ELEKTRIČNA KOLA SA VREMENSKI KONSTANTNIM STRUJAMA
1. Električna struja je:
a) svako kretanje električnih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu električnih
naelektrisanja koja učestvuju u ovom kretanju,
b) svako kretanje električnih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu električnih
naelektrisanja koja učestvuju u ovom kretanju,
c) svako usmjereno kretanje električnih naelektrisanja.
2. Ako postoje slobodno pokretljiva naelektrisanja i ako postoji uzrok koji će izazvati kretanje ovih
naelektrisanja, električna struja se može obrazovati:
a) u čvrstim, tečnim i gasovitim sredinama
b) u čvrstim, tečnim i gasovitim sredinama, pa čak i u vakuumu
c) u čvrstim i tečnim sredinama, pa čak i u vakuumu
3. Slobodno pokretljiva naelektrisanja koja mogu obrazovati električnu struju su:
a) elektroni, pozitivni i negativni joni
b) pozitivna i negativna elementarna naelektrisanja, pozitivni i negativni joni
c) slobodni elektroni, elektroliti i joni
4. U čvrstim tijelima, posebno u metalnim provodnicima, slobodno pokretljiva naelektrisanja koja
obrazuju električnu struju su:
a) pozitivni i negativni joni
b) pozitivni i negativni elektroni
c) elektroni provodnosti
5. U tečnim sredinama, posebno u elektrolitima, slobodno pokretljiva naelektrisanja koja obrazuju
električnu struju su:
a) elektroni provodnosti
b) pozitivni i negativni joni
c) pozitivni i negativni joni, elektroni provodnosti
6. U gasovitim sredinama, pod odreñenim uslovima, može doći do pojave električne struje. Slobodno
pokretljiva naelektrisanja koja obrazuju električnu struju u ovom slučaju su:
a) pozitivni i negativni joni, elektroni
b) elektroni provodnosti
c) pozitivni i negativni joni
7. Električna struja može se obrazovati i u vakuumu ako se na pogodan način obezbijede
slobodno
pokretljiva naelektrisanja:
a) pozitivni i negativni joni i elektroni koji se oslobañaju zagrijavanjem katode
b) elektroni koji se oslobañaju zagrijavanjem katode
c) elektroni koji se oslobañaju zagrijavanjem anode
8. S obzirom na vrstu slobodno pokretljivih naelektrisanja koja učestvuju u pojavi električne struje, struje
se mogu podijeliti na:
a) elektronske, jonske i kondukcione,
b) stacionarne i jonske,
c) elektronske i jonske.
9. U slučaju pojave struje u čvrstim provodnicima i u vakuumu:
a) ne dolazi ni do kakvih promjena u sredini u kojoj postoji struja
b) u sredini u kojoj postoji struja dolazi do prenošenja materije-supstance
c) u sredini u kojoj postoji struja dolazi do hemijskih promjena sredine
10. Postojanje pokretljivih slobodnih naelektrisanja je potreban, ali ne i dovoljan uslov za nastanak i
održavanje električne struje.
a) potrebno je i unutrašnje električno polje koje će ova naelektrisanja i pokretati
b) postojanje pokretljivih slobodnih naelektrisanja je potreban i dovoljan uslov
c) potrebna je i unutrašnje i vanjsko električno polje koje će ova naelektrisanja i pokretati
11. U metalnim provodnicima električne struje nastale pod dejstvom električnog polja nazivaju se:
a) konvekcione struje
b) kondukcione struje
c) indukcione struje
12. Veličine koje karakterišu strujno polje stacionarne struje su:
a) promjenljive u vremenu
b) linije čija je brzina promjenljiva u vremenu
c) nepromjenljive u vremenu
13. Stacionarno električno polje:
a) egzistira u unutrašnjosti provodnika i za njegovo održavanje ne treba nikakav utrošak energije
b) ne egzistira u unutrašnjosti provodnika i za njegovo održavanje ne treba nikakav utrošak energije
c) egzistira u unutrašnjosti provodnika i za njegovo održavanje treba stalan utrošak energije
14. Elektrostatičko polje:
a) ne egzistira u unutrašnjosti provodnika
b) egzistira u unutrašnjosti provodnika kroz koji protiče struja i za njegovo održavanje treba stalan
utrošak energije
c) egzistira u unutrašnjosti provodnika kroz koji protiče struja i za njegovo održavanje ne treba
nikakav utrošak energije
15. Struja u provodnoj vezi izmeñu elektroda ravnog kondenzatora može biti stacionarna ako su ispunjeni
uslovi:
a) električno kolo mora biti zatvoreno i u kolu mora biti uključen naponski izvor
b) električno kolo mora biti zatvoreno i ne treba strujni izvor
c) električno kolo može biti i otvoreno, ali mora biti ureñaj koji kontinuirano, nasuprot silama
stacionarnog električnog polja, potiskuje slobodne elektrone provodnosti sa pozitivne na
negativnu elektrodu održavajući pri tome stalnu potencijalnu razliku na svojim priključcima
16. Strujno polje je:
a) dio prostora u kojem se pokretljiva naelektrisanja kreću pod dejstvom električnog polja u
provodniku
b) dio prostora oko provodnika kroz koji protiče električna struja
c) dio prostora u kojem linije vektora srednje brzine pokretljivih naelektrisanja u svakoj tački
predstavljaju tangente
17. Strujno polje je stacionarno:
a) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim tačkama prostora strujnog
polja konstantne
b) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim tačkama prostora strujnog
polja promjenljive u vremenu
c) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim tačkama prostora strujnog
polja konstantne u vremenu
18. Strujnice su:
a) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj tački normala
b) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj tački tangenta
c) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj tački konstanta
19. Hidromehanički model dva suda u kojima se nalazi tečnost sa različitim nivoima H1 i H2 u odnosu na
proizvoljno izabrani referentni nivo, mjera je potencijalne energije tečnosti u jednoj posudi u odnosu na
nivo u drugoj posudi. U električnom primjeru ravnog-pločastog kondenzatora ova razlika nivoa
odgovara:
a) struji izmeñu elektroda kondenzatora
b) energiji izmeñu elektroda kondenzatora
c) razlici potencijala izmeñu elektroda kondenzatora
20. Stacionarna naelektrisanja razlikuju se od statičkih po tome:
a) što se stalno pomjeraju, pri čemu im je gustina u svakoj tački konstantna
b) što se stalno pomjeraju, pri čemu im je gustina u svakoj tački konstantna u vremenu
c) što se stalno pomjeraju, pri čemu im je gustina u svakoj tački promjenljiva u vremenu
21. Stacionarno električno polje, kao i elektrostatičko, pripada klasi:
a) potencijalnih polja
b) vektorskih polja
c) konzervativnih polja
22. Stacionarno električno polje:
a) neprestano vrši rad pomjerajući pokretna električna naelektrisanja i za njegovo održavanje je
neophodno dovoñenje energije sistemu u kojem ono postoji
b) ne vrši nikakav rad pomjerajući pokretna električna naelektrisanja i za njegovo održavanje nije
neophodno dovoñenje energije sistemu u kojem ono postoji
c) vrši rad pomjerajući pokretna električna naelektrisanja i za njegovo održavanje nije neophodno
dovoñenje energije sistemu u kojem ono postoji
23. Za održavanje već uspostavljenog elektrostatičkog polja u idealnom dielektriku:
a) nije potrebno dovesti napon
b) nije potrebna nikakva energija
c) potrebno je dovesti napon
24. Pojava električne struje povezana je sa odreñenim pratećim efektima i koji su, uglavnom:
a) toplotni i hemijski
b) tolpotni i magnetni
c) toplotni, magnetni i hemijski
25. Makroskopsi gledano, kretanje naelektrisanja kroz metalni provodnik povezano je s nekom
vrstom
“električnog trenja” koje drži dinamičku ravnotežu potisnim silama električnog polja. Ovu osobinu
provodnika, i uopšte drugih materijala, da se silama trenja suprostavljaju proticanju električne struje
nazivamo:
a) provodnost provodnika
b) otpornost provodnika
c) kapacitet provodnika
26. Na temperaturi koja je bliska apsolutnoj nuli jednom uspostavljena električna struja:
a) može se dugo vremena održavati u kolu bez prisustva električnog izvora, odnosno bez
električnog polja koje u običnim okolnostima potiskuje elementarna naelektrisanja
b) ne može se ni u kojem slučaju održavati u kolu bez prisustva električnog izvora
c) može se dugo vremena održavati u kolu bez prisustva električnog izvora, ali mora postojati
električno polje koje u običnim okolnostima potiskuje elementarna naelektrisanja
27. U slučaju električne struje uspostavljene u električnom kolu na temperaturi bliskoj apsolutnoj nuli:
a) izostaje toplotni efekat električne struje
b) postoji toplotni efekat električne struje
c) postoji toplotni i magnetni efekat električne struje
28. Hemijski efekat električne struje dolazi do izražaja:
a) samo u metalnim provodnicima pri elektrolizi
b) samo u tečnoj vrsti provodne sredine tzv. elektrolitima
c) samo u gasovitim sredinama tzv. elektrolitima
29. Magnetno polje predstavlja:
a) posebno fizičko stanje u okolini provodnika kroz koji protiče električna struja
b) dio prostora u kojem se kreću pokretljiva naelektrisanja pod dejstvom električnog polja
c) linije kojima je vektor električnog polja u svakoj tački tangenta
30. Elektrohemijski izvori se u električnim šemama obilježavaju:
a) sa dvije paralelne crte, jednom tanjom i dužom koja je negativan pol izvora, i drugom, kraćom i
debljom, koja je pozitivan pol izvora
b) sa dvije paralelne crte, jednom tanjom i dužom koja je pozitivan pol izvora, i drugom, kraćom i
debljom, koja je negativan pol izvora
c) sa dvije paralelne crte, od kojih je lijeva negativan pol izvora, a desna pozitivan pol izvora
31. Prosto električno kolo se sastoji od:
a) električnog izvora i prijemnika
b) električnog izvora, prijemnika i eventualno prekidača
c) električnog izvora, prijemnika, spojnih vodova i eventualno prekidača
32. U elektrolitima se pokretljiva električna naelektrisanja, pozitivni i negativni joni, pod dejstvom
električnog polja kreću u suprotnim smjerovima, te se njihovi efekti:
a) oduzimaju
b) poništavaju
c) sabiraju
33. Jačina električne struje je skalarna veličina koja ima i odreñeni smjer. Pozitivan smjer
električne
struje kroz metalne provodnike je:
a) suprotan smjeru kretanja elektrona provodnosti i suprotan smjeru djelovanja električnog polja
b) u smjeru kretanja elektrona provodnosti i suprotno smjeru djelovanja električnog polja
c) suprotan smjeru kretanja elektrona provodnosti i poklapa se sa smjerom djelovanja električnog
polja
34. Jedinica jačine struje je amper [A]. Jačina struje:
a) od 1 [A] ima se kada kroz poprečni presjek metalnog provodnika proñe u jednoj minuti 6,24196
b)
c)
x 1018 elektrona
od 1 [A] ima se kada kroz poprečni presjek metalnog provodnika proñe u jednoj sekundi 6,24196
x 1018 elektrona
od 1 [A] ima se kada kroz poprečni presjek metalnog provodnika proñe u jednoj sekundi 6,24196
x 10-18 elektrona
35. Jedinica jačine struje je amper [A] i definisana je preko magnetnih efekata električne struje.
Amper je jačina stalne električne struje koja:
a) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonačne dužine, kružnog
poprečnog presjeka zanemarive veličine, koji se nalaze u vakuumu na meñusobnom rastojanju
od 1 [m], izaziva silu od 2 x 107 njutna po metru dužine provodnika
b) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonačne dužine, kružnog
poprečnog presjeka zanemarive veličine, koji se nalaze u vakuumu na meñusobnom rastojanju
od 1 [m], izaziva silu od 2 x 10-7 njutna po metru dužine provodnika
c) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonačne dužine, kružnog
poprečnog presjeka zanemarive veličine, koji se nalaze u vakuumu na meñusobnom rastojanju
od 1 [m], izaziva silu od 4π x 10-7 njutna po metru dužine provodnika
36. U slučaju vrlo malih jačina električne struje koristi se specijalna vrsta ampermetara, koji su vrlo
osjetljivi i nazivaju se:
a) mikroampermetri
b) miliampermetri
c) galvanometri
37. U električnim šemama ampermetar se označava:
a) kružićem i slovom A unutar kružića
b) kružićem i slovom A pored kružića
c) kvadratićem i slovom A unutar kvadratića
38. Da bi se u nekom dijelu električnog kola izmjerila jačina električne struje, ampermetar se priključuje:
a) u seriju, tako da struja koja se mjeri prolazi kroz njega
b) paralelno, tako da struja koja se mjeri prolazi kroz njega
c) nekad u seriju, a nekad paraleno
39. Da bi se strujno polje što preciznije opisalo sa kvantitativne strane, što je posebno važno u masivnim
provodnicima, uvodi se:
a) vektor gustine struje
b) vektor strujnog polja
c) pojam strujnice
40. Pravac vektora gustine struje definisan je makroskopski viñenim pravcem kretanja:
a) elektrona provodnosti u posmatranoj tački, a smjer mu je u smjeru kretanja elektrona
b) elektrona provodnosti u posmatranoj tački, a smjer mu je suprotan smjeru kretanja elektrona
c) elektrona provodnosti u posmatranoj tački, a smjer mu je u smjeru strujnog polja
41. Intenzitet vektora gustine struje definisan je:
a) J=I/t
b) J=I/S
c) J=I/V
42. Jedinica gustine struje je:
a) A/mm2
b) A/m2
c) A/m3
43. Strujnu tubu definiše:
a) skup vektora gustine struje koji prolaze kroz neku zatvorenu konturu C
b) skup strujnica koje prolaze kroz neku zatvorenu konturu C
c) skup strujnih linija koje prolaze kroz neku zatvorenu površinu S
44. Algebarski znak jačine struje izračunate preko jednačine i=∫ J dS može biti pozitivan ili negativan,
zavisno od izbora orta normale na površinu S. Ako je:
a) projekcija orta normale na pravac vektora J pozitivna, jačina struje je negativna i obrnuto
b) projekcija orta normale na pravac vektora J pozitivna, jačina struje je pozitivna i obrnuto
c) projekcija orta normale na pravac vektora J negativna, jačina struje je pozitivna i obrnuto
45. Jednačina kontinuiteta u integralnom obliku, koja je ustvari matematički oblik zakona o konzervaciji
elektriciteta, glasi:
r r
a)
∫ JdS = -dq/dt i predstavlja ukupnu struju kroz zatvorenu površinu S
S
b)
r r
J
∫ dS = -dqdt i predstavlja ukupnu količinu elektriciteta kroz zatvorenu površinu S
S
c)
r r
J
∫ dS = dq/dt i predstavlja ukupnu struju kroz zatvorenu površinu S
S
46. U stacionarnom strujnom polju raspored električnih naelektrisanja u prostoru mora biti stacionaran,
što znači da na mjesto pokretnih naelektrisanja koja napuste neku elementarnu zapreminu dolazi ista
količina novih pokretnih naelektrisanja. To znači:
a) da se ni ukupna količina naelektrisanja unutar volumena V ne mijenja (dq/dt=0), pa je izlazni
fluks vektora gustine struje kroz zatvorenu površinu S jednak
r r
J
∫ dS = 0
S
b) da se ukupna količina naelektrisanja unutar volumena V mijenja (dq/dt ≠ 0), pa je izlazni
r r
fluks vektora gustine struje kroz zatvorenu površinu S jednak ∫ JdS = -dq/dt
S
c) da se ni ukupna količina naelektrisanja unutar volumena V ne mijenja (dq/dt ≠ 0), pa je
r r
izlazni fluks vektora gustine struje kroz zatvorenu površinu S jednak ∫ JdS = - dq/dt
S
r r
47. Specijalni oblik jednačine kontinuiteta, za slučaj stacionarnog strujnog polja
∫ JdS = 0 predstavlja:
S
a) prvi Kirchoff-ov zakon
b) drugi Kirchoff-ov zakon
c) prvi Ohm-ov zakon
48. Ako se prvi Kirchoffov zakon primjeni na zatvorenu strujnu konturu površine S koju obrazuju dva
presjeka jedne strujne tube, ili provodnika kroz koji protiče električna struja, može se zaključiti:
a) da je jačina struje u bilo kojem presjeku strujne tube ista, bez obzira na presjek tube, odnosno
provodnika
b) da jačina struje u nekom presjeku strujne tube zavisi od oblika presjeka tube, odnosno provodnika
c) da je jačina struje u bilo kojem presjeku strujne tube ista, ali samo u slučaju kružnog oblika
presjeka tube, odnosno provodnika
r r
49. Kod jednačine za prvi Kirchoffov zakon
∫ JdS = 0 zatvorena površina može biti:
S
a) proizvoljnog oblika i presjeka
b) kružnog presjeka
c) kvadratnog presjeka
50. U stacionarnom strujnom polju pokretna električna naelektrisanja u jednoj strujnoj tubi
ili provodniku kreću se:
a) poput neke stišljive tečnosti
b) poput neke nestišljive tečnosti
c) poput neke tečnosti koja struji u dva spojena suda iz nižeg u viši sud pomoću neke pumpe
51. Prvi Kirchoff-ov zakon ima posebno veliki značaj u analizi složenih električnih kola i u
tom slučaju se upotrebljava jednostavniji oblik zakona, gdje se umjesto fluksa vektora
gustine struje kroz zatvorenu površinu koriste jačine struja kroz tu površinu. U analizi
električnih kola prvi Kirchoff-ov zakon obično se primjenjuje na:
a) grane složenog električnog kola
b) čvorove složenog električnog kola
c) konture složenog električnog kola
52. Čvor složenog električnog kola predstavlja:
a) mjesto gdje se spajaju dva ili više strujnih provodnika
b) mjesto gdje se spajaju tri ili više strujnih provodnika
c) mjesto na kojem se priključuje generator
53. Prvi Kirchoff-ov zakon glasi:
a) algebarska suma jačina struja u provodnicima koji se spajaju u nekom čvoru električnog
kola jednaka je nuli
b) suma jačina struja u provodnicima koji se spajaju u nekom čvoru električnog kola
jednaka je nuli
c) algebarska suma jačina struja u provodnicima čiji je referentni smjer ka čvoru
električnog kola jednaka je algebarskoj sumi struja u provodnicima čiji je smjer od čvora
54. Matematički oblik Jouel-ovog zakona dat je jednačinom:
a) A= R2 I t
b) A= R2 I2 t
c) A= R I2 t
55. Električna otpornost predstavlja pokazatelj unutrašnjih opiranja provodnika proticanju
električne struje. Zavisi od:
a) vrste materijala, oblika i temperature
b) poprečnog presjeka provodnika, dužine i temperature
c) oblika i vrste materijala
56. Električna provodnost jednaka je:
a) recipročnoj vrijednosti specifične otpornosti provodnika
b) recipročnoj vrijednosti otpornosti provodnika
c) odnosu otpornosti provodnika i njegovog poprečnog presjeka
57. Električna otpornost pri standardnim temperaturama, kada se zanemare promjene dimenzija
provodnika sa temperaturom, mijenja se po zakonu:
a) R2=R1α(θ2-θ1)
b) R2=R1+αθ
c) R2=R1[1+α(θ2-θ1)]
58. Provodnik od homogenog materijala koji ima konstantan poprečni presjek i dužinu zanatno veću od
dimenzija presjeka naziva se linijski provodnik. Otpornost takvog provodnika, koji se nalazi na
standardnoj temperaturi (20[o C]) jednaka je:
l
S
S
b) R = ρ
l
1 l
c) R =
ρ S
a) R = ρ
59. Povećanjem temperature provodnika povećava se brzina toplotnih kretanja elektrona, što dovodi do
češćih sudara i smanjenja pokretljivosti elektrona. Smanjenje pokretljivosti elektrona ima za posljedicu:
a) smanjenje specifične električne otpornosti, a time povećanje i električne otpornosti
b) povećanje specifične električne otpornosti, a time povećanje i električne otpornosti
c) povećanje specifične električne otpornosti, a time smanjenje i električne otpornosti
60. Temperaturni koeficijent otpornosti α je:
a) pozitivan ako se otpornost povećava sa povišenjem temperature, a negativan ako se
smanjuje sa sniženjem temperature
b) pozitivan ako se otpornost povećava sa povišenjem temperature, a negativan ako se
smanjuje sa povišenjem temperature
c) pozitivan ako se otpornost povećava sa sniženjem temperature, a negativan ako se
smanjuje sa povišenjem temperature
otpornost
otpornost
otpornost
61. Veličina koja karakteriše generatore u pogledu stvaranja struje naziva se:
a) elektromagnetna sila E generatora
b) elektromotorna sila E generatora
c) elektrootprna sila E generatora
62. Elektromotorna sila E generatora ima smjer:
a) od pozirivnog ka negativnom polu
b) od negativnog ka pozitivnom polu
c) od tačke višeg potencijala ka tački nižeg potencijala
63. Za prosto električno kolo Ohm-ov zakon može se predstaviti jednačinom:
E
, i vrijedi kada se u električnom kolu vrši samo pretvaranje električnog rada u toplotu
Re
E
b) I=
, i vrijedi za svako linearno električno kolo,bez obzira u koji vid energije se
Re
a) I=
c)
pretvara električni rad
I=E Re, i vrijedi kada se u električnom kolu vrši samo pretvaranje električnog rada u toplotu
64. Jedinica za električnu otpornost [Ω] definiše se kao:
a) [Ω] je otpornost provodnika u kojem stalna potencijalna razlika na njegovim krajevima u
iznosu od 1 [V ] prouzrokuje struju jačine 1 [A]
b) [Ω] je otpornost provodnika u kojem stalna struja jačine 1 [A] prouzrokuje
potencijalnu razliku na njegovim krajevima u iznosu od 1 [V ]
c) [Ω] je otpornost provodnika jednaka proizvodu stalne potencijalne razlike na njegovim
krajevima u iznosu od 1 [V ] i struje jačine 1 [A]
65. Fizikalnost Ohm-ovog zakona nema isključivi značaj samo u primjeni kod proračuna struje
kroz provodnik, nego i u :
a) nelinearnosti procesa
b) linearnosti procesa
c) zagrijavanju provodnika
66. Napon u električnom kolu mjeri se:
a) ampermetrom, koji se spaja u seriju
b) voltmetrom, koji se spaja u seriju
c) voltmetrom, koji se spaja paralelno
67. Tačno mjerenje napona voltmetrom uslovljeno je vrijednošću njegovog unutrašnjeg otpora
Rv.
a) sa velikim Rv postiže se manja struja kroz voltmetar, čime se smanjuje pad napona na
instrumentu, a time povećava njegova tačnost
b) sa velikim Rv postiže se veći napon na voltmetru, čime se smanjuje njegova tačnost
c) sa malim Rv postiže se manja struja kroz voltmetar, čime se smanjuje pad napona na
instrumentu, a time povećava njegova tačnost
68. Električni rad generatora jednak je:
a) A=E I
b) A=E Q
c) A=E Q t
69. Snaga generatora jednaka je:
a) P=E I t
b) P=E I
c) P=E Q t
70. Električno kolo stalne jednosmjerne struje predstavlja:
a) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata električnog kola koja omogućava prijenos energije
od prijemnika-potrošača do izvora
b) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata električnog kola koja omogućava prijenos
električne energije od izvora do prijemnika-potrošača
c) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata električnog kola koja omogućava pretvaranje nekog
drugog oblika energije u električnu energiju od izvora do prijemnika-potrošača
71.Strujni izvor-generator energije predstavlja:
a) ureñaj u kojem se vrši pretvaranje električne energije u neki drugi oblik energije
b) ureñaj u kojem se vrši pretvaranje nekog drugog oblika energije u električnu energiju
c) ureñaj u kojem se vrši pretvaranje električne energije u toplotnu energiju
72.U električnim kolima stalne jednosmjerne struje prijemnici -potrošači su:
a) kondenzatori
b) otpornici
c) otpornici, kondenzatori i zavojnice
73.Otpornici u električnom kolu mogu biti:
a) stalni i nepromjenljivi
b) stalni i promjenljivi
c) samo stalni
74.Osnovne karakteristike otpornika su:
a) nominalna snaga, nominalna struja i klasa tačnosti
b) nominalna otpornost, nominalna struja i nominalni napon
c) nominalna snaga, nominalna otpornost i klasa tačnost
75.Vezivanje otpornika u električnim kolima ostvaruje se na slijedeći način:
a) serijski, redno i mješovito
b) serijski, paralelno i mješovito
c) serijski i paralelno
76.Serijsku vezu otpornika čini skup otpornika koji se spajaju tako da:
a) na početak prvog otpornika spaja se kraj drugog, na početak drugog otpornika spaja se kraj
trećeg itd.
b) na kraj prvog otpornika spaja se početak drugog, na kraj drugog otpornika spaja se početak
trećeg itd.
c) počeci svih otpornika vezani su u jednu zajedničku tačku, dok su krajevi svih otpornika
vezani u drugu zajedničku tačku
77.Primjenom prvog Kirchoffovog zakona, kod serijske veze otpornika ima se:
a) jednakost napona na krajevima svakog otpornika
b) jednakost jačine struje kroz svaki otpornik
c) suma struja kroz sve otpornike jednaka nuli
78.Ekvivalentna otpornost serijski vezane grupe otpornika jednaka je:
a) sumi otpornosti pojedinih otpornika u serijskoj vezi
b)
∑ Ri
ΠR i
c) sumi recipročnih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika u serijskoj vezi
79.Grupa otpornika u serijskoj vezi može se zamijeniti jednim otpornikom ekvivalentne otpornosti Re. U
tom slučaju ekvivalentna veza podrazumijeva:
a) promijenjeno naponsko i strujno stanje u električnom kolu
b) nepromijenjeno naponsko stanje u električnom kolu
c) isto naponsko i strujno stanje prije i poslije zamjene grupe otpornika jednim ekvivalentnim
otpornikom
80. Paralelnu vezu otpornika čini skup otpornika koji se spajaju tako da:
a) na početak prvog otpornika spaja se kraj drugog, na početak drugog otpornika spaja se kraj
trećeg itd.
b) na kraj prvog otpornika spaja se početak drugog, na kraj drugog otpornika spaja se početak
trećeg itd.
c) počeci svih otpornika vezani su u jednu zajedničku tačku, dok su krajevi svih otpornika
vezani u drugu zajedničku tačku
81. Paralelnu vezu otpornika karakteriše ekvivalentna otpornost:
a) jednaka sumi otpornosti pojedinih otpornika
b) recipročna vrijednost ekvivalentne otpornosti jednaka je sumi recipročnih vrijednosti otpornosti
pojedinih otpornika
c) jednaka sumi recipročnih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika
82.Za slučaj dva paralelno vezana otpornika otpornosti R1 i R2 ekvivalentna otpornost jednaka je
a) Re=R1R2/ R1+R2
b) Re=R1+R2/ R1R2
c) Re=1/R1+1/R2
83.Za slučaj tri paralelno vezana otpornika otpornosti R1, R2 i R3 ekvivalentna otpornost jednaka je:
a) Re=(R1+R2+R3)/R1R2R3
b) Re=1/R1+1/R2+1/R3
c) Re=(R1R2R3)/(R1R2+R2R3+R1R3)
84.U jednačini za Ohm-ov zakon, U i I prestavljaju apsolutne vrijednosti napona na krajevima otpornika i
jačine struje u provodniku. Pri ovome se podrazumijeva da struja ima fizički smjer:
a) od kraja koji je na nižem potencijalu ka kraju koji je na višem potencijalu
b) od kraja koji je na višem potencijalu ka kraju koji je na nižem potencijalu
c) ne zna se koji je smjer struje, niti se zna koji je kraj na tački višeg potencijala, nego se to
pretpostavi
85.Napon izmeñu tačaka a i b jednak je Uab=Va-Vb . Ako je napon Uab pozitivan, tada je:
a) tačka koja odgovara prvom indeksu (a) na višem potencijalu od tačke koja odgovara drugom
indeksu (b)
b) tačka koja odgovara prvom indeksu (a) na nižem potencijalu od tačke koja odgovara drugom
indeksu (b)
c) ne zna se koji je kraj na tački višeg potencijala, nego se to pretpostavi
86. Analiza i proračun stanja u električnim kolima može se provesti primjenom Kirchoffovih
zakona. Broj jednačina potrebnih za odreñivanje nepoznatih struja je:
a) (n-1) jednačina po prvom Kirchoff-ovom zakonu i m-(n-1) jednačina po drugom Kirchoffovom
zakonu
b) (n-1) jednačina po prvom Kirchoff-ovom zakonu i (m-n-1) jednačina po drugom Kirchoff-ovom
zakonu
c) (n-1) jednačina po prvom Kirchoff-ovom zakonu i m+(n-1) jednačina po drugom
Kirchoff-ovom zakonu
87. . Broj nepoznatih struja u električnom kolu odgovara:
a) broju čvorova
b) broju grana
c) broju grana minus broj čvorova
88. Drugi Kirchoff-ov zakon glasi:
a) suma elektromotornih sila jednaka je sumi padova napona na svim otpornicima u zatvorenoj
konturi električnog kola
b) algebarska suma elektromotornih sila jednaka je algebarskoj sumi padova napona na svim
otpornicima u zatvorenoj konturi električnog kola
c) suma elektromotornih sila i padova napona na svim otpornicima u zatvorenoj konturi
električnog kola jednaka je nuli
89. Kod metode konturnih struja, ove struje:
a) ne postoje, već su to zamišljene struje jednake struji u nezavisnoj grani konture
b) postoje, jednake struji u nezavisnoj grani konture
c) su zamišljene struje, koje odgovaraju strujama u granama posmatrane konture
90. Za odreñivanje stanja u nekom složenom električnom kolu koriste se, pored primjene
Kirchoff-ovih zakona i metode konturnih struja, i slijedeće metode čiji je zajednički cilj da omoguće brži i
kraći postupak rješavanja jednačina koje opisuju stanje u kolu:
a) superpozicije, teorema reciprociteta (uzajamnosti), Tevenenova teorema i metoda napona
čvorova
b) superpozicije, metoda ekvivalentnog generatora i potencijala čvorova
c) metoda napona čvorova, Tevenenova teorema, metoda napona čvorova, Gauss-ova metoda
91.Opšti oblik jednačina napisanih metodom konturnih struja glasi:
n
a)
∑ RI = E
k =1
n
b)
∑R
I = Eii i=1,2,...,n=nk
∑R
I = Eii
k =1
n
c)
k =1
ik kk
ik ik
i=1,2,...,n
92.Kod transfiguracije trougla otpornosti u zvijezdu, otpornost jedne grane ekvivalentne zvijezde se dobija
kao:
a) količnik proizvoda otpornosti strana trougla koje se stiču u odgovarajućem čvoru i sume
otpornosti svih strana trougla
b) količnik sume otpornosti strana trougla koje se stiču u odgovarajućem čvoru i proizvoda
otpornosti svih strana trougla
c) suma otpornosti dvije strane trougla i sume količnika otpornosti tih strana i otpornosti treće
strane trougla
93.Kod transfiguracije zvijezde otpornosti u trougao, otpornost jedne grane ekvivalentnog trougla se dobija
kao:
a) suma otpornosti dvije strane zvijezde koje obrazuju stranu trougla i količnika proizvoda
otpornosti tih strana zvijezde i otpornosti treće strane zvijezde
b) suma otpornosti dvije strane zvijezde koje obrazuju stranu trougla i količnika otpornosti
treće strane zvijezde
c) količnik proizvoda otpornosti strana zvijezde koje se stiču u odgovarajućem čvoru i sume
otpornosti svih strana zvijezde
94. Transfiguracija električnog kola se vrši:
a) radi pretvaranja veze zvijezda u trougao, uz uslov ekvivalencije ovih veza
b) radi jednostavnijeg i lakšeg odreñivanja ekvivalentne otpornosti kola i lakšeg
rješavanja stanja u kolu, uz uslov ekvivalencije ovih veza
c) radi jednostavnijeg odreñivanja otpornosti vezane u zvijezdu, odnosno trougao, uz
uslov ekvivalencije ovih veza
95. Električni kapacitet predstavlja:
a) sposobnost nekog tijela da nagomilava električno opterećenje, povećavajući pri
tome svoj potencijal C=Q/U
b) sposobnost nekog tijela da puni kondenzator kapaciteta C=QU, izmeñu obloga
kondenzatora
c) sistem dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom i suprotno naelektrisana C=QU
96.Kondenzator čine :
a) sistem od dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom, dimenzija znatno većih od
debljine dielektrika, koja su naelektrisana istom količinom elektriciteta, ali
suprotnog znaka, u kojem dolazi do pomjeranja elektriciteta
b) svaka dva provodnika, dimenzija znatno manjih od debljine dielektrika koji se nalazi
izmeñu ovih provodnika
c) svaka dva provodnika, izmeñu kojih se nalazi izmeñu neka provodna sredina
97.Opterećivanje kondenzatora predstavlja proces:
a) priključivanja kondenzatora na napon i uspostavljanja električnog polja u prostoru izmeñu
obloga, a kao posljedica toga i do pojave slobodne količine elektriciteta na oblogama,
odnosno potencijalne razlike izmeñu obloga kondenzatora jednake priključenom naponu
b) priključivanja kondenzatora na napon i kratkotrajnog proticanja elektriciteta, jer je grana sa
kondenzatorom prekinuta slojem dielektrika
c) punjenja kondenzatora i uspostavljanja električnog polja do uspostave stacionarnog stanja
98.U toku opterećivanja kondenzatora u dielektriku se stvara električno polje, pri čemu dielektrik mijenja
fizičko stanje. Ta pojava naziva se:
a) polarizacija dielektrika
b) depolarizacija dielektrika
c) prekid električnog kola
99.Polarizacija dielektrika sastoji se u:
a) kretanju naelektrisanja u dielektriku
b) pomjeranju naelektrisanja u dielektriku
c) kretanju naelektrisanja u provodniku
100.Karakteristika stanja u bilo kojoj tački polarizovanog dielektrika je:
a) dielektrični pomjeraj, koji predstavlja skalarnu veličinu čiji je intenzitet jednak
površinskoj gustini pomjerenog naelektrisanja u tački
b) dielektrični pomjeraj, koji predstavlja vektorsku veličinu čiji je intenzitet jednak
površinskoj gustini pomjerenog naelektrisanja u tački i smjera u kojem se pomjerilo
pozitivno naelektrisanje
c) dielektričnu struju, čiji je intenzitet jednak površinskoj gustini pomjerenog naelektrisanja
u tački i smjera u kojem se kreće pozitivno naelektrisanje
101.Ako se grana sa kondenzatorom priključi na napon u tako obrazovanom električnom kolu nastaje:
a)
u provodničkom dijelu kola kretanje elektriciteta (struja provodnosti), a u dielektriku
pomjeranje elektriciteta (dielektrična struja)
b)
električna struja
c)
kondukciona i dielektrična struja kroz sve grane električnog kola
102. Ako se grana sa kondenzatorom priključi na napon u tako obrazovanom električnom kolu je:
a) dielektrična struja u dielektriku različita od kondukcione struje u provodničkom dijelu i
ima se prekid kola
b) dielektrična struja u dielektriku jednaka je kondukcionoj struji u provodničkom dijelu i
ima se zatvoreno električno kolo
c) postoji samo jedna struja u električnom kolu i to struja provodnosti
103. Pomjeranje naelektrisanja u dielektriku kondenzatora može se vršiti:
a) samo dok ems kondenzatora ne postane veća od priključenog napona
b) samo dok ems kondenzatora ne postane jednaka priključenom naponu
c) samo dok dilektrična struja u dielektriku ne postane jednaka kondukcionoj struji u
provodničkom dijelu kola
104. Stacionarno stanje u električnom kolu koje sadrži kondenzator odgovaralo bi stanju:
a) kada bi umjesto kondenzatora bili otpori beskonačne vrijednosti, odnosno kada bi krajevi
za koje su vezani priključci kondenzatora bili otvoreni
b) kada bi umjesto kondenzatora bili otpori beskonačne vrijednosti, odnosno kada bi krajevi
za koje su vezani priključci kondenzatora bili kratko spojeni
c) kada bi umjesto kondenzatora bili otpori nulte vrijednosti, odnosno kada bi krajevi za
koje su vezani priključci kondenzatora bili otvoreni
105. Električni kondenzator u kolu stalne jednosmjerne, stacionarne struje predstavlja:
a) kratak spoj električnog kola
b) sistem od dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom, naelektrisana istom
količinom elektriciteta, ali suprotnog znaka u kojem dolazi do pomjeranja elektriciteta
c) prekid električnog kola
106.Kod stacionarnog stanja u složenim električnim kolima sa kondenzatorom:
a) opterećenost i ems kondenzatora su stalnih vrijednosti, ali u granama u kojima su
vezani kondenzatori nema struje i ove grane se ponašaju kao da nisu prisutne u kolu
b) opterećenost i ems kondenzatora su promjenljivih vrijednosti, u granama u kojima su
vezani kondenzatori protiče promjenljiva električna struja
c) opterećenost i ems kondenzatora su jednaki nuli , ali u granama u kojima su vezani
kondenzatori postoji struja
107. U električnim kolima u kojima pored kondenzatora postoje i otpornici proces opterećivanja
kondenzatora karakteriše se i odreñenom vremenskom zakonitosti. Teorijski posmatrano, proces
opterećivanja odnosno rasterećivanja traje:
a) veoma kratko vrijeme, jer se trenutno kondenzator optereti sa Q=CU
b) beskonačno dugo vremena, jer tek za t → ∞ , kondenzator se optereti sa Q=CU
c) beskonačno dugo vremena, jer tek za t → ∞ , kondenzator se optereti sa C=QU
108. U električnim kolima sa kondenzatorima vrijedi:
a) algebarska suma struja (optrećenja Qi) za svaki čvor jednaka je nuli, a u svakoj
zatvorenoj konturi postoji ravnoteža električnih sila
Q
∑E -∑C
=0
b) suma struja (optrećenja Qi) za svaki čvor jednaka je nuli, a u svakoj zatvorenoj
konturi postoji ravnoteža električnih sila
c)
suma električnih sila
Q
∑E -∑C
Q
∑E -∑C
=U
=0 za svaki čvor jednaka je nuli, a u svakoj
zatvorenoj konturi suma struja (optrećenja Qi ) jednaka je nuli
109. Ekvivalentni kapacitet paralelno vezane grupe kondenzatora jednak je:
a) odnosu proizvoda svih kapaciteta kondenzatora i sumi svih kapaciteta
b) sumi kapaciteta svih kondenzatora
c) recipročna vrijednost ekvivalentnog kapaciteta jednaka je sumi recipročnih
vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora
Download

El kola sa stalnom strujom