NAIZMJENIČNE STRUJE
1. Jačine struja u svim granama el. kola sa vremenski promjenljivim strujama:
a) zavise od geometrijskog oblika el. kola i indukovana ems usljed sprege izmeñu grana kola mnogo je
veća od napona izmeñu krajeva elemenata u grani, zbog čega se uticaj oblika kola na jačine struja u
njegovim granama ne može zanemariti,
b) ne zavise od geometrijskog oblika kola,
c) zavise od geometrijskog oblika el. kola, ali indukovana ems usljed sprege izmeñu grana kola mnogo
je manja od napona izmeñu krajeva elemenata u grani, zbog čega se uticaj oblika kola na jačine
struja u njegovim granama može zanemariti.
2. U kolima sa vremenski promjenljivim strujama prisutan je efekat konačne brzine prostiranja struje duž
grana el. kola. Ovaj efekat je primjetan samo ako je pri datoj brzini promjene struje grana dovoljno
dugačka. To znači:
a) da je u svakom trenutku vremenski promjenljiva struja istog intenziteta duž grane,
b) da u svakom trenutku vremenski promjenljiva struja nije istog intenziteta duž grane,
c) ovaj efekat se može zanemariti jer se posmatra kvazistacionarno stanje u el. kolu.
3. Kvazistacionarno stanje u el. kolu je stanje:
a) koje je nalik na nepromjenljivo stanje,
b) koje je pseudo vremenski nepromjenljivo stanje,
c) koje je lažno u vremenu promjenljivo stanje.
4. Pod vremenski promjenljivom strujom podrazumijeva se struja:
a) koja zavisi od vremena,
b) koja u toku vremena mijenja samo intenzitet, ili samo smjer,
c) koja u toku vremena mijenja bilo intenzitet, bilo smjer, ili oboje.
5. Vrijednost neke vremenski promjenljive veličine (struja, napon, struja, ems itd. ) u nekom trenutku
naziva se:
a) efektivna vrijednost u tom trenutku,
b) trenutna vrijednost,
c) intenzitet u tom trenutku.
6. Kod vrlo brzih promjena el. struje dolazi do koncentracije kretanja slobodnih elektrona uz površinu
provodnika. Na taj način:
a) ne koristi se čitav stvarni presjek provodnika kao kod vremenski konstantne struje, što ima za
posljedicu da je za isti provodnik pri proticanju vremenski promjenljive struje otpornost manja od
one kojom se provodnik karakteriše za stalnu vremenski konstantnu struju,
b) ne koristi se čitav stvarni presjek provodnika kao kod vremenski konstantne struje, što ima za
posljedicu da je za isti provodnik pri proticanju vremenski promjenljive struje otpornost veća od one
kojom se provodnik karakteriše za stalnu vremenski konstantnu struju,
c) ne koristi se čitav stvarni presjek provodnika kao kod vremenski konstantne struje, što nema
posljedica osim što se sada može koristiti šupalj provodnik i uštedjeti u materijalu.
7. Za razliku od pojava u kolima sa vremenski konstantnim strujama, induktivni kalem u el. kolu sa
vremenski promjenljivim strujama:
a) predstavlja kratak spoj,
b) ne predstavlja kratak spoj,
c) predstavlja kratkotrajni prekid u el. kolu.
8. Za razliku od pojava u kolima sa vremenski konstantnim strujama, kondenzator u el. kolu sa vremenski
promjenljivim strujama:
a) predstavlja prekid,
b) predstavlja kratkotrajni kratak spoj dok se ne napuni/isprazni,
c) ne predstavlja prekid u električnom kolu, već kroz njegove priključke postoji struja.
n
9. U slučaju vremenski promjenljivih struja prvi Kirchoffov zakon
∑ i k (t ) = 0 za neki čvor vrijedi, pod
k =1
uslovom da su referentni smjerovi struja u svim granama koje se stiču u čvoru isti u odnosu na čvor,
iako:
a) pojedini sabirci sa lijeve strane jednačine mijenjaju u toku vremena svoju vrijednost, ali im je suma
u svakom trenutku jednaka nuli,
b) pojedini sabirci sa lijeve strane jednačine mijenjaju u toku vremena svoju vrijednost, ali im je suma
na kraju posmatranog intervala jednaka nuli,
c) pojedini sabirci sa lijeve strane jednačine mijenjaju u toku vremena svoju vrijednost, ali im je suma
jednaka nuli.
10. U slučaju vremenski promjenljivih struja drugi Kirchoffov zakon vrijedi:
a) za svaku zatvorenu konturu duž grana el. kola, kao i kod el. kola sa vremenski konstantnim
strujama,
b) za svaku zatvorenu konturu duž grana el. kola na kraju posmatranog vremenskog intervala,
c) za svaku zatvorenu konturu duž grana el. kola u svakom trenutku.
11. Električna snaga u električnim kolima sa vremenski promjenljivim strujama:
a) nije vremenska funkcija, a jednaka je brzini promjene rada el. sila,
b) je vremenska funkcija, kju u svakom trenutku karakteriše trenutna vrijednost p(t),
c) nije vremenska funkcija, a jednaka je proizvodu napona i struje.
12. U slučaju vremenski promjenljivih struja el. snaga u posmatranom vremenskom intervalu:
a) može imati samo pozitivnu, ili samo negativnu vrijednost,
b) uvijek je pozitivna, jer je jednaka proizvodu napona i struje,
c) može imati i pozitivnu i negativnu vrijednost.
13. Amplituda promjenljive veličine (napona, struje) predstavlja:
a) najveću vrijednost koju promjenljiva veličina može dostići tokom cjelokupnog vremenskog
intervala,
b) najmanju vrijednost koju promjenljiva veličina može dostići tokom cjelokupnog vremenskog
intervala,
c) maksimalnu vrijednost koju promjenljiva veličina može dostići tokom poluperioda posmatranog
vremenskog intervala.
14. Učestanost pojave ili frekvencija f predstavlja:
a) broj kompletnih promjena ili ciklusa promjenljive veličine u jednoj minuti,
b) broj kompletnih promjena ili ciklusa promjenljive veličine u vremenu jednog ciklusa,
c) broj kompletnih promjena ili ciklusa promjenljive veličine u jednoj sekundi.
15. Period vremenski promjenljive veličine predstavlja:
a) dužinu trajanja periodične veličine,
b) dužinu trajanja promjena veličine,
c) dužinu trajanja jednog ciklusa periodične veličine.
16. Za vremenski promjenljivu veličinu koja je u toku jednog perioda:
a) izvršila sve svoje promjene, koje se zatim periodički ponavljaju, kaže se da je izvršila jedan ciklus,
b) izvršila sve svoje promjene, kaže se da je izvršila jedan ciklus,
c) izvršila sve svoje promjene, koje se zatim periodički ponavljaju, kaže se da je prostperiodična
veličina.
17. Izraz α = ωt + ψ i predstavlja:
a) trenutni fazni ugao ili fazu, koja opisuje trenutni izgled vremenski promjenljive struje,
b) početni fazni ugao ili početnu fazu, koja opisuje početni izgled vremenski promjenljive struje,
c) ugao koji opisuje trenutni kašnjenje vremenski promjenljive struje.
18. Ugaona ili kružna učestanost ω predstavlja:
a) brzinu promjene trenutne faze u vremenu kojom veličina vrši svoje periodične promjene,
b) brzinu promjene periodične veličine,
c) kružnu brzinu promjene trenutne faze kojom veličina vrši svoje periodične promjene.
19. Fazna razlika napona i struje jednaka je razlici njihovih početnih faza. Napon prednjači struji :
a) θ〉ψ, tada je kriva u(t) pomjerena u desno u odnosu na krivu i(t),
b) θ〉ψ, tada je kriva u(t) pomjerena u lijevo u odnosu na krivu i(t),
c) ψ〉θ, tada je kriva u(t) pomjerena u desno u odnosu na krivu i(t).
20. Fazna razlika napona i struje jednaka je razlici njihovih početnih faza. Napon kasni struji :
a) θ∠ψ, tada je kriva u(t) pomjerena u desno u odnosu na krivu i(t),
b) θ∠ψ, tada je kriva u(t) pomjerena u lijevo u odnosu na krivu i(t),
c) ψ〉θ, tada je kriva u(t) pomjerena u desno u odnosu na krivu i(t).
21. Kašnjenje odnosno prednjačenje jedne veličine u odnosu na drugu izražava se:
a) vremenom t,
b) faznom razlikom,
c) početnom fazom.
22.Efektivna vrijednost naizmjenične-prostoperiodične struje predstavlja:
a) vrijednost I, struje koja u otporniku R za vrijeme T, izvrši isti rad kao i stalna jednosmjerna struja,
b) vrijednost I, struje koja u otporniku R za vrijeme T, izvrši pad napona kao istalna jednosmjerna
struja,
c) vrijednost I, struje koja u otporniku R za vrijeme T, izvrši istu promjenu kao i stalna jednosmjerna
struja.
23. Ako se radi o elektrolizi ili punjenju akumulatora od interesa je:
a) maksimalna vrijednost promjenljive veličine,
b) efektivna vrijednost promjenljive veličine,
c) srednja vrijednost promjenljive veličine.
24. Kada se radi o zagrijavanju provodnika, najjednostavnije ga je proračunati ako se koristi:
a) maksimalna vrijednost promjenljive veličine,
b) efektivna vrijednost promjenljive veličine,
c) srednja vrijednost promjenljive veličine.
25. Svi instrumenti u laboratoriji mjere:
a) efektivne vrijednosti promjenljive veličine,
b) srednje vrijednosti promjenljive veličine,
c) maksimalne vrijednosti promjenljive veličine.
26. Srednja vrijednost prostoperiodične veličine (napona, struje) u intervalu T jednaka je:
T
a) ISR =
1
i(t)dt ,
T ∫0
T
b) ISR =
1 2
i (t)dt ,
T ∫0
T
c) ISR =
1 2
i (t)dt .
T ∫0
27. Periodične veličine čije se negativne i pozitivne vrijednosti poslije svake poluperiode ponavljaju,
nazivaju se:
a) prostoperiodične veličine,
b) naizmjenične veličine,
c) periodične veličine.
28. Efektivna vrijednost prostoperiodične veličine, npr. struje i(t)=Imsinωt jednaka je:
a) I =
b) I =
c) I =
Im
,
2
2I m ,
Im
3
.
29. Električno kolo naizmjenične struje sa aktivnim otpornikom R karakteriše:
a) energetski proces pretvaranja električne energije u toplotnu na otporniku R, pri čemu struja zaostaje
za naponom za ugao ϕ,
b) energetski proces pretvaranja toplotne energije u električnu na otporniku R, pri čemu električna
struja prati promjene priključenog napona, tj. struja i napon su u fazi,
c) energetski proces pretvaranja električne energije u toplotnu na otporniku R, pri čemu električna
struja prati promjene priključenog napona, tj. struja i napon su u fazi.
30. Električno kolo naizmjenične struje sa aktivnim otpornikom R karakteriše:
a) srednja vrijednost snage Psr jednaka je nuli, što znači da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi tj.
vrši se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu,
b) srednja vrijednost snage Psr različita je od nule, što znači da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi
tj. vrši se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu,
c) srednja vrijednost snage Psr različita je od nule, što znači da je smjer kretanja energije od izvora ka
potrošaču i nazad.
31. U el. kolu naizmjenične struje sa aktivnim otporom R trenutna vrijednost snage p(t) je:
a) u svakom vremenskom trenutku pozitivna, što znači da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi tj.
vrši se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu,
b) u posmatranom vremenskom intervalu i pozitivna i negativna, što znači da se u el. kolu odigravaju
energetski procesi kretanja energije od izvora ka potrošaču,
c) u svakom vremenskom trenutku pozitivna, što znači da je smjer kretanja energije od izvora ka
potrošaču i nazad.
32. Električno kolo naizmjenične struje sa induktivnim kalemom-zavojnicom karakteriše:
a) energetski proces u kojem nema gubitaka energije, a struja fazno zaostaje
za naponom na
krajevima induktivnog kalema-zavojnice za ugao π/2,
b) energetski proces u kojem nema gubitaka energije, a struja fazno prednjači naponu na krajevima
induktivnog kalema-zavojnice za ugao π/2,
c) oscilovanje energije u električnom kolu izmeñu izvora i kalema, a struja prati promjene napona.
33. Električno kolo naizmjenične struje sa induktivnim kalemom-zavojnicom karakteriše:
a) srednja vrijednost snage Psr jednaka je nuli, što znači da se u kalemu ne odigravaju aktivni procesi tj.
nema nepovratnog pretvaranja el. energije u toplotnu,
b) srednja vrijednost snage Psr različita je od nule, što znači da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi
tj. vrši se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu,
c) srednja vrijednost snage Psr različita je od nule, što znači da je smjer kretanja energije od izvora ka
potrošaču.
34. U el. kolu naizmjenične struje sa induktivnim kalemom-zavojnicom trenutna vrijednost snage p(t) je:
a) u svakom vremenskom trenutku pozitivna, što znači da se u el. kolu odigravaju aktivni procesi tj.
vrši se nepovratno pretvaranje el. energije u toplotnu,
b) u posmatranom vremenskom intervalu i pozitivna i negativna i mijenja se sa dvostrukom učestanosti
ω, što znači da na kalemu dolazi do nepovratnog pretvaranja električne energije u mehaničku,
c) u posmatranom vremenskom intervalu i pozitivna i negativna i mijenja se sa dvostrukom učestanosti
ω, što znači da el. energija izvora osciluje izmeñu izvora i kalema.
35. Električno kolo naizmjenične struje sa kondenzatorom kapacitivnosti C karakteriše:
a) energetski proces u kojem nema nepovratnog pretvaranja energije, a struja fazno zaostaje za
naponom na krajevima kondenzatora za ugao π/2,
b) oscilovanje energije u električnom kolu izmeñu izvora i kondenzatora, a struja prati promjene
napona,
c) energetski proces u kojem nema nepovratnog pretvaranja energije, a struja fazno prednjači naponu
na krajevima kondenzatora za ugao π/2.
36. Električno kolo naizmjenične struje sa kondenzatorom karakteriše:
a) srednja vrijednost snage Psr jednaka je nuli, što znači da se u kondenzatoru ne odigravaju aktivni
procesi tj. nema nepovratnog pretvaranja električne energije u toplotnu,
b) srednja vrijednost snage Psr različita je od nule, što znači da se u električnom kolu odigravaju aktivni
procesi tj. vrši se nepovratno pretvaranje električne energije u toplotnu,
c) srednja vrijednost snage Psr različita je od nule, što znači da je smjer kretanja energije od izvora ka
potrošaču.
37. Električno kolo vremenski promjenljive struje sa redno vezanim R, L i C karakteriše:
a) energetski proces u kojem se električna energija pretvara u toplotnu na otporniku R, a na
kondenzatoru i induktivitetu dolazi do oscilovanja energije izmeñu njih, pri čemu je struja je
pomjerena u odnosu na napon za ugao ±ϕ,
b) energetski proces u kome nema pretvaranja energije, već ona osciluje izmeñu izvora i elemenata
kola, a struja može da prednjači ili kasni naponu za ugao ϕ,
c) energetski proces u kojem se električna energija izvora pretvara u toplotnu na otporniku, a na
kondenzatoru i kalemu nema nepovratnog pretvaranja energije,već ona osciluje izmeñu njih, pri
čemu su napon i struja u fazi.
38. Naponsku rezonanciju karakteriše:
a) najveća efektivna vrijednost struje
I=
U
, ω0 =
R
1
LC
, naponi na krajevima kondenzatora i
kalema jednaki nuli,
b) najveća efektivna vrijednost struje
I=
U
, ω0 =
R
1
LC
, suma napona na krajevima
kondenzatora i napona na krajevima kalema jednaka nuli,
c) najmanja efektivna vrijednost struje
I=
U
, ω0 =
R
1
LC
, suma napona na krajevima
kondenzatora i napona na krajevima kalema jednaka nuli.
39. Strujnu rezonanciju karakteriše:
a) najveća efektivna vrijednost struje
kalemom jednake nuli,
I=
U
, ω0 =
R
1
LC
, struje kroz granu sa kondenzatorom i
b) najveća efektivna vrijednost struje
I=
U
, ω0 =
R
1
LC
, suma struja kroz granu sa
kondenzatorom i granu sa kalemom jednaka nuli,
c) najmanja efektivna vrijednost struje
I=
U
, ω0 =
R
1
LC
, suma struja kroz granu sa
kondenzatorom i granu sa kalemom jednaka nuli.
40. Iz kompleksnog oblika neke prostoperiodične veličine može se odrediti njen trenutni oblik. Za
kompleksni oblik struje trenutni oblik odreñuje se kao:
a)
i(t ) = Imaginarni dio { I m e jωt } ,
b) i (t ) = Realni dio
{I
m
c) i (t ) = Imaginarni dio
e jωt } ,
{I
m
e jψ } .
41. Kompleksna vrijednost napona na krajevima kalema induktivnosti L jednaka je:
a) U L = jω LI ,
1
b)
UL =
c)
U L = ω Le 2 I .
jω L
I,
π
42. Kompleksna vrijednost napona na krajevima kondenzatora kapacitivnosti C jednaka je:
a) U C = − jωC I ,
1
I,
jωC
j
c) U C =
I.
ωC
b)
UC =
43. Snaga u kompleksnom obliku jednaka je:
a)
S = U ⋅ I = P + jQ = UI cos ϕ + jUIsin ϕ ,
b)
S = U ⋅ I = P + jQ = UI cos ϕ + jUIsin ϕ ,
c)
S = U ⋅ I = P + jQ = UI sin ϕ + jUI cos ϕ .
*
*
*
44. U izrazu za snagu P = UI cos ϕ , cos ϕ se naziva:
a) koeficijent snage,
b) faktor snage potrošača,
c) faktor iskorištenja potrošača.
45. Za čisto aktivni potrošač faktor snage potrošača jednak je:
a) nuli,
b) jedinici,
c) uvijek veći od jedan.
46.
Za čisto reaktivni potrošač faktor snage potrošača jednak je:
a) jedinici,
b) nuli,
c) 0,7-0,9.
47.
Reaktivna snaga potrošača od interesa je u praksi jer je:
a) mjera dodatnih, nepotrebnih gubitaka, koji su posljedica razmjene energije izmeñu potrošača i
izvora, čas u jednom čas u drugom smjeru, a rastu sa povećanjem reaktivne snage,
b) mjera toplotnih gubitaka, koji su posljedica razmjene energije izmeñu potrošača i izvora, čas u
jednom čas u drugom smjeru, a rastu sa povećanjem reaktivne snage,
c) opisuje razmjenu energije izmeñu priključenih potrošača koja se vrši posredstvom struja kojima se
potrošači napajaju duž energetskih vodova dugih više km.
48.
Električni motor se u zamjenskoj šemi može predstaviti kao:
a) serijska veza otpornika (jer se električna energija pretvara u mehaničku) i induktivnog kalema zbog
induktivnosti namotaja motora,
b) paralelna veza otpornika (jer se električna energija pretvara u mehaničku) i induktivnog kalema
zbog induktivnosti namotaja motora,
c) serijska veza otpornika (jer se električna energija pretvara u mehaničku) i induktivnog kalema zbog
induktivnosti namotaja motora, kojoj se dodaje kondenzator kapacitivnosti C.
49.
Popravka faktora snage predstavlja postupak u cilju smanjivanja reaktivne komponente struje kroz
generator i prijenosne vodove, ako se ukupnoj struji:
a) doda neka reaktivna komponenta struje, istog karaktera koji je prisutan u električnoj mreži,
b) doda neka reaktivna komponenta struje, suprotnog karaktera od onog koji je prisutan u električnoj
mreži,
c) superponira kapacitivna komponenta struje odgovarajućeg iznosa.
50.
Većina potrošača vezanih u električnu mrežu je induktivnog karaktera. Da bi se reaktivna
komponenta struje induktivnog karaktera korigovala, neophodno joj je superponirati kapacitivnu
komponentu struje odgovarajućeg iznosa. Ovo se u praksi ostvaruje:
a) ako se paralelno potrošaču veže kalem odreñene induktivnosti L,
b) ako se paralelno potrošaču veže kondenzator odreñene kapacitivnosti C,
c) ako se serijski potrošaču veže kondenzator odreñene kapacitivnosti C.
51.
Da bi se izvršila potpuna korekcija reaktivne struje potrebno je da kondenzator ima kapacitivnost:
a)
C=
L
(
R + ωL
2
)2
,
R 2 + (ωL )
,
L
1
c) C =
.
ωL
2
b)
C=
52.
U slučaju da se izvrši potpuna popravka faktora snage na taj način se obezbjeñuje da se iz generatora
i duž prijenosnog sistema:
a) prenosi samo reaktivna snaga,
b) prenosi samo aktivna snaga,
c) prenosi i aktivna i reaktivna snaga, ali su gubici svedeni na nulu.
53.
Metode proračuna složenih električnih kola sa vremenski konstantnim strujama mogu se koristiti pri
proračunu stanja električnih kola sa vremenski promjenljivim strujama. Skup jednačina u kojima
egzistiraju trenutni oblici prostoperiodičnih veličina mora se:
a) prevesti u algebarski oblik jednačina korištenjem simboličke metode,
b) prevesti u algebarski oblik jednačina,
c) prevesti u algebarski oblik jednačina tako što se umjesto otpornosti u ovim jednačinama koriste
kompleksne vrijednosti impedance.
54.
Kod eleketričnih kola meñusobna veza izmeñu njih, ili pojedinih njihovih dijelova može se ostvariti
na slijedeći način:
a) galvanskom, konduktivnom i dielektričnom spregom,
b) kapacitivnom, dielektričnom i induktivnom spregom,
c) galvanskom, kapacitivnom i induktivnom spregom.
55.
Elektromagnetna indukcija koja za posljedicu ima pojavu promjenljive indukovane ems u
zavojnicama javlja se:
a) kada kroz namotaje zavojnica teče jednosmjerna struja,
b) kada kroz namotaje zavojnice teče promjenljiva struja,
c) i u jednom i u drugom slučaju.
56.
Kada promjena struje u jednom električnom kolu, ili dijelu kola dovodi do pojave ems, odnosno
struje u drugom električnom kolu, odnosno dijelu kola:
a) u tom slučaju su oba električna kola ili dijela kola induktivno spregnuta,
b) u tom slučaju su oba električna kola ili dijela kola galvanski spregnuta,
c) u tom slučaju su oba električna kola ili dijela kola konduktivno spregnuta.
57.
Meñusobna-uzajamna induktivnost M zavisi od:
a) geometrijskog oblika električnog kola ili dijela električnog kola koji su induktivno spregnuti, te od
njihovog meñusobnog položaja i broja navojaka,
di 1
,
dt
c) koeficijenta induktivnosti k = M L1L2 .
b) vrijednosti indukovane ems e = −M
58.
Koeficijent induktivne sprege je:
a) neimenovan broj koji je uvijek manji od jedan i jednak M = k L1L2 ,
b) neimenovan broj koji je uvijek veći od jedan i jednak M = k L1L2 ,
c) neimenovan broj koji je uvijek manji od jedan i jednak k =
M
.
L1L2
59.
Ukoliko izmeñu dva namotaja ne postoji induktivna sprega:
a) koeficijent meñusobne induktivnosti M jednak je nuli,
b) koeficijent meñusobne induktivnosti k jednak je nuli,
c) koeficijent meñusobne induktivnosti M uvijek je veći od nule.
60.
Za induktivno spregnuto kolo vrijedi:
a) što je bolja induktivna sprega (manje k) to se veća energija prenosi iz jednog kola u drugo,
b) što je bolja induktivna sprega (veće M) to se veća energija prenosi iz jednog kola u drugo,
c) što je bolja induktivna sprega (veće k, a manje rasipanje) to je veća induktivnost i indukovana ems,
odnosno struja.
61.
Koeficijent induktivnosti L kod induktivno spregnutih kola karakteriše:
a) prijenos energije kroz magnetno polje,
b) nagomilavanje energije nekog električnog kola u magnetnom polju,
c) kvalitet induktivne sprege.
62. Koeficijent meñusobne induktivnosti M kod induktivno spregnutih kola karakteriše:
a) prijenos energije kroz magnetno polje,
b) nagomilavanje energije nekog električnog kola u magnetnom polju,
c) odnos induktivnosti spregnutih kola.
63. Induktivno spregnute namotaje prikazujemo šematski i jedan od krajeva označava se tačkom. Pri
ovome se usvaja slijedeće pravilo:
a) ako struje i jednog i drugog namotaja ulaze (izlaze) na krajevima označenim sa punom tačkom
njihovo djelovanje u odnosu na zajednički fluks se podudara, indukovana ems ima pozitivan znak,
b) ako struja jednog namotaja ulazi (izlazi) na kraju označenim sa punom tačkom, a drugog namotaja
izlazi (ulazi) na kraju označenim sa punom tačkom, njihovo djelovanje u odnosu na zajednički fluks
se podudara, indukovana ems ima pozitivan znak,
c) ako struje i jednog i drugog namotaja ulaze (izlaze) na krajevima označenim sa punom tačkom
njihovo djelovanje u odnosu na zajednički fluks se ne podudara, indukovana ems ima negativan
znak.
64. Transformator predstavlja induktivnu spregu dva električna kola. To je elektromagnetni ureñaj u kojem
se:
a) jedan iznos napona i struja transformiše u drugi iznos tih veličina pri istoj učestanosti,
b) jedan iznos napona i struja transformiše u drugi iznos tih veličina,
c) vrši promjena napona i struja-transformacija.
65. Linearni transformator je ureñaj u kojem:
a) u magnetnom kolu postoje linearni odnosi izmeñu magnetnih veličina, što se praktično ostvaruje
tako da se radna tačka nalazi ispod koljena zasićenja na karaktreristici B=f(H); tada su fluksevi
proporcionalni strujama,
b) postoje linearni odnosi izmeñu veličina, što se praktično ostvaruje tako da se radna tačka nalazi
ispod koljena zasićenja na karaktreristici B=f(H); tada su naponi proporcionalni strujama,
c) je pomoću magnetne sprege moguće izvršiti galvansko odvajanje jednog el. kola od drugog, a
istovremeno ne može obezbijediti prijelaz el. energije iz jednog el. kola u drugo.
66. Odnos transformacije ili prijenosni odnos transformatora
m jednak je:
N1 E 1 I 1
,
=
=
N2 E 2 I2
N
E
I
b) m = 1 = 2 = 2 ,
N2 E1 I1
N
E
I
c) m = 1 = 1 = 2 .
N2 E 2 I1
a) m =
67. Kod ekvivalentne zamjenske šeme transformatora cilj je da se transformator predstavi jedinstvenom
galvanski povezanom zamjenskom šemom. U tom slučaju se:
a) zamijeni sekundarni namotaj sa drugim ekvivalentnim zamišljenim koji ima isti broj navoja kao
primarni, pri čemu ukupna snaga koja se prenosi u novo sekundarno zamišljeno kolo mora ostati
ista,
b) zamijeni primarni namotaj sa drugim ekvivalentnim zamišljenim koji ima isti broj navoja kao
primarni, pri čemu ukupna snaga koja se prenosi iz primara u sekundar mora ostati ista,
c) zamijeni sekundarni namotaj sa drugim ekvivalentnim zamišljenim koji ima isti broj navoja kao
primarni N1=mN2, pri čemu ne smije doći do promjene potencijalnih stanja u primarnom i u
sekundarnom kolu.
68. Simetrični višefazni generator karakteriše:
a) iste amplitude elektromotornih sila svih faza i isti fazni pomjeraj izmeñu ems u susjednim
namotajima,
b) različite amplitude elektromotornih sila u fazama i isti fazni pomjeraj izmeñu ems u susjednim
namotajima,
c) iste amplitude elektromotornih sila svih faza i različiti fazni pomjeraji izmeñu ems u susjednim
namotajima.
69. Simetričan sistem naziva se direktan, ako:
a) svaka naredna ems fazno prednjači prethodnoj,
b) svaka naredna ems fazno zaostaje za prethodnom,
c) su sve ems u svim namotajima iste.
70. Simetričan sistem naziva se inverzan, ako:
a) svaka naredna ems fazno prednjači prethodnoj,
b) svaka naredna ems fazno zaostaje za prethodnom,
c) su sve ems u svim namotajima iste.
71. Trofazni sistem direktnog redoslijeda dat je jednačinama:
a) E = Ee
j0
E = Ee
j
2π
3
2π
−j
3
b) E = Ee j 0
E = Ee
c) E = Ee j 0
E = Ee
j
2π
3
E = Ee
j
4π
3
E = Ee
E = Ee
−j
−j
,
4π
3
2π
3
,
.
72. Trofazni sistem inverznog redoslijeda dat je jednačinama:
a) E = Ee j 0
b) E = Ee
j0
c) E = Ee j 0
E = Ee
j
E = Ee
E = Ee
2π
3
2π
−j
3
2π
j
3
E = Ee
j
4π
3
E = Ee
E = Ee
−j
,
4π
3
2π
−j
3
,
.
73. Za trofazni simetričan sistem vrijedi:
a) suma trenutnih vrijednosti ems sistema u svakom trenutku jednaka je nuli,
b) suma trenutnih vrijednosti ems sistema u svakom trenutku uvijek je različita od nule,
c) suma trenutnih vrijednosti ems sistema u svakom trenutku jednaka je nuli, ako je sistem direktnog
redoslijeda.
74. Namotaji trofaznog generatora najčešće se vezuju u zvijezdu. Krajevi faznih namota spajaju se:
a) posebno, a drugi krajevi se izvode na priključke generatora na ploči,
b) u jednu tačku, a drugi krajevi se izvode na priključke generatora na ploči,
c) kraj prvog namotaja na početak drugog, kraj drugog na početak trećeg i kraj trećeg na početak prvog
namotaja.
75. Fazni napon predstavlja potencijalnu razliku izmeñu faznog provodnika i nule. linijski napon
predstavlja napone izmeñu faznih provodnika. Efektivne vrijednosti napona izmeñu pojedinih faza u
odnosu na efektivne vrijednosti faznih napona su:
a) linijski naponi su
b) fazni naponi su
c) linijski naponi su
3 puta veći od faznih i fazno prednjače za ugao π/6,
3 puta veći od linijskih i fazno zaostaju za ugao π/6,
3 puta veći od faznih i fazno zaostaju za ugao π/6.
76. Za trofazno električno kolo vezano u zvijezdu vrijedi:
a) fazne struje kroz pojedine namotaje generatora jednake su linijskim strujama kroz provodnike koji
povezuju namotaje generatora i potrošača, a linijski naponi su
prednjače za ugao π/6,
3 puta veći od faznih i fazno
b) linijske struje kroz provodnike koji povezuje namotaje generatora i potrošača su veće za 3 puta
od faznih struja, a linijski i fazni naponi su jednaki,
c) fazne struje kroz pojedine namotaje generatora jednake su linijskim strujama kroz provodnike koji
povezuju namotaje generatora i potrošača, a linijski naponi su
zaostaju za ugao π/6.
3 puta veći od faznih i fazno
77. Za trofazno električno kolo vezano u trougao vrijedi:
a) fazne struje jednake su linijskim i pomjerene su za ugao π/6, a linijski naponi veći su za
od faznih,
3 puta
b) linijski i fazni naponi su jednaki, a linijske struje su za
faznim strujama za ugao π/6,
3 puta veće od faznih i fazno prednjače
c) linijski i fazni naponi su jednaki, a linijske struje su za
faznim strujama za ugao π/6.
3 puta veće od faznih i fazno zaostaju za
78. Nulti provodnik kod veze u zvijezdu ima u praksi značajnu primjenu. On omogućava:
a) dobijanje dvije vrste napona: faznih i linijskih,
b) dobijanje dvije vrste napona: faznih i linijskih i tzv. zaštitnu funkciju,
c) dobijanje faznih napona.
79. Trenutna snaga trofaznih simetričnih kola predstavlja:
a) sumu trenutnih snaga koje se razvijaju u svakoj fazi trofaznog kola i zavisi od vremena,
b) zbir trenutnih snaga koje se razvijaju u svakoj fazi trofaznog kola i ne zavisi od vremena,
c) proizvod snaga koje se razvijaju u svakoj fazi i ne zavisi od vremena.
80. Trenutna snaga trofaznog simetričnog sistema jednaka je:
a) p(t) = 3UI cos ϕ ,
b)
p(t) = 3UI sin ϕ ,
c)
p(t) = 3UI cos ϕ .
81. Amplituda rezultantnog vektora magnetne indukcije trofaznog obrtnog magnetnog
polja jednaka je:
3 Bm ,
b) 1.5 Bm ,
c) Bm .
a)
82. Smjer obrtanja rezultantnog vektora magnetne indukcije obrtnog magnetnog za direktan redoslijed
faza trofaznog sistema polja je:
a) u smjeru kazaljke na satu,
b) u smjeru suprotnom kazaljke na satu,
c) u pozitivnom smjeru obrtanja.
83. Rotor asinhronog motora:
a) uvijek ima brzinu veću od obrtnog magnetnog polja statora,
b) uvijek ima brzinu jednaku obrtnom magnetnom polju statora,
c) nikada ne može da stigne obrtno magnetno polje statora.
84. Promjena smjera obrtanja asinhronog motora može se ostvariti:
a) zamjenom priključaka sve tri faze priključenog napona na statorske namotaje asinhronog motora,
b) zamjenom priključaka dvije od tri faze priključenog napona na statorske namotaje asinhronog
motora,
c) promjenom smjera struje u dvije od tri faze priključenog napona na statorske namotaje asinhronog
motora.
85. Ako se magnetno polje u asinhronog motora obrće u smjeru kazaljke na satu, tada će se u
rotora indukovati ems, čiji smjer se može odrediti:
a) pravilom desne zavojnice,
b) pravilom lijeve ruke,
c) pravilom desne ruke.
namotajima
86. Smjer elektromagnetne sile koja djeluje na provodnike rotora asinhronog motora može se odrediti:
a) pravilom pravilom desne zavojnice,
b) pravilom lijeve ruke,
c) pravilom desne ruke.
87. Asinhroni motor dobio je ime po grčkoj riječi koja znači nejednovremen, čime se želi istaći:
a) da je brzina obrtanja rotora i obrtnog magnetnog polja statora jednaka, ali naponi i struje nisu u fazi,
b) da je brzina obrtanja rotora i obrtnog magnetnog polja statora nejednaka-različita, ali da je brzina
obrtanja rotora manja od brzine obrtnog magnetnog polja statora,
c) da je brzina obrtanja rotora i obrtnog magnetnog polja statora nejednaka-različita, ali da je brzina
obrtanja rotora veća od brzine obrtnog magnetnog polja statora.
88. Asinhroni motor, konstruktivno, sastoji se od:
a) nepokretnog statora, pokretnog rotora i meñugvožña, preko koga se odigravaju procesi
elektromagnetne veze statora i rotora,
b) nepokretnog statora, pokretnog rotora i meñugvožña, preko koga se odigravaju procesi električne
veze statora i rotora,
c) pokretnog statora, nepokretnog rotora i meñugvožña preko koga se odigravaju procesi
elektromagnetne veze statora i rotora.
Download

naizmjenicne struje