Doc.dr. Dinko Ćorluka
Carine
Carina je dažbina koja se naplaćuje za dobra koja se
uvoze u jedno carinsko područje, izvoze iz tog
područja ili provoze preko jednog carinskog područja.
Pojam, nastanak, razvoj i uloga
carine
Carina je nastala kao dažbina koju su naplaćivali vladari,
feudalci u unutrašnjem prometu.
U feudalnom sustavu ona je bila, prije svega fiskalni
instrument (služila za ubiranje prihoda), a u novom vijeku
carina postepeno poprima ulogu zaštite domaće proizvodnje.
Danas je carina vanjskotrgovinski instrument.
Cilj carine je zaštita domaće proizvodnje, mada nije rijetkost
da se naplaćuju carine i iz fiskalnih, političkih, socijalnih i dr.
ciljeva.
Cilj zaštitne carine je zaštita domaćeg gospodarstva.
Fiskalna ima za cilj ubiranje prihoda u korist budžeta države.
Socijalne carine imaju za cilj čuvanje životnog standarda, one
su po pravilu niže za prehrambene, higijenske i dr. proizvode.
Podjela carina
Carina se može podijeliti na slijedeće vrste:
Prema pravcu kretanja dobara,
Cilju zbog kojih se uvode,
Načinu obračunavanja, načinu propisivanja, i
Ekonomsko-političkom djelovanju.
Carine prema pravcu kretanja
Dijele se na:
Uvozne,
Izvozne, i
Provozne.
Uvozne carine naplaćuju se na dobra koja se uvoze u
jedno carinsko područje.
Izvozne carine naplaćuju se na domaća dobra prilikom
izvoza. Ove carine su rijetke i predstavljaju izuzetak.
Cilj uvođenja izvoznih carina može biti različit. Uvodi
se radi sprječavanja izvoza nekog proizvoda, kojeg
nema na domaćem tržištu i/ili zbog fiskalnih prihoda,
Provozne - ovaj vid se rijetko uvodi i naplaćuje.
Carine prema cilju zbog kojih se uvode
Dijele se na:
Zaštitne,
Fiskalne, i
Socijalne.
Zaštitne carine se uvode sa osnovnim ciljem da se zaštiti
domaća proizvodnja od inozemne konkurencije i
omogućavanje razvoja domaće proizvodnje. Ova carina ima
najveću primjenu u suvremenom carinskom sustavu i ona
djeluje na smanjenje uvoza.
Fiskalna carina je po pravilu prihod države i ima istovremeno
fiskalni karakter.
Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji su
značajniji za održavanje životnog standarda stanovništva i
propisuju se niže carinske stope u odnosu na druge
proizvode. Uvode se najčešće za osnovne životne namirnice:
mast, ulje, pšenica i dr.
Prema načinu obračunavanja
Dijele se:
Carine po vrijednosti,
Specifične carine, i
Kombinirane carine.
Carine po vrijednosti - obračunava se na carinsku
osnovicu koju čini vrijednost dobara.
Specifične carine - obračunavaju se prema jedinici mjere
proizvoda kao što su kg, l, kom, m itd.
Kombinirane carine - obračunavaju se istovremeno po
vrijednosti i prema jedinici mjere proizvoda. Radi
obračuna carine moraju se utvrditi istovremeno i
vrijednost dobra i jedinica mjere, odnosno dobara.
Podjela carina
Prema načinu propisivanja, i
Prema ekonomsko-političkom djelovanju.
Prema načinu propisivanja dijele se na:
Autonomne, i
Ugovorne carine.
Autonomne carine propisuje jedna zemlja samostalno, mogu
se mijenjati po potrebi i neovisna je od drugih zemalja.
Ugovorene propisuje se na temelju ugovora sa jednom ili više
zemalja. Ove carine ne mogu se mijenjati samostalno po
ukazanoj potrebi jedne zemlje bez suglasnosti drugih zemalja
sa kojima je ugovorena carina.
Carinske tarife
Prema broju kolona carinskih stopa:
Jednokolone carinske tarife - imaju jednu kolonu
carinskih stopa tj. za svaki proizvod u popisu dobara
propisana je samo jedna carinska stopa.
Mogu biti: uniformne i
specijalizirane.
Uniformne - imaju propisanu istu stopu carine za sva
dobra.
Carinske tarife
Specijalizirane – imaju propisane različite stope
carine za svaku vrstu dobra.
Dvokolone carinske tarife – za svaku vrstu dobra
predviđene su dvije stope carine i to:
-maksimalna i
-minimalna.
Višekolone carinske tarife –nastaju kao rezultat
raznih kombinacija autonomnih i ugovornih carinskih
stopa.
Harmonizirana nomenklatura (HN)
Postojanje više različitih nomenklatura u međunarodnim
transakcijama stvaralo je posebne poteškoće.
Da bi se otklonile poteškoće 1983. god. Savjet za carinsku
suradnju je u suradnji sa više međunarodnih organizacija
izradio jedinstvenu harmoniziranu nomenklaturu (HN)
koja je započela sa primjenom 1988. god.
Sva roba u HN je svrstana u 21 odjeljak, 97 glava (77 glava
rezervirana za kasnije potrebe).
Odjeljci su obilježeni rimskim brojevima, glave arapskim,
a razdjeli sa rimskim brojevima.
Harmonizirana nomenklatura (HN)
Download

9 CARINE pojam i podjela