicija od posebnog značaja.
7. Da li je u narednom periodu planirano postizanje još nekih sporazuma i u
kojim
oblastima?
Godišnje potpisujemo sporazume o finansijskoj saradnji. To je rezultat godišnjih
konzultacija između naših vlada. Iduće godine ćemo vjerovatno za energetski
sektor staviti na raspolganje sredstva u visini više od 100 miliona eura.
10. Da li je i kakva planirana saradnja u oblasti turizma i kako ste Vi
zadovoljni
turističkim
posjetama
građana
dvije
zemlje?
Po mom mišljenju, turizam je jedan ekonomski sektor u Bosni i Hercegovini koji
ima velik potencijal rasta. Pejzažne ljepote ove zemlje, bogata kultura i
općepoznato gostoprimstvo su sjajne predispozicije za to. Njemačko društvo za
tehničku saradnju (GTZ) već godinama je aktivno na tom polju i postiglo je
značajne rezultate po tom aspektu. Radovalo bi me kada bi došlo do daljnjih
poboljšanja: bolja infrastruktura – znači hoteli, putokazi, info-punktovi - bili bi od
pomoći. Važno je da se radi na imidžu Bosne i Hercegovine kao turističke
destinacije, da se stvori jedan brend. Mislim da Turistička zajednica u Bosni i
Hercegovini igra značajnu ulogu u tome – nema nekog smisla kada općine ili
entiteti posebno prave reklame za sebe.
11. BiH ima potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU.
Njegove mjere kroz privremeni sporazum već se osjete prvenstveno kroz
smanjenje carinskih stopa za brojne robe iz EU. Šta prema Vašoj ocjeni još
dobrog
može
donijeti
SSP
za
BiH?
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je važan početni stupanj za status
kandidata. Trenutno je na snazi privremeni sporazum, koji je omogućio velik
napredak u vanjskoj trgovini; postepeno dolazi do ukidanja carina. Važan
zadatak za budućnost će biti priprema bosanske ekonomije za teže tržišno
natjecanje i prilagođavanje odgovarajućih propisa. Tu nas čeka još dosta posla.
12. Naredna faza koju očekuje BiH jeste kandidatski status za EU. Koliko je
značajno
postati
zemlja
kandidat
i
šta
to
donosi?
Postati kandidat za prijem u Evropsku uniju znači, na primjer, imati pristup
takozvanim programima pretpristupne pomoći (IPA). Potrebna harmonizacija
državnog zakonodavstva sa evropskim standardima i uvjetima će u znatnoj
mjeri poboljšati političke, ekonomske i socijalne prilike u BIH. Također će
ozbiljan pristup približavanju Evropskoj uniji poboljšati privlačnost BIH kao
mjesta atraktivnog za investicije.
14. Kako bi ste ocijenili napretke BiH na ispunjavanju uslova Mape puta?
Mogu li bh. građani i kada očekivati liberalizaciju (ukidanje) viznog režima?
Kakvo je raspoloženje Njemačke da se to što prije desi?
Nakog predugog zastoja došlo je, srećom, zadnjih mjeseci do napretka po tom
pitanju. Potrebne zakonske regulative su date u proceduru i počelo je izdavanje
biometrijskih pasoša. Svjetlo na kraju tunela je postalo svjetlije.
15. SR Njemačka je dokazani prijatelj BiH. Vaš narod i država pomogli su u
realizaciji brojnih projekata u BiH. Koje su to aktivnosti koje će u narednom
periodu provoditi SR Njemačka kada su projekti u pitanju?
Mi ćemo i dalje davati svoj doprinos u potvrđenim segmentima daljeg razvoja
Bosne i Hercegovine. Prije svega je to energetski sektor – samo u tom sektoru
smo stavili stotine miliona konvertibilnih maraka na raspolaganje, posebno u
izgradnju regenerativnih izvora energije. Pored toga ćemo podržati razvoj
komunalne infrastrukture, reforme privrednog prava, stručno usavršavanje,
sektor mladih, zemljišnu administraciju i druge sektore koji su od značaja za
ekonomski razvoj.
Download

"InfoKom" (05.11.2009) Intervju ambasadora za magazin