Općinski sud u Sarajevu
Oпћински суд у Сарајеву
The Municipal court in Sarajevo
Decembar 2010.
Izdanje br. 18
U
˜‡«ƒ‘‘–˜‘”‡ƒœ˜‘Œ‘Ǧ‡†—ƒ–‹˜‹…‡–ƒ”
’©‹•‘‰•—†ƒ—ƒ”ƒŒ‡˜—
zgradi
Općinskog
suda
u
Sarajevu 13.10.2010. godine uz
podršku Ambasade Republike
Češke i nj.e. Tomaša Szunyoga, češkog
ambasadora u BiH, svečano je otvoren
Razvojno-edukativni centar Općinskog
suda u Sarajevu (RecOss). Ukupna
vrijednost projekta je oko 35.000 KM.
RecOSS je opremljen savremenom
tehničkom opremom i kancelarijskim
namještajem. Moderno opremljen prostor
sada omogućava sudijama i drugim
uposlenicima neometan rad u ugodnom
okruženju te pronalaženje informacija
iz oblasti pravnih nauka i sudske prakse
potrebnih u svakodnevnom sudovanju,
stručnom usavršavanju i naučnoistraživačkom radu. U sklopu Centra
ƒ”ƒŒ‡˜•‹’©‹•‹•—†—˜‘†‹
ƒŒ•ƒ˜”‡‡‹Œ‹•‹•–‡
†‹‰‹–ƒŽ‹œƒ…‹Œ‡œ‡ŽŒ‹æ‹ŠŒ‹‰ƒ
nalazi se i biblioteka koja je opremljena
literaturom iz perioda od 1945. godine pa
sve do danas.
„Ovo je prvi Razvojno-edukativni centar
koji će pomoći sudijama, ali i osoblju
Kantonalnog i Općinskog suda. Osnovna
funkcija Centra jeste organizovanje
okruglih stolova, seminara i edukacija.
’©‹•‘•—†——ƒ”ƒŒ‡˜—
–‘‘†‡•‡–Œ‡•‡…‹ʹͲͳͲǤ
‰‘†‹‡’‘–’—‘•ƒ˜Žƒ†ƒ’”‹Ž‹˜‹
•ƒŒ‡‹œƒ‘•–ƒ…‹œƒͶ͵ǤͻͶͺ
’”‡†‡–ƒ
Za realizaciju projekta od Ambasade
Republike Češke smo dobili donaciju od
oko 15.000 KM, a ostala sredstva izdvojio
je Sud. Ono što bih također želio naglasiti
jeste da je sarajevski sud uspostavio
saradnju sa sudom u Pragu, a osnovni
cilj je razmjena iskustava i sticanje novih
znanja“- rekao je Salihović.
Na svečanosti se prisutnima obratio i
nj.e. Tomaš Szunyog, češki ambasador
u BiH, koji je rekao da je saradnja sa
sarajevskim Općinskim sudom jako
dobra te istakao da će Republika Češka
i pored ekonomske krize nastaviti
pomagati našu zemlju svake godine sa
nekoliko miliona eura.
„Mi ćemo i dalje pomagati BiH jer je to
prioritetna zemlja Češke za razmjenu
saradnje, za period od narednih pet
godina. Od 2007. godine do danas
realizovano je oko 36 projekata na
lokalnom nivou, a samo tokom 2010.
je urađeno osam. Projekat Općinskog
suda u Sarajevu prepoznat je kao veoma
kvalitetan“ kazao je češki ambasador.
Razvojno-edukativni centar Općinskog
suda u Sarajevu je prvi razvojni centar
primjenjiv u sudskoj praksi. Služit će
za provođenje istraživanja i stručna
usavršavanja uposlenika sarajevskog
Kantonalnog i Općinskog suda, a
najavljen je i skori početak edukacije
za sudije i stručne saradnike iz oblasti
engleskog jezika.
Tomaš Szunyog, češki ambasador u BiH, Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda, i Begzada Gavrankapetanović Salihagić, predsjednica Kantonalnog suda u Sarajevu
Sarajevski Općinski sud uvodi najsavremeniji
sistem digitalizacije zemljišnih knjiga
U
Općinskom sudu u Sarajevu
15.11.2010. godine održana je
press konferencija povodom
početka implementacije programa CLIO
koji je ovom sudu donirala španska
Zemljišnoknjižna komora. Riječ je o
najsavremenijem sistemu digitalizacije
zemljišnih knjiga u cijeloj Evropi. “Ovim
programom će se skenirati sve zemljišne
knjige u Sudu koje će na taj način biti
sigurne od eventualnih oštećenja.
Također, veoma je značajno što će
sama registracija u našem sudu trajati
jedan dan”, istakao je Goran Salihović,
predsjednik Općinskog suda u Sarajevu.
Detalji sa konferencije za medije
02
www.oss.ba
On je naveo da je cilj Općinskog suda
u Sarajevu da projekt CLIO pokloni
Visokom sudskom i tužilačkom vijeću,
koji će isti implementirati i dati ostalim
sudovima u BiH. “Dakle, španska
Zemljišnoknjižna komora na ovaj način
pomaže Općinskom sudu u Sarajevu,
a time i čitavom pravosuđu u pogledu
skeniranja zemljišnih knjiga”, pojasnio je
Salihović.
Direktorica međunarodnih odnosa
španske
Zemljišnoknjižne
komore
Almudina del Rio Galan je istakla da
Komora projektom CLIO nastoji pomoći
jačanju zemljišne administracije BiH
poštivajući njene karakteristike jer
“jaka i sigurna zemljišna administracija
doprinosi ekonomskom razvoju zemlje
i uveliko olakšava život građana”.
Kako je kazala, važnost projekta
CLIO prepoznale su mnoge zemlje u
inostranstvu te su zatražile dozvolu
za njegovu implementaciju. Ovom
prilikom je nj.e. Alehandro Enrike
Alvargonzales San Martin, ambasador
Španije u BiH, podsjetio da je Španija
u proteklih 15 godina uložila u BiH oko
500 miliona eura za realizaciju mnogih
projekta, od kojih se većina odnosila
na obnovu i institucionalno jačanje
te oko dvije milijarde eura za vojnu
pomoć, a sve s ciljem obezbjeđenja mira
i stabilnosti u BiH. “Vjerovatno ćemo se
u narednih nekoliko mjeseci oprostiti
Obuka zemljišnoknjižnih referenata u Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu
od osoblja Tehničkog ureda za saradnju
španske Agencije za međunarodnu
razvojnu saradnju, ali to ne znači da će
saradnja Španije i BiH prestati već da će
započeti novi period saradnje”, kazao je
ambasador San Martin.
Juan Pablo Garcia Yusto, zemljišnoknjižni
referent i direktor projekta CLIO,
kazao je da je BiH pozvana da se kao
posmatrač pridruži Evropskoj komori
zemljišnoknjižnih referenata.
Desetomjesečni izvještaj o radu sudskih
odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu
U Općinskom sudu u Sarajevu tokom deset mjeseci 2010. godine
potpuno savladan priliv i smanjeni zaostaci za 43.948 predmeta
N
a početku 2010. godine u
Općinskom sudu u Sarajevu bilo
je ukupno 958.710 neriješenih
predmeta iz prethodnih godina. Tokom
izvještajnog perioda zaprimljeno je
162.768 novih predmeta tako da je u
radu bilo ukupno 1.121.478 neriješenih
predmeta. Od tog broja riješeno je
206.716 predmeta dok je neriješenih
ostalo 914.762. prosječna ostvarena
norma na nivou suda iznosi 224,26%. Iz
izvještaja se može vidjeti da se potpuno
savladan priliv te smanjeni zaostaci za
43.948 predmeta.
Od
ukupno
914.762
neriješena
predmeta, 834.107 ili 91,18% čine
komunalni predmeti dok je 0.655 ili
8,82% strukturnih predmeta.
Ostvarena
norma
odjeljenjima:
u
sudskim
Parnično odjeljenje
119,31%
Porodično odjeljenje
113,65%
Privredno odjeljenje
141,58%
Krivično odjeljenje
206,75%
Izvršno odjeljenje-struktura
153,94%
Vanparnično odjeljenje
147,90%
Prekršajno odjeljenje
133,82%
Odjeljenje registra za upis pravnih lica
172,80%
Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti
214,84%
Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama
989,69%
ZK odjeljenje
111,76%
www.oss.ba
03
Izvještaj o radu sudskih
odjeljenja Općinskog suda u
Sarajevu
Parnično odjeljenje
Ostvarena norma 117,13%
Na dan 31.10.2010. godine u Parničnom
odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu
raspoređen je 31 sudija, od toga 28
redovnih sudija i 3 dodatna suca.
Sudije ovog odjeljenja zadužene su
predmetima
iz
građansko-pravne
oblasti. Naredbom Predsjednika suda
sedam sudija je od 01.10.2010. godine
određeno za postupanje u predmetima
iz Radnog prava, čime je došlo do
specijalizacije referata, a u cilju postizanja
dalje efikasnosti i daljnjeg poboljšanja
kvaliteta rada te ujednačavanja sudske
prakse.
Posmatrajući rezultate rada odjeljenja
za period deset mjeseci 2010. godine,
uočljivo je da je zadržan postojeći
nivo efikasnosti rada jer je prebačaj
norme cjelokupnog odjeljenja izvršen
u procentu od 117,13%. Pri tome
treba imati u vidu da je broj primljenih
predmeta u toku izvještajnog perioda u
odnosu na isti period prethodne godine,
povećan.
Na početku izvještajnog perioda, tj.
01.01.2010. godine, ukupno neriješenih
predmeta je bilo 8.665, dok je za isti
period primljeno 6.563 predmeta tako
da je ukupan broj predmeta u radu
iznosio 15.228. Od tog broja riješeno
je 6.130 predmeta, a ukupan broj
neriješenih predmeta na kraju oktobra
2010. godine iznosio je 9.098 predmeta.
Shodno preporukama VSTV-a i naredbi
predsjednika suda iz 2009. i 2010.
godine, posebna pažnja posvećivana je
radu starih i zaostalih predmeta kojih
u odnosu na ukupan broj predmeta u
radu odjeljenja ima 42% (svi predmeti
stariji od godinu dana). Sudije ovog
odjeljenja posebnu pažnju posvećuju
rješavanju zaostalih predmeta pa je u
tom pravcu izvršen popis svih predmeta
po godinama podnošenje tužbe, a sudije
su u više navrata na osnovu analize
dostavljale svoje izvještaje o preduzetim
aktivnostima radi otklanjanja procesnih
prepreka za okončanje ovih postupaka.
Na redovnim sastancima Parničnog
odjeljenja razmatraju se, osim tekuće
problematike u radu odjeljenja, pitanja
od interesa za jedinstvenu primjenu
zakonskih propisa, aktuelna sudska
04
www.oss.ba
praksa, praksa Kantonalnog suda u
Sarajevu i Vrhovnog suda FBIH.
U prethodnom periodu sudije Parničnog
odjeljenja su prisustvovale raznovrsnim
seminarima i okruglim stolovima, a
sve u cilju dalje edukacije i vlastitog
usavršavanja te samim tim i unapređenja
rada suda.
Porodično odjeljenje
Ostvarena norma 106,59%
Prema podacima iz CMS-a, na početku
2010. godine u ovom odjeljenju bilo
je 895 neriješenih predmeta. Tokom
deset mjeseci zaprimljeno je 844 nova
predmeta te je u radu bilo ukupno 1.739
neriješenih predmeta. Od tog broja
riješeno je 839, dok je neriješenih ostalo
ukupno 900 predmeta. Urađeno je
57% starih predmeta. Ostvarena norma
106,59%.
Privremene mjere i mjere osiguranja ne
ulaze u broj urađenih odluka (normu),
a postupak za donošenje istih je hitan,
ima prioritet u radu i iziskuje ponekad
više vremena od redovnog postupka po
tužbi.
Tokom izvještajnog perioda ovo sudsko
odjeljenja je iskazalo
izvanredan
rezultat, kao i svaki put do sada, kako
u broju riješenih predmeta, tako i
Pored redovnog rada na izradi odluka,
vođenja ročišta, proučavanja zakona
i stručne literature, sudije su imale niz
važnih i neophodnih aktivnosti u toku
deset mjeseci u 2010. godine i to:
Mentori pripravnicima i volonterima;
moderatori, edukatori i učesnici okruglih
stolova i seminara.
Sudije porodičnog odjeljenja svojom
posvećenošću u ovoj pravnoj oblasti i
rezultatima rada, kako u kvantitetu, tako
i kvalitetu, su pokazali između ostalog
opravdanost svog osnivanja.
U organizaciji Općinskog suda u Sarajevu,
u Razvojno-edukacionom centri suda
29.10.2010. god. je održan Okrugli sto
na temu „Primjena Porodičnog zakona
FBiH“ . Učesnici su bile sudije Porodičnog
i Izvršnog odjeljenja Suda, advokati s
područja Kantona Sarajevo i Centra za
socijalni rad Kantona Sarajevo.
Ovaj Okrugli sto je kao jedan u nizu u
okviru projekta „Analiza i unaprjeđenje
propisa iz oblasti porodično-pravnih
odnosa u BiH“, s maksimom da bez
porodice nema društva.
Privredno odjeljenje
Ostvarena norma 140,83%
U ovom sudskom odjeljenju je na
početku 2010. godine bilo ukupno
Manuelna Krivična pisarnica
u kvalitetu izrade odluka. Posebno
treba naglasiti da je veliki broj odluka
pravosnažan jer stranke nisu uložile
žalbu te je na taj način smanjen i broj
predmeta za Kantonalni sud u Sarajevu.
2.832 neriješena predmeta. Tokom
deset mjeseci primljeno je 1.994 nova
predmeta te je ukupno u r adu bilo 4.826
neriješenih predmeta. Od tog broja
je riješeno 4.826, dok je neriješenih
ostalo 2.264. Iz izvještaja je vidljivo da
je savladan kompletan priliv i smanjeni
zaostaci za 46 predmeta. Ostvarena
je norma od 140,83%. Sudije ovog
odjeljenja u prosjeku po referatu imaju
278,6 predmeta dok je taj broj nekada
iznosio 3.122 predmeta. Ovo sudsko
odjeljenje čini deset sudija.
U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda u
Sarajevu radi 23 sudija.
Krivično odjeljenje
Ostvarena norma 207,80%
Stalni zadatak sudija Izvršnog odjeljenja
je da rade prioritetno na rješavanju
starih i zaostalih predmeta, a što je u
skladu sa preporukama VSTV-a BiH i
programom rješavanja starih predmeta
koji je donesen na nivou Suda. Pored
navedenog se ističe da je savladan priliv
i rješen određeni broj starih i zaostalih
predmeta.
U Krivičnom odjeljenju Općinskog suda
u Sarajevu tokom izvještajnog perioda
je radilo 13 sudija. Od avgusta 2010.
godine i predsjednik Suda sudi kao
sudija u krivičnim predmetima, a radi
pomoći odjeljenju u rješavanju krivičnih
predmeta.
Na početku 2010. godine ovo sudsko
odjeljenje imalo je u radu ukupno
2.549 neriješenih predmeta. Tokom
izvještajnog perioda priliv je iznosio
5.400 novih predmeta te je tako ukupno
u radu bilo 7.949 neriješenih predmeta.
Od tog broja riješeno je 5.685 dok je
neriješenih ostalo 2.264. Iz izvještaja je
vidljivo da su sudije Krivičnog odjeljenja
uspjele savladati priliv uz ostvarenu
normu od 207,80%.
Izvršno odjeljenje
Ostvarena norma 143,85%
U Izvršnom odjeljenju Općinskog suda
u Sarajevu tokom deset mjeseci tekuće
godine ukupno je zaprimljeno 9.143
predmeta tako da je u rješavanju bilo
31.819 strukturnih predmeta i 29.735
predmeta gdje je prijedlog podnesen
od strane JRTV, odnosno ukupno u
rješavanju je bilo 61.554 predmeta.
U izvještajnom periodu ukupno je
riješeno 11.935 predmeta od čega
8.960 strukturnih i 2.975 predmeta gdje
je podnosilac prijedloga JRTV dok je
ostvarena norma Odjeljenja 143,85%.
Na kraju izvještajnog perioda u ovom
odjeljenju je ostalo nerješeno 22.859
strukturnih predmeta i 26.760 JRTV
predmeta ili ukupno 49.619 predmeta.
Bitno je istaći da su svi predmeti gdje je
tražilac izvršenja JRTV servis, a gdje nije
bilo određeno izvršenje, uzeti u rad tako
da je u slučajevima gdje su prijedlozi
uređeni u skladu sa nalogom suda
izvršenje određeno, dok su prijedlozi
gdje tražilac izvršenja nije postupio u
ostavljenom roku po zaključku suda
i gdje prijedlog nije uređen u skladu
sa zakonom, rješenjem odbačeni kao
neuredani.
Ovo odjeljenje je ušlo u CMS 01.09.2008.
godine tako da se svi predmeti, osim
predmeta gdje je tražilac izvršenja JRTV
servis, komjuterski obrađuju.
S obzirom na prethodno navedene
brojčane
pokazatelje
mora
se
konstatovati da je priliv predmeta
enorman, da je i dalje u ovom odjeljenju,
bez obzira na uložene napore i ostvarenu
visoku normu rješenih predmeta, veliki
broj nerješenih predmeta zbog čega
postupak dugo traje, a koji mora shodno
zakonu biti brz i efikasan.
Sudije na izvršnom referatu su
opterećene velikim brojem predmeta,
zadužene su sa 1.000 do 1.400
strukturnih predmeta i sa oko 600
predmeta JRTV servsa radi čega najveći
broj sudija odlazi ili žele da odu sa ovog
referata. Bilo bi optimalno da sudija
bude zadužen sa najviše 800 predmeta.
Vanparnično odjeljenje
Ostvarena norma 145,27%
Na početku 2010. godine u ovom
sudskom odjeljenju je bilo 3.861
neriješen predmet i to 603 V predmeta,
3.327 O predmeta i 35 Pom predmeta.
Tokom deset mjeseci primljeno je 6.708
novih premeta (995 V predmeta, 5.660
O predmeta i 53 Pom) tako da je ukupno
u radu bilo 10.569 predmeta i to 1.512 V
predmeta, 8.999 O predmeta i 58 Pom
predmeta. Od tog broja riješeno je 5.607
predmeta (1.060 V predmeta, 4.518 O
predmeta i 29 Pom predmeta) tako da
je ostalo neriješenih 4.962 predmeta, i to
452 V predmeta, 4.481 O predmeta i 29
Pom predmeta.
Ukupna norma odjeljenja za deset
mjeseci iznosi 145,27% što je odličan
rezultat odjeljenja, a pogotovo ako se
ima u vidu da su u odjeljenje došli novi
stručni saradnici te da je u odjeljenju
samo stručni saradnik Adi Isaković
koji radi duži period, a čiji su rezultati
fantastični.
Posebno treba naglasiti da je ovo
odjeljenje rješavalo stare zaostale
predmete tako da je u radu ostalo samo
33,58% starih predmeta, od kojih je
veći dio u prekidu. Za rješavanje starih
zaostalih predmeta je napravljen plan na
početku izvještajnog perioda i redovno
su održavani sastanci u odjeljenju te je
donesen i Zaključak da se svakog petka
održavaju sastanci stručnih saradnika
u prostoriji Razvojno-edukativnog
centra Suda, kojim predsjedava stručni
saradnik Adi Isaković i po potrebi sudija
Behija Šiljak, predsjednik Vanparničnog
odjeljenja.
Ako uporedimo izvještajni period od
deset mjeseci ove godine sa 2009.
godinom u kojoj je ukupno primljeno
5.263 predmeta, vidljivo je da je
došlo do povećanja broja primljenih
predmeta, a što se tiče rezultata rada
i ostvarene norme, u 2009. godini je
norma odjeljenja bila 127,32%, a u ovom
izvještajnom periodu je 145,27%.
Vanparnična pisarnica
www.oss.ba
05
Prekršajno odjeljenje
Ostvarena norma 134,55%
Prekršajno odjeljenje Općinskog suda
u Sarajevu imalo je na početku 2010.
godine 9.964 neriješena predmeta.
Tokom deset mjeseci tekuće godine
zaprimljena su 9.852 nova predmeta te
je u radu ukupno bilo 19.816 neriješenih
predmeta. Od tog broja je riješeno
10.071, dok je neriješenih ostalo 9.745.
Ostvarena je prosječna sudijska norma
u iznosu od 134,55%, a u radu je
učestvovalo ukupno 18 sudija.
Sa drugostepenog suda vraćeno je
353 predmeta upućena po žalbi. Od
toga broja potvrđeno je 318, pozitivno
preinačeno 14 i 21 odluka je ukinuta,
iz čega proizlazi da je udio potvrđenih
odluka izražen u procentima 92%, a što
nedvosmisleno dovodi do zaključka da
se radilo o izuzetno visokom kvalitetu
rada sudija u proteklom izvještajnom
periodu.
Od izrečenih novčanih kazni u iznosu
od 1.845.00 KM naplaćeno je ukupno
1.027.731 KM, od toga je 181.090 KM
prihod Kantona Sarajevo, 211.540 KM
je prihod Federacije BiH i 635.101 KM
je prihod države BiH, dok je na ime
troškova prekršajnog postupka ukupno
uplaćeno 170.926,23 KM.
Ukupno je oduzeto imovinske koristi
putem izrečenih zaštitnih mjera za
prekršaje iz oblasti carina u iznosu oko
245.664 KM i to u 76 predmeta, te su
oduzeti predmeti predati na prodaju i
uništenje nadležnim organima.
U toku izvještajnog perioda od strane
prekršajnih odjeljenja za ovaj izvještajni
period izdato je ukupno 11.775 uvjerenja
iz oblasti prekršaja, a za što je naplaćeno
takse u iznosu od 94.580,00 KM.
Za posebne rezultate u ovom periodu
istakli su se: Kulović Amra-viši referent
za izvršenje prekršajnih sankcija, Katica
Senada, Hajdarbašić Fada i Beširević
Sabina-sudski asistenti-daktilografi za
prijepis za poreze i carine.
Odjeljenje registra
za upis pravnih lica
Ostvarena norma 172,60%
Na početku izvještajnog perioda,
01.01.2010 godine, u ovom sudskom
odjeljenju bio je 581 neriješeni predmet
dok je priliv za prvih deset mjeseci ove
godine iznosio 3.038 predmeta, što je
06
www.oss.ba
Bibilteka Općinskog suda u Sarajevu – prostor gdje sudije, stručni saradnici i drugi uposlenici suda mogu vršiti
istraživanja i dodatno se usavršavati kroz stručnu litraturu
više za 27 predmeta u odnosu na isti
izvještajni period iz 2009. godine. Tokom
izvještajnog perioda ukupno u radu
je bilo 3.619 predmeta. Od tog broja
riješeno je 3.217 predmeta te zaostatak
na kraju izvještajnog perioda iznosi 402
neriješena predmeta, što je u odnosu
na isti izvještajni period iz 2009. godine
manje za 152 predmeta. Ujedno ovo je
i najmanji broj neriješenih predmeta
otkad je Registar poslovnih subjekata
preuzet od strane Kantonalnog suda u
Sarajevu.
Kod osnivanja subjekta upisa u odnosu
na isti izvještajni period iz 2009. godine
smanjen je broj dana potrebnih za
upis osnivanja i to sa 15,17 na 10,90
dana što je do sada najkraći period
rješavanja predmeta po zaključcima od
početka vođenja Glavne knjige registra
u elektronskom obliku.
Za upis osnivanja po urednim prijavama
u odnosu na isti izvještajni period iz
2009. godine upisano je 216 subjekata,
što je više za 64 novoosnovana subjekta
koja su registrovana u roku od 2,61 dana
i koji rok je kraći jer je iznosio 2,89 dana.
Ovo znači da po urednim prijavama
rok za registraciju osnivanja subjekata
upisa je kraći za nešto više od dva dana
od propisanog zakonskog roka. Kada
bi se iz ovog roka isključio podatak
od 1,05 dana koliko je bilo potrebno
za dobivanje poreskog broja, rok za
registraciju novoosnovanog subjekta po
urednoj prijavi kod ovog suda iznosio
bi manje od 2 dana. U okviru ukupnog
broja riješenih predmeta bilo je i deset
predmeta upisa političkih stranaka, koji
se vodi u upisniku pod oznakom F1.
Zapažen je uspjeh i u radu ovog
odjeljenja, a u segmentu izdavanja
izvoda, potvrdi i uvjerenja od strane
pisarnice. U tom referatu koji je pod
nadzorom rukovodioca službe, također
je došlo do smanjenja zaostataka i
skraćenja roka za izdavanje izvoda,
potvrda itd., a na šta ukazuju statistički
podaci na RegZ referatu gdje je na
početku izvještajnog perioda bilo 299
predmeta, u toku izvještajnog perioda
primljeno je 5.194 predmeta te je
ukupno u radu bilo 5.493 predmeta.
Od tog broja je riješeno 5.332 tako da
je ostao neriješen 161 predmet čime su
zaostaci smanjeni za 138 predmeta u
odnosu na početak izvještajnog perioda.
U odnosu na isti izvještajni period 2009.
godine zaostaci su smanjeni za 264
predmeta.
U pogledu kvaliteta rada, rezultati
pokazuju sljedeće: Od ukupno 32
predmeta rješavana po žalbi, 19 odluka
suda je potvrđeno, a 13 ukinuto, tako
da je procenat potvrđenih odluka
59,4%, a što je za 9% više potvrđenih
odluka u odnosu na polugodište 2010
godine i što je manji procenat ukupno
potvrđenih u odnosu na isti izvještajni
period iz 2009. godine. Ovo je rezultat
većeg angažmana u rješavanju starih
predmeta i postizanja što kraćih rokova
u rješavanju prijava kao i smanjenju
broja zaostalih predmeta, odnosno
prebacivanjem težišta na kvantitet rada
radi ažuriranja ovog referata u cijelosti.
Ažuriranjem referata u ovom periodu
postići će se i kvalitet rada na što već i
ukazuje podatak većeg broja potvrđenih
u odnosu na polugodište 2010. godine.
U skladu sa prethodnim, značajno
je istaći da je ostvaren i prebačaj u
ostvarivanju plana rješavanja starih
predmeta ( starijih od šest mjeseci ) jer
broj takvih neriješenih predmeta 92 što
je manje za tri predmeta u odnosu na
šestomjesečni izvještaj iz ovog perioda,
odnosno za devet predmeta manje nego
u 2009. godini. Poduzete su aktivnosti
na rješavanju starih predmeta i u toku je
analiza istih te donošenje plana njihovog
rješavanja.
Za navedeni izvještajni period norma
u odjeljenju iznosi 172,6% što je više
za 30% u odnosu na isti izvještajni
period 2009. godine, a što ukazuje
na dodatne napore u cilju ažuriranja
registra poslovnih subjekata. Radi boljeg
sagledavanja uspjeha u radu ovog
odjeljenja i smanjenu ukupnog broja
neriješenih predmeta, kao i u rješavanju
starih predmeta, treba istaći i uporedne
podatke o broju predmeta u drugim
sudovima na području FBiH :
- Ukupno zaprimljenih prijava za upis
u registar poslovnih subjekata u FBiH u
periodu prvih deset mjeseci 2010. godine
bilo je 10.879 (za svih 10 registarskih
sudova), od čega je samo u ovom sudu
zaprimljeno 5.828, što znači da je gotovo
53,57% od ukupno zaprimljenog broja
predmeta zaprimljeno u Općinskom
sudu u Sarajevu;
- Ukupno je registrovano u Federaciji
BiH 1.172 poslovna subjekata, od čega
u ovom sudu 434, odnosno 37% od
ukupno registrovanih u ovom sudu.
Imajući u vidu prethodno rečeno,
bitno je istaknuti podatak da je ovaj
sud zajedno sa učešćem predstavnika
registarskih sudova iz RS, Brčko
Distrikta i Federacije BIH jedan od
nosilaca inicijative i aktivnosti za
kreiranje Registra u elektronskom
obliku u okviru web stranice VSTV-a
BiH čime bi se Registar u cijelosti učinio
Prekršajna pisarnica
transparentnim i dostupnim za javnost
i njegove korisnike. Aktivnosti u vezi sa
ovim su privedene kraju i očekuje se da
uskoro potpuna realizacija pomenutog.
Zemljišnoknjižno odjeljenje
Ostvarena norma 112,31%
Zemljišnoknjižno
odjeljenje
Općinskog suda u Sarajevu sastoji
se od Zemljišnoknjižnog odsjeka
i Odsjeka KPU. U nadležnosti Zk
odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu
je devet političkih općina, odnosno 76
katastarskih općina od tog broja, samo
katastaska općina Sarajevo ima 136
mahala. Zemljišnu knjigu koja je krajem
2008. godine u cjelosti prebačena u
elektronsku formu trenutno čini više od
250.000 uložaka, a čiji broj svakodnevno
raste.
Sud je svojim građanima omogućio online uvid u zemljišnoknjižne podatke i
„C“ - teretnog lista, koji do sada nisu bili
dostupni javnosti.
Kada je riječ o rezultatima rada, tokom
deset mjeseci tekuće godine u ovom
sudskom odjeljenju zaprimljeno je
22.699 novih predmeta. Iz 2009. godine
preneseno je 985 neriješenih predmeta
tako da je u radu bilo ukupno 23.684
predmeta. Od tog broja urađeno je
23.140 predmeta, te je 01.11.2010.
godine ostao 544 neriješen predmet i to
u ZK uredu 400 neriješenih predmeta, a
u KPU uredu 124 neriješena predmeta.
U istom periodu urađeno je 4.773 raznih
zamolnica i 60.973 elektronskih zk
izvodaka te 2.271 historijat. Naplaćena
taksa za protekli mjesec oktobar
iznosi ukupno 136.652,00 KM, od toga
133.916,00 KM naplaćena taksa kroz
elektronsku bazu i 2.736,00 KM za ručno
izrađene zk izvotke sa naznakom Nar-RZ.
Zk odjeljenje ured ima 37 stalno
uposlenih i to:
- Predsjednik ZK odjeljenja
- Šef ZK odjeljenja
- 33 ZK referenta
- 2 referenta za arhivu i otpremu pošte
- 2 daktilografa i
- 3 volontera
Šest referenata radi u prijemnoj
kancelariji na prijemu zahtjeva, pošte i
izdavanja zk izvodaka svaki dan od 08.30
do 16.00h.
Kvalitet rada ovog odjeljenja izražen u
procentima iznosi 95,9%, o čemu govori i
činjenica da je pravni lijek izjavljen na 165
predmeta. Ciljeve koje smo sebi postavili
kao najveće bosanskohercegovačko
Zk odjeljenje, uveliko smo i ostvarili o
čemu svjedoči izuzetan iskorak dnevne
ažurnosti u postupanju po zaprimljenim
predmetima te prioritet u postupanju
sa zemljišnoknjižnim spisima, a koji
je propisan Zakonom o zemljišnim
knjigama.
Rekonstrukcijom
zgrade
suda
i
izmještanjem Zk odjeljenja u poseban
dio zgrade te izgradnjom savremene
prijemne
kancelarije,
korisnicima
naših usluga uveliko je olakšan pristup
informacijama kao i rad službenicima
Zemljišnoknjižnog ureda. Direktan
utjecaj ovih aktivnosti je, prije svega, od
važnosti za stranke koje se obraćaju Zk
odjeljenju.
Pokrećemo incijativu za donošenje
Zakona o elektronskom potpisu
čime bi smo omogućili strankama da
elektronskim putem upućuju svoje
zahtjeve Zk odjeljenju čime bi se u
znatnoj mjeri smanjio priliv stranaka u
prostorije Zk odjeljenja jer bi isti ostvarili
svoje zahtjeve podnošenjem zahtjeva u
elektronskoj formi.
U posjeti Zk odjeljenju boravila je
delegacija Kraljevine Španije, a nakon
što nam doniraju potrebnu opremu
i softver, otpočet će skeniranje starih
zemljišnih knjiga tako da će se podaci
iz istih objediniti sa stanjem koje je
preuzeto u postojeći program Laris
te tako omogućiti zemljišnoknjižnim
referentima i građanima uvid u historijat
svakog zk. uloška, a što će u velikoj
mjeri olakšati naš rad. Naše odjeljenje
stoji na raspolaganju svim kolegama
za razmjenu iskustava, a sve u cilju
www.oss.ba
07
da korisnici naših usluga budu što
zadovoljniji.
Odjeljenje za rješavanje sporova
male vrijednosti
Ostavrena norma 213,54%
Odjeljenje za sporove male vrijednosti
se sastoji od Mal i Mals odjeljenja na
kojem je na kraju izvještajnog perioda
(31.10.2010. godine) radilo 14 stručnih
saradnika, od toga je na Mals odjeljenju
raspoređeno njih šest, dok je na Mal
odjeljenju osam stručnih saraednika, uz
napomenu da je u prethodnom periodu
iz reda stručnih saradnika raspoređenih
u ovom odjeljenju četvoro izabrano za
sudije.
Na početku izvještajnog perioda broj
nerješenih predmeta na Mals odjeljenju
je iznosio 8.343, u toku izvještajnog
perioda je primljeno 4.144 predmeta, u
istom je riješeno 4.708 predmeta, iz čega
proizilazi da je u potpunosti savladan
priliv, a uz to smanjen broj neriješenih
predmeta za 564 predmeta.
Na početku izvještajnog perioda broj
neriješenih predmeta na Mal odjeljenju
je iznosio 120.705, u toku izvještajnog
perioda je primljeno 12.970 predmeta,a
u istom je riješeno 7.315 predmeta.
Potrebno je naglasiti da izbor sudija
iz reda stručnih saradnika sa ovog
odjeljenja nije pratio i izbor novih
stručnih saradnika koji su trebali biti
raspoređeni na njihove referate te se
određeni period po tim predmetima nije
postupalo, a što je uticalo na ukupan rad
odjeljenja.
odjeljenja veoma dobri, da je veliki broj
neriješenih predmeta sa oznakom Mal
moguće riješiti izborom većeg broja
stručnih saradnika, obezbjeđivanjem
potrebnih finasijskih sredstava i uslova
za njihov rad.
Neriješenih predmeta
na početku izvještajnog
perioda
Ovo sudsko odjeljenje Općinskog suda
u Sarajevu je tokom septembra 2009.
godine preselilo u novi prostor koji se
nalazi u Ul. Grbavička do broja 4. Prostor
je dodijeljen na korištenje Općinskom
sudu u Sarajevu od strane KJKP Toplane,
a na period od 10 godina. Sredstvima
kantonalnih javnih preduzeća u
potpunosti je renoviran i opremljen
savremenim stalažama što predstavlja
odličan osnov za dalji rad, jer su se prvi
put od osnivanja odjeljenja stvorili
uslovi da fizički na jednom mjestu budi
smješteni svi predmeti.
Primljenih predmeta
(koji su zavedeni)
79.067
Ukupno bilo u radu
825.302
Ukupno riješenih
predmeta
125.630
Ostalo neriješeno
699.672
U Odjeljenju se trenutno provodi
akcija koja se ogleda u slaganju kutija,
izdvajanju arhiviranih predmeta (cca
100.000 predmeta) te u automatskom
određivanju rješenja o izvršenju u
KODIFEL-u (cca 1500 dnevno). U akciji
učestvuju četiri stručna saradnika, 16
radnika u pisarnici, dva IKT tehničara
te svi volonteri suda. U Odjeljenju je
omogućeno strankama kako da vrše
uvid u svoje predmete, tako i dispozicija
da dobiju popunjenu uplatnicu o
glavnom dugu i troškovima izvršenja u
pojedinom predmetu. Odnosno da se
obrate na blagajnu KJKP kako bi izmirili
potraživanje.
Na redovnim sastancima Odjeljenja
razmatraju se tekuća pitanja o radu
odjeljenja, analizira se izvještaj o radu
pojedinačno za svaki mjesec, kao i
periodično, nastoji se riješiti što veći
broj predmeta. Napominjemo da je u
proteklom periodu znatno povećan
broj zakazanih ročišta te u skladu s
tim povećan broj odluka donijetih u
meritumu.
08
www.oss.ba
U periodu od 01.01.2010. godine do
30.10.2010 godine bilo je:
Izvršno odjeljenje za rješavanje
po vjerodostojnim ispravama
Ostvarena norma 972,44%
Potrebno je naglasati da rad odjeljenja
otežava i veliki broj predmeta tzv.
mrtve pošte. Riječ je o predmetima
koji su iskazani završenim, koji ne ulaze
u normu, ali koji iziskuju znatan rad i
vrijeme, odnosno postupanje po istim.
Na osnovu iskazanih podataka i ukupno
ostvarene norme ovog odjeljenja od
213,54% može se smatrati da su rezultati
Norma za 10 mjeseci na nivou cijelog
odjeljenja iznosi 972,44%
Kancelarija sudskih izvršitelja
746.235
Dakle, u izvještajnom periodu je
riješeno 125.630 predmeta što je
odličan rezultat imajući u vidu postojeći
broj stručnih saradnika i uposlenika u
pisarni koji ulažu enormne napore da
se akcija uspješno provede. Smatramo
da je Sud vrlo blizu stvaranja uslova
za uspostavljanje efikasnog sistema
kontrole i manipulacije velikim brojem
sudskih predmeta, a samim tim i
efikasnog postupka izvršenja, te da
postignuti rezultati predstavljaju realnu
osnovu za dalji uspješan rad.
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU
Protok predmeta - 11 mjeseci 2010. godine
Vrste predmeta
Broj neriješenih
predmeta na
početku perioda
Broj primljenih
predmet tokom
izvještajnog
perioda
Ukupan broj svih
predmeta u radu
Broj predmeta
koji su riješeni
u izvještajnom
periodu
Broj neriješenih
predmeta
Period potreban
za eliminaciju
nerješenih
predmeta
I
II
III = I+II
IV
V = III+IV
VI = V/IV
Parnično odjeljenje - (32 sudija) - prosjek 277,8 predmeta po referatu - bilo 3.000
P
Radni
Porodični
Ukupno:
5.065
3.560
40
8.665
5.028
2.048
0
7.076
10.093
5.608
40
15.741
5.070
1.774
6
6.850
5.023
3.834
34
8.891
0,99
2,16
5,67
1,30
22
48
872
942
6
53
812
871
0,27
1,10
0,93
0,92
2.095
146
25
2.266
2.375
337
49
2.761
1,13
2,31
1,96
1,22
Porodično odjeljenje - (4 sudija) - prosjek 217,7 predmeta po referatu bilo 2.974
P
Radni
Porodični
Ukupno:
28
93
774
895
0
8
910
918
28
101
1.684
1.813
Privredno odjeljenje - (10 sudija) - prosjek 276,1 predmeta po referatu - bilo 3.122
Ps
L
St
Ukupno:
2.491
296
45
2.832
1.979
187
29
2.195
4.470
483
74
5.027
Krivično odjeljenje - (13 sudija) - prosjek 173 predmeta po referatu - bilo 545
K
Kpp
Kps
Kr
Km
Kv
Kp
Ukupno:
Iks
1.570
166
479
0
228
106
0
2.549
1.938
1.244
1.049
0
153
1.664
0
6.048
3.508
1.410
1.528
0
381
1.770
0
8.597
1.975
1.315
1.205
0
200
1.653
0
6.348
1.533
95
323
0
181
1.117
0
2.249
0,78
0,07
0,27
0,91
0,07
0,35
388
385
773
450
323
0,72
8.057
1.910
9
6.826
16.802
18.831
3.872
25
22.909
45.637
2,34
2,03
2,72
1.200
5.201
29
6.430
419
4.262
31
4.712
0,35
0,82
1,07
0,73
11.154
11.154
9.349
9.349
0,84
0,84
368
0,10
Izvršno odjeljenje-Struktura - (23 sudija) - prosjek 1.984 pred./ref. - bilo 60.000
I
Ip
POM
RTV
Ukupno:
18.456
4.216
4
29.735
52.411
8.432
1.566
30
0
10.028
26.888
5.782
34
29.735
62.439
Vanparnično odjeljenje - (3 sudija V ref.) - prosjek 139,6 pred./ref. - bilo 3.008
V
O
Ostalo*
Ukupno:
517
3.339
5
3.861
1.102
6.124
55
7.281
1.619
9.463
60
11.142
Prekršajno odjeljenje - (18 sudija) - prosjek 519,3 pred./ref.- bilo 4.000
Pr-Ips
Ukupno:
9.964
9.964
10.539
10.539
20.503
20.503
Odjeljenje registra za upis pravnih lica - (4 sudija) - prosjek 92 predmeta po referatu - bilo 562
Registracija poslovnih
subjekata
581
3.343
3.924
3.556
www.oss.ba
09
Vrste predmeta
Broj neriješenih
predmeta na
početku perioda
Broj primljenih
predmet tokom
izvještajnog
perioda
Ukupan broj svih
predmeta u radu
Broj predmeta
koji su riješeni
u izvještajnom
periodu
Broj neriješenih
predmeta
Period potreban
za eliminaciju
nerješenih
predmeta
I
II
III = I+II
IV
V = III+IV
VI = V/IV
ZK referat - (26 referenata) - prosjek 14,5 predmeta po referatu - bilo 4.200
985
ZK predmeti
25.092
26.077
25.699
378
0,01
8.566
5.165
0
0
0
13.731
126.061
7.755
280
16
0
134.112
14,72
1,50
9,77
Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (16 str.sar.) - prosjek 8.382 / ref
Mal
Mals
PL
PLP
POM
Ukupno:
120.705
8.343
280
16
0
129.344
13.922
4.577
0
0
0
18.499
134.627
12.920
280
16
0
147.843
Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (6 str. sar.) prosjek 114.078 / ref.
I
Ip
Ukupno:
Ukupno:
10
727.563
18.672
746.235
77.030
2.037
79.067
804.593
20.709
82.5302
140.622
210
140.832
663.971
20.499
684.470
4,72
97,61
4,86
958.710
170.471
1.129.181
235.060
894.121
3,80
www.oss.ba
11 mjeseci 2010. godine
OD UKUPNO 894.121 NERIJEŠENIH PREDMETA,
818.582 ILI 91,55% ČINE KOMUNALNI PREDMETI
DOK JE 75.539 ILI 8,45% STRUKTURNIH PREDMETA.
2009. godina
OD UKUPNO 958.710 NERIJEŠENIH PREDMETA,
875.579 ILI 91,33% ČINE KOMUNALNI PREDMETI
DOK JE 83.131 ILI 8,67% STRUKTURNIH PREDMETA.
75.539 Struktura
83.131 Struktura
-45.637 Izvršni - struktura
-52.411 Izvršni - struktura
-9.349 Prekršaji
-9.964 Prekršaji
-378 ZK
-985 ZK
-368 Registar
-581 Registar
-323 Iks - referat
-388 Iks - referat
19.484 2,18%
18.802 1,96%
parnica i krivica
Ostvarena norma po odjeljenjima
parnica i krivica
Norma
Parnično odjeljenje
119,31%
Porodično odjeljenje
113,65%
Privredno odjeljenje
141,58%
Krivično odjeljenje
206,75%
Izvršno odjeljenje-struktura
153,94%
Vanparnično odjeljenje
147,90%
Prekršajno odjeljenje
133,82%
Odjeljenje registra za poslovne subjekte
172,80%
Odjeljenje za rješavanje sporova male vrijednosti
214,84%
Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama
989,69%
ZK odjeljenje
111,76%
OSTVARENI PROSJEK GODIŠNJE NORME SUDA:
227,82%
IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE
Vrsta zahtjeva
Broj neriješenih
predmeta na
početku perioda
Broj primljenih
predmeta tokom
izvještajnog
perioda
Ukupan broj svih
predmeta u radu
Broj predmeta
koji su riješeni
u izvještajnom
periodu
Broj neriješenih
predmeta
Su
Su-M
Registar privrednih
društava - RF
299
5.734
6.033
5.875
158
Prekršajno odjeljenje (uvjerenja)
0
14.133
14.133
14.133
0
Krivično odjeljenje
0
2.761
2.761
2.761
0
Stečaj likvidacija
0
2.782
2.782
2.782
0
ZK - izvodci
0
62.696
62.696
62.696
0
ZK - RZ
0
11.887
11.887
11.887
0
Apostile
0
8.201
8.201
8.201
0
Ostalo (“P”, rod. i
posl. sposob)
0
349
349
339
10
299
108.543
108.842
108.674
168
Ukupno:
www.oss.ba
11
Delegacija Kraljevine Norveške posjetila
Općinski sud u Sarajevu
G
oran
Salihović,
predsjednik
Općinskog suda u Sarajevu i
Begzada
Gavrankapetanović
Salihagić, predsjednica Kantonalnog
suda u Sarajevu, sastali su se 23.09.2010.
godine sa delegacijom Kraljevine
Norveške u sastavu Karl Utgart Arne,
predsjednik Sudske administracije
Norveške i sudija Vrhovnog suda
Norveške, Bain Jannicke, predstavnica
Ministarstva vanjskih poslova Norveške
te Anne Vinje, sutkinja suda u Oslu.
U svom uvodnom obraćanju prisutnima
predsjednik Salihović je izrazio veliku
zahvalnost Kraljevini Norveške na
pruženoj pomoći i podršci sarajevskom
Općinskom i Kantonalnom sudu, ali i
pravosuđu u cjelini. Vlada Kraljevine
Norveške je aktivno učestvovala u
rekonstrukciji ova dva suda čime su
stvoreni dobri uslovi za rad.
Salihović je istakao da je Općinski sud
u Sarajevu od najgoreg u regiji postao
jedan od najboljih. Situacija u ovom
sudu je prije nekoliko godina bila
katastrofalna s obzirom na loše uslove
i slabu organizaciju rada te veliki broj
neriješenih predmeta.
Sada su sudska odjeljenja ažurna,
rekonstrukcijom Palate pravde znatno
su poboljšani uslovi rada, a ono što
Detalji sa sastanka
i dalje koči napredak ovog suda
su komunalni predmeti. Veliki broj
neriješenih komunalnih predmeta je
male vrijednosti, ispod 10 KM, dok
rješavanje jednog takvog predmeta
državu košta čak 75 KM. Predsjednik
je u tm pogledu zatražio pomoć od
Vlade Kraljevine Norveške kako bi se
riješio problem nagomilavanja velikog
broja komunalnih predmeta. Od
ukupnog broja neriješenih predmeta
samo 2% su strukturni dok je 98%
komunalnih predmeta. Rukovodstvo
suda je u vezi sa ovim problemom već
poduzelo određene aktivnosti te je
Održan sastanak sa holandskim
ambasadorom u BiH
Po završetku sastanka delegacija je
imala priliku obići i zgradu suda te
vidjeti renovirane prostorije i savremeno
opremljene sudnice.
G
oran
Salihović,
predsjednik
Općinskog suda u Sarajevu,
primio je u posjetu 08.09.2010.
god.nj.e. Sweder Ernest Joan Marie
baron van Voorst tot Voorsta,
ambasadora Kraljevine Holandije u
BiH. Cilj ove posjete bio je uspostava
saradnje između ovog suda i holandske
ambasade.
Predsjednik Salihović je predstavio
ambasadoru rad sarajevskog Općinskog
suda, njegove nadležnosti te realizovane
projekte. Predstavljen je i rad sudskih
odjeljenja koja su donedavno bila
pretrpana neriješenim predmetima
dok su sad ta ista odjeljenja ažurna.
Govoreći o sudskim odjeljenjima,
Salihović je istakao problem u Izvršnom
odjeljenju kojem je potrebna pomoć
zbog enormnog broja neriješenih
komunalnih predmeta. Iako su u ovom
Sudu poduzete određene aktivnosti
kako bi se ovaj problem riješio, broj
Detalji sa sastanka
12
do sada većina komunalnih predmeta
skenirana i prebačena u elektronsku
formu, napravljen je program KODIFEL
te osposobljen stručni kadar. Ono što je
potrebno jeste kompjuterska oprema i
program koji će povezati sva komunalna
preduzeća sa sudom kako bi se mogli
razmjenjivati podaci o broju podnesenih
tužbi te riješenih komunalnih predmeta.
www.oss.ba
neriješenih komunalnih predmeta se i
dalje povećava te je zatražena pomoć
od Ambasade Kraljevine Holandije kada
je ovaj problem u pitanju.
Na sastanku je bilo govora i o CMS
sistemu
automatskog
upravljanja
predmetima. Predsjednik je istakao da
su svi sudski predmeti uvedeni u CMS
sistem i da isti odlično funkcioniše već
nekoliko godina i centralizovan je za
cijelu BiH.
Ambasador je naglasio da je Ambasada
Holandije već dugo vremena aktivno
uključena u razvoj bh. pravosuđa
kroz različite programe te je čestitao
Salihoviću na dobro uspostavljenoj
saradnji sa drugim ambasadama i
sudovima zemalja u regionu.
Na sastanku je dogovoreno da će
Ambasada Holandije pokušati također
pomoći ovom sudu u uspostavljanju
saradnje i razmjeni iskustava sa
holandskim sudovima slične veličine i
nadležnosti.
Čas engleskog jezika u Razvojno-edukativnom centru Općinskog suda u Sarajevu
Počeo kurs engleskog jezika
u prostorijama Razvojnoedukativnog centra Općinskog
suda u Sarajevu
O
d septembra 2010. godine
u
prostorijama
Razvojnoedukativnog centra Općinskog
suda u Sarajevu za razvoj i edukaciju
Općinskog suda u Sarajevu otpočeo
je program učenja engleskog jezika
za sudije Općinskog suda u Sarajevu.
Učesnici kursa su podijeljeni u dvije
grupe od po 15 polaznika i to sa
početnim stepenom znanja iz engleskog
jezika. Nastava se odvija dva puta
sedmično i za sada se pokazao odličan
napredak polaznika.
U narednom periodu planirano je da
se pored postojećih grupa polaznika
organizuje još jedna grupa u zavisnosti
od broja zainteresiranih, tako da će se
nastaviti sa početnim stepenom za nove
polaznike i naprednim za one koji već
sada pohađaju časove engleskog jezika.
Organizaciju i pokretanje ovakvog vida
edukacije pokrenuo je predsjednik
Općinskog suda, gospodin Goran
Salihović, bez čijeg razumijevanja
i shvaćanja važnosti ovakve vrste
obrazovanja ne bi bilo moguće
pokrenuti ovakav program.
Ovakav vid edukacije je svakako
potreban u vrijeme globalizacije i
praćenja svjetskih trendova u oblasti
edukacije. Polaznici ovog programa,
pored usvajanja znanja iz engleskog
jezika, također koriste ovo vrijeme i za
međusobno upoznavanje i razmjenu
iskustava.
Kursevi se održavaju srijedom i petkom
nakon radnog vremena.
„Ovaj kurs predstavlja osvježenje nakon
napornog rada. Na času engleskog jezika
se odmorim, zabavim i naučim nešto
novo“ – istakla je jedna od učesnica.
www.oss.ba
13
Na Jahorini
održano
peto po redu
savjetovanje
iz oblasti
građanskog
prava
U
druženje
sudija
Republike
Srpske je u saradnji sa
Udruženjem sudija Federacije
BiH, JU Centrima za edukaciju sudija i
tužilaca u Republici Srpskoj i Federaciji
BiH, Pravosudnom komisijom Brčko
Distrikta BiH te Advokatskim komorama
Republike Srpske i Federacije BiH po peti
put organizovalo savjetovanje iz oblasti
građanskog prava na nivou Bosne i
Hercegovine. Savjetovanje je održano
u Hotelu „Bistrica“ na Jahorini od 21. do
23.10.2010. godine. Sudije Općinskog
suda u Sarajevu također su prisustvovali
ovom savjetovanju.
Članovi Organizacionog odbora su
bili Zlatko Kulenović-predsjedavajući,
članovi Mirjana Hrustić (US RS), Vildana
Helić i Tifa Potogija (US FBiH), Drago
Ševo, Slađana Marić (CEST RS), Šahbaz
Džihanović, Radoslav Marjanović (CEST
FBiH), Obodan Zobenica (PK BRČKO
DISTRIKT), Nada Mandić (AK RS), Enver
Čolaković (AK FBiH). Predavači dr. Sc
Petar Simonetti, umirovljeni redovni
profesor, Pravni fakultet Rijeka, sa
temom „Stjecanje prava vlasništva i
drugih stvarnih prava s povjerenjem u
zemljišne knjige u Republici Hrvatskoj i u
Bosni i Hercegovini“, prof. Duško Medić,
sudija Ustavnog suda Republike Srpske,
14
www.oss.ba
Sudije Općinskog suda u Sarajevu
sa temom „Reforma stvarnog prava“,
Aleksandra Martinović, sudija Ustavnog
suda Federacije BiH, sa temom „Sudovi
kao ovlašteni podnosioci zahtjeva z
aocjenu ustavnosti, Sevima Sali-Terzić,
šefica Apelacionog odjeljenja Ustavnog
suda Bosne i Hercegovine, sa temom
„Pravo na izvršenje pravosnažnih odluka
u svjetlu Evropske konvencije za zaštitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda“,
Smiljana Mrša, sudija Vrhovnog suda
Republike Srpske, sa temom „Uloga
upravnog spora u razvoju pravne države“,
Andrejka Grlić, glavni tržišni inspektor
Republike Srpske, sa temom „Metode
inkorporacije EU legislative u nacionalni
pravni sistem“, Jadranka Stanišić, sudija
Vrhovnog suda Republike Srpske, sa
temom „Vrijednost predmeta spora“, dr.
sci. Slobodan Stanišić, advokat, docent
na Fakultetu pravnih nauka Banja Luka,
sa temom „Troškovi postupka s aspekta
uspjeha stranaka u parnici“, Snježana
Romčević-Tadić, sudija Višeg privrednog
suda Banja Luka, sa temom „Tužba u
stečajnom postupku“.
Udruženje žena sudija u BiH
Predstavnice Međunadnog udruženja žena sudija i predstavnice Udruženja žena sudija u BiH u posjeti Goranu Salihoviću, predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu
Tekst pripremile:
Sudija Adisa Zahiragić i Sudija Amela Mahić
U
druženje žena sudija u Bosni i
Hercegovini (u daljem tekstu UŽS
u BiH) je registrovano 05.11.2009.
godine i ovih dana je obilježilo prvu
godišnjicu od svog osnivanja. Imajući
u vidu kratak period djelovanja, može
se reći da su se u okviru Udruženja već
provele različite aktivnosti.
Kao što je poznato UŽS u BiH je osnovano
uz podršku Međunarodnog udruženja
žena sudija (IAWJ) sa sjedištem u
Vašingtonu i predstavlja dio sistema
međunarodnog udruženja. Motiv za
osnivanje Udruženja predstavljao je
projekat holandske vlade sa kojom je
IAWJ potpisalo sporazum za finansiranje
istraživanja „Seksualna eksploatacija na
bazi iznuđivanja seksa sa pozicije moći“
i to u tri države „Bosna i Hercegovina iz
Evrope, Tanzanija iz Afrike i Filipini iz
Azije“.
Bosna i Hercegovina je dobila priliku
da učestvuje u ovom značajnom
istraživanju te je dato povjerenje UŽS
u BiH da učestvuje u ovom projektu. U
okviru projekta već su organizovana dva
značajna skupa i to okrugli sto na temu
„Ravnopravnost spolova i seksualna
eksploatacija“ u decembru 2009. godine
u sarajevskom hotel „Evropa“ gdje su
pozvani profesionalci iz ove oblasti da
pruže informacije te da se nakon toga
donesu i konkretni zaključci. Drugi skup
je bio u vidu seminara na Jahorini u martu
2010. godine gdje je bila tema „Trgovina
ljudima i seksualna eksploatacija“, a
na kojem skupu su također doneseni
konkretni zaključci. Zaključci sa ova dva
skupa su pomogli članicama našeg
Udruženja da se provede istraživanje u
različitim dijelovima BiH u cilju provjere
postojanja ovakve pojave te da li su
žrtve zaštićene u skladu sa važećim
propisima. Istraživanje su provodili
novinari, stručni saradnici i savjetnici
sa naših sudova. Ovih dana je završen
i izvještaj našeg Udruženja koji će se
dostaviti Međunarodnom udruženju, a
koji predstavlja doprinos u istraživanju
pojave seksualne eksploatacije prema
žrtvi, a sa pozicije moći. Ovaj materijal
će predstavljati značajan doprinos u
okviru naše profesionalne zajednice.
Naše članice su bile u prilici i imale
čast da u dva navrata ugoste izvršnu
direktoricu IAWJ Joan Winship sa svojim
saradnicama i to u martu i u septembru
2010. godine. Izvršna direktorica je bila
zainteresovana da u neposrednom
kontaktu sa našim članicama razmotri
na koji način se provodi istraživanje u
BiH u vezi sa navedenim projektom te
da na svaki način pruži podršku kako
kompletnom Udruženju tako i podršku
u realizaciji projekta. Posebno značajna
posjeta je bila u septembru 2010. godine
koja je trajala 23.–26.09.2010. godine
kada je izvršna direktorica Joan Vinship
došla zajedno sa svojom saradnicom
Nancy Hendry te je organizovano
više susreta kako sa predsjednicima
sudova (Sud BiH, Kantonalni sud u
Sarajevu i Općinski sud u Sarajevu) tako
i sa glavnom tužiteljicom Kantonalnog
tužilaštva Sarajevo. To znači da su se
pored susreta sa članicama organizovali
susreti i sa rukovodiocima sudova što
je za naše gošće bilo prijatno i značajno
iskustvo, a što su u svojim pismima i
istakli. To znači da je pružena podrška
osnaživanju članstva UŽS u BiH sa
jasnom porukom da se ovo osnaživanje
podrži i od strane predsjednika sudova.
Pri tome je naglašeno da se ovakvi
susreti trebaju organizovati i u svim
drugim sudovima širom BiH.
Imajući u vidu kratak period djelovanja
Udruženja, kao i činjenicu da se članstvo
zasniva na dobrovoljnosti i još uvijek
nema obaveze u plaćanju članarine
niti se radi o masovnom članstvu,
očekuje se postepena afirmacija u
svim drugim sudovima širom BiH i
postepeno osnaživanje članstva. U
tom pravcu očekujemo i značajnu
podršku Begzade Gavrankapetanović
Salihagić, predsjednice Kantonalnog
suda u Sarajevu, i Gorana Salihovića,
predsjednika Općinskog suda u
Sarajevu, koji su već do sada pokazali
svoju otvorenost i dali značajan doprinos
pojedinim aktivnostima Udruženja te
se nadamo da će predstavljati dobar
primjer i za predsjednike drugih sudova
na području cijele BiH.
Važno je naglasiti, kao što je istakla
izvršna direktorica, da je svaki početak u
radu ovakvih udruženja veoma težak
uz mnoge izazove koji prate unutrašnju
organizaciju ali je važno da su se učinili
prvi koraci te da su pojedine članice
Udruženja odgovorno i profesionalno
prihvatile ulogu rada na pomenutom
projektu. Također je važno naglasiti
da je direktorica otvoreno predočila
članicama sa kojima se susrela da
Udruženje pruža velike mogućnosti
kako na međunarodnom polju u vezi sa
prisustvom na različitim konferencijama
tako i za članice kao jedinke jer se
može ostvariti puna lična i profesionalna
afirmacija kako unutar BiH tako i u
okviru međunarodne zajednice.
www.oss.ba
15
Održan Okrugli sto na temu
„Primjena Porodičnog zakona Federacije BiH“
Učesnici Okruglog stola
U
okviru projekta „Analiza i
unapređenje propisa iz oblasti
porodično-pravnih odnosa u
BiH“ 29.10.2010. godine u Razvojnoedukativnom centru Općinskog suda u
Sarajevu održan je Okrugli sto na temu
„Primjena Porodičnog zakona Federacije
BiH“. Okruglom stolu su prisustvovali
predstavnici Kantonalnog centra za socijalni rad JU Sarajevo, advokati te sudije
Porodičnog odjeljenja Općinskog suda u
Sarajevu.
Lončarević Tucak, administrator Razvojno-edukatvnog centra, dok je moderator bila sudija Rada Bjeljac, predsjednica
Porodičnog odjeljenja Općinskog suda u
Sarajevu.
Ispred Općinskog suda u Sarajevu
prisutne su pozdravile Adela Bejtović,
savjetnik pri Kabinetu predsjednika
suda, koja se prisutnima obratila u
ime predsjednika suda, te Jasmina
Riječi je bilo i o institutu posredovanja,
a sudija Bjeljac je istakla kako je institut
posredovanja, koji je obavezan prije
podnošenja tužbe za razvod braka, dao
odlične rezultate u pogledu efikasnosti
Pozdravivši prisutne, sudija Bjeljac
ozvaničila je početak rada učesnika Okruglog stola. Teme dnevnog reda bile su
„Analiza i unapređenje propisa iz oblasti porodično-pravnih odnosa u BiH“ te
„Primjena Porodičnog zakona u FBiH“.
i ekonomičnosti ove vrste postupaka.
“Kako ga primijeniti u vanbračnim zajednicama? Institut je obavezan u slučaju da
bračni partneri imaju djecu. Zakonom
nije strikno navedeno da se ovaj institut
odnosi i na vanbračne zajednice, ali se
može zaključiti jer su bračna i vanbračna
zajednica ravnopravne”- istakla je sudija
Bjeljac.
Uvođenje
obavezne
medijacije u bračnim sporovima, problem
određivanja kontakta djece i roditelja
te privremene mjere za izdržavanje su
teme o kojima je također bilo riječi. Po
završetku Okruglog stola doneseni su i
određeni zaključci koji će naknadno biti
dodatno prošireni.
Izvještaj sa studijskog putovanja u
Kraljevinu Norvešku i Kraljevinu Švedsku
04.10. - 08.10.2010. godine
UVOD
S
tudijsko putovanje u Kraljevinu
Norvešku i Kraljevinu Švedsku
za članove Radne grupe za
unapređenje izvršnog postupka (u
nastavku RGI), kao i za druge relevantne
osobe izvršne i sudske vlasti, predviđeno
je kako Planom rada Sekretarijata
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH
16
www.oss.ba
(u nastavku VSTV BiH) kroz aktivnosti
Projekta za smanjenje zaostalih
predmeta u sudovima (u nastavku
Projekat), tako i Planom rada RGI za
period do kraja 2010. godine.
Posjećene su prostorije zgrade suda u
Oslu u kojem su smješteni Gradski sud
i sud regije Oslo, zatim Ured izvršitelja
regije Oslo, dok je u Štokholmu posjećen
Ured za izvršenje (Kronofogden). Prilikom
posjete zgradi suda u Oslu održani
su sastanci sa predstavnicima suda,
Agencije za naplatu duga kao i Agencije
za zaštitu ličnih podataka. Potrebno
je posebno istaći da je veliku pomoć u
organizaciji studijskog putovanja pružila
gđe Anne Vinje, sutkinja Okružnog suda
u Oslu, inače član Projekta.
Sastanak sa ambasadorom BiH u
Kraljevini Norveškoj
U sklopu studijske posjete u Oslu je
06.10.2010 godine održan sastanak sa
Elmom Kovačević, ambasadorkom BiH
u Norveškoj, a istom su prisustvovali
i
Goran
Salihović,
predsjednik
Općinskog suda u Sarajevu, ujedno i
potpredsjednik Udruženja sudija BiH
te sudija Anabela Bogdan-Krstović
kao član Radne grupe za unapređenje
izvršnog postupka. Ambasadorica je
informisana da je svrha ove posjete da
se Radna grupa za unapređenje izvršnog
postupka upozna sa modelom izvršnog
postupka u Kraljevini Norveškoj koji se
pokazao kao veoma efikasan u naplati
komunalnih predmeta i koji bi se lako
mogao primjeniti i u BiH. Za vrijeme
posjete ambasadi Goran Salihović, kao
potpresjednik Udruženja sudija BiH,
iskazao je interes za uspostavu saradnje sa
Udruženjem sudija Kraljevine Norveške,
a u cilju uvođenja evropskih standarda u
bh. pravosuđe. Ambasadorica Kovačević
se zahvalila na posjeti napominjući
još jednom da su vrata ambasade
Bosne i Hercegovine otvorena za sve
građane Bosne i Hercegvoine, izrazivši
zadovoljstvo ostvarenom saradnjom
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH
i Sudom grada Osla.
Predstavljanje
pravosudnog
sistemaSistem medijacije u pravnom
sistemu
Kraljevine
Norveške
prezentovan je od strane g-đe Grete
Hillestad Hoff, sutkinje Suda Grada Oslo.
Pravosudni sistem Kraljevine Norveške
organizovan je na način da se sastoji
od Vrhovnog suda, koji broji oko 17
sudija, zatim od šest Žalbenih sudova,
67 Okružnih sudova i 434 Odbora za
mirenje u građanskim predmetima.
Okružni sud u Oslu (Sud Regije Oslo) je
po kapacitetima najveći sud u Kraljevini
Norveškoj. Ovaj sud radi na 20% od
ukupnog broja krivičnih i građanskih
predmeta u Kraljevini Norveškoj.
U njemu je zaposleno 70 sudija, 30
zamjenika sudija (slično stručnim
saradnicima u našem pravnom sistemu,
ali sa mnogo većim ovlastima), te 105
administrativnih radnika. Zamjenici
sudija imaju nadležnost da postupaju u
svim vrstama predmeta izuzev krivičnih
predmeta kompleksnije pravne prirode
koje rade sudije. U 2008. godini Sud
Regije Oslo je imao u radu približno
10.000 krivičnih predmeta i 2.464
građanska predmeta, uz napomenu da u
gradu Oslu živi između 500.000 i 600.000
stanovnika. Od ukupnog broja rada na
građanskim predmetima, 1/3 je riješena
u redovnom sudskom postupku, dok
je 2/3 riješeno u postupku medijacije.
Od ukupnog broja rada na krivičnim
predmetima, veliki broj obuhvata
prekršajne predmete koji su kvalifikovani
kao krivični. Zamjenici sudija se imenuju
od strane predsjednika suda na period
od 2 godine, a od stručnih kvalifikacija
neophodna je stečena diploma na
pravnom fakultetu bez polaganja
pravosudnog ispita. Posao zamjenika
sudije se smatra izuzetno atraktivnim jer
se radi o osobama koje čine bazu iz koje
se imenuju buduće sudije. I advokati u
Kraljevini Norveškoj nemaju obavezu
polaganja pravosudnog ispita koji i ne
postoji u pravnom sistemu Kraljevine
Norveške. Kada su u pitanju sudije, iste
imenuje Kralj.
Medijacija u pravnom sistemu
Kraljevine Norveške
Sud Grada Oslo je u 2009. godini
provodio postupak medijacije u 18%
građanskih predmeta, od kojih je 70%
riješeno nagodbom, odnosno riješeno je
u samom postupku medijacije. Smatra
se da je postojanje instituta medijacije
jako dobro za građane koji između
sebe imaju određenih nesporazuma
do te mjere da iste treba rješavati pred
sudom. Postupkom medijacije štedi
se vrijeme i novac stranaka, a i sam
postupak je manje stresan od sudskog
postupka. Suština medijacije je dogovor
koji se u svakom konkretnom slučaju
prilagođava strankama. Velika korist
medijacije je i ta što štedi resurse suda,
vrijeme suda, jer veliki broj predmeta
koji se vode u postupku medijacije riješi
se u roku od 2 do 3 mjeseca, što ostavlja
dovoljno prostora i vremena sudu da
obavlja druge poslove i obaveze. U
Kraljevini Norveškoj najmanje koristi od
Anabela Bogdan Krstović, predsjednica Izvršnog odjeljenja po vjerodostojnoj ispravi Općinskog suda u Sarajevu, Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu,
Elma Kovačević, ambasadorica BiH u Norveškoj
www.oss.ba
17
postupka medijacije imaju advokati koji
manje zarađuju primjenom postupka
medijacije, ali za advokate u Kraljevini
Norveškoj to ne predstavlja poseban
problem sa finansijskog aspekta jer
su veoma dobro plaćeni u ostalim
poslovima koje obavljaju.
Proces medijacije u Kraljevini Norveškoj
je počeo 1993. godine inicijativom
za njeno uvođenje u pravni sistem
Kraljevine
Norveške
pokrenutom
od strane univerzitetskih profesora i
studenata koji su svoj prijedlog podnijeli
Vladi Kraljevine Norveške. U to vrijeme
proces medijacije je provođen kao
pilot projekat u određenim odabranim
sudovima. Od 01.01.1997. godine
postupak medijacije provodi 5 Okružnih
(regionalnih) i jedan Žalbeni sud u
Kraljevini Norveškoj. Pilot projekat
postupka medijacije imao je veliki uspjeh
što je imalo za posljedicu povećanje
broja sudova u Kraljevini Norveškoj pred
kojima se provodio postupak medijacije.
Od 1999. godine Sud Regije Oslo počinje
sa provođenjem postupka medijacije.
Od 01.01.2006. godine svi sudovi u
Kraljevini Norveškoj provode postupak
medijacije kao način alternativnog
rješavanja sporova između stranaka.
Potrebno je reći da je primjena postupka
medijacije u Kraljevini Norveškoj imala
veliku podršku od strane Harvard Law
School iz Sjedinjenih američkih država,
koji je imao veliki utjecaj pri uvođenju
postupka medijacije u pravni sistem
Kraljevine Norveške.
Postupak medijacije je regulisan
Zakonom o parničnom postupku
Kraljevine Norveške koji je stupio na
snagu 01.01.2008. godine, od kada
provođenje postupka medijacije postaje
zakonska kategorija i prestaje da ima
obilježja pilot projekta. Teoretski svaki
sudija u Kraljevini Norveškoj obavezan
je provoditi postupak medijacije kada
dođe u situaciju da je isti neophodno
provesti, ali se ostavlja mogućnost
sudiji da odluči i drugačije i ne prihvati
rad u postupku medijacije. Postupak
medijacije je dobrovoljan, a sud uvijek
prije pokretanja sudskog postupka
nudi rješavanje spora na ovakav način.
Medijatori u Kraljevini Norveškoj su
u pravilu sudije, ali se kao medijatori
mogu angažovati i druge osobe, na
trošak stranaka. U većini slučajeva
stranke izražavaju želju da sudije budu
medijatori. U slučaju da se spor ne riješi u
postupku medijacije, sudija koji je vodio
postupak medijacije se izuzima od rada
predmeta tih stranaka koji ide u redovnu
18
www.oss.ba
sudsku proceduru, uz poštivanje načela
povjerljivosti i nepristrasnosti strankama
u postupku.
U pogledu rješavanja sporova malih i
nespornih potraživanja (tzv. „komunalni”
predmeti) rečeno je da komunalna
preduzeća u Kraljevini Norveškoj imaju
konstituisan poseban Odbor koji se
bavi rješavanjem ove vrste predmeta.
U okviru rada Odbora stranke mogu da
sklope određeni sporazum koji nije u
okviru medijacije. Stranke u Kraljevini
Norveškoj su veoma zadovoljne
primjenom postupka medijacije jer se u
većini slučajeva nađe određeno rješenja.
URED ZA IZVRŠENJE U OSLU
(Enforcement Office in
Oslo-Namsfogden)
Uvod
Ured izvršitelja se bavi provođenjem
izvršnog postupka u toku kojeg su
ovlašteni da poduzimaju mnoge
izvršne radnje poput prinudne prodaje
automobila, dionica kao i postizanje
nagodbi o dugovima. Izvršitelji Ureda
učestvuju i u radu Odbora za mirenje
gdje je Ured po osnovi nadležnosti
Odbora za mirenje u 2009. godini
zaprimio 62.7500 predmeta, a završio
66.800 predmeta (dakle više je riješeno
od priliva), dok podaci za 2010. godinu
do mjeseca oktobra ukazuju na rast
priliva predmeta (između 74.000-75.000
predmeta), a očekuje se da će se taj
broj predmeta i završiti. Ured izvršitelja
u Oslu ima 110 zaposlenika od kojih
50 sa visokom stručnom spremom
(pravni fakultet), te Uredu pomaže i
12 sudija porotnika koji učestvuju u
radu u Odborima za mirenje. Osoblje
Ureda raspolaže automobilima i često
učestvuju u obukama novopristiglih
zaposlenika u raznim dijelovima Osla
i šire iz razloga što je osoblje veoma
dobro obučeno za svoj rad. Kada se
govori o sudijama porotnicima koji
učestvuju u radu Odbora za mirenje,
onda se najčešće radi o bivšim uticajnim
političarima.
Jedna od specifičnosti sistema Kraljevine
Norveške jeste i postojanje Agencije za
naplatu duga čiji rad je u određenim
elementima povezan sa radom Ureda
za izvršenje. U 2009. godini Agencija za
naplatu duga je imala u radu 5.200.000
predmeta ukupne vrijednosti od 65
milijardi NOK. Istaknuto je da Agencija
za naplatu duga radi izuzetno efikasno
tako da se u prosjeku od ukupnog
broja predmeta koji se nalaze u radu
Agencije za naplatu duga svega 6-8% tih
predmeta dođe u rad Uredu za izvršenje.
U Kraljevini Norveškoj postoje precizne
zakonske odredbe koje stimulišu naplatu
dugova, situacije kada se radi o istom
povjeriocu i dužniku u više predmeta i
sl. Pravilo postupka naplate duga jeste
da dužnik plaća sve troškove postupka.
Objedinjavanjem kompletnog duga
(jednog dužnika) ne plaćaju se troškovi
za svaki predmet pojedinačno nego se
troškovi objedinjuju. Većina pravnog
odnosa između povjerioca i dužnika
nastaje sklapanjem ugovora između
istih. Svi prigovori na predmete za
naplatu dugova šalju se Uredu za
izvršenje. Dakle, Ured sudskih izvršitelja
radi na predmetima čiji je osnov pravnog
odnosa stranaka ugovor, a od nedavno
Ured radi i na predmetima izvršenja na
osnovu računa za pružene komunalne
usluge (vjerodostojna isprava). Izvršitelj
je taj koji donosi sve odluke u postupku
izvršenje i iz tog razloga izvršitelj treba
da bude kvalifikovana i sposobna
osoba. U suštini, radi se o nespornim
predmetima u kojima je dužnik svjestan
postojanja svog duga. Ovakav sistem
rada i prijenos nadležnosti na Ured za
izvršenje u velikoj mjeri je smanjio broj
nepotrebnih sudskih predmeta.
Izvršni postupak u Kraljevini Norveškoj
se sastoji od dva osnovna elementa
koja učestvuju u provođenju istog i to
rada i nadležnosti Okružnih sudova
(Sudovi Regije) i Ureda izvršitelja.
Uredi za izvršenje su organizaciono i
po nadležnosti u sastavu Ministarstva
unutrašnjih
poslova
Kraljevine
Norveške. Manji Uredi su locirani u
sklopu policijskih uprava u određenim
područjima i regijama Kraljevine
Norveške, dok su u većim gradovima,
poput Osla, Uredi potpuno fizički i
infrastrukturalno nezavisni od policijskih
uprava (ukupno postoji 9 takvih ureda).
Ured za izvršenje predstavlja državni
organ, odnosno instituciju.
U pogledu zakonske regulative koja
reguliše rad i nadležnost Ureda za
izvršenje u Kraljevini Norveškoj,
potrebno je istaći Zakon o izvršnom
postupku Kraljevine Norveške od 26.
juna 1992. godine koji spada u procesni
zakon i Zakon o naplati potraživanja
Kraljevine Norveške od 08. juna 1994.
godine koji spada u red materijalnih
propisa. Kao izvor prava po kojem Ured
izvršitelja radi pojavljuje se sudska praksa
i običajno pravo (uglavnom vezano za
određena proceduralna pitanja).
Svi predmeti se šalju Agenciji za naplatu
duga koja donosi pravni osnov za
potraživanje. Izvršna isprava je osnov za
izvršenje, ali to može biti i vjerodostojna
isprava. U slučaju neplaćanja duga
dužniku se prvo šalje opomena, a ukoliko
se dug ne naplati i nakon opomene,
sačinjava se prijedlog za izvršenje nakon
čega slijedi početak izvršnog postupka.
Posljednja faza izvršnog postupka je
prijedlog za prinudnu naplatu. Postoji
faza prije izvršnog postupka, faza u
toku izvršnog postupka i faza nakon
završetka izvršnog postupka. Prva faza
se odnosi na postojanje duga koje se
dešava ukoliko se prekrši ugovor između
povjerioca i dužnika ili jednostavno
neplaćanjem duga. Nakon toga šalje se
obavijest dužniku o postojanju duga sa
datim rokom od 14 dana unutra kojeg
dužnik treba izmiriti dug. Tu obavijest
šalje povjerilac. U slučaju da se dug ne
plati, sljedeći korak je dostava predmeta
Agenciji za naplatu dugovanja koju
zakon obavezuje da dostavi novu
obavijest dužniku sa određenim rokom
plaćanja. Ono što je bitno u ovoj fazi
jeste da je za pokretanje postupka
izvršenja neophodan pravni osnov za
izvršenje (presuda, račun i si.). Posljednji
korak je, dakle, slanje obavijesti dužniku
sa rokom za plaćanje duga od 14 dana.
Ono što je karakteristično u cijelom
procesu izvršenja jeste da se dužniku
ostavljaju primjereni rokovi za plaćanje
duga, što je neophodno po važećim
zakonskim propisima u Kraljevini
Norveškoj. Obavijest dužniku se šalje
preporučeno ili putem Agencije za
naplatu duga običnom pošiljkom
putem pošte. Teret dokazivanja u
postupku izvršenja pada na dužnika. U
okviru procesa naplata duga moguće
je i otkupljivanje istog kroz primjenu
instituta faktoringa, radi se o transferu
potraživanja i ograničenju naplate duga.
U slučaju da dužnik nema imovine, u
prvoj fazi prije pokretanja izvršnog
postupka Agencija za naplatu duga
najčešće čeka određeni vremenski
period da se dužnik zaposli, a konkretan
predmet se stavlja na čekanje. Rok
zastare ove vrste potraživanja u Kraljevini
Norveškoj iznosi tri godine.
Druga faza se odnosi na sam izvršni
postupka koji je u cijelosti povjeren
izvršitelju.
Postupak
počinje
podnošenjem prijedloga za izvršenje
koji mora ispunjavati sve zakonski
propisane forme (ime i broj socijalnog
osiguranja dužnika-koje povjerilac
može dobiti iz određenih baza podataka
kojim ima slobodan pristup, zatim
informacije o potraživanju, glavnom
dugu, kamati, troškovima). Na Uredu
za izvršenje, odnosno izvršitelju, je
odluka da li se izvršni postupak može
nastaviti. U slučaju da se postupak
nastavi, prvo dužniku dostavljaju
obavještenje o izvršenju sa davanjem
određenog roka u kojem dužnik može
izmiriti dugovanje. Mjesto izvršenja je
obično u prostorijama Ureda izvršitelja.
Razlog ovome jeste što je većina
predmeta izvršenja izuzeta i nalaze se u
prostorijama Ureda za izvršenje (privatne
stvari, automobil, bitne informacije itd.).
Kao ishodi postupka moguće su sljedeće
situacije: zasnivanje hipoteke na
nepokretnostima ili na automobilima,
zapljena plate i administrativna zabrana
na platu. Najčešće sredstvo izvršenja
koju koriste izvršitelji Ureda za izvršenje
jeste zapljena plate uz obavezu
omogućavanja dužniku da se ne plijene
određena sredstva neophodna za
njegovu egzistenciju. Ukoliko se desi
da dužnik nema imovine iz koje bi se
povjerilac mogao namiriti, moguće
su sljedeće posljedice: Određuje se
novi period zastare od tri godine, u
posebnom registru će se zabilježiti
dužnikovo opterećenje i u velikoj mjeri
će mu se otežati kreditna sposobnost.
Najveće opterećenje dužnika koje se
ostvaruje neplaćanjem duga jeste
nemogućnost podizanja kredita. Ured
za izvršenje ima pristup raznim vrstama
registara o podacima dužnika tako da
ne predstavlja problem predlaganja,
tj, odabira najefikasnijeg sredstva
izvršenja. Veoma rijetko izvršitelji odlaze
na teren upravo iz razloga dostupnosti
informacijama o dužniku putem raznih
registara. Zakonsko određenje je da
ukoliko nema stvari koje bi se mogle
zaplijeniti dužniku, u tom slučaju vrši
se zapljena kuće (zakonska hipoteka
za neplaćene komunalne usluge).
Posljednja faza izvršenja je ona koja
se dešava poslije izvršenja. U ovom
smislu potrebno je praviti razliku
između nadležnosti Ureda za izvršenja
i Okružnog suda (Suda Regije). Sudovi
su nadležni da provode izvršenje na
Učesnici studijske posjete
www.oss.ba
19
nekretninama dok je Ured za izvršenje
nadležan za izvršenje na pokretnim
stvarima, bankovnim računima dužnika
i drugim finansijskim instrumentima.
Postoji i registar zaloga na pokretnim
stvarima (najčešće se radi o vozilima).
Odbor za mirenje u
Kraljevni Norveškoj
(The Norvvegian Conciliation
Board- frliksradet)
Odbor se može smatrati kao jedna vrsta
građanskog suda, ali formalno-pravno
ne radi se o sud već je odbor bliže tijelu
u kojem se provodi postupak medijacije.
Svaki okrug u Kraljevini Norveškoj
ima konstituisan Odbor za mirenje sa
mogućnošću udruživanja više odbora u
jedan. Odbor za mirenje Grada Osla nalazi
se fizički u Uredu za izvršenje iz razloga
što u Odboru radi administrativno
osoblja Ureda za izvršenje. Odbor ima
obavezu sastajanja najmanje jednom
mjesečno. U konkretnom slučaju kada
se govori o Odboru za mirenje u gradu
Oslu, Odbor se sastaje tri puta sedmično
izuzev u mjesecu julu (kada su u toku
odmori) i za vrijeme praznika. Osnovna
suština rada Odbora jeste da ponude
stanovništvu izbor da određene sporove
riješe na brz, miran i efikasan način.
Postoji određeni proces i procedura
koja prethodi razmatranju određenih
pitanja pred Odborom. Proces je
jednostavan i započinje popunjavanjem
određenog obrasca, čije popunjavanje
nije obligatorno ali je poželjno. Sastanak
pred Odborom za mirenje se održava
u roku od 3 mjeseca od dana primitka
predmeta. Za pristup Odboru plaća se
i iznos takse u visini od 150$, dok takse
koje se plaćaju u sudskim postupcima
iznose više tako da se postojanje
Odbora pokazalo kako i jeftinijim
načinom rješavanja predmeta. Fokus u
radu Odbora je da se stranke sastanu
i nađu najbolje rješenje spora. Spor se
može riješiti sklapanjem nagodbe pred
Odborom, a u slučaju da se to ne desi,
Odbor može donijeti određenu odluku.
Rad i postojanje Odbora je u pravnom
sistemu Kraljevine Norveške ocijenjen
kao veoma korisno tijelo koje u velikoj
mjeri rasterećuje sudove. Ilustracije
radi, u 2009. godini Okružni sud u Oslu
(Sud Regije Oslo) je zaprimio oko 2.600
predmeta, dok je Odbor za mirenje u
Oslu u istom vremenskom intervalu
zaprimio preko 20.000 predmeta.
Pritisak na rad sudova u Kraljevini
Norveškoj bi sigurno bio dosta veći da
ne postoji Odbor za mirenje. Odbor za
20
www.oss.ba
mirenje se sastoji od tri člana, ali zbog
obima posla i količine predmeta u Oslu
postoje četiri Odbora za mirenje. Članovi
Odbora su najčešće ugledni političari
koji nemaju pravno obrazovanje, ali
uživaju veliki ugled u društvu. Kao što
je rečeno, veliki broj predmeta prvo
prolazi proceduru kroz rad Odbora za
mirenje prije nego dođu u rad pred
nadležnim sudom. Ovo vrijedi za sporna
potraživanja u iznosu do 120.000 NOK
(oko 15.000 € ili 30.000 KM). U ovim
slučajevima obavezno je pokušati riješiti
spor putem Odbora za mirenje. U slučaju
da se radi o predmetima čije potraživanje
prelazi pomenuti iznos, predmet se
rješava pred nadležnim sudom. Tipični
predmeti koji se rješavaju pred Odborom
za mirenje su predmeti koji se odnose
na potraživanja za neplaćene dugove
(neplaćeni računi za pružene komunalne
usluge, neplaćanje parking karte i sl.).
Povjerioce u postupku pred Odborom
za mirenje očekuju dva moguća ishoda
ili nagodbu stranaka ili odluku Odbora
koju će koristiti u procesu izvršenja, s
obzirom da je odluka Odbora izvršna
isprava. Postoji pravo žalbe na odluku
Odbora (npr. povjerilac može izjaviti
žalbu u kojoj traži sazivanje sastanka
pred Odborom), a moguće je i direktno
izvršenje odluke Odbora. Predmeti
riješeni pred Odborom u postupku
izvršenja prelaze u nadležnost Ureda za
izvršenja. U slučaju prigovora dužnika na
odluku Odbora o istom odlučuje Odbor.
U slučaju da dužnik ospori postojanje
duga pred Odborom i u slučaju da ne
plati dug, povjerilac može zahtijevati
da uz roku od dva mjeseca predmet
preuzme Ured za izvršenje. Rok za
podnošenje žalbe na odluku Odbora
prvostepenom sudu nije preciziran,
ali obično je to jedan mjesec od dana
donošenja odluke. Ukoliko obje strane
pristanu da Odbor donese odluku, to će
se i desiti, ali u slučaju da jedna strana
to ne želi, Odbor može donijeti odluku
samo u predmetima koji se odnose
na potraživanja skladno cenzusu do
120.000 NOK. U slučaju da obje strane
ne mogu postići dogovor, tada Odbor
ne može donijeti odluku. Pravno
kompleksnije predmete Odbor upućuje
u rad prvostepenom sudu.
Sistem za upravljanje predmetima
za izvršenje u kraljevini Norveškoj –
SIAN
SIAN predstavlja skraćenicu za sistem
za upravljanje predmetima za izvršitelje
u Kraljevini Norveškoj. Sistemom SIAN
upravlja državna Agencija za naplatu
potraživanja koja za svoj rad odgovara
Ministarstvu
finansija
Kraljevine
Norveške. Agencija je u 2009. godini
zaprimila 1.180.000 novih zahtjeva
za potraživanjima, većinu zahtjeva
(997.000) Agencija zaprima elektronskim
putem, dok je 200.000 zahtjeva
zaprimljeno pismenim putem i isti su
skenirani. Oko 200.000 zahtjeva Agencije
odnosi se na zapljenu na plaću dužnika,
ali i na socijalna primanja, dok oko
200.000 zahtjeva čeka svoju realizaciju
iz razloga nemogućnosti namirenja iz
imovina dužnika. U tom slučaju Agencija
ne poduzima aktivnosti u vezi naplate
dugovanja od ovakve vrste dužnika
već čeka određeni vremenski period sa
nadom da će doći do promjene statusa
dužnikove imovine. Predmeti koji su na
„čekanju” obično budu ponovo aktivirani
za period od dva do tri mjeseca. U
slučaju da je imovina dužnika takvog
obima da se naplatom dužniku ne ostavi
dovoljno sredstava za život, vrši se
zapljena na dijelu plaće pa nakon toga
ponovo predmet stavlja na „čekanje” za
period od dva do tri mjeseca, sve dok
dužnici materijalno ne budu oporavljeni.
Najviše zahtjeva po kojim radi Agencija
odnosi se na potraživanja po osnovnu
počinjenih prekršaja.
Ured za izvršenje, Štokholm
Ured za prinudno izvršenje u Švedskoj
ima lanac nadzora, a to je parlamentvlada-ministarstvo financija-Ured za
prinudno izvršenje. Oko 1965. godine u
Švedskoj je postojao 81 nezavisni ured
za izvršenje, sa potpunom slobodom
nezavisnih donošenja odluka, bazirano
na istim zakonima. Godine 1981. je broj
smanjen na 21 ured (po okruzima), a
1997. su imali 10 regionalnih ureda za
izvršenje. Tek 2006. godine uredi su
objedinjeni u jedan Ured u Švedskoj
koji je 2008. godine postao nezavisan
(sa određenom vezom sa radom i
nadležnošću Poreske uprave). Ured
je 2009. godine za realizaciju svojih
aktivnosti
potrošio
163.800.000€,
a budžet Ureda za 2010. iznosi
170.800.000€.
Osnovni ciljevi Ureda su sljedeći:
1. Održati visoke standarde u redovnom
plaćanju,
2. Suzbijati okolnosti koje dovode do
prezaduživanja i olakšati plaćanje,
3. Olakšati plaćanje dugovanja (make
easy to pay),
4. Očuvati povjerenje građana
Osnovne aktivnosti Ureda ogledaju se u
sljedećem:
1. Skraćeni postupci / platni nalog
2. Naplata
3. Oprost duga
4. Stečajni nadzor
Od ukupnog procenta svih segmenata
koji postoje u Uredu, naplata čini
80% a skraćeni postupci 10-15%.
Što se tiče strukture zaposlenih u
Uredu, broj zaposlenih se konstantno
smanjivao, ali se mijenjala i struktura
(nivo obrazovanja), tako da su kasnih
1980-ih imali oko 3.500 zaposlenih, u
2006. godine imali su 2.500 zaposlenih
a trenutno oko 2.200. U pogledu
obrazovanja, povećan je procenat
uposlenih sa VSS (od 2006. do 2010.
je procenat uposlenik se povećao od
18% do 30%). Rad je organizovan po
timovima od po 10-15 zaposlenika
različite strukture i smjera obrazovanja.
Glavna uprava daje savjet o tumačenju
određenih odredaba relevantnih zakona,
a do toga se dolazi konsultovanjem
svih dijelova Ureda kako bi se dobilo
najbolje rješenje. Za novouposlene
Ured ima vlastiti trening i edukaciju u
trajanje od šest mjeseci, obzirom da ne
postoji škola za izvršitelje. Postoje viši
izvršitelji i izvršitelji. Viši izvršitelji imaju
VSS, a izvršitelji SSS. Ukupno ima sada 37
terenskih ureda (bilo ih je 80).
skraćenog
postupka,
Pregled
općih statističkih podataka o broju
predmeta i njihovom vremenskom
rješavanju
Skraćeni
postupak
omogućava
izdavanje platnog naloga ili otkaznog
naloga za izvršavanje zahtjeva za
deložaciju. Tražilac izvršenja mogu biti i
fizička i pravna lica, tačnije, ovo je jedina
institucija koja se bavi izvršenjem tako
da svi koji traže izvršenje se moraju
obratiti Uredu. Postupak započinje
prijedlogom tražioca izvršenja, a na
osnovu prijedloga se izdaje nalog
dužniku za plaćanje, te sprovodi naplata,
ukoliko dužnik nije podnio prigovor.
Posljednjih godina primili su oko
1.200.000 predmeta godišnje od kojih
je oko 60% njih je završeno rješenjima,
a preostali broj predmeta je završen
povlačenjem prijedloga jer je dug bio
izmiren. Ukupan broj prigovora je oko
7%, i u tom slučaju predmet se šalje na
sud. Postoji oko 170 službenika koji rade
na predmetima i 10 dostavljača (rade
na dostavljanju ukoliko pošta ne uspije)
te 15 pravnih savjetnika. Rješavanje
predmeta traje 60-90 dana. Postoji pravo
žalbe u roku od 30 dana, ali žalba se
podnosi veoma rijetko. U slučaju žalbe,
predmet se upućuje prvostepenom
sudu.
Pregled
provođenja
procesa
izvršenja, opći statistički podaci o
broju dužnika, zapljenama, vremenu
trajanja postupka, timovima za
izvršenje
Postoji nekoliko koraka u procesu
izvršenja:
Izvršni postupak se pokreće zahtjevom
za izvršenje. Ukoliko se radi o javnim
potraživanjima zahtjev se podnosi
elektronskim putem i nije potrebno
priložiti nikakvu odluku. Ovo izvršenje
je obavezno i ne postoji mogućnost
odlaganja (radi se o npr. RTV taksama,
porezima, novčanim kaznama). Agencije
za naplatu dugova isto podnesu
predmete elektronskim putem. Ukoliko
se radi o fizičkim licima, zahtjev se
podnosi
pismeno,
ispunjavanjem
obrazaca u papirnoj formi. U Švedskoj
postoji registar dužnika u koji se unose
svi oni protiv kojih je pokrenut postupak
izvršenja. U tom slučaju, dužnik nije
kreditno sposoban (npr. postoji rizik da
ne može iznajmiti stan, dobiti telefon itd.).
Fizička lica u registru ostaju tri godine, a
pravna pet godina. Lica se upisuju čim
postupak prinudnog izvršenja započne,
a rok se računa od dana izmirivanje duga,
odnosno završetka postupka kada nije
moguće naplatiti. Cijena za pokretanje
izvršnog postupka je 60 €, isti državna
tijela plaćaju jednom, a ostali ovaj iznos
plaćaju godišnje onoliko dugo koliko
traje postupak. Žalba u postupku ne
odlaže izvršenje ali odlaže namirenje
tražioca izvršenja.
Podjela osoblja se odnosi na više
izvršitelje i izvršitelje. U najvećem broju
slučajeva izvršitelji vode postupak
izvršenja dok stariji izvršitelji imaju
više funkciju savjetodavnog organa,
a rade samo u nekim komplikovanim
predmetima te vrše kontrolu zakonitosti
provođenja izvršnog postupka. Viši
izvršitelj predstavlja garant da će se
izvršni postupak provesti zakonito.
O prigovorima i žalbama na odluke
izvršitelja odlučuje viši izvršitelj.
Izvršitelji imaju otprilike bruto platu
u iznosu od 2.500 € dok viši izvršitelji
imaju bruto platu između 3.500-4.000 €.
Ured zapošljava isključivo kvalifikovani
kadar te trenutno imaju oko 400
zaposlenih manje u odnosu na period
prije provođenja reforme zaposlenika
u organizacionom smislu. Viši izvršitelji
uglavnom osobe starije dobi (između
60 i 65 godina starosti). Svi izvršitelji su
organizovani u timove.
Pri Uredu postoji pozivni centar
(Call center) u kojem se mogu dobiti
informacije o dužniku. Centar godišnje
zaprimi oko 950.000 poziva od kojih se
polovina odnosi na upite o postupku
izvršenja. Centar godišnje odgovori
na oko 55.000 pisama i 75.000 emailova. Postojanje pozivnog centra je
rad Ureda učinio još efikasnijim. Svi
pokrenuti postupci prolaze kroz CALL
CENTAR, izvršenici se obavještavaju i
pozivaju da izmire potraživanje. Ovaj
vid komunikacije sa izvršenicima dao
je izvanredne rezultate i u velikoj mjeri
skratio izvršni postupak.
U zahtjevu se mora navesti pravni
osnov. Ured šalje obavijest dužniku
o pokrenutom postupku sa rokom
za plaćanje - za privatna potraživanja
tri sedmice, za javna dvije sedmice.
U ovom periodu se ne preduzimaju
nikakve radnje. U ovom roku dužnik ima
mogućnost ili da plati dug ili da uloži
prigovor. Istražuju se računi-imovina
dužnika, te se šalju upiti o imovini (o
bankovnim računima, plaći...). Nakon
što se prikupe podaci, prioritetno se
vrši zapljena na plaći ili na računima,
a ukoliko ovakvo izvršenje ne uspije,
donosi se odluka da li će se ići kući
dužnika radi provjere koju imovinu ima.
Dužnik je upoznat sa svim koracima
koje preduzima Ured i uvijek ih može
kontaktirati, odnosno uložiti prigovor na
njihove radnje.
www.oss.ba
21
Zamjena
kazne zatvora
novčanom
kaznom
I
zmjene Krivičnog zakona Federacije
BiH koje su stupile na snagu u julu 2010.
godine su članom 43a omogućile
licima pravomoćno osuđenim na kaznu
zatvora u trajanju do jedne godine da im
se izrečena kazna zamijeni novčanom
kaznom i to na način da se se svaki
dan izrečene kazne zatvora izjednači
sa jednim dnevnim iznosom novčane
kazne ili sa 100 KM ako se novčana kazna
utvrđuje u određenom iznosu.
Zamjena kazne se vrši na zahtjev
osuđenika. Kaznu je potrebno platiti u
jednokratnom iznosu i to u roku od 30
dana, u protivnom sud izvršava izrečenu
kaznu zatvora.
Obzirom na nedostatak smještajnih
kapaciteta u zatvorima u Federaciji BiH, a
kada za to postoje zakonom predviđeni
uslovi, ovaj sud već prilikom prvog
pozivanja na izvršenje kazne zatvora
obavještava osuđenog o mogućnosti
zamjene koju propisuje član 43a KZ
FBiH. Tako je u Općinskom sudu u
Sarajevu već nekoliko lica iskoristilo
ovu pogodnost te je u toku septembra
i oktobra 2010. godine 11 pravomoćno
izrečenih kazni zatvora u trajanju do
jedne godine zamijenjeno novčanom
kaznom pa je u tu svrhu u budžet
Federacije BiH uplaćeno 145.300,00 KM.
Trenutno referat Izvršenja krivičnih
sankcija Općinskog suda u Srajevu broji
333 neriješena predmeta.
azna zatvora do jedne godine
moći će se na zahtjev osuđenika
zamijeniti novčanom • Trenutno
imamo 378 osoba koje čekaju upućivanje
u zatvor, kaže Salihović.
K
Izmjene KZ FBiH: U zatvor ne
mora ko ima dovoljno para
Najnovije izmjene Krivičnog zakona
Federacije BiH omogućit će kriminalcima
osuđenim na kaznu zatvora do jedne
godine da, umjesto ležanja iza rešetaka,
plate svaki zatvorski dan i ponovo izađu
na slobodu, saznaje “Dnevni avaz”.
Inače, ranije je dan zatvora koštao 50
KM, ali je novim zakonskim izmjenama
ta cijena udvostručena.
stupila na snagu u RS, ali se tamo može
platiti kazna maksimalno do pola godine
zatvora.
- Postoji problem prekobrojnih lica koja
čekaju izdržavanje zatvorske kazne
zbog nedovoljnih zatvorskih kapaciteta.
Trenutno tako imamo 378 osoba koje
čekaju upućivanje u zatvor. Čak 45 posto
njih ima kazne do godinu.
U pravnim krugovima mogu se čuti
komentari da se ovim zakonskim
izmjenama
ide
naruku
samo
kriminalcima koji imaju novac. Ostali
će ionako biti slobodni, jer u zatvorima
nema dovoljno prostora za njih!?
Ovime se stvara mogućnost da osuđene
osobe kaznu zatvora zamijene novcem.
Vjerujemo da bi se ovim izmjenama
čekanje osuđenika na izdržavanje
kazne u najvećoj mjeri smanjilo. Ovo
će dosta rasteretiti zatvore, a na neki
način je i humanije - kazao je za “Avaz”
predsjednik Općinskog suda Sarajevo
Goran Salihović.
Apel Salihovića:
Ozakoniti kućni pritvor
Salihović je jučer pozvao članove oba
doma Parlamenta FBiH da na svojim
narednim sjednicama usvoje izmjene
zakona koje predviđaju odsluženje
zatvorske kazne do jedne godine
u kućnom pritvoru, s elektronskim
nadzorom
osuđenika,
odnosno
narukvicom. Time bi, kako je rekao,
dodatno bili rasterećeni zatvori i ubrzan
proces provođenja pravde.
To im je omogućio član 43. izmijenjenog
Krivičnog zakona FBiH broj 42/10, koji
je na snagu stupio 21. jula ove godine.
Kazna se na zahtjev osuđene osobe
može platiti u jednakim iznosima u roku
od 30 dana.
Sto maraka dan
Svaki dan košta 100 maraka. To znači da,
naprimjer, neko ko je osuđen na godinu
zatvora za svoju slobodu treba platiti
36.000 KM u budžet FBiH. Ovaj postupak
mora se izvršiti prije donošenja rješenja
o upućivanju u zatvor. Ako se kazna ne
plati do 30 dana od pravomoćnosti, ona
se ponovo pretvara u kaznu zatvora.
Dobro za kriminalce
Ovakva izmjena zakona nedavno je
Sudski izvršioci mogu
zaplijeniti imovinu
čak i zbog duga od pet maraka
“Dnevni avaz”
Piše: Mihneta Avdić
Z
bog komunalnih, ali i drugih
dugovanja oduzimaju i prodaju
televizore, kompjutere, DVD
uređaje, nakit, umjetničke slike.
22
www.oss.ba
Nakon što je Udruženje za zaštitu
interesa potrošača KS saopćilo da
se brojni građani žale da im sudski
službenici popisuju i zapljenjuju imovinu
zbog komunalnih dugovanja, reagirali
su iz Općinskog suda u Sarajevu.
Popis robe
Oni ističu da se pljenidba stvari provodi
na osnovu Federalnog zakona o
izvršnom postupku u cijeloj Federaciji
BiH bez obzira na vrstu dugovanja.
- Sudski izvršioci vrše popis i zapljenu
robe u svim predmetima za koje je
predloženo takvo izvršenje, a ne samo
komunalnim predmetima. Dužnici
mogu izbjeći popis i zapljenu samo ako
izmire dug nakon što dobiju rješenje
o pljenidbi - ističu u sarajevskom
Općinskom sudu.
Dodaju da se pljenidba može izvršiti
na osnovu računa ili sudske presude, a
visina duga u tom slučaju nije bitna.
- Imali smo slučajeva da je pljenidba
izvršena zbog duga od pet KM. Sudski
izvršioci popisuju i zapljenjuju sve
stvari osim predmeta koji su neophodni
dužniku i njegovoj porodici za život.
A koji su to predmeti, sudski izvršioci
odlučuju na osnovu stanja koje zateknu
u domu dužnika - navode u Sudu.
To znači da zbog dugovanja izvršioci
neće zaplijeniti šporet, frižider, bojler,
dok oduzimaju televizor, kompjuter,
DVD uređaj i druge uređaje, ali i nakit,
umjetničke slike i drugo.
- Dužnici ne mogu izbjeći pljenidbu
zbog teške socijalne situacije. No,
neće biti zaplijenjena hrana i ogrjev za
tromjesečne potrebe dužnika i njegove
porodice. Isto tako, ne oduzima se ni
gotov novac ili mjesečna primanja u
iznosu koji je izuzet od izvršenja, a pod
time se misli na svotu koja se daje za
alimentaciju, izdržavanje neke osobe i
slično - objašnjavaju u Sudu.
Javna prodaja
Zaplijenjene stvari ostaju na čuvanju
kod dužnika ako onaj koji traži naplatu
dugovanja ne predloži da one budu
oduzete i smještene u prostorije koje je
sam osigurao.
- Stvari koje su popisane i zaplijenjene
dužnik mora čuvati i ne smije njima
raspolagati bez sudskog naloga. Nakon
zakonom predviđenog roka sud zakazuje
ročište o javnoj prodaji koja se vrši na
adresi dužnika, odnosno u njegovom
stanu ili kući, izuzev ako druga strana ne
predloži drugačije - kažu u Sudu.
Vjenčano prstenje i medalje ostaju
Sudski izvršioci zbog duga neće
oduzimati ni popisivati predmete kao
što su medalje, ratne spomenice i drugo
ordenje i priznanja.
Također, dužnici ne moraju strahovati da
će ostati bez vjenčanog prstenja, ličnih
pisama, rukopisa i drugih ličnih spisa.
Od pljenidbe su izuzete i porodične
fotografije, lične i porodične isprave te
porodični portreti.
Neriješeno
još 723.883
predmeta
„Dnevni avaz“
Piše: Nina Pilavdžić
Z
a šest mjeseci riješeno 90.206
sporova • Mali, ali značajan pomak
• Elektronska baza podataka
Uposlenici Općinskog suda uspjeli su
ostvariti mali, ali značajan pomak u
rješavanju nagomilanih tužbi javnih
preduzeća protiv građana za neplaćene
račune od vode, grijanja, struje, odvoza
smeća... Kako nam je rekao predsjednik
Suda Goran Salihović, na početku godine
imali su 746.235 neriješenih predmeta.
Skenirane tužbe
- Novih, već zavedenih predmeta je
67.854, što sve skupa iznosi 814.089.
Od toga, riješeno je 90.206 predmeta,
a ostalo je 723.883. Zadovoljni smo
brojem završenih presuda. Puno nam je
pomoglo to što smo dobili elektronski
program kodifel, pa imamo bazu svih
podataka. Tako smo sve tužbe skenirali
i ubacili u kompjutere. Sad pod jednim
imenom i prezimenom stoje sve tužbe,
a ne pojedinačno kao donedavno - kaže
Salihović.
Grbavica - Nove prostorije Općinskog suda u Sarajevu
Da Sud ima više uposlenika koji bi se
mogli posvetiti samo rješavanju sporova
vezanih za komunalije, ovaj posao bi
mogao ići brže, te bi preduzeća lakše
došla do svog novca.
Pet saradnika
- Tražili smo od Kantona da obezbijedi
novac da zaposlimo nekoliko stručnih
saradnika s biroa koji bi radili samo na
komunalnim predmetima. Međutim,
od te ideje još nema ništa. Za ovih
pola godine predmete je rješavalo
pet stručnih saradnika koji su ostvarili
izvanredne rezultate. Prebacili su
predloženu normu za 1.068,16 posto ističe Salihović.
“Avaz” saznaje: Nove prostorije na
Grbavici
Općinski sud konačno je uz pomoć
Vlade te preduzeća “Toplane”, ViK i “Rad”
obnovio prostorije u blizini pijace na
Grbavici. Tu će od 1. septembra sjediti
sudije koje će raditi samo na komunalnim
predmetima. Samo za “Avaz” Sud je
otvorio vrata novih prostorija.
- To su zapravo prostorije “Toplana”.
Tu će biti smješteni kompjuteri i naši
uposlenici će moći nesmetano raditi,
bez da ih guše tone papira na kojima su
ispisane tužbe. Ovo će nam omogućiti
efikasniji i brži rad - kazao je Salihović.
www.oss.ba
23
Nove prostorije Općinskog suda u Sarajevu smještene na Grbavici
Pokušaj nagodbe pa tek onda podizanje tužbe
“Dnevni avaz”
Piše: N. Pilavdžić
O
d 746.000 tužbi, koliko je bilo na
početku godine, Općinski sud u
Sarajevu je do sada uspio riješiti
njih 29.000. To su isključivo tužbe koje su
podnijela komunalna preduzeća protiv
građana zbog dugova za vodu, grijanje
odvoz smeća... U posljednjih 30 dana na
adresu Suda stiglo je 40.000 tužbi koje je
podnio “Vodovod i kanalizacija”, te isto
toliko “Rad”.
Skenirani predmeti
- Do kraja godine očekujemo još 200
do 250 hiljada tužbi. Iako sada imamo
posebne prostorije na Grbavici gdje naši
uposlenici obrađuju predmete koji su
skenirani i pohranjeni u kompjutere, mi
ovo nećemo izdržati. Vlast se hitno mora
uključiti u rješavanje ovog problema.
Jedino efikasno rješenje jeste uvođenje
medijacije ili mirovnog vijeća. To znači
da preduzeća ne bi tek tako mogla
tužiti građane. Prvo bi morali pokušati
postići dogovor kroz razgovor pred
medijatorima. Ukoliko tada ne dogovore
izmirenje dugova, onda se ide na Sud istakao je Goran Salihović, predsjednik
Općinskog suda.
I Kada Sud donese presudu u korist
preduzeća, ako građani nemaju para
da plate dugove, dolazi do zapljene
imovine.
Slaba prodaja
- Od toga nema fajde. U većini
slučajeva nemamo šta zaplijeniti, a i
što uzmemo nemamo kome prodati.
Imamo prostorije u kojima lagerujemo
televizore, frižidere, namještaj... Opet
nema nikakve koristi. Zato bi sudu
trebalo omogućiti pristup bankovnim
računima građana. Čim prime plaću na
račun, da mu skidamo dio duga - kaže
Salihović
Izlaz iz ćorsokaka
- Već pet godina ponavljam i pokušavam
ubijediti vlast da su medijacija i
dostupnost bankovnog računa jedini
izlazi iz ovog ćorsokaka. Ovakav način
naplate primjenjuju Švedska, Norveška,
Kanada... A svi oni su imali iste probleme
- poručio je Salihović
Nije nezakonito na rate bez kamata
Na naše pitanje da li je nezakonito to što
“Toplane” i “Vodovod i kanalizacija” nude
otplatu dugova na rate bez kamata,
Salihović kaže:
- Što bi bilo mimo zakona? To je volja
preduzeća. I to je bolje nego odmah
tužiti.
Saopćenje za javnost povodom podmetanja
požara u Osnovnom sudu u Banjoj Luci
(Sarajevo, 05.11.2010. god.)
- Povodom podmetanja požara
u Osnovnom sudu u Banjoj Luci
04.11.2010. god., Udruženje sudija BiH
najoštrije osuđuje ovaj „teroristički akt“
usmjeren ka rušenju sudske vlasti, kao i
svaki pritisak na pravosudne institucije
u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom
Udruženje sudija BiH daje punu podršku
Osnovnom sudu u Banjoj Luci, svim
sudijama tog suda kao i predsjedniku
24
www.oss.ba
Osnovnog suda u Banjoj Luci, Milanu
Tegeltiji.
Što se tiče pritisaka koji se kontinuirano
vrše na pravosudne institucije u BiH,
Udruženje sudija BiH ovom prilikom uz
punu podršku svim sudijama i tužiteljima
i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću
BiH šalje poruku da istraju na putu
očuvanja neovisnosti i samostalnosti
pravosuđa kao trećeg ravnopravnog
stuba bh. vlasti, a koji je ujedno i siguran
garant za pravnu državu i pravnu
sigurnost građana u BiH.
Pomenuti događaj je dokaz da treba
i dalje jačati pravosuđe i dati mu punu
podršku u njegovoj neovisnosti.
POTPREDSJEDNIK UDRUŽENJA
Goran Salihović
SAOPĆENJE ZA JAVNOST POVODOM DOGAĐAJA
U VEZI SA STEČAJNIM POSTUPKOM NAD
IMOVINOM STEČAJNOG DUŽNIKA “GRANIT
JABLANICA” DD SARAJEVO i pritiscima na
stečajnog sudiju Hakiju Zajmović
O
pćinski sud u Sarajevu je
27.01.2010.
godine
donio
rješenje kojim je otvorio
stečajni postupak nad imovinom
stečajnog dužnika “GRANIT JABLANICA”
DD SARAJEVO. Rje4šenje je postalo
pravosnažno i izvršivo.
Prema odredbi čl. 51. Zakona o stečajnom
postupku, nakon otvaranja stečajnog
postupka prava stečajnog dužnika da
upravlja i raspolaže imovinom, kao i
pravo organa, prokuriste, zastupnika i
punomoćnika stečajnog dužnika prelaze
na stečajnog upravnika.
Prema čl. 88., stav 1. Zakona o stečajnom
postupku, nakon otvaranja stečajnog
postupka stečajni upravnik dužan je ući
u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u
stečajnu masu i njome upravljati.
Stečajni sudija je naložio stečajnom
upravniku da u skladu sa navedenim
zakonskim odredbama uđe u posjed
imovine stečajnog dužnika, da izvrši
popis cjelokupne imovine i sačini
početni bilans, da istu obezbjedi
angažovanjem ovlaštene agencije za
zaštitu ljudi i imovine, da organizuje
nastavak proizvodnje itd.
Stečajni upravnik je izvijestio da mu nije
omogućeno da uđe u posjed imovine
stečajnog dužnika jer je određeni
broj radnika fizički zauzeo cjelokupnu
imovinu stečajnog dužnika i ne
dozvoljavaju mu pristup istom te da nije
u mogućnosti izvršiti poslove na koje je
obavezan po Zakonu i koje mu je naložio
stečajni sudija.
Nakon ovog izvještaja stečajni sudija
je donio rješenje kojim je naložio
stečajnom dužniku da odmah dozvoli
stečajnom upravniku ulazak u posjed
stečajnog dužnika. Nakon ovog rješenja
stečajni upravnik je izvijestio sudiju da
nije u mogućnosti ući u posjed imovine.
Obzirom da se imovina nalazi na području
Općine Jablanica, tj. na području koje je
u nadležnosti Općinskog suda u Konjicu,
Općinski sud u Sarajevu zatražio je
od Općinskog suda u Konjicu da mu
pruži pravnu pomoć i uvede stečajnog
upravnika u posjed imovine stečajnog
dužnika slobodnu od ljudi.
Stečajni upravnik je izvijestio stečajnog
sudiju da je dana 18.10.2010. godine
uveden u posjed imovine stečajnog
dužnika, da je organizovao komisije
koje vrše popis imovine, da je zaštitarska
agencija sa kojom je zaključio ugovor
nastavila
obezbjeđivati
imovinu
stečajnog dužnika.
Stečajni upravnik je izvijestio da vrši
sve pripreme kako bi se u najkraćem
mogućem roku organizovao početak
rada privrednog društva „Granit
Jablanica“
d.d. Sarajevo, koje već
duže od deset mjeseci ne radi i koje
svakodnevno trpi ogromne štete radi
prestanka rada.
Obzirom da je stečajni postupak
otvoren i vođen u skladu sa Zakonom
o stečajnom postupku, uvođenje
stečajnog upravnika u posjed imovine
je u interesu samog stečajnog dužnika
jer će ubuduće imovinom stečajnog
dužnika upravljati i starati se o njoj
zakonom ovlaštena osoba. Nastavkom
proizvodnje izbjeći će se štete svake
vrste koje stečajni dužnik svakodnevno
trpi. Također, nastavak proizvodnje u
interesu je i radnika koji će konačno
moći nastaviti sa radom i ostvarivati
svoja prava iz radnog odnosa. Uvođenje
stečajnog upravnika u posjed imovine
stečajnog dužnika je u interesu i
povjerilaca koji su prijavili potraživanja u
ovom stečajnom postupku i koji očekuju
da se u stečajnom postupku namire,
odnosno riješe, dužničko-povjerilački
odnosi između njih i stečajnog dužnika.
postupku čiji su osnovni ciljevi
dovesti stečajnog dužnika u zakonito
poslovanje, organizovati proizvodnju
i regulisati potraživanja povjerilaca.
Posebno začuđuje da takav stav imaju
i neke institucije koje bi trebale da
pomognu organima stečajnog postupka
u ostvarivanju ovih ciljeva.
Od dana zaprimanja ovog predmeta u
ovom Sudu vrši se kontinuirano pritisak
na stečajnog sudiju Zajmović Hakiju
da donosi odluke koje nisu u skladu
sa Zakonom o stečajnom postupku.
Stečajni sudija nije podlegao takvim
pritiscima i ustrajao je u zakonitom
provođenju ovog postupka.
Lica koja neovlašteno, protupravno drže
u posjedu imovinu stečajnog dužnika
duže od 10 mjeseci i koji ne dozvoljavaju
Općinskom sudu u Sarajevu da provodi
pravosnažno i izvršivo rješenje i koji ne
dozvoljavaju organizovanje proizvodnje
zakonom ovlaštenom licu i dalje vrše
pritisak na stečajnog sudiju Zajmović
Hakiju organizovanjem javnih skupova i
kroz medije.
Općinski sud u Sarajevu poziva sve
institucije koje postrekavaju, podržavaju
i pomažu jedan broj radnika u njihovom
neovlaštenom i nezakonitom ponašanju
da to ubuduće ne čine.
Općinski sudu u Sarajevu u cijelosti
podržava zakonito postupanje u ovom
stečajnom postupku stečajnog sudije
Zajmović Hakije.
Nakon svega navedenog, ovom Sudu
je potpuno nejasno kako predstavnici
nekih institucija javno izražavaju
negativan stav prema ovom sudskom
www.oss.ba
25
26
www.oss.ba
Osnovne informacije o Općinskom sudu u Sarajevu:
Općinski sud u Sarajevu formiran je 15.12.2003. godine spajanjem sarajevskog Općinskog suda I i II te spajanjem devet općinskih
sudova za prekršaje. Najveći je sud u Bosni i Hercegovini koji ima:
- 111 sudija
- 30 stručnih saradnika
- 1 rukovodeći državni službenik - sekretar suda
- 49 državnih službenika
- 344 namještenika
- 15 pripravnika
- 50 volontera
- 17 uposlenih na ugovor o djelu
U Općinskom sudu u Sarajevu radi ukupno 617 uposlenih.
Sud čini 12 sudskih odjeljenja (Krivično, Parnično, Privredno, Registar, Vanparnično, Izvršno, Zemljišnoknjižno, dva Prekršajna
odjeljenja, Parnično odjeljenje za sporove male vrijednosti i Izvršno odjeljenje za rješavanje po vjerodostojnim ispravama. Od 1.
februara 2008. godine sa radom je počelo i Porodično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu. Od 1.11.2010. godine sa radom je
počelo i Ip odjeljenje čija je nadležnost rješavanje predmeta u kojima se kao stranke pojavljuju pravna lica.
Dugoročni ciljevi Općinskog suda:
Efikasna, efektivna dostupnost pravde. Uspjeh Općinskog suda u Sarajevu je uspjeh ukupne pravosudne i ekonomske reforme
u Bosni i Hercegovini.
Općinski sud u Sarajevu u svojoj nadležnosti ima 9 političkih i 120 katastarskih općina. Broj stanovnika u nadležnosti Općinskog
suda pokriva 13% od ukupnog broja stanovnika u BiH. Ovaj sud ostvaruje dobru saradnju sa svojim donatorima koji mu pomažu
u realizaciji mnogih projekata:
GTZ/SIDA/ADA
Zemljišna administracija
Web: www.zkk.ba
IFC
Projekat medijacije
Web: www.ifc.org/pepse
USAID JSDP
web: www.jsdp.ewmi.ba
Evropska unija
Kanada - BiH Projekat pravosudne reforme (JRP)
www.canada-bih-jrp.org
IRZ Foundation
Web: www.irz.de
Sretnu i uspješnu
2011. godinu
žele Vam uposlenici
Općinskog suda u Sarajevu
Download

Sve«ano otvoren RazvojnoǦedukativni centar Op©inskog suda u