BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
PLAN PRIVATIZACIJE I PROGRAM RADA
AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BiH
ZA 2011. GODINU
Sarajevo, april/travanj 2011. godine
Sadrţaj:
UVOD........................................................................................................................
3
1.
DOSADAŠNJI REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE ..................................
5
2.
PREGLED PREDUZEĆA ZA KOJA NADLEŢNOST U PRIVATIZACIJI IMA
AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE .....
NADLEŢNOST PO OSNOVU ĈLANA 3. ZAKONA O PRIVATIZACIJI
PREDUZEĆA U FEDERCIJI BIH ............................................................................
NADLEŢNOST PO OSNOVU ĈLANA 11. ZAKONA O PRIVATIZACIJI
PREDUZEĆA U FEDERACIJI BIH ...........................................................................
NADLEŢNOST PO OSNOVU ĈLANA 6. ZAKONA O AGENCIJI ZA
PRIVATIZACIJU .......... ...........................................................................................
2.1.
2.2.
2.3.
6
7
9
10
12
12
13
14
3.1.4.
3.2.
3.3.
PLAN PRODAJE PREDUZEĆA I IMOVINE ..........................................................
PRODAJA PREDUZEĆA ........................................................................................
PRODAJA METODOM TENDERA ILI NEPOSREDNE POGODBE .......................
PLAN PRODAJE DIONICA NA BERZI ....................................................................
PRIPREMA PREDUZEĆA U 2011. GODINI A PRODAJA METODOM TENDERA
ILI NEPOSREDNE POGODBE U 2012. GODINI.....................................................
PRIPREMA U 2011.GODINI,PRODAJA DIONICA NA BERZI U 2012. GODINI.....
PREDUZEĆA SA SPORNOM IMOVINOM/KAPITALOM .......................................
PRODAJA POD USLOVIMA MALE PRIVATIZACIJE..............................................
4.
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
4.7
4.8
4.9
4.10.
OPIS PREDUZEĆA IZ PLANA PRIVATIZACIJE ..................................................
„ALUMINIJ“ DD MOSTAR .......................................................................................
„HIDROGRADNJA“ DD SARAJEVO .......................................................................
„ENERGOINVEST“ DD SARAJEVO ........................................................................
„ŠIPAD EXPORT IMPORT“ DD SARAJEVO ..........................................................
„REMONTNI ZAVOD TRAVNIK“ DD TRAVNIK ......................................................
UNIS-UDRUŢENA METALNA INDUSTRIJA“ DD SARAJEVO ..............................
„SARAJEVO OSIGURANJE“ DD SARAJEVO ........................................................
„ENERGOPETROL“ DD SARAJEVO .......................................................................
„BOSNALIJEK“ DD SARAJEVO .............................................................................
„FABRIKA DUHANA SARAJEVO“ DD SARAJEVO ...............................................
19
19
22
25
29
33
34
38
41
43
47
5.
6.
6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
PASIVNI PODBILANS .............................................................................................
PODRŠKA PROCESU PRIVATIZACIJE ...............................................................
PRAVNI POSLOVI ...................................................................................................
OBRAZOVANJE I INFORMIRANJE .........................................................................
INFORMATIKA ........................................................................................................
KONTROLA UGOVORA .........................................................................................
49
50
51
51
52
53
7.
8.
ZAJEDNIĈKI POSLOVI ...........................................................................................
MJERE ZA POBOLJŠANJE USLOVA
ZA INVESTIRANJE U FEDERACIJI BIH ...............................................................
54
3.
3.1.
3.1.1.
3.1.2.
3.1.3
15
16
18
19
55
2
UVOD
Privatno vlasništvo je dominantan sistem vlasništva u trţišnoj ekonomiji
koji podrazumijeva trţišnu efikasnost i konkurentnost, ukljuĉivanje u svjetsko
trţište rada, roba, usluga i finansija, investiranje, zapošljavanje, povećanje
javnih prihoda a time i poboljšanje mikroekonomskih i makroekonomskih
parametara drţave.
Zbog globalne finansijske krize, koja je razliĉitim intenzitetom zahvatila
cijeli svijet i najteţe posljedice ostavila na zemlje u tranziciji sa nerazvijenim
trţišnim mehanizmima, u koje se svrstava i Bosna i Hercegovina, privatizacija
se nameće kao neminovan i hitan proces.
U uslovima Bosne i Hercegovine, posebno Federacije Bosne i
Hercegovine zbog alarmantnog stanja budţeta, privatizacija dobija na znaĉaju
zbog mogućnosti anuliranja ili znaĉajnog umanjenja deficita budţeta kroz
ostvarenje novĉanih efekata koji se mogu ostvariti prodajom drţavnog kapitala.
Najveće i najbrţe efekte procesa privatizacije mogu ostvariti strateški partneri,
posebno strani, u formi multinacionalnih kompanija koji, osim cijene za drţavni
kapital, mogu realizirati odgovarajuće investiranje u modernizaciju, pokretanje i
povećanje obima privrednih aktivnosti, donijeti upravljaĉki know – how i strogo
upravljanje resursima, pristup novim tehnologijama i meĊunarodnom trţištu
rada, roba i finansija.
Vaţno je napomenuti da investiranje kroz privatizaciju, prodajom
drţavnog kapitala, nije ni jedini ni najoptimalniji metod privatizacije i investiranja
u neku zemlju. Ĉesto, u uslovima nepovoljnog ambijenta za investiranje i
poslovanje, privatizacija kroz prodaju drţavnog kapitala ne mora rezultirati
oĉekivanim efektima i povećanjem društvenog bogatstva, jer u takvim uslovima
kupac moţe odustati od neophodnih investiranja, transfera znanja i tehnologija
pa promjena vlasništva ne mora poluĉiti oĉekivane rezultate.
Stoga investiranje kroz druge vidove (formiranje zajedniĉkih kompanija,
dokapitalizacija postojećih kompanija, formiranje novih – „greenfield“ kompanija,
pripajanje i spajanje kompanija sa odgovarajućim strateškim kompanijama i
sliĉno), rezultiraju promjenom vlasniĉke strukture u korist privatnog vlasništva
ali i prijeko potrebnim investiranjem u domaće kompanije.
Veoma ĉesto je takav model investiranja optimalniji i ekonomski
prihvatljiviji za strane investitore i treba ga sa potrebnom paţnjom koristiti
posebno kod preduzeća i sektora koji su vaţni za rad drugih preduzeća i
sektora u Federaciji BiH. Mogućnosti investitora u ostvarenju makroekonomskih
i mikroekonomskih ciljeva ovakve promjene vlasniĉke strukture moraju biti
kvalitetno utvrĊene.
Privatizacija je jedan od najvaţnijih ali i najkompleksnijih tranzicijskih
procesa sa reperkusijama na brojne druge tranzicijske procese.
U osnovi to je ekonomsko – politiĉki proces koji, osim privatizacijske
ponude podrazumijeva odgovarajući ambijent za investiranje – brojne
ekonomske i politiĉke preduslove koji utiĉu na interes investitora posebno
ciljanih i strateških.
Navedeni znaĉaj tranzicije vlasništva, dosadašnji rezultati privatizacije
koji se ogledaju u stepenu privatiziranog drţavnog kapitala (privatizirano ca.
43% drţavnog kapitala nominiranog za privatizaciju), te kontinuirano pogoršanje
3
ekonomsko – finansijskog stanja, trţišne pozicije, kadrovskog potencijala i
drugih parametara kod neprivatizovanih preduzeća, što u osnovi, definira
privatizacijsku ponudu, nameću potrebu da se privatizaciji da odgovarajući
znaĉaj i veća paţnja posveti uslovima koji povećavaju interes investitora za sve
vidove investiranja u Federaciju BiH.
Bez obzira na neophodnost i znaĉaj privatizacije, Vlada Federacije BiH
nikada nije imala ni jedan strateški dokument iz ove oblasti.
Vlada Federacije BiH je 2008. godine usvojila dokument „Politika
privatizacije u Federaciji BiH sa programom prioritetnih ulaganja“ i isti
proslijedila Parlamentu Federacije BiH na usvajanje.
Ni nakon više od godinu dana Parlament ga nije usvojio i Vlada je dokument
povukla iz parlamentarne procedure.
Vlada Federacije BiH je preko Federalnog zavoda za programiranje
razvoja naruĉila izradu „Strategija razvoja Federacije BiH od 2010. do 2020.
godine“. Uz Strategiju su uraĊeni i usvojeni „Akcioni planovi za implementaciju
strategije“. Zakljuĉak o usvajanju strategije od strane Vlade Federacije BiH, V.
broj 811/10, objavljen je u „Sluţbenim novinama Federacije BiH“, br. 62/10.
Strategija obraĊuje i problematiku privatizacije i definira globalne planove u
privatizaciji do 2013. godine. Neizvršenje planova iz Strategije za 2010. godinu i
planirani obim privatizacije za 2011. godinu, determinisali su, u odreĊenoj mjeri,
sadrţaj ovog plana.
Godišnji planovi privatizacije i programi rada Agencije za privatizaciju u
Federaciji BiH, na koje saglasnost daje Vlada Federacije BiH, nisu u praktiĉnoj
realizaciji, kod odluĉivanja o naĉinu odnosno metodu privatizacije, poštovani.
Usvojeni Plan Agencije za privatizaciju treba biti obavezujući okvir za
postupanje svih aktera procesa privatizacije kod donošenja potrebnih odluka,
definiranju ciljeva koji se ţele ostvariti kroz proces, definiranju profila
potencijalnih investitora, pripreme preduzeća za prodaju te samog procesa
prodaje.
Prijedlog Plana privatizacije i programa rada Agencije za privatizaciju u
Federaciji BiH za 2011. godinu, koji je Upravni odbor Agencije usvojio na 10.
sjednici odrţanoj 29.11.2010. godine, Vlada Federacije BiH je razmatrala na
165. sjednici odrţanoj 09.03.2011. godine.
Prema zakljuĉku Vlade Federacije BiH zaduţena je Agencija za
privatizaciju u Federaciji BiH, da iznesene sugestije i prijedloge uvrsti u Plan
privatizacije i program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, te
korigovani tekst dostavi Upravnom odboru Agencije na usvajanje i nakon toga
isti dostavi Vladi Federacije BiH na izjašnjenje.
Sugestije i primjedbe su uvaţene i unešene u ovaj Prijedlog plana i
programa rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za 2011. godinu.
U meĊuvremenu je izvršeno imenovanje novog saziva Vlade Federacije
BiH, te je resornim ministarstvima dostavljen Plan privatizacije na mišljenje, ĉije
su primjedbe i sugestije uvrštene u ovaj plan.
4
1. DOSADAŠNJI REZULTATI PROCESA PRIVATIZACIJE
Znaĉaj privatizacije upućuje na potrebu ocjene dosadašnjih rezultata i
uslova u kojima se proces do sada odvijao, odnosno mjera koje bi trebalo
poduzeti u cilju poboljšanja ambijenta za investiranje i privatizaciju.
Rezultati privatizacije osim preostalog privatizacijskog portfolija u
Federaciji BiH,
trebaju uputiti i na potrebu definiranja glavnih razloga
nedovoljnog interesa domaćih i posebno stranih investitora za ulaganje u
Federaciju BiH.
Ovi razlozi (uslovi) su posebno obraĊeni.
Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH formirala je registar od 1450
preduzeća sa vaţećom visinom i strukturom kapitala na dan 31.12.1999.
godine. Prema tom registru, koji je kasnije, u ograniĉenoj mjeri, korigiran i
dopunjavan evidentirano je sljedeće stanje:





Ukupan kapital 1450 preduzeća sa drţavnim vlasništvom na dan 31. 12.
1999. godine iznosio je 18,72 milijardi KM.
Kapital u drţavnom vlasništvu iznosio je 17,3 milijardi KM.
Privatni kapital (prethodno izvršena vlasniĉka transformacija - tzv,
„Markovićeva“ privatizacija) iznosio je ca. 1,4 milijardi KM.
Opredjeljeno za privatizaciju 13,5 milijardi KM od ĉega 6,3 milijardi KM
kroz javnu ponudu dionica (JPD).
Planirano da ostaje u drţavnom vlasništvu ca. 3,8 milijardi KM.
Rezultati privatizacije iskazani kroz broj preduzeća na dan 30.04. 2011.
godine:
 Broj preduzeća u registru Agencije 1450;
 Pokrenut postupak privatizacije za 1371 preduzeća (93,9 %);
 Metodom male privatizacije privatizirano 273 preduzeća;
 Tenderom u velikoj privatizaciji privatizirano 351 preduzeća;
 JPD potpuno ili djelomiĉno privatizirano 747 preduzeća;
 Ukupno završena privatizacija za 1078 preduzeća (74,3 %);
 Po uslovima male privatizacije prodano ukupno 2539 predmeta.
Nakon korekcije registra (dopuna ispuštenih firmi, statusnih promjena
nekih preduzeća i sl.) vidljivo je da je za privatizaciju preostalo još ca.
380 preduzeća.
Broj bi mogao biti dodatno povećan prevoĊenjem nekih javnih ustanova
u preduzeća (npr. apoteke, banjska ljeĉilišta, neki elektronski mediji,
ustanove iz kulture i sporta i sl.).
Rezultati privatizacije iskazani kroz vrijednosti na dan 30. 04. 2011.
godine:
 Drţavni kapital opredijeljen za privatizaciju 13,5 milijardi KM;
 Privatiziran drţavni kapital i imovina 5,655 milijardi KM;
 Ostvaren prihod u certifikatima 8, 485 milijardi KM;
 Ostvaren prihod u „keš-u“ 0,541 milijardi KM;
 Nije privatizovan kapital od 7,9 milijardi KM.
5
Iznos neprivatizovanog drţavnog kapitala izveden iz poĉetnih bilansa stanja
preduzeća na dan 31. 12 1999. godine, ne moţe se više uzimati kao osnovica
za uporeĊivanje i izraĉun jer je isti, u proteklom periodu, doţivio znatne
promjene (smanjenje), uglavnom kao rezultat lošeg poslovanja (gubici),
usklaĊivanja vrijednosti imovine kod formiranja zajedniĉkih kompanija, promjene
u knjiţenjima i usklaĊivanju vrijednosti knjigovodstvene aktive i pasive
preduzeća i drugim razlozima.
U 2006. godini ostvaren je znaĉajniji obim prodaje kapitala i imovine u
Federaciji BiH (ca. 172 miliona KM).
Dijelom zbog smanjenja privatizacijske ponude, ali najviše zbog promjene
odredbi Zakona o privatizaciji preduzeća, po kojima odluku o naĉinu odnosno
metodu privatizacije donosi Vlada Federacije BiH, te problema u tom
odluĉivanju, došlo je do zastoja u procesu i znatnog smanjenja obima
privatizacije.
U nekoliko posljednjih godina ostvaren je veoma ograniĉeni obim prodaje
kapitala i imovine (odnos knjigovodstvene vrijednosti i ostvarene cijene) :
 2007. godine – 32.353.206 KM i ostvarena cijena od 17.685837 KM;
 2008. godine – 20.409.735 KM i ostvarena cijena od 13.602656 KM;
 2009. godine - 12.104.151 KM i ostvarena cijena od 7.640.896 KM
 2010. godine – 22. 200.382 KM i ostvarena cijena od 11.910.876 KM.
Ovo su ukupni privatizacijski rezultati za jedanaest (11) agencija u Federaciji
BiH i u ove rezultate ukljuĉeni su efekti prodaje imovine kod koje prihod od
prodaje pripada preduzeću.
Podaci upućuju na gotovo potpuni zastoj u privatizaciji drţavnog kapitala u
posljednjih ĉetiri do pet godina.
2 . PREGLED PREDUZEĆA ZA KOJA NADLEŢNOST U PRIVATIZACIJI IMA
AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
U Federaciji BiH za privatizaciju je preostalo ca. 390 neprivatizovanih ili
parcijalno privatiziranih preduzeća.
Taj broj moţe biti povećan promjenom statusa znaĉajnog broja javnih
ustanova (npr. apoteke, banjska ljeĉilišta, javno informisanje, kultura, sport itd.).
Prema sadašnjem stanju neprivatizirane su sljedeće grupe preduzeća:
 Preduzeća iz komunalnog sektora;
 Veterinarske stanice;
 Elektronski mediji;
 Komercijalna preduzeća iz nadleţnosti kantonalnih agencija (u najvećem
broju neaktivna preduzeća i komercijalna preduzeća iz nadleţnosti
Agencije za privatizaciju u Federaciji;
 Elektroenergetski sektor;
 Sektor telekomunikacija;
 Preduzeća sa spornom i dvojno iskazanom imovinom, te brojna
neaktivna preduzeća.
6

Ostala preduzeća izuzeta iz privatizacije.
U Planu privatizacije i programu rada Agencije za 2011. godinu, dat je
pregled preduzeća koja su po razliĉitim osnovama u nadleţnosti Agencije, sa
osnovnim karakteristikama privatizacijskog statusa.
2.1. Nadleţnost po osnovu ĉlana 3. Zakona o
privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH
U skladu sa ĉlanom 3. Zakona o privatizaciji preduzeća, Vlada
Federacije BiH je donijela Odluku o metodama, rokovima i nadleţnoj agenciji
za privatizaciju preduzeća iz oblasti elektroprivrede, prometa i veza (osim
cestovnog prijevoza), vodoprivrede, eksploatacije ruda i šuma, javnog
informisanja, igara na sreću, industrije naoruţanja, vojne opreme, veterinarske
djelatnosti i komunalnih djelatnosti (“Sluţbene novine FBiH”, br.11/99, 37/00,
49/01, 73/06, 6/07 i 86/08).
Zbog brojnih promjena u sadrţaju Odluke, Agencija za privatizaciju u
Federaciji BiH je, prema odredbama Zakona o privatizaciji preduzeća u
Federaciji BiH, u 2010. godini, pokrenula aktivnosti na donošenju nove odluke,
koja nije usvojena na 121. sjednici Vlade Federacije BiH.
Prema pomenutom ĉlanu i navedenoj odluci, Agencija za privatizaciju u
Federaciji BiH nadleţna je za privatizaciju slijedećih preduzeća:
R.br.
1.
Preduzeće
JP Elektroprivreda BiH
d.d. Sarajevo
JP „Elektroproprivreda HZ
HB“ d.d. Mostar
2.
3.
JP BH Pošte d.o.o.
Sarajevo
4.
JP Hrvatske pošte d.o.o.
Mostar
JP BH Telecom
d.d. Sarajevo
5.
6.
JP Hrvatske
telekomunikacije
d.d. Mostar
7.
BNT TMH d.d.
Novi Travnik
Opis aktivnosti
U skladu sa strategijom razvoja elektro- energetskog sektora
u Federaciji BiH, realizuje se Akcioni plan restrukturiranja,
odnosno Odluka o prenosu udjela Federacije BiH u
rudnicima uglja u Federaciji BiH na JP „Elektroprivreda BiH“
d.d. Sarajevo (Sl. novine Federacije BiH 4/09 i 47/09).
Realizacijom ove odluke obustavljene su sve privatizacijske
aktivnosti.
U dokumentima Vlade Federacije BiH utvrĊen je strateški
interes Federacije BiH za ova preduzeća.
Privatizacija ovih preduzeća treba biti voĊena po posebnim
propisima.
Prema opredjeljenju Vlade Federacije BiH ova preduzeća
nisu predmet privatizacije u narednom periodu.
Prema opredjeljenju i principima sa 114. sjednice Vlade FBiH
ova preduzeća nisu predmet privatizacije u narednom
periodu.
Prema dopisu Federalnog ministarstva prometa i
komunikacija broj 07/2-02-2139/10 od 25. 10. 2010. godine
potrebno planirati prodaju preostalog drţavnog kapitala.
7
TRZ Hadţići d.o.o. Hadţići
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
„Binas“ d.d. Bugojno
UNIS Ginex d.d. Goraţde
„Igman“d.d. Konjic
„Pretis“ d.d Vogošća
„Unis Pretis“ d.o.o.
Vogošća (Alatnica)
„Unis-Group“ d.o.o.
Vogošća
„ZRAK“ d.d. Sarajevo
PS Vitezit d.o.o. Vitez
JP Vazduhoplovni zavod
„Orao“ d.o.o. Rajlovac
JP Ţeljeznice FBiH d.o.o.
Sarajevo
RTV FBiH Sarajevo
20.
JP B&H Airlines d.o.o.
Sarajevo
21.
„BH GAS“ d.o.o. Sarajevo
22.
23.
24.
24.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
RMU „Kakanj“ d.o.o.
Kakanj
RMU „Breza“ d.o.o.
Breza
RMU „Zenica“ do.o.
Zenica
Rudnik „Graĉanica“ d.o.o.
G,. Vakuf-Uskoplje
RMU „Abid Lolić“d.o.o.
Travnik-Bila
Rudnici „Kreka“ u Tuzli
d.o.o. Tuzla
JP RMU „ĐurĊevik“ d.o.o. u
ĐurĊeviku
RMU „Banovići“ d.d.
Banovići
JP „MeĊunarodni
aerodrom Sarajevo“ d.o.o.
Sarajevo
JP „MeĊunarodni
aerodrom Tuzla“ d.o.o.
Gornje Dubrave Ţivinice
JP „MeĊunarodna zraĉna
luka-Aerodrom Mostar“
d.o.o. Mostar
Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prenosu dionica i
udjela Federacije BiH u privrednim društvima iz oblasti
namjenske industrije Federacije BiH na privredno društvo
Unis Group“ d.d. Vogošća (Sl. novine Federacije BiH br.
47/09).
Do realizacije ove odluke obustavljene su sve privatizacijske
aktivnosti namjenske industrije, a koje se odnose drţavnog
kapitala, dok je nastavljena aktivnost prodaje predmeta iz
imovine preduzeća po uslovima male privatizacije.
Prema opredjeljenjima Vlade Federacije BiH nije predmet
privatizacije u narednom periodu.
Prema opredjeljenjima Vlade Federacije BiH nije predmet
privatizacije u narednom periodu.
Prema dopisu Federalnog ministarstva prometa i
komunikacija broj 07/2-02-2139/10 od 25. 10. 2010. godine
potrebno planirati prodaju preostalog drţavnog kapitala.
Prodaja nije moguća zbog odredbi ĉl.10 Ugovora o dokap.
do isteka ugovornog roka (2012. godine).
Odluka Vlade FBiH o odgaĊanju privatizacije na rok od pet
godina (do 26. 01. 2010. godina).
Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o prenosu udjela
Federacije BiH u rudnicima uglja u Federaciji BiH na JP
„Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo (Sl. novine Federacije
BiH 4/09 i 47/09).
Do realizacije ove odluke obustavljene su sve privatizacijske
aktivnosti.
Prenosom udjela na „Elektroprivredu BiH“ , prema vaţećim
privatizacijskim propisima privatizacija drţavnog kapitala u
rudnicima nije moguća.
RMU „Banovići“ d.d. Banovići nije obuhvaćen Odlukom o
prenosu udjela Federacije BiH na JP „Elektroprivreda BiH“
d.d. Sarajevo
Prema opredjeljenju Vlade Ferderacije BiH ova preduzeća
nisu predmet privatizacije u narednom periodu.
Nadleţnost u privatizaciji treba biti definisana.
8
2.2. Nadleţnost po osnovu ĉlana 11. Zakona o
privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH
Prema ĉlanu 11. Zakona o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH
(“Sluţbene novine FBiH”, br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 27/02,
33/02, 28/04, 44/04, 42/06 i 4/09), o naĉinu odnosno metodu privatizacije
odluĉuje Vlada nadleţna za upravljanje drţavnim kapitalom u tom preduzeću, a
postupak privatizacije u skladu sa ovim zakonom i odlukom nadleţne vlade
provodi agencija za privatizaciju kantona, odnosno Federacije BiH, zavisno od
toga koja vlada ostvaruje pravo upravljanja u tom preduzeću.
Prema ovom ĉlanu i Uredbi o vršenju ovlaštenja i obaveza organa FBiH
u privrednim društvima po osnovu drţavnog kapitala definirana je nadleţnost
Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH za privatizaciju slijedećih preduzeća
ĉija privatizacija nije okonĉana:
Preduzeće
R.b.
Napomena
Potrebno prethodno riješiti pitanje vlasništva nad
kapitalom preduzeća (revizijom utvrĊen 100% drţavni
kapital, a bivše ĉlanice Holdinga privatizirane sa
iskazanim udjelom u kapitalu ovog preduzeća
Do sada je privatizacija preostalog drţavnog kapitala
Fabrika duhana Sarajevo odlagana zbog nejasnih opredjeljenja Vlade.
d.d. Sarajevo
Zakonom definisane odluke o izuzimanju iz privatizacije
nisu donošene.
Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu
SODASO Holding d.d.
Zbog veoma lošeg ekonomsko-finansijskog stanja
Tuzla
pokrenut steĉaj.
„Terminali Federacije“
Odlukom o osnivanju Društva privatizacija se odgaĊa
d.o.o. Sarajevo
za 10 godina.
Nakon registracije JVC „Krivaja 1884“, ĉiji je jedan od
IP „Krivaja“ d.d.
osnivaĉa IP „Krivaja“ d.d. Zavidović za „ostatak“ Krivaje
Zavidovići
treba programirati steĉaj.
Status 30% udjela IP „Krivaja u „Krivaji 1884“ treba biti
posebno rješavan.
„Aluminij“ d.d. Mostar
Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu
„Bosnalijek“ d.d. Mostar Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu
„Fabrika duhana
Realizovano pet neuspješnih prodaja.
Mostar“ d.d. Mostar
Potrebno programirati steĉaj.
JP „Remontni zavod
Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu
Travnik“ d.d. Travnik
1. Holding preduzeće
„Putevi BiH“ Sarajevo
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
9
2.3. Nadleţnost po osnovu ĉlana 6. Zakona o agenciji za privatizaciju:
a) Preduzeća koja imaju imovinu na više kantona:
R.br.
Preduzeće
1. JP „Ceste“ d.d. Mostar
2. FIP d.d. Mostar,
Mostar
3. AFIP d.d. Sarajevo,
Sarajevo
4. „Agrokomerc“ d.d.
Velika Kladuša
5. „Sarajevo osiguranje“
d.d. Sarajevo
6. Energopetrol d.d.
Sarajevo
7. „Ţeljezara Zenica“
d.o.o.Zenica
8. „Energoinvest“ d.d.
Sarajevo
9. „Hidrogradnja“ d.d.
Sarajevo
10. „KTK“ d.d.
Visoko
11. „Šipad Export- Import“
d.d. Sarajevo
12. „Unis-udruţena metalna
industrija“ d.d.
Sarajevo
Napomena
Prema opredjeljenju Vlade Federacije BiH preostalih
51% drţavnog kapitala nije predmet privatizacije u
narednom periodu.
Potrebno prethodno riješiti status imovine.
Potrebno prethodno riješiti status imovine.
Zbog ukupne situacije u ovom preduzeću, Vlada FBiH
ocijenila je da se treba donijeti zakon o „Agrokomercu“.
Ovo je jedino osiguravajuće društvo u BiH koje ima
drţavnog kapitala i to manjinski udio. Nejasni su razlozi
Vlade za višegodišnje odustajanje od privatizacije i
odluka da umjesto prodaje uĉestvuje u dokapitalizaciji.
Ukljuĉeno u Plan privatizacije za 2012. godinu
Zbog stanja na berzi i nejasnog statusa ugovora o
dokapitalizaciji od strane Ina–Mol, prodaja preostalog
drţavnog kapitala do sada odgaĊana.
Uz pretpostavku da će problemi sa ispunjenjem
ugovornih obaveza biti riješeni preduzeće je uvršteno u
Plan za 2011. godinu.
Potrebno prethodno riješiti pitanje sporne imovine sa
Mittal Steel-om i pitanje potraţivanja od drţave u
iznosu cca. 50 mil. KM nastalog pri formiranju
zajedniĉke firme BH Steel-a za što je traţena pomoć
od resornog ministarstva i ministarstva finansija.
Preduzeće uvršteno u Plan za 2012. godinu.
Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno
naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću.
Preduzeće uvršteno u Plan za 2011. godinu.
Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno
naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću
Preduzeće je u izrazito teškoj ekonomsko – finansijskoj
situaciji. Ocijenjeno je da je moguća prodaje imovine ili
kapitala tehno-ekonomskih cjelina.
Preduzeće uvršteno u Plan za 2011. godinu.
Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno
naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću
Preduzeće uvršteno u Plan za 2011. godinu.
Potrebna Odluka Vlade FBiH o metodu odnosno
naĉinu privatizacije drţavnog kapitala u preduzeću
10
b) Preduzeća koja u svojim poĉetnim bilansima iskazuju djelimiĉno ili u
cjelini ista prava i obaveze i isti kapital:
R. br.
1.
Preduzeće
HTP „Sunĉana obala“
d.o.o. Neum
2.
UTP „Odmaralište“
d.o.o. Neum
Napomena
Nakon presude Kantonalnog suda u Mostaru i
revizije Vrhovnog suda u FBiH odbijeni su
tuţbeni zahtjevi tuţitelja „Solana“ d.d. Tuzla.
Preduzeće brisano iz sudskog registra.
Radi se o neaktivnom preduzeću, jer je imovina
preduzeća na kojoj je formirano preduzeće
predmet pasivnog podbilansa privatiziranog
preduzeća „Feroelektro“ d.d. Sarajevo.
Federalno pravobranilaštvo vodi postupak za
povrat imovine na kojoj je formirano
preduzeće UTP „Odmaralište „ d.o.o. Neum.
3.
“Tvornica kartona i
ambalaţe” d.o.o. Cazin
4.
“Pan papirna industrija”
d.d. Ĉitluk
5.
HUTP „Salus Hotel Stela“
d.o.o. Neum
6.
HTP “Zenit – Bro”
d.o.o. Neum
Pokrenut postupak likvidacije preduzeća.
Vodi se spor protiv Zakljuĉka Agencije o
pozicioniranju dvojno iskazane imovine/kapitala,
preduzeća „Pan-Papirna industrija“ d.d. Ĉitluk.
Nakon presude Kantonalnog suda u Mostaru i
revizije Vrhovnog suda u FBiH odbijeni su
tuţbeni zahtjevi tuţitelja „Polihem“ d.d. Tuzla.
Ovim su iscrpljeni svi pravni lijekovi.
Na Kantonalnom sudu u Sarajevu se vodi
upravni spor protiv Rješenja nadleţnog
federalnog ministarstva prema kojem je odbijena
ţalba Udruţenja dioniĉara „Polihem“ d.d. Tuzla.
Izvršen je upis u sudski registar u skladu sa
Rješenjem Agencije.Odrţana je konstituirajuća
sjednica Skupštine Društva.
Vlada Federacije BiH donijela Zakljuĉak da se
uradi ponovna revizija.
Presudom Kantonalnog suda u Mostaru odbijena
je ţalba tuţenog (HTP „Zenit.Bro“ d.o.o. Neum i
time potvrĊena prvostepena presuda općinskog
suda.
Time je i ţalba tuţitelja („Ţeljezara Zenica“ d.o.o.
Zenica) djelomiĉno uvaţena i osporena presuda
se djelomiĉno preinaĉava.
Na navedenu presudu uloţena je ţalba
Vrhovnom sudu Federacije BiH.
Privatizacijske
aktivnosti
preduzeća
sa
dvojno
iskazanom
imovinom/kapitalom uslovljene su okonĉanjem sudskih sporova.
11
3. PLAN PRODAJE PREDUZEĆA I IMOVINE
3.1. PRODAJA PREDUZEĆA
Prema Zakonu o privatizaciji preduzeća u Federaciji BiH prodaja
drţavnog kapitala (udjela i dionica) moţe se realizirati metodama tendera,
neposrednom pogodbom, prodajom drţavnih dionica putem berze i, u
odreĊenim sluĉajevima, prodajom kapitala po uslovima „male privatizacije“.
Plan privatizacije za 2011. godinu, u najvećoj mjeri je opredijeljen
sadrţajem privatizacijske ponude, odnosno preduzećima koja su, po razliĉitim
osnovama, u nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, njihovog
privatizacijskog statusa i njihovog ekonomsko – finansijskog, kadrovskog i
drugog stanja, te opredjeljenja Vlade Federacije BiH.
Ovo opredjeljenje crpi se iz dokumenta „Strategija razvoja Federacije BiH
za period 2010. do 2020. godine“ koji je uraĊen od strane Federalnog zavoda
za programiranje razvoja“ i Ekonomskog instituta Tuzla.
Vlada Federacije BiH usvojila je ovaj dokument Zakljuĉkom V. broj
811/10 od 21. 09. 2010. godine objavljenim u „Sluţbenim novinama Federacije
BiH“, broj 62/10.
TakoĊer, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, u avgustu 2010.
godine, dopisom od resornih ministarstava traţila izjašnjenje o prijedlozima za
Plan 2011. godine. Dobijeno je mišljenje samo od federalnog Ministarstva
prometa i komunikacija kojim se predlaţe privatizacija JP „Ţeljeznice BiH“ d.o.o
Sarajevo (ţeljezniĉki operater), JP „BH Airlines“ d.o.o. Sarajevo i JP „Hrvatske
telekomunikacije“ d.d. Mostar. Mišljenje je ukljuĉeno djelomiĉno i u plan
ukljuĉena prodaja samo 0,103% drţavnog kapitala u JP „Hrvatske
telekomunikacije“ d.d. Mostar.
Prodaja drţavnog kapitala u JP „Ţeljeznice Federacije BiH“ nije moguća
prije nego se izvrši odvajanje imovine infrastrukture koja nije predmet
privatizacije. Kod JP „BH Airlines“ d.d. Sarajevo privatizacija moguća tek po
isteku Ugovora o povećanju osnovnog kapitala društva i pristupanju novog
ĉlana (Turkish Airlines) jer, po ĉlanu 10. istog Ugovora, nije moguće vršiti
prenos udjela na treća lica bez saglasnosti ostalih strana do isteka ugovornog
roka (tri godine).
Istim ĉlanom je regulisano pravo Turkish Airlines-a da po isteku
ugovornog roka i prije privatizacije osnovnog kapitala Društva moţe izvršiti
dokapitalizaciju tako što, nakon dodavanja udjela Turkish Airlines, bude vlasnik
51 % kapitala Društva.
Preduzeća predviĊena za prodaju u 2011. godini razvrstana su prema
metodu prodaje sa osnovnim karakteristikama koje definiraju privatizacijsku
ponudu
12
3.1.1. Prodaja metodom tendera ili neposredne pogodbe u 2011. godini
R.b.
1.
Preduzeće
“Hidrogradnja”
d.d. Sarajevo
Ukupan
kapital
Državni
kapital (%)
Privatizacijske aktivnosti
70.756.714
47.406.998
(67,00)
Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva, Vlada
Federacije BiH je, na sjednici odrţanoj 26.04.2007. godine, donijela Odluka o
proglašenju neposredne pogodbe, neuspješnom, zbog niske ponuĊene cijene.
Potrebno je da Vlada Federacije BiH donese Odluku o odobravanju metoda
odnosno naĉina prodaje.
12.622.256
2.
„Šipad export - import“
d.d. Sarajevo
8.456.9125
(66,56)
Vlada FBiH donijela je odluku o prodaji 16 % kapitala preduzeća putem berze. U
skladu sa navedenom odlukom prodato je 5.088 dionica.
Daljnja prodaja putem berze je obustavljena zbog izrazito male trţišne cijene, pa
je potrebno pokrenuti prodaju preostalih 66,56% drţavnog kapitala.
U skladu sa Zakljuĉkom Vlade Federacije BiH, Agencija je uradila projektni
zadatak i odabrala revizorsku kuću, koja je na bazi ispravljenih finansijskih
izvještaja trebala uraditi korigovani PP i PBS i iste sa odlukom o usvajanju na
NO preduzeća dostaviti Agenciji na daljnje postupanje.
Revizorska kuća Orecons d.o.o. Zenica dostavila je program privatizacije i
korigovani poĉetni bilans stanja na dan 31.12.2009. godine.
U skladu sa navedenim Ugovorom društvo „Orecons“ d.o.o. Zenica će dostaviti i
Informacioni memorandum nakon odobravanja Programa privatizacije i
Korigovanog poĉetnog bilansa stanja na dan 31.12.2009. godine od strane
Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u Fedraciji Bosne i Hercegovine.
UOAPF je na svojoj 14. sjednici razmatrao Prijedlog navedene Odluke i donio
Zakljuĉak da se od preduzeća zatraţi i pripremi korigovani program privatizacije i
poĉetni bilans stanja preduzeća “Šipad Export Import” d.d. Sarajevo sa stanjem
na dan 31.12.2010. godine. Agencija je od preduzeća zatraţila da dostavi
korigovani PP i PBS sa stanjem na dan 31.12.2010. godine.
Vlada FBiH je na 162. sjednici odrţanoj 14.02.2011. godine donijela Zakljuĉak
da se putem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH obavi revizija privrednog
društva „Sidex Export Import“ u Frankfurtu u vlasništvu „Šipad Export Import“
d.d. Sarajevo i nakon razmatranja izvještaja razmotri davanje saglasnosti za
prodaju istog. Agencija je uputila dopis Vladi FBiH kojim traţi preispitivanje
navedenog Zakljuĉka, imajući u vidu visinu kapitala firme u Frankfurtu i troškove
revizije, a koja nije uslov za prodaju.
Potrebno je zauzeti stav oko utvrĊivanja datuma korigovanog PP i PBS,
13
3.
“Unis-udruţena
metalna industrija”
d.d. Sarajevo
48.377.383
(22.09.2010.g
odine)
24.672.490
(51,00)
imajući u vidu Zakljuĉak UOAPF-a (31.12.2010. godine) i Zakljuĉaka Vlade
Federacije BiH i mišljenje Federalnog ministarstva trgovine
Mostar
(31.12.2009. godine).
Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane
Vlade FBiH.
Po prijedlogu Agencije o odreĊivanju metoda odnosno naĉina prodaje u 2010.
godini Vlada se nije izjašnjavala.
S obzirom na neuspješnu prethodnu prodaju metodom tendera, prodaju
preostalog drţavnog kapitala od 51 % treba realizirati neposrednom pogodbom
uz definiranje minimalnih prihvatljivih uslova.
Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane
Vlade FBiH.
3.1.2. Plan prodaje dionica na berzi u 2011. godini
R.b.
1.
Preduzeće
„Energopetrol“
d.d.
Sarajevo
Ukupan
kapital
68.661.525
(stanje
30.06.2007.
godine)
Državni
kapital (% )
15.188.891
(22,12)
Privatizacijske aktivnosti
Uz uslov da se razriješi problem izvršenja ugovornih obaveza od strane
Ina Mola, opravdana je prodaja preostalog drţavnog kapitala prodajom
ukupnog paketa drţavnih dionica putem berze.
Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane
Vlade FBiH i plan prodaje dionica putem berze od strane UO APF-a.
14
3.1.3. Priprema preduzeća u 2011. godini a prodaja metodom tendera ili neposredne pogodbe u 2012. godini
R.b.
Preduzeće
1.
„Aluminij“
d.d. Mostar
2.
“Energoinvest”
d.d. Sarajevo
3.
“Remontni
zavod Travnik”
d.d. Travnik
Ukupan kapital
170.786.051
(stanje 31.12.2005.
godine)
Državni
kapital (%)
75.145.862
(44,00)
220.721.250
(stanje 30.06.2006.
godine)
147.897.500
(67,00)
5.088.690
(2009. godina)
2.595.232
(51,00)
Privatizacijske aktivnosti
Na prijedlog Komisije za pripremu i prodaju 88% kapitala “Aluminija” d.d.
Mostar, VFBiH je prodaju po javnom pozivu objavljenom 07.12.2006. godine,
proglasila neuspješnom i donijela Odluku o proglašenju tendera za prodaju
88% kapitala Aluminija d.d. Mostar neuspješnim V broj 482/10 od 01.juna
2010. godine.
Prema Zakljuĉku VFBiH , Agencija je pripremila Prijedlog Anexa 8 na
Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja izmeĊu VFBiH i “Aluminija” d.d.
Mostar kojim se rok vaţenja Sporazuma produţava za 12 mjeseci tj. do 08.
11. 2011. godine.
Uz usvajanje Anex-a 8. na Sporazum, potrebno je formirati novu
komisiju VFBiH i “Aluminija” te izvršiti pripremu preduzeća i prodaju
88% kapitala metodom tendera.
Predhodna tenderska prodaja okonĉana je poništenjem po odluci VFBiH.
Kod iskazanog interesa turske firme “Ĉalik” poslovodstvo preduzeća i
resorno ministarstvo nisu bili saglasni sa pokretanjem postupka prodaje.
Prema usmenom dogovoru sa FMERI treba planirati prodaju 51% drţavnog
kapitala i u drţavnom vlasništvu ostaviti 16%.
Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od
strane Vlade FBiH.
Imajući u vidu da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela Odluku o
stavljanju van snage rješenja o davanju ovlašćenja za vršenje proizvodnje,
remonta i prometa sredstava naoruţanja i vojne opreme privrednom društvu
„Remontni zavod Travnik“ d.d. Travnik V broj 111/2007 od 05.04.2007.
godine, stvoreni su uslovi za privatizaciju preduzeća.
Agencija za privatizaciju je nekoliko puta do sada, urgirala dostavu
korigovanog PP i PBS ali se rukovodstvo i uprava preduzeća oglušuju na
zahtjeve.
Sa ciljem da odgodi dostavu ovih dokumenata preduzeće je pokrenulo
nerealne i zakonski neutemeljene inicijative da se sa Vladom Federacije BiH
vode direktni razgovori radi prodaje drţavnog kapitala zaposlenim ili da se
preduzeće ponovo vrati u sektor proizvodnje i naoruţanja vojne opreme,
ĉime bi privatizacija bila obustavljena.
Vlada Srednjobosanskog kantona i ministar privrede u Vladi SBK-a odrţali
15
su sastanak sa ĉlanovima Nadzornog odbora i Uprave Remontnog zavoda
d.d. Travnik radi iznalaţenja najboljeg rješenja za privatizaciju 51% dionica
drţavnog kapitala. Na navedenom sastanku donesen je zakljuĉak da se
pokrene inicijativa o pripajanja preduzeća „Remontni zavod“ d.d. Travnik
privrednom društvu BH Telecom d.d. Sarajevo. Imajući u vidu naprijed
navedeno Agencija je dokumentaciju u vezi pripajanja zajedno sa
informacijama o neizmirenim plaćama i neizmirenim obavezama po osnovu
doprinosa za zdravstveno osiguranje dostavila Federalnom ministarstvu
energije, rudarstva i industrije, kao resornom ministarstvu radi davanja stava
po pitanju navedene dokumentacije, kao i po pitanju privatizacije preduzeća
„Remontni zavod“ d.d. Travnik.
Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od strane
Vlade FBiH te putem resornog ministarstva zahtijevati izradu i usvajanje
korigovanog PP i PBS.
3.1.4. Priprema u 2011. godini, prodaja dionica na berzi u 2012. godini
Državni
R.b.
Preduzeće
Ukupan kapital
Privatizacijske aktivnosti
kapital (% )
1.
„Sarajevo –
osiguranje“
d.d.
Sarajevo
57.932.912
(kapital nakon
dokapitalizacije
2008.godina)
26.351.457
(45,49)
“Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo je jedino osiguravajuće društvo
koje ima drţavnog kapitala (manjinski udio).
Predhodni prijedlozi odluke o naĉinu odnosno metodu prodaje
drţavnog kapitala, neoĉekivano su završili suprotnim postupkom
dokapitalizacije u kome je uĉestvovala i VFBiH .
S obzirom na manjinsko drţavno vlasništvo i interes da se obezbijedi
strateški partner i najpovoljnija cijena, najpovoljniji metod je prodaja
ukupnog paketa drţavnih dionica putem berze.
VFBiH nije se izjašnjavala o dostavljenim prijedlozima.
Iste efekte moguće je postići prodajom kapitala metodom
neposredne pogodbe.
Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od
strane Vlade FBiH i plan prodaje dionica putem berze od strane UO
APF-a.
16
2.
“Bosnalijek”
d.d.
Sarajevo
78.299.870
(stanje 2009.
godine)
15.077.240
(19,25)
Na prijedlog Agencije za privatizaciju FBiH, VFBiH je usvojila Odluku
o naĉinu, odnosno metodu privatizacije drţavnog kapitala u
preduzeću “Bosnalijek d.d. Sarajevo (Sl. novine FBiH br. 26/10).
Po uslovima iz Odluke realizovana je vanredna aukcija za prodaju
ukupnog broja od 1.507.724 dionice po poĉetnoj prodajnoj cijeni od
23,05 KM, koja je bila neuspješna.
Mogućnost ponovne prodaje se osporava zbog odredbi ĉl. VI Odluke
kojom se, sa kupcem dionica, nalaţe potpisivanje ugovora o razvoju
djelatnosti “Bosnalijeka”.
Potrebno je da Vlada FBiH usvoji novu odluku o prodaji
(postojeću odluku staviti van snage) i UO APF-a usvoji plan prodaje
dionica putem berze, bez obaveze potpisivanja ugovora.
3.
„Fabrika duhana
Sarajevo” d.d.
Sarajevo
128.171.200
(stanje 2009.
godine)
51.153.126
(39,91)
S obzirom na manjinsko drţavno vlasništvo i interes da se obezbijedi
strateški partner i najpovoljnija cijena, najpovoljniji metod je prodaja
ukupnog paketa drţavnih dionica putem berze.
Potrebno je usvojiti Odluku o metodu odnosno naĉinu prodaje od
strane Vlade FBiH i plan prodaje dionica putem berze od strane UO
APF-a.
17
3.2. PRODAJA PREDUZEĆA SA SPORNOM IMOVINOM/KAPITALOM
Poĉetkom procesa privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine pojavio
se problem dvojno iskazane imovine/kapitala nastao kao posljedica ratnih
dešavanja i formiranja
novih preduzeća na imovini drugih preduzeća.
Navedena preduzeća priznata su po Zakonu o priznavanju javnih isprava i u
nadleţnosti su dvije kantonalne agencije/kantona. Priprema predmetnih
preduzeća odvijala se vrlo oteţano, odnosno bila je u potpunosti zaustavljena.
U cilju rješavanja navedene problematike, Upravni odbor APF je donio
Odluku o objedinjenoj listi preduzeća iz nadleţnosti Agencije za privatizaciju u
Federaciji BiH („Sluţbene novine Fedracije BiH“, br.13/02) u koju su ukljuĉena i
preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom /kapitalom i to:
1. “TKA” Cazin-pokrenut likvidacioni postupak
2. “Cartonprint” Stolac-privatizirano
3. UTP” Sunĉana obala” Neum-sudski spor
4. “Borac-Uskoplje” G. Vakuf-tuţba za raskid kupoprodajnog ugovora
5. “Borac-Katarina” Jajce-tuţba za raskid kupoprodajnog ugovora
6. “Hotel “Zenit-Bro”Neum-sudski spor
7. HTP” Stella Salus” Neum-sudski spor
8. “Pan-Papirna industrija“ Ĉitluk-sudski spor
9. „Energopetrol“ d.o.o Mostar/“Petrol“ d.d. Ljubuški-u toku utvrĊivanje
vlasniĉke strukture, i
10. UTP „Odmaralište“ Neum-neaktivno preduzeće
Prodaja drţavnog kapitala kao i ostale privatizacijske aktivnosti preduzeća
sa dvojno iskazanom imovinom /kapitalom u 2011. godini su uslovljene
okonĉanjem sudskih sporova.
Preduslov za privatizaciju preduzeća sa dvojno iskazanom imovinom
/kapitalom je ukljuĉivanje resornih ministarstava u cilju definisanja, odnosno,
pozicioniranja sporne imovine od ĉega će zavisiti nastavak i dinamika aktivnosti
Agencije. Navedene aktivnosti Agencija će voditi u skladu sa vaţećim
zakonskim i podzakonskim propisima iz oblasti privatizacije, sa ciljem:
- postizanja sporazuma izmeĊu zainteresiranih strana,
- izdavanja zakljuĉka kojim se nalaţe preduzimanje radnji u skladu sa
Pravilnikom,
- rješavanja po ţalbama na zakljuĉak,
- odabira revizorske kuće za utvrĊivanje iznosa i strukture kapitala,
- saradnje sa preduzećima za koja je uraĊena revizija, a u cilju pripreme
programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja,
- odobravanja programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja,
- eventualne objave javnog poziva.
18
3.3. PRODAJA POD USLOVIMA MALE PRIVATIZACIJE
Planiran je nastavak prodaje u postupku male privatizacije u skladu sa
ĉlanu 26. stav 1. taĉka 2. i 3. Zakona o privatizaciji preduzeća, (“Sluţbene
novine Federacije BiH”, br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 61/01, 33/02,
28/04, 44/04 42/06 4/09) i Odluci Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u
Federaciji BiH o neposrednoj pripremi i provedbi male privatizacije, koji definišu
obavezu preduzeća da privatiziraju dijelove preduzeća ili imovinu preduzeća
ĉija je preteţna djelatnost trgovina, ugostiteljstvo, usluge ili cestovni prevoz,
odnosno dijelove ili imovinu preduzeća koji nisu uvjet obavljanja njihove
osnovne djelatnosti ili se ne koriste.
Strategija Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH je podrţati i inicirati
implementaciju male privatizacije. Agencija planira staviti akcenat na nastavak
prodaje imovine, dionica i udjela preduzeća u postupku male privatizacije, s
obzirom da je mala privatizacija vid restrukturiranja preduzeća koja su predmet
privatizacije. Agencija će inicirati i insistirati da preduzeća izvrše analizu i
predloţe prodaju predmeta za malu privatizaciju, s obzirom da sredstva
ostvarena prodajom u maloj privatizaciji pripadaju prodavcu (preduzeću) i sluţe
za restrukturiranje preduzeća i izmirenje obaveza prema drţavi. Agencija na
ime troškova prodaje u maloj privatizaciji zadrţava 5% od kupoprodajne cijene,
te je planiran prihod po ovom osnovu u iznosu od 300.000,00 KM.
S obzirom da je prodavac imovine u postupku male privatizacije preduzeće,
a prodaju provodi nadleţna agencija, te da odluku o prodaji donosi nadzorni
odbor preduzeća, nije moguće planom definirati predmete prodaje niti metod
prodaje. Planirana je prodaja imovine, dionica i udjela preduzeća u postupku
male privatizacije za preduzeća koja su već iskazala interes: Ţeljezara Zenica,
KTK Visoko, Elektropirvreda HZ HB, Pretis dd Vogošća, Zrak Sarajevo i drugi
koji iskaţu interes i pripreme predmete za prodaju.
4. PRIVATIZACIJSKI I EKONOMSKO - FINANSIJSKI STATUS
PREDUZEĆA IZ PLANA PRIVATIZACIJE ZA 2011. GODINU
4.1. „ALUMINIJ“ d.d. Mostar
Osnovni podaci o preduzeću
Društvo Aluminij d.d. Mostar osnovano je 1977. godine, integrisanjem
proizvodnje glinice i rudnika boksita. Proizvodnja glinice i aluminija je poĉela
1981. godine i ukljuĉivala je: sirove, peĉene i zaljevene anode, elektrolizu,
transfomacijsku stanicu, ljevaonicu, obradu otpadnog gasa i dodatnu opću i
tehniĉku opremu i postrojenja.
Ukupan kapacitet proizvodnje svih vrsta anoda je bio ca. 200.000
tona/godinu. Kapacitet ljevaonice bio je 92.000 tona/godini osnovnog aluminija i
aluminijevih legura u obliku malih ingota, t-ingota, blokova, trupaca, i ţice.
Prije rata u BiH, kapacitet tvornice je dostigao 94.000 tona/godini visoko
kvalitetnih aluminijskih proizvoda što je tvornicu stavilo meĊu veće proizvoĊaĉe
aluminija u svijetu.
19
U periodu izmeĊu 1992. i 1996., Društvo je bilo teško pogoĊeno ratom u
Bosni i Hercegovini. Postrojenja su bila znaĉajno oštećena, a proizvodnja
obustavljena sve do 1997. godine, kada su neki od segmenata proizvodnje bili
revitalizirani.
Nakon rata u BiH, u Aluminiju je donesena strateška odluka da se
odustane od proizvodnje glinice i ista nadomjesti od eksternih proizvoĊaĉa,
uglavnom uvoznog porijekla.
Tokom 2001. i 2002. godine napravljena je potpuna modernizacija
elektrolize i ljevaonice implementacijom najnovijih tehnoloških rješenja. Konaĉni
rezultat modernizacije je ukljuĉivao povećanje proizvodnje aluminija na ca
140.000 tona/godini, smanjenje troškova sirovog materijala i energenata,
produţenih perioda korištenja anoda, sposobnost proizvodnje 70.000 tona
trupaca godišnje, blokova velikih dimenzija, i poboljšanje u vezi ekoloških
uĉinaka i radnog okruţenja.
U 2006. godini, proizvedeno je i prodano 136.000 tona aluminijskih
proizvoda, sa prodajom uglavnom na meĊunarodnim trţištima.
Aluminijevi proizvodi su poznati na regionalnim trţištima (Bosna i
Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija), kao i na zapadnoevropskom trţištu.
U 2006. godini, 49 % gotovih proizvoda su prodati švicarskoj kompaniji
Glencore kao najvaţnijem klijentu Aluminija d.d. a dok je, preraĊivaĉima u
Hrvatskoj prodano 33,5% od godišnje proizvodnje.
Obim prodaje u Bosni i Hercegovini iznosi ca. 14 % od ukupne prodaje.
Aluminij d.d. Mostar je u 2010. godini završio investiciju (izgradnja nove tvornice
anoda i dodatne modernizacije i uvoĊenja novih tehnologija. Vrijednost cijelog
projekta iznosi 80 milijuna KM.
Rekonstrukcija postrojenja elektrolize podrazumijeva podizanje snage
elektriĉne energije na 185 kA.
Na postrojenjima ljevaonice, se ugraĊuju nove peći i linije za lijevanje i
rezanje proizvoda od aluminija ĉime se preduzeće svrstava u jednog od šest
najmodernijih proizvoĊaća aluminija u svijetu.
Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura
Na bazi Polaznih osnova za rješavanje spornih pitanja izmeĊu Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar, koje je usvojio
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine izraĊen je, i na Vladi Federacije
Bosne i Hercegovine, usvojen „Sporazum o rješavanju spornih pitanja izmeĊu
Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Aluminija d.d. Mostar“.
Sporazumom je, izmeĊu ostalog, utvrĊena sporna vlasniĉka struktura
ukupnog kapitala Aluminij d.d. Mostar. Komisija za prodaju je raspisala javni
predpoziv zainteresiranim kompanijama s meĊunarodnim referencama u
proizvodnji i preradi aluminija, za dostavljanje neobavezujućih ponuda, sa
rokom za dostavu ponuda do 23. 04. 2007. godine. U drugoj fazi procesa, od
kompanija pozvanih na obavljanje dubinskog snimanja je zatraţeno da do 24.
09. 2007. godine dostave svoje obavezujuće ponude za kupnju 88% kapitala
Aluminija.
20
Na osnovu vrednovanja prispjelih ponuda (tri ponuĊaĉa), od strane
Komisije, Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o odabiru najuspješnijeg
ponuĊaĉa – Konzorcij Glencore Internat. AG, Feal d.o.o i Dalekovodi d.o.o.
Zagreb („Sluţbene novine FBiH“, broj 96/07). Prema ponudi, koja se od strane
izabranog ponuĊaĉa, dovodi u pitanje, prodajom bi se postigla cijena od 130
miliona eura, od ĉega 50% predstavlja cijenu za drţavni kapital iz koje bi se,
jednim dijelom, izmirivale obaveze iz Sporazuma (investiranje u ekološke
projekte društva, uvezivanje radnog staţa i obeštećenje radnika).
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Komisije, do sada, usvojila sedam
(7) Anex-a po kojima se rok vaţenja Sporazuma, odnosno rok za okonĉanje
postupka prodaje produţavao za razliĉite periode.
Parlament Federacije BiH je Zakljuĉkom od 02. 06. 2009. godine naloţio
Vladi Federacije BiH da u roku od 30 dana okonĉa postupak prodaje 88%
kapitala „Aluminija“ u skladu sa postojećim Sporazumom.
I pored pismene obavijesti odabranog ponuĊaĉa da odustaje od
elemenata iz ponude, Vlada Federacije BiH je tek na 145. sjednici, odrţanoj 01.
06. 2010. godine, na prijedlog Komisije, donijela Odluku V. broj 482/10 o
proglašenju tendera za prodaju 88% kapitala Aluminija, neuspješnim.
Na prijedlog Komisije Vlada je na istoj sjednici usvojila Aneks 7. na
Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja izmeĊu Vlade Federacije BiH i
Aluminija d.d. Mostar kojim se rok za realizaciju po sporazumu produţava do
08. 11. 2010. godine.
S obzirom da ni u tom periodu nisu pokrenute bilo kakve aktivnosti za
ponovno pokretanje prodaje, po Zakljuĉku Vlade naloţeno je da Agencija uradi
Prijedlog Anexa 8 na Sporazum po kome se vaţenje Sporazuma produţava za
12. mjeseci tj. do 08. 11. 2011. godine.
Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća
Stavke iz GO
2007
2008
u KM
2010
2009
Stalna sredstva
Tekuća sredstva
Gubitak iznad visine kap.
UKUPNA AKTIVA
238.018.442
127.575.423
272.700.267
129.944.741
218.358.554
93.709.078
177.984.423
119.200.458
365.593.865
402.645.008
312.067.632
297.184.881
Kapital
Dugoroĉne obaveze
Kratkoroĉne obaveze
Ukupna pasiva
207.954.989
77.511.478
80.127.398
365.593.865
229.852.635
88.784.579
84.007.794
402.645.008
188.784.193
29.758.854
93.524.585
312.067.632
175.399.735
20.994.053
100.791.093
297.184.881
UKUPAN PRIHOD
UKUPAN RASHOD
Neto dobit/gubitak za
period
619.728.213
594.022.295
620.701.022
606.126.606
382.401.277
423.469.719
517.020.102
530.404.560
25.705.918
14.574.416
918
926
Broj zaposlenih
- 41.068.442 -13.384.458
913
902
21
"Aluminij" d.d. Mostar je suosnivaĉ u društvu FE-AL d.o.o. Mostar sa
visinom uloga od KM 1,819.000,00 odnosno 9,5 % od ukupnog kapitala.
4.2. „HIDROGRADNJA“ d.d. Sarajevo
Osnovni podaci o preduzeću
Preduzeće je osnovano 1947. godine kao Zemaljsko graĊevinsko
preduzeća Bosne i Hercegovine „Hidrogradnja“.
Predmet poslovanja preduzeća je:
1. IzvoĊenje svih vrsta hidrotehniĉkih radova (brane, vodoregulacije, vodosnabdijevanje, kanalizacioni sistemi, preĉišćavanje voda ...).
2. IzvoĊenje graĊevinskih radova u oblasti niskogradnje (putevi, ţeljeznice,
mostovi, tuneli...).
3. Projektovanje i nadzor za sve vrste hidrotehniĉkih i graĊevinskih radova.
4. Proizvodnja kamenih granulata, betona i betonskih prefabrikata.
5. Usluge remonta i transporta u graĊevinarstvu.
“Hidrogradnja” je u preko pola stoljeća poslovanja na domaćem i
inozemnom trţištu stekla reputaciju svjetski renomirane firme u gotovo svim
oblastima graditeljstva.
Aktivnosti i rezultati su, „Hidrogradnji“ obezbijedile visoko mjesto na ENR
listama.
Tako je 1996. godine, „Hidrogradnja“ rangirana na šesto mjesto od deset
vodećih graĊevinskih kompanija na srednjeistoĉnom trţištu, a 1990. godine je
zauzela osmo mjesto na listi vodećih u graĊevinskoj oblasti.
Već 1958. godine „Hidrogradnja“ otpoĉinje svoje privredne aktivnosti u
inostranstvu (Liban) i iste ubrzano proširuje i uvećava, da bi 1987. godine u
kooperaciji sa „Enkom“ Turska i „Bechtel“ USA ugovorila radove na izradi brane
Bekhme u Iraku u vrijednosti 1,5 milijardi USD. Projekat je, zbog rata u Zalivu,
obustavljen.
Rat u BiH je uzrokovao ogromna ratna razaranja i gubitak trţišta ali je,
zahvaljujući kadrovskom potencijalu „Hidrogradnja“ sanirala sve štete, obnovila
proizvodnju i realizirala brojne projekte u zemlji i inostranstvu.
Trenutno „Hidrogradnja“ ima svoje pogone u Libiji, Njemaĉkoj i Hrvatskoj.
Poslovanje „Hidrogradnje“ odvija se u okviru pet (5) poslovnih jedinica:
- Domaće graĊevinarstvo;
- Kamenolomi (proizvodnja graĊevinskih materijala);
- „Sigma“- proizvodnja graĊevinskih proizvoda i usluge;
- Remontne radionice i transport;
- MeĊunarodni graĊevinski projekti (pogoni u Libiji, Njemaĉkoj i Hrvatskoj).
U nekoliko posljednjih godina, posebno pojavom globalne finansijske krize
koja je u najvećoj mjeri pogodila graĊevinarstvo, te nepovoljne vlasniĉke
strukture (većinsko drţavno vlasništvo) preduzeće ima veoma loše poslovne
rezultate i znaĉajno pogoršanje ekonomsko – finansijskog stanja.
22
Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura
Prema Rješenju Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine
o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa preduzeća
„Hidrogradnja“ d.j.l. Sarajevo, struktura kapitala iskazana u Aktivnom
podbilansu na dan 31.12.1999. godine je slijedeća:
- drţavni kapital..................49.353.103,40 KM ili 69,75%
- privatni kapital .................21.403.611,01 KM ili 30,25%
- Ukupan kapital.................70.756.714,41 KM ili 100,00%
U obnovljenom postupku, Odlukom Upravnog odbora Agencije za
privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine izmijenjen je metod prodaje i
utvrĊeno da će se prodaja drţavnog kapitala izvršiti kombinovanim metodom i
to:
 67,00 % ukupnog kapitala ili 47.406.998,40 KM metodom tendera

2,75 % ukupnog kapitala ili 1.946.102,00KM metodom javne ponude
dionica.
Po uspješno okonĉanom javnom upisu dionica preduzeću je izdato Rješenje
o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar.
Prvi Javni poziv za nadmetanje putem meĊunarodnog otvorenog tendera
objavljen je 22.11.2002. godine. Tender je 12.03.2003. godine proglašen
neuspješnim, jer jedina dostavljena ponuda nije bila formalno ispravna.
Radnici-dioniĉari su 04.02.2003. godine podnijeli tuţbu radi utvrĊivanja
privatnog dioniĉkog kapitala i neosnovanog bogaćenja (visina spora
20.000.000 KM) protiv Federacije BiH, Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH
i Vlade Federacije BiH. Presudom Općinskog suda u Sarajevu od 11.08.2006.
godine odbijen je tuţbeni zahtjev. Tuţitelj je 19.09.2006. godine uloţio ţalbu,
tako da je postupak još uvijek u toku.
Ponovni Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala metodom neposredne
pogodbe objavljen je 13.10.2006. godine.
Od ĉetiri formalno-pravno ispravne ponude kao najpovoljnija proglašena je
ponuda Konzorcija kojeg su ĉinili TitašTroprak A.Š. Istanbul, Gradis d.d. Celje,
Gradis Engineering d.o.o. Zagreb i Ortaĉka grupa menadţmenta i radnika
„Hidrogradnje“. Elementi iz ponude su bili 9 miliona KM za cijenu i 14,7 miliona
KM za investicije.
Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva, Vlada
Federacije BiH je, na sjednici odrţanoj 26.04.2007. godine, donijela Odluka o
proglašenju neposredne pogodbe neuspješnom, zbog izuzetno niske ponuĊene
cijene.
U skladu sa Planom APF-a za 2009. godinu, Agencija je putem resornog
ministarstva Vladi Federacije BiH dostavila Prijedlog odluke o odobravanju
metoda prodaje ovog preduzeća.
Vlada se, o ovom Prijedlogu, nije izjašnjavala.
U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za 2010.
godinu, nakon prikupljanja mišljenja, Prijedlog odluke o naĉinu odnosno metodu
privatizacije ovog preduzeća je proslijeĊen Vladi Federacije BiH na odluĉivanje.
Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta je 12,5 KM.
Dionicama se trguje na SASE i kod ograniĉenog obima trgovanja.
Deset najvećih dioniĉara u društvu su:
23
1. Kanton Sarajevo („drţavno“ vlasništvo)................................. 67,02 %
2. UniCredit Bank d.d.MOSTAR..............................................
4,52 %
3. ZIF „BONUS“ d.d. Sarajevo.................................................. 2,69 %
4. Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina........................... 0,76 %
5. ZIF „MI-GROUP“ d.d. Sarajevo.............................................. 1,14 %
6. Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Mostar........................................ 1,58 %
7. AA Kapital Brokers d.d. Bihać................................................. 0,34 %
8. Barnjak Davor, Ilidţa................................................................ 0,36 %
9. Snagić S d.o.o. Hadţići.......................................................... 0,29 %
10. NLB TB dd Tuzla ................................................................... 0,30 %
Hidrogradnja u imovini iskazuje dionice u drugim preduzećima i to:
 IF Bosfin – 0,02%
 Pred. za sakupljanje sek. sirovina d.d. Vareš – 0,01%
 Sana d.d. Kljuĉ – 27%
 Unis Kovina d.d. Visoko – 0,60%
 Biokovo d.d. Vogošća – 020%
 Radava d.d. Fojnica – 42%
Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća
Stavke iz ZR
2007
2008
2009
Stalna sredstva
Tekuća sredstva
Gubitak iznad visine kap.
UKUPNA AKTIVA
43.356.252
101.456.418
39.715.203
93.982.211
144.812.670
Kapital
Dugoroĉne obaveze
Kratkoroĉne obaveze
Ukupna pasiva
UKUPAN PRIHOD
UKUPAN RASHOD
Neto dobit/gubitak za
period
Broj zaposlenih
u KM
2010*
133.697.414
41.733.367
89.380.204
905.210
132.018.781
31.890.413
77.166.984
109.057.397
71.436.531
9.814.723
63.561.416
144.812.670
69.713.799
1.229.952
62.753.663
133.697.414
66.549.270
904.878
64.564.633
132.018.781
61.689.651
1.203.576
46.164.170
109.057.397
96.133.064
95.586.028
71.710.769
71.626.366
56.541.138
60.608.842
47.179.287
51.063.392
547.036
84.403
- 4.067.704
1302
1219
1096
-3.844.105
744
983
24
4.3. „ENERGOINVEST“ d.d. Sarajevo
Osnovni podaci o preduzeću
Energoinvest d.d. Sarajevo posluje u kontinuitetu od 1951. godine , kada
je osnovan na osnovu Rješenja Vlade NR BiH. U proteklom periodu
Energoinvest je promijenio razliĉite oblike organizovanja, a usklaĊivanje statusa
Energoinvest d.d. sa Zakonom o privrednim društvima izvršeno je 30.03.2004.
godine.Osnovna djelatnost preduzeća je multidisciplinarni inţenjering
(projektovanje, proizvodnja, inţenjering, konsalting, istraţivanje i razvoj,
trgovina, zastupstvo i posredništvo, transfer tehnologije i znanja).
Organizacija Energoinvesta je preteţno sektorskog tipa sa naglaskom na
specijalizirane inţenjering djelatnosti i poslove od zajedniĉkog interesa kao
podrška inţenjering djelatnostima.
Energoinvest d.d.Sarajevo, je jedna od najuspješnijih i najuglednijih
multidisciplinarnih inţinjering kompanija, sa dominantnom izvoznom
orijentacijom, vodeća kompanija u BiH sa obimnom aktivnošću na polju
projektovanja i realizacije kompleksnih objekata u zemlji i inostranstvu.
Energoinvest uspješno odgovara na izazove svjetskog trţišta i
konkurencije. Energoinvestovi uposlenici su veoma motivirani da štite i razvijaju
vrijednosti sistema kompanije. Kompanija podstiĉe individualne kvalitete
uposlenih.
Kljuĉ uspjeha je u partnerskom radu sa klijentima obezbjeĊujući širok
spektar usluga od projektovanja, inţinjeringa, istraţivanja i razvoja, prenosa
tehnologije i znanja, zastupništva i financijskog upravljanja do isporuĉivanja
kompletnih rješenja kupcima u sljedećim oblastima:








Elektroenergetika
Dalekovodi
GraĊevinarstovo i arhitektura
Termoenergetska i procesna postrojenja
Automatika
Komunikacije
Nafta, gas i hemija
Zaštita okoline i iskorištenja vodenih potencijala
Svojim proizvodima i uslugama, Energoinvest se probio na gotovo sva
trţišta svijeta o ĉemu postoje znaĉajne referentne liste kao i objekti kapitalne
vrijednosti.
Trţišta su klasificirana:
 Tradicionalna na kojima je Energoinvest u kontinuitetu prisutan dugi niz
godina, (Libija, Irak, Alţir, Etiopija, Egipat, Meksiko, Malezija i Turska);
 Nova trţišta gdje se tek stvara trţišna pozicija;
 Trţišta na koja se Energoinvest pokušava vratiti nakon višegodišnjeg
odsustva uzrokovanog okolnostima nastalim kao posljedicom dogadjaja
u BiH i procesa na svjetskoj sceni vezanih za uspostavljanje novog
svjetskog poretka i globalizacije trţišta.
25
Sposobnost Energoinvesta da izvede kompletne projekte po sistemu “kljuĉ u
ruke” u roku i u okviru budţeta, donijela je kompaniji svjetsku reputaciju.
Energoinvest ima vlasništvo u 24 pravna lica sa raznim procentualnim
uĉešćem u vlasništvu.
Obim usluga iskazan kroz ukupan prihod preduzeća stalno raste.
Sa ca. 290 miliona KM u 2007. godini, ukupan prihod preduzeća u 2008.
godini narastao je na više od 388 miliona KM.
Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura
Rješenjem o odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa na
dan 31.12.1999. godine utvrĊen je ukupan kapital u iznosu od 239.320.306,08
KM sa slijedećom strukturom:
Drţavni kapital
226.793.400,00 KM
94,77 %
Privatni kapital
12.526.906,08 KM
5,23 %
Kroz javni upis dionica izvršena je prodaja 27,77 % (66.448.795,00 KM)
od ukupnog kapitala pa je, Rješenjem APF-a o odobravanju Korigovanog
programa privatizacije i poĉetnog bilansa, utvrĊena struktura upisanog kapitala
na dan 30.06.2006. godine:
Drţavni kapital
147.897.500,00 KM
67,00 %
Privatni kapital
72.823.525,00 KM
33,00 %
Ukupno
220.721.025,00 KM 100,00 %
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, 24. 01. 2005. godine donijela
Odluku o odreĊivanju metoda privatizacije kapitala u preduzeću „Energoinvest“
d.d Sarajevo kojom se odreĊuje da će se 67% ukupnog kapitala preduzeća
privatizirati putem javnog prikupljanja ponuda u velikoj privatizaciji.
Na osnovu ove Odluke, Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je, 6.
oktobra 2006. godine, objavila Javni poziv za prodaju 67% drţavnog kapitala u
ovom preduzeću.
U toku trajanja roka za dostavu ponuda, Vlada Federacije BiH je, na 6.
sjednici odrţanoj 26.04.2007. godine, na prijedlog resornog ministarstva,
donijela Odluku o obustavljanju procesa privatizacije do okonĉanja postupka
utvrĊivanja vrijednosti imovine koja se privatizira. Vlada Federacije BiH je
zaduţila APF da poništi Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala
“Energoinvesta”. Do Odluke Vlade Federacije BiH nije pristigla ni jedna ponuda
od strane potencijalnih kupaca.
U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za
privatizaciju u Federaciji BiH, Agencija je, 16. 04. 2009. godine, Vladi Federacije
BiH putem resornog ministarstva, dostavila Prijedlog odluke o odobravanju
metoda prodaje o kojem se Vlada, nije izjašnjavala.
U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za 2010.
godinu, nakon prikupljanja mišljenja Prijedlog odluke o naĉinu odnosno metodu
privatizacije ovog preduzeća je proslijeĊen Vladi Federacije BiH na odluĉivanje.
Napominjemo da nedostaci, koji su navedeni kao razlog za poništenje
prethodne prodaje, za koje je Agencija traţila pomoć od resornog ministarstva,
nisu otklonjeni.
26
U skladu sa Odlukom Vlade FBiH, V. broj: 143/09 od 18.02.2009. godine,
izmeĊu „Energoinvesta“ i Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH potpisan je
04. 05. 2009. godine, Sporazum o raspodjeli novĉanih sredstava iz pasivnog
podbilansa, kojim obavezu prema „Energoinvestu“ u iznosa od 14.986.339,96
KM treba izvršiti Agencija iz sredstava pasivnog podbilansa kada sredstva budu
operativna.
Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta je 12,5 KM.
Dionicama se znaĉajnije trguje na SASE i desetodnevni koliĉinski
ponderisani kurs u septembru 2009. godine iznosio je 6,43 KM po dionici.
Trenutna vlasniĉka struktura u preduzeću Energoinvest d.d. Sarajevo:
- Federacija Bosne i Hercegovine................................................ 67,01 %
- ZIF „Prevent INVEST“ d.d. Sarajevo .......................................... 5,80 %
- ZIF „BIG-Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo................................. 5,38 %
- ZIF „PROF-PLUS“ d.d. Sarajevo .................................................. 4,23 %
- ZIF CROBIH FOND d.d. Mostar .................................................. 2,32 %
- ZIFHERBOS FOND d.d. Mostar ................................................. 1,79 %
- ZIF „NAPRIJED“ d.d. Sarajevo ................................................... 0,89 %
- ZIF „FORTUNA FOND“ d.d. Bihać ............................................... 0,70 %
- Ostali dioniĉari............................................................................. 11,87 %
Broj zaposlenih u preduzeću je ca 850 od ĉega onih sa VSS oko 50%.
Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća
Stavke iz ZR
2007
2008
2009
u KM
2010
Stalna sredstva
Tekuća sredstva
Gubitak iznad visine kap.
UKUPNA AKTIVA
262.617.393
83.380.741
244.208.896
115.838.455
290.266.801
72.383.414
283.476.708
133.749.206
345.998.134
360.047.351
362.650.215
417.225.914
Kapital
Dugoroĉne obaveze
Kratkoroĉne obaveze
Ukupna pasiva
226.423.258
30.125.456
89.449.420
345.998.134
228.608.714
30.898.366
100.540.271
360.047.351
221.600.113
72.279.318
68.770.784
362.650.215
218.238.031
70.834.755
128.153.128
417.225.914
UKUPAN PRIHOD
UKUPAN RASHOD
Neto dobit/gubitak za
period
290.316.115
288.524.553
388.472.325
386.093.319
335.913.602
334.207.125
397.504.896
395.379.014
1.791.562
2.379.006
1.706.477
2.125.882
883,00
887,00
869,00
803
Broj zaposlenih
27
Udjeli u drugim preduzećima u zemlji i inostranstvu na dan 31.12.2010. godine:
R.b.
Naziv
%
KM
1.
Interenergo GmbH Minhen
100,00%
1.709.245,21
2.
Energoinvest (M) Sdn. Bhd.
Kuala Lumpur
100,00%
44.121,58
3.
Comet d.o.o. Ploĉe
100,00%
485.976,48
4.
Energokomerc d.o.o, P.O.
Novi Sad
100,00%
1,00
5.
Energoinvest IMQ d.o.o.
Sarajevo
100,00%
2.636.921,23
6.
Energoinvest RTC-AMT d.o.o.
Sarajevo
100,00%
4.138.098,00
7.
Energoinvest - Interenergo d.o.o.
Beograd
100,00%
0,00
8.
BH Promet d.o.o. Zagreb
100,00%
5.333,02
9.
Energomex, S.A. De C.V.
Meksiko
99,99%
6.598.940,45
10.
Sarl Energoinvest Algerie
99,90%
22.177,80
11.
Interenergo Istanbul Dis. Tic.
Ltd. Sti, Turska- u likvidaciji
71,22%
187.015,64
12.
Energoinvest Reach Active Ltd, Company
(EIRA), Dablin
60,00%
117,35
13.
Petrolinvest d.d. Sarajevo
52,60%
2.452.340,65
14.
Electrical Projects Co.
ELPCO Tripoli
49,00%
4.137.238,26
15.
Inmobiliaria Energomex,
S.A. De C.V. Meksiko
45,08%
147.034,45
16.
OOO Enha Bjelgorod
45,00%
268.285,86
17.
Gostaresh Shirsazi Co. Iran
20,00%
0,00
18.
Radava d.o.o. Fojnica
11,2257%
211.832,31
19.
Egyptian Valves Company
"Evaco" Kairo, Egipat
4,54%
1,00
20.
MD CETA d.o.o. Beograd
4,16%
10.141,67
21.
Visokogas d.o.o. Visoko
3,57%
57.874,44
22.
23.
IGT d.o.o. Sarajevo
J.P. Air Bosna Sarajevo
(JP B&H Airlines d.o.o)
3,14%
0,13%
8.084,52
10.850,49
24.
Enker dd Tešanj
0,00%
1.904,00
25.
Energomal Sdn. Bhd.steĉaj
Kuala Lumpur, Malaysia
Sveukupno
30,00%
0,00
23.133.535,42
28
4.4. “ŠIPAD EXPORT – IMPORT” d.d. SARAJEVO
Osnovni podaci o preduzeću
Preduzeće Šipad je osnovano krajem 19. stoljeća. Nastanak i
ekspanzivni razvoj preduzeća obiljeţen je snaţnim razvojem drvne industrije u
cijelome svijetu i posebno u Bosni i Hercegovini u okvirima ex Jugoslavije.
U tri posljednje decenije prošlog vijeka, zahvaljujući ogromnom šumskom
bogatstvu, posebno Bosne i Hercegovine, drţava ulaţe u rast i razvoj ove grane
industrije koja zapošljava najveći broj radne snage. Eksploatacija drvne graĊe i
prerada drvata se modernizira. Grade se nove pilane i tvornice namještaja.
Proizvodi se po svjetskim standardima vrhunske kvalitete i dizajna. Šipad
export-import postaje nejveći evropski izvoznik namještaja u SAD i Australiju.
Plasman proizvoda ima i na podruĉje ex SSSR-a, Meksika, ali i u
pojedinim zemljama Evrope. U ex Jugoslaviji preduzeće je jedan od vodećih
izvoznika svih roba na bazi drveta.
Širom Bosne i Hercegovine izgraĊeni su preraĊivaĉki kapaciteti,
kapaciteti za proizvodnju drvenih prefabrikata i gotovih proizvoda od drveta.
U Bosni i Hercegovini Šipad export-import d.d. Sarajevo u okviru
djelatnosti ima specijaliziranu organizaciiu za vanjsku trgovinu i inţinjering
poslove, posebno u šumarstvu i drvnoj industriji. Preduzeće izvozi rezanu graĊu
i poluproizvode i gotove proizvode. Pruţa inţenjerske usluge u inostranstvu.
Uvoznik je opreme, rezervnih dijelova, sirovina, repromaterijala za
potrebe šumarstva i drvne industrije.
Ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini i proces organizacionog i
privatizacijskog restrukturiranja drvnog sektora u Bosni i Hercegovini uslovio je
znaĉajne promjene u statusu preduzeća tako da je trenutni obim privrednih
aktivnosti “Šipad export – import” d.d. Sarajevo višestruko umanjen i sveden na
simboliĉnih 2 do 3 miliona KM po godini.
S obzirom na brojne nagomilane probleme preduzeća taj obim je u 2009.
godini sveden na ca. 1 milion KM a raĉuni preduzeća su blokirani po tuţbama
radnika i dobavljaĉa.
Preduzeće zapošljava ca. 30 radnika.
Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura
Preduzeće Šipad export–import d.d. Sarajevo dostavilo je Agenciji za
privatizaciju u Federaciji BiH Program privatizacije i poĉetni bilans sa
31.12.1999. godine koji su odobreni Odlukom Upravnog odbora APF-a broj: 0102-1173/2000 od 22.03.2000. godine. Izdato je Rješenje broj: 01-02-4787/2000
od 18.10.2000. godine. U Poĉetnom bilansu, izmeĊu ostalih, navedena je i
nekretnina Luka Šibenik.
Federalno ministrstvo trgovine pokrenulo je postupak iskljuĉivanja
nekretnine Luka Šibenik iz aktivnog podbilansa, koja je Rješenjem Agencije od
18. 10. 2000. godine bila ukljuĉena u poĉetni bilans stanja , što nije u skladu sa
ĉlanom 18.b i 18.k Uredbe o metodologiji za pripremu programa privatizacije i
poĉetnog bilansa stanja preduzeća (Sluţbene novine FBiH broj 10/98, 26/98,
29
48/99 i 40/00) i ĉlanom 8. stav 1 Zakona o poĉetnom bilansu stanja preduzeća i
banaka (Sluţbene novine FBiH broj 12/98).
Sve navedeno je i potvrĊeno presudom kantonalnog suda u Sarajevu
broj: U-1034/05 od 31. 01. 2007. godine.
Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je po nalogu ministarstva
obnovila postupak odobravanja Programa privatizacije i poĉetnog bilansa po
osnovu ĉlana 246. Zakona o upravnom postupku („Sluţbene novine Federacije
BiH“,br. 2/98 i 48/99) i iz aktivnog podbilansa isknjiţila navedenu nekretninu.
Rješenjem o odobravanju Programa privatizacije i Poĉetnog bilansa stanja
utvrĊeno je:
- ukupni kapital preduzeća ....................12.622.256,00 KM
- drţavni kapital......................................10.032.170,00 KM
- privatni kapital .......................................2.590.086,00 KM,
Prodaja drţavnog kapitala izvršit će se kombinovanom metodom (iznos
od 9.552.573,00 KM ukupnog kapitala ili 67% tenderom a iznos od
1.575.258,00 KM ukupnog kapitala ili 12% – privatizira se javnom ponudom
dionica).
Nakon okonĉanja prodaje kroz JPD Agencija je 28.02.2005. godine sa
strukturom:
- Drţavni kapital ................ ......................8.456.912,00 KM ili 67,00 %
- Prethodno izvrš. vlasniĉka transf.......... 2.590.085,00 KM ili 20,52%
- Javnom ponudom dionica .....................1.575.258,00 KM ili 12,48%
U decembru 2005. godine sva raspoloţiva dokumentacija preduzeća „Šipad
export-import“ izuzeta je od strane SIPE po nalogu Tuţilaštva BiH. Vraćena je
tek 19.11. 2007. godine.
Vlada FBiH donijela je Odluku V. broj:814/07 od 09.11.2007. godine o
prodaji 16% drţavnog kapitala (182,460 dionica) putem berze.
Na prvoj aukcijskoj prodaji 15.02.2008. godine prodano je samo 5088
dionica po poĉetnoj prodajnoj cijeni od 10,39 KM.
U pet (5) narednih aukcijskih prodaja i pored znaĉajnog sniţenja poĉetne
prodajne cijene dionica (2,80 KM za 4, 5 i 6 prodaju) nije bilo prodaja zbog
nedostatka kupovnih naloga.
Navedena odluka još je na snazi i mogla bi se realizirati samo pod uslovom
da se stanje na trţištu vrijednosnim papirima znaĉajnije popravi.
U protivnom, kada se steknu uslovi, prodaja ukupnog drţavnog kapitala
(66,5673 %) bila bi prodavana metodom tendera.
Agencija je 22.07.2010. godine, Federalnom ministarstvu trgovine, dostavila
Prijedlog odluke o naĉinu, odnosno metodu prodaje, o kojem se Vlada
Federacije nije izjašnjavala.
Zbog veoma lošeg voĊenja knjigovodstvene evidencije, brojnih primjedbi na
finansijske izvještaje preduzeća koje nisu otklanjane, te nemogućnosti da se na
bazi takvih izvještaja uradi korigovani PP i PBS, po Zakljuĉku Vlade Federacije
BiH, Agencija je uradila projektni zadatak i odabrala konsultanta koji na bazi
ispravljenih finansijskih izvještaja treba uraditi korigovani PP i PBS i iste sa
odlukom o usvajanju na NO preduzeća dostaviti Agenciji na daljnje postupanje.
Konsultant nije postupio u skladu sa ugovorom nego je Agenciji praktiĉno
dostavio reviziju finansijskih izvještaja što nije prihvatljivo.
30
Napominjemo, da preduzeće ima veoma mali obim privrednih aktivnosti,
da su radnici pokrenuli sudske sporove za naplatu razlike u isplaćenim platama
te da je preduzeće u predhodnom periodu prodalo najznaĉajnije nekretnine iz
imovine preduzeća.
Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta iznosi 11 KM po dionici.
Kod veoma ograniĉenog obima trgovanja desetodnevni koliĉinski
ponderisani kurs, za zadnja trgovanja u septembru 2009. godine na SASE
iznosio je 2,74 KM.
Kod RVP registrovano je ukupno 665 dioniĉara preduzeća.
Deset najvećih su:
1. Federacija Bosne i Hercegovine......................... 66,57 %
2. ZIF "Naprijed" d.d. Sarajevo…………….………... 6,16 %
3. ZIF "MI-Group" d.d. Sarajevo............................... 3,00 %
4. Aktiva naloţbe, LJubljana, SVN……………......... 1,24 %
5. Braĉković Mehmed, Sarajevo.............................
0,38 %
6. Karadţa Ramiz, Sarajevo……………………....... 0,33 %
7. Buljubašić Halil, Sarajevo.................................... 0,28 %
8. Eurohaus d.o.o. Sarajevo.................................... 0,73 %
9. Raiffeisen Bank d.d. Sarajevo ............................ 0,26 %
10. Pezdirc Bojan Ĉrnomelj ......................................... 0,26 %
Ekonomsko- finansijski pokazatelji preduzeća
Stavke iz ZR
2007
2008
2009
2010
I-VI 2010
Stalna sredstva
14.963.962
14.372.095
16.334.738
13.487.355
13.882.917
Tekuća sredstva
Gubitak iznad
visine kap.
UKUPNA
AKTIVA
5.872.550
4.296.966
77.383
64.281
85.098
20.836.512
18.669.061
16.412.121
13.551.636
13.968.015
Kapital
Dugoroĉne
obaveze
Kratkoroĉne
obaveze
14.369.717
14.362.122
11.389.842
11.353.450
11.343.283
1.042.460
3.242.687
3.701.905
996.160
1.455.715
5.424.335
1.064.252
1.320.374
1.202.026
1.169.017
Ukupna pasiva
20.836.512
18.669.061
16.412.121
13.551.636
13.968.015
2.155.359
3.815.421
2.205.191
1.240.208
3.081.854
2.154.565
3.823.380
15.600.633
1.276.602
3.035.294
7.959
- 13.395.442
-36.394
- 46.560
40
33
32
31
UKUPAN
PRIHOD
UKUPAN
RASHOD
Neto
dobit/gubitak za
period
Broj zaposlenih
794
47
-
31
Finansijski izvještaji sa 31. 12. 2008. godine, nisu konsolidirani na bazi brojnih
primjedbi revizije kao:
- Gubici od pada vrijednosti dugoroĉnih ulaganja u Šipad „Nova pilana“
Fojnica i Šipad „Nova pilana“ Konjic i Šipad „Nova pilana“ Turbe
(precijenjen rezultat za ca. 8,1 milion KM).
- Nije izvršen otpis zastarjelih potraţivanja (precijenjena vrijednost za ca.
4,5 miliona KM).
- Neobraĉunati porezi i doprinosi za razliku plaća po vansudskim
poravnanjima i sudskim presudama (precijenjen finansijski rezultat za ca.
1,4 miliona KM.
- Nije, po odluci Vlade Federacije BiH od 16. 01. 2004. godine isknjiţena
vrijednost Luke Šibenik ĉija je preostala knjigovodstvena vrijednost na
31. 12. 2008. godine iznosila 1.221.969 KM.
Traţene ispravke su napravljene i ukljuĉene u finansijski izvještaj preduzeća
za 30. 06. 2010. godine.
Društvo je kontinuirano u veoma lošoj ekonomsko - finansijskoj situaciji, a
posebno zbog pristizanja na izvršenje sudskih presuda po tuţbama radnika kao
i drugih problema u poslovanju.
U nalozima revizora su opisane ĉinjenice utvrĊene revizijom sa nalozima,
mišljenjima i preporukama koje društvo nije uzimalo u obzir.
Dosljednom primjenom zakona i raĉunovodstvenih standarda, odnosno
postupanje Društva po navedenim preporukama i mišljenjima revizije, bez
sumnje bi rezultiralo iskazivanjem gubitka iznad visine kapitala i dovelo društvo
pred steĉaj.
U cilju provoĊenja postupka privatizacije nadleţni organi donijeli su
odgovarajuće zakljuĉke o angaţovanju ovlaštenog vanjskog revizora radi
izrade i usvajanja poĉetnog bilansa stanja Društva.
Radi navedenog smatramo da je, u cilju provoĊenja postupka privatizacije,
potrebno hitno okonĉati izradu i usvajanje programa privatizacije, poĉetnog
bilansa.
Spisak firmi u zemlji i inostranstvu kojima je preduzeće osnivaĉ/suosnivaĉ
R
B
R
1.
2.
OSNIVAĈKI
UGOVOR
Datum
Kapital KM
%
UDIO
FOJNICA
29.09.
1995.
7.925.204
53,38
KONJIC
17.10.
1996.
4.496.403
53,62
4.940.082
72,27
TURBE
13.08.
1996.
FRANKFURT
mart
1997.
300.000
DM
(KM)
FIRMA
Naziv
ŠIPAD
“NOVA PLANA”
d.o.o.
ŠIPAD
“NOVA PLANA”
d.o.o.
Sjedište
KOMENTAR
Steĉaj
Steĉaj
3.
ŠIPAD
“NOVA PLANA”
d.o.o.
4.
SIDEX
Export-Import
GmbH
(50)
100%
Privatizirano.
Šipad nema
pristup!
Istupanjem iz
vlasništva
„Krivaje“, Šipad
ima 100%
Firma SIDEX posluje sa minimalnim ostatkom.
32
4.5. „REMONTNI ZAVOD TRAVNIK“ d.d. TRAVNIK
Osnovni podaci o preduzeću
Remontni zavod Travnik (RZT) nastao je 1951. godine za potrebe
Oruţanih snaga Jugoslavije. Osnovna djelatnost preduzeća bila je remont
sredstava veze za potrebe Oruţanih snaga. Izlaskom iz grupacije namjenske
industrije RZT se preorijentisao na prizvodnju metalnih proizvoda, tako da je
danas 70% kapaciteta angaţovano na izradi okova za latofleks krevete, a
ostatak kapaciteta za izradu saobraćajnih znakova.
Remontni zavod ima tri glavna proizvoda/usluge: prizvodnja metalnih
dijelova, izrada saobraćajnih znakova i kalibracija/baţdarenje radara i
elektriĉnih mjernih ureĊaja. Preduzeće je u fazi uvoĊenja sistema upravljanja
kvalitetom ISO 9001:2000.
U preduzeću je trenutno zaposleno 70 radnika.
Preduzeće je locirano na valikom ograĊenom prostoru površine 41.700
m2 u Travniku i raspolaţe sa prizvodnim prostorom od 1.500 m2, pratećim
objektima površine 500 m2 i upravnom zgradom površine 500 m2.
Rješenjem Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH o odobravanju
Programa privatizacije i poĉetnog bilansa sa stanjem na dan 31.12.1999.
godine utvrĊen je ukupan kapital u iznosu 13.534.550,00 KM. Javnim upisom
dionica privatizirano je 49% kapitala. Agencija za privatizaciju izdala je Rješenje
o odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Uredbu o izmjeni
Uredbe o vršenju ovlašćenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u
privrednim društvima sa uĉešćem drţavnog kapitala V. broj 687/2007 od
04.10.2007. godine („Sluţbene novine FBiH“, br. 74/07), kojom je ovo
preduzeće iskljuĉeno iz sektora namjenske proizvodnje i preostali drţavni
kapital od 51 % postao predmetom privatizacije.
Skupština društva je, na prijedlog Nadzornog odbora, donosila više
Odluka o smanjenju osnovnog kapitala radi pokrića gubitka za prethodne
godine. Komisija za vrijednosne papire u Federaciji BiH 03.07.2009. godine
izdala je Rješenje o odobravanju smanjenja osnovnog kapitala tako da
vrijednost kapitala iznosi 5.088.690,00 KM, podijeljenog na 108.270 obiĉnih
dionica nominalne vrijednosti 47,00 KM.
Agencija za privatizaciju je nekoliko puta do sada, urgirala dostavu
korigovanog PP i PBS ali se rukovodstvo i uprava preduzeća oglušuju na
zahtjeve.
Sa ciljem da odgodi dostavu ovih dokumenata preduzeće je pokrenulo
nerealne i zakonski neutemeljene inicijative da se sa Vladom Federacije BiH
vode direktni razgovori radi prodaje drţavnog kapitala zaposlenim ili da se
preduzeće ponovo vrati u sektor proizvodnje i naoruţanja vojne opreme ĉime bi
privatizacija bila obustavljena.
Zahtjev je upućen od strane poslovodstva i uprave preduzeća.
U IV kvartalu 2010. godine Agencija je uradila prijedlog odluke o metodu
odnosno naĉinu prodaje drţavnog kapitala i isti uz dostavljena mišljenja
proslijedila Vladi na razmatranje i usvajanje.
33
Preduzeće u duţem periodu prodaje najznaĉajnije stavke iz imovine
preduzeća i na taj naĉin odrţava tekuću likvidnost.
Opravdanost ove prakse treba biti ocijenjena.
Dionicama ovog emitenta ograniĉeno se trguje na SASE. Posljednja
evidentirana cijena za trgovanje 29. 09. 2009. godine je iznosila 2,70 KM po
dionici.
Najveći dioniĉari emitenta su:
1. Federacija Bosne i Hercegovine
.................................... 51,00 %
2. ZIF „BIG-Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo.......................... 24,99 %
3. ZIF „BOSFIN“ d.d. Sarajevo.................................................. 13,72 %
4. ZIF „NAPRIJED“ d.d. Sarajevo................................................ 8,40 %
5. ĈAJDIN SALIH, USKOPLJE, Gornji Vakuf .........,................. 0,62 %
6. DEDIĆ SULJO, Travnik ........................................................ 0,32 %
7. ĐAKOVIĆ ZLATKO, Travnik ...............................................
0,24 %
8. ROSIĆ RAIF, Travnik ...........................................................
0,23 %
9. JUSUFOVIĆ MUSTAFA, Travnik .......................................... 0,16 %
10. LEPIR ALMIR Travnik
Ekonomsko-finansijski pokazatelji preduzeća
Stavke iz ZR
2007
Stalna sredstva
Tekuća sredstva
Gubitak iznad visine kap.
UKUPNA AKTIVA
9.162.339
2.632.509
6.525.433
1.906.058
7.499.554
740.585
5.422.449
757.186
10.794.848
8.431.491
8.240.139
6.179.635
8.757.544
5.425.999
5.163.232
4.478.744
2.037.304
10.794.848
3.005.492
8.431.491
3.076.907
8.240.139
1.700.891
6.179.635
1.305.304
2.058.024
1.246.217
4.224.391
1.388.711
1.651.478
1.747.118
2.653.739
-752.175
-2.978.174
-262.767
-906.621
80
80
80
73
Kapital
Dugoroĉne obaveze
Kratkoroĉne obaveze
Ukupna pasiva
UKUPAN PRIHOD
UKUPAN RASHOD
Neto dobit/gubitak za
period
Broj zaposlenih
2008
u KM
2010
2009
4.6. „UNIS - UDRUŢENA METALNA INDUSTRIJA“ d.d. SARAJEVO
Osnovni podaci o preduzeću
Kompanija je osnovana 1968. godine i zahvaljujući intenzivnom razvoju
pred rat je u svom sastavu imala integrirano više od sto (100) preduzeća iz
oblasti autoindustrije, mašinogradnje, hemijske i metalne industrije itd.
34
Kompanija je razvila saradnju sa vodećim svjetskim kompanijama kroz
zajedniĉka ulaganje, proizvodnu kooperaciju, poslovnu i tehnološku saradnju i
brojne druge vidove.
Nakon rata, razaranja i ogromnih ukupnih ratnih šteta, od ĉega su samo
štete na osnovnim sredstvima iznosile preko 700 miliona KM, preduzeće je
otpoĉelo proces poslovnog, organizacionog i vlasniĉkog restrukturiranja što je
rezultiralo da Unis d.d. funkcionira kao Holding grupa koju ĉine pet (5)
povezanih društava: Unis d.d. kao matiĉno preduzeće i supsidijarna društva
(Fagas d.o.o. Sarajevo, UTL d.o.o. Vogošća, Unitik d.o.o. Sarajevo, PKL d.o.o.
Jablanica).
Osnovne poslovne aktivnosti društva su:
 Unis d.d. kao matiĉno preduzeće grupe ima investicijske i upravljaĉke
veze sa supsidijarnim društvima iz grupe te pruţa diverzificirane
proizvodne i usluţne programe ukljuĉivo posebno marketing, nabavu i
prodaju, financije i razvoj.
 Fagas d.o.o. Sarajevo (Unis d.d. vlasnik 44,83 % udjela) – proizvodnja,
prodaja i odrţavanje gasne mjerno regulacione opreme.
 UTL d.o.o. Vogošća (Unis d.d. jedini vlasnik udjela) – proizvodnja i
prodaja valjkastih leţajeva i njihovih dijelova.
 PKL d.o.o. Jablanica (Unis d.d. jedini vlasnik udjela) – proizvodnja i
prodaja kafeza za valjkaste leţajeve.
 Unitik d.o.o. Sarajevo (Unis d.d. vlasnik 50 % udjela) – izgradnja i
upravljanje vlastitih nekretnina.
Najveći dio aktivnosti, imovine i prihoda Unis generira kroz subsidijarna
društva u kojima ima vlasništvo.
Najveći dio imovine (ĉak 88 % ) ima u udjelima u supsidijarnim društvima.
TakoĊe, iz bilansa uspjeha matiĉnog društva koje, za svoje poslovne
aktivnosti ostvaruje ukupan prihod od samo ca. 1 milion KM, je vidljivo da
preduzeće iz svojih poslovnih aktivnosti ostvaruje operativni gubitak (u 2008.
godini – 712.055 KM) ali na bazi poslovanja supsidijarnih društava i prihoda od
dobiti iz udjela u subsidijarnim društvima poslovni rezultat grupe je pozitivan (u
2008. godini ca. 1,1 milion KM).
Najveći prihod iz udjela u dobiti u povezanim preduzećima dolazi iz Unitica
d.o.o. Sarajevo.
Preko 80 % ukupnih prihoda cijele grupacije dolazi iz Unitica.
Razvojni planovi preduzeća su usmjereni na revitalizaciju i povećanje
proizvodnje valjkastih leţajeva, razvoj postojećih i osvajanje novih proizvoda iz
oblasti mjerno-regulacione opreme za gas ali i druge medije i energente te
razvoj Unitic-a d.o.o. kroz izgradnju trećeg nebodera, poboljšanje i proširenje
usluge iznajmljivanja poslovnih prostora itd.
Unis d.d. zapošljava 28 radnika, od ĉega je 15 radnika VSS.
Ukupan broj radnika u supsidijarnim društvima je 147.
Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura
Agencija je odobrila Program privatizacije i poĉetni bilans preduzeća na dan
31.12.1999. godine sa kapitalom od 51.101.601,00 KM. Rješenjem o
35
odobravanju Programa privatizacije i poĉetnog bilansa stanja utvrĊen je
kombinovani metod privatizacije:
 67,00 % ukupnog kapitala privatizirat će se putem tendera u velikoj
privatizaciji
 prodaja udjela preduzeća Unis d.d. Sarajevo u preduzeću Volkswagen d.o.o.
Sarajevo izvršit će se putem javnog prikupljanja ponuda
 19,17% ukupnog kapitala privatizirat će se putem javne ponude dionica
Realizacijom prodaje udjela preduzeća „Unis“ d.d. Sarajevo u preduzeću
Volkswagen Sarajevo d.o.o. ponuĊaĉu “Prevent Sarajevo” d.o.o. Visoko
(Ugovor sklopljen 27.07.2001.godine) i prodaje 19,418% kapitala putem javne
ponude dionica korigovani PP i PBS sa stanjem 30.06.2005. godine usvojen je
od strane Upravnog odbora APF.
Rješenjem je utvrĊena slijedeća struktura kapitala:
Drţavni kapital
Privatni kapital
Ukupno
32.413.734,00 KM
15.963.649,00 KM
48.377.383,00 KM
67,00 %
33,00%
100,00 %
Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH o odreĊivanju metoda
privatizacije drţavnog kapitala preduzeća „Unis - Udruţena metalna industrija“
d.d Sarajevo, objavljen je dana 10.03.2006. godine tender za prodaju 67%
osnovnog kapitala.
S obzirom da do roka za podnošenje ponuda (24.04.2006. godine) nije
pristigla niti jedna ponuda, tender je proglašen neuspješnim.
Vlada Federacije BiH je, 10.07.2008. godine, donijela Odluku o prodaji
dijela drţavnog kapitala u preduzeću „Unis“ - Udruţene metalna industrija d.d.
Sarajevo, kojom se utvrĊuje prodaja dijela drţavnog kapitala od 16,0018 %
kojeg ĉini 666.200 dionica, putem berze.
Vanredna aukcija obavljena 07.05.2009. godine i bila je neuspješna (nije
bilo unešenih kupovnih naloga), zbog poĉetne prodajne cijene izraĉunate na
osnovu Pravilnika koja je bila znatno veća od trţišne.
Planom APF-a za 2009. godinu predviĊena je paralelna aktivnost prodaje
16,0018% kapitala prodajom dionica putem berze i 51% kapitala putem tendera
ili neposredne pogodbe, zavisno od odluke Vlade Federacije BiH.
U skladu sa odlukom Vlade Federacije BiH iz 2008. godine o prodaji
16,008 % drţavnog kapitala emitenta “Unis – udruţena metalna industrija” d.d.
Sarajevo i prodaje su vršene u toku 2009. i 2010. godine.
U toku 2009. i 2010. godine realizirano je ukupno deset vanrednih
aukcija i prodana ukupna koliĉina od 666.200 dionica i time, Odluka Vlade
Federacije BiH o prodaji 16,008 % drţavnog kapitala putem berze, realizirana.
Ukupan prihod po ovim prodajama je iznosio 3.642.480 KM.Prijedlog
odluke o prodaji preostalih 51% drţavnog kapitala putem neposredne pogodbe,
dostavljen je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove
godine. Ovaj prijedlog odluke Vlada je razmatrala na 138. sjednici odrţanoj 24.
marta 2010. godine, na zatvorenom dijelu sjednice, te donijela zakljuĉak kojim
je zaduţila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno
ministarstvo finansija, Agenciju za privatizaciju u FBiH, premijera i zamjenika
36
premijera Vlade FBiH da za narednu sjednicu Vlade pripreme usaglašeni tekst
prijedloga odluke o kojoj će se Vlada izjašnjavati na zatvorenom dijelu sjednice.
Vlada FBIH se nije izjašnjavala po Prijedlugu odluke koju je APF, putem
resornog ministarstva, poslala 22. 05. 2009. godine.
Novi Prijedlog odluke radi davanja stava Agencija je, u IV kvartalu 2010.
godine dostavila Uredu za zakonodavstvo i usklaĊenost sa propisima EU,
Federalnom ministarstvu finansija i Federalnom ministarstvu pravde te, isto, sa
pristiglim mišljenjima proslijedila Vladi na razmatranje i usvajanje.
Nominalna vrijednost dionica ovog emitenta iznosi 11,60 KM.
Desetodnevni koliĉinski ponderisani kurs dionica na SASE u septembru
2009. godine iznosio je 6,12 KM po dionici.
Nakon navedenih transakcija struktura vlasništva (dioniĉara) preduzeća je:
1. Federacija Bosne i Hercegovine ... 2.123.276 dionica (51,00 %)
2. HYPO-Alpe-Adria d.d. Mostar ............ 760.154 dionica (18,26 %)
3. ZIF “Mi Group“d.d. Sarajevo................ 686.942 dionica (16,50 %)
4. „Unis komerc“ d.d. Sarajevo............... 212.044 dionica ( 5,09 %)
5. ZIF „Herbos fond“ .................................157.489 dionica ( 3,78 %)
6. Unis promet repromaterijala .................. 33.306 dionica ( 0,81 %)
7. Ĉaušević Nusret .................................... 29.143 dionica (0,69 %)
8. Kanton Sarajevo.................. .................. 24.980 dionica (0,57 %)
9. Ostali dioniĉari ..................................... 136.139 dionica (3,27 %)
Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća
u KM
2010
Stavke iz ZR
2007
2008
2009
Stalna sredstva
Tekuća sredstva
Gubitak iznad visine k.
UKUPNA AKTIVA
44.074.258
1.458.276
44.974.794
1.747.486
45.936.286
2.640.181
46.366.733
1.651.979
45.532.534
46.722.280
48.576.467
48.018.712
Kapital
Dugoroĉne obaveze
Kratkoroĉne obaveze
Ukupna pasiva
45.208.440
120.000
204.094
45.532.534
46.309.234
129.430
283.616
46.722.280
46.981.249
131.513
1.463.705
48.576.467
47.697.355
165.999
155.358
48.018.712
UKUPAN PRIHOD
UKUPAN RASHOD
Neto dobit/gubitak za
period
2.835.392
2.162.693
3.475.568
2.374.774
2.841.769
2.169.754
3.420879
2.704.773
672.699
1.100.794
672.015
716.106
25
27
28
36
Broj zaposlenih
Pregled firmi u zemlji i inostranstvu u kojima je preduzeće Unis d.d. Sarajevo
osnivaĉ ili suosnivaĉ sa visinom uloga i procentualnim uĉešćem u vlasništvu, na
dana 30.06.2009. godine je slijedeći:
37
NAZIV DRUŠTVA
UNITIC
UDIO U KM
%
30.858.826
50
UNIS PKL
3.705.101
100
UNIS UTL
2.784.446
100
UNIS FAGAS
2.441.281
44,83
UNIS PSC
513.872
31,40
UNIS ELEKTRONIK
389.053
20,16
UNIS TELEKOM
372.089
11,80
UNIS KOVINA
183.950
2,89
UNIS TOURS
125.709
6,20
47.087
8,53
UNIS ERC
7.643
5,44
UNIS PROMET REPROMATERIJALA
1.479
33
UNIS PROMEX
1.200
0,62
UNIS UNIDATA
UNIS DIZAJN
UKUPNO U ZEMLJI
PROHAND-NJEMAĈKA
564
33
41.432.300
28.000
60
4.7. „SARAJEVO OSIGURANJE“ d.d. SARAJEVO
Osnovni podaci o preduzeću
„Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo je najstarije osiguravajuće društvo u
Bosni i Hercegovini sa tradicijom dugom 65 godina (osnovano 1945. godine).
Trenutno je to vodeće BH osiguravajuće društvo sa najvećim trţišnim udjelom
od 25 osiguravajućih društava u BiH.
Ima razvijenu infrastrukturu od 13 podruţnica, 50 ispostava i poslovnica i
preko 100 punktova za pruţanje usluga.
Transformacija društva u „Sarajevo osiguranje“ d.d. Sarajevo izvršena je
1990. godine i, kao takvo posluje i danas.
Vodeće je osiguravajuće društvo i prema vrsti usluga – pruţa preko 150
vrsta osiguranja prilagoĊenih potrebama korisnika u okviru osnovnih skupina :
 Osiguranje ţivota
 Osiguranje osoba
 Osiguranje imovine
 Osiguranje kargo
 Osiguranje od odgovornosti
 Finansijsko osiguranje ...
38
Preduzeće ima kvalitetne reosiguravajuće kuće odnosno preuzete rizike po
više modaliteta ( kvotno pokriće, XL pokriće, ekscedentno pokriće, stop loss
pokriće...).
Reosiguranje je ugovoreno ra renomiranim reosiguravajućim kućama
(Frankona Minhen, Swiss Ri Zirih, Minchen Ric Minchen ...).
Prednost preduzeća je izgraĊen vlastiti integralni informacioni sistem u koji
su povezani sve podruţnice.
Preduzeće je, u voĊenju marketinških aktivnosti, koristilo usluge renomirane
marketinške agencije MC Cann Ericson Sarajevo.
Kvalitet predstavlja znaĉajna tehniĉka rezerva koja osigurava sigurnost
poslovanja i sigurnost klijenata – korisnika osiguranja.
Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura
Rješenjem od 05.06.2000. godine, odobren je Poĉetni bilans i program
privatizacije i utvrĊena slijedeća struktura kapitala iskazana u Aktivnom
podbilansu 31.12.1999. godine:
Drţavni kapital.............. ....41.301.479 KM ili 89,00000 %
Privatni kapital ................ 4.639.123 KM ili 10,09809 %
Preventiva ......................
233.189 KM
Tehniĉke rezerve ............. 20.120.024 KM
Ukupan kapital............ .....66.293.815 KM ili 100,00000%
U obnovljenom postupku odobren je Program privatizacije i poĉetni bilans
Društva za osiguranje „Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo, sa navedenom
strukturom kapitala iskazanom u Rješenju 31.12.1999. godine. Istim Rješenjem
o obnovljenom postupku je utvrĊeno da će se prodaja drţavnog kapitala u
iznosu 41.301.479,00 KM izvršiti kombinovanim metodom i to:
 45,48616% ukupnog kapitala ili 20.896.618 KM metodom tendera, a
 44,41575% ukupnog kapitala ili 20.404.861 KM metodom javne ponude
dionica
U Prvom javnom pozivu za upis dionica uspješno je okonĉana prodaja
dionica.
Prvi Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala metodom tendera objavljen je
15.08.2001. godine. Kako dogovor sa jedinim ponuĊaĉem nije postignut,
donešena je Odluka o proglašenju tendera neuspješnim.
Slijedeći Javni poziv za prodaju drţavnog kapitala metodom neposredne
pogodbe objavljen je 27.09.2002. godine. I ova prodaja je proglašena
neuspješnom.
Novi Javni poziv za prodaju metodom neposredne pogodbe objavljen je
07.05.2004. godine. Pregovori su voĊeni sa šest ponuĊaĉa. Neposredno pred
odrţavanje posljednjih pregovora, kad su trebale biti date konaĉne ponude,
03.08.2004. godine, proces je zaustavljen zbog prigovora jednog od ponuĊaĉa.
Vlada FBiH je na 109. sjednici, odrţanoj 12.05.2005. godine, usvojila
Informaciju o privatizaciji Društva „Sarajevo osiguranje“, dostavljenu od strane
39
Agencije i donijela Zakljuĉak kojima se Agencija zaduţuje da poništi objavljeni
tender. Svi ponuĊaĉi su 18.05.2005. godine obaviješteni o otkazivanju prodaje.
APF je Vladi FBiH, 17.05.2007. godine, proslijedila je prijedlog Odluke o prodaji
drţavnog kapitala „Sarajevo osiguranja“ d.d. Sarajevo putem berze ili davanje
saglasnosti za prodaju javnim prikupljanjem ponuda.
Na 35. sjednici Vlade FBiH, odrţanoj 03.12.2007. godine, Federalna
vlada je Odlukom prihvatila Prijedlog odluke Nadzornog odbora Društva o
emisiji dionica putem javne ponude dionica, sa korištenjem prava preĉe kupnje i
konstatovala da je vlasnik 45,49% dionica.
Emisija dionica je uspješno okonĉana. Komisija za vrijednosne papire
FBiH, izdala je Rješenje broj: 03/1-19-111-1/08 od 20.03.2008. sa novim
stanjem kapitala i dionica: Ukupni kapital je 57.932.912,50 KM, privatni kapital
je 31.581.455,23 KM tj 54,51384 %, drţavni kapital je 26.351.457,27 KM tj
45,48616 %. Ukupan broj dionica je 4.634.633, broj privatnih dionica je
2.526.200, broj drţavnih dionica je 2.108.433.
APF je aktom broj: 03-19-1848/08 od 11.09.2008. dostavila putem
resornog ministarstva Vladi FBiH prijedloge dvije odluke o prodaji drţavnog
kapitala u preduzeću “Sarajevo osiguranje” d.d. Sarajevo.
U Planu privatizacije i programu rada APF za 2008. godinu, koji je Vlada
FBiH usvojila na 50-toj sjednici od 31.03.2007. godine, planirana je prodaja
45,48 % drţavnih dionica preduzeća putem berze.
U 2008. godini dokumentom „Politika privatizacije drţavnog kapitala u
FBiH sa programom prioritetnih ulaganja“ planirana je dokapitalizacija
preduzeća kroz zatvorenu emisiju dionica u kojoj je uĉestvovala i Vlada
Fedreracije BiH.
Zbog nejasnih stavova Vlade, Planom Agencije za 2009. godinu nije
planirana prodaja drţavnog kapitala u ovom preduzeću.
Pored ovog prijedloga, APF je dostavila i prijedlog o prodaji svih 45,48%
drţavnih dionica putem berze uz preferiranje ovakve odluke ukoliko se ţeli
osigurati strateški partner i ostvariti veća prodajna cijena po dionici.
Najveći dioniĉari u društvu su Vlada Federacije BiH sa 45,49 %,ZIF Big
sa 23,52 % i ZIF Prof Plus sa 5 %.
40
Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća
Stavke iz ZR
Stalna sredstva
Tekuća sredstva
Gubitak iznad visine kap.
UKUPNA AKTIVA
Kapital
Ostale obaveze
Rezerve
Tehniĉke rezerve
OdgoĊeno plaćanje
Ukupna pasiva
UKUPAN PRIHOD
UKUPAN RASHOD
Neto dobit/gubitak za
period
Broj zaposlenih
2007
u KM
2010
2008
2009
35.718.486
105.954.214
38.982.928
66.728.845
41.764.427
55.489.708
49.711.784
37.249.289
141.672.700
105.711.773
97.254.135
86.961.073
62.328.970
7.382.987
11.465.521
60.496.222
62.704.546
1.866.613
6.865.085
34.275.529
34.960.904
4.942.646
6.459.321
50.891.264
141.673.700
105.711.773
97.254.135
27.805.233
3.336.002
5.858.566
49.855.920
105.352
86.961.073
65.921.516
64.812.701
54.439.217
52.838.178
49.997.235
48.667.375
55.913.643
54.391.413
1.108.815
453
1.601.039
467
1.329.860
461
1.522.230
485
4.8. „ENERGOPETROL“ d.d. SARAJEVO
Osnovni podaci o preduzeću
U svojoj dugoj historiji koja poĉinje davne 1945. godine poslovanjem
Bosnapetrola, Energopetrol se uglavnom bavio prometom nafte i naftnih
derivata kao osnovnom djelatnošću. Bosnapetrol se transformiše u Jugopetrol i
pod tim nazivom posluje do 1973. godine. U skladu sa vaţećim propisima, a na
osnovu odgovarajućih samoupravnih sporazuma već nastala OOUR
Energopetrol se transformiše u Radnu organizaciju Energopetrol Sarajevo
upisanu kod Okruţnog suda u Sarajevu 22.12.1977.godine pod brojem 1-95904, a koja u svom sastavu ima osnovne organizacije udruţenog rada u Banja
Luci, Bosanskom Brodu, Mostaru, Prijedoru, Sarajevu, Tuzli-Ţivinicama,
Zagrebu, ukupno deset organizacionih cjelina.
Radna organizacija Energopetrol transformiše se 9.11.1989. godine u
Energopetrol, preduzeće za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, p.o.
Sarajevo. Preduzeće Energopetrol se 27.12.1990. godine udruţuje u
Energoinvest, sloţeno preduzeće.
Poĉetkom 1991. godine nastalo je preduzeće za promet nafte, naftnih
derivata i prirodnog gasa d.d. u mješovitoj svojini sa p.o. Sarajevo.
Sljedeća statusna promjena dogodila se konstituisanjem Energoinvest
d.d. sa p.o. Sarajevo u okviru kojeg Energopetrol stiĉe status dijela preduzeća
Energoinvest d.d.
41
Energoinvest-Energopetrol, djl. Sarajevo se registruje tokom
1998.godine kao samostalni pravni subjekt sa preteţnom djelatnošću prodaje
motornih goriva i maziva.
Od 1999. godine društvo je vršilo usklaĊivanje osnovnog kapitala, te je
poĉetkom 2004. godine usaglašen organizacioni oblik Energopetrola sa
Zakonom o privrednim društvima tako što je 06.05.2004. godine upisano
Dioniĉko društvo Energopetrol d.d. Sarajevo.
Energopetrol posjeduje ulog u pravnom subjektu Hotel "Maršal" d.o.o. po
osnovu Ugovora o zajedniĉkom ulaganju-investiranju za saniranje,
rekonstrukciju i opremenju Hotel "Maršal" Bjelašnica, broj 100-5906/99 od
24.12.1999. godine. Uloţena sredstva na osnovu ovog ugovora na dan
31.12.2004.godine iznose 8.845.278,00 KM.
Kod Kantonalnog suda u
Sarajevu je u toku postupak registrovanja uloţenog kapitala Energopetrola u
Hotel „Maršal“ Bjelašnica.
Energopetrol d.d. Sarajevo sa postojećom strukturom vlasništva (67%
drţavno, 33% privatno) i 1079 uposlena, predstavlja u dugom vremenskom
periodu najznaĉajniju kompaniju u prometu nafte i naftnih derivata na teritoriji
Bosne i Hercegovine. Društvo posjeduje široko razgranatu mreţu od 65
benzinskih stanica širom Federacije BiH, funkcionalno i teritorijalno
organiziranih u ĉetiri poslovna centra Sarajevo, Mostar, Ţivinice i Bihać.
Maloprodajni objekti locirani su u centru gradova Federacije BiH te uz
odgovarajuća ulaganja mogu zadovoljiti meĊunarodne standarde.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je 14. oktobra 2004.
godine Odluku o namjeri odabira strateškog partnera za sanaciju Energopetrol
d.d. Sarajevo putem privatizacije ili dokapitalizacije.
U toku postupku realizacije navedene odluke iz preduzeća Energopetrol
d.d. Sarajevo iskljuĉeni su investiciono ulaganje u Hotel "Maršal" Bjelašnica,
kao i Terminali i isti su odlukom Vlade FBiH unešeni u privredno društvo
„Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo.
Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura
Energopetrol d.d. Sarajevo, sa osnovnom djelatnošću promet nafte i
naftnih derivata, kroz dugogodišnje poslovanje prošlo je kroz više
organizacionih oblika.
Agencija za privatizaciju u FBiH odobrila je Program privatizacije i
poĉetni bilans stanja 27.09.2000. godine kojim je utvrĊena visina kapitala u
iznosu od 22.669.989,65 KM sa slijedećom strukturom: 84,87% drţavni kapital i
15,13% dioniĉki kapital po prethodno izvršenoj vlasniĉkoj transformaciji.
Nakon izvršene privatizacije 17,8% kapitala javnim upisom dionica,
Agencija za privatizaciju u FBiH izdala je 07.01.2004. godine Rješenje o
odobravanju upisa izvršene privatizacije u sudski registar sa slijedećom
strukturom: drţavni kapital 67%, dioniĉki kapital 33%.
U martu 2005. godine Vlada Federacije BiH objavila je MeĊunarodni
tender za privatizaciju/dokapitalizaciju društva. Ponuda Konzorcija MOL-INA
prhvaćena je kao najpovoljnija i zakljuĉen je Ugovor o dokapitalizaciji
08.09.2006. godine. U skladu sa Ugovorom, kapital društva povećan je za
iznos 60.195.000,00 KM. Nakon izvršene dokapitalizacije, Konzorcij MOL-INA
42
postao je vlasnikom 67% kapitala društva, a Vlada FBiH postala je manjinski
vlasnik sa uĉešćem od 22% u ukupnom kapitalu. Broj radnika, po raznim
osnovima, smanjio se sa 1.059 na 797.
Deset (10) najvećih dioniĉara društva su:
1. INA d.d. Zagreb ............................................................ 33,50 %
2. Mol d.d. ......................................................................... 33,50 %
3. Fderacija Bosne i Hercegovine......................... ............ 22,12 %
4. General servis d.o.o. Sarajevo .................................... 1,07 %
5. ZIF „MI Group“ d.d. Sarajevo ....................................... 0,88 %
6. Ćebić Hedija ............................................................... 0,32 %
7.ZIF „Herbos fond“ d.d. Mostar ...................................... 0,32 %
8. Hipo Alpe – Adria – Bank d.d. Mostar .......................... 0,18 %
9. ZIF „Bosfin“ d.d. Sarajevo ............................................ 0,16 %
10. ZIF „Crobih fond“ d.d. Mostar ......................................
0,16 %
Ekonomsko finansijski pokazatelji preduzeća
u KM
2010
Stavke iz ZR
2007
2008
2009
Stalna sredstva
Tekuća sredstva
Gubitak iznad visine kap.
UKUPNA AKTIVA
20.607.968
43.860.428
0
64.468.396
20.426.528
40.349.910
0
60.776.438
37.157.736
38.083.970
0
75.241.706
53.421.397
119.655.314
-11.670.010
184.746.721
Kapital
Dugoroĉne obaveze
Kratkoroĉne obaveze
Ukupna pasiva
27.335.008
1.415.447
35.717.941
64.468.396
11.016.488
22.566.411
27.193.539
60.776.438
575.511
60.870.478
13.795.717
75.241.706
50.000
164.793.211
19.903.510
184.746.721
UKUPAN PRIHOD
UKUPAN RASHOD
Neto dobit/gubitak za
period
128.425.117
137.781.034
255.668.215
271.986.735
158.248.583
168.689.560
254.847.969
267.043.490
-9.355.917
-16.318.520
-10.440.977
-12.195.521
1010
910
817
822
Broj zaposlenih
4.9. „BOSNALIJEK“ d.d. SARAJEVO
Osnovni podaci o preduzeću
Bosnalijek - farmaceutska i kemijska industrija, utemeljen je 1951.
godine. Najveći je industrijski proizvoĊaĉ lijekova u Bosni i Hercegovini sa
bogatim proizvodnim programom koji obuhvata generiĉke lijekove za primjenu u
humanoj medicini i dezinfekciona sredstva. Farmaceutski program obuhvata
oko 200 razliĉitih proizvoda za peroralnu, parenteralnu i topikalnu primjenu sa
uĉinkom na probavni sistem i metabolizam, kardiovaskularni sistem, sistemske
infekcije, koţu, koštano - mišićni sistem, nervni i respiratorni sistem.
43
Bosnalijek funkcionira putem tri organizacijske jedinice: Odjeljenje za
farmaceutsku proizvodnju, Odjeljenje za upravljanje materijalima / zalihama i
Odjeljenje za kontrolu kvalitete.
Preduzeće primjenjuje meĊunarodne standarde kvaliteta za
farmaceutsku proizvodnju i ima svijetski status u proizvodnim operacijama i
tehniĉkoj kompetentnosti razvoja proizvodnje, proizvodnog inţenjeringa,
osiguranju kvalitete i sigurnosti okoliša.
Uspostavljeni sistem kvalitete je jedan od osnovnih temelja
Bosnalijekovog poslovnog uspjeha i poslovne politike.
Svijetska certifikacijska kuća SGS dodijelila je Bosnalijeku certifikate:
ISO 9001:2000 Sistem obezbjeĊenja kvaliteta i razvoj), ISO 14001 i OHSAS
18001:1999. Bosnalijek poštuje zahtijeva ameriĉke i evropske farmakologije
pridrţavanjem proncip GPM-a i GLP-a. GPM inspekcija holandskog
Ministarstva zdravstva odobrila je Bosnalijek kao proizvoĊaĉa lijekova za trţište
Evropske Unije.
Preduzeće saraĊuje i posluje sa farmaceutskim kompanijama svjetskog
glasa: Eli Lilly, Novartis, Hoffman – La Roche.
Bosnalijek je osvajaĉ Zlatne krune kvaliteta za 2002. godine na 14.
Internacionalnoj konvenciji kvaliteta B.I.D. – QC 100 u Londonu.
Izgradnjom velikog centra za proizvodnju i distribuciju na površini od
7000 m2 u 2002. godini zaokruţena je investicija vrijedna 20,5 miliona EUR.
Uspiješno je implementiran i poslovni informacioni sistem SAP, koji pruţa
mogućnosti podrške svim aspektima financijskog raĉunovodstva, efikasnom
planiranju, kontroli i upravljanju investicijama i troškovima.
Spoljnotrgovinski uspjeh vidan je u trţišnoj prisutnosti na tri regije: regiji
bivše Jugoslavije i Albanije, regiji Istoĉne Evrope i bivšeg Sovjetskog Saveza te
regiji MEA u kojoj su: Saudijska Arabija, Kuvajt, Libija, Katar, UAE, Bahreini,
Jemen, Kenija i drţave frankofone zapadne Afrike.
Kljuĉne prednosti proizvodnih sposobnosti Bosnalijeka se nalaze u
fleksibilnoj i koncentriranoj proizvodnji na jednome mjestu, vlastitom razvoju,
modernoj opremi, vrhunskoj kontroli kvalite proizvoda, iskusnom osoblju i
efikasnoj IT podršci.
Dugoroĉna strategija Bosnalijeka usmjerena je prema svjetskom
farmaceutskom trţištu razvojem, proizvodnjom i prodajom generiĉkih lijekova
kao i lijekova vlastitog proizvodnog programa.
Bosnalijek ima aktivnu strategiju razvoja ljudskih resursa, podrţava
razliĉite oblike obrazovanja i stipendiranja. Upošljava ca 630 radnika od kojih ca
50% ima univerzitetsko obrazovanje i visoko sofisticirana znanja iz
farmakologije.
Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura
Do sada realizirane privatizacijske i druge aktivnosti koje su rezultirale
sadašnjom vlasniĉkom strukturom su:
 Rješenjem KAP Sarajevo od 24. 04. 2000-te godine odobren je PP i PBS
na dan 30.09.1999. sa ukupnim kapitalom 49.197.320 KM i strukturom:
- 51,29% u vlasništvu fiziĉkih osoba u iznosu
25.233.305,428 KM
- 48,71% ĉiji je vlasnik FBiH u iznosu
23.964.014,572 KM
44

Rješenjima Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo o odobravanju
PP i PBS od 08.03.2000-te i 27.08.2001. godine utvrĊen je ukupan
kapital preduzeća od 56.281.610,00 KM i vlasništva nad kapitalom:
- 12,38 % nastalog metodom javnog upisa dionica ili 6.966.367,00 KM
- 44,62 % prethodno izvršena vlas. transformacija ili 25.114.150,00 KM
- 13,00 % dioniĉki kapital u vlas. Svjetske banke ili
7.316.610,00 KM
- 30,00 % vlasništvo FBiH – FMERI u iznosu
16.884.483,00 KM
 Rješenjem Komisije za vrijednosne papire od 25.3.2004. godine izvršeno
je povećanje osnovnog kapitala pripajanjem preduzeća „Sanofarm“ u
iznosu od 2.151.150,00 KM. Na dan 25.03.2004. godine osnovni kapital
preduzeća iznosi 58.432.760,00 KM.
 Na osnovu „Sporazuma o strateškom povezivanju i poravnanju duga
Bosne i Hercegovine prema Velikoj Socijalistiĉkoj Narodnoj Libijskoj
Arapskoj Dţamahiriji“ dug BiH od 12.948.660 USD poravnat je drţavnim
dionicama Bosnalijek-a što ĉini 9,0473 % od ukupnog kapitala.
Po izvršenom prijenosu dionica preostali drţavni kapital u preduzeću ĉini
19,8482 % od ukupnog kapitala ili 1.159.788 dionica.
 Nakon provoĊenja Odluke o povećanju osnovnog kapitala emisijom
dionica iz fonda rezervi i Odluke o povećanju osnovnog kapitala emisijom
dionica za zaposlene iz dobiti, osnovni kapital društva iznosi 78.299.870
KM. Drţavni kapital iznosi 15.077.240,00 KM ili 19,2558 %.
 Vlada FBiH je donijela Odluku o pokretanju procedure za prodaju
drţavnog kapitala u privrednom društvu “Bosnalijek” d.d. Sarajevo putem
berze V.broj: 252/07 od 16.05.2007. godine. Odlukom se odobrava
prodaja do 10% drţavnog kapitala (584.327 dionica) u preduzeću.
Postupak je dogovorno obustavljen a predmetna Odluka Vlade
Federacije BiH nije poništena.
 U skladu sa Planom privatizacije i programom rada Agencije za
privatizaciju za 2009. godinu, Agencija je Vladi, putem resornog
ministarstva, dostavila Prijedlog odluke o odobravanju metoda
privatizacije preostalog drţavnog kapitala, o kome se Vlada, nije
izjašnjavala.
 Nakon provedenih potrebnih prethodnih radnji, na prijedlog Agencije za
privatizaciju u Federaciji BiH, Vlada Federacije BiH je, na 139. sjednici,
odrţanoj 14. 04. 2010. godine, donijela Odluku o odobravanju metoda
odnosno naĉina privatizacije preostalog drţavnog kapitala od 19,2558%
emitenta “Bosnalijek” d.d. Sarajevo.
Izradom i usvajanjem Plana prodaje dionica na berzi od strane Upravnog
odbora APF-a
(3. sjednica, odrţana 26.04. 2010. godine), izbora i
ugovaranja usluga berzanskog posrednika za prodaju na SASE, te
potrebnog javnog oglašavanje prodaje, 14. 05. 2010. godine,
organizovana
je aukciska prodaja 1.507.724 dionice.
S obzirom na neusklaĊenost ranije dogovorene i ponuĊene poĉetne
prodajne cijene za dionicu prodaja nije bila uspješna, tj. nije bilo
kupovnih
naloga.
U skladu sa ĉlanom VI Odluke, potencijalni kupac, ameriĉka firma
“Alvogen” je Vladi Federacije BiH dostavio Prijedlog ugovora o razvoju
djelatnosti “Bosnalijeka” d.d. Sarajevo.
45
U skladu sa zakonskim procedurama Agencija je Prijedlog, radi davanja
mišljenja, dostavila na pet adresa.
Dobijeno mišljenje od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i
industrije, ukazuje na potrebu poništenja Odluke Vlade Federacije BiH o
dobravanju metoda odnosno naĉina privatizacije drţavnog kapitala emitenta
„Bosnalijek“ d.d. Sarajevo.
Dionice „Bosnalijeka“ nalaze se na Sarajevskoj berzi od 2002. godine.
Dionicama se trguje u sistemu kotacije.
Nomionalna vrijednost dionica ovog emitenta je 10 KM.
Desetodnevna koliĉinski ponderisana vrijednost dionica na SASE u
septembru 2010. godine iznosila je 15,15 KM.
Uĉešće u vlasništvtvu deset (10) najvećih dioniĉara ovog emitenta je:
1. Federacija Bosne i Hercegovine...........................................19,2558%
2. The Economik and Social Development Found, Libija ...... 8,7773%
3. International Finance Corporation..........................................8,3746 %
4. ZIF „Big - Investiciona grupa“ d.d. Sarajevo...........................4,8763 %
5. NLB TB d.d. Tuzla.................................................................3,9087 %
6. Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina.............................3,8894 %
7. IF „prof – Plus“ d.d. Sarajevo.................................................1,5335 %
8. IF Crobih Fond d.d. Mostar....................................................1,3648 %
9. Hypo Alpe – Adrija Boank d.d. Mostar................................ .1,1083%
10. ZIF „Herbos fond“d.d. Mostar.............................................. 0,8555 %
11. Ostali dioniĉari ..............................................................ca 47,50 %
Ekonomsko - finansijski pokazatelji preduzeća
Stavke iz ZR
Stalna sredstva
Tekuća sredstva
Gubitak iznad
visine kap.
UKUPNA AKTIVA
Kapital
Dugoroĉne
obaveze
Kratkoroĉne
obaveze
Ukupna pasiva
UKUPAN PRIHOD
UKUPAN RASHOD
Neto dobit/gubitak
za period
Broj zaposlenih
2007
2008
2009
2010
I-VI 2010*
92.015.000
62.345.000
85.718.000
71.244.000
86.359.000
92.476.000
86.013.438
92.756.670
87.744.111
87.791.654
0
154.360.000
0
156.962.000
0
178.835.000
178.770.108
175.535.765
99.267.000
107.474.000
113.892.000
119.940.242
117.644.340
9.987.000
7.689.000
5.371.000
6.812.966
9.347.098
45.106.000
154.360.000
41.799.000
156.962.000
59.572.000
178.835.000
52.016.900
178.770.108
48.544.327
175.535.765
90.630.443
82.834.104
107.128.000
98.921.000
109.551.000
100.562.000
106.744.128
100.696.891
48.743.930
44.992.596
7.796.339
8.207.000
8.989.000
6.047.237
3.751.334
586
623
632
597
...
Preduzeće je 100% vlasnik firmi u inostranstvu i to:
 Bosfarm – Skopljesa ulogom od 81,558,11 KM
 Bosnalijek –Zagreb sa ulogom od 5333,00 KM.
46
4.10. „FABRIKA DUHANA SARAJEVO“ d.d. SARAJEVO
Osnovni podaci o preduzeću
Fabrika duhana Sarajevo je jedno od prvih industrijskih preduzeća u
Bosni i
najveći proizvoĊaĉ duhanskih preraĊevina na podruĉju BiH, sa
tradicijom u preradi duhana dugoj preko 130 godina.
Proces proizvodnje se odvija u tri odjeljenja uz manji servisni trakt:
- odjeljenje pripreme duhana
- odjeljenje izrade i pakovanja cigareta
- odjeljenje za proizvodnju filter štapića
Robne marke FDS-a su: AurA extra, AurA lights, AurA super lights, Drina
denifine, Drina jedina bijela, Drina jedina zlatna, Drina lights, Drina super lights,
Tigra medium, 8 (Osmica), CODE, ROYAL blue, ROYAL lights.
Trţište cigareta u BiH je praktiĉno podijeljeno i ĉine ga ĉine zasebna trţišta
Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brĉko.
Fabrika duhana Sarajevo, na podruĉju Federacije BiH ima trţišno uĉešće
od ca. 60%, a na trţištu Republike Srpske, na kome je prodaja omogućena tek
nakon 2001. godine, samo ca. 5%.
Prvi izvozni aranţmani ostvareni su u novembru 2001. godin na trţištu Crne
Gore i Kosova.
Uz znatno veće proizvodne mogućnosti ostvaruje se godišnji nivo
proizvodnje je ca. 5000 tona odnosno, produktivnost od ca. 12 tona po radniku.
Trţišna pozicija preduzeća se pogoršava zbog poreske politike u BiH koja
umanjuje konkurentnost domaće proizvodnje u korist uvoznih proizvoda.
Dosadašnje privatizacijske aktivnosti i dostignuta vlasniĉka struktura
Upravni odbor Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo odobrio je
Program privatizacije i poĉetni bilans sa stanjem na dan 30.06.2000. godine.
Kantonalna agencija za privatizaciju Sarajevo izdala je Rješenje o odobravanju
Programa privatizacije i poĉetnog bilansa broj: 21-054/2-19-710-7-S od
05.10.2000. godine. Ovim Rješenjem utvrĊena je visina, struktura kapitala i
metod prodaje drţavnog kapiitala.
Visina i struktura kapitala:
 Ukupan kapital 103.747.370 KM
 Dioniĉki kapital 62.346.147 KM ili 60,09%
 Drţavni kapital
41.401.223 KM ili 39,91%
Kako se preduzeće već nalazilo na listi preduzeća koja će se privatizirati u
saradnji sa MeĊunarodnom savjetodavnom grupom za privatizaciju, Upravni
odbor Kantonalne agencije za privatizaciju Sarajevo
odobrio je metod
privatizacije - tender u velikoj privatizaciji.
Za pruţanje tehniĉke podrške u privatizaciji, odreĊen je GTZ koji je u
meĊuvremenu odustao. Kantonalna agencija za privatizaciju Sarajevo izdala je
Rješenje broj: 21-04/2-19-710-8 od 15.02.2001. godine o odobravanju upisa
izvršene privatizacije.
Zakljuĉkom Finansijske policije i Rješenjem glavnog inspektora Finansijske
policije osporena je struktura kapitala, a što je potvrdio i drugostepeni organ
47
Federalno ministarstvo finansija. Po tuţbi dioniĉara, Vrhovni sud je 08.05.2003.
godine poništio rješenja prvostepenog i drugostepenog organa. Po
informacijama kojima raspolaţe Agencija, do danas nije ponovo pokrenuta
inicijativa za preispitivanje vlasniĉke strukture u Fabrici duhana Sarajevo.
U skladu sa Sporazumom izmeĊu Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH i
Kantonalne agencije Sarajevo od 27.01.2004. godine, Agencija za privatizaciju
u Federaciji BiH je u aprilu 2004. godine preuzela privatizaciju Fabrike duhana
Sarajevo.
Polazeći od potrebe da se privatizacija kao proces ubrza, izvjesnosti
uspješne privatizacije kao i stepena pripremljenosti za privatizaciju FDS,
Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH planirala je objavu tendera do
15.10.2004. godine.
U skladu sa ĉlanom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
privatizaciji preduzeća („Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 28 od 26. 05.
2004. godine), Agencija za privatizaciju u FBiH 23.09.2004. godine zatraţila je
od Vlade FBiH donošenje odluke o metodu prodaje 39,91% kapitala Fabrike
duhana Sarajevo. Na navedeni zahtjev Vlada FBiH nije odgovorila.
Nakon što je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uputilo
akt u kojem obavještava Vadu FBiH da ne moţe podrţati provoĊenje postupka
privatizacije Fabrike duhana Sarajevo, Agencija je obustavila aktivnosti vezane
za provoĊenje postupka privatizacije ovog društva.
Deset najvećih dioniĉara društva su:
1. Federacija Bosne i Hercegovine sa 39,9058 %
2. NLB TB d.d. Tuzla sa 3,7008 %
3. Hipo Alpe – Adria – Bank d.d. Mostar sa 3,7008 %
4. ZIF „Bonus“ d.d. Sarajevo sa 1,6227 %
5. Raiffeisen Bank d.d. Bosna i Hercegovina sa 1,3391 %
6. ZIF „Prof Plus“ d.d. Sarajevo sa 1,2823
7. ZIF „MI Grup“ d.d. Sarajevo sa 1,1119
8. UG Udr. dioniĉara FDS sa 0,787 %
9. ZIF Crobih fond d.d. Mostar sa 0,7683 %
10. ZIF Fortuna fond d.d. Bihać sa 0,7539 %
48
Ekonomsko – finansijski pokazatelji preduzeća
Stavke iz ZR
2007
2008
u KM
2010
2009
Stalna sredstva
Tekuća sredstva
Gubitak iznad visine kap.
UKUPNA AKTIVA
96.099.475
125.093.430
98.448.542
134.859.912
138.040.514
90.412.940
127.476.161
107.350.579
221.192.905
233.308.454
228.453.454
234.453.454
Kapital
Dugoroĉne obaveze
Kratkoroĉne obaveze
Ukupna pasiva
204.536.540
432.820
16.223.545
221.192.905
211.902.591
387.570
21.018.293
233.308.454
216.084.656
1.864.505
10.504.293
228.453.454
217.384.377
2.840.518
14.601.845
234.826.740
UKUPAN PRIHOD
UKUPAN RASHOD
Neto dobit/gubitak za
period
102.925.292
85.241.029
99.915.723
85.863.695
110.828.902
96.535.427
85.567.477
78.149.906
17.684.263
14.052.028
14.293.475
7.417.571
444
435
414
410
Broj zaposlenih
5. PASIVNI PODBILANS
Aktivnosti koje se planiraju za 2011. godinu, a vezane za pasivni podbilans
su:
Kontinuirano dopunjavanje i voĊenje Centralnog registra stvari, prava i
obaveza iz pasivnog podbilansa u Federaciji BiH.
Kompletiranje dokumentacione osnove za stvari, a posebno za nekretnine
iskazanu u pasivnom podbilansu, radi upisa odgovrajućih prava u zemljišne
knjige .
Priprema tuţbi pred meĊunarodnim sudovima za sporove koji su vode u
Republici Srbiji za potraţivanja finansijskih sredstava na osnovu isporuke roba i
usluga preduzeća sa podruĉja Federacije BiH, a po kojima budu iskorišteni
redovni i vanredni pravni lijekovi pred sudovima u R Srbiji.
Postizanje i realizacija sudske nagodba po osnovu iraĉkog duga, a po
Odluci Vlade Federacije BiH.
Pokretanje aktivnosti prema nadleţnim institucijama Federacije BiH
(predsjedniku i dopredsjednicima Federacije BiH, Vladi Federacije BiH,
Federalnom ministarstvu finansija, Federalnom ministarstvu pravde i dr.) i
Bosne i Hercegovine (Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, Ministarstvu
financija i trezora BiH, Ministarstvu pravde BiH i dr.) za njihovo aktivno
ukljuĉenje i sudjelovanja provedbe Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije
bivše SFRJ, a sve u cilju pozitivnog ishoda sudskih sporova po tuţbama i
drugim aktivnostima koje je pokrenula ili će pokrenuti Agencija u vezi sa
stvarima, pravima i obavezama iskazanim u pasivnom podbilansu.
Eventualno podnošenje kaznenih prijava protiv odgovornih osoba iz
preduzeća za neiskazivanje, nedostavljanje dokumentacione osnove te
zloupotrebu imovine iz pasivnog podbilansa koja se ogleda u nezakonitoj
49
prodaji, nezakonitom izdavanju pod zakup te prenos imovine iz pasivnog
podbilansa u aktivni bilans, što je bila pojava u prethodnom razdoblju,
nezakonito stavljanje imovine pod hipoteku od strane nevlasnika i preduzeća
koja su istu iskazali u pasivnom podbilansu.
Kako Agencija planira da u planskom periodu intenzivira aktivnosti na zaštiti
stvari, prava iz pasivnog podbilansa potrebito je angaţiranje advokata u
drţavama nastalim raspadom bivše SFRJ te angaţirati domaće eksperate iz
meĊunarodnog privatnog i meĊunarodnog privrednog prava.
Za sporove gdje su podnesene tuţbe po osnovu potraţivanja, potrebno je
iznaći mogućnosti zakljuĉivanja nagodbi gdje god je to moguće, a sve to uz
prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH.
U planskom razdoblju potrebno je pripremiti dokumentacionu osnovu za
nekretnine koje budu vraćene u posjed i izvršen upis prava vlasništva u
zemljišne knjige, radi prodaje istih uz prethodno oĉitovanje po osnvu prava
preĉe kupnje od strane preduzeća koja su upisana kao vlasnik na tim
nekretninama, a sve to uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH.
Pribavljanje saglasnosti od Vlade Federacije BiH za prodaju obveznica
temeljem civilnih poslova sa Republikom Irak koje se nalaze na posebnom
skrbniĉkom raĉunu.
Saradnja sa kantonalnim agencijama u provoĊenju aktivnosti na zašiti stvari
i prava iz pasivnog podbilansa za preduzeća iz kantonalne nadleţnosti.
Agencija će putem Vlade Federacije Bosne i Hercegovine urgirati
formiranje Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka u
skladu sa odredbama Zakona o poĉetnom bilansu stanja preduzeća i banaka
(„Sluţbene novine Federacije BiH“, broj 12/98, 40/99, 47/06, 38/08 i 65/09).
Formiranje Direkcije ima za cilj da se sa jednog mjesta – centralizirano,
nesmetano upravlja imovinom koja se vodi ili bi trebalo da se vodi u pasivnom
podbilansu. Ukoliko Parlament Federacije BiH i Vlada Federacije BiH zauzmu
stav da se neće formirati Direkcija za upravljanje pasivnim podbilansom
preduzeća i banaka treba utvrditi koja će institucija obavljati poslove upravljanja
i zaštite stvari i prava iz pasivnog podbilansa (Agencija za privatizaciju u FBiH,
Razvojna banka i dr.) te u skladu s tim bilo bi potrebno izmijeniti zakonsku
regulativu koja se odnosi na imovinu evidentiranu u Centralnom registru stvari,
prava i obaveza iz pasivnog podbilansa.
6. PODRŠKA PROCESU PRIVATIZACIJE
Tokom 2011. godine, teţište rada na podršci procesu privatizacije bit će
usmjereno na izvršavanje pravnih poslova, poslova vezanih za obrazovanje i
informiranje, informatiĉke poslove i poslove kontrole ugovorom preuzetih
obaveza.
50
6.1. Pravni poslovi
 Izrada pravilnika i drugih provedbenih akata, te izmjene i dopune akata,












kao i usklaĊivanje, aţuriranje i izrada preĉišćenih tekstova pravilnika i
drugih provedbenih propisa iz oblasti privatizacije ĉije donošenje je u
nadleţnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine;
Usaglašavanje postojećih provedbenih propisa sa Zakonom o
izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji te aktivno sudjelovanje u
donošenju zakona ĉije se donošenje oĉekuje u ovoj godini (Zakon o
reviziji privatizacije drţavnog kapitala u privrednim društvima i
bankama, Zakon o privrednim društvima i dr.).
Uĉešće u predlaganju izmjena propisa iz oblasti privatizacije kroz
davanje prijedloga i
primjedbi na zahtjev obraĊivaĉa zakona i
predlaganje odreĊenih zakonskih rješenja.
Davanje pravnih tumaĉenja u primjeni podzakonskih akata koje je
donijela Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, te
pravnih mišljenja i objašnjenja pojedinih odredaba propisa ĉiji su
donosioci parlamenti BiH i FBIH, a obraĊivaĉi resorna ministarstva;
Pruţanje struĉne pomoći kantonalnim agencijama i organizacionim
jedinicama Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine u
oblasti primjene propisa;
Ostvarivanje nadzora nad primjenom propisa iz oblasti privatizacije;
VoĊenje upravnih postupaka u prvom stepenu;
Priprema, obrada i zastupanje (po punomoći) Agencije za privatizaciju u
Federaciji Bosne i Hercegovine u sudskim sporovima;
Dostavljanje informacija na zahtjev Vlade FBiH, ombudsmana FBiH kao
i odgovora na poslaniĉka pitanja iz oblasti privatizacije;
Kontrola zakonitosti donijetih sudskih rješenja o ostavini ĉiji predmet
ostavine ĉine potraţivanja graĊana iskazana na JRG;
Pruţanje pravne pomoći u izradi nacrta ugovora o prodaji drţavnog
kapitala, te drugih ugovora, sporazuma i protokola koje Agencija za
privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine zakljuĉuje u obavljanju
propisane djelatnosti;
Izrada informacija – analiza o praćenju i kontroli zakonitosti u
privatizacijskom procesu Federaciji Bosne i Hercegovine;
Izrada izvještaja o sudskim sporovima u kojima je Agencija parniĉna
stranka (godišnji i polugodišnji) i drugi pravni poslovi.
6.2. Obrazovanje i informiranje
Prioritetne aktivnosti bit će usmjerene na:
Pripremu materijala i grafiĉku obradu brošura, planskih dokumenta i
izvještaja o privatizacijskim aktivnostima i drugih štampanih materijala;
Pripremu i obradu informacija i promotivnih materijala u elektronskoj
formi prema potrebama APF-a;
51
Aţuriranje Zbirke zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti privatizacije
sa unosom podataka za 2011. godinu;
Osiguranje koordinacije izmeĊu predstavnika javnog informiranja i
Agencije;
Pripremu saopćenja za javnost, obavijesti, kao i plaćenih oglasa i
informacija o procesu privatizacije kao i plasiranje javnosti bitnih
informacija o aktivnostima APF;
Praćenje informacija o privatizaciji u FBiH (press clipping) u sredstvima
informiranja i izrada izvještaja za potrebe Agencije i Upravnog odbora
Agencije;
UnapreĊenje internog informiranja i predlaganje
oblika razmjene
informacija unutar APF-a;
Obradu podataka za unos na web stranicu APF te predlaganje promjene
sadrţaja i inoviranje podataka;
Pripremu i organiziranje seminara, okruglih stolova i tematskih
konferencija u organizaciji APF-a;
Obrazovanje i dodatno struĉno usavršavanje putem uĉešća na
kongresima, seminarima, savjetovanjima, kursevina i sl.;
Saradnju sa drugim institucijama i organizacijama koje su zainteresirane
za proces privatizacije kao i razmjenu informacija i promotivnih
materijala.
6.3. Informatika
U toku 2011. godine osnovne aktivnosti će se bazirati na poboljšanju
sigurnosti i zaštite lokalne raĉunarske mreţe APF-a kao i kontroli
pristupa podacima iz baze podataka Jedinstvenih raĉuna graĊana i
Javne ponude dionica.
Ponovo pokrenuti inicijativa prema Federalnom ministarstvu finansija
za produţenje roka vaţenja certifikata.
Planira se zamjena raĉunarske opreme na šalterima pošta na kojima
se izvršavaju privatizacijske transakcije zbog dotrajalosti raĉunarske
opreme koja je u upotrebi od 1999. godine (oprema u poštama bila bi
zamjenjena sa DELL raĉunarima koji se koriste u APF-u).
Planirati zamjenu raĉunarske opreme zaposlenih u APF-u kao i
prelazak na novi OS Windows 7.
Aktivnosti će biti usmjerene i na: odrţavanje raĉunarskih stanica,
instalaciju aplikativnih modula, podršku operaterima koji rade na
šalterima za obradu privatizacijskih transakcija u poštama, zatim
odrţavanje hardvera i softvera, administriranje bazama podataka, obrade
i uĉitavanja (priprema i obrada Z1 obrazaca, priprema podataka dospjelih
iz FMUP-a, FZ PIO/MIO, FMO, uĉitavanje podataka u sistem Registra
potraţivanja, obrada rješenja o nasljeĊivanju kao i dostavljenje
Federalnom ministarstvu finansija podataka o staroj deviznoj štednji koja
je bila predmet ostavine), odrţavanje lokalne raĉunarske mreţe u APF-u
i podrška korisnicima, evidencija raĉunarske opreme, odrţavanje web
52
stranice apf.gov.ba i administriranje elektronske pošte kao i redovni
update sistemskog i antivirusnog softvera.
6.4. Kontrola ugovora
Plan kontrole izvršenja ugovornih obaveza iz kupoprodajnih ugovora
saĉinjen je na osnovu stanja aktivnih ugovora iz portfelja Agencije za
privatizaciju u Federaciji BiH, te ĉl. 6. i 7. Pravilnika o obavljanju kontrole
izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u
Federaciji BiH („Sluţbene novine Federacije BiH“, br. 52/09).
Plan kontrole za 2011. godinu
R.br.
1
1.
2.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Predmet kontrole
2
Preduzeća
„Hepok“d.d. Mostar
„Volkswagen Sarajevo“d.d. Sarajevo
Imovina poduzeća
Ţeljezara
„Zenica“d.o.o.,ug.br.05-192493-12/07 od 26.10.2007.
„KTK Visoko“ d.d., ug. br.05-19-73413/09 od 12.06.2009.
„KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-5037/05
od 19.12.2005.
„KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-18287/08 od 15.10.2008.
„KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-46275/07 od 29.02.2008.
„KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-4486/04
od 14.10.2004.
„KTK Visoko“ d.d., ug. br. 05-19-13889/09 od 23.10.2009.
JP„Ţeljeznica FBiH“, ug. br. 05-19-5198/09 od 20.05.2009.
„TKA“ d.d. Cazin,ug. br. 05-19-1-7/07 od
18.09.2007.
Vrijeme kontrole
3
april i novembar 2011.
U skladu sa Odlukom
Vlade FBiH*
februar i septembar 2011.
januar i avgust 2011.
januar i decembar 2011.
april i novembar 2011.
mart i septembar 2011.
april i oktobar 2001.
maj i novembar 2011.
juni i novembar 2011.
april i oktobar 2011.
* Prijedlog rješenja o reviziji Projektne studije 1998.-2002.godine iz
Ugovora o kupoprodaji udjela u preduzeću „Volkswagen Sarajevo“, d.o.o.
Sarajevo upućen je Vladi Federacije BiH na odluĉivanje.
Pored planiranih kontrola Agencija je ukljuĉena u aktivnosti vezane
za ugovore s posebnim statusom i ovisno od odluka Vlade FBiH i
pokrenutih sudskih sporova, izvjesne su kontrole i / ili izrada posebnih
informacija u slijedećim sluĉajevima:
-„Veĉernje novine“d.d. Sarajevo,
-„Energoinvest Comet“d.d. Sarajevo,
-„Borac“d.d. Travnik,
-„Feroelektro“d.d. Sarajevo,
-„Energopetrol“d.d. Sarajevo,
53
-„Arcelor Mittal Steel“d.o.o. Zenica, i
-„Krivaja1884“ d.d. Zavidovići.
U 2011. će se nastaviti saradnja s kantonalnim agencijama za
privatizaciju, posebno na izradi informacije o stanju izvršenja ugovorenih
obaveza, u dva navrata: polugodišnji i godišnji izvještaj.
Poseban zadatak u 2011.godine bit će organiziranje na arhiviranju graĊe
iz domena kontrole izvršenja ugovornih obaveza.
7. ZAJEDNIĈKI POSLOVI
U 2011. godini aktivnosti će biti usmjerene na:
1. Praćenje primjene zakona, podzakonskih akata i drugih propisa i općih
akata iz oblasti privatizacije, sa posebnom paţnjom na Zakon o agenciji za
privatizaciju, Zakon o privatizaciji preduzeća, Zakon o kontroli ugovora i Zakon
o poĉetnom bilansu stanja preduzeća i banaka i usklaĊivanje normativnopravnih i drugih općih akata Agencije sa zakonskim propisima, te u vezi s tim
priprema općih i pojedinaĉnih akata vezanih za unutrašnju organizaciju i
sistematizaciju poslova i radnih zadataka.
2. UsklaĊivanje organizacije APF sa zakonskim propisima i odlukama i
zakljuĉcima Vlade FBiH i Upravnog odbora APF, sa posebnom paţnjom na
izmjene Statuta i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji.
3. Racionalizaciju poslova i uspostavu organizacione strukture koja
omogućava operativnije djelovanje struĉnih sluţbi i brţu realizaciju poslovnih
odluka, sa posebnom paţnjom na:
- uspješno i uĉinkovito obavljanje svih poslova iz nadleţnosti APF;
- potpunije angaţovanje zaposlenika i njihovih struĉnih sposobnosti:;
- efikasnost i uspješnost poslovanja;
- pouzdanost izvještaja o radu i finansijskom poslovanju;
- zaštitu imovine i sredstava;
- funkcionalnu i uspješnu organizaciju rada u skladu sa aktima,
procedurama i uputstvima Agencije;
- predlaganje optimalnijih rješenja za izvršavanje povjerenih zadataka
iz nadleţnosti organizacionih jedinica Agencije;
- koordinaciju rada izmeĊu organizacionih jedinica;
- analizu iskorištenosti zaposlenika i radnog vremena;
- sagledavanje mogućnosti preraspodjele poslova i radnih zadataka;
4. VoĊenje finansijsko-raĉunovodstvenih poslova i u tom pogledu:
- izrada finansijskih planova i izvještaja;
- prikupljanje, sastavljanje, obrada evidencija i kontrola knjigovodstvenih
isprava;
- voĊenje poslovnih knjiga;
- popis imovine i obaveza;
- poslovi nabavke roba.
5. Administrativnu podrška Upravnom i Nadzornom odboru kroz:
- pripremu materijala;
- izradu zapisnika i prijedloga odluka i zakljuĉaka;
- voĊenje korespondencije;
54
- saradnju sa organima zakonodavne i izvršne vlasti, te institucijama i
ustanovama u BiH i FBiH.
6. VoĊenje struĉno-administrativnih, tehniĉkih i drugih pomoćnih poslova iz
nadleţnosti Agencije.
8. MJERE ZA POBOLJŠANJE USLOVA ZA
INVESTIRANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Revitalizacija privreĊivanja u Federaciji BiH je jedini pravi put za izlazak iz
ekonomske krize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina i Federacija BiH.
Globalna finansijska kriza koja je zahvatila svijet situaciju u Bosni i
Hercegovini ĉini još teţom.
Usporen rast realnog bruto domaćeg proizvoda, izraţen deficit tekućeg
budţeta, narastanje obaveza iz domena socijalnih davanja na teret razvoja,
znaĉajno uĉešće neformalnog sektora, izraţena pojava korupcije i drugi
problemi rezultiraju nepovoljnim mikroekonomskim i makroekonomskim
parametrima privreĊivanja i umanjuje interes za investiranje u BiH.
Revitalizaciju privreĊivanja u uslovima BiH nije moguće provesti bez
znaĉajnijeg povećanja obima investiranja, posebno stranih investicija.
Da bi se povećao obim investicija u BiH, ukljuĉivo i investicije kroz
privatizaciju potrebno je poduzeti brojne i kompleksne mjere.
Moţe se istaći nekoliko razloga koji su znaĉajno uticali na ukupne
privatizacijske i postprivatizacijske rezultate a koji su definitivni (otklanjanje nije
moguće) i objektivne su prirode:
 Realizirani metod masovne privatizacije kojim je omogućeno korištenje
certifikata dodijeljenih graĊanima BiH po ĉetiri (4) osnova, kao sredstva za
kupovinu imovine i drţavnog kapitala.
Ovaj model je omogućio brzu i jednostavnu privatizaciju ali disperzija vlasništva
nije omogućila oĉekivane postprivatizacijske efekte.
Model je neselektivno primjenjivan za najveći dio preduzeća iz registra
Agencije.
Za certifikate je prodan kapital i imovina knjigovodstvene vrijednosti 5,6 milijardi
KM a ostvarena je naplata u certifikatima od ca. 8,5 milijardi KM.
 Entitetska privatizacija i decentralizovan sistem privatizacije u FBiH.
Kroz entitetsku privatizaciju znaĉajno je umanjen privatizacijski portfolio u FBiH,
narušen organizacioni i tehnološki sistem firmi.
Jedanaest (11) agencija za privatizaciju u FBiH nisu realizirale jedinstvene
principe, politike i ciljeve privatizacije nego provodile razliĉite privatizacijske
politike kantonalnih vlada.
 Globalna finansijska kriza koja je zahvatila svijet ostavila je znaĉajne
posljedice i na FBiH. Zbog krize je smanjen interes domaćih i posebno stranih
investitora za sve vidove investiranja u BiH.
Na osnovu dosadašnjih rezultata i uoĉenih nedostataka koji utiĉu na
privatizacijsku ponudu i potraţnju, ali i na druge vidove investiranja u Federaciji
BiH, mogu se definirati potrebne mjere koje treba poduzeti kako bi se otklonili
limitirajući uslovi za ubrzanje procesa privatizacije i poboljšanje privatizacijskih
rezultata.
55
Mjere su brojne i zbog nemogućnosti da sve budu obuhvaćene u ovom
dokumentu, fokus će biti samo na onim mjerama koje poboljšavaju
privatizacijsku ponudu koja izravno utiĉe na interes potencijalnih investitora.
Mjere moraju biti praćene odgovarajućim operativnim djelovanjem na
unapreĊenju politiĉkog, makroekonomskog i poslovnog ambijenta i poboljšanju
strukture ponude drţavnog kapitala kojim bi se privukao dodatni domaći i
inostrani privatni kapital, nove tehnologije i upravljaĉka znanja, uvećao obim
investicija, otvorila nova radna mjesta i podigla konkurentnost ekonomije
Federacije BiH u cjelini.
Rezultati privatizacije u narednom periodu, u najvećoj mjeri, zavisit će od
opredjeljena privatizacijske ponude od strane Vlade Federacije BiH i stepena
realizacije brojnih mjera kao što su:
 Poboljšanje politiĉke stabilnosti kroz nastavak zapoĉetih reformi
Ustava, javne uprave, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije,
aktivnostima u obezbjeĊenju uslova za prikljuĉenje BiH Evropskoj uniji.
Relaksacija (poboljšanje) politiĉke situacije sigurno bi uvećala interes posebno
stranih investitora i aktivirala znaĉajna sredstva predpristupne pomoći i olakšala
kreditiranje bankarskim sredstvima pod povoljnim uslovima, posebno od WB,
EBRD i EB.
 Pobojšanje makroekonomske stabilnosti u Federaciji BiH.
Kljuĉni elementi te stabilnosti su, izmeĊu ostalog, nivo ekonomskog rasta,
povećanje udjela investicija u GDP-u, smanjenje javne potrošnje, smanjenje
platnog deficita, izbalansiranost budţeta, razvojna komponenta budţeta,
smanjenje nezaposlenosti, smanjenje poreza i doprinosa i sl.
TakoĊe, nereformisani penzioni, socijalni i sektor javne uprave uslovljavaju
znaĉajan nivo javne potrošnje i vrše znaĉajnu presiju na budţet i
makroekonomsku stabilnost na entitetskom i drţavnom nivou.
 Nisu definirane jasne strategija privrednog razvoja i razvoja
najvaţnijih privrednih grana ni na drţavnom ni na federalnom nivou.
Strategije najvaţnijih privrednih grana ukljuĉivo i industrijske strategije po
industrijskim granama trebaju biti sastavni dijelovi privredne strategije
Federacije BiH i jedinstvene strategije za Bosnu i Hercegovinu.
Strategije trebaju uvaţiti interes Bosne i Hercegovine, interes ulagaĉa posebno
stranih strateških sa jasno nabrojanim pogodnostima i komparativnim
prednostima koje im se nude.
Usvajanje direktiva i iskustava EU u javno – privatnom partnerstvu je
preduslov za privatizaciju velike grupacije preduzeća.
 Neophodnost za poduzimanjem većeg broja mjera za zaustavljanje
trenda rapidnog i znaĉajnog smanjenja drţavnog kapitala.
Ekonomska zakonitost je da u preduzećima sa lošim poslovnim rezultatima
dolazi do smanjenja obima privrednih aktivnosti, pogoršanja tehniĉko –
tehnološkog i kadrovskog stanja i drugih parametara koji utiĉu na interes
potencijalnih investitora.
 Mogućnosti za višeznaĉno restrukturiranje preduzeća (statusne
promjene i promjene pravne forme, promjene unutrašnje organizacije,
finansijsko restrukturiranje (u potrebnom obimu), kada je to uslov za uspješnost
privatizacije, trebaju biti omogućene.
56
U velikom broju sluĉajeva, zbog ekonomsko–finansijskog, trţišnog,
kadrovskog ili tehniĉko - tehnološkog stanja, firme se nalaze u
bezizlaznoj situaciji iz koje izlaz nije moguć ni na bazi privatizacije niti
drugih
vidova investiranja.
 Definisanje jasnih ciljeva koji se ţele ostvariti privatizacijm mora biti
praksa koja se primjenjuje za svako preduzeće posebno, a za preduzeća iz
strateških sektora i vaţna preduzeća za privredu Federacije BiH ti ciljevi trebaju
biti definisani sa duţnom paţnjom i po posebnim zakonskim rješenjima.
 Blokade procesa koje dolaze od rukovodnih struktura preduzeća koje
veoma ĉesto podrţavaju i upravne strukture moraju biti eliminisane.
Propisi iz oblasti privatizacije su veoma jasno i nedvosmisleno definirali
nadleţnost u privatizaciji. Ipak, u praksi, odluke o privatizaciji donose općinska
vijeća i kantonalne skupštine.
 Privatizacijske ponude nisu na odgovarajući naĉin najavljene.
Oglašavanje prodaje u domaćim i inostranim medijima (zbog cijene su to
najĉešće hrvatski mediji) nije dovoljno.
Znaĉajnije prodaje moraju biti najavljene i putem DKP mreţe, dostavom ponude
svim potencijalnim kupcima, putem stranih ambasada i sliĉno.
 Mogućnost davanja posebnih olakšica za investitore u specifiĉnim
privrednim djelatnostima treba biti korištena u skladu sa zakonskim rješenjima i
interesima Vlade Federacije BiH kada je to uslov za privatizaciju. Ove
pogodnosti za kupce mogu biti sastavni dio privatizacijske ponude.

Po principima potpune transparentnosti, praviĉnosti i konkurentnosti,
priprema preduzeća za prodaju i postupak prodaje mora biti kvalitetnije
pripremljen i voĊen.
Pokretanje postupka prodaje bez procjene uspješnosti nije opravdano i
šteti procesu. Nepripremljenost predmeta za prodaju zbog nepostojanja
dokaza o vlasništvu, sudskih sporova, nepoznatih i skrivenih obaveza,
nepravilno iskazivanih podataka u PBS i posebno pasivnom podbilansu,
nerealne knjigovodstvene vrijednosti imovine i kapitala itd., najĉešće su
limitirajući faktori za privatizaciju.
Broj: 02-19-1804-1/11
Sarajevo, 23.05.2011. godine
Direktor
Enes Ganić
57
Download

BOSNA I HERCEGOVINA - Agencija za privatizaciju FBiH