Općinski sud u Sarajevu
Oпћински суд у Сарајеву
The Municipal court in Sarajevo
Januar 2011.
Izdanje br. 19
Izvještaj sa CROBECO
konferencije i ELRA generalne
skupštine održanih u Briselu
25. i 26.11. 2010. godine
U 2010. godini Općinski sud u
Sarajevu savladao kompletan
priliv i smanjio zaostatak od
115.363 neriješena predmeta
Izvještaj sa CROBECO
konferencije i ELRA generalne
skupštine održanih u Briselu
25. i 26.11. 2010. god.
Sve članice ELRA organizacije su zemlje
EU, što čini dodatni korak na putu Bosne
i Hercegovine prema EU.
Goran Salihović, predsjednik Općinskog
suda u Sarajevu, je držao je kratke
sastanke sa gospodinom Gabrielom
Alonsom, predsjednikom ELRA-e i
drugim članovima odbora direktora.
Gospodin Salihović ih je upoznao sa
naprecima u našem sudu kao i realizaciji
projekta skeniranja starih zemljišnih
knjiga koji se vrši u suradnji sa španskim
zemljišnim uredom. Gospodin Gabriel
Alonso i drugi članovi odbora su pružili
punu podršku gospodinu Salihoviću
u njegovom radu i čestitali mu na
postignutim uspjesima. Također, ERLA
Odbor direktora je izrazio želju da
posjeti Općinski sud u Sarajevu u skorije
vrijeme. Ovdje je potrebno naglasiti da
su neke osobe iz vrha ELRA organizacije
već posjetile Sud u sklopu španske
zemljišne organizacije.
Odbor direktora ELRA-e će uzeti u
razmatranje
prijedlog
gospodina
Salihovića za održavanje ELRA skupštine
u BiH.
Na XXII ELRA Generalnoj skupštini
je govoreno o građanskom pravu i
europskoj zemljišno-knjižnoj mreži.
Pripremio
Fikret Mehović, prevodilac
Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, i Gabriel Alonso Landeta, predsjednik ELRA-e
rekogranični elektronski prijenos (u
nastavku teksta CROBECO) je prva
konferencija ovog tipa održana
ikad. Konferenciju je organizovalo
Evropsko zemljišnoknjižno udruženje
(u nastavku teksta ELRA) u Briselu 25.
11. 2010. god. Ovo je prva konferencija
koja će se održavati svake godine u
organizaciji ELRA-e. Cilj konferencije je
olakšati kupovinu i prodaju nekretnina
u zemljama Evropske unije (EU), a time
i doprinijeti jačanju evropske ekonomije
u ovim kriznim vremenima.
P
imena sa pravnih fakulteta širom EU.
Na početku konferencije predstavljen je
način funkcioniranja CROBECO projekta,
kao i različiti imovinski sistemi u EU.
Konferenciji su prisustvovala poznata
XII ELRA Generalna skupština je održana
26. 11. 2010. godine u Briselu. Naša
zemlja je prva sa ovih prostora koja je
primljena u punopravno članstvo ELRE.
02
www.oss.ba
Početak projekta CROBECO je upriličen
tokom konferencije time što je
izvršena kupovina imovine građanina
Nizozemske od građanina Španije
elektronskim putem. Sistem se pokazao
uspješnim. Potrebni papiri su poslani
elektronskim putem preko notara u obje
zemlje. Ovaj način kupovine i prodaje
imovine će pojednostaviti i motivirati
kupovinu i prodaju nepokretne imovine
u zemljama EU.
Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu i Adela Bejtović, savjetnica pri Kabinetu predsjednika suda, u obilasku radionice Kampusa
Predstavnici Općinskog suda u Sarajevu dva
puta posjetili Javnu ustanovu “Terapijska
zajednica-Kampus” Kantona Sarajevo
S
ciljem
bližeg
upoznavanja
načina na koji se izvršava mjera
sigurnosti liječenja od ovisnosti,
sudije Krivičnog odjeljenja Općinskog
suda u Sarajevu posjetile su JU
„Terapijsku zajednicu-Kampus“. Posjete
su organizovane u dva navrata. Prva
posjeta organizovana je 29.04.2010.
godine i tom prilikom štićenike su
obišli Goran Salihović, predsjednik
Općinskog suda u Sarajevu, Aziz Babić,
sekretar suda, Amela Huskić, tadašnja
predsjednica Krivičnog odjeljenja suda,
te Adela Bejtović, savjetnica pri Kabinetu
predsjednika suda.
Druga
posjeta
organizovana
je
03.12.2010. godine, a u istoj su
učestvovali Rozita Šimić, Amela Skrobo,
Lejla Konjić i Emir Neradin, sudije
krivičari Općinskog suda u Sarajevu, te
Adela Bejtović, savjetnica pri Kabinetu
predsjednika suda. Cilj ovih posjeta
bio je upoznavanje sudija sa načinom
na koji se provodi terapija liječenja i
resocijaliziranja ovisnika koji su često
izvršioci i povratnici u vršenju krivičnih
djela.
Javna ustanova “Terapijska zajednica –
Kampus“ Kantona Sarajevo ima za cilj
rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim
supstancama. Kampus je smješten u
Rakovici kod Sarajeva. Objekti kojima
trenutno raspolaže imaju ukupno 30
mjesta i namijenjeni su za smještaj
isključivo muških ovisnika.
Pri izradi programa tretmana klijenata u
Kampusu korištena su pozitivna iskustva
drugih terapijskih zajednica iz svijeta, ali
su uzete u obzir i specifičnosti društva u
kojem je Kampus smješten. U Kampusu
je razvijen model terapijske porodice
u kojem su jasno definisane uloge i
podijeljene odgovornosti.
U Kampusu se organizuju različite
radno-okupacione aktivnosti kako bi
klijenti razvili radne navike i vještine koje
će im koristiti po završetku tretmana.
Okupacione aktivnosti se organizuju
kako bi klijenti svoje slobodno vrijeme
provodili na strukturisan način, a
uključuju: sportske aktivnosti, čitanje,
crtanje, rad na računaru, učenje stranih
jezika i sl.
Cjelokupni tretman oporavka klijenta
traje pet godina i sastoji se od
rezidencijalnog i nerezidencijalnog
dijela. Rezidencijalni (obavezujući) dio
tretmana traje 12 mjeseci i sastoji se od
tri faze:
- adaptacija (trajanje oko mjesec dana),
- rehabilitacija (trajanje oko 3 mjeseca) i
- resocijalizacija (trajanje oko 8 mjeseci).
Nerezidencijalni (neobavezujući) dio
www.oss.ba
03
tretmana traje četiri godine i sastoji se
iz: volontiranja, grupa za samopomoć,
obrazovanje, traženje zaposlenja itd.
Jedan od preduslova za početak
tretmana u Kampusu je da klijent bude
motivisan i spreman da pokrene proces
promjena u svom životu. Klijent je
aktivan učesnik u terapijskom procesu te
nosi glavnu odgovornost za postizanje
ličnog rasta i napretka u cilju smislenijeg
i potpunijeg života.
Kako bi se klijentu pomoglo da stekne
uvid u svoje ranije ponašanje, načine
razmišljanja i emocionalna stanja,
organizuju se redovne individualne
i grupne terapije sa psiholozima i
socijalnim radnicima. Klijente koji nisu
završili školu podstičemo da vanredno
polažu ispite i steknu adekvatno
stručno zvanje ili da se prekvalifikuju za
zanimanja koja će im omogućiti da budu
konkurentni na tržištu rada. Na taj način
će osobe koje završe tretman u Kampusu
imati više mogućnosti da se zaposle i
postanu produktivni članovi društva.
Nakon što osoba uspješno prođe faze
adaptacije i rehabilitacije, uslijedit će
resocijalizacija koja traje posljednjih
osam mjeseci boravka u Kampusu.
Ova faza je veoma bitna jer obuhvata
poduzimanje mjera i stvaranje uslova
za što uspješniji povratak oporavljenog
klijenta u njegovu porodicu kako bi
vodio zdrav i produktivan život.
S obzirom da se klijent najčešće ponovno
vraća u okruženje iz kojeg je bio izolovan,
u ovoj fazi se mnogo radi na ponovnoj
izgradnji odnosa sa članovima porodice
Predstavnici Općinskog suda u Sarajevu u obilasku Kampusa
kako bi se uspostavila kvalitetna
komunikacija koja će voditi boljim
odnosima. Na taj način se porodica
priprema za dolazak oporavljenog člana
i uči se novim obrascima ponašanja,
načinima razmišljanja, te uspostavlja
nove vrijednosti i pravila koja su u skladu
s onima kojima zajednica uči klijente.
Izlaskom iz Kampusa klijent nastavlja
primjenjivati znanja i vještine koje
je stekao u Kampusu testirajući ih u
svakodnevnom okruženju. Prakticiranje
zdravog načina življenja postaje
cjeloživotni zadatak za šta su temelji
postavljeni tokom boravka i tretmana u
Kampusu.
Da bi se klijent, po završetku tretmana,
mogao što bolje uklopiti u društvo
i postati njegov produktivan član
neophodno je da posjeduje znanja,
vještine i kvalifikacije koje će mu
omogućiti da dobije posao. Stoga se u
ovoj posljednjoj fazi formalnog tretmana
klijenti podstiču da se doškoluju ili
prekvalificiraju za zanimanja koja će im
omogućiti zaposlenje.
Nakon obilaska Kampusa, Goran
Salihović,
predsjednik
Općinskog
suda u Sarajevu, istakao je da je „J.U.
Terapijska zajednica – Kampus“ projekat
koji daje sve ono što je potrebno njihovim
štićenicima. Uslovi boravka i liječenja koje
smo ovdje vidjeli ne zaostaju za evropskim
standardima. Ovakav način i organizacija
rada treba biti dobar primjer drugim
institucijama ovakve ili slične namjene“.
(Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu)
„Oduševio
me
entuzijazam
svih
uposlenika, njihova istrajnost i volja u
namjeri da pomognu mladim osobama
koje su, u većini slučajeva, zbog spleta
loših okolnosti postali ovisnici. Način rada,
organizacija, smještaj i čitava okolina
su u potpunosti prilagođeni ovisnicima
i fascinantno je bilo vidjeti sve što su
ovisnici napravili sami, vidjeti ih kako
se druže, kako održavaju urednim sve
prostorije u kojima borave. Zaista, rad ove
ustanove je za svaku pohvalu i zaslužuje
bezrezervnu podršku svih onih koji mogu
pomoći u materijalnom, tehničkom i
svakom drugom pogledu.
(Lejla Konjić, sudija Krivičnog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu)
Detalji posjete Kampusu
04
www.oss.ba
Saradnja sarajevskog Općinskog suda sa
pravosudnim institucijama u Pragu
U
okviru
saradnje
Općinskog
suda u Sarajevu i ambasade
Republike Češke, osim pomoći
u opremanju i svečanom otvaranju
Razvojno-edukativnog centra Suda,
realizovan je i projekat uspostavljanja
dugoročne saradnje Općinskog suda u
Sarajevu sa pravosudnim institucijama
u Pragu. U okviru pomenutog projekta
Goran Salihović, predsjednik Općinskog
suda u sarajevu, posjetio je Okružni sud
u Pragu gdje je sa Janom Svacekom,
predsjednikom
praškog
suda,
razgovarao o sličnostima i razlikama u
pravosudnim sistemima BiH i Republike
Češke, problemima sa kojima se isti
suočavaju, o poziciji sudova te statusu
i položaju sudija u društvu. Prilikom
razgovora konstatovano je da postoji
mnogo dodirnih tačaka. U vezi s tim
bi bilo značajno razmjenjivati iskustva
vodeći računa o već utvrđenim
evropskim standardima.
Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, i Jan Svacek, predsjednik suda u Pragu
Prilikom susreta dogovoreno je da
se uspostavi trajna saradnja u smislu
razmjene iskustava između ova dva suda.
Predsjednik Salihović se također susreo
i sa Janom Vyklicky, predsjednikom
Udruženja sudija u Republici Češkoj,
koji je ujedno član Izvršnog vijeća
Međunarodne asocijacije sudija. Tema
razgovora bio je položaj sudija u Bosni i
Hercegovini te moguća rješenja kako bi
se popravio status bh. sudija, a u skladu
sa evropskim standardima.
Nathan Petterson, stalni pravni
savjetnik Ministarstva pravde
SAD-a, posjetio Općinski sud u
Sarajevu
G
oran
Salihović,
predsjednik
Općinskog suda u Sarajevu,
primio je u posjetu 26.10.2010.
godine gospodina Nathana Pettersona,
stalnog pravnog savjetnika Ministarstva
pravde SAD, Ureda za razvoj, pomoć i
edukaciju tužilaštava u prekomorskim
zemljama OPDAT, koji je polovinom jula
2010. godine preuzeo dužnosti gospođe
Barbare Carlin u Ambasadi SAD-a u
Sarajevu.
Prilikom susreta sa gospodinom
Pettersonom održan je sastanak na
kojem je predsjednik Salihović ukratko
predstavio historijat suda te nadležnosti i
organizacija rada. Predsjednik je naglasio
važnost dosadašnje saradnje ovog
suda sa OPDAT-om, U.S. Department
of Justice, kao veoma značajne u
smislu pružanja podrške kako ovom
sudu tako i cjelokupnom pravosuđu u
Bosni i Hercegovini. Naročito je istakao
saradnju sa gospođom Carlin koja
se svojim znanjem, organizacijskim
sposobnostima i nesebičnim zalaganjem
lično se angažovala za realizaciju
nekoliko projekata u Općinskom sudu
u Sarajevu. Gospodin Petterson se
također zahvalio na dosadašnjoj saradnji
Detalji posjete
i iskazao spremnost za nastavak iste te
obećao podršku, a sve u cilju jačanja
vladavine prava u BiH.
www.oss.ba
05
Predstavljen projekat
“Medijacija u oblasti maloljetničkog pravosuđa
i oblasti diskriminacije”
šire primjene ovog metoda u krivičnim,
odnosno predmetima iz oblasti
maloljetničkog pravosuđa.
Detalji sa održanog skupa
M
edijacija
u
oblasti
maloljetničkog
pravosuđa
i
oblasti
diskriminacije,
novi projekt Udruženja medijatora u
Bosni i Hercegovini, predstavljena je
13.12.2010. god. na prigodnom skupu
u Sarajevu. Kako je u uvodnom dijelu
skupa istaknuo Aleksandar Živanović,
v. d. izvršnog direktora Udruženja
medijatora u BiH, uvođenje medijacije
u oblast maloljetničkog prestupništva
propraćeno je uspostavom određenog
zakonskog okvira u BiH. Po njegovim
riječima, putem medijacije, kao načina
mirnog rješavanja sporova, već su
uspješno razriješena tri predmeta
maloljetničkog prestupništva u kojima
se radilo o lakšim krivičnim djelima, a što
je inicirano od Osnovnog suda u Banjoj
Luci.
Sudionike prezentacije pozdravio je
predsjednik Općinskog suda Sarajevo i
bivši predsjednik Udruženja medijatora
u BiH Goran Salihović, podsjećajući da
je u sklopu Suda na čijem je čelu dosad
predloženo 730 medijacija u privrednim
sporovima, od čega je sporazumno
riješeno 60 posto i time “oslobođeno”
40 miliona KM. Naveo je da sporazum
postignut putem medijacije ima snagu
izvršne isprave, te ukazao na potrebu
Iskustva primjene medijacije u više
evropskih zemalja pokazala su da
medijacija u krivičnom postupku
prema maloljetnicima može podržati
obeštećenje žrtve i rehabilitaciju
počinitelja,
afirmirati
osjećaj
odgovornosti i potrebu za nadoknadom
pričinjene štete, te dugoročno smanjiti
broj povratnika u činjenju krivičnih
djela (recidivizam). Institut medijacije u
oblasti maloljetničkog prestupništva ne
insistira, kako je rečeno, na formalnom
postupku i sankciji, nego omogućava
da se putem razgovora done do rješenja
spora, u što se uključuju agensi i
institucije šire društvene zajednice, kako
bi se izbjegla stigmatizacija i olakšala
socijalna
reintegracija
maloljetnih
delinkvenata.
Kada je riječ o primjeni medijacije
u oblasti diskriminacije, Zakonom o
zabrani diskriminacije u BiH definirano
je da ombudsman BiH može uputiti
određeni predmet na rješavanje putem
medijacije. Inače, spomenuti projekt
realizira se uz finansijsku potporu OSCE-a
i rezultirat će određenim preporukama i
zakonskim rješenjima, te umrežavanjem
određenih nevladinih i pravosudnih
institucija kao koracima u borbi
protiv maloljetničkog prestupništva i
diskriminacije.
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU SUDSKIH
ODJELJENJA OPĆINSKOG SUDA U SARAJEVU
OD UKUPNO 843.347 NERIJEŠENIH PREDMETA NA KRAJU 2010. GODINE,
786.622 ILI 93,27% ČINE KOMUNALNI PREDMETI, DOK JE 56.725 ILI
6,73% STRUKTURNIH PREDMETA.
N
a početku 2010. godine u
Općinskom sudu u Sarajevu bilo je
958.710 neriješenih predmeta iz
prethodnih godina. Tokom izvještajnog
perioda primljeno je 181.422 novih
predmeta tako da je ukupno u radu bilo
06
www.oss.ba
1.140.132 neriješenih predmeta. Od tog
broja riješeno je 296.785 predmeta dok
je neriješeno ostalo 843.347 predmeta.
Iz izvještaja je vidljivo da je savladan
ukupan priliv. Ostvarena norma na noviu
suda za 2010. godinu iznosi 191,26%.
Od ukupno 843.347 neriješenih
predmeta na kraju 2010. Godine, 786.622
ili 93,27% čine komunalni predmeti, dok
je 56.725 ili 6,73% strukturnih predmeta.
Šalter sala Općinskog suda u Sarajevu
Parnično odjeljenje
Ostvarena norma 121,50%
Parnično odjeljenje Općinskog suda
u Sarajevu zaduženo je predmetima
iz građansko-pravne oblasti i radnog
prava i u njemu rade 32 suca (jedna
sutkinja u 2010. godini nalazila se na
porodiljskom odsustvu). Prema odluci
predsjednika suda o novoj raspodjeli
predmeta od 01.10.2010. godine, sedam
sudija ovog odjeljenja zadužuje se
isključivo predmetima iz radnog prava.
Realizacijom ove mjere, doprinijet će
se efikasnosti i ujednačavanju sudske
prakse u ovoj oblasti.
Na početku 2010. godine broj
neriješenih predmeta u ovom odjeljenju
iznosio je 8.665 predmeta, od čega 5.065
predmeta iz građansko-pravne oblasti,
3.560 predmeta iz oblasti radnog
prava i 40 predmeta porodičnog prava.
Tokom izvještajnog perioda primljeno je
ukupno 7.722 nova predmeta, od čega
5.474 predmeta iz građansko-pravne
oblasti i 2.448 predmeta radnog prava
tako da je ukupan broj predmeta u radu
iznosio 16.387 ili 5.808 predmeta radnih
sporova i 10.539 predmeta građanskopravne oblasti te 40 predmeta
porodičnih sporova.
U toku 2010. godine riješeno je 5.863
predmeta iz građansko-pravne oblasti,
1.880 predmeta iz oblasti radnih
sporova, šest predmeta porodičnih
sporova ili ukupno 7.749 predmeta.
Ukupno neriješenih predmeta na kraju
2010. godine u ovom odjeljenju ostalo
je 8.638, od čega 4.676 predmeta
građansko-pravne
oblasti,
3.928
predmeta iz oblasti radnih sporova i
34 porodična spora. Ostvarena norma
odjeljenja u izvještajnom periodu iznosi
121,50%.
Iz prikazanih podataka je vidljivo da
su sudije ovog odjeljenja savladale
tekući priliv i smanjile zaostatke u broju
neriješenih predmeta, a što je rezultat
izuzetnih napora u savladavanju i
prebačaju propisane norme. Posebna
pažnja posvećena je radu starih i zaostalih
predmeta. U vezi sa tim je izvršen
popis starih i zaostalih predmeta te su
svi prema procesnim mogućnostima
stavljeni u fazu rada. U toku je izrada
plana i programa rješavanja starih
predmeta, a prema uputstvu i naredbi
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća
BiH. Na redovnim sastancima odjeljenja
razmatraju se mjesečni izvještaji o radu
predmeta, sudska praksa, kao i tekući
problemi u radu odjeljenja.
Porodično odjeljenje
Ostvarena norma 116,72%
U Porodičnom odjeljenju Općinskog
suda u Sarajevu radi četvero sudija
koje sude u predmetima iz porodičnopravne oblasti. Ovo odjeljenje je na
početku 2008. godine imalo u radu
2.181 neriješen predmet, zaprimilo 910,
u radu imalo ukupno 3.091. Od tog broja
je riješeno 1.502, a neriješenih ostalo
1.533 predmeta.
Na početku 2009. godine ovo odjeljenje
je imalo 1.533 neriješena predmeta.
Tokom godine priliv je iznosio ukupno
958 novih predmeta tako da je u radu
bio 2.491 predmet. Od tog broja riješeno
je 2.491, dok je neriješenih ostalo 895.
Na početku 2010. godine bilo je ukupno
895 neriješenih predmeta. Tokom
izvještajnog perioda zaprimljeno je 997
novih tako da je u radu ukupno bilo
1.892. Od tog broja riješeno je 1.069, dok
je neriješenih ostalo 893 predmeta.
S obzirom da se rad sudije, između
ostalog, prati putem brojki koje se
odnose na kvantitet i kvalitet urađenih
predmeta, treba naglasiti da privremene
mjere i mjere osiguranja ne ulaze u broj
urađenih odluka (normu), a postupak
za donošenje tih odluka je hitan jer
se radi o rokovima od tri, osam dana.
Takve odluke imaju apsolutni prioritet
u odnosu na druge predmete i iziskuju
ponekad više vremena od redovnog
postupka po tužbi tako da je sudija u
jednom predmetu donio čak tri mjere
osiguranja i jednu privremenu mjeru.
Pored rada na izradi odluka, vođenja
ročišta, praćenja zakona i literature,
sudije su imale niz važnih i neophodnih
aktivnosti u toku 2010 godine. Sudije
su bile mentori sudskim pripravnicima
i volonterima, prisustvovale su nizu
neophodnih sastanaka kao što su
sastanci Tima za upravljanje promjenama
Općinskog suda u Sarajevu i Osnovnog
suda u Banjoj Luci, sastanci Porodičnog
odjeljenja, seminari organizovan od
strane Centra za edukaciju sudija i
www.oss.ba
07
tužilaca FBiH, seminari za edukaciju
edukatora, koji su sastavni dio njihovog
stručnog usavršavanja. U okviru
obavezne edukacije Centar za edukaciju
sudija i tužilaca FBiH organizovao je u
Sarajevu seminar na temu „Porodični
sporovi sa međunarodnim elementom“,
gdje su kao edukatori bile sudije
Porodičnog odjeljenja sarajevskog
Općinskog suda.
Tokom 2010. godine sudije ovog
odjeljenja su prisustvovale i sastancima,
okruglim stolovima i te dale svoje
učešće u radu Udruženja žena sutkinja
BiH
koje je
dio međunarodnog
Udruženja žena sutkinja. Također su
imale sastanke sa J.U Kantonalnim
centrom za socijlni rad Kantona
Sarajevo gdje su prepoznale neka nova
i važna pitanja za dalju saradnju, kao
što su pitanja međunarodne saradanje
sudova i centara s posebnim osvrtom
na međunarodne konvencije iz oblasti
Porodičnog prava koje se odnose na
otmicu djece, izdržavanje djece, smještaj
i kontaktiranje djece sa roditeljem sa
kojim djeca ne žive, a kada se recimo
jedan od roditelja nalazi u inostranstvu
kao državljanin druge države ili bh.
državljanin koji ima privremeni boravak
u inostranstvu.
Porodično odjeljenje održava sastanke
radi
informisanja, razmatranja i
analiziranja važnih pitanja kao što je
sudska praksa, izmjene i dopune zakona,
izvještaji o radu, mjesečni, polugodišnji i
godišnji, a što je doprinijelo efikasnijem
i kvalitetnijem radu i prepoznavanju
novih pitanja koje se nameću kroz
praksu u ovoj oblasti.
Specijalizovano Porodično odjeljenje
dalo je odlične rezultate s obzirom
na stručnost, višegodišnje iskustvo
sudija, tako da je veliki broj predmeta
okončan pravosnažnim presudama
i time se enormno smanjio broj
predmeta u prvostepenom postupku, a
samim tim istovremeno smanjio se broj
drugostepenih postupaka po žalbi.
Privredno odjeljenje
Ostvarena norma 141,12%
U Privrednom odjeljenju ovog suda radi
11 sudija. Deset sudija sudi u privrednim
sporovima (Ps), a jedan sudija vodi
postupke stečaja i likvidacije (St, L).
Sudije koje sude privredne sporove u
svojim referatima su u toku godine imali
i predmeta sporova male vrijednosti
(Mals). Tokom godine još jedan sudija je
08
www.oss.ba
Denis Kurtović, sudija Privrednog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu
zadužen sa određenim brojem predmeta
stečaja i likvidacije.
Radi jasnog i lakšeg prikaza rezultata
rada ovog odjeljenja iznijet ćemo
brojčano stanje neriješenih predmeta na
početku 2010. godine, broj primljenih
predmeta u toku godine, broj riješenih
i neriješenih predmeta na kraju godine.
Na dan 01.01.2010. godine, prema
podacima u pisarni, stanje broja
neriješenih predmeta je bilo:
– Ps-2491;
– St-45;
– L-296;
U periodu od 01.01.2010. godine do
31.12.2010. godine, zaprimljeno je
predmeta:
– Ps-2197;
– St-29;
– L-214;
U izvještajnom periodu od 01.01.2010.
do 31.12.2010. godine, riješeno je
predmeta:
– Ps-2342;
– St-28;
– L-159;
Na dan 31.12.2010. godine,
neriješenih predmeta je slijedeći:
– Ps-2364;
– St-46;
– L-351;
broj
Pored navedenog u toku godine sudije
ovog odjeljenja su riješili i 748 predmeta
sporova male vrijednosti (Mals). Ukupna
norma na nivou odjeljenja je 141,12%.
Prema izvještajima postupajućih sudija
svi predmeti koje je bilo moguće zakazati
u skladu sa Zakonom o parničnom
postupku, zakazani su. U toku 2010.
godine dat je akcenat na rješavanje
starih predmeta, tako da je broj starih
neriješenih predmeta veoma smanjen.
Gledajući
pokazatelje
neriješenih
predmeta na početku i na kraju prošle
godine, broj Ps predmeta se smanjio
za 127. Broj predmeta likvidacije se
povećao iz razloga povećanog priliva
pa je iz tog razloga jedan broj predmeta
zadužio drugi sudija kako bi se i na ovom
referatu uspjelo umanjiti broj predmeta
i ovladati prilivom. U cjelini gledajući
referat je potpuno ažuran.
Pored navedenog napominje se da su
tokom 2010. godine iz ovog odjeljenja
u druge sudove otišli troje sudija. Iz tog
razloga je odjeljenje radilo više mjeseci
sa manjim brojem izvršilaca, što je uticalo
na broj riješenih predmeta i u svakom
slučaju bi broj neriješenih predmeta bio
znatno manji da nije bilo ove situacije.
Trenutno u odjeljenju rade svih 11 sudija
koji su određeni kao izvršioci u ovom
odjeljenju.
Krivično odjeljenje
Ostvarena norma 205,84%
Krivično odjeljenje Općinskog suda u
Sarajevu je u u izvještajnom periodu
radilo sa 13 sudija, plus predsjednik
suda kao sudija u krivičnim predmetima,
a radi pomoći odjeljenju u rješavanju
krivičnih predmeta.
Krivično odjeljenje je na početku 2010.
godine imalo ukupno neriješenih 2.549
predmeta. Tokom izvještajnog perioda
priliv je iznosio 6.759 predmeta te je
ukupno bilo u radu 9.308 predmeta. Od
toga broja riješeno je 7.069 predmeta,
tako da je na kraju 2010. godine ostalo
neriješeno 2.239 predmeta.
predmeta gdje su određena izvršenja i
predmeti iskazani završenim, a ista nisu
provedena i nije naplaćeno određeno
novčano potraživanje.
U Izvršnom odjeljenju sa decembrom
2010. Godine radi 24 sudija, ali zbog
velikog priliva predmeta sudije su i dalje
zadužene većim brojem predmeta i to u
prosjeku sudije imaju od 800 do 1.350
strukturnih predmeta u referatu tako
da još uvijek rješavanje predmeta u
izvršnom postupku dugo traje.
Vanparnično odjeljenje
Ostvarena norma 150,25%
Predstavnici Općinskog suda u Sarajevu u posjeti Kampusu
U „čistom“ K referatu na početku
2010. godine bilo je 1.570 neriješenih
predmeta, u toku godine primljeno je
2.195 predmeta tako da je ukupno bilo u
radu 3.765 predmeta. Tokom iste godine
ukupno je riješeno 2.247 predmeta, a
ostalo je neriješeno 1.518 predmeta.
Ovo odjeljenje je uz učešće predsjednika
suda nakon dužeg perioda savladalo
priliv kako u K referatu, tako i u ukupnim
predmetima
Krivičnog
odjeljenja.
Ostvarena norma za period 01.01.2010.
godine do 31.12.2010 godine iznosi
205,84%.
Referat Izvršenje krivične sankcije na
početku godine brojao je 388 neriješenih
predmeta. U toku godine zaprimljeno
je 409 predmeta pa je ukupno u radu
bilo 797 predmeta. Nakon riješenih 514
predmeta na kraju izvještajnog perioda
na IKS referatu je ostalo 283 neriješenih
predmeta.
Na referatu Izvršenje krivične sankcije
Općinskog suda u Sarajevu angažovana
su dva IKS referenta koji su uveliko
savladali priliv predmeta i u odnosu
na prethodnu godinu umanjili broj
predmeta u referatu za 105 predmeta
što je značajan rezultat obzirom na
konstantni nedostatak smještajnih
kapaciteta u kazneno popravnim
ustanovama u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
Izvršno odjeljenje
Ostvarena norma 147,31%
U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda
u Sarajevu u 2010. godini radilo je 23
sudija. Ovo odjeljenje je tokom 2010.
godine ukupno zaprimilo
11.089
predmeta tako da je u rješavanju bilo
33.765 strukturnih predmeta i 29.735
predmeta gdje je prijedlog podnesen od
strane RTV FBiH, tj. ukupno u rješavanju
je bilo 6.500 predmeta.
U izvještajnom periodu ukupno je
riješeno 35.792 predmeta, od čega
12.451 strukturnih i 23.341 predmet
gdje je podnosilac prijedloga RTV FBiH.
Ostvarena norma odjeljenja je 147,31%.
Na kraju izvještajnog perioda u ovom
odjeljenju je ostalo neriješeno 21.314
strukturni predmeta i 6.394 RTV FBiH
predmeta ili ukupno 27.708 predmeta.
U ovom odjeljenju svi predmeti koji nisu
iskazani završenim, kao i predmeti gdje
je podnosilac prijedloga RTV FBiH, a
gdje nije određeno izvršenje, uneseni
su u CMS.
Na osnovu brojčanih pokazatelja može
se zaključiti da su sudije u Izvršnom
odjeljenju riješile zaprimljene predmete
u toku godine, odnosno savladale
godišnji priliv kao i određeni broj starih
i zaostalih predmeta.
Također,
na
osnovu
prethodno
navedenih
brojčanih
pokazatelja,
vidljivo je da je priliv predmeta enorman,
da je i dalje u ovom odjeljenju, bez
obzira na uložene napore i ostvarenu
visoku normu riješenih predmeta,
veliki broj neriješenih predmeta zbog
čega postupak dugo traje, a koji mora
shodno Zakonu o izvršnom postupku,
biti brz i efikasan.
Bitno je istaći da je u decembru mjesecu
u ovo odjeljenje raspoređen još jedan
sudija koji radi samo predmete gdje
je tražilac izvršenja RTV Federacije
BiH. Navedeno iz razloga jer je u
CMS uneseno 6.394 predmeta koji
nisu iskazani završeni, a koji prijedlozi
su podneseni u toku 2006. godine.
Međutim, u Izvršnom odjeljenju ima iz
2002. godine 175 predmeta, iz 2003.
Gine 506 predmeta i iz 2004. oko 10.792.
U Vanparničnom odjeljenju ovog
suda na početku 2010. godine je bio
3.861 neriješen predmet, od čega 517
V predmeta, 3.339 O predmeta te pet
Pom predmeta. Tokom 2010. godine
primljeno je 7.921 novih predmeta i
to 1.222 V, 6.644 O i 55 Pom predmeta,
tako da je ukupno u radu bilo 11.782
predmeta (1.739 V, 9.983 O i 60 Pom
predmeta).
Od ukupnog broja predmeta, tokom
2010. godine je riješeno 7.397 i to
1.300 V, 6.065 O i 32 Pom predmeta te
je na kraju izvještajnog perioda ostalo
neriješeno 4.385 predmeta, od čega 439
V, 3.918 O i 28 Pom predmeta.
Ukupna norma odjeljenja za 2010.
godinu iznosi 150,25%, što je izvrstan
rezultat odjeljenja i pored činjenice
da su u odjeljenju raspoređeni novi
stručni saradnici, osim Adia Isakovića
koji je postigao odlične rezultate kako u
rješavanju predmeta tako i u organizaciji
nekih od poslova na odjeljenju.
Jedan
od
prioritetnih
zadataka
Vanparničnog odjeljenja tokom 2010.
godine je bilo rješavanje starih zaostalih
predmeta od kojih je veliki procenat u
prekidu i ostalo ih je neriješeno 33,58%
(podatak sa mjesecom oktobrom
2010. godine). Ova vrsta predmeta je
rađena na osnovu plana rješavanja strih
predmeta u koju svrhu su se petkom
održavali i sastanci stručnih saradnika
na odjeljenju, rukovođeni
stručnim
saradnikom Adiem Isakovićem, a po
potrebi i sa predsjednikom odjeljenja
sve u svrhu rješavanja zaostalih starih
predmeta.
U 2009. godini je primljeno 5.263
predmeta, a u 2010. godini 7.921,
predmet te je vidljivo da je došlo do
znatnog povećanja broja primljenih
www.oss.ba
09
predmeta. I pored ovog podatka, kao
naprijed navedenog o raspoređenosti
novih stručnih saradnika, rezultati
rada, odnosno ostvarena norma ovog
odjeljenja, u 2009. godini je bila 127,32%,
a u 2010. 150,25%.
referent, sudski asistent, Bajrović DikaKoordinator za prijepis za poreze i carine,
Srnja Nerma - Viši referent za prekršajne
upisnike, Avdukić Nihada – Viši referent
izvršenja prekršajnih sankcija i Kreho
Edin – šef Prekršajne pisarnice.
Prekršajna odjeljenja
Ostvarena norma 134,11%
Odjeljenje registra
za upis pravnih lica
Ostvarena norma 177%
U 2010. godini prekršajna odjeljenja
ovog suda ukupno su imala u radu 21.479
predmeta te je od tog broja riješeno
12.279 predmeta dok je ostalo u radu
9.200 predmeta. Ostvarena je prosječna
sudijska norma u iznosu od 134,11%
iz čega proizlazi da je ista uvećana za
20% u odnosu na 2009. godinu. U radu
je učestvovalo ukupno 18 sudija te je
pored toga značajno napomenuti da
je priliv predmeta u ovom izvještajnom
periodu savladan.
Sa drugostepenog suda vraćeno je
510 žalbi. Od toga broja potvrđeno je i
pozitivno preinačeno 483 predmeta (460
potvrđeno i 23 pozitivno preinačeno),
27 ukinutih predmeta, iz čega proizlazi
da je udio potvrđenih odluka izražen u
procentima 94,7%, a što nedvosmisleno
dovodi do zaključka da se radilo o
izuzetno visokom kvalitetu rada sudija u
proteklom izvještajnom periodu.
Od izrečenih novčanih kazni u iznosu
od 2.973.850 KM naplaćeno je ukupno
1.879.510,00 KM, od toga je 191.830,00
KM prihod Kantona, 254.370,00 je prihod
Federacije BiH i 1.433.310 KM je prihod
Države BiH, dok je na ime troškova
prekršajnog postupka ukupno uplaćeno
242.636,23 KM što je povećanje u iznosu
od 58.443,10 u odnosu na 2009. godinu.
Ukupno je oduzeto imovinske koristi
putem izrečenih zaštitnih mjera za
prekršaje iz oblasti carina u novčanom
iznosu oko 279.473 KM i to u 98 predmeta
te su oduzeti predmeti predati na
prodaju i uništenje nadležnim organima
Uprave za indirektno oporezivanje –
Odsjek za carine, regionalni Centar
Sarajevo.
Na dan 01.01.2010 godine u ovom
sudskom odjeljenju bio je 581
nezavršen predmet, dok je priliv za 12
mjeseci iznosio 3.741 predmet (što je
za šest predmeta manje u odnosu na
isti izvještajni period iz 2009. godine,
tako da je ukupno u radu bilo 4.322
predmeta. Tokom izvještajnog perioda
riješen je 3.961 predmet. Skraćivanjem
navedenog roka, zaostatak na kraju
izvještajnog perioda sveden na svega
361 neriješen predmet, a što je u odnosu
na izvještajni period iz 2009. godine
manje za 220 predmeta. Ovo je ujedno
i najmanji broj neriješenih predmeta
otkad jer Registar poslovnih subjekata
preuzet od strane Kantonalnog suda u
Sarajevu (na početku 1997. godine bilo
je 762 neriješena, a 1998. godine 876
neriješenih predmeta).
Također, bitno je istaći da je smanjen
broj dana potrebnih za upis osnivanja
u predmetima u kojima je stranka
morala postupiti po zaključku Suda
radi otklanjanja nedostataka u prijavi, a
u odnosu na izvještajni period iz 2009.
godine, i to sa 15,17 na 10,49 dana, što je
do sada najkraći rok rješavanja predmeta
po zaključcima od početka vođenja
Glavne knjige registra u elektronskom
obliku.
Za upis osnivanja po urednim prijavama
u odnosu na isti izvještajni period iz
2009. godine upisano je 263 subjekata,
što je više za 79 novoosnovanih subjekta
U toku izvještajnog perioda od strane
prekršajnih odjeljenja izdato je ukupno
15.451 uvjerenja iz oblasti prekršaja,
za što je naplaćeno takse u iznosu od
225.615,00 KM.
Za posebne rezultate u ovom periodu
istakli su se:
Bajrović Almasa - Viši referent, sudski
asistent,
Hajdarbašić Fada - Viši
10
www.oss.ba
Šalter-sala Odjeljenja registra za upis pravnih lica
koji su registrovani u roku od 2,67 dana
i koji rok je kraći jer je iznosio 2,89 dana.
Ovo znači da po urednim prijavama
rok za registraciju osnivanja subjekata
upisa je kraći za nešto više od dva dana
od propisanog zakonskog roka. Kada
bi se iz ovog roka isključio podatak
od 1,33 dana koliko je bilo potrebno
za dobivanje poreskog broja, rok za
registraciju novoosnovanog subjekta po
urednoj prijavi kod ovog suda iznosio
bi iznosio manje od dva dana. U okviru
ukupnog broja riješenih predmeta bilo
je i 12 predmeta upisa političkih stranaka
koji se vodi u upisniku pod oznakom F1,
a svi predmeti su riješeni.
Uspjeh je primjetan i u radu ovog
odjeljenja u segmentu izdavanja izvoda,
potvrdi i uvjerenja od strane pisarnice,
u kojem je referatu pod nadzorom
rukovodioca službe također došlo do
smanjenja zaostataka i skraćenja roka
za izdavanje istih, a na šta ukazuju
statistički podaci na RegZ referatu gdje
je na početku izvještajnog perioda bilo
299 predmeta, u toku perioda primljeno
je 6.380 predmeta, što je ukupno
u radu bilo 6679 predmeta. Od tog
broja riješeno je 6.594 dok je ostalo 85
neriješenih. Na ovaj način su zaostaci
smanjeni za 214 predmeta u odnosu
na početak izvještajnog perioda, a u
odnosu na isti izvještajni period 2009.
godine smanjeni su za 407 predmeta.
Od ukupno 38 predmeta vraćenih po
postupku rješavanja po žalbi, 25 odluka
suda je potvrđeno, 13 odluka je ukinuto,
tako da je procenat potvrđenih odluka
65,8% što je za 15,2% više potvrđenih
odluka u odnosu na prvo polugodište
2010 godine, a što je manji procenat
ukupno potvrđenih u odnosu na isti
izvještajni period iz 2009. godine. Ovakav
rezultat je posljedica većeg angažmana
u rješavanju starih predmeta i postizanja
što kraćih rokova u rješavanju prijava kao
i smanjenju broja zaostalih predmeta,
odnosno prebacivanjem težišta na
kvantitet rada u cilju ažuriranja ovog
referata u smanjenju broja predmeta u
narednom periodu postići će se i kvalitet
rada, a na što već i ukazuje podatak
većeg broja potvrđenih odluka u odnosu
na polugodište 2010. godine.
Ostvaren je i prebačaj u realizaciji plana
rješavanja starih predmeta (starijih
od šest mjeseci) jer je broj takvih
neriješenih predmeta 52, što je manje za
43 predmeta u odnosu na šestomjesečni
izvještaj iz ovog perioda, odnosno za 48
predmeta manje nego u 2009. godini.
Poduzete su i aktivnosti na rješavanju
starih predmeta te je u toku analiza
istih kao i donošenje plana njihovog
rješavanja.
Tokom navedenog izvještajnog perioda
ostvarena norma u odjeljenju u
odjeljenju iznosi 177% što je više za 30%
u odnosu na ranije izvještajne periode
i što ukazuje na dodatne napore u cilju
ažuriranja registra poslovnih subjekata.
Radi boljeg sagledavanja uspjeha u radu
ovog odjeljenja i smanjenju ukupnog
broja neriješenih predmeta, kao i u
rješavanju starih predmeta, treba istaći i
uporedne podatke o broju predmeta u
drugim sudovima na području FBiH:
- Ukupno zaprimljenih prijava za upis
u Registar poslovnih subjekata u FBiH
u ovom periodu bilo je 13.230 (za
svih 10 registarskih sudova), od čega
je kod ovog suda zaprimljeno čak
7.134, što znači da je gotovo 53,9% od
ukupno zaprimljenog broja predmeta
zaprimljeno u Općinskom sudu u
Sarajevu;
Zemljišnoknjižno odjeljenje
Ostvarena norma 111,57%
Na dan 01.01.2010 godine u ZK
odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu
bilo je 985 neriješenih predmeta, od
čega:
– U KPU 302
– U elektronskoj ZK 683
Tokom izvještajnog perioda zaprimljeno
je ukupno 28.029 predmeta tako da je u
radu bilo 29.014 predmeta. Od tog broja
urađeno je 28.687 predmeta tako da je
na dan 31.12.2010. godine ostalo 327
neriješenih predmeta i to:
– U KPU uredu 100 neriješenih
predmeta,
– U elektronskoj ZK 227 neriješenih
predmeta.
Tokom izvještajnog perioda uređeno je
5.839 raznih zamolnica (Rz) i to:
– 2.912 izvodaka sa historijatom i
– 73.655 izvodaka
U ZK uredu je uposleno :
– 1 šef
– 33 ZK referenata,
– 2 daktilografa,
– 2 referenta za otpremu pošte i
arhiviranje predmeta,
– 5 volontera
Zaključno sa 31.12.2010 godine u
elektronskoj formi je 226.664 uložaka.
U 2010. godini je zaprimljeno 319
predmeta u kojima je uložen pravni
lijek. Sa Kantonalnog suda u Sarajevu
je dostavljeno ukupno 109 Gž odluka,
od toga 88 potvrđenih odluka ( ili 80,7%
), pet preinačenih odluka (ili 4,6 %) i 16
ukinutih odluka (ili 14,7%).
- Ukupno je registrovano u Federaciji
BiH 1.398 poslovnih subjekata, od čega
kod ovog suda 510, odnosno 36,48% od
ukupno registrovanih kod ovog suda;
Bitno je istaknuti i podatak da je ovaj
sud zajedno sa učešćem predstavnika
registarskih sudova iz RS, Brčko Distrikta
i Federacije BIH jedan od nosilaca
inicijative i aktivnosti za kreiranje WEB
stranice Registra u elektronskom obliku
čime bi se podaci iz Registra u cijelosti
učinili transparentnim i dostupnim za
javnost i uopšte njegove korisnike, a
koje aktivnosti su privedene kraju i za
očekivati je da se na taj način uspostavi
registar kakav je ustanovljen Zakonom,
a u narednom periodu.
Odjeljenje za rješavanje
sporova male vrijednosti
Ostvarena norma 222,05%
Odjeljenje za sporove male vrijednosti
se sastoji od Mal i Mals odjeljenja na
kojem zaključno sa 31.12.2010. godine
raspoređeno 14 stručnih saradnika, od
toga na Mals odjeljenju šest, a na Mal
odjeljenju 8 stručnih saradnika.
Na početku izvještajnog perioda broj
neriješenih predmeta na Mals odjeljenju
je iznosio 8.343, u toku izvještajnog
perioda je primljeno 5.150 predmeta, u
istom je riješeno 5.728 predmeta, iz čega
proizlazi da je u potpunosti savladan
priliv, a uz to smanjen broj neriješenih
predmeta za 578 predmeta.
Na početku izvještajnog perioda broj
neriješenih predmeta na Mal odjeljenju
je iznosio 120.705, u toku izvještajnog
perioda je primljeno 16.337, a u istom
riješeno 10.674 predmeta. Ukupna
ostvarena godišnja norma ovog
odjeljenja iznosi 222,05% te se može
smatrati da su rezultati odjeljenja veoma
dobri.
Na redovnim sastancima odjeljenja
razmatraju se tekuća pitanja u radu
odjeljenja, analizira se izvještaj rada
pojedinačno za svaki mjesec, kao i
periodično, nastoji se riješiti što veći broj
predmeta. U proteklom periodu znatno
je povećan broj zakazanih ročišta te u
skladu s tim broj odluka donesenih u
meritumu.
U prethodnom periodu svi stručni saradnici
ovog odjeljenja su prošli obuku organizovanu
od strane Centra za edukaciju sudija i tužilaca,
a prema programu stručnog usavršavanja
početne obuke za stručne saradnike u
pravosuđu BiH.
Šalter-sala Zk odjeljenja
www.oss.ba
11
– Značajno
povećana
efikasnost
Izvršnog odjeljenja kroz automatsko
procesuiranje
predmeta
koje
omogućava veliku produktivnost,
– Postignuto povjerenje građana u
instituciju suda i pravosuđa jer je
postalo evidentno da ukoliko ne
izmiruju svoje obaveze da će se
iste prinudno naplatiti uz sudske
troškove,
Referenti Zk odjeljenja
Veliki broj neriješenih predmeta na Mal
odjeljenju je moguće riješiti izborom
većeg broja stručnih saradnika i
obezbjeđivanjem potrebnih finasijskih
sredstava, a u kom pravcu su već
poduzete određene aktivnosti. Naime,
Vlada FBiH je dodijelila ovom sudu
na korištenje na period od 10 godina
prostorije Federalnog geodetskog
zavoda na Ilidži, a za koje će Visoko
sudsko i tužilačko vijeće BiH obezbjediti
potrebna finansijska sredstva radi
adaptacije predmetne zgrade. Početak
radova je predviđen za mjesec februar
2011. godine.
Izvršno odjeljenje
po vjerodostojnoj ispravi
Ostvarena norma 1157,18%
Prema
rasporedu
predsjednika
Općinskog suda u Sarajevu u ovom
Izvršnom odjeljenju trenutno radi pet
stručnih saradnika koji su u svom radu
ostvarili izvanredne rezultate. Stručni
saradnici su raspoređeni na referate
Iv, It, Ir, Ip i Ik . Svi stručni saradnici su
pokazali izuzetan rezultat koji se ogleda
u prebačaju izvršenja predložene norme
od 1157,18%.
Ukupno riješenih
predmeta
173.355
Ostalo neriješeno
652.193
Obzirom da su ogroman problem
predstavljali
komunalni
predmeti
koji uveliko usporavaju rad suda,
KODIFEL projekat je sagledao sljedeću
problematiku:
– Na početku KODIFEL projekta bilo
oko 1.000.000 predmeta, a vrijednost
potraživanja u istim je bila oko 115
miliona KM,
– Izvršno odjeljenje po vjerodostojnoj
ispravi sa manualnim sistemom rada
moglo je uraditi godišnje 40.000
predmeta max,
– Procjena je da bi za rješavanje takvim
sistemom rada bilo potrebno 44
godine za rješavanje,
Rezultati i ciljevi projekta
– Stvorena elektronska baza podataka
u suradnji sa KJKP,
Statistički prikaz protoka predmeta u
periodu od 01.01.2010. do 31.12.2010.
godine:
Neriješenih predmeta
na početku izvještajnog
perioda
746.235
Primljenih predmeta
(koji su zavedeni)
79.313
Ukupno bilo u radu
825.548
Nove prostorije Odjeljenja na Grbavici
12
www.oss.ba
– Sve ovo u konačnici dovodi do
prestanka gomilanja komunalnih
predmeta jer je zaustavljen priliv
novih predmeta kojih bi, da nije
uočen problem i kroz pravilan pristup
menadžmenta
suda
osmišljen
Projekat, u ovom momentu bilo oko
1.500.000.
– Od početka Projekta (juni 2008.
godine) riješeno preko 400.000
predmeta čime su učinjene značajne
uštede u budžetu jer u manuelnom
sistemu rada jedan predmet košta
75,00 KM.
– U toku 2010. godine KJKP su
povukli prijedloge čija je vrijednost
potraživanja oko 12.000.000
– Osnovni cilj je nadogradnja sistema
u saradnji sa VSTV-om BiH (KODIFELSOKOP) te elektronsko povezivanje
sa drugim izvorima informacija
(CIPS, Baza PIO, Registra nekretnina,
Centralna banka).
Dakle, smisao projekata je ubrzanja
postupka, racionalizacija vremena za
obradu predmeta, ušteda u materijalnim
i ljudskim kapacitetima te najvažnije
– smanjenje i potpuna eliminacija
zaostalih predmeta.
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU
Protok predmeta - 11 mjeseci 2010. godine
Vrste predmeta
Broj neriješenih
predmeta na
početku perioda
Broj primljenih
predmet tokom
izvještajnog
perioda
Ukupan broj svih
predmeta u radu
Broj predmeta
koji su riješeni
u izvještajnom
periodu
Broj neriješenih
predmeta
Period potreban
za eliminaciju
nerješenih
predmeta
I
II
III = I+II
IV
V = III+IV
VI = V/IV
Parnično odjeljenje - (32 sudija) - prosjek 270 predmeta po referatu - bilo 3.000
P
Radni
Porodični
Ukupno:
5.065
3.560
40
8.665
5.474
2.248
0
7.722
10.539
5.808
40
16.387
5.863
1.880
6
7.749
4.676
3.928
34
8.638
0,80
2,09
5,67
1,11
22
48
999
1.069
6
53
764
823
0,27
1,10
0,76
0,77
2.324
159
28
2.511
2.364
351
46
2.761
1,02
2,21
1,64
1,10
Porodično odjeljenje - (4 sudija) - prosjek 206 predmeta po referatu bilo 2.974
P
Radni
Porodični
Ukupno:
28
93
774
895
0
8
989
997
28
101
1.763
1.892
Privredno odjeljenje - (10 sudija) - prosjek 276 predmeta po referatu - bilo 3.122
Ps
L
St
Ukupno:
2.491
296
45
2.832
2.197
214
29
2.440
4.688
510
74
5.272
Krivično odjeljenje - (14 sudija) - prosjek 160 predmeta po referatu - bilo 545
K
Kpp
Kps
Kr
Km
Kv
Kp
Ukupno:
Iks
1.570
166
479
0
228
106
0
2.549
2.195
1.358
1.201
0
173
1.832
0
6.759
3.765
1.524
1.680
0
401
1.938
0
9.308
2.247
1.442
1.322
0
214
1.844
0
7.069
1.518
82
358
0
187
94
0
2.239
0,68
0,06
0,27
0,87
0,05
0,32
388
409
797
514
283
0,55
9.482
2.960
9
23.341
35.792
18.315
2.970
29
6.394
27.708
1,93
1,00
0,77
1.300
6.065
32
7.397
439
3.918
28
4.385
0,34
0,65
0,88
0,59
12.279
12.279
9.200
9.200
0,75
0,75
361
0,09
Izvršno odjeljenje-Struktura - (23 sudija) - prosjek 1.204,6 pred./ref. - bilo 60.000
I
Ip
POM
RTV
Ukupno:
18.456
4.216
4
29.735
52.411
9.341
1.714
34
0
11.089
27.797
5.930
38
29.735
63.500
Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 146 pred./ref. - bilo 3.008
V
O
Ostalo*
Ukupno:
517
3.339
5
3.861
1.222
6.644
55
7.921
1.739
9.983
60
11.782
Prekršajno odjeljenje - (18 sudija) - prosjek 511 pred./ref.- bilo 4.000
Pr-Ips
Ukupno:
9.964
9.964
11.515
11.515
21.479
21.479
Odjeljenje registra za upis pravnih lica - (4 sudija) - prosjek 92 predmeta po referatu - bilo 562
Registracija poslovnih
subjekata
581
3.741
4.322
3.961
www.oss.ba
13
Vrste predmeta
Broj neriješenih
predmeta na
početku perioda
Broj primljenih
predmet tokom
izvještajnog
perioda
Ukupan broj svih
predmeta u radu
Broj predmeta
koji su riješeni
u izvještajnom
periodu
Broj neriješenih
predmeta
Period potreban
za eliminaciju
nerješenih
predmeta
I
II
III = I+II
IV
V = III+IV
VI = V/IV
ZK referat - (26 referenata) - prosjek 12,5 predmeta po referatu - bilo 4.200
985
ZK predmeti
28.029
29.014
28.687
327
0,01
10.674
5.728
0
0
0
16.402
126.368
7.765
280
16
0
134.429
11,84
1,36
8,20
Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (16 str.sar.) - prosjek 8.402 / ref
120.705
8.343
280
16
0
129.344
Mal
Mals
PL
PLP
POM
Ukupno:
16.337
5.150
0
0
0
21.487
137.042
13.493
280
16
0
150.831
Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (6 str. sar.) prosjek 114.078 / ref.
I
Ip
Ukupno:
Ukupno:
727.563
18.672
746.235
77.230
2.083
79.313
804.793
20.755
825.548
173.145
210
173.355
631.648
20.545
652.193
3,65
97,83
3,76
958.710
181.422
1.140.132
296.785
843.347
2,84
Protokpredmeta(01.01.2009Ͳ 31.12.2010.g.)
1.200.000
1.000.000
800.000
600.000
400.000
200.000
0
NAPOETKU
PERIODA
14
www.oss.ba
PRILIV
RIJEŠENO
OSTALO
NERIJEŠENO
Strukturaneriješenihpredmetanakraju2010.
godine
Komunalnipredmeti
786.622
93%
Struktura
37.879
5%
Parnicaikrivica
18.846
2%
2010. godina
2009. godina
OD UKUPNO 843.347 NERIJEŠENIH PREDMETA,
786.622 ILI 93,27% ČINE KOMUNALNI PREDMETI
DOK JE 56.725 ILI 6,73% STRUKTURNIH PREDMETA.
OD UKUPNO 958.710 NERIJEŠENIH PREDMETA,
875.579 ILI 91,33% ČINE KOMUNALNI PREDMETI
DOK JE 83.131 ILI 8,67% STRUKTURNIH PREDMETA.
56.725 Struktura
83.131 Struktura
-27.708 Izvršni - struktura
-9.200 Prekršaji
-52.411 Izvršni - struktura
-9.964 Prekršaji
-327 ZK
-985 ZK
-361 Registar
-581 Registar
-283 Iks - referat
-388 Iks - referat
18.846 2,23%
parnica i krivica
Ostvarena norma po odjeljenjima
18.802 1,96%
parnica i krivica
Norma
Parnično odjeljenje
121,50%
Porodično odjeljenje
116,72%
Privredno odjeljenje
141,12%
Krivično odjeljenje
205,84%
Izvršno odjeljenje-struktura
147,31%
Vanparnično odjeljenje
150,25%
Prekršajno odjeljenje
134,11%
Odjeljenje registra za poslovne subjekte
177,00%
Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti
222,05%
Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama
1157,18%
ZK odjeljenje
111,57%
OSTVARENI PROSJEK GODIŠNJE NORME SUDA:
191,26%
www.oss.ba
15
IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE
Vrsta zahtjeva
Broj neriješenih
predmeta na
početku perioda
Broj primljenih
predmeta tokom
izvještajnog
perioda
Ukupan broj svih
predmeta u radu
Broj predmeta
koji su riješeni
u izvještajnom
periodu
Broj neriješenih
predmeta
Su
Su-M
10
588
598
522
76
Registar privrednih
društava - RF
299
6.380
6.679
6.679
85
Prekršajno odjeljenje (uvjerenja)
0
15.443
15.443
15.443
0
Krivično odjeljenje
0
2.981
2.981
2.981
0
Stečaj likvidacija
0
3.027
3.027
3.027
0
ZK - izvodci
0
69.681
69.681
69.681
0
ZK - RZ
0
12.816
12.816
12.816
0
Apostile
0
10.997
10.997
10.997
0
Ostalo (“P”, rod. i
posl. sposob)
0
379
379
379
10
309
122.292
122.601
122.440
161
Ukupno:
Gostovanje Gorana Salihovića, Predsjednika
Općinskog suda u Sarajevu, na TV1
Predsjednik: Nemam.
Urednik: Sad za sad ili...?
Predsjednik: Nisam imao nikad.
Urednik: Zbog čega? Kako?
Predsjednik: Pa ne znam.
Urednik: Niste čovjek koji pada pod
pritiske ili…?
Predsjednik: Pa ja mislim da nisam.
Urednik: Jeste li ikad bili u situaciji da
Vas neko pokuša podmititi, to je bilo
jedno od pitanja gledalaca?
Predsjednik: Pa jest, jednom je bio taj
pokušaj.
Detalji iz emisije
Urednik i voditelj: Sanjin Bećiragić
Urednik: Dobro veče poštovani
gledaoci! Sudska vlast jedina funkcionira
u Bosni i Hercegovini, zato, čini se,
izvršna i zakonodavna vlast pokušavaju
posljednjih mjeseci, ali i posljednjih
godina, po svaku cijenu staviti pod
kontrolu i uništiti neovisnost sudske
vlasti u našoj državi. To je jedan od
razloga zašto smo večeras u goste
pozvali gospodina Gorana Salihovića,
Predsjednika Općinskog suda Sarajevo,
potpredsjednika
Udruženja
sudija
Bosne i Hercegovine, potpredsjednika
16
www.oss.ba
Udruženja sudija Federacije Bosne i
Hercegovine. Želim Vam dobro veče i
hvala što ste se odazvali pozivu:
Predsjednik: Hvala.
Urednik: Ovaj mobitel na stolu je Vaš?
Predsjednik: Da.
Urednik: Zovu li Vas često političari i
intervenišu li?
Predsjednik: Vrlo rijetko.
Urednik: Nemate pritisaka?
Urednik: Ovdje u Sarajevu ili…?
Predsjednik: Nije u Sarajevu, van zemlje.
Urednik: Van zemlje?
Predsjednik: Da.
Urednik: Na koji način?
Predsjednik: Pa, da se nešto uradi.
Međutim, nije bilo teorije.
Urednik: Jeste li tada bili sudija ili…?
Predsjednik: Bio sam predsjednik suda
ovog.
Urednik: A bili ste van države?
Predsjednik: Da.
Urednik: Znači prate Vas?
Predsjednik: Pa ne znam, moguće.
Urednik: Jeste li ikad bili preko puta
sudije u sudnici?
Predsjednik: Jesam.
Urednik: Kakav je osjećaj?
Predsjednik: Pa nezgodan.
Urednik: Na osuđeničkoj klupi?
Predsjednik: Pa nije baš na osuđeničkoj
ali za prekršaj, neko parkiranje, nešto
tako.
Urednik: Šta ste, pogrešno parkirali?
Predsjednik: Moguće.
Urednik: Kolika je kazna bila?
Predsjednik: Pa možda četrdeset
maraka.
Urednik: Jeste li imali vezu na sudu ili?
Predsjednik: Nisam nikakvu imao vezu.
Urednik: Ima li veze na sudu?
Predsjednik: Pa veza…ne postoji veza.
Urednik: Prijateljstvo?
Predsjednik: Neka prijateljstva možda,
ali u samom radu ne postoji ništa osim
suđenja.
Urednik: Kad je riječ o izricanju kazne,
koja je najviša kazna koju ste Vi izrekli?
Predsjednik: Ja radim kaznene naloge,
sporazume i to je otprilike do nekih
godinu dana zatvora.
Urednik: Jeste li ikada imali problema
zbog toga?
Predsjednik: Ne.
Urednik: Nije Vam, recimo, osoba koju
ste osudili da Vas je srela na ulici, da Vas
je…
Predsjednik: Ne, ništa. Veći problem je
možda to što ja vodim taj „Iks“ referat
gdje smo imali negdje oko 500 osuđenih
lica, gdje imamo lica koja su osuđena i za
ratni zločin, tu je malo problem ali nisam
ni tu imao nikad prijetnji i taj posao sam
radio i odradili smo ga veoma dobro.
Urednik: Žive li sudije dobro u Bosni i
Hercegovini? Kažu da je to privilegirani
dio društva. Je li to zaista tako?
Predsjednik: Pa nije privilegiran ali
trebalo bi da bolje žive. Međutim,
taj status sudijski je veoma u ovom
momentu loš i diskriminirajući u odnosu
na ostale građane zbog određenih stvari
koje sudije nemaju. Znači, nemaju topli
obrok, nemaju prijevoz, nemaju dežuru,
nemaju ništa što svi ostali građani imaju.
Urednik: Želite mi reći da sudije imaju
samo plaću?
Predsjednik: Da
Urednik: 2003. godine plaća sudije je
bila oko 2.400 KM, plata poslanika u
Parlamentu je bila 500,00 KM. Plaće su
ostale iste sudijama?
Predsjednik: Plaće su ostale iste.
Poslanici imaju sada negdje oko
7.500 – 8.000 KM, a sudije i dalje imaju
2.400 KM. Znači, tendencija Visokog
predstavnika koji je donio taj Zakon o
plaćama sudija je bio da se stimuliše
rad sudija i da se dovede bolji kadar
u sudove. To je početak reforme,
međutim, zamrzavanjem tih plata sudije
su destimulisane, jednostavno nemamo
mogućnost da dođe neko iz Banja Luke
u Sarajevo ili da ja odem, recimo, u Banja
Luku, zbog tog odvojenog života. Tako
da vi u startu imate manje nego onaj
sudija koji radi iz istog grada. Znači, ne
postoji barijera među nama u smislu
da se neko nečeg boji da ide da radi.
Ja bih sutra išao da radim na granicu
ako je potrebno za državu, ali isto tako
moramo biti plaćeni za taj rad. Međutim,
jedino sudije i tužioci nisu plaćeni.
Urednik: Ko je odgovoran za to?
Predsjednik: Da Vam kažem, Visoki
predstavnik je nametnuo taj Zakon i
faktički je dao tu zabranu. Međutim,
svaki zakon, pa i taj, se može mijenjat.
Mi smo pokušavali na neki način i preko
Visokog vijeća i preko Udruženja sudija
da pokrenemo tu inicijativi, međutim,
do dan danas to nije urađeno i to je
dosta, dosta uticalo na samo pravosuđe
i na destimulaciju kadrova u pravosuđu.
Urednik: Želite mi reći da kadrovi odlaze
iz pravosuđa?
Predsjednik: Pa imamo u zadnje vrijeme
tendenciju da kadrovi odlaze.
Urednik: Je li to slučajno što se događa?
Predsjednik: Sad, da li je slučajno, da
li nije, ali u svakom slučaju to se mora
popraviti.
Urednik: Zar ne bi trebalo izvršnoj i
zakonodavnoj vlasti u ovoj državi biti
važno da sudska vlast funkcionira i da je
sudska vlast zadovoljna u tom dijelu koji
je vrlo važan?
Predsjednik: Mislim da bi bilo, ne samo
izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, nego bi
bilo i svakom građaninu da imamo ovo
pitanje riješeno. Mi smo otprilike već
na jednom fonu da pokrenemo ocjenu
ustavnosti i jednostavno da vidimo gdje
je tu diskriminacija. Diskriminacija je sto
posto postavljena. Ako svi ostali imaju,
rekao sam, odvojeni život, topli obrok,
prijevoz, a sudije to nemaju, znači tu
postoji diskriminacija.
Urednik: Želite mi reći da će sudije
tražiti sudsku zaštitu?
Predsjednik: Tražit ćemo ustavnu
zaštitu.
Urednik: Od koga?
Predsjednik: Od Ustavnog suda.
Urednik: Dobro, znam.
Predsjednik: I vjerovatno ćemo ići na
tu stvar ako to ne riješimo kroz izmjene
Zakona.
Urednik: Zašto izvršna vlast ne voli
sudsku vlast?
Predsjednik: Ja ne bi rekao da je ne
voli, ali u svakom slučaju morala bi
da nam pomogne da se ovaj treći
stub vlasti uspostavi i da budemo u
pravom smislu potpuno ravnopravni
kao i ova dva druga stuba vlasti, znači
imamo zakonodavnu, imamo izvršnu
vlast i ova sudska vlast jednostavno
mora biti ravnopravna. Ona u ovom
momentu nije ravnopravna. Zašto nije
ravnopravna? Nije ravnopravna zbog
finansijskog položaja sudija i zbog
finansijskog položaja sudova. Mi težimo
da imamo jedinstveni budžet iz kojeg će
se finansirati pravosuđe s onoliko novca
koliko je stvarno potrebno pravosuđu.
Međutim, u ovom momentu nama se na
kašiku daje i to se osjeti veoma u samom
pravosuđu.
Urednik: Ko ima koristi od toga?
Predsjednik: Ja sad ne znam.
Urednik: Kome odgovara takvo stanje?
Predsjednik: Možda odgovara nekim
strukturama koje ne žele uspostavu
pravne države. Međutim, vidite jednu
stvar, sudije su radile i za jedan EUR,
radili smo dvije – tri godine kao i svi
ostali i mi smo zadnji koji ćemo reći da
nećemo da radimo. Mi smo sigurno
ti koji će pomoć državi i ići ćemo da
radimo ali jednostavno moramo dobiti
ovo što nam pripada.
Urednik: Zašto to nemate do sada?
Predsjednik: Sad ponovo podvlačim,
znači…
Urednik: Je li to pokušaj izvršne i
zakonodavne vlasti da utječe na sudsku
vlast?
Predsjednik: Pa jednim dijelom možemo i
tako shvatit ali ja mogu da protumačim i na
drugi način, a to je da jednostavno možda
ne godi nekom da se ojača ta sudska vlast.
Međutim, ako hoćemo pravnu državu, ako
hoćemo uopšte državu...
www.oss.ba
17
Urednik: Boji li se izvršna vlast sudske
vlasti?
Predsjednik: Pa ne bi trebala da se
boji, trebalo bi da budemo potpuno
ravnopravni.
Urednik: Boje li se sudije političara?
Predsjednik: Mislim da se ne boje.
Urednik: Zašto onda imamo kriminalce
u zatvorima, a političare nemamo?
Predsjednik: Pa i to pitanje, veoma
jednostavno rečeno, nije problem
zatvoriti. Evo vidite u zadnje vrijeme
zatvorili smo najveće kriminalce, da ne
spominjem imena. Znači sudija, odnosno
sud, se ne boji izreći bilo kakvu kaznu
najvećem kriminalcu za organizovani
kriminal, za bilo šta. Zašto bi se bojao
da kazni političara, nema razloga. Ako
bi trebao neko da se boji onda bi trebao
da se boji takvog kriminalca, ni u kom
slučaju političara. Međutim, ne možemo
mi zatvarati nekoga, ja znam šta bi
željeli mnogi ako nemamo materijalnih
dokaza. Evo, imamo primjera za
korupciju kod Berluskonija, dvadeset
godina ga ganjaju, nikako da ga osude.
Ja mislim da bi bila velika...
Urednik: Hoće li takva biti sudbina i sa
domaćim političarima?
Predsjednik: Ne znam, ako budemo
imali dokaze one koje pribavi tužilaštvo,
odnosno policija, sud će sigurno raditi
po zakonu i bit će osuđeni, odnosno
oslobođeni oni koji nisu krivi, tako da
nema nikakve teoretske šanse da se
neko nekoga boji.
Urednik: Zašto onda nema političara koji
su presuđeni, a svi govore o kriminalu?
Predsjednik: Je ne znam da ih nema,
ima ih, ali sad vam kažem, bilo šta da
uradimo to se mora dokazati, mora imati
materijalni dokaz na osnovu kojeg će
sud presuditi. Ako toga nemamo to je to.
i mora se struka slušati kod donošenja
određenih zakona pogotovo procesni
zakoni.
Urednik: zašto se ne sluša?
Predsjednik: pa sad, ja ne znam,možda
se traže neka mišljenja ali mislim da se
ne posvećuje velika pažnja tome. Mislim
da bi morali zajednički te stvari riješiti.
Urednik: Da li ste ikada došli do
odgovora zašto?
Predsjednik: Pa nisam došao do
odgovora zašto, ali u suštini mogu da
pretpostavim da neki krugovi koji rade
zakone iz svoje oblasti smatraju da su
oni eksperti i da to treba tako i da će se
to moći suditi po tome, međutim, kad
dođe u praksu imamo nekih stvari koje
jednostavno su napravljene greškom.
Urednik: Kad smo govorili o Berluskoniju
i domaćim političarima. Koliko ima istine
u tome da zapravo domaći političari
prvo smisle kako će se obogatiti, dakle
kriminal, kako steći nezakonito, a onda
to na nezakonit način ozakone zakonom.
I onda je sav kriminal, sve što urade,
urade po zakonu.
Predsjednik: Mi jednostavno sudimo
na osnovu onoga što imamo odnosno
na osnovu zakona. U tom dijelu ja ne bi
mogao nešto posebno da kažem.
Urednik: Da li su ovi zakoni dobri?
Predsjednik: Pa ovi procesni zakoni su
u suštini dobri i ova reforma se pokazala
kao dobra. Normalno da svaki Zakon
može pretrpjeti izmjenu i da ono što
je uočljivo da se treba promijeniti,
treba promijeniti ali ja nisam za ad
Urednik: Sudije ne zanima politika,
sudije provode zakone BiH i nisu krivi
ako zakoni ne valjaju. Ko je kriv što
zakoni ne valjaju? Ovo ste izjavili prije
dvije godine.
Predsjednik: Ako zakoni ne valjaju,
znači oni koji donose, oni su krivi. Oni
trebaju da izmjene zakone da poprave,
da budu zakoni provodljivi. Mi ćemo i
najgori zakon provest ako je on provodiv.
Urednik: Realno, koliko ljudi koji donose
zakone, koliko zakonodavna vlast sluša
sudsku vlast?
Predsjednik: U nekom ranijem periodu
bilo je tu neke po meni bolje saradnje a
u ovom nekom periodu zadnjem mislim
da bi ta saradnja trebala da bude bolja
18
www.oss.ba
Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu
hoc mijenjanje Zakona, ja sam da
vidimo u praksi šta ne valja pa tek onda
promijeniti. Ima nekih mišljenja gdje
treba i gdje oni govore odmah ako to
nešto nije uredu da treba promijeniti. Ne,
treba malo pustiti praksa da vidimo kako
je to u praksi. U suštini ova tri procesna
zakona su po meni veoma dobri i oni su
ovu reformu faktički preporodili.
Urednik: Postoje pokušaji, inicijative da
se potpuno stavi pod kontrolu sudska
vlast od strane izvršne i zakonodavne
vlasti. Kako to komentirate?
Predsjednik: U suštini ne možemo reći,
niko još otvoreno to nije rekao ali na
neki način vidimo da se razmišlja možda
o tim stvarima, međutim standard
Evropske unije, standard Vijeća Evrope
govori o tome da reforma koju smo mi
proveli je uspješna i da je ona u skladu
sa Evropskom unijom i Vijećem Evrope.
Ti standardi su uspostavljeni. Znači,
standard Visokog vijeća, standard izbora,
standard izvršenja, procesni zakoni i to
se može promijeniti ali onda gubimo
standard i ponovo kad nekad budemo
željeli ući u Vijeće Evrope u Evropsku
uniju morat ćemo uspostaviti standard
a do tada ćemo imati pravni haos u
državi i potpunu pravnu nestabilnost i
nesigurnost svih građana. Znači, to se ne
smije desiti.
Urednik: Dobro, a to je očito da
odgovara nekome?
Predsjednik: To se ne može desiti i to se
neće desiti. Inače ako se to slučajno desi,
mi nemamo države.
Urednik:
Kako
komentirate
istupe
recimo gospodina Milorada Dodika i
Dragana Čovića koji žele da Sud BiH i
tužilaštvo nestanu ili da im se oduzmu
određene nadležnosti?
Predsjednik: Sud BiH i tužilaštvo BiH
ima svoju ulogu i mora opstat, tako
što Međunarodni sud u Hagu prenio
određena ovlaštenja na ova dva organa
državna i to jednostavno će ostati tu
i nema teoretske šanse da se bilo šta
mijenja. Što se tiče nekih inicijativa
političara da se mijenja u Zakonu u
Visokom vijeću tu možemo izvršiti
izmjene i mi smo i sami za neke određene
izmjene ali ne u pogledu imenovanja i
razrješenja sudija.
Urednik: Plaši li Vas, recimo, redefiniranje
u radu Visokog sudskog i tužilačkog
vijeća što je dio intencije SDP-a, odnosno
gospodina Zlatka Lagumdžije?
Predsjednik: Mislim da još niko nije
otvorio karte šta želi, ali u svakom
slučaju ne plaši nas da treba neke stvari
promijeniti u Visokom vijeću ali jedini
pravi garant pravosudne reforme je
Visoko vijeće.
Urednik: Šta bi to trebalo promijeniti u
Visokom sudskom i tužilačkom vijeću?
Predsjednik: Mi imamo petnaest
članova Visokog vijeća, imamo šest
sudija, standard Evropske unije da
imamo 51% sudijskog kadra u Vijeću,
znači mi tražimo da imamo više sudija.
Imamo dva advokata, imamo još dva
advokata koji su iz ministarskog vijeća
i Parlamentarne skupštine i mislimo
da oni koji su predlagali Ministarskom
vijeću i Parlamentarnoj skupštini da su
mogli i trebali dati određene kadrove
koji nisu možda iz reda advokata i zato
imamo i primjedbe od ovih političkih
stranaka da ima mnogo advokata.
Urednik: Vrlo zanimljiva stvar, recimo,
advokati biraju sudije i tužioce, a onda
upravo ti isti advokati koji biraju sudije
i tužioce dolaze u sudnice da brane
kriminalce. Malo neobična situacija?
Predsjednik: Naše razmišljanje je da
Vijeće treba da ima dva odjela, jedan
odjel za tužioce, a jedan odjel za sudije
ali ni u kom slučaju da se Vijeće podijeli.
Urednik: Ko treba da bira sudije i
tužioce?
Predsjednik: Isključivo bi trebali da
biraju sudije.
Urednik: Znači, ni zakonodavna niti
izvršna vlast?
Predsjednik: Razmišljanja koja se
dešavaju u Hrvatskoj, tamo imamo
nekih profesora, razmišljanja u Srbiji su
daleko od ovog što smo mi napravili.
Zašto su daleko, zato što oni nisu još
proveli reformu. Jedini uslov Evropske
unije za Hrvatsku je pravosuđe. Oni su
vraćeni da ponovo provedu reformu. U
Srbiji su birali mrtve ljude za sudije, znači
tamo su ocijenili da nema, jedini je plus
napravljen u Bosni i Hercegovini. Treba
popraviti, redefinirati Visoko vijeće ali u
korist sudija.
Urednik: Šta to znači u korist sudija?
Predsjednik: To znači u korist sudija,
da ima više sudija, da isključivo sudije i
tužioci biraju sudije i tužioce, da mogu
biti političari u Vijeću ali da govorimo
po pitanju finansija o svim drugim
pitanjima osim imenovanja i razrješenja.
Urednik: Je li i to pokušaj pritiska na
sudsku vlast, pokušaj da se zaplaše
sudije i tužioci?
Predsjednik: Ne mogu se zaplašiti
sudije, ne mogu se zaplašiti ni sudije
ni tužioci. Mislim da ćemo mi raditi
svoj posao bez obzira na te određena
pomišljanja. Mi to stvarno ne shvatamo,
ja to uopšte ne shvatam kao neki pritisak
da bi trebao neko nešto da uradi zbog
tog što neko misli da je pritisak, nema
teorije.
Urednik: Gospodine Salihoviću, čini se
da građani ne vjeruju u sudsku vlast?
Predsjednik: Pa možda je do nas, zato
što jednostavno malo nas je u javnosti i
mislim da trebamo više da govorimo o
našem radu, rezultatima rada, tako da
donekle...
Urednik: Koji su razlozi što ne vjeruju,
jesu li oni opravdani?
Predsjednik: Mislim da nisu opravdani
ali da možemo naći mjesta negodovanju
zbog nekih postupaka koji dugo traju,
koji ne mogu da se završe iz objektivnih
okolnosti ali u suštini zahvaljujući
ovoj reformi mi smo ušli u jednu fazu
ažurnosti. Recimo, ovaj sud koji je bio
jedan od najneažurnijih na Balkanu,
on je sad postao jedan od najažurnijih
sudova. Reforma svaka pravosudna ne
može da se završi, ona je vječita, ona je i u
Americi vječita, u Evropi i kod nas. Znači,
ona mora da traje i ona jednostavno ima
svoju nadgradnju. Mi tačno sad znamo
šta smo uradili, šta treba da uradimo
i koliko je ostalo da uradimo. Imamo
tačno stvari koje vidimo.
Urednik: Želite mi reći da će građani još
dugo biti nezadovoljni radom suda? Ne
mislim na Općinski sud, ovdje su građani
komentirali uopće sudsku vlast.
Predsjednik:
Sigurno
da
ima
nedostataka ili možemo da reći da
imamo sudova koji su izuzetno ažurni,
imamo sudova kojim treba pomoć, koji
nisu ažurni i mi radimo na tim stvarima.
Primjera radi, ja ću ponovo podvući
jednu stvar, u Gruntu je bio zaostatak
deset godina, mi u Gruntu sad dobijamo
uknjižbu za jedan dan. Nemamo više
predmeta, tako za registraciju preduzeća.
Sudija u referatu Parničnom ima negdje
oko 200 predmeta - Privrednom. To su
jednostavno činjenice koje se vide, sad
normalno da jedna parnica može da se
iskomplikuje, da traje ne znam koliko, ali
u principu imamo tačno onoliko koliko
je izvučen taj prosjek trajanja. Opet, tu
imamo drugostepeni postupak, stranke
imaju pravo da ulože žalbu, da se žale, da
se bore za svoja prava, da misle što misle
ko je u pravu. Ja ponovo apelujem na tu
medijaciju da idemo malo u medijaciju,
da idemo na nagodbu, da stranke
izbjegnu i sud. Sve se to može, po meni,
90% stvari nekih riješiti mimo suda.
Međutim, mentalitet, tradicija je, idemo
da se sudimo. Sud više nije tako ni jeftin.
Urednik: Mislite da volimo da se
sudimo?
Predsjednik: Ne samo mi, nego
čitava ova regija, gledao sam i po
Srbiji po Hrvatskoj, isti je mentalitet.
Kako sud postaje skuplji, on postaje
nepristupačniji. Onda bi trebali da
poslovno okruženje, odnosno firme i
građani traže neka alternativna rješenja.
Mi imamo taj Zakon o medijaciji koji je
izuzetno dobar, gdje sporazum koji je
postignut nagodbom ima snagu izvršne
isprave, ima snagu sudske isprave.
Međutim, to se veoma malo koristi.
Urednik: Zanima me žele li sudije zaštitu
onako kako bi trebalo, a pitam Vas i
dijelom zbog slučaja gospođe Dalide
Burzić sutkinje, evo vidimo šta se njoj
događa.
Predsjednik: Veoma malu zaštitu
mi imamo. Ustvari, zakonsku zaštitu
nemamo, možda pojedine sudije ako su
određeni predmeti u pitanju, zaštitu od
Vijeća isto tako veoma malo. Zakonski
opet nemamo ništa, Udruženje se malo
oglasi ali mi smo toliko slabi u toj zaštiti
da nekog mi branimo kao udruženje
ili kao vijeće, tako da taj pojedinac, ne
možemo reći ostaje sam, ali u principu
se mora boriti.
Urednik: Ko onda štiti sudije?
Predsjednik: Ne štiti ih niko, ne možemo
ih zaštititi.
Urednik: Pa Vi ste obespravljeni kao i
građani BiH, većina građana BiH?
Predsjednik: Mi smo tu isti.
Urednik: Jeste li izgladili odnose sa
www.oss.ba
19
Udruženjem građana „Dom“?
Predsjednik: Ja nisam ni imao problem
s njima. Mi smo samo radili po zakonu.
Urednik: Oni su tvrdili da niste radili po
zakonu?
Predsjednik: Oni su možda tvrdili, ali
u suštini, taj zakon, to je veliki uspjeh
sudske vlasti. To je prvi put da je
sudska vlast natjerala izvršnu vlast i
zakonodavnu da promjeni jedan zakon
koji je bio neprovediv u tom dijelu i
zakonodavna i izvršna vlast je donijela
novi zakon.
Urednik: Riječ je o otkupljenim i
nacionalizovanim stanovima?
Predsjednik: Jeste i onda smo mi
postupili po tome i ekspresno smo uveli
te stanove.
Urednik: Je li to znači da je to Udruženje
„Dom“ zapravo zakonodavna vlast
varala?
Predsjednik: Ne mogu reći da je varala,
ali to je bio predizborno politički zakon
koji je bio 2005. godine u paketu sa
Zakonom o demobilisanim borcima
gdje se unaprijed znalo da nema para ni
za jedan ni drugi, da su neprovedivi i to
se vratilo kao bumerang.
Urednik: Šta je cilj tog bumeranga, bar
kad ste Vi u pitanju?
Predsjednik: Pa mislili su da ta sudska
vlast je tako slaba, da ona će to,
jednostavno na nju će past sav taj teret.
Mi smo ovdje pokazali da jednostavno
mi poštujemo i najgori zakon i da ćemo
ga poštovati.
Urednik: Ali ste uradili sve da se izmjeni?
Predsjednik: Mi smo odbili i onda više
nije bilo kud nego promijeniti novi zakon
i taj zakon je faktički bio primjenjiv.
Urednik: Rekli ste maloprije da sud
donosi odluke i to zna da, taj proces
da traje. U slučaju Razije Mahmutović,
sud je izuzetno brzo, u roku od malte
ne dvanaest sati, donio Odluku nakon
njene žalbe da se vrati na svoj posao,
mimo odluke Vlade Kantona Sarajevo o
njenoj smjeni. Ima li tu politike?
Predsjednik: nema, jednostavno svi ti
takvi predmeti, to su hitni predmeti koji
se rješavaju hitno i ako uzmem prosjek
svih tih predmeta otprilike u tom nekom
prosjeku. Taj sudija koji je sudio taj
predmet ima u svom referatu veoma
malo predmeta i to je urađeno u onom
roku koji je trebao da se uradi.
Urednik: Sve po zakonu?
Predsjednik: Sve po zakonu, nas ne
interesuje ni ta direktorica ni direktor
20
www.oss.ba
Poreske uprave ni bilo koje ime, mi
jednostavno radimo po zakonu.
Urednik: Koji su dobri ili...?
Predsjednik: Koji su takvi, koji
se primjenjuju kakvi su i mi ćemo
jednostavno raditi. Ona procedura
koja je potrebna da se neko razriješi ili
imenuje ona se mora ispoštovati onako
po propisima zakona i mi ćemo uraditi za
bilo kojeg čovjeka a kamo li funkcionera
ili referenta ili bilo šta.
Urednik: Plaćate li Vi redovno
komunalne usluge?
Predsjednik: Plaćam, nekad preskočim
pošto u Tuzli ne živim pa imam malo
problema, ali redovan sam.
Urednik: Kako komentirate da su sudovi
pretrpani tim predmetima?
Predsjednik: To je posljedica i rata,
posljedica malo mentaliteta, ali u zadnje
vrijeme ja moram da vam priznam da
je i tu pravna država profunkcionisala
i da se ti predmeti počeli naplaćivati
zahvaljujući ovom našem sistemu
elektronske obrade i mi smo uradili
negdje oko četiristo hiljada tih
predmeta. Po prvi put da smo smanjili
taj broj predmeta sa nekih milion na
nekih šesto hiljada, da smo ogroman
novac naplatili, da smo zaustavili priliv i
da je proradila svijest kod neplatiša, ne
kod svih, da moraju da plate i počeli su
ljudi da plaćaju. Za taj obiman posao naš
sud nije projektovan, nemamo kapacitet
ni ljudi ni logistiku ni ništa. Međutim,
mi smo krenuli u taj posao, malo nam
je pomogla Međunarodna zajednica,
Visoko vijeće i mislim da smo dali
rezultat, ali na tome treba istrajati.
da ostanem doživotni predsjednik suda.
Urednik: Zaista, kakve su Vam ambicije?
Predsjednik: Vidjet ćemo još, ovdje ima
nekih poslova da se završi, ja sam na
raspolaganju pravosuđu i državi.
Urednik: Niste razmišljali o državnom
sudu?
Predsjednik: Možda sam razmišljao ali
nisam se javljao na konkurs.
Urednik: Zašto?
Predsjednik: Pa mislio sam, da treba još
ovdje da završim posla.
Urednik: Možemo li još pred kraj
intervjua porazgovarati o kaznenoj
politici. Javnost dijeli mišljenje da su
izrečene kazne vrlo niske?
Predsjednik: Ja sam iznio jedan
podatak što se tiče našeg suda, da smo
imali negdje oko 500 osuđenih lica na
čekanju za izdržavanje kazne zatvora. I
sad, ponovo ponavljam, moja je teorija
vrlo jednostavna. Kad tih 500 ljudi uđe
u zatvor, odsluže kaznu i izađe, onda
ćemo vidjeti efekte kaznene politike.
O kaznenoj plitici ne možemo pričati,
ti ljudi su na slobodi. Tek kad oni uđu u
zatvor, izdrže kaznu onda ćemo pričati.
Ovako ne možemo uopšte pričati o
kazni.
Urednik: Ne možemo pričati ni o
sudskim odlukama koje su izrečene ako
se ne smiju komentirati, ali ako je neko
osuđen za silovanje tri godine, da li je to
dobra odluka sudska?
Predsjednik: Ja stvarno ne bi mogao
komentirati bilo kakvu odluku, ima
žalba, to je korektiv svih sudskih odluka
i to je korektiv i kaznene politike. Ako
niste zadovoljni sa kaznom, žalite se.
Urednik: Pomenuli ste Međunarodnu
zajednicu, jedno od pitanja gledalaca
bilo je koliko ste strancima zahvalni za
funkciju koju obavljate, da li vas stranci
drže na ovoj funkciji?
Predsjednik: Ja nisam nikome zahvalan
na funkciji, ja sam se javio na konkurs,
Visoko vijeće me je izabralo i ja jedino
tu poštujem Visoko vijeće koje je
prepoznalo da ja trebam da radim ovaj
posao. Sa strancima imam izuzetno
dobar odnos i korektan odnos i oni su
puno pomogli pravosuđu i puno su
pomogli našem sudu kroz donacije
i veoma ih interesuje pravosuđe i
zainteresovano da ovo pravosuđe
opstane i da budemo još neovisniji.
Urednik: A vlasti ne pitaju?
Predsjednik: Ni slučajno. Mislim da je to
vrijeme komiteta davno, davno prošlo.
Urednik: Ovo je pitanje sigurnosti
Općinskog suda. Hoćete li ostati
doživotni predsjednik suda?
Predsjednik: Pa ne može niko ostati
doživotni predsjednik suda i ne bi valjalo
Urednik: Dijelite li mišljenje da bi
izrečene kazne, uredu ne možemo
komentirati ali dijelite li mišljenje da bi u
zakonu kazna za određena djela morali
biti ipak veće, da li bi to pomoglo da
Urednik: Kome sudije podnose račun za
svoj rad?
Predsjednik: Sudije podnose račun
Visokom vijeću i disciplinskim tužiocima.
Urednik: Institucijama koje ih biraju?
Predsjednik: Da i razrješavaju.
Urednik: Koga sudije pitaju za mišljenje?
Predsjednik: Možda između sebe
razgovaraju.
tolikog kriminala i korupcije nema?
Predsjednik: Ako pogledamo, evo
recimo Sarajevo, otprilike smo mi to
sklonili. Nema tu nekih kriminalaca
napolju. Imamo sad neke nove male, a
što se tiče visine tih kazni, tu treba dobru
analizu napraviti pa vidjeti.
Urednik: Jeste li vi ikad pravili analizu,
Udruženje sudija?
Predsjednik: Ne pravimo mi to, ne
možemo mi to praviti. Mi dobijemo
zakon i sudimo po zakonu, a tu analizu
treba da pravi Ministarstvo pravde,
izvršna vlast i zakonodavna vlast.
Urednik: Da li je Udruženje pokušalo
da utiče na Ministarstvo pravde da se te
stvari izmjene?
Predsjednik: U suštini, ja sam vam
rekao, ne možemo govoriti o kaznenoj
politici ako se neko ne žali na kaznu, ako
ovi ljudi ne uđu u zatvor i kad izađu onda
da vidimo efekte. Ja smatram da je to sve
dobro.
Urednik: Ako uopće i stignu do
zatvora…
Predsjednik: Da, zato što nema mjesta.
Katastrofalna je situacija u zatvoru.
možemo gledati tako. To je malo ružno
ali je to tako ispalo.
Urednik: Znači, učini krivično djelo,
osudi te na tri godine zatvora?
Predsjednik: Ne, ne,
Urednik: Nego?
Predsjednik: Do godinu dana, Vi možete
jedan dan je 100,00 KM.
Urednik: Ali osudite na tri godine
recimo?
Predsjednik: Ne može na tri godine,
samo do godinu dana.
Urednik: Znači, uradim neko krivično
djelo, osudite me na godinu dana
zatvora..
Predsjednik: I to možete da otkupite.
Urednik: I ja to mogu da otkupim?
Predsjednik: Mi smo već u budžet
negdje unijeli 300.000 maraka.
Urednik: Uredu, 300.000 maraka u
budžet, ali jesu li to ozbiljna krivična
djela?
Predsjednik: To su krivična djela za koje
je osuđeno lice godinu dana.
Urednik: 2009. godine imali 490?
Predsjednik: Uspjeli smo da napravimo
fantastičan rezultat, znači 283 u ovom
momentu. Tu su i potjernice, ja u ovom
momentu imam samo 170 ljudi ali to su
ljudi i sa ratnim zločinom.
Urednik: Npr. za koje krivično djelo?
Predsjednik: Ne znam sad.
Urednik: Pravomoćno osuđene osobe?
Predsjednik: I one hodaju i one su
potencijalna opasnost.
Urednik: Je li to važi i za povratnike u
kriminal?
Predsjednik: Za sva ona lica koja
imaju godinu dana, ali to nije do nas.
Zakonodavac je propisao, donio zakon,
odlučio mi to samo primjenjujemo.
Urednik: Koje na slobodi čekaju
izdržavanje zatvorske kazne. Je li to
normalno?
Predsjednik: Nije normalno, gdje će biti
normalno.
Urednik: Pa dobro, zašto se to događa?
Predsjednik: Zato što izvršna vlast
veoma malo ulaže u zatvorske kapacitete.
Od 1991. godine, kad smo mi počeli
da prozivamo da imamo ovaj problem,
odnosno kad smo mi bili prozvani da
smo mi jedini krivci oko kaznene politike
onda sam ja rekao sve je to uredu ali
hajmo ove ljude u zatvor. Onda se našao
neki novac i malo se proširili kapaciteti
i imamo jednu izuzetnu stvar a to je da
imamo mogućnost da do godinu dana
zatvora se može otkupiti kazna.
Urednik: Zar je to dobra stvar?
Predsjednik: Dobra stvar za nas da ima
manje predmeta, a malo je i humana
za one ljude koji imaju novac i to sada
Urednik: Može li biti pljačka trgovine?
Predsjednik: Može biti nešto što je
izrečeno godinu dana.
Urednik: Je li to dobar Zakon?
Predsjednik: U ovom momentu kad
nemamo smještajnih kapaciteta, mislim
da je to jedno od rješenja. Drugo je
rješenje narukvica, znači to je taj kućni
pritvor gdje bi na neki način to bilo
daleko humanije nego da idemo u
zatvor. U zatvoru su katastrofalni uslovi
za ljude, krše se ljudska prava, mislim
da ni ti ljudi nisu zaslužili da imaju takav
tretman. Država se mora pozabaviti sa
ovim stvarima. To je nedopustivo.
Urednik: Zašto se država time ne
pozabavi?
Predsjednik: Ja ne znam zašto se ne
pozabavi. Ne možemo reći da smo toliko
siromašni, da nemamo toliko novca ali
ako hoćemo državu a pogotovo pravnu
državu mi moramo podržati pravosuđe
i jednostavno mi moramo biti treći stub
vlasti koji je ravnopravan.
Urednik: Gospodine Salihoviću, kome
nije u interesu da treći stub vlasti bude
stabilan, jak reprezentativan?
Predsjednik: Možda pojedincima nije
u interesu i to je možda stanje koje
faktički, pojedinci možda iz neke izvršne
vlasti, to su kratkoročni ciljevi. Gledano
za građana, za državu ovo mora biti
prioritet. Mi moramo jednostavno stati
na noge a kad mi stanemo biće lakše
toj izvršnoj vlasti i zakonodavnoj vlasti i
biće građanima lakše.
Urednik: Javnost percipira to na način
da zapravo izvršna vlast želi ili pojedinci
iz izvršne vlasti kako vi to kažete, želi
sudsku vlast staviti pod kontrolu zato što
se boji sudske vlasti, zato što neće doći u
sudnicu?
Predsjednik: Daleko od toga da će nas
staviti pod kontrolu.
Urednik: Da li tih motiva, da izvršna vlast,
pojedinci iz izvršne vlasti, žele zaista
oslabiti sudsku vlast, izvršiti pritisak da
bi na neki način izbjegli pojavljivanje u
sudnici.?
Predsjednik: Još uvijek to nije izrečeno.
Moguće da u nekim glavama to postoji
ali to je kratkoročno rješenje i tu sigurno
međunarodna zajednica neće dati to
da se uradi, zbog same države, zbog
građana i zbog te izvršne i zakonodavne
vlasti. To se pokazalo nedavno prije
nove godine kada je PIK u potpunosti
podržao i gospodin Inzko, potpuno
podržali sudsku vlast.
Urednik: Da, to je bilo prije pola godine?
Predsjednik: Ne, to je bilo negdje oko
25. decembra sad.
Urednik: To je bio odgovor?
Predsjednik: To je bio odgovor, da oni
žele da se nastavi reforma i da idemo
dalje.
Urednik: Hvala vam što ste bili gost
intervjua TV1.
Predsjednik: Hvala i vama i smatram
ovo da je podrška pravosuđu.
Urednik: Naravno!
Predsjednik: Hvala!
Urednik: Poštovani gledaoci bio je ovo
gospodin Goran Salihović, hvala na
pažnji, doviđenja i prijatno.
www.oss.ba
21
IKT služba,
sudska žila
kucavica
I
KT odsjek Općinskog suda u Sarajevu,
odnosno IKT službenici, u osnovi
predstavljaju službu za podršku
korisnicima ili kako se to obično kaže
„Helpdesk“ koji pruža tehničku podršku
korisnicima IKT-a i po potrebi daje obuku
u korištenju IKT-om kao i različitim
softverom. Osnovna karakteristika rada
Helpdesk-a jeste nivo znanja kojim IKT
službenici raspolažu i kojim pomažu
korisnicima, zatim korištenje internih
alata za brzu pomoć korisnicima,
homogenost i motivirajuća radna
atmosfera, usvajanje novih znanja,
prenošenje znanja i još mnogo toga. Broj
dostupnih IKT službenika je najvažnija
karakteristika za kvalitetno, brzo i
blagovremeno otklanjanje problema.
Svakodnevni rad uredno se bilježi
kroz internu knjigu evidencije rada
gdje se na učinkovit način bilježi broj
intervencija, preduzeti koraci, vrijeme i
korisnik kod kojeg je eskalirao problem,
način rješenja problema i naravno
službenik koji je zaprimio i odreagovao
u datoj situaciji. Ovaj pokazatelj rada
predstavlja analizu učinka i metriku
uspješnosti što će daljom analizom i
usmjeravanjem resursa rada pokazati
bolje rezultate. Spomenuto direktno
Uposlenici Ikt odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu
22
www.oss.ba
utiče na povećavanje kvalitete rada,
čime će se osjetiti povećanje aktivnosti
mnogih drugih odjela unutar suda te
vezano s tim poboljšati i realizacija
sudskih procesa.
Ukoliko uzmemo u obzir podatak da
Općinski sud u Sarajevu ima 14 sudskih
odjeljenja, odnosno, 141 nosioca sudske
vlasti te 498 ostalih službenika koji
u svom svakodnevnom radu koriste
računarsku opremu, dobiti ćemo jasniju
sliku o tome koliki je obim posla i
odgovornosti na IKT odjelu suda koji
broji šest IKT službenika i šefa odjela.
Pored standardne procedure pri
održavanju radnih stanica, IKT odjel
odgovoran je za pravilno i nesmetano
funkcioniranje 11 poslužitelja/servera
na kojima se nalaze podatkovni centri
sudskih odjeljenja i razni drugi servisi
koji se koriste u svakodnevnom radu
unutar LAN mreže. Također, IKT odjel
pruža prvi nivo podrške općinskom sudu
u rješavanju serverskih, mrežnih i drugih
IKT i problema sa komunikacijama. Zatim,
standardno i stručno dijagnosticiranje
radnih stanica te druge opreme, također
spada u opis radnih poslova i zadataka
ovog sudskog odjela. Naravno, IKT odjel
odgovoran je i za audio i video sistem
praćenja sudskih ročišta kao i video i
kartični nadzor sistema postavljenog u
sudu.
Činjenica je da helpdesk u svom radu
koristi razne metode, ali prvi korak u
otklonu problema jeste komunikacija,
gdje dolazi do direktnog kontakta
korisnika i IKT službenika. IKT službenik
stoga treba zračiti smirenošću i biti
spreman na različite scenarije i načine
interpretiranja problema od strane
korisnika kako bi korisniku pružio pomoć
ili dodatne informacije. Komunikacija
se može odvijati e-mailom, ali najčešće
se koristi interni telefon. U takvom
direktnom kontaktu posebno je bitno da
IKT službenik ispravno razumije pitanje
korisnika odnosno problem, da ima
tehničko znanje za pružanje podrške
te razvijene komunikacijske vještine
za prezentiranje odgovora i rješavanje
problema.
Jedan dobar dio podrške odvija se
na lokaciji korisnika gdje je potrebno
brinuti i na njihovo zdravstveno stanje.
Zbog direktnog kontakta s većim brojem
ljudi, važno je paziti na održavanje
higijene, kvalitetnu ishranu i nadopunu
vitaminima.
Za kvalitetan Helpdesk potrebno je
kontinuirano educiranje IKT službenika.
Zahvaljujući
razumijevanju
ove
problematike od strane menadžmenta
Općinskog suda u Sarajevu, IKT
službenici prošli su određene seminare
iz oblasti IKT-a, te kontinuirano prate
stručnu literaturu. Naime, potreba za
novim saznanjima je utoliko veća jer
vremenom dolazi do novih i naprednijih
rješenja primjenjivih na sudu, što iziskuje
dodatna usavršavanja i edukaciju.
Pripremio:
Elvir Kurić, šef IKT odjela suda
D
ana 22.01.2010.godine svečano
je otvorena sudska biblioteka,
a time je i ranije osnovani
Razvojno edukativni centar Općinskog
suda u Sarajevu dobio svoj prostor za
rad. Iza nas je prva godina postojanja i
djelovanja biblioteke i Centra. Šta je do
sada urađeno?
Razvojno-edukativni centar
Općinskog suda u Sarajevu
E-upisnici, imenici, bilježnice
Prvi projekt Centra bio je „Prevazilaženje
manuelnih procesa rada u sudu“.
Naime, nakon što je u Općinski sud u
Sarajevu uveden Sistem za automatsko
upravljanje predmetima (CMS), ipak je
ostao značajan dio pisarnice koja nije
uključena u CMS, kao i drugih lokacija
u sudu gdje se i dalje odvijao manuelni
proces rada. S obzirom da smo već ranije
elektronski obradili vođenje sudijskih
izvještaja na nivou suda, korištenjem
Microsoft Excel-a, kao tabličnog
kalkulatora, ostalo je još da se eliminišu
preostali upisnici i druge pomoćne
knjige uz pomoć odgovarajuće
elektronske forme. Imajući u vidu
da je primjena CMS-a već dovoljno
angažirala sve uposlenike u Sudu na
savladavanju
novih
informacionih
tehnologija, smatrali smo da je preostale
manuelne procese rada potrebno
riješiti što jednostavnije i „bezbolnije“.
Kao idealno i univerzalno rješenje za to
bila je upravo forma rađena u Excel-u.
Forma rađena u Excel-u je jednostavna
za rad, upoznavanje (obuka) sa tabelom
je kratko, troškovi minimalni ili nikakvi,
dok su mogućnosti pretraživanja
(funkcionalnost)
neograničene.
Rizik koji se odnosi uglavnom na
slabu zaštitu podataka i mogućnost
upotrebe od strane više korisnika,
nakon dosadašnjeg iskustva pokazao
se zanemarljiv u odnosu na prednosti.
Tako su uz pomoć ove elektronske forme
potpuno eleminisani manuelni upisnici
na pojedinim lokacijama (RegZ upisnik),
dok je rad sa strankama i vođenje
sudijskih izvještaja znatno unaprijeđeno.
Takođe, za obradu bibliotečkog fonda i
potpuni nadzor nad nabavom, obradom
i posudbom, kao i za potrebe vođenja
statističkih podataka, ova forma se
pokazala veoma funkcionalnom. Nakon
potpune implementacije u manuelnoj
pisarnici, ovim jednostavnim rješenjem
će se eliminisati mnogobrojni upisnici,
imenici i druge interne knjige, koje
otežavaju i komplikuju posao i zauzimaju
ogroman prostor u ovoj pisarnici.
Također, rad sa strankama i koordinacija
sa sudijama će biti znatno unaprijeđeni.
Jedna od održanih obuka u RecOss-u
E-imenici, gdje već imamo uneseno
160.000 imena (ostavine), će uz
pomoć jednostavnog pretraživača
omogućiti, između ostalog, da proces
izdavanja uvjerenja o (ne)vođenju
postupka ostavine bude u potpunosti
automatizovan. (Ranije je ovaj postupak
trajao mjesec dana, jer je bilo potrebno
pregledati veliki broj imenika da bi se
moglo izdati samo jedno uvjerenje).
E-taksametar
E-Taksametar novi je projekt RecOSS-a.
Da bi olakšali posao velikom broju
sudskog osoblja koje svakodnevno
obračunava sudsku taksu u predmetima
po podnescima i zahtjevima stranaka,
ponuđeno je i odgovarajuće rješenje za
elektronsko obračunavanje takse.
Intranet suda
Jedinstveno rješenje za dijeljenje
internih podataka unutar suda. Svi
dokumenti sa dijeljene lokacije mogu se
naći na ovom mjestu (adresar, imenici,
urneci, zakoni, službene novine....sve na
jednom mjestu)
Postavljanje stranice u toku...
A na edukativnom planu...
– Organizovan je napredni kurs
pravnog engleskog jezika u cilju
jačanja kapaciteta sudija i drugog
stručnog osoblja. Kurs je organizovan
u saradnji sa Američkom ambasadom,
a vodila ga je g-đa Barbara Carlin,
stalni pravni savjetnik pri Ambasadi
SAD i g-din Scott Husley;
– Predsjednik suda je direktno inicirao i
organizovao početni kurs engleskog
jezika za sudije Kantonalnog i
Općinskog suda u Sarajevu;
– U saradnji sa USAID-om organizovana
je i obuka iz strateškog planiranja
u cilju izgradnje odgovarajućih
kapaciteta i sticanja vještina iz ove
oblasti te radi konkretne primjene
stečenih znanja i izrade strateškog
plana RecOss-a za period 2011.2014.godina. U vezi sa tim, USAID
– JSDP II je takođe obezbjedio
predstavnicama Centra i učešće na
dvodnevnoj obuci u Neumu.
U vezi sa misijom,vizijom i ciljevima
Centra o iniciranju pojačane aktivnosti
djelovanja suda (pravosuđa) prema
zakonodavnoj vlasti u okviru svojih
nadležnosti, a na osnovu sudske
prakse, prvi korak napravila je sutkinja
ovog suda Rada Bjeljac, koja je bila i
moderatorica okruglog stola održanog
u prostoru biblioteke i Centra, na temu
„Primjena porodičnog zakona FBiH“, a u
sklopu projekta „Analiza i unaprjeđenje
propisa iz oblasti porodično-pravnih
odnosa u Bosni i Hercegovini“.
Uporedo
sa
ovim
aktivnostima, Razvojno
www.oss.ba
konkretnim
edukativni
23
centar je donio i Pravilnik o svom radu
i druge Odluke i dokumente potrebne
za njegovo osnivanje i funkcionisanje.
Također, RecOSS je izradio Strateški
plan za period 2011.-2014. na temelju
kojeg se izrađuju i odgovarajući akcioni
planovi, a sve u cilju podrške upravi
suda na postizanju potpune efikasnosti
i ugrađivanja kvalitete na svim poljima
sudske prakse.
nagradu “Kristalna vaga pravde”.
Na kraju ovog izvještajnog perioda,
želimo se zahvaliti pojedincima
i institucijama izvan suda koji su
doprinijeli osnivanju i radu ovog
centra. To su u prvom redu g. Ermin
Sarajlija, vanjski član Vijeća RecOSS-a,
g. Joško Mandić, stručnjak za strateško
planiranje, USAID JSDP, ambasada SAD-a
i ambasada Republike Češke u BiH.
Izrađene su brošure i reklamni materijal
o RecOSS-u, a u toku je izrada Priručnika
za daktilografe (autor Aziz Babić, sekretar
suda) kao i Priručnika za referente, na
temelju kojih će se vršiti i potrebna
obuka i usavršavanje administrativnog
osoblja.
BIBLIOTEKA
Nakon rada na uspostavi biblioteke i
njenog otvaranja, nastavljen je rad na
afirmaciji biblioteke i sticanju znanja
iz ove oblasti, kako bi se uloga ove
biblioteke u podupiranju stručnog
i istraživačkog rada, kao i podrške u
svakodnevnom postupanju i rješavanju
sudskih predmeta i drugih pitanja iz
oblasti prava, što više potvrdila u praksi.
Općinski sud u Sarajevu je, čvrsto
vjerujući da osnivanje ovakvih centara,
kao inovativna praksa u organizaciji
suda, koja može animirati širi krug
sudionika procesa rada za aktivizam na
polju postizanja kvalitete i povećati broj
mogućnosti za inovativna rješenja i nove
projekte, kao i saradnju i razvoj unutar
cijelog evropskog pravosudnog sistema,
sa ovom idejom-projektom učestvovao
na ovogodišnjem natjecanju za evropsku
Na samom otvaranju, bibliotečki fond
sastojao se od oko 300 monografskih
publikacija novijeg datuma te raznih
drugih „starijih“ izdanja (priručnici,
zakoni, časopisi i druga periodična
izdanja) koja su se nalazila u prostorijama
Kantonalnog i Općinskog suda u
Sarajevu.
Kupljeno je oko 60 monografskih
publikacija - najnovijih izdanja iz oblasti
prava, dok je darovano oko 400 raznih
publikacija. Bibliotečki fond se povećao
na oko 650 monografskih publikacija,
dok je broj bibliotečkih jedinica znatno
veći (kada se tome broju dodaju duplete,
periodična izdanja, časopisi, sl. novine..)
U toku godine ovoj biblioteci darovale su
svoja izdanja i drugu literaturu, sljedeće
institucije:
Centar za edukaciju sudija i tužilaca,
Pravni fakultet u Sarajevu, Centar za
ljudska prava Univerziteta u Sarajevu,
Asocijacija demokratskih inicijativa (ADI)
Sarajevo, Vijeće Evrope (biblioteka),
Fakultet
kriminalističkih
nauka,
Fondacija Konrad Adenauer, na čemu im
se ovom prilikom i zahvaljujemo.
Posebno se zahvaljujemo darovateljupojedincu, uvaženoj sutkinji Aidi Hasić i
dr. Zijadu Hasiću, koji su ovoj biblioteci
poklonili sva nova izdanja dr. Zijada
Hasić.
Pripremila:
Jasmina Lončarević Tucak
Detalji sa održane konferencije za medije
U sklopu projekta “KODIFEL”
riješeno 400.000 komunalnih
predmeta
U
sklopu
realizacije
Projekta
konverzije i elektronske obrade
neriješenih
komunalnih
predmeta u Općinskom sudu u Sarajevu
(KODIFEL) od juna 2008. riješeno je oko
24
www.oss.ba
400.000 tih predmeta, čime su ostvarene
značajne uštede te “oslobođeno” oko 20
miliona KM.
Ovo je na pres-konferenciji održanoj
u sarajevskom Općinskom sudu
dana 15.12.2010. godine istakao
Goran Salihović, predsjednik suda,
sumirajući rezultate ostvarene u sklopu
spomenutog projekta te govoreći
o dosadašnjoj saradnji tog suda s
komunalnim preduzećima s područja
Kantona Sarajevo. Podsjetio je na
podatke prema kojima je u Općinskom
sudu prije četiri godine bilo oko
1,5 miliona neriješenih komunalnih
predmeta, a trenutno ih je nešto više
od 600.000, što svjedoči o zaustavljanju
priliva i značajnom stepenu ažuriranja
stanja u tom pogledu.
Prema prezentiranim pokazateljima,
vrijednost potraživanja komunalnih
preduzeća u prijedlozima koji su povučeni
iznosi 12.744.344 KM. Ilustrativni su i
pokazatelji o tome da je ranije, prije
uvođenja KODIFEL-a, godišnje putem
manuelnog načina rješavano oko
3.000 komunalnih predmeta, uz cijenu
od 75 KM po predmetu. Na značaj
novog načina postupanja u rješavanju
komunalnih predmeta i povećanja
naplate potraživanja za komunalne
usluge ukazali su izvršni direktor Sektora
za ekonomske i pravne poslove KJKP
“Vodovod i kanalizacija” Mirsad Avdić,
direktor preduzeća KJKP “Rad“ Selim
Babić i Asima Granulo, izvršna direktorica
finansijsko-računovodstvenih, pravnih
i općih poslova KJKP “Toplane”. Oni
su ocijenili da je saradnja s OSS-om
rezultirala
pozitivnim
finansijskim
efektima te pozvali građane na redovno
izmirivanje vlastitih obaveza.
Kako je rečeno, automatskom obradom
komunalnih predmeta povećano je
povjerenje javnosti u efikasan rad
pravosuđa te je postalo evidentno da
će, ukoliko građani ne izmiruju obaveze
prema komunalnim preduzećima, one
biti prinudno naplaćene uz sudske
troškove. Istovremeno, data je prednost
rješavanju predmeta na način sudskog
poravnanja, nagodbom ili medijacijom,
a sve radi izbjegavanja “nepotrebnih”
sudskih troškova.
Sudionici pres-konferencije uputili
su apel nadležnim institucijama,
uključujući i državni nivo da se
aktivno uključe u rješavanje pitanja
naplate komunalnih usluga i to putem
ustanovljenja neophodnog zakonskog
okvira, finansijskom ili nekom drugom
vrstom potpore.
Svečano obilježen
Dan Općinskog suda u Sarajevu
U
z prisustvo velikog broja
uposlenika Općinskog suda u
Sarajevu ali i zvanica, u hotelu
„Saraj“ 15.12.2010. godine svečano
je obilježen Dan Općinskog suda
u Sarajevu. Ovaj događaj svojim
prisustvom je uveličao i dr. Valentin
Inzko, visoki predstavnik i specijalni
predstavnik EU, te Milorad Novković,
predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog
vijeća BiH.
Uz prisustvo velikog broja uposlenika
Općinskog suda u Sarajevu ali i zvanica,
u hotelu „Saraj“ 15.12.2010. godine
svečano je obilježen Dan Općinskog
suda u Sarajevu. Ovaj događaj svojim
prisustvom je uveličao i dr. Valentin
Inzko, visoki predstavnik i specijalni
predstavnik EU, te Milorad Novković,
predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog
vijeća BiH.
Detalji sa svečanosti
www.oss.ba
25
Osnovne informacije o Općinskom sudu u Sarajevu:
Općinski sud u Sarajevu formiran je 15.12.2003. godine spajanjem sarajevskog Općinskog suda I i II te spajanjem devet općinskih
sudova za prekršaje. Najveći je sud u Bosni i Hercegovini koji ima:
- 111 sudija
- 30 stručnih saradnika
- 1 rukovodeći državni službenik - sekretar suda
- 49 državnih službenika
- 344 namještenika
- 15 pripravnika
- 50 volontera
- 17 uposlenih na ugovor o djelu
U Općinskom sudu u Sarajevu radi ukupno 617 uposlenih.
Sud čini 12 sudskih odjeljenja (Krivično, Parnično, Privredno, Registar, Vanparnično, Izvršno, Zemljišnoknjižno, dva Prekršajna
odjeljenja, Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama. Od 1.
februara 2008. godine sa radom je počelo i Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu. Od 1.11.2010. godine sa radom je
počelo i Ip odjeljenje čija je nadležnost rješavanje predmeta u kojima se kao stranke pojavljuju pravna lica.
Dugoročni ciljevi Općinskog suda:
Efikasna, efektivna dostupnost pravde. Uspjeh Općinskog suda u Sarajevu je uspjeh ukupne pravosudne i ekonomske reforme
u Bosni i Hercegovini.
Općinski sud u Sarajevu u svojoj nadležnosti ima 9 političkih i 120 katastarskih općina. Broj stanovnika u nadležnosti Općinskog
suda pokriva 13% od ukupnog broja stanovnika u BiH. Ovaj sud ostvaruje dobru saradnju sa svojim donatorima koji mu pomažu
u realizaciji mnogih projekata:
GTZ/SIDA/ADA
Zemljišna administracija
Web: www.zkk.ba
IFC
Projekat medijacije
Web: www.ifc.org/pepse
USAID JSDP
web: www.jsdp.ewmi.ba
Evropska unija
Kanada - BiH Projekat pravosudne reforme (JRP)
www.canada-bih-jrp.org
IRZ Foundation
Web: www.irz.de
Download

OSS bilten 19.indd - Općinski sud u Sarajevu