PISANJE
SPECIJALISTČKOG
RADA
Mr Zoran Lalović
Rad može biti:
Teorijska razrada odredenog pitanja
Teorijska istraživanja se oslanjaju na do tada raspoložive informacije i postojeća
teorijska znanja (činjenice, zakone, teorije...)
Empirijsko istraživanje odredene pojave
Emirijsko istraživanje se oslanja na iskustvenu građu koju istraživač prikupi tokom
eksperimentalnih ili neeksperimentalnih istraživanja
Analiza slučaja (tj. studija slučaja iz prakse)
Studija slučaja je metod gdje se izučavanju određenog društvenog fenomena pristupa kroz
analizu individualnog slučaja. Polazi se od pretpostavke da je proučavani slučaj tipičan
predstavnik svih slučajeva koje predstavlja.
Faze istraživačkog postupka:
1. Okvirno određivanje problema
Uočavanje problema i donošenje odluke o istraživanju
2. Pripremna faza istraživanja
Rad u biblioteci i/ili na terenu 3. Projektovanje istraživanja
Formulacija problema i hipoteza istraživanja, specifikacija metoda i tehnika istraživanja.
4. Izrada instrumenata
Upitnika, skala procjene, testova, protokola...
5. Izvođenje istraživanja
Organizovanje istraživanja, obezbjeđivanje standardnih uslova za registrovanje
podataka putem instrumenata (upitnika, skala, testova i sl.)
6. Obrada i analiza podataka
Sređivanje, statistička obrada i logička analizirane dobivenih podataka.
7. Pisanje izvještaja o istraživanju
Interpretiranje nalaza, izvođenje zaključaka, pisanje izvještaja, preporuka i sl.
1.
Okvirno određivanje problema
Uočavanje problema i donošenje odluke o istraživanju
član 2.
Student samostalno bira nastavni predmet iz kojeg namjerava izraditi
specijalisticki rad. Student treba da se odluči za predmet koji ga posebno
interesuje, jer će tada biti više motivisan da se posveti istraživanju i
pisanju, što je neophodan preduslov da rad brzo, lako i uspješno napiše.
Nakon što je izabrao predmet, student pristupa izboru i definisanju teme rada.
Tema treba da bude:





relevantna za datu oblast (predmet)
podobna za obradu (sa stanovišta dostupnosti izvora informacija i vremena)
precizna (ni preuska niti preširoka)
konkretna (ne apstraktna)
aktuelna...
2.
Pripremna faza istraživanja
Rad u biblioteci i/ili na terenu
Prije definisanja teme potrebno je pregledati i istražiti dostupnu literaturu.
Izvor I reda
Šta može biti predmet analize?
Primarni izvori (originalni radovi, koji predstavljaju prikaz istraživanja od strane samog autora: knjige, članci i sl.).  autorizovane knjige
 članci iz naučnih časopisa
 zbornici sa konferencija ili
savjetovanja
 državne i statističke publikacije
 teze i disertacije
 udžbenici
 skripte
 članci iz novina
 Internet prezentacije
 magazini i sl.
Izvor II reda
Sekundarni izvori (npr. zbornici, koji daju sintezu primarnih radova). NA KOJA PITANJA MOŽEMO DOBITI ODGOVORE?
KO SU AUTORITETI U TOJ OBLASTI?
KOJE SU GLAVNE TEORIJSKE POSTAVKE U TOJ OBLASTI?
KO JE VEĆ ISTRAŽIO PROBLEM KOJI NAS INTERESUJE?
KOJE METODE I TEHNIKE SU KORIŠĆENE U ISTRAŽIVANJU?
KOJI SU NAJVAŽNIJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA?
KOJE SU DILEME, OTVORENA PITANJA?
3.
Projektovanje istraživanja
Izrada idejne skice tj. strukture rada
Uloga idejne skice (strukture rada) je da otkloni nesporazume!
Idejna skica treba da odgovori na tri osnovna pitanja:
 šta je problem istraživanja;
 kako će se istraživanje izvesti (koje metode, tehnike...)
 koje su materijalne i vremenske pretpostavke realizacije istraživanja (koliko će trajati, koliko
koštati...)
Nakon prvog pregleda prikupljene literature potrebno je sačiniti teze koje će predstavljati
osnovu za pisanje rada. Teze odražavaju strukturu budućeg rada i istovremeno predstavljaju
plan njegove izrade. U ovoj fazi se utvrđuju: redoslijed izlaganja tematike, svi dijelovi i
poddijelovi rada, te prostor koji će pojedinim dijelovima biti posvećen u radu. U toku izrade
rada, kada student na osnovu detaljnog proučavanja literature i konsultacija sa mentorom stekne
bolji uvid u problematiku o kojoj piše, moguće je da dođe do djelimične izmjene prvobitno
sačinjene strukture.
Realizacija istraživanja
Izrada specijalističkog rada
Osnovni dijelovi izvještaja
1.1. Naslovna strana
1.2. Rezime
1.3. Sadržaj
1.4. Uvod
1.5. Teorijski dio – određenje predmeta, problema i ciljeva istraživanja...
1.6. Istraživački dio – prikaz metodološkog postupka istraživanja
1.7. Rezultati istraživanja – prikaz rezultata ili teorijska razrada problema...
1.8. Zaključci istraživanja
1.9. Literatura
1.10.Prilozi
1.11. Ilustracije
Definisanje problema istraživanja
Izrada specijalističkog rada
Naučno formulisan problem obično ukazuje na neki
odnos dvije ili više pojava
pitanja.
Cjelokupno istraživanje je zapravo odgovor na postavljeno pitanje, na problem.
Problem se može formulisati u vidu
Da li stil rukovođenja utiče na zadovoljstvo zaposlenih na radnom mjestu?
Da li se i po čemu savremeni pojam hospitalit industrije razlikuje od ranijih sličnih
pojmova (turisticka industrija, ugostiteljstvo….)?
Definisanje osnovnih pojmova
Izrada specijalističkog rada
U određivanju nekih složenih pojava često postoje razlike među pojedinim školama, autorima,
pristupima i sl. Otpočinjanje istraživanja bez
jasih definicija
može izazvati velike zabune.
Da li stil rukovođenja utiče na zadovoljstvo zaposlenih na radnom mjestu?
Da li se i po čemu savremeni pojam hospitalit industrije razlikuje od ranijih slicnih
pojmova (turisticka industrija, ugostiteljstvo….)?
Definisanje cilja/eva istraživanja
Izrada specijalističkog rada
Cilj itraživanja
konkretizuje problem, odgovara na pitanje šta se želi otkriti!
Opšti cilj svakog istraživanja je da
nepoznato, kao problem!
otkriti ono što smo definirali kao
Istraživanjem treba utvrditi da li stil rukovođenja utiče na zadovoljstvo zaposlenih na poslu
Istraživanje je provedeno sa osnovnim ciljem da se rasvijetle uzroci, opišu karakteristike i
ustanove tendencije u razvoju savremenih integracionih procesa u turizmu.
Nučni (korisni za teoriju) ili Pragmatičan (koristan u praksi)
Opis (deskripcija)... Klasifikacija... Objašnjenje... Predviđanje...
Definisanje hipoteze/a istraživanja
Izrada specijalističkog rada
Ideja o rješenju
problema istraživanja!
Pretpostaka o odnosima
između istraživanih pojava!
Rezultat istraživanja je odgovor na pitanje, da
li je hipoteza tačna ili nije!
Stil rukovođenja doprinosi zadovoljstvu zaposlenih radnim mjestom
U istraživanju se polazi od hipoteze da se novi talas integracionih procesa u svjetskoj privredi
koji je zapoceo 80-tih godina XX vijeka razlikuje od svih prethodnih - savremene integracione
procese karakteriše veća dinamika, geografsko proširivanje u kontinentalnim razmjerama,
produbljavanje u smislu stremljenja ka višim stepenima integracije, te relativno pozitivno
djelovanje na globalne ekonomske odnose.
proste/složene... glavna/posebne hipoteze
OSNOVNI ELEMENTI RADA
Predgovor
Sadržaj
Uvod
Metodološki dio
Razrada teme /rezultati
Zaključak
Literatura:
Prilozi:
Razrada teme
Izrada specijalističkog rada
Glavni dio rada odnosi se na
razradu izabrane teme. Ovaj dio zauzima najviše
prostora u radu i obično je podijeljen na više užih dijelova. Preporučuje se da se izlaganje
tematike rasporedi u tri osnovna dijela od kojih svaki može imati više poddijelova:
1. Istorijsko-teorijski, retrospektivni ili eksplikativni dio:
U prvom dijelu izlaže se istorijat nastanka određenog problema, upućuje na dosadašnja istaživanja i
navode postojeće teorijske spoznaje o problemu.
2. Analiticko-eksperimentalni dio:
U drugom dijelu izlažu se činjenice, informacije, podaci, zapažanja i ideje do kojih se došlo na osnovu
vlastitih istraživanja ili na osnovu analize tudih istraživanja, a u svrhu potkrepljivanja postavljene hipoteze.
3. Perspektivni dio:
U trecem dijelu predlažu se konkretna rješenja problema ili se nastoji predvidjeti daljnji razvoj situacije u
pogledu izloženog problema.
Zaklučak
Izrada specijalističkog rada
U zaključku se na koncizan, jezgrovit, precizan i logičan nacin
i spoznaje do kojih se došlo u obradi teme.
iznose rezultati
Zaključak sadrži odgovor na postavljeno pitanje (problem), u njemu se potvrduje ili
odbacuje glavna hipoteza.
Može se ukazati na potrebu za drugim istraživanjima ili ukazati na praktične
koristi
od dobivenih rezultata.
literatura
Izrada specijalističkog rada
CITIRANJE I
NAVOĐENJE
REFERENCI
Plagijat*
U tekstu treba biti jasno vidljivo što su Vaše vlastite ideje, a što su ideje
koje ste preuzeli od drugih autora. U ovom drugom slučaju
obvezno je navođenje literature iz koje ste preuzeli ideje tog
autora.
Preuzimanje tuđih riječi u svoj rad bez
navođenja izvora smatra se plagijatom.
Plagijat* (lat. plagere = oteti), označava čin prisvajanja ili kopiranja tuđeg pisanog, umjetničkog ili drugog kreativnog rada u svoj vlastiti, bilo djelomično ili u cjelini, bez navođenja izvornog autorstva ili izvornika.
Navođenje referenci*
Kada u radu koristimo: citate, parafraze, rezimee, statističke podatke, tabele, preglednike, sheme drugih autora obavezno je navesti reference. Referenca obavezno sadrži sljedeće podatke:
Prezime autora
Inicijal ili puno ime autora
Naslov publikacije (knjige; članka ...)
Godina izdanja
Mjesto izdanja
Naziv izdavača
Pravilo* je da svako pominjanje autora (njegovih misli, ideja itd.) mora biti praćeno navođenjem referenci kako u tekstu, tako i u popisu na kraju teksta, odnosno sve reference s popisa (u Literaturi) moraju biti pomenute i u tekstu.
Dva su osnovna sistema navođenja referenci!
Numertički sistem, poput sistema Vancouver
Sistem autor‐datum, poput Harvard*sistema
Usvojeni (započeti) način označavanja
navoda potrebno je dosljedno
primjeniti u cijelom tekstu!
Harvard sistem* se danas češće koristi!
Numertički sistem, poput sistema Vancouver
Kod numeričkog sistema navođenja referenci postoje dva podsistema pisanja izvora: fusnote1 i endnote2.
U oba slučaja odmah nakon preuzimanja određenog teksta upisuje se broj reference (...1) a referenca se upisuje ili na dnu iste stranice, ili na kraju poglavlja. 1.) Fusnota je riječ njemačkog porijekla (Fuss ‐ podnožje, Note ‐ bilješka) koja označava napomenu stavljenu na dno stranice teksta. Fusnota dodatno objašnjava ili upućuje na dodatno objašnjenje, ili sadrži referencu za dio teksta uz koji je postavljena.
2.) Za razliku od fusnota, endnote (engl. end ‐ kraj, note ‐ bilješka) se stavljaju na kraj poglavlja ili na kraju
cjelokupnog djela. Endnote ne narušavaju izgled strane, ali mogu stvarati poteškoće pri čitanju jer se stalno treba prebacivati između teksta i napomena, pogotovo ako označavanje za svako poglavlje počinje iznova od broja 1.
Primjer navođenja referenci1 za fusnote
I po hrvatskom[1] i po srpskom pravopisu[2], ako fusnota/endnota objašnjava neku pojedinost u rečenici, oznaka fusnote/endnote stavlja se iza riječi na koju se odnosi, a ispred pravopisnog znaka ili znaka za kraj rečenice ako je ta riječ na kraju. Ako, pak, objašnjava sadržaj cjelokupne rečenice, onda se oznaka fusnote/endnote piše iza znaka za kraj rečenice. [3]
1) "Pravopisni priručnik", točke 242‐247; priredila Ljiljana Jojić, EPH i Novi Liber, Zagreb, 2004.
2) "Правопис српскога језика", екавско школско издање, Митар Пешикан, Јован Јерковић, Мате Пижурица, Матица српска, Нови Сад и ЗУНС, Београд, 1985, тачка 156.
3) Bili da koristite fusnote ili endnote, u literaturi, na kraju rada, potrebno je navesti pun bibliografski opis reference. HARVARD SISTEM
NAVOĐENJA
REFERENCI
NAVOĐENJE izvora u TEKSTU RADA
PRAVILO
Kada se u radu pozivamo na nekog autora piše se samo prezime
godina izdanja!
autora, a u zagradi
PRIMJER
Kovač (2001) smatra kako je ... PRAVILO
Ukoliko se pominju istraživanja grupe
„et ol.„ (skr. od lat. et alii – i ostali)
PRIMJER
Fišer et ol. (1998) zaključuju kako...
autora
navodi se samo prezime prvog autora i dodatak
NAVOĐENJE izvora u TEKSTU RADA
PRAVILO
Prezime autora može se staviti na početak rečenice (kao u prethodnom slučaju), u sredinu ili na
kraju rečenice. Ukoliko se prezime autora stavlja
i prezime i godina moraju staviti u zagradu!
u sredinu ili na kraj rečenice
PRIMJER
Efikasnost policije bitan je činilac prevencije kriminaliteta (Jelenski, 2003).
ili
Nekoliko istraživanja (Ajduković et ol. 1984), pokazalo je da je...
onda se
NAVOĐENJE izvora u TEKSTU RADA
PRAVILO
Ukoliko je više autora objavilo slične rezultate, onda treba navesti sve objavljene radove na
koje se vi oslanjate!
PRIMJER
Rezultati većeg broja istraživanja (Smith i Gray, 1983; Black, 1971) pokazuju... .
PRAVILO
Ukoliko se želi posebno naglasiti neka informacija može se navesti i stranica na kojoj se ta informacija nalazi u izvoru!
PRIMJER
Predrasuda neku osobu može učiniti sklonom da se ponaša ili na povoljan ili na
nepovoljan način (Pennington, 1997, str. 109).
Citiranje*
PRAVILO
Ukoliko se iz nekog objavljenog izvora doslovno prepisuje dio teksta (citat) onda taj citat treba
odvojiti navodnicima (ili označiti kurzivom) i navesti na kojoj stranici originalnog izvora se nalazi!
PRIMJER
„Daktiloskopska identifikacija je postupak u kojem se radi identifikacije proučavaju i upoređuju preslike crteža papilarnih linija s jagodica prstiju, dlanova i s tabana“ (Kolar‐
Gregorić, 2002; str. 19).
Daktiloskopska identifikacija je postupak u kojem se radi identifikacije proučavaju i upoređuju preslike crteža papilarnih linija s jagodica prstiju, dlanova i s tabana (Kolar‐Gregorić, 2002; str. 19).
Citiranje* je doslovno navođenje tuđih riječi (definicija, važnih misli, teksta koji ima značajan sadržaj, a koji se ne može na drugi način predstaviti i sl.). Citiranje
PRAVILO
Kod doslovnog citiranja do dva (po nekima do četiri) reda, koriste se znakovi navoda!
Ako je citat duži potrebno ga je odvojiti od našeg teksta. Tada se obično piše uvučeno sa manjim
proredom.
PRIMJER
Citiranje
PRAVILO
Citirani tekst mora se tačno grafički prenijeti. Na primjer, ako je u tekstu nešto
podvučeno, napisano kurzivom i sl. sve te karakteristike teksta treba doslovno preuzeti.
Sve eventalne izmjene koje se naprave u citatu treba naznačiti. Na primjer, ako podvučemo
dio teksta to moramo naznačiti (napomenuti: naše podvlačenje); ako želimo unijeti neku riječ
onda to stavljamo u četvrtastu zagradu [...]; ako želimo izostaviti neku riječ taj dio se
obilježava sa tri tačkice.
PRIMJER
Literatura i bibliografija
Pravilo je da svako pominjanje autora u tekstu (bilo da se autor
parafrazira ili citira) mora biti praćeno i navođenjem u popisu referenci ( u Literaturi na kraju teksta), odnosno sve reference s popisa moraju biti pomenute i u tekstu.
Popis literature navodi se na kraju teksta. Jedinice se navode abecednim redom,
prema prezimenu prvog autora, a za izvore bez autora prema prvom slovu naslova. Za
izvore istog autora najprije se navode bibliografske jedinice ranije godine izdavanja
(objavljivanja), a u slučaju da je riječ o izvorima istog autora i iste godine izdavanja
(objavljivanja), najprije se navode oni koji su ranije citirani.
Pisanje bibliografskih jedinica za knjigu1
1
Primjer preuzet iz: Jovanović, T (2009.) Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u akademskim tekstovima – nastavni materijal za kolegij Akademsko pisanje, Zadar: Sveučilište u Zadru. Pisanje bibliografskih jedinica za članak u
naučnom časopisu1
1
Primjer preuzet iz: Jovanović, T (2009.) Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u akademskim tekstovima – nastavni materijal za kolegij Akademsko pisanje, Zadar: Sveučilište u Zadru. Pisanje bibliografskih jedinica za članak preuzet
na internetu1
1
Primjer preuzet iz: Jovanović, T (2009.) Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u akademskim tekstovima – nastavni materijal za kolegij Akademsko pisanje, Zadar: Sveučilište u Zadru. Pisanje bibliografske jedinice za novinski članak1
1
Primjer preuzet iz: Jovanović, T (2009.) Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u akademskim tekstovima – nastavni materijal za kolegij Akademsko pisanje, Zadar: Sveučilište u Zadru. Slike i ilustracije:
SLIKA BR.5.
SVAKA ILUSTRACIJA KOJA SE KORISTI U RADU
TREBA DA IMA SVOJ REDNI BROJ, NAZIV I IZVOR
(AKO JE PREUZET I REFERENCE).
U NAUČNOM RADU PSIHOLOGA SA TEHNOLOŠKOG UNIVERZITETA U TEKSASU
PREDSTAVLJENA JE STUDIJA1 U KOJOJ SU SKORO DVIJE TREĆINE UČESNIKA POKAZALE
SKLONOST DA NACRTAJU KRUPNIJE FIGURE KADA JE OD NJIH ZATRAŽENO DA PRIKAŽU
KAKO TREBA DA IZGLEDA LIDER (VIDI SLIKU BR.5.).
1Begović, N. (2012) „Visina je bitna na političkoj sceni“, Vijesti. 05 decembar 2012 g.
Download

Pravilo