2 ąNI ISPIT
2.1. ISPITNI KATALOZI ZA STRUąNO - TEORIJSKI DIO ISPITA
2.1.1. BAZE PODATAKA
1. Naziv ispitnog kataloga: BAZE PODATAKA
2. Cilj ispita
Na ispitu se ocjenjuje:
- Znanja o bazama podataka.
- Osposobljenost za rad sa bazama podataka.
- Sposobnost da Ćita tehniĆku dokumentaciju.
- Znanje o modeliranju baze podataka.
- Sposobnost da realizuje bazu podataka u MS Access-u.
- Sposobnost da koristi osnovne naredbe u jeziku SQL.
- Znanja da pronaće informacije i podatke o bazama podataka.
- Sposobnost da kreira upite nad pripremljenom bazom podataka.
- Znanja o osnovnim elementima baza podataka.
3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na struĆnom ispitu
Osnovni pojmovi o bazama podataka
1. Objasniti šta je IS (informacioni sistem).
2. Navesti funkcije informacionih sistema.
3. Navesti komponente informacionog sistema.
4. Navesti vrste informacionog sistema.
5. Definisati bazu podataka.
6. Definisati DBMS.
7. Definisati model podataka.
8. Navesti vrste modela podataka.
9. Navesti nivoe arhitekture baze podataka.
10. Navesti jezike za rad sa bazama podataka.
11. Navesti faze životnog ciklusa baze podataka.
Modeliranje podataka
12. Definisati pojam entiteta.
13. Definisati pojam atributa.
14. Definisati opisne atribute i identifikatore.
15. Definisati kljuĆ.
16. Definisati razliĆite tipove veza.
17. Navesti primjer i osobine veze 1:1.
18. Navesti primjer i osobine veze 1:N.
19. Navesti primjer i osobine veze N:M.
20. Nacrtati E-R (objekat - veza) dijagram.
21. Navesti složene veze.
22. Definisati relacijski model baze podataka.
23. Objasniti kako se vrši transformacija veze 1:1.
24. Objasniti kako se vrši transformacija veze 1:N.
25. Objasniti kako se vrši transformacija veze N:M.
Relaciona algebra
26. Definisati pojam relacione algebre.
27. Navesti skupovne operatore.
1 Objasniti
29. Objasniti
30. Objasniti
31. Objasniti
32. Objasniti
33. Objasniti
selekciju.
projekcija.
Kartezijev proizvod.
prirodni spoj.
dijeljenje.
vanjski spoj.
FiziĆka graća baze podataka
34. Opisati spoljnu memoriju raĆunara.
35. Objasniti pojam datoteke.
36. Objasniti smještanje datoteke u spoljnu memoriju raĆunara.
37. Definisati pointere (pokazivaĆe.)
38. Definisati pristup na osnovu primarnog kljuĆa.
39. Objasniti organizaciju jednostavne datoteke.
40. Objasniti organizaciju Hash datoteke.
41. Opisati indeks sekvencijalnu organizaciju.
42. Opisati indeks direktnu organizaciju.
Integritet podataka
43. Definisati integritet podataka.
44. Opisati integritet domena.
45. Opisati referencijalni integritet.
Normalizacija podataka
46. Objasniti normalizaciju baze podataka
47. Navesti normalne forme
Indeksiranje baze podataka
48. Objasniti indeksiranje baze podataka.
49. Navesti indekse.
SQL
50. Definisati tipove podataka u SQL-u.
51. Objasniti formiranje tabele CREATE TABLE.
52. Objasniti promjenu strukture tabele ALTER TABLE.
53. Objasniti unos podataka.
54. Objasniti selekciju podataka SELECT.
55. Navesti uslovne izraze.
56. Objasniti oblikovanje izlaznih rezultata.
57. Objasniti sortiranje.
58. Objasniti ograniĆavanje izlaznih rezultata.
4. Tip ispita
- Usmeno.
- Nastavnik /aktiv formuliše pojedina pitanja i sastavlja detaljan spisak ispitnih
pitanja na osnovu okvirnog spiska pitanja, datih u Ispitnom katalogu.
- Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po složenosti na
odgovarajuĄi naĆin – da budu iz razliĆitih taksonomskih kategorija i iz razliĆitih
tematskih oblasti.
- Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta.
- Usmeni ispit traje najviše 20 minuta.
- Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaĆa.
5 - RaĆunar sa odgovarajuĄim softverom.
6. Literatura i drugi izvori
- Literatura i drugi izvori dati su u katalogu znanja i godisnjem planu rada
nastavnika.
! "#$%&"'%()% *+,'(-. % /0$'%/-3%4-
1. Naziv ispitnog kataloga: APLIKATIVNI SOFTVER I MULTIMEDIJE
2. Cilj ispita
Na ispitu se ocjenjuje:
- Sposobnost uĆenika da poveže praktiĆna i odgovarajuĄa teorijska znanja.
- Sposobnost da sam obradi i dizajnira tekst.
- Znanja o poznavanju osnovnih elemenata teksta.
- Sposobnost o pravilnom formatiranju teksta.
- Znanja o implementaciji grafiĆkih elemenata u tekst.
- Sposobnost obrade tabelarnih podataka.
- Sposobnost korišĄenja formula i funkcija u tabelarnom proraĆunu.
- Sposobnost izrade grafikona na osnovu tabelarnog prikaza podataka.
- Poznavanje postupka za crtanja grafiĆkih elemenata uz pomoĄ aplikacije za
crtanje.
- Poznavanje postupka za mijenjanja osobine grafiĆkih objekata.
- Poznavanje postupka za transformaciju objekata.
- Sposobnost da sam odrećuje atribute objekata.
- Poznavanje multimedijalne terminologije.
- Poznavanje uloge i osobina multimedijalnih ulazno - izlaznih urećaja.
- Znanja o izvorima i osobinama audio signala.
- Poznavanje postupka obrade zvuka na raĆunaru.
- Poznavanje osnovnih pojmova vezanih za obradu digitalne slike.
- Znanja o izvorima i osobinama digitalnog video signala.
- Poznavanje postupka obrade digitalnog video signala.
- Sposobnost da sam izradi multimedijalnu prezentaciju u izabranom softveru.
3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na struĆnom ispitu
Instalacija aplikativnog softvera
1. Objasniti postupak instalacije izabranog softvera.
2. Opisati prilagoćavanje aplikativnog softvera korisniku.
Obrada i dizajniranje izgleda teksta
3. Navesti elemente radnog okruženja izabrane aplikacije za obradu i dizajniranje
teksta.
4. Objasniti pojmove template i tab.
5. Objasniti na primjeru ulogu numerisane i nenumerisane liste.
6. Objasniti na primjeru ulogu editora formula.
7. Objasniti na primjeru unošenje fusnote odnosno endnote.
8. Opisati na primjeru postupak rada sa simbolima.
9. Objasniti na primjeru kako se numerišu stranice i postavlja heder i futer.
10. Objasniti na primjeru kako se unosi slika iz Clip Arta.
11. Objasniti na primjeru postupak oblikovanja naslova.
12. Opisati na primjeru naĆin unošenja gotovih slika u tekst.
13. Opisati na primjeru postupak štampanja koverti.
14. Izraditi cirkularno pismo i opisati postupak.
Tabelarna obrada podataka sa grafiĆkim predstavljanjem
15. Navesti elemente radnog okruženja izabrane aplikacije za tabelarnu obradu
podataka.
16. Opisati na primjeru osnovne operacije sa radnim listom.
17. Nabrojati vrste podataka koji mogu biti element polja.
9:; Opisati na primjeru postupak formatiranja teksta i brojĆanih podataka u polje
radnog lista.
19. Objasniti na primjeru naĆin unošenja formule u poje radnog lista.
20. Nabrojati i objasniti na primjeru ulogu funkcija koje se mogu koristiti kod
tabelarnog proraĆuna.
21. Navesti vrste sortiranja podataka i na primjeru objasniti postupak.
22. Opisati na primjeru postupak izrade grafikona.
Izrada crteža u izabranom softveru
23. Navesti elemente radnog okruženja izabrane aplikacije za crtanje.
24. Objasniti na primjeru postupak pripreme za crtanje.
25. Opisati na primjeru postupak crtanja osnovnih grafiĆkih elemenata.
26. Objasniti na primjeru postupak mijenjanja osobina i transformacije grafiĆkih
objekata.
27. Objasniti na primjeru kako se odrećuju atributi objekata.
Osnovni pojmovi multimedije
28. Navesti vidove predstavljanja informacija.
29. Objasniti interaktivnost miltimedija.
Multimedijalni ulazno izlazni urećaji
30. Opisati princip rada grafiĆke i zvuĆne kartice.
31. Objasniti princip rada digitalne kamere i digitalnog fotoaparata.
32. Nabrojati vrste monitora i objasniti njihove osobine.
33. Objasniti osobine mikrofona i zvuĆnika i naĆin njihovog prikljuĆivanja.
Izvori, parametri i obrada audio signala
34. Definisati pojam zvuka i zvuĆnog talasa.
35. Objasniti osobine i prostiranje zvuka.
36. Definisati zvuĆno polje i nabrojati oblasti u akustici.
37. Objasniti pojam glasnosti i audiometrije.
38. Navesti i objasniti psihoakustiĆne pojmove.
39. Definisati pojam razumljivost.
40. Objasniti digitalizaciju signala.
41. Nabrojati naĆine obrade zvuka na raĆunaru.
42. Definisati pojam binauralnog slušanja.
43. Objasniti pojam stereofonije i sisteme stereofonskog prenosa i snimanja.
44. Definisati MIDI prikljuĆak.
45. Nabrojati MIDI opremu i objasniti njeno povezivanje u sistem.
46. Nabrojati MIDI standarde i formate.
47. Definisati pojam kompresije signala.
48. Objasniti psihoakustiĆni model kompresije signala.
Obrada digitalne slike
49. Objasniti naĆin nastajanja slike.
50. Objasniti osobine i projekciju slike u oku i opisati dobijanje slike u mozgu.
51. Objasniti vrste modela boja.
52. Definisati pojam grafike.
53. Objasniti pojmove vektorske i bitmapirane grafike.
54. Opisati postupak modeliranja slike kod vektorske grafike.
55. Definisati pojam renderovanja.
56. Opisati pojam i naĆin specificiranja rezolucije.
57. Objasniti naĆin nastajanja razlike u formatima fajlova.
58. Definisati kompresiju multimedijalne informacije i nabrojati vrste kompresija.
678
[email protected] Objasniti principe kreiranja Hufmanovog koda.
60. Objasniti principe DCT kompresije –JPEG.
Obrada digitalnog video signala
61. Definisati video i sinhronizacioni signal.
62. Objasniti formiranje digitalizovanog televizijskog signala.
63. Nabrojati video standarde.
64. Opisati podjelu sistema prema tome koji model boja koriste.
65. Opisati protok signala.
66. Objasniti postupak kombinacije signala i kodiranja.
67. IzraĆunati propusnu moĄ i brzinu prenosa podataka.
68. Nabrojati i navesti osobine video formata.
69. Objasniti na Ćemu se zasniva MPEG kompresija.
4. Tip ispita
- Usmeno.
- Nastavnik /aktiv formuliše pojedina pitanja i sastavlja detaljan spisak ispitnih
pitanja na osnovu okvirnog spiska pitanja, datih u Ispitnom katalogu.
- Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po složenosti na
odgovarajuĄi naĆin – da budu iz razliĆitih taksonomskih kategorija i iz razliĆitih
tematskih oblasti.
- Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta.
- Usmeni ispit traje najviše 20 minuta.
- Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaĆa.
5. Dozvoljena pomagala
- RaĆunar sa odgovarajuĄim softverom i štampaĆ.
6. Literatura i drugi izvori
- Literatura i drugi izvori su dati u katalogu znanja i godišnjem planu nastavnika.
<=>
EFGFEF HIJKILMNILOPQ
1. Naziv ispitnog kataloga: PROGRAMIRANJE
2. Cilj ispita
Na ispitu se ocjenjuje:
- Sposobnost uĆenika da poveže praktiĆna i odgovarajuĄa teorijska znanja.
- Sposobnost da sam napiše programski kod.
- Znanja o poznavanju osnovnih elemenata programiranja.
- Sposobnost o pravilnom formatiranju koda.
- Znanja o implementaciji podataka, promjenljivih , naredbi u programu.
- Sposobnost korišĄenja nizova.
- Sposobnost korišĄenja funkcija za proraĆun.
- Sposobnost izrade fajla kao tipa podataka.
- Poznavanje postupka za crtanja grafiĆkih elemenata.
- Poznavanje osnove internet programiranja.
- Poznavanje postupka za transformaciju objekata.
- Sposobnost korišĄenja web editora.
- Poznavanje strukture HTML-a.
- Sposobnost korišĄenja HTML-a za pravljenje web prezentacije.
- Poznavanje strukture CSS-a.
- Sposobnost korišĄenja CSS-a za pravljenje web prezentacije.
- Poznavanje strukture JavaScript-a.
- Sposobnost korišĄenja JavaScript -a za pravljenje web prezentacije.
- Poznavanje strukture serverskih skriptnih jezika-a.
- Sposobnost korišĄenja serverskih skriptnih jezika za pravljenje web prezentacije.
3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na struĆnom ispitu
Osnovni pojmovi
1. Opisati osnovne odlike C jezika.
2. Definisati programerske postupke i tehnike.
3. Definisati proces pretvaranja izvornog koda u izvršni program.
4. Objasniti pretvaranje ostvareno interpretiranjem i prevoćenjem.
5. Objasniti dobijanje izvršnog programa u postupku pretvaranja putem
prevoćenja.
Osnovni sintaksni elementi
6. Nabrojati kljuĆne rijeĆi.
7. Nabrojati kljuĆne rijeĆi C jezika i naĆin njihovog pisanja.
8. Definisati identifikatore (imena promjenjivih).
9. Objasniti od Ćega se sastoje identifikatori i ograniĆenja vezana za naĆin
njihovog pisanja.
10. Navesti naĆin zadavanja promjenljivih.
Pregled osnovnih tipova podataka
11. Navesti svaki od osnovnih tipova i naĆin njihovog korišĄenja u programima na
C jeziku.
12. Objasniti pojam konstantnog znakovnog niza i njegov prikaz.
13. Nabrojati komandne sekvence i objasniti njihovo znaĆenje.
14. Objasniti cjelobrojni tip.
15. Objasniti oznaĆene i neoznaĆene cjelobrojne tipove.
16. Objasniti opseg vrijednosti u zavisnosti od arhitekture raĆunara (short, long,
unsigned).
BCD
UVW
18.
19.
20.
21.
22.
Objasniti štampanje cjelobrojnih podataka.
Objasniti cjelobrojne konstante.
Objasniti pojam preciznosti predstavljanja brojnih podataka realnog tipa.
Objasniti oznaĆavanje realnog broja u pokretnom zarezu (float).
Objasniti broj važeĄih cifara i veliĆinu memorije koju zauzima.
Objasniti double tip realnog podatka.
Operatori C jezika i izrazi
23. Definisati pojam unarnih, binarnih i terarnih operatora.
24. Objasniti pojam naredbe i složene naredbe (blok).
25. Objasniti prvijenstvo u redoslijedu primjene operatora.
26. Objasniti operator dodjele vrijednosti.
27. Nabrojati aritmetiĆke operatore i daje primjere njihov primjene.
28. Nabrojati i objasniti konverziju podataka.
29. Objasniti tabelu istinitosti za date logiĆke operatore.
30. Definiše operatore nad bitovima.
31. Navesti dodatne operatore dodjele vrijednosti.
32. Obasniti pisanje kraĄeg oblika dodjele vrijednosti u C jeziku.
Pregled naredbi
33. Objasniti tok izvršavanja programa.
34. Objasniti jednostavne (linijske) forme programa i navesti naredbe koje ih
realizuju.
35. Objasniti formu programa koji, na osnovu vrijednosti upravljaĆkog izraza,
sadrži grananje toka izvršavanja.
36. Objasniti pojam naredbe izbora (donošenja odluke) koja vrši grananje
unaprijed.
37. Objasniti naredbu ponavljanja (petlje) koja izaziva grananje unazad.
38. Objasniti ostale naredbe koje mijenjaje tok izvršavanja programa (naredbe
skoka).
39. Navesti naredbe izbora.
40. Objasniti opšti sintaksni oblik naredbe if.
41. Objasniti dodavanje Ćlana else.
42. Objasniti ulogu uslovnog operatora.
43. Objasniti višesmjerno grananje pomoĄu naredbe switch.
44. Objasniti naredbu break.
45. Objasniti grane default.
46. Objasniti petlju while.
47. Demonstrira program koji sadrži upotrebu naredbe continue.
48. Objasniti petlju for.
49. Ilustruje sintaksni oblik naredbe for.
50. Objasniti pisanje ekvivalentnih petlji while i for.
Funkcije i organizacija programa
51. Objasniti namjenu funkcija.
52. Objasniti pojam standardne biblioteke.
53. Objasniti pojam ulaznih i izlaznih vrijednosti funkcija.
54. Definisati deklaraciju i definiciju funkcije.
55. Objasniti pojam imena funkcije i povezivanje.
56. Objasniti elemente zaglavlja funkcije.
57. Objasniti tijelo funkcije.
Parametri i argumenti funkcije
58. Objasniti formalne parametre funkcije.
RST
[\] Objasniti stvarne argumente funkcije.
60. Objasniti problem predaje parametara po vrijednosti.
61. Objasniti rekurziju i njenu primjenu u programima.
Nizovi i pokazivaĆi (pointeri)
62. Definisati pojam nizova.
63. Demonstrira opšti oblik deklaracije niza.
64. Objasniti inicijalizaciju elemenata niza i vrste inicijalizacije.
65. Objasniti nizove kao stringove.
66. Definisati pojam višedimenzionih nizova (matrica).
67. Objasniti inicijalizaciju i pristup elementima matrice.
68. Definisati pojam pokazivaĆa (pointera).
69. Navesti naĆine pristupa podacima pomoĄu pokazivaĆa.
70. Objasniti razliku izmeću posredne i neposredne dodjele vrijednosti.
71. Definisati odnos pokazivaĆa i nizova u C jeziku.
72. Objasniti pojam znakovnog niza u C jeziku.
73. Objasniti odnos izmeću pokazivaĆa i funkcije.
74. Objasniti pokazivaĆe na funkcije.
Strukture podataka
75. Definisati pojam struktura.
76. Daje opšti oblik deklaracije strukture.
77. Navesti primjer strukture koja predstavlja model strukture.
78. Objasniti primjenu struktura.
79. Objasniti pojam nizova struktura.
80. Objasniti strukturu kao vraĄenu vrijednost.
81. Definisati pokazivaĆ na strukturu i pokazivaĆ na niz struktura.
82. Definisati korisniĆki definisane tipove.
Fajl kao tip podataka
83. Objasniti problem ulaza i izlaza u C jeziku.
84. Definisati fajlove.
85. Objasniti U/I orijentisan na fajlove.
86. Definisati pokazivaĆ na fajl.
87. Objasniti pristup fajlu i postupak otvaranja fajla definisanjem funkcije za
otvaranje (kreiranje) fajla.
88. Nabrojati vrijednosti argumenata mode i objasniti njihovo znaĆenje.
89. Objasniti pojam “ažuriranja” .
90. Objasniti funkciju za upis, Ćitanje I zatvaranje datoteke.
91. Nabrojati naĆine rada sa tekstualnom datotekom.
92. Objasniti obradu grešaka.
Lociranje i akociranje memorije
93. Definisati pojam upravljanja memorijom.
94. Objasniti dinamiĆko dodjeljivanje memorije.
95. Nabrojati funkcije za dodjeljivanje memorije.
Komunikacija sa operativnim sistemima
96. Objasniti vezu programa i operativnih sistema.
97. Objasniti korišĄenje prevodilaca.
98. Objasniti neophodnu konfiguraciju potrebnu za rad.
99. Opisati pregled moguĄnosti današnjih C/C++ prevodilaca.
XYZ
abcdef eghifjcdk lmdkmnogmncpn
100. Opisati osnove programskog jezika C#.
101. Objasniti klase i njihov interfejs.
102. Objasniti projektovanje objekata sa kodom.
Osnove internet programiranja i web editori
103. Objasniti osnove internet programiranja.
104. Navesti i objasniti web editore.
Osnove internet programiranja i web editori
105. Objasniti hipertekst.
106. Objasniti pojam i vrstu taga.
107. Objasniti strukturu HTML stranice.
108. Objasniti formatiranje i prelom.
109. Objasniti pojam listi.
110. Objasniti definicione liste i liste unutar liste.
111. Objasniti boje u HTML-u.
112. Objasniti body tag i img tag.
113. Objasniti linkove,tabele i formu.
CSS (Cascading Style Sheets)
114. Objasniti CSS element.
115. Objasniti CSS klase.
116. Objasniti atribute CSS elemenata.
JavaScript
117. Navesti promjenljive.
118. Objasniti kontrole toka
119. Objasniti nizove i funkcije.
120. Objasniti naĆin rada sa više prozora i cookie.
121. Objasniti rad sa pauzama i intervalima.
Serverski skriptni jezici
122. Objasniti PHP promjenjive.
123. Navesti promjenjive.
124. Objasniti operatore i izraze.
125. Objasniti naredbe.
126. Objasniti petlje.
127. Objasniti nizove.
128. Objasniti integraciju PHP i HTML.
129. Objasniti funkcije.
130. Objasniti globalne i lokalne promjenjive.
131. Objasniti bazu podataka (MySQL).
132. Objasniti PHP mySQL funkcije.
4. Tip ispita:
- Usmeno.
- Nastavnik /aktiv formuliše pojedina pitanja i sastavlja detaljan spisak ispitnih
pitanja na osnovu okvirnog spiska pitanja, datih u Ispitnom katalogu.
- Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po složenosti na
odgovarajuĄi naĆin – da budu iz razliĆitih taksonomskih kategorija i iz razliĆitih
tematskih oblasti.
- Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta.
- Usmeni ispit traje najviše 20 minuta.
^_`
s Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaĆa.
5. Dozvoljena pomagala
- Nijesu predvićena.
6. Literatura i drugi izvori
- Literatura i drugi izvori su dati u katalogu znanja i godišnjem planu nastavnika.
qrr
wxyxwx RAąUNARSKE MREŽE
1. Naziv ispitnog kataloga: RAąUNARSKE MREŽE
2. Cilj ispita
Na ispitu se ocjenjuje:
- Znanja o komponentama raĆunarskih mreža i principima njihovog rada.
- Prepoznavanje osnovnih zahtjeva i problema u rješavanju raĆunarskih mreža.
- Povezivanje teorijskih znanja sa praktiĆnim primjerima.
- Samostalno traženje informacija, izvora i proizvićaĆa komponenti raĆunarskih
mreža.
3. Standardi znanja koji se ocjenjuju na struĆnom ispitu
Uvod u raĆunarske mreže i podjela raĆunarskih mreža
1. Objasniti znaĆaj raĆunarskih mreža u prenosu informacija.
2. Definisati i skicirati raĆunarsku mrežu.
3. Nabrojati podjele mreža.
4. Objasniti naĆine povezivanja.
5. Objasniti komutaciju kanala kod raĆunarskih mreža.
6. Objasniti komutaciju poruka kod raĆunarskih mreža.
7. Objasniti komutaciju linija kod raĆunarskih mreža.
Topologija raĆunarskih mreža
8. Objasniti pojam i znaĆaj topologije.
9. Nabrojati vrste topologija.
10. Objasniti tehniku difuznog prenosa kod svih toplogija.
RaĆunarske komunikacije
11. Objašnjava osnovne pojmove tehnologije raĆunarskih komunikacija.
12. Navesti i objasniti osnovne elemenate modela sistema za raĆunarske
komunikacije (izvor poruka, predajnik, prenosni put, prijemnik, korisnik).
13. Objasniti analogni i digitalni prenos.
14. Objasniti funkciju modulatora i demodulatora, odnosno kodera i dekodera.
15. Skicirati i objasniti oblike prenosa poruka.
16. Definisati i objasniti serijski i paralelni prenos.
17. Definisati i objasniti sinhroni i asinhroni prenos.
Komunikacioni urećaji
18. Objasniti ulogu i princip rada komunikacionih urećaja.
19. Objasniti principe modulacione tehnike, kompresije podataka i korekcije
greške.
20. Navesti i objasniti tipove multipleksera.
Arhitekture i protokoli
21. Objasniti sastav mrežne arhitekture.
22. Nabrojati oblike arhitekture.
23. Definisati i objasniti mrežni protokol.
24. Objasniti i nabrojati nivoe organizacije mrežne komunikacije.
25. Objasniti funkciju OSI modela.
26. Objasniti fiziĆki sloj i sloj veze.
27. Objasniti sloj mreže.
28. Objasniti transportni sloj.
29. Objasniti sloj sesije.
tuv
}~ Objasniti
31. Objasniti
32. Objasniti
33. Objasniti
34. Objasniti
35. Objasniti
36. Objasniti
37. Objasniti
sloj prezentacije.
korisniĆki sloj.
prenos podataka u OSI modelu.
standardizaciju.
protokol sloja veze HDLC.
protokol sloja mreže X.25.
frame relay tehniku.
TCP/IP referentni model.
LAN mreže
38. Objasniti osobine i elemente LAN mreža.
39. Objasniti organizaciju LAN mreža.
40. Objasniti probleme kod LAN topologije i kako se rješavaju.
41. Objasniti prenosne medijume u LAN mrežama.
42. Objasniti topologiju u obliku prstena.
43. Objasniti topologiju u obliku magistrale.
44. Objasniti topologiju u obliku zvijezde i stabla.
45. Objsaniti Aloha protokol.
46. Objasniti CSMA protokol.
47. Objasniti klijent-server model.
48. Objasniti pojam sloja logiĆke kontrole veze podataka.
Internet
49. Objasniti pojam globalne mreže.
50. Nabrojati i objasniti osnovne komponente.
51. Napraviti analizu topologije podmreža i elemente koji je saĆinjavaju.
52. Objasniti Internet usluge i njihov znaĆaj u modernoj komunikaciji.
53. Objasniti postupak povezivanja raĆunara na Internet.
54. Nabrojati naĆine povezivanja.
55. Objasniti postupak registracije korisnika i korišĄenja komunikacionih programa i
opreme.
4. Tip ispita:
- Usmeno.
- Nastavnik /aktiv formuliše pojedina pitanja i sastavlja detaljan spisak ispitnih
pitanja na osnovu okvirnog spiska pitanja, datih u Ispitnom katalogu.
- Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po složenosti na
odgovarajuĄi naĆin – da budu iz razliĆitih taksonomskih kategorija i iz razliĆitih
tematskih oblasti.
- Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta.
- Usmeni ispit traje najviše 20 minuta.
- Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivaĆa.
5. Dozvoljena pomagala
- Nijesu predvićena.
6. Literatura i drugi izvori
- Za kandidate je preporuĆena literatura data u katalogu znanja i godišnjem planu
rada nastavnika.
z{|
Download

Elektrotehnicar racunara