Operacija
srca
Informacija za pacijente
1
DOBRODO[LI U SAHLGRENSKU
UNIVERZITETSKU BOLNICU! 3
ZDRAVO SRCE
4
BOLESNO SRCE
4
Bolest koronarnih krvnih sudova 4
Operacija koronarnih krvnih sudova 5
Bolest sr~anih zalisaka 5
Operacija sr~anog zalistka 5
PRIJEM I OPERACIJA
6
Pripreme 6
[to ponijeti sa sobom u bolnicu 6
Pripreme zadnjeg dana pred operaciju 6
Dan operacije - priprema pred operaciju 7
Sama operacija (sa ili bez ekstrakorporalnog sistema) 7
Pacemaker elektrode 7
Bu|enje iz narkoze 8
NAKON OPERACIJE
8
Drena`a 8
Funkcija plu}a 8
Grudna kost 8
Bolovi 8
Smetnje u pravilnom ritmu rada srca 9
Rehabilitacija 9
Otpust iz bolnice 9
NAKON OTPUSTA IZ BOLNICE
Srce 9
9
2
Lijekovi i naknadne kontrole 10
Psihi~ke reakcije 10
Fizi~ka aktivnost 10
Seksualna aktivnost 11
Vo`nja automobila 11
Obratite pa`nju na … 11
Posebno nakon operacije koronarnih krvnih sudova 11
Posebno nakon operacije sr~anih zalistaka 11
Rehabilitacija 12
3
DOBRODO[LI U SAHLGRENSKU
UNIVERZITETSKU BOLNICU
Ovom informativnom bro{urom Vam `elimo dobrodo{licu na Odjel za
kardiologiju, Podru~je Srce - Krvni sud pri Sahlgrenskoj Univerzitetskoj
bolnici. Cilj ove bro{ure je da Vas se informira o zbivanjima povezanim s
Va{om operacijom srca.
Operacija srca je svakodnevna rutina za personal na Podru~ju Srce - Krvni sud.
Jasno nam je da mo`ete osje}ati nesigurnost pred nepoznatim i zato, mi koji
ovdje radimo, `elimo u~initi sve {to je u na{oj mo}i kako biste se osje}ali
sigurnim i dobro primljenim tokom Va{eg boravka u bolnici. Cilj nam je
kombinirati profesionalni tretman s ljudsko{}u.
4
ZDRAVO SRCE
Srce je {uplji mi{i} smje{ten u prednjem dijelu grudne {upljine iza grudne kosti. Srce je
tankom pregradom razdjeljeno na dvije sr~ane polovice. Svaka od njih je zatim podjeljene u
dvije {upljine: pretklijetku i klijetku. U srcu postoje ventili, tzv. zalisci, kako bi krv cirkulirala
samo u jednom pravcu. Najva`niji zalisci su mitralni zalistak i aortni zalistak.
Krv iz desne klijetke plu}nom arterijom odlazi u plu}a. Ovdje se krv osloba|a uglji~nog
dioksida te prima kisik. Krv oboga}ena kisikom se zatim plu}nim venama vra}a u lijevu
pretklijetku. Iz lijeve klijetke vodi glavna `ila kucavica, aorta. Krv se s kisikom i hranljivim
sastojcima pumpa kroz aortu u tijelo i sve organe. Krv se zatim kroz vene vra}a natrag u
desnu pretklijetku u srcu te je time optok krvi zatvoren.
Iz aorte vode krvni sudovi koji sr~ani mi{i} opskrbljavaju krvlju zasi}enu kisikom. Ovi su
krvni sudovi razgranati po srcu, a zovu se koronarni krvni sudovi.
Gornja velika
šuplja vena
Aorta
Plućna arterija
Lijeva pretklijetka
Desna
pretklijetka
Desna klijetka
Donja velika
šuplja vena
Lijeva klijetka
Koronarni krvni
sudovi
BOLESNO SRCE
Bolest koronarnih krvnih sudova
Ovapnjenje krvnih sudova, koje dovodi do njihovog su`avanje, dolazi s godinama; prije kod
mu{karaca negoli kod `ena, a mnogo puta mo`e biti i nasljedno. Visok tlak, {e}erna bolest,
previ{e masno}e u krvi i pu{enje povla~e za sobom i pove}an rizik za oboljenje koronarnih
krvnih sudova taman kao i stres, nedostatak fizi~kih aktivnosti, gojaznost i lo{a ishrana.
Su`enje koronarnih krvnih sudova sprje~ava krv u opskrbljivanju sr~anog mi{i}a kisikom.
Mi{i} tada ne dobija dovoljno hranjivih sastojaka i {alje signale u obliku boli, tako|er zvanim
vaskularna spazma ili angina pectoris. Pove}ano su`avanje koronarnih krvnih sudova vodi
pogor{avanju simptoma. Iznenadno stvaranje krvnog ugru{ka u ve} ranije su`enom krvnom
5
sudu mo`e dovesti do potpune obustave toka krvi. Ovo vodi o{te}enju sr~anog mi{i}a koje se
zove sr~anim infarktom. Rani medicinski tretman uz upotrebu lijekova za rastvaranje krvi ili
akutno {irenje koronarnih krvnih sudova mo`e smanjiti rasprostranjenost sr~anog infarkta.
Operacija koronarnih krvnih sudova
Prilikom operacije koronarnih krvnih sudova ( tzv. bypass) krv se kroz poseban krvni sud
(graft) vodi pored su`enih podru~ja u koronarnim krvnim sudovima. Ovaj se posebni krvni
sud uzima iz noge, odakle se mo`e odstraniti bez da izazove neke ve}e pote{ko}e. Jedan se
kraj ovog novog krvnog suda pri{iva na aortu, a drugi na koronarni krvni sud, ispod su`enog
mjesta. U pojedinim slu~ajevima, ako nema dovoljno dobrih krvnih sudova u nozi, krvni se
sud mo`e uzeti i iz ruke.
Osim toga, gotovo se uvijek koristi i arterija pod imenom arteria mammaria (LIMA), a koja se
nalazi s unutarnje strane grudnog ko{a. U normalnim slu~ajevima, ova arterija opskrbljava
ko`u i unutarnji zid grudnog ko{a, me|utim nju se bez ve}ih pote{ko}a mo`e `rtvovati.
Osloba|anjem jednog kraja arterije ista se mo`e pri{iti na koronarni krvni sud koji prolazi
prednjim djelom srca i to ispod njegovog su`enog podru~ja.
Bolest sr~anih zalisaka
Oboljenje sr~anih zalistaka mo`e biti dvojako. Ili se radi o su`enju (stenoza) koje ote`ava
protok krvi ili se radi o zalistku koji dobro ne brtvi (insuficijencija) tako da se dio krvi ne
pumpa dalje u tijelo ve} se vra}a natrag u klijetku ili pretklijetku. Srce se u oba slu~aja
preoptere}uje te mo`e do}i do skupljanja teku}ine u plu}ima. Plu}a u tom slu~aju gube dio
svoje sposobnosti opskrbe krvi kisikom te se ~ovjek lako zadi{e prilikom izlaganja naporu, a
u stanju mirovanja mo`e ostati i bez daha. Kod dugotrajnog preoptere}enja srca dolazi do
njegove istro{enosti. Osim toga, kod bolesti aortnog zalistka postoji rizik da prilikom
pojedinih ve}ih optere}enja srca do|e do dekompenzacije srca ili nesvijesti.
Operacija sr~anog zalistka
Svrha operacije sr~anog zalistka je ili da se popravi vlastiti zalistak srca (plastika zalistka) ili
da se postoje}i zalistak nadomjesti umjetnim. Postoje dvije grupe umjetnih sr~anih zalistaka,
biolo{ki i mehani~ki. Mehani~ki su zalisci proizvedeni od sinteti~kog materijala. Oni se ne
tro{e ali zahtjevaju do`ivotni tretman s lijekovima za razrje|ivanje krvi. Biolo{ki zalistak je
sa~injen od prepariranog zalistka svinje. Prednost ovog zalistka je da on zahtjeva samo
kratkotrajni tretman razrje|ivanja krvi. Mana je da se on s godinama tro{i te da ga je s
vremenom eventualno potrebno promijeniti.
Prije operacije sr~anog zalistka treba posjetiti zubara kako bi se isklju~ila mogu}nost
postojanja neke skrivene infekcije u zubima koja bi se kasnije mogla pro{iriti na sr~ani
zalistak.
6
PRIJEM I OPERACIJA
Pripreme
Jedan tjedan prije operacije morate prestati s upotrebom izvjesnih lijekova koji sadr`e ili su
srodni s acetilosalicilnom kiselinom kao npr. Treo, Treo Comp, Plavix, Diklofenak, Pronaxen,
Orudis, Ipren i Alganex. Trombyl mo`ete me|utim uzimati sve do dana operacije. Lijek za
razrje|ivanje krvi (Waran) morate prestati uzimati 5 do 6 dana prije operacije. U izvjesnim se
slu~ajevima Waran mora nadomjestiti injekcijom lijeka za razrje|ivanje krvi. U doti~nom
slu~aju }e Vas o ovome obavjestiti Va{ lije~nik.
[to ponijeti sa sobom u bolnicu
•
•
•
•
•
•
Toaletne potrep{tine
Udobne cipele
Eventualno jutarnji ogrta~
Sitan novac
Popis lijekova
Eventualne lijekove za prvi dan boravka u bolnici
Pripreme zadnjeg dana pred operaciju
Medicinsko osoblje }e Vas prijemnog dana primiti i pomo}i Vam da se sna|ete. Osoblje }e
Vas informirati i uzeti Vam krv. Izme|u ostalih, srest }ete i fizioterapeuta koji }e Vas
instruirati o tehnici ka{ljanja, gimnastici disanja kao i o na~inu kako }ete najlak{e ustati iz
kreveta i le}i u njega nakon operacije.
Tako|er }ete se upoznati i s anesteziologom koji }e prou~iti Va{u povijest bolesti i isplanirati
oblik narkoze. Bit }ete informirani i o na~inu ubla`avanja bolova koje }ete imati nakon
obavljene operacije.
Dan se zavr{ava tu{iranjem. Tom se prilikom koristi specijalni sapun kako bi se sprije~ile
infekcije. Ako je operacija predvi|ena za slijede}e jutro onda se poslije pono}i ne smije ni{ta
jesti niti piti. Medicinsko }e Vam osoblje dati posebne instrukcije u slu~aju da se operacija
vr{i u neko drugo vrijeme.
No} prije operacije mo`ete dobiti neko sredstvo za spavanje ako to `elite.
Dan operacije - priprema pred operaciju
Ujutro }e Vam obrijati jednu nogu, a ako je potrebno i grudni ko{. Nakon toga }ete se
istu{irati kao i prethodnu ve~er. Medicinska sestra }e Vam dati injekciju za smirenje.
Osoblje odjela }e Vas odvesti na odjel za operacije gdje }e Vas primiti anesteziolo{ko osoblje
i pole}i Vas na operacioni stol. Potom }e Vas odvesti u operacionu salu. Tu }e uklju~iti EKG,
a kroz iglu-kapaljku }e Vam dati sredstvo za smirivanje. Anesteziolog }e umetnuti plasti~nu
7
kanilu u arteriju kod zglavka kako bi se tokom cijelog vremena mogao pratiti tlak krvi.
Postupak davanja narkoze zapo~inje ubrizgavanjem anestetika kroz iglu-kapaljku. Nakon {to
ste zaspali, kroz usta Vam se u du{nik uvla~i plasti~na cijev (tuba). Ona se ukap~a na jedan
stroj (respirator) koji preuzima disanje. Anesteziolog zatim stavlja nekoliko tankih plasti~nih
cjev~ica (kateteri) u krvni sud ispod klju~ne kosti ili na vratu. Pomo}u istih se mo`e pratiti rad
srca i istovremeno davati potrebne lijekove. Jednim se kateterom mokra}ni mjehur spaja sa
sabirnom vre}icom. Nakon ovoga su pripreme za operaciju gotove.
Sama operacija (sa ili bez ekstrakorporalnog sistema)
Operacija zapo~inje otvaranjem grudnog ko{a. Kod operacija koronarnih krvnih sudova kirurg
odlu~uje da li }e se operacija obaviti na srcu koje miruje ili na srcu koje i dalje radi. U
najve}em broju slu~ajeva srce miruje. Tada je potrebno da se krv tokom operacije odvodi van
srca, da primi kisik te da se zatim uz pomo} ekstrakorporalnog sistema pumpa natrag u
organizam. Sve se operacije kod kojih se mjenjaju sr~ani zalisci obavljaju uz pomo}
ekstrakorporalnog sistema.
Pacemaker elektrode
Na srce se, kod svih operacija srca, pri~vr{}avaju 1 - 4 metalne `i~ice (elektrode). U slu~aju
potrebe, elektrode se mogu tokom prvih dana nakon operacije prikop~ati na pacemaker koji }e
voditi ra~una o tome da srce radi pravilnim ritmom. Prija odlaska ku}i, elektrode se
odstranjuju.
Bu|enje iz narkoze
Nakon obavljene operacije }ete biti premje{teni na odjel intenzivne njege. Ovdje }e se
nastaviti s kontroliranjem funkcija Va{eg srca, a ostatak dana }e medicinsko osoblje biti u
Va{oj blizini. U ustima }e Vam ostati plasti~na cijev, a respirator }e Vam i dalje pomagati
kod disanja. Ova plasti~na cijev prolazi izme|u glasnica tako da se ni{ta ne}e ~uti ako
poku{ate ne{to re}i. Ovo kod ~ovjeka mo`e izazvati neprijatan osje}aj, me|utim osoblje je
toga veoma dobro svjesno te }e Vam pomo}i u komuniciranju. ^im bude bilo mogu}e,
respirator }e se isklju~iti, a plasti~na cijev odstraniti. Rodbina Vas na odjelu za intenzivnu
njegu mo`e nakratko posjetiti.
Nakon operacije
Drena`a
Nakon svake operacije uvijek dolazi do manjeg krvarenja. Pred sam zavr{etak operacije u
grudnu se {upljinu stavljaju 2 - 4 plasti~ne cijevi (drena). Iste vode krv u posebnu sabirnu
posudu. Uka`e li se potreba, ova Vam se krv mo`e ponovo vratiti. Dan nakon operacije
drenovi se odstranjuju.
8
Funkcija plu}a
Sredstvo za narkozu, na~in le`anja u krevetu kao i eventualna bol ~ine da je funkcioniranje
plu}a podosta smanjeno nakon operacije. Veoma je va`no poku{ati normalizirati
funkcioniranje plu}a. Tokom prvih 24 sata nakon operacije vjerojatno }e Vam biti potrebno
davati kisik. Kisik se dovodi kroz plasti~nu cijev provu~enu kroz nos ili kroz masku koja
pokriva usta i nos. Kako bi pobolj{ali funkcioniranje plu}a nau~it }e Vas kako da koristite
PEP-masku/PEP-pisak. Sami morate voditi ra~una o tome da PEP-masku koristite svakog
sata. [to se br`e ustanete iz kreveta i {to marljivije koristite PEP-masku, to prije }ete posti}i i
normalno funkcioniranje plu}a. Sada }ete imati koristi od Va{eg treniranja u vje`bi ka{ljanja i
gimnastici disanja. Poslije operacije se u Va{im di{nim putevima moglo skupiti mnogo sluzi.
Iska{ljavanje i duboko disanje su najbolji na~ini da se oslobodite ove sluzi.
Grudna kost
Grudna se kost za vrijeme operacije dijeli, a poslije operacije se metalnom `icom, koja joj
daje ~vrsto}u, ponovo spaja. Nakon 6 - 8 sedmica grudna }e kost potpuno zarasti. Za vrijeme
zara{tanja, grudnu se kost ne smije previ{e optere}ivati, me|utim ipak je va`no da koristite
ruke kako ne bi do{lo do ko~enja u potiljku i ramenima. Fizioterapeut }e Vas informirati o
preporukama koje va`e za ovo.
Bolovi
Nakon operacije }ete osje}ati bolove u rani. Osje}aji boli su me|utim veoma individualni.
Va`no je da se lijekovima za smirenje bolova smire bolovi kako zbog Va{eg vlastitog osje}aja
zadovoljstva tako i da Vam se omogu}i da {to prije stanete na noge. Recite ako Vas boli.
Danas postoje dobri lijekovi koji }e Vam pomo}i. Podno{enje boli ne ide u prilog Va{e
rehabilitacije.
Ubla`avanje bolova nakon obavljene operacije
Cilj nam je da nakon operacije imate {to manje bolova. Dobar na~in ubla`avanja bolova je
va`an kako zbog izbjegavanja tegoba uzrokovanih bolovima tako i zbog {to skorijeg
povratka normalnom na~inu `ivota.
Metoda koju koristimo je specijalna pumpa za ubla`avanje bolova. Ova }e Vam pumpa
omogu}iti da pritiskom na dugme koje je spojeno s pumpom, Vi sami djelomi~no
regulirate doziranje analgetika. Svaki }e pritisak na dugme dati dozu anelgetika. Pumpa je
programirana na dozu koja odgovara Vama tako da ne postoji nikakva bojazan da dobijete
preveliku dozu. Reprogramirat }emo pumpu ako imate osje}aj da ne dobijate dovoljno
analgetika. Uobi~ajeno je da pacijenti koriste ovu pumpu 2 - 4 dana poslije operacije.
Poslije toga se postepeno mo`e pre}i na tablete.
Kako bismo dobili predod`bu o bolovima koje imate koristmo tzv. VAS - skalu. Ona je
graduirana od 1 do 10, gdje 1 ozna~ava nikakvu bol, a 10 najja~u mogu}u bol. Oko Vas }e
cijelo vrijeme biti osoblje koje }e Vas nadzirati i koje }e Vam mo}i dati obja{njenja i
odgovore na Va{a pitanja.
9
Smetnje u pravilnom ritmu rada srca
Gotovo svaka ~etvrta osoba koja je pro{la operaciju srca do`ivljava tokom prvih dana nakon
operacije jedan period nepravilnog ili ubrzanog pulsa koji mo`e potrajati od nekoliko sati do
nekoliko dana. Ova smetnja u pravilnom ritmu rada srca se zove fibrilacija pretklijetki. Stanje
mo`e biti neprijatno, ali je bezopasno. Pacijentu se daju lijekovi ili se, u pojedinim
slu~ajevima, daju i elektro{okovi s tim da je pacijent pod narkozom.
Rehabilitacija
Ve} se na odjelu zapo~inje s Va{om se rehabilitacijom. Ona se prilago|ava svakom
individualno, a traje do potpunog oporavka. Va`no je da poslije operacije ~im prije poku{ate
sjediti, a eventualno i {etati po odjelu premda }ete se osije}ati umorno i nemo}no. Va{ vlastiti
udjel i aktivno u~e{}e su od ogromnog zna~aja, a time i odlu~uju}i su za brzinu Va{eg
oporavka. Upoznat }ete se s fizioterapeutom koji }e Vam dati upute i pomo}i Vam s
treningom.
Uz pomo} medicinskog osoblja }ete ve} istog dana nakon operacije sjediti na rubu kreveta, a
mo`da i ustati. Nakon jednog ili dva dana poslije operacije }ete vjerojatno mo}i {etati po
odjelu, a uz pomo} osoblja }ete se mo}i i istu{irati.
Svi se obroci serviraju u zajedni~koj sobi za dnevni boravak i ve} slijede}eg dana nakon
operacije ~ovjek naj~e{}e smogne dovoljno snage da ode dotamo. Budite na nogama {to vi{e
mo`ete i odmarajte se na kratke trenutke. U zajedni~koj sobi za dnevni boravak se svakog
dana izvodi lagani gimnasti~ki program.
Otpust iz bolnice
Boravak u bolnici traje obi~no 5 - 6 dana, nakon toga se otpu{tate i odlazite ku}i. Postoji
mogu}nost kra}eg boravka na odjelu za rehabilitaciju ako se iz medicinskih razloga za tim
ukaže potreba.
Imate li prebivali{te izvan Geteborga onda }ete vjerojatno ve} tre}eg ili ~etvrtog dana nakon
operacije biti prevezeni u bolnicu u mjestu Va{eg prebivali{ta.
Nakon otpusta iz bolnice
Srce
Srce je nakon operacije ja~e nego {to je bilo prije operacije i manje mu optere}enje ne}e
na{koditi. Sami }ete osjetiti granicu koliko mo`ete podnijeti, a treningom }ete pove}ati Va{e
zdravstveno stanje.
10
Lijekovi i naknadne kontrole
Lijekovi }e Vam nakon operacije srca i dalje biti potrebni. Mogu}e je da }e se neki od njih
mo}i ukloniti. Prilikom otpusta iz bolnice vr{i se kontrola lijekova koje }ete i dalje nastaviti
uzimati.
Tokom prvih 7 do 10 dana nakon otpusta iz bolnice bit }ete pozvani u bolnicu u gradu u
kojem `ivite na pregled kod medicinske sestre. Ona }e tom prilikom kontrolirati Va{e op}e
zdravstveno stanje, a ujedno }e pregledati i ranu od operacije. Sad je ve} i vrijeme da se
zapo~ne s fizi~kim treningom u Va{oj bolnici. Otprilike 6 do 10 sedmica nakon operacije
trebate oti}i na lije~ni~ki pregled. Tom prilikom }e se Va{i lijekovi ponovo prekontrolirati, a
ujedno }e se i porazgovarati o Va{em ponovnom odlasku na posao. Najve}i dio ljudi
operiranih od srca se obi~ava vratiti na posao u toku 2 do 3 mjeseca.
Psihi~ke reakcije
Uobi~ajeno je da jedna tako velika operacija kod ljudi izaziva izvjesne psihi~ke reakcije. Ovo
mo`e ovisiti o zabrinutosti ili strahu pred odlaskom u bolnicu i operacijom. Boravak u bolnici
zna~i boravak u nepoznatoj sredini, mno{tvo novih utisaka, promjenjeni dnevni ritam i veliku
uznemirenost. Pred odlazak ku}i se mo`e pojaviti i osje}aj tjeskobe.
Pa i onda kada se vratite natrag u sredinu na koju ste navikli mozak i dalje nastavlja s
obradom svih utisaka. Zbog toga je potpuno normalo da povremeno osje}ate poti{tenost ili da
Vam se raspolo`enje lako mjenja. Va`no je da i Vi i Va{a okolina budete svjesni da je to
normalno i da }e pro}i. Ovi se osje}aji u pojedinim slu~ajevima mogu ponavljati tokom
nekoliko mjeseci.
Uobi~ajeno je i to da su pam}enje i mo} koncentracije oslabljeni tokom jednog perioda nakon
operacije.
Fizi~ka aktivnost
Morate nastaviti s rehabilitacijom tako {to }ete i dalje biti fizi~ki aktivni. Svi oblici fizi~kih
aktivnosti su korisni. Fizi~ka neaktivnost je jedan od najve}ih pojedina~nih faktora rizika za
sr~ane i koronarne bolesti. Danas se zna da fizi~ka aktivnost kao npr. {etnja, vo`nja biciklom
ili rad u vrtu u ukupnom trajanju od 30 min na dan, daje pozitivne zdravstvene rezultate.
Podigne li se nivo fizi~ke aktivnosti iznad ovog, posti`u se jo{ ve}i pozitivni zdravstveni
efekti.
Na fizioterapiji }e Vas informirati o prilago|enom fizi~kom treningu skupa s drugima koji su
tako|er imali operaciju srca. Preporu~ujemo Vam da u~estvujete u rehabilitaciji srca u Va{oj
bolnici bez obzira na to da li se osje}ate umornim i iscrpljenim ili krepkim i sna`nim.
11
Seksualna aktivnost
Kad osjetite da imate dovoljno snage i `elje mo`ete ponovo zapo~eti s Va{im seksualnom
aktivno{}u. Ona Vam ne}e {tetiti srcu.
Vo`nja automobila
U prvo vrijeme nakon dolaska ku}i ne biste trebali voziti kola s obzirom da je Va{a
sposobnost reagiranja poslije operacije smanjena, te da grudna kost nije u potpunosti
izlije~ena. Prema knjizi ”Saobra}aj i lijekovi” (”Trafikmedicin”) u izdanju Dr`avnog zavoda
za izgradnju i odr`avanje puteva, nije preporu~ljivo voziti kola prve ~etiri sedmice nakon
operacije. Upotrebljavajte sigurnosni pojas i kad Vas netko drugi vozi kao i kada sami vozite.
Obratite pa`nju na…
Po~nete li osje}ati sve ve}u bol, temperaturu, do|e do gnjojenja rane, dugotrajnih i sve ve}ih
tegoba druge vrste, kontaktirajte ambulantu gdje Vam kontroliraju srce.
Posebno nakon operacije koronarnih krvnih sudova
Nate~ene noge
U vezi s operacijom koronarnih krvnih sudova, krvni se sud u pravilu uzima iz jedne ili obje
noge. Ovo mo`e izazvati otekline stopala i potkoljenice. Stoga je dobro sjediti ili le`ati
uzdignutih nogu ako za to postoji mogu}nost. Tendencija stvaranja oteklina normalno opada
nakon nekoliko sedmica ili mjeseci. Pri poja~anom oticanju trebate kontaktirati medicinsku
sestru.
Posebno nakon operacije sr~anih zalistaka
Antibiotici
Ako Vam je presa|en novi sr~ani zalistak, morate voditi ra~una o eventualnoj infekciji
povezanoj s temperaturom. Razlog ovome je da se bakterije preko krvi mogu prenijeti do
umjetnog zalistka i izazvati infekciju koja mo`e o{tetiti zalistak. Dobijete li neku infekciju
koja je vi{e od obi~ne prehlade, trebate kontaktirati Va{eg lije~nika koji }e odlu~iti da li
trebate po~eti uzimati antibiotike.
Budete li trebali obaviti neki medicinski zahvat kojim se bakterije mogu prenijeti u krv, kao
npr. neke odre|ene vrste operacija, tretman kod zubara ili zubnog higjeni~ara, morat }ete se
podvrgnuti antibioti~kom tretmanu kako prije tako i za vrijeme medicinskog zahvata. O
ovome }ete dobiti posebnu pismenu informaciju.
12
Antikoagulanti
Ako ste operacijom dobili mehani~ki zalistak onda se do kraja `ivota morate podvrgnuti
antikoagulantnom tretmanu (Waran). Tromjese~ni tretman s Waranom je dovoljan, ako je
zalistak biolo{ki. Posljedica tretmana je da }ete vi{e i lak{e krvarili ako se ozlijedite. Zbog
toga trebate obratiti pa`nju na tendenciju stvaranja modrica, krvarenja iz desni i nosa. U svhu
izbjegavanja krvarenja `eluca ne biste trebali uzimati tablete koje sadr`e acetilosalicilnu
kiselinu i njima sli~ne lijekove koji postoje u mnogim uobi~ajenim tabletama za glavobolju
kao npr. Trombyl, Treo, Treo Comp, Diklofenak, Pronaxen, Orudis, Ipren i Alganex. Jedan od
znakova krvarenja u `elucu je crno obojena stolica.
Va`no je da informirate medicinsko osoblje da uzimate lijek za razrje|ivanje krvi, ako biste se
jednom kasnije podvrgnuli nekom medicinskom zahvatu koji izaziva krvarenje. Brigu o
antikoagulantnom tretmanu treba voditi Va{ vlastiti lije~nik ili Va{a lokalna bolnica/Va{
lokalni zdravstveni centar. Doziranje se utvr|uje na osnovu rezultata dobivenih pretragama
krvi koje se u po~etku obavljaju svake sedmice, a kasnije u razmacima od po nekoliko
mjeseci.
Rehabilitacija
Svaka bolnica unutar regije Västra Götaland ima poseban program treninga za pacijente koji
su imali operaciju srca. Na~in na koji je program oblikovan se malo razlikuje od bolnice do
bolnice. Informaciju o ovome mo`ete dobiti u Va{oj vlastitoj bolnici.
13
Telefonski brojevi odjela za prihvat sr~anih bolesnika i fizioterapije unutar SU
Jedinica
Telefon
Vrijeme za telefonske razgovore
Mölndal
Odjel za prihvat sr~anih
bolesnika, medicinska sestra
Fizioterapija
343 17 52
343 10 17
ponedjeljak - ~etvrtak 08.00 - 15.00
ponedjeljak - petak 08.00 - 16.00
Östra
Odjel za prihvat sr~anih
bolesnika, medicinska sestra
343 50 90
Fizioterapija
343 44 63
ponedjeljak - petak 10.00 - 11.30 i
ponedjeljak - ~etvrtak 13.00 - 14.00
ponedjeljak - petak 08.00 - 16.00
Sahlgrenska
Odjel za prihvat sr~anih
bolesnika, medicinska sestra
Fizioterapija
342 12 05
342 11 95
srijedom 08.00 - 09.30
ponedjeljak - petak 08.00 - 16.00
Download

ZDRAVO SRCE