PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA
15. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA
GRADA SPLITA
Održana 30. srpnja 2014. godine
1
S A D R Ž A J
DNEVNI RED:
1.
Vijećnička pitanja i odgovori
stranica
4
2.
Usvajanje Zapisnika sa 12. sjednice, nastavka 12. sjednice, 13. i 14. sjednice
Gradskoga vijeća Grada Splita
27
3.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o nerazvrstanim cestama
na području Grada Splita
27
4.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o uvjetima i načinu
držanja pasa i mačaka kao kućnih ljubimaca te načinu postupanja
sa napuštenim i izgubljenim životinjama
28
5.
Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Splita
32
6.
Prijedlog odluke o zakupu skloništa u miru
47
7.
Prijedlog odluke o donošenu Detaljnog plana uređenja
za dio obuhvata Pojedinačnog zahvata P 26 – sjeverno do
križanja ulica Domovinskog rata i Zbora narodne garde
50
8.
Prijedlog odluke o uspostavljanju suradnje i prijateljstva
između Grada Splita iz Republike Hrvatske i Grada Hangzhoua
iz Narodne republike Kine
56
9.
Prijedlog provedbenog plana unapređenja zaštite od
požara za područje grada Splita za 2014. Godinu
59
10.
Prijedlog odluke o davanju na upravljanje i gospodarsko
korištenje poslovnih prostora u kupališnom-poslovnom
kompleksu Bačvice
63
11.
Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o
osnivanju Javne ustanove za upravljanje Park-šumom
„Marjan“ i ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima
na području Grada Splita
81
12.
Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg
izvješća o poslovanju komunalnih trgovačkih društava i
društva „Stano-uprava“ d.o.o. u 2013. godini
81
13.
Prijedlog zaključka o davanju prethodne
suglasnosti na prijedlog Statutarne odluke o izmjenama i
dopunama Statuta Javne ustanove „Športski objekti“ Split
97
14.
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti
na prijedlog Statutarne odluke o dopuni Statuta
Gradske knjižnice „Marko Marulić“ Split
97
2
15.
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti
na prijedlog Statutarne odluke o izmjenama i dopunama
Statuta Gradskog kazališta lutaka Split
99
16.
Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju
člana Zapovjedništva vatrogastva Grada Splita
99
17.
Prijedlog Zaključka o povjeravanju organizacije
postavljanja reklamnih sadržaja na stupovima javne rasvjete
100
18.
Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa
za dio čest.zgr. 1955 Z.U. 865 K.O. Split, u naravi trosoban
stan na II. katu, dvosoban stan na III. katu i dvosoban na
IV. katu zgrade u Splitu na adresi Poljana Grgura Ninskog 3
110
19.
Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za
dio čst.zgr. 2297 Z.U. 186 K.O. Split, u naravi poslovni prostor
površine 27,80m2 na I. katu zgrade u Splitu na adresi Narodni trg 13
110
20.
Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za
dio čest. zgr. 2708/1 Z.U. 9620 K.O. Split, u naravi trosoban
stan na prizemlju zgrade u Splitu na adresi Sinjska 3
110
21.
Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa
za čest.zem. 8896/3 Z.U. 2231 K.O. Split u naravi tri kuće
i dvor u Splitu na adresi Solurat 12
111
22.
Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za
čest.zgr. 21/1 i čest. zgr. 21/3 Z.U. 4135 K.O. Split,
u naravi zgrada u Splitu na adresi Poljana Tina Ujevića 7
111
23.
Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa
za dio čest.zgr. 1957 Z.U. 4914 K.O. Split, u naravi poslovna
prostorija površine 39,83 m2 u prizemlju zgrade u Splitu na
adresi Poljana Grgura Ninskog 1/A
111
24.
Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa
za dio čest.zgr. 956/1 i čest.zgr. 956/6 Z.U. 1465 K.O.
Split u naravi poslovni prostor površine 91,00 m² u prizemlju
zgrade u Splitu na adresi Ban Mladenova 4 i Varoški prilaz 2
111
3
PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA
15. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA
GRADA SPLITA
održana 30.srpnja 2014. godine
u zgradi Grada Splita
Obala kneza Branimira 17/II
Predsjedatelj: mr.sc. Boris Ćurković, dipl.iur., predsjedatelj Gradskoga vijeća
Grada Splita
Početak sjednice u 9,05 sati.
PREDSJEDATELJ
Pozdravljam predstavnike izvršne vlati na čelu sa gradonačelnikom gospodinom
Ivom Baldasarom, medije i posebno vaše gledatelje. Nadam se da će mo danas na ovu
južinu biti na visini zadatka. Složit ćete se da je danas dan za grintanje i za svađu, ali ja se
nadam da će mo biti na visini zadatka kao i uobičajeno.
Otvaram 15. sjednicu Gradskoga vijeća Grada Splita na današnji dan, u 9 sati i 7
minuta. Konstatiram da je prema prikupljenim potpisima prisutno 32 od 35 gradskih vijećnika
i vijećnica, s tim što su se dvoje opravdali – gospođa Špalj koja će doći kasnije i gospodin
Kerum koji je na poslovno odsutan, dok gospodin Ćosić neće moći danas prisustvovati zbog
određenih svojih obveza koje je ranije zakazao. U skladu sa našom uobičajenom
procedurom, dobili smo jedan materijal kojega bi trebalo uvrstiti na ovu sjednicu, ja želim
vašu privolu, radi se o jednom prvokupu. To je Prijedlog zaključka o odricanju prava
prvokupa na dvije čestice zgrade 956/1, čestice zgrade 956/6 Z.U. 1485 K.O. Split u naravni
poslovni prostor površine 91 m2 u prizemlju zgrade u Splitu na adresi Ban Mladenova 4 i
Varoški prilaz 2. Kao što sam rekao, u skladu sa našom uobičajenom praksom, ja želim da vi
to potvrdite ili da odbijete uvrštenje ovoga u dnevni red. Ovo se radi bez rasprave. Ja bi vas
molio da podizanjem ruku se suglasite ili nesuglasite sa stavljanjem ove točke dnevnog reda.
Tko je za uvrštenjem ove točke? Jednoglasno. Utvrđujem da je ova točka uvrštena kao točka
24. dnevnoga reda. Materijale ste dobili, dnevni red ste dobili i stavljam dnevni red na
glasovanje, jasno, uz mogućnost davanja vaših primjedbi ukoliko niste zadovoljni sa nekim
od aspekata, sastavljanja zapisnika i što se tiče njegovog sadržaja. Stavljam na glasovanje
prve točke današnje sjednice – dnevni red. Tko je za? Utvrđujem da je dnevni red, zapisnik
sa prethodne sjednice usvojen. A dnevni red. Skužajte, skužajte, ovdje sam malo, dakle,
dnevni red usvojen sa 31 glasom „za“. Dakle jednoglasno. Da li ima tko protiv? Nema jer je
31 bilo, jedan vijećnik je izašao. Dakle, u skladu sa opet uobičajenom praksom, nećemo
čitati dnevni red, on je tu i sad prelazimo na prvu točku dnevnoga reda, a to su vijećnička
pitanja i odgovori.
Ad 1. Vijećnička pitanja i odgovori
Izvolite. Ima li još tko da se javi? Nema, zahvaljujem. Konstatiram da je prema
priloženom popisu, se ukupno prijavilo za vijećnička pitanja 15 vijećnika i vijećnica. Dobro.
17. U redu je. Dakle, ovim redoslijedom idu vijećnička pitanja: gospodin Duje Sučić,
gospodin Jakov Prkić, gospođa Marijana Puljak, gospodin Tonči Blažević, gospodin Sičić
Marijo, gospodin Igor Boraska, gospodin Tomislav Prljević, gospodin Tomislav Gojo, 9.
gospodin Vjekoslav Ivanišević, 10. Daša Dragnić, 11. gospodin Hrvoje Marušić, 12.
Gospodin Srđan Gjurković, 13. gospođa Danira Matošić Matičević, 14. gospođa Maja
Dvornik, 15. gospodin Petar Škorić, 16. gospodin Luka Podrug i 17. gospodin Ivica Grubišić.
(dobro nije, on se javio i tako dalje). Gospodine Sučiću izvolite.
4
DUJE SUČIĆ
Poštovani kolege, dobro jutro svima, pitanje je vezano znači uz još jednu temu koja
je bila i u medijima, vezano za kandidaturu Splita za domaćinstvo Europskog prvenstva
2015. u rujnu mjesecu u Hrvatskoj. Znači vidjeli smo, odnosno prvo pitanje znači, evo pitam
gradonačelnika što je točno on, službe i Grad Split napravili i kada su to napravili, što su
poduzeli da Split bude jedan od kandidata za navedeno Europsko prvenstvo koje će se
održati u rujnu mjesecu 2015. To je pitanje. Još samo par stvari, a to je da mi već imamo
znači odluku Vlade od 23. srpnja, gdje daje suglasnost Hrvatskom košarkaškom savezu da
to budu Zadar i Zagreb, gdje daje suglasnost na 40 milijuna kuna pokrivanja tih obveza i gdje
kaže jednu rečenicu koju moram pročitati u odnosu na to – zar Split to ne zaslužuje, pa kaže
sljedeće u objašnjenju odluke Vlade. „Domaćinstvo Euro basketa 2015. pruža Republici
Hrvatskoj jedinstvenu priliku za promociju košarkaškog sporta, ali pozicioniranje Hrvatske
kao top turističke destinacije u nekim zemljama koje nisu tradicionalno turističko orijentirane
prema Republici Hrvatskoj. Također primjer iz drugih država koje su bile domaćin Euro
basketa kako organizacija ovakvog natjecanja iza sebe ostavlja pozitivan ekonomski učinak
kako na gradove domaćine, tako i na cjelokupnu državu.“ Evo, uz ovo obrazloženje i uz ovo
sve skupa, znači moje pitanje je – što smo napravili. U odluci još piše da je sutra službeni rok
za podnošenje suradnje Ministarstva, Vlade i Hrvatskog košarkaškog saveza. Pitanje – šta
smo napravili i imamo li šanse, i šta se sve to skupa dogodilo u odnosu i na izjave ako su
točne da nismo znale ništa o tome, da nas nitko nije kontaktirao, nismo imali pojma i tako?
GRADONAČELNIK
Hvala na pitanju. Pitanje je jasno. Ja ću odgovorit dio, dio će odgovoriti kolega
pročelnik. Dakle, mi zaista ništa nismo znali o tome, znali smo da to prvenstvo ide, ali kako je
… i koji je postupak za kandidaturu, niti smo znali, niti nas je Hrvatski košarkaški savez ikad
o ičemu u tom smislu obavijestio. Sve što smo saznali, nažalost, saznali smo iz medija. Tek
kad smo to vidjeli u medijima, onda smo se počeli raspitivat. Međutim, nismo dobili nikakav
odgovor od Hrvatskog košarkaškog saveza. Ja sam zvao Ministarstvo i u dogovoru sa
zamjenikom, novim zamjenikom novog ministra, koji nije isto tako da su bili previše upućeni
u to, obzirom na vrijeme, su nam odgovorili da nije kasno. Pročelnik će vam odgovoriti sad
ovu drugu proceduru. Međutim, moj odgovor je druge vrste. Prvo, ja nemam dovoljno
iskustava vezano za organiziranje velikih sportskih natjecanja i ta tvrdnja da će to donijet
benefit financijski ovakav ili onakav, po meni je potpuno neistinito. Može Vlada govorit šta
god želi, a ja vam govorim naše iskustvo ovdje iz Splita i mislim da ne treba ići dalje od toga.
A vidimo sad i u Brazil, vidimo da su financijski efekti upravo suprotni. I ako će mo mi
ponovno ić trčat za tim šta netko kaže, pa makar to bila i Vlada Republike Hrvatske, ja mislim
da smo mi dovoljno odrasli i pametni ljudi da možemo sami zbrojit dva i dva, i reć da će to
biti minus tri. A ne četri. Prema tome, ja, napravit ću sve da se kandidiramo, a da li će mo mi
potvrditi kandidaturu, po meni je to velik upitna stvar, mislim da od toga Grad Split nema
nekog velikog benefita, dapače, mislim da obzirom na situaciju sa Spaladium Arenom, koja
nije bila ni predviđena, bila je predviđena ova velika dvorana na Gripama, zato nisam baš
siguran da se trebamo previše oko toga trudit. Dalje, imamo Zadar i Zagreb koji su
kandidirani od strne HKS-a. Zadranima svaka čast, mislim da je to sport koji u Zadru broj
jedan, za nju žive, za košarku, i mi isto, ali kod nas ima cijeli niz drugih sportova, za razliku
od Zadra gdje nemamo. i ne bih htio našim dragim susjedima Zadranima, na bilo koji način
smetat, jer je to za njih bitno, a nama jedna od stvari, ako to procijenimo da nam donosi
određeni benefit, šta znači da bi se mogla odigrati jedna ključna utakmica u Splitu, onda
jesam za to, ali ako će mo dobiti jednu od sporednih utakmica, koje sigurno neće privući
velik broj gledatelja, onda da potrošimo novce sa rezultatom financijskim koji će sigurno biti
negativan, nisam za to. Ovo je u onom političkom smislu odgovor, kolega će vam reći šta
smo drugo poduzeli u pravnom smislu.
HRVOJE AKRAP, pročelnik Službe za sport i sportsku infrastrukturu
Vratit ću se malo, najprije dobro jutro svim vijećnicama i vijećnicima, najprije da se
vratim malo u povijest. Radi se o tome da je kandidatura za Europsko prvenstvo bila
5
provedena prije nekoliko godina i to je Europsko prvenstvo dobila Ukrajina. Hrvatska je imala
jednu od kandidatura. Budući se u Ukrajini događa trenutno situacija koja, FIBA je postavila
upitnost održavanja Europskog prvenstva, tako da praktički sve ostale zemlje su pozvane su
pozvane da podnesu ponovne kandidature. To je onako što znamo iz opće prakse, znači sa
recimo sa komunikacijom sa FIBO-m. međutim, bilo bi normalno da Hrvatski košarkaški
savez kao i svi ostali savezi od trenutka podnošenja kandidature pošalju isto tako i upite od
gradova mogućih organizatora. Mi nikad u nijednom trenutku ni itko od prethodnika
kandidature, ja sam pogledao gore povijest u uredu, nikad nismo dobili upit od strane
Hrvatskog košarkaškog saveza. Bilo bi normalno znači da se pošalje gradovima upit,
eventualno sa povratnom ponudom šta koji grad nudi i da se najbolja ponuda odabere i da
se ona prezentira kao ponuda Hrvatske. Razgovarali smo znači, doduše kratko, sutra imamo
ozbiljan razgovor sa Košarkaškim savezom, pa će mo vidjet detalje koji nas interesiraju,
znači da li je uopće ikad upućeno put Grada, da li i kad imaju namjeru uputit takav dopis put
Grada sa detaljima i detaljima ponude koje treba popuniti, što je to sve Split ako se želi
kandidirat treba ispunit da bi postao jedan od gradova u kojima će se odigrat Europsko
prvenstvo. Normalno da to još uvijek ne znači da će se Europsko prvenstvo odigrati u
Hrvatskoj, jer ta kandidatura tek kroz 9. i 10. mjesec treba biti prihvaćena od strane FIBE ili
ne, ali mi će mo sa svoje strane napraviti sve ono što možemo, kao što je gradonačelnik
rekao, znači dopisi su već otišli, usmeni kontakti će slijediti u četvrtak, jer su ljudi iz HKS-a
trenutno na putu na Europskom prvenstvu za juniore i sa svoje strane će mo vidjeti,
sagledati situaciju, vidjet da li je to uopće isplativo ili nije isplativo, vidjet kolika su ulaganja i
ono što Split treba napravit kao grad da bi uopće dobio tu kandidaturu i prema tome odlučiti
o procijeniti da li je to u ovom trenutku za grad,
GRADONAČELNIK
I izvijestit ovo Vijeće.
HRVOJE AKRAP, pročelnik Službe za sport i sportsku infrastrukturu
Naravno izvijestit ovo Vijeće i odlučit da li je to pametno.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Jakov Prkić izvolite. A komentar imate, skužajte gospodine
Prkić. Izvolite.
DUJE SUČIĆ
Zahvaljujem se na odgovoru. Što se tiče gradonačelnikovog odgovora vezano za
minus i plus, mislim da usporedba s Brazilom i s ostalim, ne znam jel stoji, jer imamo
infrastrukturu, imamo već određenu, tako da u tom smislu velikih infrastrukturnih ulaganja
nema, jel, ako pričamo o dvorani Gripe, osim nekakvih drugih stvari možda nešto ima, tako
da bojim se u odnosu na ovo gdje Vlada daje suglasnost na ove novce i sve skupa, ne
možemo nešto tvrdit da bi nešto bilo minus ako ne znamo nekakve parametre. A što se tiče
ovog drugog, ako je sutra 31. gdje oni podnose tu kandidaturu, onda ne znam šta imamo
vezano za ovu temu sastanak u četvrtak sa HKS-om i druga stvar je vezano za ovu – nitko
nas nije zvao, ništa nas nitko nije kontaktirao. Ja mislim da ako je Grad zainteresiran, da on
sam treba tražiti mogućnosti i vidjeti šta i kako, vidjeti koji su naši predstavnici tamo i tako
dalje, sve je to povezano i sa Košarkaškim klubom Split, koji je sada nigdje, pa vjerojatno
zato i nemamo informacija ni od HKS-a i od nikoga, tako da ovdje ima malo više tih tema i,
posebno naglasak je na taj sportski dio, jel, ako kažemo šta će nam to i tako dalje, mislim da
to nije baš tako. ako idemo u to sve skupa vezano za taj sport, onda i te kako ima smisla.
Tako da evo to je nekakav komentar.
PREDSJEDATELJ
Evo izvolite gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
6
Kolega Sučiću, ne bi o vašem mišljenju, možda moje mišljenje je vrlo, vrlo oprezno
tome treba pristupit, kao što vam je rekao i pročelnik, vidjet će mo sve parametre, procijenit
će mo, dat će mo izvještaj, ali će mo vrlo dobro računat. Infrastrukturnih ulaganja velikih
nema, ali ima cijeli niz drugih stvari koje treba prilagodit i isto ima ulaganja. Dakle, stavit će
mo na plus i minus, i odvagat će mo. A žao mi je reć, ali to nikakve veze nema sa KK
Splitom, a njihova je dužnost bila nas obavijestit kao što su izgleda obavijestili i Vladu i druga
dva grada. Nikoga drugog izvan ta dva grada nisu obavijestili. Dobro, sjest će mo i
razgovarat zbog čega je do toga došlo.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Jakov Prkić izvolite.
JAKOV PRKIĆ
Hvala. Moje pitanje se odnosi na zabranu građevinskih radova u turističkoj sezoni
obzirom na odredbe članka 251. Zakona o prostornom uređenju i gradnji koje daje ovlast
predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave a po prethodno pribavljenom mišljenju
Turističke zajednice da se može odlukom za određene vrste građevine odnosno radova
odrediti …. kalendarske godine vrijeme u kojima se ne mogu graditi građevine, odnosno
izvoditi radovi, te s obzirom na strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.
godine kao i program godine kao i Programa pripremnih i provedbenih aktivnosti za turističku
godinu kojima Ministarstvo turizma preporuča lokalnim zajednicama završetak građevinskih
radova do 1.lipnja, postavljam pitanje - zašto grad Split, obzirom na dobiveno potrebno
mišljenje Turističke zajednice i određenje grada kao turističke destinacije, nije uveo ponovnu
zabranu vanjskih građevinskih radova za vrijeme ljetne sezone privatnim investitorima na
dijelu javnih površina? I sad me zanima, znam da je za ovu sezonu gotovo, to se trebalo
donijeti odluka prošle godine - kada će se pokrenuti procedura za zabranu građevinskih
radova za sljedeću turističku sezonu? Hvala.
PREDSJEDATELJ
Izvolite. Gospodin Cokarić.
ŠPIRO COKARIĆ, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i
redarstvo
Odluka nije donesena i ne može se primjenjivat ove godine, zapravo, Zakon je
propisao da se odluka ne odnosi na godinu u kojoj se donosi. I za jednu od sjednica
jesenskih vijeća će mo pripremit prijedlog koji će se primjenjivat od iduće godine.
JAKOV PRKIĆ
Evo došao je taj trenutak …..
GRADONAČELNIK
Ja ću vam odgovoriti na drugi način, ali ovo je i onako predviđeno da ide kao
redovna točka na jednu od sljedećih sjednica kad službe to pripreme, međutim, zabrana
radova ovoga momenta, tamo negdje 10.6. nema velikih radova. Naime, nije nama to
zabrana da dogovorimo sa nekoliko velikih poduzetnika da obustave svoje radove. I ako
govorite o prijavi, oni su uredno zaustavili, dakle, na Bačvicama su uredno zaustavili radove
bez obzira šta nisu imali direktnu zabranu, ali njihova svijest i ideja je bila jasna da je to
zabranjeno. Neki radovi koji se rade u gradu, kad ćete ih radit ako ih nećete raditi ljeti. Dakle,
krov se ne može popravljati u 12.mjesec, krovišta se ne mogu popravljat. Neke zgrade su u
takvom stanju da je bilo nužno oslobodit, pustit da se radi zbog narušene estetike i
potencijalne opasnosti i tako dalje. Nisam ni ja baš oduševljen s tim radi toga što je, naravno
da je sezona, naravno da takvi radovi smetaju turističkoj sezoni, ali većina 90% tih radova se
i radi zbog turizma, a ne zbog nečega drugoga. Prema tome, kad budemo razgovarali o
tome treba biti oprezan na način na koji će se zabrana radit. Dakle, ovo je uvertira u ozbiljnu
7
točku koju će mo pripremiti, pa će mo onda raspravljat o njoj puno šire i puno duže nego
sada na vijećničko pitanje.
JAKOV PRKIĆ
Slažem se s vama, naravno da ne možemo …, pogotovo kad su hitni radovi. Dakle,
krov pušta, mora se krov sanirat. Vi ste sad spomenuli Bačvice, ne možete to rješavati sa
razgovorom sa investitorom. To smo trebali riješit prošle godine … imate ovdje blizu nas na
Soluratu se mlati po cijeli dan. A to vam je totalni centar, svi žive tamo okolo ….
GRADONAČELNIK
Raspravljat će mo, ali moje mišljenje je, situacija koja je u gradu nema nekih velikih
investicija. Situacija u kojoj svi ti radovi su direktno vezani za turizam i ova tri mjeseca
ukoliko ili četri čak ako im zabranimo, neće bit spremni za sljedeću sezonu. Moja procjena je
bila da pustimo da se to radi. Nije točno da sam sa investitorom na Bačvicama sam već
prethodno bio dogovorio da neće radit ljeti, on se odmah složio, bio je vrlo kooperativan i
čovjek zaista razumi o čemu se radi.
JAKOV PRKIĆ
Super. Dogovorite se i sa ovim na Soluratu.
GRADONAČELNIK
Nemojte se ljutit, ali ja bi vas molio da me ne prekidate, mislim, ja vas ne prekidam,
pa bi molio. Dobro, ok. Prema tome, imat će mo raspravu na Vijeću, ali ja vam sad govorim
moje mišljenje da treba vrlo oprezno pristupiti tome, neki radovi se rade isključivo ljeti, a neki
se radovi moraju pustit da bi ljudi završili to jer je to svima nama u interesu, u situaciju u kojoj
nema radova, u kojoj fali investicija.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Sad ću ja morati intervenirati. Dakle, ja bi vas molio da se držimo
Poslovnika. Pitanje-odgovor, i kratak komentar.
GRADONAČELNIK
Ovako nećemo nikad završit.
PREDSJEDATELJ
Zbog poštovanja prema drugim vijećnicima koji će također postaviti pitanje, dakle ja
ovdje inzistiram na jednoj uobičajenoj kolegijalnosti. Zahvaljujem unaprijed. Gospođa
Marijana Puljak izvolite.
MARIJANA PULJAK
Pozdrav svim kolegama. Moje pitanje odnosi se na stanje na Žnjanskom platou i
veliki broj ugostiteljskih objekata koji su dobili dozvolu za rad na Žnjanskom platou. Dakle,
molimo vas da nam dostavite potpunu dokumentaciju kojom je odobreno otvaranje brojnih
ugostiteljskih objekata na Žnjanskom platou, te vas molimo da odgovorite i na sljedeća
pitanja: dakle, temeljem kojih kriterija su izdana koncesijska odobrenja, na koji način i kada
se zadnji put provjerilo stanje na terenu tj. jesu li namjena, površina objekta i štekata te ostali
uvjeti u skladu s odobrenom koncesijom, zadovoljavaju li sve koncesije uvjete iz ugovora evo
na dan 18.8.2014., znači pozivam vas da izađete na teren i provjerite i kada ćete svu
dokumentaciju i trenutno stanje sa svim koncesijama objaviti na web stranicama grada?
Naime, ne znam kad ste zadnji put bili, na Žnjanskom platou situacija je sada takva da kad
parkirate auto, tamo želite doći na plažu, jednostavno do plaže ne možete doći od niza
ugostiteljskih objekata, morate proći jedan od kafića da bi pristupili na plažu. Znači, evo
zanima nas po kojim uvjetima su dobili ta odobrenja i trenutno stanje je li u skladu sa tim
odobrenjima? Obično znamo izdaju se odobrenja na ne znam 12 kvadrata pa oni uzmu
nekoliko, a zapravo realizacija je vjerojatno puno veća. Hvala.
8
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem vijećnici gospođi Puljak. Tko će odgovorit? Gospodin Cokarić Špiro.
Izvolite.
ŠPIRO COKARIĆ, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i
redarstvo
Imamo Vijeće koje dodjeljuje koncesije na Žnjanskom platou po zahtjevima
stranaka. Mislim da za ugostiteljstvo ima otprilike 26, u ovoj godini su dana mislim 3 nova
rješenja, ostali su svi od ranije i produžavaju im se iz godine u godinu. imaju odobrenja
određena za određena module u kojima se daju ugostiteljstvu i štekate, i utvrdili smo,
komunalno redarstvo je dolje na terenu, i utvrdili smo da već neki koriste veće površine i sad
smo, dobili su prekršajne naloge kako ide po našoj Odluci o komunalnom redu, i sad smo u
postupku rješavanja i svođenja ih ili u površine koje su dobili ili dodatno plaćanje onoga što
je …
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Cokariću. Izvolite gospođo Puljak.
MARIJANA PULJAK
Zahvaljujem na odgovoru. Drago mi je da radite kontrolu, samo htjela sam jedan
komentar ovo što je vama ukupno 26 odobrenja, imaju li nekakav plan ili se odobrava ko god
pošalje nekakav zahtjev, onda mu se odobri taj zahtjev. Ima li nekakav plan da znamo da ta
plaža na primjer može podnijeti evo maksimalno 26 objekata, dakle, ne možemo ih više, ili
znamo da ih može podnijeti ne znam 35. Znači, postoji li nekakav plan ili ko god se javi
dobije odobrenje?
ŠPIRO COKARIĆ, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i
redarstvo
Nije odobreno svima koji su tražili. Kad bi odobrili svima koji traže, onda se stvarno
ne bi moglo doći do mora, onda bi bio štekat do štekata. Procjena je Komisije da je ovih 26
koji su dodijeljeni nekakav … odnosno maksimalni broj onoga što može biti na tom prostoru.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Od sada nakon komentara više neću dozvoliti nikakva pitanja ni
odgovore. Možete jedino zatražiti pisani odgovor i to ćete i dobiti. Uostalom da upoznam ovo
Gradsko vijeće, ja sam primio neke građane koji prebivaju na Putu Orišca i već sam
pokrenuo neke postupke prema komunalnoj službi u smislu davanja adekvatnih odgovora,
izlaska na teren i tako dalje. Dakle, radi se po tom pitanju i od strane Gradskog vijeća i od
strane komunalnih službi.
GRADONAČELNIK
Mogu li ja?
PREDSJEDATELJ
Ja bi vas zamolio da ne gradonačelniče, jer bi morali onda na vama, bi morao svoj
princip rušiti. Ali u svakom slučaju mi možemo do gradonačelnika uvijek doć i interpolacijom
ili doć na sastanak i riješit neka pitanja. Gospodin Tonči Blažević izvolite.
TONČI BLAŽEVIĆ
Hvala predsjedniče. Evo vijećnici prije mene su pozdravili sve kolege, sad ja
pozdravljam sve kolegice u sali, tako da se zna. Moje pitanje se, kažu da će u petak počet
napokon ……….. kažu da će u petak počet lito, pa imam jedno ljetno pitanje, tiče se naših
dragih balotaša. Dakle, ovako – u gradu Splitu postoje mnoga igrališta za balote od kojih se
dobar dio nalazi uz stambene objekte tj. zgrade, što duži niz godina uzrokuje određene
probleme. Split je Grad, i to gusto naseljen, i nije jednostavno kada se igra odvija do dugo u
9
noć i najčešće ne prestaje prije jednog ili dva sata iza ponoći, znalo se dogoditi i cijelu noć.
Učestalo ispijanje većih količina alkohola dovodi do svađa i tuča te često pripadnici
Policijske uprave Split ureduju. Pojavile su se i građevine pa tako imamo kućice, verande,
kamine. Također je upitan način spajanja na struju i vodu. Napominjem još jednom da živimo
u Gradu koji ima svoja određena pravila tj. svoj kućni red kojeg svi mi stanovnici moramo
poštivati. Nitko nije protiv zabave no u okviru dozvoljenog. Postavlja se pitanje tko je
odgovoran da nije osiguran normalan život te noćni odmor ljudi koji žive u obližnjim
zgradama? Koliko se radnih sati izgubi zbog nespavanja? Smatram da je za dovođenje u
normalne okvire ove situacije uz policiju i građevinsku inspekciju odgovorno i komunalno
redarstvo. Molim da se isto i očituje o radnjama koje su poduzete i koje se kane poduzeti.
Uredno određujemo vremenski rad kafića i restorana pa mi nije jasno zašto se i ovaj tip
zabave (može li malo tišine tamo). Uredno određujemo vremenski rad kafića i restorana, pa
mi nije jasno zašto se ne dovede u red tamo gdje se pretjeralo Tražimo da svatko od nas
poštuje pravila življenja u Gradu te da gradska administracija ureduje u tom pravcu.
Ja bi gradonačelniče volio da konkretno odgovorite, slažem se, ne slažem se, sredit
će mo, nećemo, a nećemo pričat o tome kako je Dioklecijan isto uvijek igra na balote.
PREDSJEDATELJ
Izvolite odgovor gospodine gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
Evo gospodine Blaževiću, ja ću vam odgovorit – slažem se s vama. Mislim da je to
zaista jedna siva zona, u principu to nisu ugostiteljski objekti, ne podlažu pravilima
ugostiteljskim objektima. Podlažu jednostavnim pravilima redu i miru u prostoru i nadležno je
u tom slučaju, nadležna je policija. Ako neko prijavi buku. Ovo je isto kao da se prijavila buka
na ulici, nažalost, ovo što ste rekli šta se tiče potleušica … to je u domeni Građevinske
inspekcije, naravno i komunalnih redara, ali se slažem s vama i isto će mo dakle u rujnu kad
budemo imali raspravu o zabrani, eventualnoj zabrani i zabrani radovima u ljetnom periodu,
ja bi isto tako stavio još dodatnu točku, pod b) bi stavio dakle da Grad Split donese odluku u
smislu da se sve te, održavanje svih tih igara, regulira na način da ne može biti poslije
ponoći, da traje do 12 sati, da ne može duže trajati. To će biti moj prijedlog, već smo ga
pripremili u tom smislu, a ovo što se tiče potleušica i svih tih barakica koje se dižu oko toga,
nek Građevinska inspekcija, sve je u redu dok se nešto ne desi.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imate li komentar?
TONČI BLAŽEVIĆ
Imam, imam. Hvala na odgovoru. Ja ću još jedanput odgovorit. Nitko nije protiv
balota. Ali pravila se neka određena moraju poštivat, da se razumimo. Ako ih poštujemo mi,
mora svako. Znači do ponoć je ponoći. Eto ga.
PREDSJEDATELJ
Bez upadica. Idemo dalje. Gospodin Sičić Marijo. Izvolite.
MARIJO SIČIĆ
Zahvaljujem se na riječi. Pozdravljam sve nazočne. Ovako, približavamo se velikom
i svima nama bitnom datumu u novijoj hrvatskoj povijesti, 5.kolovoza „Dana pobjede i
domovinske zahvalnosti, te na tom pragu postavljam pitanje Gradonačelniku - Kada će Grad
Split, drugi po veličini grad u Hrvatskoj a u ovom trenutku jedan od rijetkih koji to nema,
odrediti datum Dan hrvatskih branitelja grada Splita? Zahvaljujem se i tražim pisani odgovor.
GRADONAČELNIK
Kolegi Sičiću ja ću kratko odgovoriti, ali mogu i pisano odgovorit, dakle, zamolio
sam braniteljske udruge da oni između sebe, vi između sebe, bolje i preciznije rečeno, date
10
jedan, dva ili tri datuma kao vaš prijedlog, dana koji bi trebao biti Dan splitskih hrvatskih
branitelja ili Dan splitskih ratnih brigada, ili Dan splitskih branitelja, generalno govoreći. Ne bi
htio ja, i mi ovdje prisutni ovdje da mi govorimo nešto što mislim da je zaista u domeni onih
koji su najviše zaslužni za to. Zato da oni predlože jedan, dva ili tri datuma, pa će mo mi
odabrat.
PREDSJEDATELJ
Izvolite.
MARIJO SIČIĆ
Zahvaljujem se gradonačelniku. Međutim, želim to potaknuti javno baš iz tog
razloga, dapače, slažem se s odgovorom, ali vidljivo je da postoji jedan zastoj. Činjenica, u
prvom mjesecu je već dan zahtjev za određivanje Komisije za, malo sa strane, Muzej
hrvatskih branitelja, tako i ova jedna inicijativa. S vama se slažem da bi trebala krenit od
braniteljskih udruga, te ovim putem apeliram na vas i na braniteljske udruge da se taj zastoj,
ne znam gdje je, a doznat će mo vrlo brzo, da se izbije, odnosno da procedura puno brže
krene i sve ostalo. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gradonačelnik je to primio na znanje. Gospodin Igor Boraska.
IGOR BORASKA
Moje pitanje je za gospodina gradonačelnika, vezano je za tvrtku koja je nalazi ovdje
u najbližem susjedstvu ove zgrade, dakle - naša država krenula je u drugi krug javnog
prikupljanja ponuda za jednu od najuspješnijih i najpoznatijih splitskih tvrtki to je Jadroplov
d.d. Ako do ove prodaje dođe, Grad Split, koji se ponosi svojim kulturnim, sportskim i
trenutno u manjoj mjeri gospodarskim brendovima, ostati će bez svoje najpoznatije
pomorske marke. Na 8 brodova u floti Jadroplova danas plovi 300 isključivo hrvatskih
pomoraca. Na tim istim brodovima godišnje odradi svoj pripravnički staž između 50 i 60
kadeta i vježbenika stroja, a u 67 godina postojanja ove brodarske tvrtke kroz nju je prošlo
više od 10.000 pomoraca. Ja mislim da sve ovo skupa govori o izuzetno širokom društvenom
značaju ovog splitskog brodara. Sindikat pomoraca Hrvatske upozorio je javnost kako je
prodaja Jadroplova zapravo diskontna prodaja zbog krpanja državnog proračuna i to u
najgorem mogućem trenutku, čije posljedice bi mogle biti gašenje najvećeg dijela brodarstva
u Splitu, upitna radna mjesta pomoraca i radnika u direkciji kao i nastavak obrazovanja
pomorskog kadra. Ja mislim daje zadatak ovog Gradskog vijeća kao predstavničkog tijela
građana Splita da Vladi Republike Hrvatske pomogne izbjeći još jednu privatizacijsku
sramotu po poznatom hrvatskom modelu, te da im omogući bolji uvid u posljedice prodaje
Jadroplova po ponuđenim uvjetima, a sve kako bi naša Vlada na koncu ipak donijela
ispravnu odluku. Budući da u medijima nisam mogao pročitati ništa o eventualnim
razgovorima između najviših gradskih i državnih dužnosnika o ovom problemu, moje pitanje
za gospodina gradonačelnika je - da li je ova gradska vlast pokrenula neku inicijativu prema
Vladi Republike Hrvatske, a ako već nije, ima li volje, želje i mogućnosti to napraviti prije
nego splitsko brodarstvo i pomorstvo bude vrijedno tek spomena u muzejskim prostorima?
Hvala.
PREDSJEDATELJ
Imate li odgovor gospodine gradonačelniče?
GRADONAČELNIK
Mislim da se ipak radi o domeni Vlade Republike Hrvatske i resornog Ministarstva.
Mi možemo samo monitorirat i pratit. Na tu temu sam već razgovarao sa ministrom, ali ja ću
vaše pitanje proslijedit Ministarstvu da nam da zaista konkretni odgovor na koji način se to
vidi, jer ovako napamet govorit da je to jedna od privatizacijskih pogrešaka, mislim da to nije
točno. Mislim da se apsolutno nije pristupilo na taj način, nego upravo suprotni način. Neko
11
može biti zadovoljan pri tome ili nezadovoljan, ali činjenica je da ono što ja znam je
predviđeno dvije osnovne stvari, to znači da tvrtka ostane u Splitu, i da se ime i tvrtka ne
mijenja se. Ostaje splitska tvrtka u svim kombinacijama prodaje, ne prodaje i tako dalje. A
ovaj drugi dio, mislim da je to model koji je Ministarstvo napravilo na jedan potpuno drukčiji
način nego što su napravljena ona prvobitna privatizacija o kojoj vi govorite.
PREDSJEDATELJ
Ima li potrebe za kratkim komentarom?
IGOR BORASKA
Da. Točno je to vezano za sjedište kompanije što je gradonačelnik rekao, međutim,
nakon predviđene dokapitalizacije od 130 milijona, nakon ove početne prodaje po zaista
niskoj cijeni, budući vlasnik će imat 98% vrijednosti tvrtke i moći će prebacit sjedište iz našeg
grada u neki drugi grad. A ja sam po ovim podacima, vidi se zapravo kolika je pupčana
povezanost između visokog školstva i pomorske tvrtke, jer bilo bi zaista od interesa za naš
grad da pokušamo u ovom trenutku koji je zaista i na burzama, takva je situacija da je
najgori mogući trenutak za prodaju. Također su mnogi drugi gradovi reagirali kad su njihove
neke strateške, stožerne tvrtke bile u opasnosti od Zagreba, govorim recimo o Imunološkom
zavodu Rijeka, .... Koprivnica, Podravka i tako dalje, tako da zaista mislim da grad se mora
uključiti aktivno u rješavanje ovih problema jer ovaj način iako sve na papiru izgleda tako, ne
izgleda bolje nego u onim starim privatizacijama, vrlo lako je moguće da opet dođe na ono
što je bilo prije kod ovih privatizacija u 90.-tim godinama.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje. Na redu je gospodin Tomislav Prljević. Izvolite. Kome vi
postavljate pitanje? Ja bi vas molio samo da jasno kažete kome. Gradonačelniku, jelte,
hvala.
TOMISLAV PRLJEVIĆ
Znači pitanje gradonačelniku. Možda vam je poznato da osnovnu školu Kamen i
Šine pohađaju djeca sa područja Kamena, Šina i dijelom Sirobuje, te da zbog ogromnog
broja đaka nastava se odvija u tri smjene, čak po zadnjim informacijama i satnica je
smanjena. Znači, nastavnici nisu u stanju organizirati drugačiju nastavu i razredna odjeljenja
su veća od prosjeka u odnosu na gradu. Ako uzmemo još u obzir da se ti mjesni odbori i to
područje širi urbanistički i da imamo sve veći priliv stanovništva i samim tim i djece, kroz
sljedećih par godina će mo imat i daleko još veći problem što se tiče organiziranja same
nastave i već u razgovorima s ljudima na terenu i još prije sa ravnateljem, znači, slali su
zahtjev da se krene u izgradnju tj. dogradnju škole, pa me zanima – kakva je situacija
vezano za dovršenje projektne dokumentacije, kakvi su nam rokovi vezano za to, kad se
može očekivati sama izgradnja objekta?
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. To će dati gospođa Ines Ganza.
INES MILINA GANZA, pročelnica Službe za obrazovanje i znanost
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani vijećnici, gospodine gradonačelniče,
zamjenici, Osnovna škola Kamen Šine je jedina osnovna škola u gradu Splitu koja ima
nastavni sat 40 minuta umjesto 45. Još od 2008. godine smo započeli sa izradom projektne
dokumentacije za dogradnju škole kojim bi škola sa radom u tri smjene prešla na
dvosmjenski rad, ali smo naišli na problem jedne čestice zemljišta koja se nalazi u državnom
vlasništvu. Ukoliko Grad nije vlasnik cjelovitog zemljišta ne može se ishoditi potvrda glavnog
projeketa. Međutim, zadnjih 15-etak dana Grad je obavio razgovore sa Državnim uredom za
upravljanje državnom imovinom, i priča je otišla u pozitivnom smjeru. Prikupljenu
dokumentaciju nadamo se da će nam država darovati spomenuto zemljište čime će Grad biti
12
u mogućnosti da ishodi potvrdu glavnog projekta, jer lokacijsku dozvolu već imamo i da bi
onda mogli planirati sredstva u proračunu i krenuti u dogradnju spomenute škole. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Komentar. Izvolite.
TOMISLAV PRLJEVIĆ
U biti ne bi bio komentar nego samo bi ponovio dio svog pitanja a on je vezan za
rokove. Znači, sigurno da planirate kao svaka normalna administracija, planirane rokove
izvršenja, sad, niko ne kaže, mjesec ili dva, prije ili kasnije, ali kakva su očekivanja vezano
za sve ….
INES MILINA GANZA, pročelnica Službe za obrazovanje i znanosti
Mi bi mogli najkasnije do konca ove godine riješiti pitanje vlasništva a onda će ovo
Gradsko vijeće kod usvajanja proračuna za 2015. godinu definirat kapitalne projekte koji će
se financirati iz proračuna. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Ganzi. Gospodin Tomislav Gojo.
GRADONAČELNIK
Mogu li ja samo nešto ….
PREDSJEDATELJ
Ukoliko smatrate da je opravdano, izvolite.
GRADONAČELNIK
Hvala. Zaista najbrže. Kolegi Sičiću sam dužan nešto reć, a dužan sam reć. Bilo je
dogovora, nekoliko datuma da možemo izabrat, plus, nemojte zaboravit spomenik na dnu
Vukovarske ulice. To je isto ostalo u domeni.
A kolegi Boraski samo isto tako kratko. Kolega Boraska je u principu u pravu i Grad
Split već neko vrijeme prati situaciju, nismo smatrali da je do sad bilo potrebne, ali ste u
pravu, mi smo se već uključili u pitanje Plovputa i jeste u pravu da ne možemo tek tako,
pardon, Jadroplova, ispričavam se. Dakle, u pravu ste što se tiče važnosti Jadroplova za
grad, …. Dakle, ja sam razgovarao osobno s ministrom, nastavit će mo u tom smislu i
odredili smo kolegicu koja je zadužena za to da prati.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gradonačelniku. Mislim da su ovo ipak informacije koje su za nas vrlo
značajne i za javnost. Gospodin Tomislav Gojo. Kome vi postavljate pitanje?
TOMISLAV GOJO
Za gradonačelnika. Evo gradonačelniče, izabrana je većina novih vijeća, novih
predsjednika mjesnih odbora i gradskih kotareva i mislim da je jedan od razloga loših
rezultata vaše stranke upravo niz dakle loših poteza koju su se donijeli prema ovlastima tih
jedinica lokalne samouprave. Dakle, verbalno često potičete i govorite o njihovom dakle
značaju, ali u praksi ste, Grad ih je nizom apsurdnih pravilnika zakočio u njihovom radu, a da
ne govorim o onom ključnom razlogu, dakle, smanjivanje njihovih proračuna za 1/3 odnosno
sa 5,6 na 3,9 milijuna kuna. Pa onda na terenu imate da su kotarevi manje uređeni, a rad
športskih i kulturnih udruga se polako gasi. Dakle, provodi se jedna tiha centralizacija,
preuzimaju se dakle njihove ovlasti, ja mislim da se možete sa mnom složiti, da ljudi najbolje
u kotarevima najbolje znaju koje su njihove potrebe, njihovi prioriteti. Dakle, neću dužit puno
sa pitanjem, nemamo vremena za analizu, ali dakle činjenica da pravilnici koji su doneseni
sadrže niz apsurdnih članaka koji ograničavaju ljude u njihovom volonterskom radu. Pa da
ne govorimo i o trenutnoj promjeni tajnika po gradskim kotarevima, koji već na terenu ima
13
negativne efekte. Ja mislim da su odjeci došli i do vas. I sve odluke koje se donose, donose
se bez savjetovanja sa kotarevima. Ovdje ima dosta i vijećnika koji su bili predsjednici gdje
su sve predsjednici kotareva pa dakle znaju o čemu govorim, a ti su ljudi izabrani od
građana i na neki način u cijeloj toj priči bi trebalo savjetovati. Evo ja konkretno za vas imam
dva prijedloga, odnosno dva pitanja, dakle, - da li ćete u proračunu 2015. godinu predložiti
vraćanje financijskog iznosa koji je bio u 2013. godini, i dakle drugo, ja predlažem za iduću
sjednicu kao jednu od točaka da raspravimo o ulozi koje imaju jedinice mjesne samouprave,
jer mi se čini da je nekako i sazrilo vrijeme za tu raspravu i da se donesu određeni zaključci.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Tko će odgovoriti? Izvolite.
FILIP BUTOROVIĆ, pročelnik Služe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Dobro jutro svima, gospodine predsjedniče, dame i gospodo vijećnici, pa evo prije
nekoliko konstatacija i pitanja, bilo što se tiče proračunskih sredstava, znači ona su
smanjenja linearno za 30% s obzirom na pad proračuna Grada Splita i nije bilo prostora
znači ni vremena da svaki kotar da svoje prijedloge, odnosno da sublimira koji bi iznosi
trebali bit i na koji način bit utrošeni, neki više, neki manje. Tako da linearno smanjimo za
30%. Što se tiče zaključka o trošenju i izračunu decentraliziranih tih sredstava koje pripadaju
pojedinom gradskom kotaru i mjesnom odboru. Mi smo smatrali u Gradskoj upravi da upravo
ovih 80% tih sredstava treba biti usmjereno u komunalu, a 20% sredstava u ostale da tako
kažem aktivnosti. Ali to nije ograničavajući faktor. Naime, postoji članak 6. u tom zaključku i
izgleda da predsjednici vijeća ne čitaju dovoljno taj zaključak, pa on upravo dozvoljava
ukoliko su neke druge da tako kažem prigode i aktivnosti, da se ta sredstva mogu biti
utrošena bit više od predviđenih 80%, znači, ili u komunalu ili smanjeni iznos za komunalu. I
upravo u ovih 6 mjeseci imamo prijedloga gdje su pojedini gradski kotarevi trošili više od tih
smjernica da tako kažem. To su bile smjernice, a ne čvrsto pravilo. Znači taj članak 6. to
dozvoljava.
Što se tiče premještaja da tako kažem tajnika. Tajnici su administrativni koji su
službenici Grada Splita. Oni su u nadležnosti Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i
spašavanje. I sistematizacijom njihovo radno mjesto nije precizirano u kojem gradskom
kotaru oni obnašaju svoj rad, tako da je ova Služba, odnosno ja sam smatrao da ih je
potrebno na neki način zarotirati da bi se upravo postigao pozitivan učinak i efekt u pristupu
gradskih službi prema stanovnicima kotara ili mjesnog odbora.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gradonačelnik će se pridružiti odgovoru.
GRADONAČELNIK
Ja ću se pridružit kolegi pročelniku. Dakle, veliki broj tajnika je godinama na svojim
mjestima gdje su određeni. Dakle, u Gradskoj upravi se mijenjaju uprave temeljem izbora,
mijenjaju se vijećnici temeljem izbora, mijenjaju se vijećnici temeljem izbora, mijenjaju se i
pročelnici temeljem javnog natječaja, mijenjaju se čak i neki zaposlenici. Činjenica da jeda
dobar dio tajnika je skoro pa najduže na tim radnim mjestima, i pročelnik, i ja i ostali iz
Uprave Grada smo se složili da bi trebalo izvršiti određene promjene, da vidimo šta će se
desit. Kakve će mo informacije dobiti nakon toga, kako će se reagirat na terenu, kako će ti
tajnici. Gledajte, oni su svi profesionalci, da li je on u kotaru A ili u kotaru C, ne bi trebao biti
problem. Neki od njih su se pobunili. Pitanje je zbog čega su to napravili. Pitanje zbog čega
se sad ne osjećaju ugodno kad se prebaci iz kotara A u kotar B, a nisu ih pomakli da žive
kraj kuće, pa smo ih sad pomakli. Ne radi se o tome. Mislim da je svaka promjena dobro
došla. A koji put zaista treba izvršit promjenu da bi vidili koji je efekt toga. Jedan dio ljudi se
bunio, imam pretpostavke zbog čega. Drugo, odluku o smanjenju za 30% proračuna, dakle,
decentraliziranih sredstava, da bi se ona puno prije bilo čega drugoga, prema tome, nema
nikakve veze s politikom, ima sa financijskim stanjem grada i smatrali smo da u ovakvoj
financijskoj situaciji Grad mora centralizirat svoja sredstva i to smo uspjeli. I zahvaljujući
14
tome smo sanirali financijsku situaciju u najvećoj mjeri. Ne u potpunosti, nego u najvećoj
mjeri. I sad ćemo, nastavit će mo,moj prijedlog za proračun će biti isti, očekujući da popravim
financijsko stanje. Nakon toga bi ja vrlo rado dao njima na teren malo više novca. Ali u
ovakvoj situaciji nisam sklon tome, jer mislim da upravo ovo što je rekao pročelnik ključ.
Najveći dio toga treba ići u komunalu. A mislim da mi imamo puno bolji pregled nego da ide
na teren. Sve će mo uvažit njihove razgovore, njihove prijedloge, njihove zahtjeve, pa će mo
onda mi selekcionirat.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem.
TOMISLAV GOJO
Dakle ovaj drugi dio pitanja za eventualnu točku dnevnog reda, ako se slažete s tim.
Mislim da ima dosta otvorenih pitanja. Nikako se ne mogu složiti sa vašom teorijom, dakle,
da ljudi na terenu gore stanje nego vi u Gradu. Ja ću vas sad pitat tri pitanja iz moga
gradskog kotara, i sigurno na njih nećete znat odgovor, a ja znam. Tako da vaša tvrdnja da
vi u Gradu bolje situaciju na terenu nego mi, ne može nikako stati.
GRADONAČELNIK
Oprostite, nisam rekao da ja bolje znam situaciju na terenu, premda mislim da znam
dosta dobro situaciju na terenu, ali tu ste i vi da date izvještaj. Nego sam rekao da će mo
prihvatit sve njihove prijedloge, zahtjeve, zamolbe, ali će mo mi na kraju napravit selekciju
šta smatramo da je prioritetnije.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Vidim ja da ste danas raspoloženi za razno razne dijaloge. Molim vas
svedimo se u poslovničke okvire. Gospodin Vjekoslav Ivanišević.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Pozdrav svima. moje pitanje se odnosi na Odluku o komunalnom redu za povijesnu
jezgru, a i za grad u cjelini. Naime, mnogi građani doživljavaju trgovačke lance kao
arogantne i u biti institucije koje ne poštuju ono što je temeljno načelo ugodnoga stanovanja,
dakle, ne obziru se ni na sigurnost u promet, ni na standard građana. Imam pismo
gospodina Mezukovića iz Šubićeve broj 2, gdje je bila otvorila svoju samoposlugu koja je
pomalo zabrinjavajuće. A moja osobna iskustva su da sam doživio na Narodnome trgu, na
Pjaci našoj, natjecanje kolica, i nisam gleda ko će biti prvi, nego sam gleda preneražena lica
stranaca, jer je to bila doslovno utrka iznad mogućnosti da se pravodobno zaustavi ako istrči
neko dijete ili bilo tko na njihovom putu. Isto tako, živim u Spinčićevoj, znam da se doprema
teškim vozilima, šleperima, odvija kroz čitavo jutro. Uvjeren sam da je Odluka o komunalnom
redu to determinira. Postavlja se primjedba i Gradskoj upravi, ali i MUP-u da moraju konačno
počet uredovat …..(kraj 1A kazete) ………određeni razgovori, određeni dogovori između tih
čimbenika koji su temelj naše sigurnosti. Pročitat ću još ovdje jednu rečenicu iz Šubićeve 2.
Zanima me tko je izdao dozvolu za trgovinu od 650 m2 ovdje na ovom mjestu? Moramo li mi
stanari prodavati svoje stanove radi jedne trgovine? To je onaj problem gradske jezgre i
iseljavanja. Poslovni prostori također se žale što ih se kolica parkiraju ispred ulaza, to se sve
događa tijekom dana i metar i po u podrum trgovine su pronađeni predmeti iz rimskog doba,
a sve je to zatrpano brže bolje da nitko ne zna. Trebalo bi provjeriti da li je to istina. A moje
pitanje je sljedeće - ako imamo komunalne odluke, Odluku o komunalnom redu, da li je
možemo provesti, ili je ne možemo provesti? Da li možemo utvrditi način na koji će mo moći
provesti i napokon kontinuirano ostvariti red u gradu Splitu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Tko će odgovoriti na ovo pitanje? Gospodin Cokarić izvolite.
15
ŠPIRO COKARIĆ, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i
redarstvo
Pa Odluku o komunalnom redu nastojimo u svim segmentima ispoštivat i primjenit.
Komunalni redari su svaki dan na terenu i svaki dan ureduju u prekršaju i svakom drugom
pogledu. Ima stvari na koje komunalni redari ne mogu utjecat, jer jednostavno nisu u njihovoj
domeni. Vi ste dobro spomenuli policiju, apelirali smo na njih, jer ova vozila koja ulaze do
pjace su registrirana. Komunalni redar nema ovlasti zapravo da ga zaustavi i da ga kazni. To
je u domeni policije i inzistirali smo više puta i nastavit će mo dalje inzistirati na tome da oni
pomognu u uvođenju reda.
PREDJEDATELJ
Izvolite.
GRADONAČENIK
Ja ću samo nadopunit odgovor. Pokušavamo napravit šta god možemo napravit.
Ove godine će mo staviti u proračun za 2015. godinu sredstva za formiranje prometnoga
redarstva. Elaborat imamo pripremljeno sve, fale nam samo sredstva. Ove godine ne bi radili
rebalans nego će mo ići sljedeće godine, raspisat će mo natječaj još u toku ove godine za
sljedeću godinu. prometno redarstvo bi trebalo rasčistiti ovu situaciju. Dalje, prostor koji ste
spomenuli je privatan prostor i to nažalost mi nismo dali nikakvu dozvolu. Privatni prostor.
Ljudi su napravili ugovor. Rade to što rade. Jedan drugi prostor koji isto tako se radi o
privatnom prostoru, dakle, nisu vlasništvo Grada, i Grad tu vrlo malo može utjecat, provodit
odluku o redu i miru je isto tako kako je u nadležnosti komunalnog redara, tako je u
nadležnosti policije. S druge strane imate grad koji je živo biće, koji, nešto se radi, nešto se
trguje. Teško je procijeniti tko je prešao granicu, tko nije prešao granicu. Što se tiče utrke
kolica, … kolica u centru grada, zato imam najmanje deset prijava, posebno od turističkih
vodiča koji se žale koji se žale isključivo na jednu od tih osoba. Komunalni redari su već
upozoreni. Po meni je to baš problem. I ne znam točno da li ću ga riješit, na kraju mislim da
će mo to morat riješit zajedno sa policijom. Radi se o jednom od tih vozača koji misli valjda
da je na trkalištu koji je već više puta imao bliske susrete, na sreću nije bilo sudara, bilo je
bliskih susreta. O jednoj osobi se radi. Upozoreni smo više puta od vodiča, gostiju i tako
dalje. Mislim da će mo morat na kraju to s policijom to zaustavit. Oduzet mu vozilo. To je
djelomični odgovor na ovo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem na odgovoru. Gospodin Ivanišević imate li kakav komentar?
Zahvaljujem. Gospođa Daša Dragnić.
DAŠA DRAGNIĆ
Lijep pozdrav svima. ja bi postavila pitanje gospodinu gradonačelniku vezano za
događanja oko Ultra ovog festivala, Ultra, naime sljedeće – molimo za informaciju o
ugovornim odnosima vezano za Ultra festival, dakle, koje su uloge prava i obveze Grada,
eventualno Hajduka i organizatora Ultra festivala. Odnosno, kome idu prihodu od održavanja
Festivala, i temeljem čega, odnosno od čega, kome idu prihodu. I da li je i tko obavezan
sanirati eventualno nastale štete, odnosno postoji li odgovornost ili neko osiguranje od
nastalih šteta. Pa imamo jedan primjer, prije 4 godine Grad Split je za potrebe Kupa
kontinenata potrošio 2,5 milijona kuna za 8000 m2 atletske tartan staze koja je poslije Ultra
festivala sada potpuno uništena, jel. Pa u tom smislu tko će snositi odgovornost za nastala
oštećenja, ali ne samo i tartan staze, nego i ostalog inventara tj. imovine, i hoće li obnova
staze i terena financirati obnovu Grad Split ili organizator Festivala. Hvala lijepa.
GRADONAČELNIK
Dakle, ugovor postoji između Hajduka kao korisnika, koncesionara Poljudskog
stadiona koji je u vlasništvu Grada Splita i organizatora Ultra festivala. Sve je u tom ugovoru
predviđeno. Grad nije učesnik u tom ugovoru. Također Grad nema direktni ugovor sa
16
organizatorom Festivala, nikakvi tip ugovora nema, nego ima samo suradnju koja se vodi o
tome kao i bilo koja druga manifestacija koja se slično ili drukčija koja se održava na
području grada, mi smo dužni, naša uloga je da to servisiramo, da to odobrimo korištenje
javnih gradskih površina i da sudjelujemo ili ne sudjelujemo zavisno od toga kako
procijenimo u takvim organizacijama. Dakle, "Hajduk" će definirat svoje odnose i definirano
je ugovorom sve odnose sa Ultrom. Kad kažete da je tartan uništen, tartan je već bio
uništen, on već nije bio korišten, a inače ne znam kad je zadnji put korišten, niti je
predviđeno da se koristi tartan za atletska natjecanja radi toga što su ta natjecanja atletska
ako će se održavati, održavat će se u Parku mladeži, dakle, sad je na RNK Split koji inače
predviđen i da se renovira i da se od njega napravi pravi atletski centar. Dakle, poljudski
stadion nije predviđen za to, niti je "Hajduk" zainteresiran niti Grad ima informacije za to. Sve
informacije idu preko ASKA, odnosno idu na RNK, na Park mladeži. "Hajduk" i Ultra koliko ja
znam su se već dogovorili o obeštećenju, međutim i Grad će u tome učestvovat obzirom da
to nije samo obaveza Hajduka, nego i obaveza Grada da sredi teren, travnjak, a ne, i u tom
smislu smo više puta razgovarali. Sve ostalo što je bilo je Grad dao nalog službama da
saniraju, očiste, operu i tu moram pohvaliti prvenstveno Čistoću koja je u rekordnom roku, u
24 sata, praktički su radili po noći, očistila sve smeće, i to ne jedan put, nego tri puta
praktički. Zadnji dan kad je bilo, kad su se neki od susjeda žalili zbog uništenih … i tako
dalje, Čistoća je i to u nekoliko sati sanirala, a Parkovi i nasadi su dovršili. E sad, način na
koji ste postavili pitanje djeluje kao da niste baš zadovoljni s Ultrom. Ja vam samo kažem da
300 milijuna kuna prometa koje je prošlo kroz grad Split je i te kako vrijedno svih troškova i
svih napora svih službi koje su pri tome napravile. Rezultat toga je nemjerljivi marketinški
plus za grad Split koji vidimo i po povećanju broja turista u gradu Splitu od prošle godine.
Dok svi padaju, grad Split raste i prvi je u zemlji sa čistih plus, a recimo ovako negdje
povećanje od blizu 20% u odnosu na prošlu godinu, odnosno 30 u odnosu na pretprošlu
godinu i tako dalje. Tu i Ultra učestvuje sigurno.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Izvolite.
DAŠA DRAGNIĆ
Ne znam iz čega ste zaključili da sam ja nezadovoljna Ultrom. Ja bi samo voljela
zapravo eventualno dodatno bi molila i pismeno odgovor na ovo pitanje zato što ukoliko
Grad a znamo da ima obavezu održavanja stadiona odnosno terena, jel. A "Hajduk" ugovora
uvjete sa organizatorom, nama bi trebalo biti u interesu da znamo uvjete koji su sklopili, jer
po tome bi "Hajduk" mogao se ponašati ne pažnjom dobrog gospodarstvenika, jer i onako je
na Gradu obaveza održavanja. Dakle, zbog toga je bilo pitanje.
GRADONAČELNIK
Grad nema obavezu održavanja. Koncesionar ima obavezu održavanja poljudskog
stadiona. To će biti tema na tematskoj sjednici koju smo, predsjedniče ako smijem reć,
tematska sjednica "Hajduk" je predviđena u 10. mjesec. Grad ne održava poljudski stadion,
nego koncesionar. Mi nismo. To sam deset puta već rekao. Grad Split, od '79. godine
doslovce nije kunu uložio u poljudski stadion. S čim se ja apsolutno ne slažem, i smatram da
ni jedan klub, pa ni "Hajduk" ne može sam održavat objekat kao što je poljudski stadion. Pa
će mo vidit šta će biti dalje. Ali dakle, sami "Hajduk" je obavezan, Grad nema nikakvu
obavezu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Vijećnica je zatražila i pisani odgovor. Tako da će ga i dobiti. Nema
problema. Sljedeći na redu za postavljanje pitanja je gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite
gospodine Marušić.
17
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepo gospodine predsjedniče, za gradonačelnika imam jedno pitanje.
Gospodine gradonačelniče, u Republici Hrvatskoj i u Splitu investicijska klima je
katastrofalno loša. Prihodi sa investicijske strane padaju praktički su na nuli. Situacija sa
razinom Vlade Republike Hrvatske je, glede toga se i preslikava i na Split. Na tragu toga bi
vas želio pitat, vi kao čelnik čovjek grada, meni se tako čini, a vi otklonite moju sumnju ako
mislite da nije ispravna, da jednostavno vi aktivno sudjelujete u toj opstrukciji investicija u
gradu Splitu. Ovo svoje zapažanje temeljim, ne samo na projektima koji postoje, koji bi se
trebali realizirati u Splitu, a iz vama znanih razloga se ne realiziraju, već na jedan projekt koji
je gotov, koji je prošla gradska vlast realizirala, Zapadna obala je sagrađena, napravljena,
brodovi, najprije ste govorili da se neće uopće vezivat, da ćete dat ostavku ili ćete sami
odvezivat brodove sa Zapadne obale. To ste objavili u Slobodnoj Dalmaciji prošle godine,
što je iz ovoga razvidno potpuno dakle, pod nekakvim pritiskom ste ipak prihvatili da se
brodovi vezuju na Zapadnoj obali, i da se gradski proračun puni. Dakle, ovdje se ne radi o
pogodovanju bilo kome, već pogodovanju gradskom proračunu i građanima Splita. Međutim,
opet u toj tiradi od te Zapadne obale, vezivanja jahti i svega, dolazimo u jednu čudnu
situaciju koja na Jadranu, Mediteranu a i ostatku svjetskih mora mislim da nigdje nema osim
u Trogiru gdje prostor tako nalaže da se brodovi vezuju bočno. Bočno vezivat brodove na
Zapadnu obalu znači otprilike 10 puta manji prihod Gradu, 10 puta manje brodova i 10 puta
manje financijskog efekta na proračun Grada. Pa stvarno vas molim, evo recite i Gradskom
vijeću i javnosti, zašto se trudite spriječit punjenje proračuna Grada Splita kad ta obala po
svemu zadovoljava i uvjete i kriterije ako se brod može vezat bočno, onda se brod može
vezat i krmom. Ako se brod krmom veže, on zauzima 4 puta, ili 5 puta manje mjesta nego
kad se veže na bok. Interes za prilaz na Rivu evidentno postoji, svaku večer je Riva puna
jahti, dakle, ljudi se žele vezat, žele platit, ljudi žele napunit gradski proračun. Zašto im se to
ne omogućava i čemu ta cijela priča oko Zapadne obale i ostalim projektima u gradu Splitu
da ne govorim? Hvala lijepa.
GRADONAČELNIK
Evo odgovor. Izvolite gospodine gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
Jedno po jedno. Dakle, što se tiče Vlade, odvojite to od ovoga. Mislim da i sami
znate da niste točno rekli, dakle, klima u gradu što se tiče investicija je dobra. Ja primam
dnevno na dnevnoj bazi, i ja sam primio u konačnosti, i vi ste mi rekli o vašem projektu, i
vama sam rekao da ću vam pomoć, sve što god želite napravit vezano za vaš projekt sam
vam da pozitivno razmišljanje. Isto tako na dnevnoj bazi primim cijeli niz ljudi i ovoga
momenta imamo više od 10 privatnih poduzetnika koji, ili su počeli radit ili su na tragu toga
da počnu radit. Službe su im sve na raspolaganju. Ja vam garantiram da će projekti uskoro
jedan za drugim krenit. Dakle, ja ću vam reći, od privatnih poduzetnika problem „Sestrinice“
je bio dug 10 godina, mi smo ga razriješili, tamo se gradi, kreditna grupa jučer je ponovno
imala sastanak, oni su nastavili izgradnju, bila je blokirana godinama. Razriješili smo dio,
nismo cijeli dio razriješili cijeli dio i tamo se počelo, dakle, nastavlja se gradnja i cijeli niz još
zahtjeva gdje službe rade na dnevnoj bazi, dakle, Službe imovinsko pravne pripreme je
najopterećenija služba sigurno u Gradu, a možda i u županiji, jer su deset puta više posla
imaju, uskoro ću ih morat plaćat, jer ne mogu sve stići u onim ritmovima u kojima ja želim da
naprave to. Vidjet ćete uskoro. Dakle, idemo sa POS-om, idemo sa Turističkom palačom,
idemo sa cijelim nizom projekata i ako i jedan grad ima dobru investicijsku klimu vezano za
poduzetnike, mislim da Grad Split ima. Tako da vaša tvrdnja da radim sve da ne bi njih
doveo i da ne bi poduzetnicima omogućio, mislim da ne stoji. A vi sami znate to. To osobno
znate.
Druga priča. Vezano za Zapadnu obalu. Ovo su dva pitanja u jednom pitanju.
Zapadna obala – rekao sam da neću dozvolit, da ću sam odvezivat brodove zato što
Zapadna obala nije imala pravne preduvjete da se tamo legalno vezuju brodovi. Bilo je
različitih tumačenja na koji načini kako Prostorni plan, Županija nadležna, nažalost Grad
18
Split je ispalo da je potpuno nenadležan za to i zato sam rekao da neću dozvoliti i stavili sva
upozorenja prošle godine. Zapadna obala nema dozvolu za vezivanje brodova. Obzirom na
cijelu priču oko toga, da vam sad ne elaboriram detalje, mi smo našli način da ipak brodove
koje nismo mogli zaustavit …. Napravio svoje, dakle, ljudi su se tamo vezivali i plaćali kaznu.
I pristali su na to da plaćaju kazne. Lani je prošle godine se platilo više kazni nego šta smo
uopće razmišljali o tome da je to moguće. Međutim, efekt toga financijski je išao Ministarstvu,
odnosno Lučkoj kapetaniji koja je nadležna za naplatu kazne, a Gradu odo toga niti Županiji
ni kune. A osim toga, i negativni imidž toga da su ljudi se vezali i svjesno platili kaznu, me
doista počeo nervirat. Zbog toga sam dozvolio bočno vezivanje, radi toga što to znači
korištenje komunalne opreme Grada Splita. Dakle, bitne su komunalne opreme Grada Splita
i u ovom momentu se brodovi vezuju za komunalnu opremu Grada Splita i za to imamo
postojeći cijenik koji je vrlo pristojan i nije istina da je … kuna, ima onih koji žele platit, vrlo
visoku cijenu imaju oni koji ne žele platit. Dalje, Prostorni plan treba uredit, nadležnost
Zapadne obale treba definirat, da bi se brodovi mogli bočno vezivat treba postojati
preduvjeti, to je znači struja i voda, sa izgrađenim kućicama, spojevima i svim ostalim i
naravno u moru …. Što znači još dodatnu investiciju. Ja sam od početka govorio i dan danas
tvrdim nisam za to da Zapadna obala postane luka nautičkog turizma koju vi zagovarate na
jedan način. Ja sam izrazito protiv toga. Vidite, kad stavite …u more i stavite lance, onda je
to luka nautičkog turizma jer je definirano zakonom na koji način se to može radit. I ako to ne
napravite, onda ne možete imat vezivanje za koje vi govorite, nego morate definirat jeste li vi
komunalna oprema i prilazište bokom ili ste luka nautičkog turizma. Nažalost, sve ova
srednja rješenja zakonski ne postoje. A ja nisam za to da bude luka nautičkog turizma, jer to
znači onda potencijalno moguće djelomično ili potpuno zatvaranje Zapadne obale kao
šetnice. Ja mislim da je ona prvenstveno šetnica za građane Splita jer smo to platili iz našeg
proračuna. Na jedan način bočno vezivanje omogućuje da i dalje to ostane šetnica, i dalje
omogućuje na to da mi u svakom momentu kažemo da idu, odvežite se ili se neprimjereno
ponašate u komunalnom smislu, a ukoliko ste u luci nautičkog turizma, ne možete reći
gostima da se ponašaju neprimjereno i nepredviđeno da se ponašaju upravo na onaj način
koji ….. tankat brod, servisirat brod i sve ostalo, jer to je luka nautičkog turizma. To vam je
ključna razlika. Na jedan način možete u svakom momentu zabranit određene radnje i vezat
ih jer se radi o komunalnom redu, a u luci nautičkog turizma toga nema. Ja i dalje smatram
da smo s ovim postigli puno bolji efekt, jer nam je iskustvo iz Trogira pokazalo da sve veće i
veće jahte dolaze u 9. mjesec, imaju rezervacije cijelog niza velikih jahti koje naravno da se
žele vezat bočno jer je njima u interesu za vezat bočno, a ne krmom. I efekt financijski vam
je isti kao da se vezuju krmom, radi toga što plaćaju po metru dužnome. Prema tome, ….,
iznenadili bi se, ali financijski efekat je čak bolji od onoga što smo mislili da će bit ukoliko se
vezuju krmom. To sam vam dao odgovor. Dakle, nisam za to da bude luka nautičkog
turizma. Ja neću nikad pristat na to. A …..i redefinirali smo cijelu situaciju, isto tako očekujući
da će inicijativa koju smo pokrenuli, da Split dobije ovlasti županije, kompletno definirat i
područje Zapadne obale koja je u ovom slučaju također siva zona i nije u nadležnosti Grada
Splita, osim Rive. Dakle, jedino turizam Rive, dalje je siva zona koja je u nadležnosti
Županije, odnosno države. Riva je dio Grada Splita. Ako dobijemo ovlasti županije, onda
smo i to riješili. Evo. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Iscrpan odgovor. Komentar, izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Ja ću pokušat biti malo kraći u komentaru. Dakle, prvi dio vašeg odgovora odnosi se
na aluzije na nekakav moj projekt. Ja nikakve, ja osobno svoj projekt nemam, ne guram, to
je dio jednog većeg projekta, a nikakve aluzije nemam da ću ga u ove sljedeće tri godine
realizirat i da ću Gradu dati 20 milijuna kuna komunalnog doprinosa. Nije bitno. Čekam 7
godina, čekat ću još 3, to je 15 ili ga neću radit. Nema problema. Ne ja, nego cijela ta ekipa
vezana za to, a govorimo o konkretnim sredstvima koja bi išla u proračun Grada i 150 radnih
mjesta. Dakle, govorim o tome, a ne govorim o vlasniku projekta.
19
Što se tiče veza krmom i cijelo vrijeme aluzije na luku nautičkog turizma. To
apsolutno nije točno. Vi ili ne znate, ili namjerno iskrivljujete činjenice. Dakle, brodovi preko
20 metara i u ACY-ja i na Hvaru i svugdje gdje se vezuju, vezuju se na sidro. Dakle, nema
kolpa morte za velike brodove. Oni se isključivo vezuju na sidro. Ne postoji taj kolpo morto
koji će zadržat brod od 400 metara. Ima u nekakvim velikim lukama di se vezuju tankeri i
tako dalje. Ovdje se ne radi o luci nautičkog turizma, ovdje se radi o ljetnom privezištu, isto,
da ljudi shvate, isto kao što je na Hvaru. Nema pranja brodova, nema ničega, samo se veže
krmom. Nije luka nautičkog turizma, nije ništa, nego jednostavno je privezište, ali krmom.
Brodovi su predviđeni da se vezuju krmom iz Zakona sigurnosti pomorskog prometa. Kad
ovdje puše jugo, nabija ga, …., nemate ni jednog broda više doli. Sami ste rekli da ima
rezervacija, da interes postoji, nekakve zakonitosti na moru bi trebalo poznavati. Brod kad je
vezan krmom u manovri je puno lakše za odlipit se od rive, maknit se u slučaju bilo čega.
Kad je vezan bokom to je ajme. Prema tome, ne radi se o nikakvoj luci nautičkog turizma,
radi se o istom ovom komunalnom pravilniku kojeg ste vi rekli da ćete dati ostavku ukoliko se
brod veže, pa to čovika od riči, pozivam da date ostavku. Jer se brodovi vežu ovdje. Prema
tome, dozvolite da Grad napokon počne uprihođivat sredstva na način koji to predviđa zakon
Republike Hrvatske. Hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Trebate li pisani? Molim.
GRADONAČELNIK
Ja bi odgovorio.
PREDSJEDATELJ
Danas kad smo krenili sa ovako zbilja, zbilja imberlanom praksom, a ovo je zadnje,
ovo vam sad dopuštam, ovo je sad zadnje i vama i vijećnicima. Izvolite.
GRADONAČELNIK
Mene žalosti da nećete projekt kojeg ste predložili u ime grupe realizirat jer imate
sve preduvjete za to. I ništa vam ne opstruira niti Grad, niti ja, niti bilo koja služba. Vi možete
to, ali ako vi želite da čekate promjenu vlasti, …., čekate malo duži period, ali mi je žao šta
nećete Gradu dat te novce koje ste već pripremili.
Što se tiče ovoga drugoga, neću dat ostavku jer sam ispunio svoje obećanje. Neću
dozvolit luku nautičkog turizma. I okretanje dio pitanja na ovaj i onaj ili treći i četvrti način,
radi se o luci nautičkog turizma koja zakonom je jasno definirana. Naravno …. posebno
PREDSJEDATELJ
Gospodine Marušiću molim vas.
GRADONAČELNIK
….. posebno vezivat brodove i da neću dozvolit luku nautičkog turizma. I na to,
gospodine Marušiću, ja, nisu, moje riječi su bile, prođite tekst, pa ćete vidjet da je preciznije
napisano, neću dozvolit luku nautičkog turizma i odvezivat ću brodove. U tom smislu. Tražite
vi. Inzistirate jer imate interes
PREDSJEDATELJ
Gospodine Marušiću molim vas, molim vas
GRADONAČELNIK
…..dozvolite da završim. Hoćete li biti pristojni i dozvolit da vam završim. Ja vas
nisam prekidao. Dakle, vi inzistirate na tome da bude luka nautičkog turizma, jer imate
nekakve druge interese, a ja vam govorim da to nije, stavljam riječi u usta jer ste to rekli, ja
vam tvrdim da ja to neću dozvolit. A vi čekajte drugu vlast.
20
PREDSJEDATELJ
Dobro. S ovim smo završili. Ja bi sad morao nešto primjetiti, da niste baš kolegijalni
u odnosu na ostale kolege, ne vi, nego svi mi ovdje skupa, jer je ostalo još 6 kolega da nešto
kažu u ovo kratko vremena. Prema tome, ne možemo biti ja, ja, pa ja. Neke stvari, ja vam to
moram primjetiti, ima ovdje stvari koje nisu ni pitanja, koje su komentari, koje je politizacija, i
jednostavno iznošenje svojih dojmova. To nije korektno. Ja vam kažem, ja mogu to na silu
prekidati, a onda će doći nakon drugog i trećeg puta do belaja. Dajte molim vas, kao vijećnici
budimo na razini našeg vijećničkog poslanja. Budimo kolegijalni, iznosimo kritiku, opravdanu,
neopravdanu, nije bitno, možemo sve ovdje reći, možemo sve objasniti, možemo sazvati
tiskovnu konferenciju. Dakle, imamo niz mogućnosti, ali nemojmo zloupotrebljavati sat i po
vijećničkih pitanja za ono što ne spada u vijećnička pitanja. Ajte molim vas. Još imamo
negdje 18 minuta i imamo još 6 prijavljenih. Gospodin Srđan Gjurković.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Hvala lijepa. Evo, pitanje je naravno gradonačelniku. Bitno da smo svi ….po tom
pitanju, ali on je naravno najodgovorniji. Dakle, ovako Gradsko vijeće Splita 30. Studenog
2005. je donijelo Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Splita. U toj Odluci
je navedeno da Prostorni plan sadrži osnove razvitka u prostoru u desetogodišnjem
planskom razdoblju do 2015.godine. 2010. započele su radnje za izradu izmjena i dopuna a
koje su na snazi, ali se dalje ništa nije napravilo. 28. prosinca 2005. donesen je GUP Grada
Splita sa 4 do tada točkaste izmjene koja je obuhvaćala veći broj lokacija 2008. godine. Dva
puta se donosio novi zakon iz područja prostornog planiranja i 4 izmjene tih zakona o
prostornom planiranju, Županija je donijela 3 puta izmjene Prostornog plana Splitskodalmatinske županije. Često kad se raspravlja o izmjenama GUP-a voli se nekad govorit o
nekakvom pogodovanju investitorima, a u biti u samoj činjenici i odluci iz 2015. Prostornog
plana uređenja Grada Splita mi smo dužni donijet novi plan planiranje vezano za 2015. … da
li i kada se misli raditi nove izmjene i dopune Prostornog plana uređenja i GUP-a, s obzirom
da postoje već i odluka. Znači možemo ih prihvatiti kao takve koje jesu, možemo donositi
nove. Iznimno ima puno zahtjeva koje treba dobro analizirati i predstaviti ovom Gradskom
vijeću i otvoriti javnu raspravu i krenimo sa realizacijom. To je glavni instrument razvoja
ovoga grada u kojem mi odlučujemo u gradu, na prijedlog gradonačelnika i stručnih službi.
Kad se misli? Hoćemo li krenuti s time? Što prije otvoriti prostor investitorima, ali i razvoju
grada. Radi se o razvoju grada. Hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Tko će odgovorit? Pročelnica za urbanizam. Izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO, pročelnica Službe za prostorno planiranje i zaštitu
okoliša
Hvala lijepa. Pozdrav svima. U pravu ste što se tiče broja zahtjeva, znači mi smo
zaprimili negdje oko 470 zahtjeva za izmjenu GUP-a. Moram napomenuti da su to zahtjevi
od 2007. godine, jer smo mi prema zakonu dužni obradit sve zahtjeve koji pristignu od
zadnje izmjene i dopune GUP-a. kako je iza 2007. godine su donesene samo ciljane izmjene
i dopune GUP-a, znači sve zahtjeve od tog perioda do dana današnjem moramo analizirat i
uvrstit u te izmjene. Za izmjenu prostornog plana zaprimljeno je negdje oko 260 zahtjeva.
Stručne službe napravile nekakvu kategorizaciju zahtjeva. Znači, stavili smo ih u deset
kategorija, tako da ne radimo analize prema imenima investitora odnosno podnositelja
zahtjeva nego po sadržaju traženja. Svi zahtjevi su objavljeni na web stranicama Grada
Splita. Imate i kartu gdje se točno može vidjet šta koji podnositelj zahtjeva traži, za koje
područje se odnosi. Mi smo pripremili, ja bih ih nazvala knjige, gdje smo analizirali i popratili
slikama iz GUP-a, plan namjene i urbana pravila, sve zahtjeve. I što se tiče nas, mi smo
spremni za stavit to na raspravu na Gradsko vijeće. Međutim, ja moram napomenuti, mislim
da sam to već spominjala pred ovim Gradskim vijećem, da je izmjenama i dopunama
Županijskog plana stavljena jedna odredba koja kaže da se namjene, planirane namjene
prostornim planovima gradova i općina ne mogu prenamijenit u stanovanje. Obzirom na tu
21
odredbu mi smo uputili jedan dopis Županijskom zavodu koji je izrađivao županijski plan.
Naravno dobili smo odgovor da se primjenjuje plan višeg reda kad se radi o izmjenama i
dopunama plana nižeg reda. Kako je Županijski plan višeg reda od GUP-a i od Prostornog
plana, to je taj odgovor. Međutim razgovarali smo u Ministarstvu i dobili smo obećanje,
poslali smo pisani odgovor, da vidimo možemo li mijenjati namjenu, jer imamo veliki broj
zahtjeva koji se odnosi na promjenu zelenila, uglavnom se traži mješovita gradnja u
stanovanje. Zelenilo u stanovanje, poslovna namjena u stanovanje, industrija u stanovanje,
ne znam, ….u stanovanje, tako da bi trebalo sačekat taj odgovor od Ministarstva.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imate li potrebu za komentarom?
SRĐAN GJURKOVIĆ
Dakle, očito da je vrijeme da pred gradske vijećnike dođe prijedlog i da mi to
raspravimo. Ja vjerujem da se vi time slažete gradonačelniče, da otvorimo raspravimo, i da
napravimo novi strateški dokument i analiziramo sve zahtjeve, jer ne radi se naravno samo o
razvojnom generalnom za poduzetnike prostornom planu, radi se i o punjenju proračuna,
posebno zato što dobar dio investitora koji želi investitor koliko se vidi, sve je transparentno
javno, već ima dijelom i komunalno opremljenih prostora, što znači da otvara prostor gradu
da uprihodi, stotinjak, da ne kažem 200 milijuna kuna koje može ulagati u one sadržaje od
škola do drugih koji su iznimno bitni u ovom trenutku sredstava ima malo. Znači, predlažem,
zahvaljujem na odgovoru, predlažem da u 9. mjesec otvorimo raspravu o GUP-u, to je
strateški dokument, da ubrzamo procese i da pokušamo sami sebi pomoć u razvoju, a kroz
naravno ulaganje domaćih poduzetnika. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Danira Matošić Matičević. Izvolite.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Postavila bih pitanje gospodinu gradonačelniku, a vezano je uz reciklažno dvorište.
Prema Planu gospodarenja otpadom grada Splita za razdoblje 2008-2015. godine ,
predviđena su 3 reciklažna dvorišta, kasnije je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom
povećano na ukupno 7 reciklažnih dvorišta. Dosad je otvoreno jedno reciklažno dvorište na
Karepovcu, od 2008. godine, a za koje je u izvještaju Čistoće stoji kako je zainteresiranost
građana vrlo mala, što nije neobično jer je isto gotovo nedostupno građanima, ne samo zbog
lokacije, nego i potpuno neprikladnog radnog vremena radnim danom od ponedjeljka do
petka od 6 do 14, kad su ljudi uglavnom na poslu. Samo tada radi. Od 2010. godine u
Izvješćima o izvršenju Plana gospodarenja otpadom ponavljate istu rečenicu, kako je "za
ostala dva reciklažna dvorišta izrađen projektni zadatak za lokacijsku dozvolu te izvršen dio
imovinsko pravnih poslova za gradnju reciklažnih dvorišta na lokacijama Stinice Super
konzum i TTTS Sjever."
Molila bih odgovore na sljedeće: Informacije o poduzetim radnjama na izvršenju
zakonske obveze u vezi izgradnje reciklažnih dvorišta u toku ove godine, na što više je planu
akcija usmjerenih na informiranje i educiranje građana za korištenje istih. Odgovor kada će
se promijeniti ili produžiti radno vrijeme jedinog za sada reciklažnog dvorišta kako bi ga
građani mogli više koristiti i generalno informaciju o dinamici planiranih radnji do kraja 2015.
godine vezano uz ovaj Plan koji sam gore spomenula. Unaprijed zahvaljujem i molim pisani
odgovor.
GRADONAČELNIK
Obzirom na sveobuhvatnost vašega pitanja, mi će mo dati pisani odgovor, jer bi
trebalo pola sata da vam sve skupa elaboriramo, ovako pisani odgovor će mo dati.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Maja Dvornik.
22
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
….interesantno, kako smo krenuli, sad brzamo……
GRADONAČELNIK
Gledajte, sve ovo što ste pitali, sve je u toku. Jedan po jedan moram odgovoriti, jer
nije samo jedno pitanje. U tome se sastoji cijeli niz stvari koja ja moram objasniti.
PREDSJEDATELJ
Gospodine gradonačelniče, molim vas, dakle, dao sam riječ gospođi Maji Dvornik.
Izvolite.
MAJA DVORNIK
Hvala lijepa. Ja evo unaprijed tražim pisani odgovor. Dakle, ne trebate mi odgovarati
ovako usmeno. Kako smo imali prilike doznati iz medija Visoki upravni sud Republike
Hrvatske je presudom od 30. svibnja godine ukinuo Odluku o donošenju Izmjena i dopuna
Provedbenog urbanističkog plana povijesne jezgre Grada Splita koji je prestao važiti
objavom u Narodnim novinama 16. lipnja 2014. Prvo pitanje - zašto mi kao vijećnici nismo
službeno obaviješteni o presudi Visokog upravnog suda kojom se ukida prostorno planski
dokument od iznimne važnosti za Split budući se radi o prostoru koji je upisan u svjetski
registar kulturne baštine UNESCO-a? Dakle, to nam je iznimno važno. I hoće li se i kada
krenuti sa procedurom izrade novog Urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre Splita?
Te bi također zamolila da se najzad donese jedan pročišćeni tekst, jer više ne znamo koji je
PUP na snazi, znači bilo je poprilično tih izmjena i bilo bi dobro da se napravi jedan
pročišćeni tekst tako da mi vijećnici možemo dobiti na stranicama. Mislim da se radi o
iznimno bitnoj stvari, zbog toga jer eto i taj Bedem Contarini jer sada visi u zrakopraznom
prostoru, sve investicije vise u zrakopraznom prostoru što se tiče grada, a radi se o prostoru
o iznimno kulturne baštine za koja nam već i onako visilo nad glavom da bi mogli izgubiti
zaštitu od UNESCO-a. hvala lijepa. I zaista tražim pisani odgovor na ovo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Možete vrlo kratko ako želite, ali postoji i obveza pisanog odgovora.
Izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO, pročelnica Službe za prostorno planiranje i zaštitu
okoliša
Ja ću biti vrlo kratka, dobit ćete pisani odgovor. Znači Visoki sud je poništio samo
Odluku o donošenju izmjena i dopuna PUP-a povijesne jezgre iz 2007. Znači, osnovni plan
ostaje na snazi. Ova presuda, sve ste rekli kad je stupila na snagu, međutim, kako se
presuda odnosi na, i tužba, na izgradnju zgrade Contarini, a glavni, glavna zamjerka je
ustvari parking mjesta, garaža. Kako je za Bedem Contarini, zgradu, zvanu Bedem Contarini,
izdana lokacijska dozvola, izdana potvrda glavnog projekta, bila je žalba Ministarstvu.
Ministarstvo je odbilo žalbu, potvrdilo je lokacijsku dozvolu i sad je to na sudu. Mi
jednostavno ne znamo kakve će pravne učinke i hoće li imat ova presuda na donošenje
druge presude, hoće li ta lokacijska dozvola bit poništena ili će ostat pravovaljana. Samo iz
tog razloga. Što se tiče kad će se donijet novi plan – nećemo raditi UPU, više se ne rade
detaljni planovi po zakonu, a prema Zakonu o zaštiti kulturne baštine, treba raditi
konzervatorske smjernice. U razgovoru sa Konzervatorskim odjelom smo dobili informacije
da su izrađene konzervatorske smjernice za pojedine dijelove povijesne jezgre. Ostaju znači
naručiti za ostatak povijesne jezgre, tj. konzervatorske smjernice koje bi mijenjale ovaj
detaljni plan koji je prastar, i donijet pročišćeni tekst, strašno, mislim, može se donijet
pročišćeni tekst, ali ako već se planira stavit plan van snage, onda mislim da nema razloga,
da je bolje donijet te konzervatorske smjernice, ali moram napomenuti da su izmjenama
GUP-a 2012. kompletno ugrađen sustav mjera zaštite koji smo copy paste stavili u GUP.
Znači sve što su tražili konzervatori. I još jedno, nikakva dozvola se ne može izdat bez
odobrenja konzervatora.
23
PREDSJEDATELJ ….
Gospodin Petar Škorić.
PETAR ŠKORIĆ
Evo hvala lijepa. Poštovani predsjedniče, poštovani gradonačelniče, dame i
gospodo vijećnici evo prije nego postavim svoje pitanje samo bih zamolio evo
gradonačelnika i gradske službe da nam u budućim odgovorima ne dostavljaju iskrivljene
odgovore, nedostatne, sa nepotpunim podacima da ne bismo, evo ja sam vezano za
Veletržnicu Split već u tri navrata tražim odgovor i stalno se iskrivljuje, sakriva informacije,
daju netočne informacije. Nije to sad stvar samo u tom području nego svugdje, tako da evo
zamolio bi da sve gradske službe da ne dovode u pitanje ................... samog gradonačelnika
koji potpisuje te odgovore, da ti odgovori budu cjeloviti, sadržajni, da ciljaju na ono što se
postavlja, a ne da zaobilaze istinu. Da ne bi sad otvarao pitanje o čemu je točno riječ.
Gospodin gradonačelnik je evo u uvodnom dijelu kroz ova pitanja već napravio osvrt
na turističku sezonu, tako da taj dio bih preskočio, iako svi znamo i vidimo da je u Hrvatskoj
turistička sezona podbacila, gradonačelnik tvrdi da se u Splitu događa suprotno, vidjet ćemo
kakvi su efekti ovaj toga što se događa u Splitu na kraju sezone i vezano i za punjenje
gradskog proračuna. Mene bi ovdje više zanimalo s obzirom na ustroj tvrtke za destinacijski
menadžment Spalatum, kakvi su njeni dosadašnji efekti osnivanja i djelovanja, jer vidimo da i
u odluci o osnivanju na Gradskom vijeću da je osnovana kao trgovačko društvo, dok je u
Trgovačkom sudu proširena njena djelatnost i upisane su neke djelatnosti koje i nije donijelo
Gradsko vijeće dakle ovdje definirana točno kod upisa čista turistička agencija, što nije
stajalo u odluci za osnivanje, jer gradonačelnik je svojski tvrdio da, trudio opisati da to nije
paralelna turistička agencija. Druga stvar, nadodani su poslovi iznajmljivanja i posredovanja
u iznajmljivanju vozila, dakle poslovi rent a cara. Treća stvar, tržnice na malo koje također
nisu postojale u odluci u osnivanju. Tako da ne znam evo da li je uopće moguće zakonski da
mimo Gradskog vijeća se prilikom registracije nadodaju nekakve druge djelatnosti, a s druge
strane vidimo da i u predmetu poslovanja da su djelatnosti te tvrtke istovjetne u nekim
segmentima kao i tvrtke Splitska obala d.o.o., dakle konkretno kada je u pitanju privez-odvez
brodova, pa ne znam evo da li će dvije gradske tvrtke jedna drugoj biti tim i konkurencija.
Dakle kroz evo idući mjesec će proteći godinu dana od osnutka ove tvrtke, ne vidimo nikakve
efekte, nikakve rezultate, možemo kazat da je to fantomska udruga. Ne znamo što se radi.
Voljeli bi da nas iznenadite sa fantomskim financijskim rezultatima, da ugodno iznenadite i
ovo Gradsko vijeće i građane grada Splita. I druga stvar, evo mi raspravljamo o izvješćima o
programima rada svih gradskih tvrtki pa me zanima evo koji je program rada ponudio
ravnatelj DCM-a i kada će doći njihovo izvješće na Gradsko vijeće. Dakle koliko nas u biti i
košta, koliko nas je koštala do sada takva agencija i koliko je do sada sredstava uprihodila za
Grad Split? Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Kratak odgovor. Izvolite.
GRADONAČELNIK
Dakle efekti turističke sezone je prerano sad govorit i to je već uobičajeno kod nas
da se još u pola sezone govori da je sezona dobra, loša, katastrofalna itd., mislim sami sebi
štetimo kao i svake godine ili gotovo svake godine, počnemo sami sebi radit medvjeđu
uslugu pišući kako je podbacila sezona, kako ovo, kako ono. Istovremeno naši konkurenti
koji imaju lošiju sezonu nego mi po onima, po ekspertima s kojima ja razgovaram šute i
govore da je dobra sezona. Dakle nemojmo sami sebi radit lošu uslugu, sezona ide
normalno, nažalost vrijeme nije normalno, dakle vremenske prilike su one koje su potpuno
abnormalne i koje sigurno utječu na rezultate turističke sezone, jer bi sigurno bili bolji
rezultati da je, da je vrućina kao što je uobičajeno. Čudno vrijeme, ali eto moramo se s tim
pomirit, međutim ćemo rezultate i za 7. mjesec ćemo znati tek kad prođe 7. mjesec, a ne sad
unaprijed govorit da ne valja. Isto tako 8. mjesec je, samo su dva mjeseca u godini bitna za
to, 7. i 8., vidjet ćemo kako će bit u 8., ako vrijeme nas posluži sve se to da poboljšat i
24
iznenadit nas u pozitivnom smislu. Prema tome govorimo o efektima turističke sezone na
kraju sezone, a ne u sredini sezone.
Drugo, DMC, ja ću vam ponovit samo ono što sam rekao. Ne odustajem od onoga
što sam rekao na početku, DMC je zamišljena kao jedna ............... tvrtka ispred možda malo
ispred vremena, ali mislim da je i Split u svojim turističkim nastojanjima također pinkicu
ispred vremena ili ispred ostalih turističkih destinacija u Republici Hrvatskoj pa mislim da je u
tom smislu se i mi tako razvijamo. DMC sigurno nije i neće bit konkurencija drugim turističkim
agencijama. Njena registracija je proširena radi toga šta stavljate cijele grupe djelovanja, šta
ne znači da će se ona s tim i bavit, ali postoji određena mogućnost u slučaju da nam se
jedan put godišnje ukaže potreba iz ovoga ili onoga razloga servisiranje ili bilo čega drugoga
onda ne smijete to radit, zbog toga smo proširili malo njenu djelatnost. Njena djelatnost i
dalje ostaje ona ključna koja je bila od početka i ostaje i sada, a to je ustvari servis određenih
aktivnosti Grada i Turističke zajednice, prvenstveno sporta, reorganizacija kompletnoga
sportskoga turističkog dijela sporta. Agencija je formirana na temelju odluke Gradskog vijeća
prošle godine, međutim ona je počela poslovat tek u 5. mjesecu ove godine i prerano je da
vam dajem bilo kakve izvještaje jer je svega dva-tri mjeseca radi. Dobit ćete izvještaj na
vrijeme kad ona barem šest mjeseci ili godinu dana bi bilo pametnije bude stvarno
funkcionirala. Jedno je kad je ona donesena odluka, a drugo je kad je registrirana, a treće
kad je stvarno počela radit, dakle počela je radit tek u 5. mjesecu ove godine.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Žao mi je gospodine Škoriću. Točno je isteklo sat i pol vremena. Počeli
smo u 9 i 7 minuta u 9 i 12 smo započeli sa vijećničkim pitanjima. Gospodine Podrug i
gospodine Grubišiću meni je jako žao, žao mi je, bio sam previše popustljiv, a ovo možete
zahvaliti nekolegijalnosti vijećnika i vijećnica.
LJUBICA VRDOLJAK
(-nije uključen mikrofon-) I gradonačelnika ....
PREDSJEDATELJ
Može bit i gradonačelnika. No, ja ...
LUKA PODRUG
(-nije uključen mikrofon-) .................
PREDSJEDATELJ
Onda ću, onda ću slijedeće, da li Gradsko vijeće želi da dadem riječ dvojici vijećnika
da postave vijećničko pitanje?
Tko je za? –
Tko je protiv? –
Suzdržan? –
Prošlo je. Prema tome dozvoljavam, ali sad vas ponovno molim od slijedećeg puta
zaista ću u sekundu gledati i ne možemo dozvoliti ovakvo ponašanje. Ja sam vam već ne
znam koliko puta, ali dva ili tri puta rekao, ne mogu vam ja biti mjerilo, budem li ja mjerilo
onda će jedni smatrati da jedne zakidam, da druge privilegiram i onda smo došli u veliku,
veliki problem smo došli. Dajmo to izbjegnimo upravo što ćete vi biti vijećnici kakvi treba da
budete u skladu sa Statutom i Poslovnikom. Gospodine Podrug molim vas pokažite kako se
kratka pitanja postavljaju.
LUKA PODRUG
Evo najkraće moguće. Potpuno nezadovoljan pitanjem od prošlog puta vezano za
hospicij molim da temeljem statutarne ovlasti na slijedeću sjednicu Gradskog vijeća uvrstimo
tu točku. Naprosto je nevjerojatno da Grad da 3 milijuna kuna, sestre Matošić doniraju i to
stoji napola gotovo i svi peremo ruke. Evo molim vas da to bude slijedeća točka na
25
slijedećem Gradskom vijeću bez ikakve rasprave. Ne, ja, ja, to mi Statut dopušta kad sam
nezadovoljan ... ( - kraj 1. kazete B strane - )...
A moje današnje pitanje je vezano za Promet, isto vas tako molim, ne, nije dva, ovo
je komentar prošlog pitanja, isto vas tako molim ako će bit točka na slijedećem Vijeću neću
uopće raspravljat, a pitanje je vezano za sporazum i nagodbu sa slovenskom tvrtkom vezano
za dug Prometa. Po informacijama koje imam sporazum je pripremljen, promemorija
potpisana, dug usuglašen, Vijeće ovlastilo gradonačelnika da to pripremi, ako je to sve točno
molim vas da na slijedećoj sjednici nam to stavite na dnevni red i da taj veliki problem
napokon riješimo. Ako nije, ako je, ide u ovom tragu ne morate ništa govorit, jedino ako je
problem onda mi objasnite zašto. Moj je prijedlog da se i hospicij i Promet na slijedeću
sjednicu Gradskog vijeća uvrste u točke dnevnog reda. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Evo samo ovako, procedura je slijedeća, dakle nakon odgovora ako vijećnik inzistira
onda ja to moram staviti na Vijeće da glasuje. Prema tome gospodine gradonačelniče izvolite
dati odgovor pa ćemo čuti gospodina Podruga da li inzistira na ovome što je sada predložio.
Hvala.
GRADONAČELNIK
Dakle što se tiče Prometa ste u pravu, točno je tako kako ste rekli. Načelni dogovor
je postignut, načelna cifra je postignuta, promemorija je potpisana, ona nije obvezujuća i
jedino ovo Vijeće može donijeti odluku. Moj prijedlog je da ide tematska sjednica vezano za
Promet, jer je to jedna od pet ili šest problema, velikih problema Prometa. Prema tome
mislim da je Promet zaslužio da ima tematsku sjednicu, ona može bit sa dvije točke, ali jedna
je sigurno Promet i nekoliko sati treba raspravljat o Prometu, jer ovo je jedna od točaka. Tako
da predlažem da to bude i to već krajem 9. mjeseca da idemo sa Prometom, početak 10.
mjeseca je tematska sjednica Hajduk, pa ćemo vidjeti da li ćemo još ukorporirat u Promet
recimo KK Split koji će tada, do tada već imati isto tako jedan dio odgovora.
Na prvi dio vašeg pitanja hospicij, hospicij možemo stavit kao točku dnevnoga reda,
međutim nismo ga dovoljno pripremili, ovo vam, informacija vam nije u potpunosti točna.
Dakle mi, mi radimo proceduru točno onako kako treba napraviti. Mi nismo dobili ništa za
sada od sestara, dakle dobili smo samo usmeno obećanje, da bi mogli ići dalje trebamo to
stavit na papir, potpisat ili predugovor ili protokol o darovanju i nakon toga trebamo krenuti u
formiranje hospicija, za to nam treba još jedna zakonska ovlast, dakle moramo dobit ovlast,
jer nismo Županija i nemamo ovlasti Županije, jer ne možemo formirat ustanovu nego je to u
nadležnosti Županije. Možemo se poslužit nečim trećim ili četvrtim, ali ja bi volio da imamo
direktno ovlast od ministarstva da možemo formirat takvu instituciju ili ćemo dobit kad, ako
dobijemo ovlasti grada županije onda smo automatski to riješili, to je jedno. Drugo vam je,
moramo stavit sredstva u proračun, jer ona nisu mala. I treće je, ono što su nam savjetovali
je to prvo da formiramo palijativne timove i to najmanje dva a odmah zatim i treći, šta je opet
na nivou godine oko milijun kuna tako da ćemo, to smo sve pripremili, ali ja bi volio da to ipak
stavimo kao točku dnevnog reda u 9. mjesec pa ćemo raspravljat i imamo sve, djelomično je
pripremljeno, ovaj zadnji dio, a to vam je točno ovo što vam govorim, ugovor o darovanju nije
pripremljen odnosno mi smo sa naše strane smo spremni, ali oni nisu spremni.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Podrug da li vam je dovoljna riječ gradonačelnika da će bit
u 9. mjesec na redovitoj sjednici, i jedno i drugo?
LUKA PODRUG
(-nije uključen mikrofon-) S jednim i drugim ...
PREDSJEDATELJ
Je, sa jednim i drugim. Jeste, i Promet će bit tematska tako smo razgovarali.
Zahvaljujem. Gospodine Grubišiću izvolite.
26
IVICA GRUBIŠIĆ
Odustajem od vijećničkog pitanja iz principijelnih razloga, pa će mo vidjeti na
sljedećoj sjednici oće li se tako i drugi vijećnici ponašati. A inače mislim, kad bi vijećničko
pitanje bilo na kraju sjednice kad nema novinara, bi li bilo ovoliko pitanja, jer pola ovih pitanja
se moglo postaviti u pismenoj formi i dobit odgovor u pismenoj formi. Ali to je neka druga
tema. Evo ja ću ovaj put odustat, pa neka i drugi put se držimo tog reda.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. S ovim smo iscrpili vijećnička pitanja. Ja bi sad samo postavio
gradonačelniku jedno tehničko pitanje s obzirom na određene opservacije pojedinih
vijećnika. Naime, kad je Gradsko vijeće, onda je poprilično velika gužva na parkinzima, da li
je moguće gospodine gradonačelniče da mi osiguramo za vijećnike i sredstva informiranja
negdje 30-etak mjesta parkirnih, da li je to moguće da?
GRADONAČELNIK
Možemo napraviti kad je Vijeće u pitanju. Napravit će mo rezervaciju, onda u tom
slučaju nam treba 40 mjesta, ima 35 vijećnika, ima jako puno predstavnika medija, onda će
mo rezervirati na ovom parkingu sa Sustipana, ovdje ispod Sustipana, nemojmo na ovaj
manji, nego tamo nam je lakše, onda će mo rezervirat 40-etak mjesta.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Mislim da je ovo dosta, dosta važno, jer ipak. Zahvaljujem. Krećemo
dalje sa našom sjednicom. Prelazimo na točku dnevnoga reda 2.:
Ad 2. Usvajanje Zapisnika sa 12. sjednice, nastavka 12. sjednice, 13. i 14.
sjednice Gradskoga vijeća Grada Splita
Da li ima primjedbe na upravo pročitane zapisnike? Utvrđujem da nema
primjedbi i stavljam zapisnike na glasovanje.
Tko je za njihovo usvajanje? – Jednoglasno sa 24 glasa prisutnih vijećnika.
Utvrđujem da su zapisnici sa 12. sjednice, nastavka 12. sjednice, 13. i 14. usvojeni.
Ad 3. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o nerazvrstanim cestama na području
Grada Splita
Napominjem da je Odbor za statut, poslovnik i propise na svojoj 9. sjednici
održanoj 29. srpnja 2014. godine jednoglasno sa 5 glasova za od 5 prisutnih, donio
Zaključak kojim je mišljenja da je navedeni prijedlog odluke o nerazvrstanim cestama na
području Grada Splita sukladan zakonima i drugim propisima. Molim izvjestitelja gospodina
Špira Cokarića.
ŠPIRO COKARIĆ, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i
redarstvo
Pozdravljam ponovno sve. Na sjednici 10. od 27. ožujka smo, ste izglasali ste ovu
Odluku o nerazvrstanim cestama. Međutim Državne uprave Splitsko dalmatinske županije je
provodeći nadzor nad zakonitošću akta upozorio na jedan problem i predložio da to
izmijenimo. Naime, u članku 33. Odluke su nabrojene prekršaji koji se kažnjavaju u svojim
iznosima, a u našoj odluci je u zadnjem stavku utvrđena kazna na licu mjesta koja je zapravo
u koliziji sa ovim ranije nabrojenim kaznama jer u jednom dijelu je veća od zakonskih
propisane polovice kazne. Tako da je prijedlog da se u 33. članku, 5. stavak briše.
Još bi nešto rekao, otkrili smo jednu tiskarsku grešku, jer se u jednoj kazni pozivamo
na članak 19. stavak 3., što je očita omaška, jer članak 19. ima samo dva stavka. Znači,
umjesto stavka 3. trebalo bi biti stavak 2.
27
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem izvjestitelju gospodinu Cokariću. Otvaram raspravu po ovoj točci
dnevnog reda. Da li ima prijavljenih za raspravu? Utvrđujem da nema. Zaključujem raspravu
po točci 3. dnevnoga reda i stavljam Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o nerazvrstanim
cestama na području Grada Splita na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je za Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o nerazvrstanim cestama na
području Grada Splita glasalo 23 vijećnika jednoglasno. Zahvaljujem.
Ad 4. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o uvjetima i načinu držanja pasa
i mačaka kao kućnih ljubimaca te načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim
životinjama
Odbor za statut, poslovnik i propise na svojoj 9. sjednici održanoj 29. srpnja
2014. nije prihvatio, 3 glasa za i 3 suzdržana od ukupno 6 prisutnih, Prijedlog odluke o
izmjeni Odluke o uvjetima i načinu držanja pasa i mačaka kao kućnih ljubimaca te načinu
postupanja sa napuštenim i izgubljenim životinjama.
Molim izvjestitelja Špiru Cokarića da upozna Vijeće sa ovim Prijedlogom. Izvolite.
ŠPIRO COKARIĆ, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i
redarstvo
Hvala. Opći dio uvoda je isti. Na inicijativu Ureda državne uprave dolazi do korekcije
članka 8. jer je mišljenje i uputstvo Ureda državne uprave da smo sa dijelom ovog članka, to
je ovo što je napisano u zagradama koje imate u materijalima, gdje kaže da se pas ili mačka
ne smije držati niti duže vrijeme ostavljat na balkonu ili lođi. Da je zadiranje u privatno
vlasništvo i određivanje načina korištenja privatnog vlasništva. Mi smo kao Upravni odjel to
prihvatili i predlažemo znači da u članku 8. taj dio koji je u zagradama izbrišemo, jer u ovom
prethodnom je definiramo i prepisano sve ono što treba biti u korištenju zajedničkih ili
prostora ili površina u objektu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu. Za raspravu se javila prva gospođa Marijana
Puljak, drugi gospodin Sučić Goran. Izvolite gospođo Puljak.
MARIJANA PULJAK
Zahvaljujem. Samo bi zapravo htjela komentirat evo i upoznat vijećnike sa
raspravom koju smo imali na ovom Odboru i zašto je ovako 3 za, 3 suzdržano, zapravo
komentirali smo baš ovaj dio dakle problem dakle ne smije se držati niti duže vrijeme
ostavljati psa na balkonu u uputi Državne uprave kaže se u jednom dijelu, dakle isto tako se,
evo citiram dakle iz te odluke „Isto tako se odlukom o kućnom redu po mišljenu ovog Ured ne
bi smjelo zadirati na način života u stambenim jedinicama u privatnom vlasništvu, uključujući
balkone,“ e sad kažu „sve dok se istim ne ometa red, mir i čistoća, te se ne nanosi šteta
ostalim vlasnicima.“. U slijedećem pasosu i ponovo „Ne bi se, ne bi se smjelo zadirati u
privatno vlasništvo ukoliko se taj isti stan i pripadajući mu posebni dio koriste u skladu sa
njegovom namjenom, tehničkim propisima, te na način da vlasnik i njegov kućni ljubimac ne
ometaju druge suvlasnike, te ne ugrožavaju zdravstveno-higijensku sigurnost ostalih
stanara.“. Bili smo mišljenja zapravo da duže držanje kućnih ljubimaca na balkonu često
upravo uzrokuje dakle remećenje kućnog reda i mira, događa se da ljudi zatvore životinje na
balkon, ne znam, odu na godišnji odmor i zapravo nije dobro ni za same kućne ljubimce i
zato smo zapravo stavili primjedbu na ovaj dio da se to ukloni iz ove odluke. Možda je treba
malo preformulirati, dodati neki dio, zarez ukoliko to ometa kućni red i mir ili tako nešto. Znači
preformulirat ovu odluku na način, na ne je uklonit iz, iz teksta odluke, evo. Eto hvala.
28
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo ja bi molio odmah odgovor izvjestitelja, da li je to moguće. Ovo
pretpostavljam da je vaš amandman.
MARIJANA PULJAK
Pa može biti amandman ako ga tako želite ...
PREDSJEDATELJ
Dobro.
ŠPIRO COKARIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
A u Odluci je u ovom dijelu koji ostaje zapravo propisano sve ono šta se treba
odnosit na zajedničke prostore i zajedničke površine. Ovo što je bilo u zagradi je bilo zapravo
malo pobliže objašnjavanje ili možda čak i detaljiziranje tog dijela, osim ovo u dijelu stana. I
mislim da čitajući uputstvo koje je dala tijelo županijsko mislim da je stvarno nepotrebno da
mi izglasamo da netko ne može držat životinju na balkonu, jer to je njegovo pravo, a ako
dolazi do remećenja javnog reda i mira ili kućnog reda ono je propisano u onom gornjem
dijelu. Znači svatko ima mogućnost intervenirat na nepoštivanje kućnog reda, nepoštivanje
kućnog reda ja evo ne živim u stanu, ali mislim da je i buka koju stvara životinja na balkonu ili
čak i u stanu, bez obzira šta je u zatvorenom prostoru. Tako da mislim da ako izbacimo da
kućni red daje svakome od stanara mogućnost da intervenira.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođo Puljak evo ovako, ukoliko niste zadovoljni s ovim vi možete
formulirati amandman onako kao mislite i ponudit ga ovom Gradskom vijeću da glasuje za
njega ili protiv njega. E, da li, da li želite, da li ste zadovoljni s ovim odgovorom ili ćete ići s
amandmanom?
MARIJANA PULJAK
Ma, ma mislim, mislim da ovo detaljiziranje dakle nije viška, meni se ne čini da je
višak, ovo čak iz ovog obrazloženja Državne uprave iz njihovog obrazloženja uz ono ako ne
remeti kućni red i mir, itd., dakle ne čini mi se da je višak, nego čak zaista ima potreba, jer
imamo zaista slučajeva kad evo kućni ljubimci po balkonima doista smetaju i unose kućni red
i mir. Znači amandman bi bio da ostane ova, ostane ovaj dio teksta u zagradi, ali recimo iza
ovog teksta na terasi ili lođi, zatim u zajedničkim dijelovima zgrade te na zemljištu kod ...... za
svakodnevnu upotrebu stavimo zarez ukoliko remeti kućni red i mir, ukoliko, pardon, e, da.
PREDSJEDATELJ
(-nije uključen mikrofon-) Znači zarez ukoliko ne remeti kućni red .....
MARIJANA PULJAK
Ne, ovako, ne.
PREDSJEDATELJ
Recite, recite.
MARIJANA PULJAK
Točka vam je, dakle ne smije se držati niti duže vrijeme ostavljati psa na balkonu ili
terasi ili lođi ukoliko ne remeti kućni, kućni red i mir.
PREDSJEDATELJ
Molim, molim, ne može, molim vas, molim, gospodine Čepo dakle ovo je bio
odgovor izvjestitelja na pitanje i raspravu gospođe Marijane Puljak. Dakle vi ne možete ići
replikom na gospodina izvjestitelja, a posebno ne na gospođu Marijanu Puljak. Ja sam vas
29
upisao za raspravu. Dakle da li ovakav amandman prihvaća izvjestitelj ili ne? Vi se očitujte, je
li smatrate to da ili ne, e?
ŠPIRO COKARIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Ja mislim da je, (-čuje se više glasova-), pa ja mislim da je, da bi bilo dovoljno
definirano i s ovim bez da dodajemo amandman, jer se vezujemo na kućni, kućni red.
PREDSJEDATELJ
Prihvaćate, da li vi ostajete pri svome ili želite da stavi na glasovanje?
MARIJANA PULJAK
Pa ne znam, evo možemo stavit na glasovanje ako želite.
PREDSJEDATELJ
Ma ...
GOJKO ČEPO
(-nije uključen mikrofon-) Ne možemo glasat ako nismo imali priliku raspravljat o .....
PREDSJEDATELJ
Gospodine Čepo, gospodine Čepo ja samo pitam gospođu Marijanu Puljak da li ona
ostaje ili ne ostaje. (-čuje se više glasova-) Molim?
GOJKO ČEPO
(-nije uključen mikrofon-) Prije rasprave ste pitali izvjestitelja da se očituje ....
PREDSJEDATELJ
O njenom pitanju, a sada je pitam da li ostaje pa ćemo dalje nastaviti sa raspravom i
sad znam da imam jedan amandman o kojem ćemo odlučivati. Hvala lijepo što me učite
Poslovniku i Statutu nakon 38 godina pravničkog staža. Hvala. Idemo dalje, točno, gospodin
Goran Sučić.
GORAN SUČIĆ
Hvala gospodine predsjedniče. Htio sam se uključiti u raspravu na ovu temu. Mislim
da je ova tema dobra, da je na Gradskom vijeću, pa čak i češće, jer smo …. pitanjima …….
življenja u gradu, o kućnim ljubimcima. Međutim, ovdje bi proširio priču i diskusiju, raspravu i
priču o kućnim ljubimcima koji to prestaju biti. Mi znamo da ima napuštenih kućnih ljubimaca
i briga o njima ne treba samo predstavljati samim tim činim. Ja sam bio jedan od vijećnika
ako se sjećate, ili možda sam, u potrebi, ….faktor prihvaćanja, u potrebi groblje kućni
ljubimci, također kao jedno civilizirano pitanje koje Europa pa čak i gradovi u Hrvatskoj su
riješili, pa sam htio samo pitat informaciju, da li je prihvaćena inicijativa, u kojem pravcu je
išla realizacija te inicijative. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Gojko Čepo. Izvolite.
GOJKO ČEPO
Hvala predsjedniče. Ja znam da je pitanje Poslovnika i vođenje sjednice na vama, a
isto tako mislim kad se vijećnici udalje od dnevnog reda da ih trebate upozorit, a vezano uz
to da imate 38 godina pravničke prakse, da vas netko treba učiti, ja mislim da čovjek uči dok
je živ. Vezano uz prethodne rasprave, mislim da pokušavamo biti prepametni, da
pokušavamo biti pametni od svih pravnika iz Ureda državne uprave koji su dali svoje
mišljenje. Uz to mislim da pričamo o terminima za koje ne znamo što znače. Ja čujem da se
u nekoliko navrata spominje kućni red i mir, ja ne znam što je to. Znam što je javni red i mir,
a znam što je i kućni red. Kućni red se uređuje ugovorom između suvlasnika, pa ako svih 50
30
suvlasnika ima pasa na balkonu, onda oni mogu uredit svojom odlukom ako je zgrada na
osami i po kućnom redu, da drže životinje upravo na balkonu. Javni red i mir nije nadležnost
ovog Gradskog vijeća nego policije. I on je reguliran zakonom. I mislim da na dnevnom redu
imamo jednu izmjenu koja je potpuno logična, potpuno jasna, dobili smo stav struke i da
zapravo samo kompliciramo i pokušavamo biti prepametni. Ako već dajemo nekakve
amandmane, dajmo da oni budu u skladu sa zakonom, dajmo da se u njima koriste termini
koje znamo šta znači. Nije nadležnost Gradskog vijeća kućni red, a nije ni javni red i mir.
Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za raspravu? Utvrđujem da nema. Gospođa
Puljak nije odustala od svog amandmana ili jeste? Gospodine Sučić je li vi inzistirate na ….?
Evo zamjenik gradonačelnika gospodin Goran Kovačević. Izvolite.
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnik
Dobar dan. Lijep pozdrav svim vijećnicama i vijećnicima Grada Splita. Odgovorit ću
na pitanje vijećnika gospodina Sučića nastavno na njegovu inicijativu koja je od mene
prihvaćena na ovom Gradskom vijeću da se pokrenu aktivnosti u nalaženju rješenja za
groblje za kućne ljubimce. Nakon tog Vijeća poduzeli smo sljedeće aktivnosti, dakle, pozvali
smo tvrtku, komunalno poduzeće „Lovrinac“ koja na neki način ima najbolje reference da
nam osmisli, napravi, takav projekt, te smo uputili zahtjev našim urbanistima da nam daju
prijedlog i pronađu adekvatnu lokaciju za takvo jedno groblje, te nakon što sve to dobijemo
pripremljeno će mo vas dalje izvijestiti na Gradskom vijeću. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo prije nego šta gospođa Puljak nam ponovi svoj amandman kako bi
trebao izgledati da bismo mogli glasovati ja ću samo jedno reći, s osnova zakona svaki
vijećnik može biti prepametan, polupametan ili nepametan, svaki vijećnik ima pravo na
stručne, osobne i svake druge dojmove, pitanja i objašnjenja i to nitko ne može zabraniti niti
jednom vijećniku, a to najmanje meni pada na pamet. Za vijećnička prava ja sam dužan boriti
se do kraja. Zahvaljujem. Gospođo Puljak izvolite.
MARIJANA PULJAK
Dakle amandman bi trebao glasiti: u članku 8. Odluke ne brisati dio teksta u
zagradama već tekst izmijeniti u slijedeći sadržaj - „Ne smije se držati niti duže vrijeme,
ostavljati psa na balkonu, terasi i ili lođi ukoliko“, dakle dodati ovaj dio „ukoliko na taj način
ometa druge suvlasnike i stanare,“ i ostatak, ostatak teksta isti kako i prije. Eto.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Vi gospodine Cokariću ostajete pri vašem ranijem stavu? Tako dakle
meni ne preostaje ništa drugo nego u skladu sa Poslovnikom staviti ovaj amandman kako ga
je gospođa Puljak koncipirala na, zakasnio si, ne može, staviti na glasovanje.
Tko je za amandman ovako kako ga je predložila gospođa Puljak? –
Tko je protiv? –
Dakle, je, neka, dakle utvrđujem da amandman gospođe Puljak nije prošao.
I sada stavljam prijedlog odluke, samo da vidim, da ne pogriješim u nazivu, dakle
prijedlog odluke o izmjeni odluke o uvjetima i načinu držanja pasa i mačaka kao kućnih
ljubimaca te načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim životinjama na glasovanje.
Tko je za Prijedlog odluke? –
Tko je protiv? –
Suzdržan? –
Utvrđujem da je Prijedlog odluke usvojen sa 19 glasova za, 5 protiv i 5 suzdržanih.
Zahvaljujem.
Idemo na točku 5. dnevnoga reda
31
Ad 5. Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Splita
Ovaj prijedlog donosi se većinom glasova svih vijećnika. Odbor za proračun i
financije na svojoj 8. sjednici održanoj 30. srpnja 2014. godine jednoglasno je sa 6 glasova
„za“ od 6 prisutnih donio zaključak – prihvaća se Prijedlog odluke o zaduživanju Grada
Splita. Odbor za statut, poslovnik i propise na svojoj 9. sjednici održanoj 29. srpnja 2014.
godine jednoglasno je sa 6 glasova „za“ od 6 prisutnih donio zaključak kojim je mišljenja da
je navedeni Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Splita sukladan zakonima i drugim
propisima. Molim izvjestiteljicu gospođu Ljiljanu Vučetić da dade uvodno obrazloženje ovog
Prijedloga. Izvolite.
LJILJANA VUČETIĆ, pročelnica Upravnog odjela za financije
Poštovani predsjedniče, poštovani vijećnici, zamjenice, lijepo vas pozdravljam. Pred
vama je odluka o zaduživanju, Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Splita. Ja bih se samo
osvrnula 8 godina unazad radi onih koji su tu prvi put u Vijeću i samo bi kazala da je Grad
donio 2005. godine odluku da se ide u zaduživanje putem izdavanja municipalnih obveznica i
to na način da je 2006. godine Grad izdao 60 milijuna kuna obveznica, 2007. – 60 milijuna, i
2008. – također 60 milijuna. Ukupno 180 milijuna kuna. S obvezom vraćanja te glavnice
počevši od 2012. u 6 godina, po 30 milijuna, znači do 2017. Grad je vratio 2012. iz
kratkoročnog zaduživanja 30 milijuna, 2013. – iz dugoročnog zaduživanja na 5 godina
sljedećih 30 milijuna i sada je pred nama obveza vraćanja treće tranše od 30 milijuna kuna i
to u 11. mjesecu 2014. godine. U međuvremenu od 2006. do današnjeg dana, Grad je platio
kamate za te obveznice 58 milijuna kuna. Zadužio se izdavanjem municipalnih obveznica za
7 projekata i to: Riva, Vukovarska, Dom mladeži, most Matice nadvožnjak, Ujevićeva ulica,
….stambeno garažni objekat u Ujevićevoj i Manđerovoj, zatim, rekla sam Dom mladeži,
školske športske dvorane, Ulica kralja Tomislava. To je znači 7 projekata. Vi znate što se sve
napravilo. Ovo je postupak koji moramo sada provesti i zašto idemo na zaduživanje? Pa iz
prostog razloga što smo mi proračunom kad smo radili, proračun za '14. sa projekcijama za
'16. morali staviti dugoročno zaduživanje jer su dva bitna momenta na to utjecala. U 10.
mjesecu aktivirano je jamstvo „Hajduka“ na 32 milijuna kuna, pa je Grad u ovoj godini mora
vratiti 32 milijuna kuna novca koje smo morali isplatiti bankama za jamstva. Također kad smo
radili proračun, već tada je bilo izvjesno da će mo izgubiti spor sa Dal-koningom, pa je 8. 01.
došlo pravomoćno ovršno rješenje na 27 milijuna kuna koje Grad također mora servisirati u
ovoj godini. Drugim riječima, u ovoj godini Grad mora servisirati 60 milijuna kuna iz
kratkoročnih sredstava da bi pokrio ove dvije velike obveze. Zbog toga Grad je morao i mora
ići na dizanje dugoročnih kredita na 5 godina da bismo mogli u 11. mjesecu vratiti glavnicu
od 30 milijuna kuna. Ono što je jedino dobro u ovoj priči u ovom trenutku jeste što je javna
nabava pokazala da je natječaj, da je kamatna stopa koja je dobivena, vidite u ovom ovdje
materijalu, 3,9%. Evo to bi bio onaj osnovni uvod i činjenice, pa stojim vam tu na
raspolaganju za sve. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li potrebe da zamjenica gradonačelnika dade?
AIDA BATARELO, zamjenica gradonačelnika
Ja ću odgovarat zajedno sa kolegicom.
PREDSJEDATELJ
U redu. Odlično. Dakle, zahvaljujem izvjestiteljici gospođi Ljiljani Vučetić i otvaram
raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Javili su se za sada dva vijećnika, gospodin Tonči
Blažević i gospodin Hrvoje Marušić. Gospodine Blažević izvolite. Treći je gospodin Gojko
Čepo.
32
TONČI BLAŽEVIĆ
Hvala predsjedniče. Kratko jedno pitanje – zanima me jesmo li šta preskočili u
proceduri u pripremi ovoga. Mi sad dobivamo odluku na usvajanje, odluka iznad milijun kuna,
jesmo li možda prije toga trebali odobrit da se ide u to kao Gradsko vijeće, ili je samim
usvajanjem proračuna o kojem ste govorili na neki način dat zelena strelica da se može
raditi? Ništa drugo.
LJILJANA VUČETIĆ,
Odmah ću odgovoriti. Mi smo stava i znamo da nismo ništa pogriješili u proceduri,
tim više što mi već imamo dovoljno iskustva, a istovremeno ništa nismo radili a da se nismo
ni konzultirali ni sa Ministarstvom financija i ostalim sudionicima. Također, ovdje imamo
jedno jasno mišljenje Ministarstva uprave gdje kaže – ukoliko je proračunom ili nekim drugim
aktom nedvojbena nekakva odluka, tada prije postupka nabave ne treba nikakva suglasnost
Gradskog vijeća, jer ga je već Gradsko vijeće samim usvajanjem dalo. Ono što je važno, ova
Odluka o zaduživanju definira priču na način da to je jedan od dokumenata u kojima mi
Ministarstvu financije, odnosno Vladi, moramo dati uvjete zaduživanja – banka, iznos
kamata, otplatni plan i sve ostalo, to je jedan od dokumenata jer mi sad nakon ovoga
moramo slati Ministarstvu financija, odnosno Vladi cijeli proračun, zatim stanje obveza na
dan 31. 7., puno tih dokumenata iz kojih je razvidno kako i na koji način će nam Vlada dati
suglasnost za ovo zaduživanje. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo ima potrebe i zamjenica gradonačelnika gospođa Aida Batarelo.
Izvolite.
AIDA BATARELO, zamjenica gradonačelnika
Gospodine Blaževiću, evo još samo jedan dodatak odgovoru, a možda i za one
vijećnike koji imaju sličnih nedoumica kao vi. Naime, postoji Pravilnik koji propisuje obvezne
sastojke zahtjeva i pripremu cijele dokumentacije. Dakle, Pravilnik koje je izdalo Ministarstvo
financija i članak 10. tog Pravilnika kaže i propisuje obvezne priloge koji idu uz sam zahtjev.
Ima 13 točaka koje treba izvršiti, odnosno priložiti u skladu sa tim zahtjevom, a jedna od tih
točaka, točka 5. je Odluka predstavničkog tijela o zaduživanju, odnosno davanju jamstva i
suglasnosti. Odluka sadrži namjenu, investicije i naziv kreditora. Dakle, ovo je u skladu sa
kompletnom procedurom. Ne može biti obrnuto.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Blaževiću?
TONČI BLAŽEVIĆ
Dobio sam iscrpan odgovor. Sve u redu.
PREDSJEDATELJ
U redu. Zadovoljan je. Gospodin Hrvoje Marušić.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Evo u biti jedno pitanje, konstatacija i
rezoniranje nekakvog činjeničnog stanja. Zahvaljujem gospođi Vučetić što je vrlo kratko ali
jasno i činjenično iznijela situaciju glede zaduživanja municipalnih obveznica koje su bile
plasirane i naplaćene zbog realizacije određenih projekata prije 7 godina, 8. Najveći projekt
od tih sredstava je financirana Riva uz još neke manje projekte, dakle, ti novci su potrošeni
namjenski koliko se u to doba moglo potrošit. Vraćanje ovog kredita samo po sebi apsolutno
nije sporno, dapače, potpuno svjesni da se krediti moraju vratit, samo je pitanje način kako
vratit kredite i iz kojih sredstava. Ovo je prolongiranje duga i obveznice nisu dignute za to da
bi se plaćala kamata, već za to da bi se vratile iz prihoda Grada. I sad se vraćamo ponovno
na početak priče koji je temelj svake priče razvoja bilo kojeg Grada u Republici Hrvatskoj, a
33
to je ona prihodovna strana. Dakle, Grad prihodovnu stranu ako ima kvalitetnu, dobru, ako
ima projekte, ako ima naplatu komunalnih doprinosa od tih projekata, onda se krediti mogu
vraćat bez novih zaduženja. Poslovna i kvalitetna Gradska uprava, gradska vlast da tako
kažem, se neće zaduživat u nedogled, već će bar dio tih sredstava pokušat vratit iz priliva
koje se ostvaruju naplatom navedenih sredstava. Prema tome, ovo je još samo jedan dokaz
da Grad apsolutno ne funkcionira na prihodovnoj strani, da se ne radi ništa kako bi se
prihodovna strana popravila, makla s mrtve točke i kako bi se zaduženje Grada mogla vraćat
od realnih prihoda, a ne novim zaduženjima. Hvala lipa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li potrebe za pojašnjenjem, odgovorom? Izvolite.
AIDA BATARELO, zamjenica gradonačelnika
Poštovani vijećniče Marušić, evo ovako, vi ste naveli sada navodno manjak prihod
Grada koji nije u stanju vratiti kredit. Pa to je zapravo na neki način, ovo sada, ako će mo se
poslužit recimo medicinskom terminologijom, da je bilo liječenje situacije, ali ja bi se vratila i u
povijest bolesti, budući smo vi i ja tada bili vijećnici. Pa ću vas podsjetiti da su municipalne
obveznice od 180 milijuna kuna bile predviđene za Rivu i cijeli niz projekata. Od toga je nekih
95 milijuna koštala Riva, još je mislim bila jedna školska dvorana, a cijeli niz tih projekata je
ostalo lebdjeti u zraku i danas su na popisu, dakle, iz cijele te priče je negdje isparilo 80
milijuna kuna. Grad će to vratit i na to smo vratili još 58 milijuna kuna kamata. Eto to je moj
odgovor.
HRVOJE MARUŠIĆ
Nije ništa isparilo jer sa računa ni sadašnje vlasti, ni bivše, ni buduće, novci ne
mogu isparit, dakle, terminologija koja nije primjerena, već se zapelo u isto u čemu vi
zapinjete danas, a to je prostorno planska dokumentacija. Prema tome, u istoj situaciji je
otprilike Grad bio i tada, s tim što u ono vrijeme, bez obzira ko je tad bio na vlasti, na vlasti
nije uopće tema, meni bar, napravljeno dosta projekata, a jedan od kapitalnih projekata je
upravo ta splitska Riva. Prema tome, ništa nije isparilo, Riva je ostala u Splitu, isto kao što za
prošle vlasti je ostala Zapadna obala u Splitu, ali nažalost vaš niti jedna projekt se niti ne
nazire, a kamoli da će ostat nešto iza, a o gospodarskim subjektima u Gradu iz kojeg bi se
trebali financirat povrat sredstava prethodnih vlasti, jer kad ste preuzimali vlast, sami ste
rekli, bili ste tada vijećnica, kao i ja, znali ste šta preuzimete i preuzeli ste obavezu pred
građanima Splita da sanirate situaciju. A ne da okrećete priču nekada je bilo. Bilo je.
Činjenica da je bilo, građani su vam povjerili odgovornost, Grad vodite manirom dobrog
gospodarenja. Vi to nažalost ne radite.
PREDSJEDATELJ
Izvolite jedan kratki odgovor.
AIDA BATARELO, zamjenica gradonačelnika
Zaista kratak odgovor. Da, mi smo dobili mandat građana ovog grada i mogu vam
reć da smo u puno boljoj situaciji od vas, nego što je bilo, s obzirom na vašu poziciju u
Vijeću, jer ste bili tada pozicija, a mi smo bili opozicija kad se već vraćamo, tako je, u
odnosu, govorim sad o onom vremenu, danas smo u puno boljoj situaciji, jer smo zaista
jedan cijeli niz nedovršenih stvari i nedovršenih sporazuma završili, zaključili i realizirali u ovu
godinu dana.
HRVOJE MARUŠIĆ
Di su?
AIDA BATARELO, zamjenica gradonačelnika
Kako di su! A di je sporazum o koncesijama, di je sporazum sa Kotarcem, ……..
34
PREDSJEDATELJ
Molim vas, molim vas, prekinut ću sjednicu, ne možete se tako ponašati, molim vas.
Gospodine Marušiću molim vas. Dakle, vas se saslušalo fino, budite i vi…. Može
gradonačelnik, u svakom slučaju, izvolite.
GRADONAČELNIK
Hvala vam lijepa. Kolega Marušić, znam šta želite postić, znam na koji način
pristupate ovome, ali dajte da sjednica ide u jednom normalnom toku jer imamo druge točke
dnevnoga reda. Ispolitizirali ste je do krajnosti, ovo je bez ikakve potrebe i sad bi se mogli mi
s vama natezat, potezat, svađat, ko je više, ko je manje, ko je kako. Uz dužno poštovanje, al
dajte da radimo svoj posao, a ne da politiziramo, prema tome, i dozvolite još samo jednu
stvar, pustite da radimo svoj posao, pa godinu dana smo ovdje. Vi kad govorite, govorite o
drugim mandatima koji su trajali ipak 4 godine. Dajte, godinu dana je prošlo. Ma pustite da
radimo svoj posao, pa nam nakon 4 godine sublimirate pa recite je li ili nije, ali ne unaprijed
nam govorit.
PREDSJEDATELJ
Evo jedna kratka replika od gospodina Marušića, a onda će gospođa ……
HRVOJE MARUŠIĆ
Vrlo kratka replika. Dakle, ovdje se ne o nikakvom politikanstvu. Ako ovo nije
konkretno, onda ne znam šta je. Dakle, ne govorimo o ničem imaginarnom, o ničem
političkom, nego govorimo o konkretnih 30 milijuna kuna koji će građani Splita uz potporu
ovog Gradskog vijeća vratit bankama. I treba ih vratit, ali je stvar kako će mo ih uprihodit.
Ako je to politikanstvo, onda ja takvu polemiku dalje ne želim vodit. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. I prije nego što dam gospođi, (ne treba, neće se na ovo odgovarati,
ovo je bila replika), molim vas, tema je jako važna, i molio bih vijećnike i vijećnice da ne
upadaju sa svojim opservacijama prema meni kako ću vodit sjednicu. Ovo je jedna od točaka
dnevnoga reda gdje ću odstupiti ako treba od uobičajenog ponašanja jer se radi o parama,
radi se o zaduženju i radi se o ozbiljnoj temi. I zato želim da svi koji smatraju da nešto mogu
pomoć, da mogu sa svojom diskusijom dati prilog ovome gradu i njegovim financijama, doći
do izražaja, doći će do riječi. Gospođo Ljubice Vrdoljak izvolite, vi imate jednu repliku na
izlaganje gospodina Marušića.
LJUBICA VRDOLJAK
Ma ja ću vrlo kratko kazat da mi je žao da sam bila u pravu prije 8 godina kad se
Grad zaduživao sa municipalnim obveznicama. Ja sam jedini vijećnik koji je tada rekao da od
ovih 7 projekata, bez obzira što se municipalne obveznice mogu dizati i za infrastrukturu, da
ni jedan od projekata nije razvojni projekat. Čak, moram kazati i Riva, bez obzira što je ona
uređena, i ona je dokinula jedan dio radnih mjesta svojom ovakvom izgradnjom. Prema
tome, tamo je puno manje štekata nego što ih je bilo prije i tako dalje, i tako dalje. Međutim
ono što je bitno to je i tada sam kazala i danas kažem – Grad u tom momentu nije imao
nikakve potrebe ovakvog zaduženja i rekla sam jednu rečenicu da je to trajno zaduženje
Grada, a nažalost danas na ovoj sjednici vidim da se zaista radi o trajnom zaduženju Grada.
Mi smo već jednu tranšu platili u kamatama. Prema tome, mislim da nije dobro da se mi
ovdje prepucavamo, ovo je u ovom momentu, kriza je, u momentu Hajduka, u momentu
dospijelih određenih sudskih presuda i tako dalje, da se mi ovdje politiziramo i prepucavamo
šta smo mogli da smo mogli ili što nismo htjeli da smo htjeli, nego da prihvatimo da smo
dobili solidne kamate, recimo dosta niske na novo zaduženje i da u ovom momentu ne
možemo na drugi način to riješit nego ovako kako je u prijedlogu. Da ne politiziramo stvar
koja po meni ne bi trebala biti za politiku. Određene su bile, jedne politike, druge politike, i
tako dalje, određene obveze koje preuzeti jedni, drugi i treći, servisira ona vlast koja je
trenutno na vlasti i tu nemamo šta puno filozofirat. Evo, hvala lijepa.
35
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje sa raspravom. Za riječ se javio gospodin Gojko Čepo.
Izvolite.
GOJKO ČEPO
Hvala predsjedniče. Zamjenica gradonačelnika poslužila se u jednom trenutku
jednim medicinskim terminom, pa je rekla liječenje dijagnoze. Meni je pa na pamet slušajući
ovu raspravu isto tako jedan medicinski termin a zove se selektivna amnezija. Pozivanje
sada nećemo politizirat, nećemo se prepucavat, nije ovo političko pitanje, ja mislim da je ovo
prvorazredno političko pitanje. I unatoč svim apelima, nemojmo se oko ovoga prepucavat,
Meštar je reka jednom – karat mi se triba i karat se oću. 2005.municipalne obveznice od 180
milijuna kuna su podignute i na njih je do sad plaćeno 55 milijuna kamate. Stvoreno je trajno
zaduženje Gradu Splitu bez da su postojali gotovi projekti. Jer nisu one dignute samo da bi
se vratile gospodine Marušiću, nego su one svjesno dignute sa počekom da bi se počele
vraćat 2012. godine i da bi se na njih platila kamata. Vi ste tada bili dio te priče, sada nam
moralizirate, samo genijalna vlast tadašnje HDZ-ova uz potporu Velog mista, mogla je
podignit kredit da bi ga oročila po manjoj kamati. I zbog toga mi danas imamo to na ovoj
sjednici Gradskog vijeća. zato jer je neko prije 8 godina genijalno izbacija tranše municipalnih
obveznica, a da nije zna šta će radit s tim novcima i onda ih oročija po manjoj kamati nego
po kojoj ih je diga. Ja mislim da takav genijalan potez nije u financijskom svijetu poznat osim
ovoga našega u Splitu i da bi to možda trebali patentirat i brendirat kao naš dio turističke
ponude. Da turiste upoznajemo sa vama koji ste tada donijeli takvu odluku. Ja sam se nada
da će ova točka proć bez rasprave. Sugerira sam vam preko stola – nemojmo otvarat ovu
priču. Moramo vratit ovo što ste nas uvalili, i idemo izglasat to, da idemo u novo zaduženje,
jer već smo ga izglasali u proračunu, i nemojmo o ovoj priči, jer sam zna recimo da ona
strana stola, da gospođa Marijana Puljak i njeni neće sudjelovat u ovoj raspravi, jer je njen
poslodavac sudjelovao u ovom natječaju, bit će interesantno vidjet da li će ….izglasanjem.
Imamo po prvi put situaciju
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem, zahvaljujem gospodinu Čepi. Gospodin Marušić ima repliku. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Ovo je tipičan pristup politikanstvu nečega šta ……
PREDSJEDATELJ
Gospodine Čepo, molim vas
HRVOJE MARUŠIĆ
…. ma normalno, …. komunistička demagogija, ..to je Čepo reka da je ovo
komunistička demagogija, dakle, sam sebe nadopunjava, nema veze.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Marušić, samo trenutak
HRVOJE MARUŠIĆ
….mora se slagat, i to ko se s kim slaže Čepo, o tome će mo mi odlučivat, a ne vi, ja
sam vas sasluša i sad saslušajte vi mene.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Marušić dozvolite trenutak. Dakle, nemojte upadat u riječ. Počet ću sa
opomenama, a dam li nekom drugu opomenu, onda ću zatražit od zaštitarske službe da
takvog vijećnika izbaci odavde. Nemojte to dozvolit. Ne možemo se tako ponašat. Dakle,
36
gospodine Čepo, vi ste svoje rekli, gospodin Marušić ima repliku, vi ćete imat odgovor, idemo
dalje. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Dakle, opet se insinuira i opet se podmeću riječi koje nisu izrečene, valda se vi
jedino znate takvim metodama i služit. Ovdje se govori da se ništa nije napravilo. Gospođa
Vučetić vam je fino rekla. Ja sam ponovio. Vi to jako dobro znate. Napravila se Riva,
napravila se obala i napravio se niz manjih projekata. Ostalo je zapelo u prostorno planskoj
dokumentaciji koja se u to doba nije riješila. Sljedeća vlast nažalost isto nije riješila, ali je
činjenica da je napravila nastavak Rive. Napravila je Zapadnu obalu. Ja ponovno ponavljam,
vidit će mo šta će ostat iza vas. Gradonačelnik kaže godinu dana smo tek tu. Jeste, ok, mi
vas podsjećamo, upozoravamo, a vi nas demantirajte. Ja vam to od sveg srca želim u ime
građana Splita. Ne u svoje ime. Napravite sve što mislite, ostvarite svoj plan 21, 26, koliko
god ih imate, napravite to. Kad ste dolazili na vlast znali ste šta je i kako je. Preuzeli ste
odgovornost, izvolite je …..(kraj 2A kazete) …ovdje se radi od 30 milijuna kuna. Prema tome,
vidimo u kom smjeru Grad ide i šta vi smatrate politikanstvo. Ovo to sigurno nije. Govoreći o
projektima i punjenju proračuna, vraćanju kredita, to ne može i nije politikanstvo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje sa raspravom. Javite se, izvolite.
GOJKO ČEPO
Hvala predsjedniče. Gospodine Marušiću zadnji koji treba pričat o odgovornosti i
preuzimanju odgovornosti ste vi iz HDZ-a. jer ni jedna priča sada o demagogiji, o politiziranju
ne može vas oprat od onoga što ste napravili. Ni priča o napravljenim projektima. Napravljen
je komad Rive, nije napravljena Riva, koja je već u stanju takvom da smo na prošloj sjednici
raspravljali o tome šta da radimo s njom i zaključili da nemamo novaca za niti popravit ono
što je napravljeno. A o vjerodostojnosti onoga što vi govorite, najbolje govori da se s vama
nije složila ni vama kolegica iz kluba, replicirala vam.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. To ću ja odlučiti šta je, šta nije povreda Poslovnika. Dajmo molim vas
malo smirimo balun, zaista je južina, ja sam se šalija na početku sjednice, ali očito da danas
svima nama djeluje. Ja bi zaista ono što jedino kao predsjednik mogu apelirati na vijećnike,
na vokabular. Dajmo, možemo i biti u stanju neslaganja, ali se poštujmo. Poštovanje jednog
vijećnika spram drugog će se vratit, vjerujte mi. Nepoštovanje će uzrokovati niz problema
svima nama ovdje. Gospodin Grubišić Ivica izvolite.
IVICA GRUBIŠIĆ
Ne znam sad šta bih kazao, nešto je išlo u prilog što je rekla Ljubica kazala, a
dijelom i Čepo. Jedno pitanje za pročelnicu – zašto se, ne znam da li se to napravilo, nisam
bio na početku Vijeća, je li se napravio jedan presjek dugovanja od unatrag recimo tri zadnja
mandata vidit, ili dva, ne mora biti tri, ….Ja nisam bio vijećnik
PREDSJEDATELJ
Gospodine Prljeviću
IVICA GRUBIŠIĆ
Ali dobro, odakle dolazi, ne čudim se. Ovaj, dakle, bilo bi dobro pročelnice da
kažete, a vi to znate sada i sigurno napamet – koliko su bili, kolika su dugovanja, jer ovo više
doista nije ugodno slušati iz sjednice u sjednicu i to od one strane koja se zaduživala. Pa ne
treba nas ovdje maltretirat svaku sjednicu i upravo te strane. Koliko je Grad zadužen? Ne za
ono što je napravio, za ono što se zaduživao, gdje je bio jamac, za ono što se zaduživao
gdje su propala sredstva, na ……. Spaladium arenu, pa to su na stotine milijuna kuna koja
ova gradska vlast mora riješit. Zašto se to ne kaže javno? Jer na svakoj sjednici se
37
ponavljaju ista pitanja onih ljudi koji su dizali ruke za ta zaduživanja. Toliko su ovu garnituru
zadužili da zapravo ako bude šta sam rekao i prije par mjeseci, ako će biti za hladni pogon,
da može uopće ova vlast funkcionirat. Evo, nisam ovo mislio kazat, javio sam se za
raspravu, nisam htio replicirati, nego sam htio kroz raspravu kazati, …., da se postigne neki
minimum konsenzusa i da kažemo da smo u gabuli, da nema novaca, šta se može napraviti.
A ovdje se doista politizira. I stalno se okrivljuje ovu ili onu garnituru šta je i koliko je
napravila. Nije problem ako se neka od prethodnih vlasti i zadužila ako je nešto napravila. I
prijašnje su se vlasti zaduživale, ali su nešto i radile. Što je s onim zaduživanjima gdje su
sredstva propala, di su bile propale investicije? Gdje su dizali krediti a nisu se realizirali. O
tome se radi. Evo gospođo pročelnice
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Izvolite odgovor, pa će mo onda, sad će mo sa replikama. …
LJILJANA VUČETIĆ,
Ja ću biti vrlo kratka i koncizna. Pa pred Gradsko vijeće svake godine je godišnji
obračun o izvršenju proračuna za proteklu godinu. i već koliko godina mi uredno servisiramo
sve podatke vezano za ovrhe i kažemo bilo je ovrha po predmetu iz '86., iz '91., '96. i tako
dalje. Znači, u svakom trenutku svi podaci su svim vijećnicima dostupni. Pa da bismo to sada
sumirali po godini dana, svake godine samo na ovrhe, ali to zadnjih 8 godina, preko 20
milijuna kuna se servisira po predmetima, po sudskim presudama. Zašto je to sada? Zato što
su svi sporovi trajali po desetak godina i više, i onda su se ti sporovi počeli naplaćivati od
2008., 2007., 2009., 2010., '11, i stvarno je sada trenutno to došlo do nekakvog vrhunca.
Također čitav niz naknada za oduzetu imovinu, iz '86., iz '90., iz '95., pa smo ovih zadnjih
dana imali evo 7 milijuna kuna za plaćanje zemlje na jednoj trasi gdje smo, gdje je Grad
morao servisirati trima obiteljima 7 milijuna kuna. Prošle godine od 7. mjeseca do 12. morali
smo servisirati također zemlju koja je oduzeta '86. od 7,5 milijuna kuna. Tako da vam je to
red veličina do 40-etak i 50 milijuna godišnje. Bez ovih drugih obveza koje dospijevaju u
pojedinim godinama. Kada bismo to sve sveli na brojke, onda bismo mogli doći do jednog
proračuna. 700, 800 milijuna ovih zadnjih 8, 9 godina.
Ali mogu još samo nešto ako mi dozvolite? Ono što ja sada kao ekonomist, kao
financijer bi morala ovdje naglasiti, a to je činjenica da su obveznice dignute 2006., 2007. I
2008. godine. Da je 2010. godine odlukom Vlade porez na dohodak koji je osnovni prihod
Grada, preko 60% je to prihod Grada, pao za 40 milijuna kuna, a da je gospodarska
djelatnost ostala ista. U tom trenutku već su se kompletno izgubila sredstva iz kojih smo mi
mogli servisirat iz tekućeg poslovanja. Gospodine Marušiću, ono što je isto važno kazat,
jeste, vi kažete investicije, komunalni doprinos, ali to je strogo namjenski prihod. On ne ide
za vraćanje obveznica. On se mora koristiti za komunalnu infrastrukturu, za projekte koji su
tu došli. Znači, osnovni prihod je porezni prihod iz kojeg smo mi morali servisirat. I svi ovi
projekti koji su se napravili je činjenica da su se svih 180 milijuna kuna obveznica utrošilo, ali
se utrošilo na način da 95 i nešto je išlo za Rivu, skoro 40 milijuna i više je išlo na športske
dvorane, išlo je za most Matice hrvatske 12 milijuna, sasvim nešto drukčije nego što je bio
prvotni plan. Prvotni plan je bio 60 milijuna Riva, 60 milijuna Ujevićeva, 20 milijuna
Vukovarska, ali s obzirom na ono što ste rekli, doista su se ti odnosi poremetili i sam novac
je potrošen. I sad se ponovno vraćam na ovih 40 milijuna što je Grad izgubio. Ali zbog
gospodarske krize. Grad je još izgubio preko 30 milijuna kuna poreznih prihoda. Znači 70
milijuna kuna prihoda je Grad poreznih izgubio. Sve druge prihode koji su ovisili o Gradu,
Grad je povećao. I u ovim uvjetima krize, komunalni doprinos je praktički svih ovih godina
naplaćivan na razini onih dobrih godina. Znači, osnovni naš problem jesu porezni prihodi. Iz
tog razloga Grad se mora ić na zaduživanje da bi mogao vratiti, jer nema dovoljno tekućih
prihoda, a svi tekući rashodi, to je važno, su uvjetovani u pravilu zakonima. Zakon o
predškolskom, Zakon o osnovnom, Zakonom o socijalnoj skrbi i tako dalje. I u ovom trenutku
Grad može još uvijek servisirati svoje obveze i servisira ih dobro. I mi čak u ovim teškim
uvjetima brodimo dobro. Normalno, to nije ono kako bi trebalo, ali s obzirom na okolnosti i
okruženje, gura se. Eto, hvala lijepa.
38
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. To je u svakom slučaju optimistično. Izvolite gospodine Grubišić.
IVICA GRUBIŠIĆ
Bez namjere, pogotovo pročelnici, bez namjere, koju ja uvažavam, govorim o
subjektivnim problemima, ne o ovome što ste vi kazali. O nepotrebnom zaduživanju, o
nepotrebnim tužbama, o tome sam mislio. Upravo sam o tome mislio. Ovo sve što ste rekli,
to stoji, i to su objektivne okolnosti, ali ja sam mislio nešto drugo. I kad sam već, evo da
iskoristim priliku, ja znam da je ovdje preko puta bilo vijećnika koji su tada bili, ali su bili u
manjini, koji su glasovali protiv, vidim da se spremaju neke replike, ali ja znam, pratio sam
sjednice Vijeća, i znam da su pojedini vijećnici bili protiv. Nisu svi bili za, ali ja točno znam ko
je bio protiv i tko je za. Vidim odakle sad dolaze pojedine diskusije, dakle, gospođo
pročelnice na to sam mislio. Na te subjektivne, jamstva, da sad ne napominjem, Dal-koning,
"Hajduk", di je bila konsenzus, da ne kažem Spaladium i tako. o tim nepotrebnim kreditima,
nepotrebnim jamstvima, nepotrebnim investicijama, na to sam mislio. Koji su sad kamen oko
vrata ovoj gradskoj vlasti, ne samo ovoj gradskoj vlasti, nego i sljedećoj, koja god bude. Na
to sam mislio.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Grubišiću, vaša rasprava je izazvala ravno 5 replika
sljedećim redosljedom: gospodin Prljević, gospođa Ljubica Vrdoljak, gospodin Podrug,
gospodin Marušić i gospodin Čepo.
TOMISLAV PRLJEVIĆ
Ja ću svoje u raspravi.
PREDSJEDATELJ
Dobro. Zahvaljujem. Gospođa Ljubica Vrdoljak.
LJUBICA VRDOLJAK
Gospodine Grubišić vi ste se upravo vratili u politički vokabular govoreći o tome - oni
s druge strane, ovi s druge. Svaka vlast je ostavila određena zaduženja. Neka je ostavila i
određene sudske postupke, pa onda ovrhama naravno da se dolazi do određenih naplata
bez obzira ko ih je ostavio. Ovrha je ovrha, sjedne na račun, doviđenja, prema tome. Ja bi
vas molila da se zaista vratimo na ono što je sada situacija u kojoj se nalazimo. Ne želim
uopće ulazit u to, ja sad dugo godina vijećnik, ali jesam li bila za, jesam li bila protiv, jer je to
potpuno nepotrebno u ovoj situaciji, ali vratimo se na ono što sada Grad treba napraviti i
mislim da je ovdje vrlo korektno u ovom materijalu dato ono što je važno meni u ovom
momentu kad se već nalazimo u situaciji u kojoj se nalazimo, da kamate nisu tako enormno
velike, bez obzira što će to Grad koštat i vratimo se bez tih političkih prozivanja. Svaka vlast
je iza sebe ostavila iza sebe određena kreditna zaduženja. Svaka je nešto nije plaćala pa se
ovrhom sjedalo na račun bez obzira u kojoj godini je dug proizveden i prozivajući nekoga za
politiziranje i vi ste se vratili na politički vokabular i mislim da bi trebalo da prestanemo ovdje
politički, mi smo ipak gradski vijećnici, a oni u Saboru neka politiziraju, nemojmo mi svodit to
na političku retoriku.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dobro, odgovor. Izvolite.
IVICA GRUBIŠIĆ
Nije bila doista namjera. Ja sam mislio vas staviti u pozitivnom kontekstu, doista nije
bila namjera tako izazvat. …
39
PREDSJEDATELJ
Gospodine Podrug izvolite.
LUKA PODRUG
Odustajem, ali prijavljujem se za raspravu.
PREDSJEDATELJ
Također zahvaljujem. Gospodin Marušić izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Odusta bi skoro i ja, ali ne mogu, jer jednostavno slušajući ovo, nije mi jasno o čemu
se ovdje radi više. Mi ovdje govorimo da imamo vratit 30 milijona kuna kredita. To nije
sporno. Ove godine, govorimo o ovome što je sada. Spominjemo Hajduka, spominjemo
bivše, prebivše vlasti, spominjemo, Ljubica je lipo rekla, svaka vlast je iza sebe ostavila
nekakav dug, nekakav kredit, nekakvo zaduženje. Govorimo o konkretnim stvarima ovdje
kako pokušat namirit sredstva da se ne diže novi kredit. I to se uporno pokušava proglasit
politikanstvom. To je nevjerojatno. I do god se bavimo takvim politikanstvom, mi nećemo
vraćat kredite iz realne osnove, nego će mo vraćat iz budućih kredita. Dakle, grad u kojem je
gospodarstvo zamrlo, grad koji je sastavni dio, fala Bogu, Republike Hrvatske, u kojoj za
one strašne prošle vlasti BDP bio 68% vanjskog duga je bilo BDP, a sad je 108%. Dakle,
toliko o gospodrstvu, vlasti, na svim razinama. Prema tome, teško je sudjelovat u raspravi
gdje se nešto što je konkretno i šta je činjenično pokušava ispolitizirat. Gospođa Ljiljana je
naglasila pet puta koliko je projekata
PREDSJEDATELJ
Vrijeme.
HRVOJE MARUŠIĆ
Evo još tri riči. Koliko je projekata napravljeno i da su novci potrošeni u konkretne
projekte. Trebamo ih vratit. Ajmo ih pokušat vratit s realne osnove, a ne novim zaduženjem.
Ako je to politikanstvo, ja stvarno u ovoj raspravi više nemam namjeru sudjelovat.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ne, nema komentara na ovo. Je li ovo bila replika na gospodina
Grubišića, istina, nije ga baš puno okrznula, nije bitno. Gospodine Čepo izvolite.
GOJKO ČEPO
Evo gospodine Marušiću ja mislim da je ovo politička rasprava pa vi više nemojte
sudjelovat u njoj. Tisuću replika vaših i objašnjavanja ne može vas oprat od onoga što je
napravljeno.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Čepo, gospodine Čepo, javili ste se na repliku gospodinu Grubišić Ivici.
Izvolite i recite šta u njegovom izlaganju nije u redu, a ne gospodinu Marušiću.
GOJKO ČEPO
Gospodine predsjedniče, da ste mi dopustili da završim dvije rečenice bez upadice,
shvatili bi da se referiram na izlaganje kolege Grubišića. I sad bi vas molio da mi ponovno od
početka odbrojite moje vrijeme jer ste me prekinili. Gospodine Grubišiću potpuno se slažem
s onim što ste rekli, i podržavam, i tisuću replika ne može oprati one koji su na taj način
zadužili Grad, a priča sada o projektima koji su tada rađeni i pročelnica je spomenula, Riva je
trebala koštat 60, a koštala je 95 milijuna. To je problem. A javna tajna je u ovome gradu ko
je opra pare na Rivi. I nije samo obveznice, i druge stvari koje ste spominjali, ali evo recimo
propustili ste spomenut još jednu genijalnu stvar – osim što su tada obveznice izbačene da bi
bile oročene po manjoj kamati, tada jedan spor sa Koningom koji nam sada dolazi na
40
naplatu, knjižen u prihodovnu stranu proračuna. I to vam iz godine u godinu gledamo kako
se, jer je to tada ubačeno, nije moglo se više maknuti, dakle, ta ista genijalna vlast u kojoj su
sudjelovali HDZ i Lista Velog mista s gospodinom Marušićem, je čak uspjela i ono što su
sporili i sada izgubili, knjižiti u prihodovnoj strani proračuna. Bit će još vjerojatno desetke
replika kojima će se pokušat to objasnit, ali ja sam reka – ovo je izvorni splitski proizvod i
generacije i generacije će upoznavati i vjerojatno izučavat na Ekonomskom fakultetu, ovi
genijalni potezi tadašnje HDZ-ove vlasti i Liste Velog mista sa gospodinom Marušićem.
PREDSJEDATELJ
Idemo sad sa raspravama dalje pošto su se replike iscrpile. Dakle, sad je na redu
gospodin Goran Sučić. Izvolite.
GORAN SUČIĆ
Evo hvala vam gospodine predsjedniče, vi ste inzistirali da pokušamo bit korisni,
iako mislim da svaki vijećnik kad se javi želi bit koristan kao i ja. Ma htio sam se javiti i
pokušat usmjerit na drugačiji način razmišljanja i poslat neku poruku, naime, gospođa
Vučetić je često spominjala tu dubiozu sudske presude koji opterećuju normalno proračun,
no međutim kada se dobije sudska presuda, Grad i službe, ….., savjesno poslovanje i to je
za svaku pohvalu. Međutim, kad se izgubi neka sudska presuda onda mi preskačemo preko
nje kao da se ništa nije dogodilo, a institucije odgovornosti zanemarivamo kao da nitko nije
odgovoran da se neka sudska presuda ili loš ugovor ili što već je potencirano time, kao da ne
postoji odgovornost, institucije odgovornosti, da vidimo tko je odgovoran za tako loše
poslovanje, nesavjesno poslovanje, i …. ove dubioze Grad, bez obzira opet o kojoj se vlasti
radi. Ovdje također se promovira, a nije utješna da svaka vlast napravi dubioze i zaduženja.
To nije baš dobra poruka, to je poruka svi smo mi ili svi ste vi isti, što se ne bih složio s tim
zato što po rođenju, odnosno čovjek nijedan nije ponovljiv, pa tako nismo svi isti. Ja bi kažem
inzistirao na odgovornosti onih koji sudskih presudama ili lošim ugovorima doveli do gubitka
rada … u takvu poziciju da je Grad, da je gubitnička kategorija. Evo hvala najljepša.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dalje se za raspravu javila gospođa Daša Dragnić, izvolite.
DAŠA DRAGNIĆ
Ja ću stvarno biti kratka, naime, konstatirajući konstataciju i stanje i znajući da zbog
povjerenja obveza novčanog tijeka i tako dalje, treba pronać adekvatni izvor za vraćanje
obveza. Smatramo isto da je ovo relativno povoljna ponuda i da je to ok. Ono što bi, da se ne
vraćam zapravo u ove komentare iz prošlosti, ja bi zapravo postavila dva pitanja i onda
možda predložila da se to napravi. Dakle, da li je kod donošenja 2005. Odluke o izdavanju
obveznica predložen i nekakav plan i projekcija amo to reći isplativosti, odnosno tih projekata
u koje će se uložit i mogućnosti otplate samih? I ako je, ja bi stvarno voljela to vidjeti i dobiti
to kao informaciju, mislim da bi nam koristilo svima, odnosno ono što predlažem je da se za
jednu od sjednica napravi cjeloviti izvještaj po ovom predmetu izdavanja obveznica u smislu
kada su, u kojim iznosima, za koje projekte, kakvo izvršenje bilo, zbog čega ako je bio plan
projekcija prihoda, nisu ostvarene, a ako ga nije bilo onda je to, ne znam, temeljem čega su
onda donesene onda odluke o zaduživanju, ali u svakom slučaju, moj prijedlog je, ne morate
mi sad ništa odgovorit, ali moj prijedlog u svakom slučaju da dobijemo jednom na uvid
cjelovit izvještaj cijelog pitanja oko ovog izdavanja i korištenja onda tih sredstava. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Izvolite. Vama je pitanje upućeno.
LJILJANA VUČETIĆ, pročelnica Upravnog odjela za financije
Gledajte, kad su 2005. godine vijećnici dobili na stol Odluku o izdavanju
municipalnih obveznica tada su dobili odluku o projektima i investicijama, sve imate to kroz
Službeni glasnik. Paralelno s tim napravljeni su investicijski programi za sve te investicije.
41
Ono što u ovom trenutku nisam sigurna, nisam sudjelovala u izradi tih programa, ali mislim
da nije bilo klasične cost benefit analize, nego više troškovnik u biti financijskih planova i
svega koliko će što biti nadzora, građenja i tako dalje. Ali se neovisno o tome napravila jedna
onako kratka mala analiza gdje je rečeno da će doći do određenih povećanja, konkretno za
Vukovarsku, ali se nažalost to nije ostvarilo. Znam da je rađeno za Ujevićevu, da će ići iz
prodaje stanova, i iznajmljivanja garaža. Određeni prihodi kojima će se pokrivati sve to.
Nažalost nije se ostvarilo. Tako da je plan i napravljen, ali u konačnici kod realizacije je došlo
do odstupanja. Također kad se radio izvještaj za 2008. godinu, sve imate na internetskim
stranicama, na web stranici Grada, imate kompletan izvještaj kako i na koji način, ja vam
mogu poslat i cijeli izvještaj mailom, kako i na koji način i za što su potrošene obveznice.
Tako da sad ponovo radit, to je moje osobno mišljenje, mislim je stvar, rekla bi jedna draga
osoba, ovaj, old fashion. Mislim, stara stvar, i jednostavno mi se čini da vraćanje na to i
ponovno vraćanje analize nečega što je već napravljeno imate kroz izvještaj, mi će mo vam
nać i sve dostavit ako vas, hvala.
PREDSJEDATELJ
Izvolite.
DAŠA DRAGNIĆ
Ja zahvaljujem, moje pitanje je bilo da li je napravljeno, da li je dostupno, i to, dakle,
ja ću rado to potražit, pročitat sama. Pitanje da li je, odnosno kad pogledam, pa mogu onda
to dodatno pitat ako nije, da li je onda objašnjeno zašto nisu predviđene ili planirane
projekcije recimo prihoda iz kojih se to moglo vraćat. Ako negdje postoji tu neka adekvatna
….. izvještaja onda ću naknadno to zatražit, ali pogledat ću prvo što je raspoloživo. Hvala.
PREDSJEDATELJ
U redu. Zahvaljujem. Idemo dalje sa prijavljenim. Gospođa Ljubica Vrdoljak, nije
trenutno tu. Gospodin Luka Podrug.
LUKA PODRUG
Iskreno na početku ….
PREDSJEDATELJ
Gospodine Luka Podrug moram uvažit intervenciju, ja sam nešto zabucao, pa će mo
dati gospodinu Prljeviću riječ, pa ćete vi onda. Skužajte. Izvolite.
TOMISLAV PRLJEVIĆ
Kažu često da nije bitno šta se kaže, nego tko to kaže. Ali meni je iskreno žao što,
nema evo ni kolege Grubišića, ja sam u biti htio njemu dati potporu nastavno da se neke
stvari rasčiste. Zašto? Nisam vidio u ničemu problem, on je tražio zadnja dva mandata,
odnosno da se nekakav presjek da, pa nekakav moj konstruktivniji prijedlog je bio, možda
zadnjih 5 mandata, obzirom da je vjerojatno svih ovih 5 mandata bio savjetnik svim vlastima.
Ali ni krajnja namjera mi nije bila da ga povrijedim, pogotovo što je .....i činjenica što je
hrvatski branitelj, za vrijeme ratnog puta onaj, ja iznimno cijenim, osobe koje su dale toliko
za domovinu, pa evo koristim priliku da mu se ispričam. S druge strane, opet me čudi da se
toliko i buni vezano za projekat za Vukovarsku za koja su sredstva bila namjenjena,
maloprije rečeno, kad tamo on i živi. Ne znam čemu toliko mu smeta "Hajduk". Znači, opet da
se vratim na početak, onaj, ako već, evo, dajem potporu gospodinu Grubišiću, da ako već
idemo u tom smjeru da se traži nekakav presjek zaduženja i obveza u cilju nekakvog
rasčišćavanja odnosa, pa neka se to napravi unazad 5 mandata, ili od početka, nikakav
problem nije, to je samo jedna proširena tablica, kažem, onda bi možda i on bio sretniji,pa.
Zahvaljujem.
PREDSJEDATELJ
U redu, zahvaljujem. Izvolite repliku.
42
IVAN BANOVIĆ
Ja bi samo tražio da se napravi onda od '90.na ovamo, na državnoj razini i sve
ostalo, ko je koliko zadužio državu. Hvala.
PREDSJEDATELJ
U redu je, …………., ovo podržavam, s tim što bi obuhvatio i Ujedinjene narode.
Dajte, dajte, molim vas. Molim vas, molim vas. Imate pravo. Normalno da imate. Izvolite.
TOMISLAV PRLJEVIĆ
Ne znam kolega zašto ste se osjetili prozvanima, pa mi nemamo tu nadležnost na
razini države, nego bavimo se gradom, gradskim odlukama, pa u čemu je problem.
Zahvaljujem.
PREDSJEDATELJ
Ne možeš, jer je on odgovorio tebi. Zahvaljujem. Idemo dalje. Gospođo Ljubice
Vrdoljak vi ste bili odsutni, pa oće li vam džentlemenski vam prepustiti gospodin Podrug
sudjelovanje u raspravi. Odustajete? Zahvaljujem. Gospodine Podrug izvolite.
LUKA PODRUG
Na početku sjednice sam stvarno mislio bez ikakve rasprave ovo podržat, jer
naprosto jedan povoljan kredit, Grad u krizi, treba novca. Ono što me ponukalo, želio bi
zaista da kolege koji svi započnu i kažu da nećemo politizirat, da upravo politiziraju, malo svi
zajednički konkretniji, realniji i objektivniji budimo. Sva su zaduženja legalna, legitimna, ali su
sva prošla kroz sjednice Gradskog vijeća, legalna tijela su zadužila, dobila su obrazloženja i
to je jedna tema koju ja pokušavam u Vijeću već godinu dana na svakoj točci vraćat iznova.
Ako vi nama date jedno uvjerljivo obrazloženje, mi za to glasujemo. Tako se dogodilo,
mnoga su se tako zaduženja dogodila, evo kolega Grubišić, ne vi, ali svi drugi, evo osim
mene svi ste glasovali za "Hajduk". Ja mislim da je to izuzetno štetno za Grad Split. Ma ne vi
kao osoba. Ja mislim da je to apsolutno štetno. Mi smo jedinstven primjer na svijetu vlasnika
koji daje novac a ne upravlja tim novcem. To je za kaznenu odgovornost. I to se nitko u ovom
gradu ne usudi govorit. Mi smo dali čovjeku koji ima 5% vlasništva da preko tri kupljena
profesionalna navijača i dva novinara upravlja našom imovinom. Sramoti nas, bruka nas, i mi
na to svi sa sramotom i sa stidom šutimo. vratit ću se malo na Žnjanu, izvođeni neki radovi,
situirani radovi, priznati radovi i neko ih neće da plaća. I tako nekoliko garnitura. Ja kolegici
evo Aidi i ovoj garnituri zahvaljujem što su tu trakavicu napokon prekinuli. Želio bi se skoro
vratit na poznatu onu jednu od Šegedina – svi smo odgovorni. Ja osobno za sebe ne
osjećam uopće odgovornost, smatram kao vijećnik kad mi neko da uvjerljivi argument da
trebam dignit ruku. A ono zašto sam se javio, uopće ne bi ovo nekoliko upadica samo da
relativiziram ovaj nepotrebni sukob na dvije relacije, da sve nas uputim i posebno one koji
danas vode grad. Imamo li mi strategiju i sustav, jesmo li mi sposobni izbrojiti sve naše
obveze i ako treba dignit kredit, treba i dignit pet puta veći kredit, posebno ako je on
eventualno relativno povoljan na ovom sadašnjem tržištu. Ali moje vijećničko pitanje između
ostaloga je bilo „Promet“, obveza Grada koja se vrti negdje oko 50 milijuna. Danas u
„Slobodnoj Dalmaciji“ sindikat „Prometa“ kaže – već smo danas dužni negdje oko 50
milijuna. To je već stotinjak milijuna. Spaladium arena koju smo zadnji put skoro većinski
odbili i ona bi nam donijela obvezu od 50-etak milijuna. Mislim, toliko obveza se tih kupi,
postoji zaista i taj Dal-koning obveza, svejedno ko krivi, ne krivi i tako dalje. Ja bi volio da u
ovome svemu postoji zaista jedna strategija. I zato kažem evo osobno nemam ni jednoga
razloga da mi svi zajedno ne prihvatimo i ja kao vijećnik potrebno zaduženje koje je realno,
objektivno da bi se premostilo nešto iz prošlosti. Ali ne bi volio da s ovim zaduženjem, ovim
zaduženjem koje će doći iza njega, i iza njega mi zadužimo svoju djecu i svoje unuke, i
zaista se ponašamo, bez obzira što je mladi kolega sada kazao, bila to '90. ili prije, ali mislim
da su ovi na vlasti bez obzira koje boje na državnoj razini izgubili sve kompase i najlakše
dobro je čak rukovoditi i zadužit buduće generacije. Mi moramo biti odgovorni i prema onima
koji će doći iza nas. Iz svega ću zaključit, osobno, podržat ću ovaj prijedlog za zaduženje, jer
43
je on realan, potreban ovog časa, ali bi volio da bude što skorije jedna točka ili tematska
sjednica, na temu, bez obzira što mi to kroz proračun i izvršenje proračuna imamo sve, ali
mislim da treba jedna tematska sjednica na tu temu naših obveza i budućih obveza i načina
kako to zatvoriti, iz kojih sredstava, obzirom na zakone i tako dalje. Mi smo imali bezbroj, ja
kao pravnik sam na to puno puta upozoravao i kao vijećnik, bezbroj nepotrebnih ovrha za
koje je netko sasvim ću odgovorno ću reć da bi u ovom gradu trebao dobiti otkaz. Mislim, vi
ne možete nakon 20 godina spora platit nekome 40 milijuna, a jučer ste mu mogli to podmiriti
sa 4 milijuna. I onda ništa. Izija vuk magare. Mislim, previše se neodgovorno puta i službenici
i uprave ovoga Grada ponašale i naše zaduženje koje bi imalo za svrhu da mi danas
popravimo našu lijepu sliku i zadužimo buduće generacije, za nju nikad ne bi glasova. Ali
svako zaduženje koje je potrebno pa ako hoćete i za pokrit ovaj dug, a posebno za razvoj
grada, je čak potrebno i poželjno. Stoga ne mislim da sam kazao što druge kolege nisu rekle,
ali je moja želja dajmo malo zajednički radimo oko smjera, oko strategije. Kad je bio u oporbi
gospodin gradonačelnik je stalno potica tu temu, evo sad ću ja ponovit ono što je on tada
govorio – ajmo tematsku sjednicu o strategiji i razvoju. Ajmo je napraviti zajedno sa
Županijom, ajmo je napraviti zajedno s našim okruženjem, ajmo je napraviti zajedno s
gospodarskim subjektima, ajmo vidjet kako naprijed. I ako nas taj plan vodi kao nekom
zaduženju koji je u skladu sa zakonom i nedopušteno, onda za to treba dignit ruku, ali ako mi
dižemo ruku da bi kao što sam onim s čim sam započeo a tim ću završit, makar to mnogim
kolegama ovdje nije drago, ja ću to namjerno spomenit, ako mi pod pritiskom, prisilom, da ne
kažem ulicom dajemo novac Hajduku da bi se dva privatnika naplatila, onda je to sramotno
za sve nas.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Izvjestitelj ima potrebu da komentira vaše izlaganje. Izvolite.
AIDA BATARELO, zamjenica gradonačelnika
Poštovani vijećniče Podrug, moram reći da se u velikom dijelu slažem sa vašim
izlaganjem i odgovorno tvrdim da odgovorno poslujemo. A što se tiče same strategije glede
sporova, vrlo je teško znati kada će koji spor biti okončan i kakav će biti njegov ishod. Eto
samo toliko.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Jure Šundov.
JURE ŠUNDOV
Poštovane
vijećnice
i
vijećnici,
gospodine
predsjedavajući,
gospođo
dogradonačelnice, ja vas pozdravljam, danas se prvi put javljam za riječ. Inače kad sam vidio
da je ovo u točci dnevnog, u točkama dnevnoga reda odlučio sam možda komentirat. Čini mi
se da moja diskusija koja neće biti preduga, bi možda mogla smirit možda ove strasti koje su
se pojavile vezane za ovu temu. Naime, i mi smo u našem mandatu imali na Gradskome
vijeću ovu temu i morali smo se zadužit da bi vratili ovo legitimno zaduživanje ondašnje
vlasti. Dakle, nešto što ja želim kazat a to je radi naše političke kulture i odgovornosti. Dakle,
svaka vlast koja je do sada sjedila u ovom gradu bez obzira kad je ona bila, ja govorim od
ovih hrvatskih dva desetljeća, imala je Gradsko vijeće koje je davalo legitimitet odlukama koji
su se na nekakav način plasirale na to Gradsko vijeće. I u tom smislu to zaduženje koje je
napravljeno je apsolutno legitimno. E sad što nije utrošeno baš na način kako je neko
planirao i zato se može nać i dobrih obrazloženja, ali ja bih prepustio našim građanima da
oni slušajući nas, čitajući i vraćajući se unatrag u prošlost, zapravo na neki način daju svojim
glasom na nekakvim budućim izborima prolaznu ocjenu onima za koje misle da su radile
dobro u ovome gradu, a onima koji misle da nisu radili dobro da im ne daju prolaznu ocjenu i
to je stvar naših građana. I ja sam siguran da u vrijeme kad se dizao odnosno kad se
događalo ovo zaduživanje sa tim municipalnim obveznicama, da je to bilo sve u najboljim
namjerama, odnosno kad mi čujemo sve te projekte koji su nabrojeni, oni su i tada bili
potrebni i gradu Splitu i naravno danas su potrebni gradu Splitu. Ja mogu samo reći jedna
44
Vukovarska ulica koja zbog imovinsko pravnih problema nije ni dan danas provedena kraju i
mi smo na nekakve ljute muke uspjeli otvorit tu Vukovarsku ulicu da bi City Centar One
otvorio svoja vrata našim građanima, a ja bi podsjetio ovo Gradsko vijeće da je 76 milijuna
kuna od City Centra One uplaćeno u gradsku blagajnu iz komunalnog doprinosa. Evo dan
danas to nije riješeno, nije riješena cesta Hrvatske neovisnosti koja je povezana apsolutno
sa tom Vukovarskom ulicom i koja je zapravo našem istoku grada Splita omogućava da bude
jedan urbani Split, a danas kako to nije dovršeno, dakle nije to riješeno. Međutim nešto što je
činjenica, nešto što je istina, a što se rijetko može čuti na jedan objektivan način da se
nikoga ne vrijeđa to je kolegica Ljubica Vrdoljak u prošlom mandatu jasno nazvala i meni se
svidjela ta njena složenica, ona je to nazvala trajnim zaduženjem Grada Splita i ja sam tada
bio zamjenik gradonačelnika, sjedio na mjestu Aide Batarelo, znojio se kako će se konačno
ono što se mora napravit, a mora se napravit, završit i koliko će trajat na rasprava i ko će sve
u toj raspravi dokle ići. Činjenica je da je to zaduženje toliko veliko, a eto mi nismo imali
sreću, odnosno Grad nije imao sreću da zbog poslovanja u blagajni radi tih ovrha koje
imamo da se smanjiva ta glavnica, da se rješava taj dio dugova, nego naprosto tehnički
moramo premostit tu jednu stvar. Ali evo ja vas pitam, koja bi to vlast, a ja sam bio u takvoj
situaciji, kad vidi kakva je slika financijska, koja bi to vlast žrtvovala svoj mandat, da bi
vraćala dugove nekih proteklih vlasti. Jer ako je ta vlast spremna to napravit, onda ta vlast se
zapravo unaprijed odriče mogućnosti dobivanja nekog novog mandata jer iza te vlasti
zapravo i ne može ostati ništa nego krpanje rupa prethodnih vlasti. Složit ću se i sa još
jednom diskusijom kolegice Vrdoljak bez obzira ko ima kakve namjere, koliko dobro radi i
tako dalje, svi mi na nekakav način ostavljamo u blagajnama Grada neku, neki novi uteg. To
je naprosto tako. i ako vi oćete nešto napravit to ne možete napraviti bez novaca, a opet s
druge strane ostavljate pravo i mogućnost građanima da oni gledaju jeste li vi to sad napravili
loše ili dobro. Ja u tom smislu ne bih subjektivizirao niti jedan projekt u ovom gradu, ni Rivu,
ni Zapadnu obalu, ni Spaladium arenu, ni POS na Brodarici, ništa drugo. To će naši građani
najbolje ocijeniti i reći kad budu u prilici donositi nekakve svoje političke odluke. I na kraju bi
samo kazao još jednom, mi imamo pravo, mi svi vijećnici, i upravo ovdje na ovoj vijećnici
govoriti i politički i ekonomski i kako god hoćemo, o problemima našeg grada. Ovo je mjesto
gdje o tom možemo govoriti. Ali moramo se držati Poslovnika i minuta. Ja nisam rekao da ću
govoriti u ime kluba, pa evo sad ako sam prekardašio, imam pravo mojih 10 minuta iskoristit,
ali mimo toga naprosto nemam. Prema tome ja bih doista zahvalio gospođi Ljljani Vučetić na
radu kojeg je profesionalno pokazala u protekle četiri godine dok smo mi bili na vlasti, ali
vidim da jednako tako profesionalno radi i u ovoj vlasti. Mislim da je ovdje dobro imala
potporu i kolegice Aide Batarelo koja nije u prošlom mandatu baš pokazala puno
razumijevanja za ovo zaduživanje, ali evo sad kad je na katrigi koja je vruća, zamjenice
gradonačelnika, apsolutno vidi kako je to teško. I ovo zaduživanje ove vlasti je apsolutno je
tehnički potrebno i nije ga moguće izbjeći i ja podržavam ovakav način razmišljanja i
stavljanja na Gradsko vijeće i mi će mo digniti ruku za ovo zaduživanje bez ikakvih daljnjih
produbljivanja pitanja koja nisu potrebna. to je tako kako je i drukčije ne može u ovom
trenutku bit. Hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Šundovu. Evo gospođa Aida ima potrebu da dade određene
odgovore. Izvolite.
AIDA BATARELO, zamjenica gradonačelnika
Zahvaljujem poštovani vijećniče Šundov i prihvaćam opasku. Ali isto tako bih htjela
naglasiti da mi vijećnici ovdje koji sjedimo, neki su nezavisni, neki su iz različitih stranaka,
nitko od se ne rađa svake četiri godine, niti imamo po četiri godine, neki projekti će se
nastaviti, neki projekti će biti novi, nečije dugove će mo vraćati, nekome će mo i mi dio
dugovanja ostaviti, i to je jednostavno jedan razvojni ciklus u krug u kojem ipak ovaj grad ima
nekakve u konačnici pozitivne ishode. Kao što je ostala Riva koja je ljepša nego što je bila,
kao što je ostala Zapadna obala koja je ostala ljepša nego što je bila, kao što će ostati iza
nas i Turistička palača i šetnica koja će zaokružit cijeli ovaj segment i bit će ljepši nego što su
45
danas i cijela vizura grada Splita će biti ljepša, trudit će mo se odgovorno, ali na način kako
trenutno možemo da to naše zapravo projekte i ostvarimo. I zato vas ja molim da zaista
prekinemo sa bespotrebnim politikanstvom i da zaključimo ovu točku dnevnog reda. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Molba je tu prisutna, no mi nastavljamo dalje sa raspravom. Gospodin Petar Škorić.
PETAR ŠKORIĆ
Evo ja ću se pridružiti molbi, odustajem od daljnje rasprave jer vraćanje na prošlost i
isticanje jednog, drugog, trećeg, pogotovo od strane vijećnika koji su ovdje jedan, dva i više
mandata, smatram da je potpuno neprimjereno rasčišćavanje vremena iz tog razdoblja.
Gledamo kako graditi nešto za bolje sutra, kako prestati sa daljnjim zaduživanjima i kako u
biti stvorit nešto u ovom gradu, jer ako će mo se cijelo vrijeme vraćati na to razdoblje i
izvlačiti iz '45. do '90.-te daleko će mo otići. Prema tome, ako će drugi nastaviti po ovome,
nastavit ću i ja sa replikama. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Čepo replika.
GOJKO ČEPO
Bez obzira na taj apel, ja se moram javiti. Gospodine Škorić vi niste odustali od
rasprave. Vi ste imali samo nešto kraću raspravu u kojoj ste još jednom pokušali relativizirat
ono što se dogodilo i štetu koju ste napravili gradu i koja je ostala. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Normalno, odgovor na repliku. Izvolite.
PETAR ŠKORIĆ
Gospodine Čepo, vi i vaša vlast što radite na državnoj razini, mislim da ništa dalje
nije potrebno komentirati. Prvu godinu dana, prošlo je godinu dana, još tri imate, dakle
mandata. Pitanje da li ćete dočekat kraj. Zbrajat će se iza vas vaši rezultati, prema tome, ne
znam koliko ste u Vijeću, većini mojih vijećnika ovo je prvi mandat, prema tome, ostavimo se
ćorava posla i gledajmo u budućnost.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. U redu. S ovim smo iscrpili diskusiju. Ja ću sad po prvi put istupiti od
svog uobičajenog ponašanja da budem kao predsjednik Vijeća ….., upravo ono što moram,
osim kod glasovanja, moram odmah reći da sam na početku bio za razmišljanje i
promišljanje gospođe Ljubice Vrdoljak. No u svakom slučaju držim da su ove diskusije pa i
replike, pa i nešto malo žustrija diskusija potrebne, ako ne ništa, ono zbog toga da u
budućnosti budemo što promišljeniji bilo kao izvršna vlast, bilo kao vijećnici kada se radi o
projektima, novcu, zaduženju. Dakle, ako budemo odgovorniji, onda zaista ova rasprava nije
bila bez ikakvih kako bih rekao, svojih uloga. Dapače, ja vam sad svima skupa zahvaljujem i
normalno stavljam ovu točku dnevnog reda na glasovanje obzirom da više nije bilo
prijavljenih.
Dakle, stavljam Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Splita na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržani?
Dakle, utvrđujem da je Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Splita prošao sa 29
glasova vijećnika za i 1 glasom protiv. Zahvaljujem.
46
Ad 6. Prijedlog odluke o zakupu skloništa u miru
Napominjem da je Odbor za statut, poslovnik i propise na 9. sjednici održanoj 29.
srpnja 2014. godine jednoglasno sa 6 glasova za od 6 prisutnih donio zaključak kojim je
mišljenja da je navedeni Prijedlog odluke o zakupu skloništa u miru sukladan zakonima i
propisima. Molio bih gospodina Filipa Butorovića da dade uvodno obrazloženje vijećnicima.
Izvolite.
FILIP BUTOROVIĆ, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Hvala gospodine predsjedniče. Evo ukratko ja ću vas podsjetiti sa kronologijom
događaja vezano za skloništa. Skloništa su do listopada 2003. godine bila pod upravljanjem
Ministarstva unutarnjih poslova. Grad Split nakon toga upravlja sa 113 skloništa, ostalo je 10
skloništa dopunske zaštite i od 2008. godine kada je Gradsko poglavarstvo na 209. sjednici
donijelo odluku, odnosno Rješenje o utvrđivanju naknadi za privremeno korištenje skloništa
u vlasništvu Grada Splita. Po tom Rješenju, zaključkom gradonačelnika skloništa su se
davala na korištenje u miru najdulje na razdoblje od dvije godine. Ova Služba smatra da to
nije pravi način i pravi pristup i da se radi o klasičnom zakupu, stoga predlaže ovu Odluku o
zakupu skloništa u miru gdje bi se skloništa putem javnog natječaja na transparentan način
davala na korištenje uz normalno poštivanje Pravilnika o uvjetima pod kojima se skloništa u
miru mogu davati u zakup koji je ministar unutarnjih poslova prepisao i 2001. godine. Evo,
ukoliko ima pitanja, stojim na raspolaganju.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem izvjestitelju. Otvaram raspravu. Prvi se za riječ javio gospodin Tomislav
Alujević Grgas, izvolite.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Zapravo bi želio ukazati na jedan problem koji
se dogodio sa ovim prostorima, a i da ukažem u budućnosti da se ne bi ponavljalo. Imamo
primjera gdje se dogodilo da neki koji su ušli u te prostore su mijenjali, neki unutra recimo
skidali su ona vrata teška i tako, i na taj način su doveli te prostore u funkcionalnost koja ne
zadovoljava za ono što bi građani trebali koristiti ako slučajno dođe do određene opasnosti.
Pa stoga predlažem da i prije nego što krenete na ovakav način u zakup da se napravi jedna
kompletna revizija, znači svih ovih skloništa u gradu Splitu, da vidimo gdje je došlo do tih
preinaka koji su uvjetovali da se znači ti uvjeti promijene, da se ne mogu koristiti za ono što
treba i da se onda, možda i taj izvještaj na ovom Gradskom vijeću izvijesti, donese i da se
onda naprave određene izmjene, znači u tom smislu da se popravi, da se stavi dalje u
funkciju, a naravno i kod davanja ovih poslovnih prostora u nekakav novi zakup da se
isključivo vodi računa o tome, da se njihova osnovna funkcija ne dovede u pitanje, jer vidite
da živimo u dosta nestabilnim vremenima, stoga moramo voditi računa da njihova
funkcionalnost bude primjerena zašto su i napravljena. Eto samo toliko. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li potrebe da odgovarate?
FILIP BUTOROVIĆ, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Evo samo da odgovorim vijećniku da je Služba već pokrenula izradu elaborata
stanja svakog skloništa i 123 skloništa su na upravljanju Gradu Splitu, trebat će vremena da
se sva ta skloništa obiđu i da se utvrdi pravo stanje stvari, a svakako da pravilnik i ugovori svi
budući stavljaju na znanje da se ne smije mijenjati funkcionalna namjena skloništa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Marijana Puljak.
47
MARIJANA PULJAK
Zahvaljujem. Ja bi zapravo primjedbu ili prijedlog, a odnosi se zapravo na
upravljanje gradskom imovinom, općenito na sve gradske prostore odnosno sad na
skloništa. Znači, bili smo ono, tražili već nekoliko puta da se objave i svi ugovori dakle
ugovori o korištenju tih gradskih prostora, da budu objavljeni na web stranicama Grada,
dakle, postoji li namjera nakon te revizije kad napravite, utvrdite stanje, dakle da se svi ti
rezultati i konačan popis tih ugovora objavi na …… (kraj 2B kazete)….
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Butorović.
FILIP BUTOROVIĆ, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Možete predložiti u obliku amandmana, ali ja se ne slažem, znači mi možemo
objaviti korisnike kad to bude, ali ugovore svakako mislim da ne stavljamo, nećemo
objavljivat. Hvala.
MARIJANA PULJAK
Samo komentar, znači korisnike tih prostora bilo bi korisno i uvjete, na rok, do kada,
znači ne možda kompletan ugovor, ne znam, dokument sam, ali osnovne uvjete iz tog
ugovora svakako bi trebalo objaviti.
FILIP BUTOROVIĆ, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Iz natječaja se znači sve vidi, ukoliko ste pročitali ovu odluku, onda vidite da je sve
to precizirano, znači, mislim da odluka ne može biti transparentnija, mi će mo objavit koja su
to skloništa i korisnici, ali same ugovore mislim da je to na neki način i poslovna tajna, da
nećemo objavljivat. Ali iz uvjeta natječaja će se sve vidjeti, jel.
PREDSJEDATELJ
Izvolite vi gospodine Marušiću imate repliku na Butorovića, izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Samo jedno pitanje za pojasnit. Naime, nije mi jasno zašto bi ugovor kojeg Grad s
nekim privatnikom, poduzetnikom, fizičkom osobom ili s bilo kim, bio tajna? Zbog čega se ne
mogu javno znat? A poslovni ugovor, Grad je javna institucija. To da je između dvi fizičke
osobe, može biti tajna. Kakvi osobni. Pa ne treba biti OIB, ne treba, ali gradski proračun
pune građani Splita. Ja mislim da građani Splita imaju pravo znat ko ga također puni na neki
način. Ne mora pisati OIB, slažem se šta ste rekli, ne moraju pisati neki detalji, ni adresi
zakupoprimca, dob, spol ili bilo šta drugo, ali za sklonište, napamet sad, na Pujankama, u
zgradi toj i toj, uvjeti najma su ti i ti.
FILIP BUTOROVIĆ, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
U natječaju sve piše.
HRVOJE MARUŠIĆ
Ma. Postojećih, e. Nije dobro obavljat nešto velom tajne. Samo to. A podržavam
cijeli ovaj prijedlog i smatram ga dobrim. Ali nekakva tajnovitost – nesmimo dat vama, zašto
ne. To je javni prostor, to je gradski prostor i da se zna ko je unutra, po kojim uvjetima i koja
djelatnost što je isto jako bitno, jel. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Evo ovako, očito je dio SDP-a shvatio da su oni Filip Butorović, dobro, malo šale.
Gospodin zamjenik gradonačelnika Goran Kovačević.
48
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Zahvaljujem predsjedniče. Dakle, sam naum kao što vidite ovog Pravilnika jeste
upravo da se maksimalno i transparentno u budućnosti dodjeljuju svi prostori gradskih
skloništa. U samoj natječajnoj dokumentaciji, sve ono što je važno u obliku transparentnosti i
zanimljivo javnosti i građanima, će biti javno i objavljeno. Dakle, ono što je vijećnica rekla,
sastavni najvažniji djelovi ugovora, tipa rok, tipa cijena, tipa korisnik, je isto nešto što će biti
javno. Druge zapravo stavke ugovora nisu zapravo bitne, jel.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Pridružujem se izlaganju zamjenika gradonačelnika. Dakle, ugovor,
predmet i cijena je bit, a ostali ….sastojci mogu biti bitni kada se ugovorne strane sa tim
suglase. Idemo dalje sa raspravom. Gospodin Petar Škorić, izvolite.
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. Odlučio sam se uključit u ovu temu budući sam godinama sudjelovao u
sustavu zaštite i spašavanja i poznata mi je problematika skloništa u gradu Splitu, ne samo u
Splitu, nego i u drugim hrvatskim gradovima. Znamo da su skloništa 2003.izašla iz sastava
MUP-a, preuzeo ih je Grad na papiru, a u biti u formalno pravnom smislu i stvarnom tu je
vladala jedna siva zona godinama, neriješeno stanje, skloništa su bila devastirana,
neuređena, dakle, inspektori zaštite i spašavanja iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje,
dakle, dali su niz primjedbi i praktički Gradu otvorili oči u kakvom stanju se nalaze ta
skloništa i praktički po nalogu tih inspektora Grad je se dohvatio u ranijim mandatima
započet rješavanje stanja. Ja bi samo ovdje, dakako da podržavam uvođenje jednog
ovakvog pravilnika da se, koji će regulirati evo i način korištenja zakupa tih skloništa, jer
znamo da su mnogi u ovom gradu i bez ikakvih naknada godinama to koristili, pa i na svoju
ruku vršili preinake skloništa dovodeći u pitanje njihovu temeljnu funkciju. Mislim da bi trebalo
ustrajati na stavu da sve ono što se dobiva iz zakupa ovih skloništa s obzirom da njihovo
održavanje treba velika ulaganja, da ti prihodi idu upravo u funkciju kroz ovu Službu zaštite i
spašavanja, da se vrati u ulaganja ovih skloništa. Također ovdje će mo doći u jedan problem
da jedan dio skloništa koja nisu aktraktivna, koja se nalaze na lošijim lokacijama, koja su
devastirana, neće naići nikoga ko će biti zainteresiran za njihov najam, i upravo iz ovih
sredstava mogla bi se takva dovesti i privesti primarnoj svrsi.
Još jedan prijedlog, budući koliko znam, ne znam da li je sada, u ranijem sastavu
najmom tih skloništa bavila se Služba zaštite i spašavanja, ja smatram da ne treba
opterećivati tu Službu, dakle, s tim tehničkim stvarima i da općenito služba koja se bavi
upravljanjem gradskom imovinom da bi trebala rješavati i ove odnose, a Služba zaštite i
spašavanja bi samo trebala pratiti stanje tih skloništa. Evo to je moj prilog raspravi i mi kao
Klub će mo podržati ovaj Pravilnik.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Petru Škoriću. Gospodin Marijo Sičić. Izvolite.
MARIJO SIČIĆ
Zahvaljujem se na riječi. Ma evo jedno pitanje – članak 8. „zakupnik ne smije
sklonište ili njegov dio dati u podzakup“. Samo me zanima na koji način se u buduće misli to
ovaj dio kontrolirati, te jedna sugestija ili kako je nazvati, kolega Škorić je spomenuo
devastaciju skloništa. Jedan dio skloništa je u ne baš idealnom izgledu, je li, međutim neki se
koriste kao što ja to podržavam u neke sportske sadržaje gdje ima i djece i odraslih, te bi
znači sugerirao odjelu koji vodi ovo, da, vidim ovdje u članku 22. i nekim člancima već je to
spomenuto, da se taj nazovimo to kontrola naročito tih minimalno tehničkih uvjeta kod
instalacije, struje i vode, naročito tu su tuševi i sve ostalo, da se malo, malo digne nivo, prag
tolerancije ili kako već. Eto, to je to. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li potrebe za davanje odgovora?
49
FILIP BUTOROVIĆ, pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Zahvaljujem na prijedlogu. Mi smo već na tragu tog razmišljanja. Naime, već postoje
određene udruge koje su korisnici tih skloništa i gdje djeca borave, odnosno bave se
različitim sportskim aktivnostima, mi smo upravo zatražili dopisom od Ministarstva prosvjete,
sporta i obrazovanja da nam daju na neki način tumačenje u vidu i pogledu minimalno
tehničkih uvjeta koji su u skloništima, je li, pa čekamo njihov odgovor, ali svakako u postupku
dobivanja dozvole moraju ishodit od Ureda državne uprave odobrenje po pitanju minimalno
tehničkih uvjeta, ovisno o djelatnosti koja će se obavljati u skloništima.
Članak 8. kaže „zakupnik ne smije sklonište ili njegov dio dati u podzakup“. To je
sad pitanje, Služba je ta koja će kontrolirat. E sad koliko će mo mi biti revni i uspjet 123
skloništa iskontrolirat, to je sad pitanje koje će se pokazat koliko smo učinkoviti.
PREDSJEDATELJ
Moramo jer smo vlasnici, moramo iskontrolirat na bilo koji način. U redu je. Da li ima
još prijavljenih za raspravu? Utvrđujem da nema. Zaključujem raspravu po točci 6. i stavljam
Prijedlog odluke o zakupu skloništa u miru na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je točka 6. dnevnoga reda prihvaćena sa 29 glasova za, jelte. 26. Sa
26 glasova „za“, niti jednim protiv, i niti jednim suzdržanim, dakle, jednoglasno.
Ad 7. Prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja za dio obuhvata
pojedinačnog zahvata P26 – sjeverni dio do križanja ulice Domovinskog rata i Zbora
narodne garde
Komisija za urbanizam na svojoj 3. sjednici održanoj 22. srpnja 2014. godine,
većinom je glasova 9 „za“ i 1 protiv, donijela sljedeći zaključak – daje se pozitivno mišljenje
na Prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja za dio obuhvata pojedinačnog
zahvata P26 – sjeverno do križanja ulice Domovinskog rata i Zbora narodne garde. Molim
izvjestiteljicu Ružicu Batinić Santro da dade uvodno obrazloženje. Hvala.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO, pročelnica Službe za prostorno planiranje i zaštitu
okoliša
Hvala lijepo. Pa obvezu za donošenje Detaljnog plana dijela Pojedinačnog zahvata
P26 proizlazi iz Odluke Generalnog urbanističkog plana Splita i same Odluke o donošenju
Detaljnog plana uređenja koja je donesena još 2009.godine, ali je od 2010. i 2012.
dopunjavana. U skladu sa GUP-om, odredbama GUP-a Splita još 2009.godine proveden je
urbanistički natječaj za P26, ustvari to je područje, okolno područje oko Zbora narodne garde
i Domovinskog rata. Na temelju provedenog natječaja za istočni dio tog obuhvata odnosno
područje Mejaša donesen je Detaljni plan, kao i za južni dio područja Pujanki. Predmet ovog
detaljnog plana je u stvari područje sjeverno od križanja ulice Zbora narodne garde i
Domovinskog rata, područje sadašnje vodospreme, koje je veličina obuhvata negdje oko 10
hektara. Ovaj prostor je djelomično izgrađen uglavnom bespravnom gradnjom, većim dijelom
neizgrađen, komunalno neopremljen i neuređen dio. Ovim planom se pokušava ustvari
pokušava urbanizirati ovaj neuređeni dio, komunalno opremiti i ujedno kako je rekla sam već
Odluka je mijenjana jer u međuvremenu stupio je na snagu Zakon o ozakonjenju bespravno
sagrađenih objekata, onda je ovaj plan ujedno i plan sanacije bespravne gradnje. Još kako je
plan započet, donesen 2009.godine, znači prethodna rasprava je održana u 2010. godini,
prva javna rasprava i javni uvid 2012.a ponovljena je javna rasprava i javni uvid od
10.listopada do 8. studenog. Na temelju svih odrađenih primjedbi i na temelju izvješća o
javnoj raspravi, znači utvrđen je Nacrt konačnog prijedloga na koji smo skupili sve potrebne
suglasnosti od javnih tijela koja su propisana po zakonu. Na konačni prijedlog plana, na kraju
je ishođena suglasnost Županijskog zavoda i župana. Ovaj plan ne ide na suglasnost
50
Ministarstvu, pa nije ishođena suglasnost. Ja bi još napomenula, da moram ispričati
izrađivača plana kolegu Damira Raku odgovornog voditelja koji se ispričao, trebao je biti
danas, ali je imao neodgodive obveze, pa ću ja pokušat u njegovo ime odgovorit na neka
pitanja koja, ako ih bude bilo, koja se tiču samog rješenja. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda. Uobičajeni redoslijed,
je li, klubovi vijećnika, predsjednica matičnog tijela, u redu je, gospođa Danira Matošić
Matičević kao predsjednica radnoga tijela, pa gospodin Jure Šundov. Izvolite.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Znači mi smo ovako na sjednici Komisije za urbanizam dali, donijeli zaključak po
kojem Komisija za urbanizam daje pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o donošenju ovog
plana. Međutim ja moram sad spomenut, znači sad čisto da bi svi vijećnici bili upućeni u to,
pretpostavljam da su vas izvjestili vaši predstavnici u Komisiji o čemu se raspravljalo.
Rasprava je bila duga i interesantna. Nismo ništa naročito sporno u planu našli osim unutar
odredbi za oblikovanje građevina, u članku 22. dva su stavka koja zapravo poprilično
ograničavanje oblikovanje budućih objekata unutar zone obuhvata. Moj je prijedlog na samoj
sjednici bio da mi donesemo zaključak koji će sadržavati zapravo amandman na plan da se
amandmanom ukinu ta ograničenja u oblikovanju. Međutim zaključak ovaj da se zaključak
ovaj prvi bez te moje sugestije je usvojen, to se o tome više nije dalje raspravljalo. Ja znači
sad samo iznosim činjenice kako je rasprava naša interna tekla. Osim toga Komisija je kao
zaključak s te sjednice preporučila da se u svim budućim planovima prilikom donošenja svih
budućih planova u profilu prometnica uvrsti i biciklističke staze, raspravljali smo i o tome, u
ovom planu je to donekle specifično što se tiče konfiguracije, što se tiče zatečenih objekata,
dosta je teško bilo zapravo profilu prometnica koje bi dopuštale kontinuitet biciklističkih
stazama provuć što je šteta jer je recimo na planu koji je u neposrednoj blizini su biciklističke
staze unutar profila prometnica, pa da to negdje da preporučamo da to bude standard
prilikom izrade svih planova u budućnosti, da se o tome unaprijed razmišlja. I s time su se
složili svi članovi Komisije.
Što se tiče, dakle ja bi u stvari htjela pitat gospođu Batinić Santro sljedeće da nam
obrazloži znači ovoga amandmana eventualnog vijećnicima na razmišljanje, da se ukinu
obaveze odnosno ograničenja u oblikovanju poslovnih objekata i dječjeg vrtića i jaslica. Znači
to je doslovno brisanje jedne rečenice ili dvije rečenice iz tog članka Odluke. Tim više što je,
dalje, u članku 54.propisna obaveza izrade natječaja odnosno provedbe natječaja za sam
dječji vrtić i jaslice, pa to je odmah u koliziji jedno s drugim, znači, par stranica prije
određujemo kako će nešto izgledat, pa onda par stranica kasnije propisujemo da se radi
natječaj, defacto ograničavamo slobodu onima koji će u tom natječaju sudjelovat. Vi ste rekli
u čemu je, znači koja je zapravo sad procedura i šta bi to značilo za samu proceduru
donošenja plana? Ja bi vas molila da nam obrazložite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO, pročelnica Službe za prostorno planiranje i zaštitu
okoliša
Ja ću vam odgovoriti. Kako smo raspravili na Komisiji za urbanizam upravo o tome,
znači, moram napomenuti da se ....radi prema starom zakonu, znači ne o zakonu koji je
stupio na snagu 01. 01. nego prema starom zakonu, i on se mora dovršit prema odredbama
zakonu po kojem je počeo, započeo. Znači članak 99. Zakona, točka 4. kaže: „ako se u
postupku donošenja prostornog plana konačni prijedlog prostornog plana dopunjuje ili
mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenje tog prostornog plana pristupa se
nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva odnosno župana koji su je dužni
izdati u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva“. Kako u ovom slučaju ovaj Plan nije
išao Ministarstvu jer nije u kategoriji koja ide na suglasnost u Ministarstvo, ukoliko Vijeće
izglasa amandman, znači na ovaj sjednici se ne može usvojiti Plan, nego mi će mo ugraditi
amandman u Plan, ishodit ponovno suglasnost Županijskog zavoda i župana i Plan ponovno
dolazi na Gradsko vijeće. …….
51
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem izvjestiteljici. Dakle, gospodin Čepo je imao jednu repliku. Na koga?
GOJKO ČEPO
Na …. gospođu Daniru. Zapravo već po pravilu od istog kluba vijećnika nailazimo na
iste stvari a to je da moramo objašnjavat procedure i funkcioniranje grada, funkcioniranje
donošenja planova. Pa bi ja samo apelira na Klub vijećnika Marijane Puljak, ja sam svjestan
da je, ja sam bio na prve prethodne 2010., ja sam svjestan da vi 2010. još niste znali da ćete
imat jak osjećaj za brigu za grad i građane, ali da ipak sad kad ste došli na završetak jedne
priče da možda za neke sljedeće DPU-ove počnete sudjelovat na vrijeme, kad krenu javne
rasprave, a ne kad imamo gotov plan nakon 5 godina izrade i on dođe na Gradsko vijeće, da
vam onda padne na pamet da bi se u njemu moglo bilo što mijenjati. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imate li potrebu za odgovorit gospođo Danira Matošić Matičević?
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Nemam nikakvu potrebu uopće za odgovarat.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dakle, ja opet ponavljam, postoji prvi put, vijećnik ima pravo postavljati
sva pitanja za koja smatra da treba postaviti i to na sjednicama Gradskog vijeća. idemo dalje.
Na redu je gospodin Jure Šundov, izvolite.
JURE ŠUNDOV
Hvala gospodine predsjedniče. Evo ja sam i na našoj Komisiji doista uzeo prilično
udjela u raspravljanju, pa me je bilo strah da predsjednica mi neće dat riječ nakon trećeg ili
četvrtog puta, ali evo mogu doista ovdje pred svim vijećnicima i pred našom gradskom
javnošću reći da ta Komisija Gradskoga vijeća za urbanizam je u ovih nekoliko sjednica
ostvarila puni svoj smisao. Na toj Komisiji sjede kompetentni ljudi, ljudi iz struke, pa evo i
osoba koja vodi tu našu Komisiju je osoba iz struke, a naravno mi koji nismo iz te struke a
koji imamo nekakvo svoje životno iskustvo, imamo pravo i daje nam se mogućnost na toj
Komisiji govorit o svojim iskustvima, a sve u cilju kako bi se određene procedure privele kraju
i kako bi Grad imao mogućnost konačno, u pravu proceduru staviti jedan svoj obuhvat
prostora koji u ovom trenutku nije priveden svrsi na pravi način. Ja bi samo naglasio nekoliko
naglasaka iz moje diskusije na Komisiji. Dakle, ja sam smatrao da mi dobro i to govorim sad i
ovdje, da možda da u dobroj namjeri jednim amandmanom kojeg je kolegica Danira sad
ovdje spominjala vratimo možda proceduralno cijeli posao natrag, a činjenica je da je cijeli
posao pokrenut 2008. proceduralno, a u idejnom smislu je pokrenut daleko i prije. neki ljudi
su se bavili tim našim prostorom u urbanističkom smislu daleko prije 2008.godine. dakle,
samo je proceduralno obuhvatilo tri gradske uprave, tri mandata i tako kad vidimo da bi mogli
doć kraju sa nekakvim rješenjem našeg prostora, onda uvijek nekako se dogodi da možda iz
nekakve banalne stvari, u dobroj namjeri, možda zaustavimo tu proceduru ili vratimo malo
natrag. A naročito je važno napomenuti da ukoliko se danas, a ja ne sumnjam, usvoji, ovaj
Detaljni plan uređenja, zapravo postoji tehničke mogućnosti da se ova primjedba koju
kolegica Danira tamo imala, u budućnosti ipak na drugi način izregulira, odnosno ovdje je
bila primjedba najveća na materijale koji su se naveli za oblikovanje tog samog dječjeg
vrtića, odnosno tamo se spominjao kamen, drvo i staklo, što naravno, ja se isto slažem sa
kolegicom Danirom i sa drugima koji su ovdje razmišljali, možda ne bi smjelo biti baš direktno
i konkretno navedeno, pa onda se ne ostavlja mogućnost nekom arhitekti koji to oblikuje da
on to sam kaže koji bi to materijali mogli biti, da onda prođe cijelu proceduru. Ali ponovno
napominjem, dakle, ovaj DPU je bio na javnom uvidu, na javnoj raspravi, ima sve moguće
suglasnosti, traje 5 godina i apsolutno zadnji naglasak koji sam dao tamo, više sam za to da
imamo izrađene i proceduralno dovedene do kraju urbanističke planove od uređenja
52
odnosno detaljne planove uređenja, nego da prepuštamo prostor ljudima koji su evo vidjeli
smo to i do sada na način rješavanja svojih životnih problema ili nekih drugih razloga, ipak
devastirali taj prostor, pa ga nepopravljivo mi više ne možemo privest svrsi možda u širem
smislu kako bi to mogli prije. Evo sad je izvršena legalizacija, i tom legalizacijom sve je u
prostoru zabetonirano i naprosto se više ne može doći nekom privatniku koji je u procesu
legalizacije, legalizira se objekat pa reć čuj sad mi tebi kuću srušili, pa bi na mjestu tome
napravili nešto drugo. Nego upravo to, imamo to što imamo, prostor je slobodan u tolikoj
mjeri koliko je i ja mislim da ovim planom mi zapravo omogućavamo ipak ta takozvana vrata
grada da ih jednog dana privedemo svrsi. Da li će to biti brzo u 2015.ili u nekoj kasnijoj
godini, ali zapravo ovim udaramo baš temelj da se to jednom može dogoditi. Evo to bi bio
moj doprinos ovoj diskusiji i smatram da ovaj plan apsolutno treba usvojiti da idemo konačno
sa tim prsotorom Grada Splita dalje. Hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imamo dvije replike na vaše izlaganje. Ide gospodin Tomislav Gojo i
gospođa Danira Matošić Matičević.
TOMISLAV GOJO
Evo jedna kratka replika. Ja smatram da će i gospodin Šundov složit se s mojim
prijedlogom. Dakle, rekli ste u onom dijelu da Komisija ima svoj puni smisao. Međutim, evo
mi smo o ovoj točci raspravljali mislim dva ili tri sata, tri sata je bila rasprava, onda smo u biti
na kraju shvatili da kad plan dođe u ovoj dakle fazi nakon javne rasprave i dobivenih svih
odobrenja da jednostavno nemamo mogućnost na ništa utjecati, već samo biti za ili protiv.
Dakle, ja bi predložio da danas Gradsko vijeće ili ne znam tko donese nekakav zaključak da
ovakvi planovi dođu na Komisiju za urbanizam u fazi javne rasprave ili prije javne rasprave,
da možemo dati konkretne prijedloge koje izrađivač može uvažiti. Jer ovako na kraju nema
smisla. Mi smo tri sata raspravljali da bi zaključili na kraju da naši zaključci ne znače nikome
ništa.
PREDSJEDATELJ
Izvolite. Možete, normalno.
JURE ŠUNDOV
Ja se u potpunosti slažem sa prijedlogom gospodina Tomislava Goje i mislim da
smo mi na nekakav način i komisijski nekako trasirali put za ubuduće. Dakle, apsolutno se
slažem i mislim da bi trebalo na Vijeću upravo donijet odluku kako je gospodin Gojo i
predložio, da se svi budući planovi prije nego što dođe ona konačna zadnja stavka da se
ipak na Komisiji rasprave pa da onda imamo priliku, makar smo mi imali priliku kroz poziv
svakog pojedinačno kao član Komisije, ja sam dobio poziv, bio sam pozvan i nisam smatrao
da trebam dat neku svoju primjedbu. Ali možda bi bilo ovako još bolje jer ne mislim da je
viška, mislim da je to potrebno prihvatiti, evo jedino proceduralno šta kaže kolegica Ružica
Batinić Santro da li to eventualno remeti nešto ili ne, ali sa moje točke gledišta mislim da je to
apsolutno u redu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Danira.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Dakle ja se slažem sa prijedlogom gospodina Goje, drago mi je da gospodin Šundov
to podržava, a ono što sam htjela replicirati vezano uz ove nelegalne izgradnje unutar plana,
znači ovaj plan omogućava zapravo sanaciju, na neki način donosi plan sanacije i
omogućava, stanje nije zabetonirano, može se desit da se koliko toliko organizacija unese u
prostor na osnovu odredbi iz ovoga plana. Samo to nije ono što je u prostoru je tako i nikako
drugačije, znači plan i donosimo između ostaloga jednim dijelom zato da bismo omogućili da
situacija bude nešto bolja. Ja bi vezano uz ovaj, ovo da mi dobivamo pozive za javne
53
rasprave, naravno, vijećnicima stižu pozivi za što šta, i sad mi svi sudjelujemo onoliko koliko
nam naše i druge obaveze dopuštaju. Ako već imamo tijelo poput Komisije za urbanizam,
onda mislim da je stvarno u redu da se o planovima raspravlja na vrijeme. Kad već postoji
situacija, postoji mogućnost da se pozovu ljudi da o nečemu raspravljaju, tu mogućnost
naprosto treba iskoristiti da ne bi se samo trebalo zadovoljiti time i kazati dobili ste pozive.
Forme radi, jel.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Odgovor gospođe izvjestiteljice Ružice Batinić Santro. Izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO, pročelnica Službe za prostorno planiranje i zaštitu
okoliša
Hvala lijepa. Ja se slažem s vama da je bolje raspravljat u vrijeme javnog uvida
javne rasprave nego na kraju kad se ne može izbrisat niti jednu riječ. I slijedom toga smo mi
doista poslali Komisiji za urbanizam pozive za javni uvid i javnu raspravu. Isto tako je
Komisija za urbanizam mogla stavit jednu sjednicu prije. ako se dogovorimo sad, onda će biti
pravilo, ako Vijeće donese odluku, mi će mo ispoštivat svaku odluku Vijeća i dapače
pozdravljamo je da Komisija za urbanizam raspravlja o planu u onom trenutku kad može
davat svoje primjedbe, kad može utjecat na rješenje plana. Nema problema.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. S tim što bi ja dodao da će mo onda morat mijenjat Odluku o radnim
tijelima koja se odnosi na Komisiju za urbanizam. Pa evo vidim ovdje da izvjestitelji to rado
prihvaćaju i onda će mo pokrenuti proceduru, normalno, sad će mo donijeti zaključak da se
pokrene procedure i da se barem što se tiče Komisije za urbanizam ugradi ova odredba da
upravo ovako kako ste je vi predložili, kako je to gospođa izvjestiteljica to i prihvatila da takva
procedura bude ugrađena u odluku o Komisiji za urbanizam. Ukoliko se vi slažete, jelte. Da
vidimo sad šta je bilo dalje. Više nema ništa. E sad kako će mo ovo koncipirat? Dalje se za
raspravu javio gospodin Vjeko Ivanišević, izvolite. Ovo sam samo htio neke tehničke stvari
dogovorit sa tajnicom Vijeća.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Pa možda je najgora situacija kada na Vijeće dođe predmet poslije 5 godina rada,
dolazi kao prijedlog, a vi imate neku primjedbu. Ta primjedba u tom trenutku postaje
bezpredmetna jer ruši nešto što je nastalo u velikom vremenskom periodu, ali svaka
diskusija o tome morala bi biti doprinos da se takve ne dopune. Na isti način gledam i ove
prijedloge kolega vijećnika da se u nekom prethodnom kroz javni uvid, a i prije toga,
raspravlja o ovakvom, mislim za Grad ipak najvažnijim stvarima jer proizvode višestruke
učinke. Dakle, ja osobno ću svojim glasom pomoć da ovaj Plan dobije snagu postojanja.
Međutim, nije rasprava samo zato da mi se odlučimo konačno da ili ne, da li ga prihvatiti ili
ne prihvatit, rasprava može biti i u funkciji otklanjanja startnih nedostataka. Sve nastaje
temeljem projektnog programa. Postavlja se pitanje definitivno i to stručnim službama - na
koji način se izrađuju urbanistički programi, ko ih dimenzionira, zbog čega i na kojim
mjestima? Da li su oni isključivo utjecaji investitora, utjecaji prikupljenih interesa ili utjecaj
vizije stručnih službi razvitka ovoga grada ili je to sve jedan konklomerat. Međutim, taj
projektni program je temelj nastanka svakog urbanizma i mislim da bi on bio startno nužna
pretpostavka da se prodiskutira i na Komisiji jer Komisiji jedinu kao takvu jedino imamo da
nam kaže o urbanizmu par riječi budući da smo Savjet za urbanizam izgubili. E sada, ovaj
plan za koji ću dignit ruku, nas uči nečemu. To je, da je program prenapuhan. Drugo,
vremenski period od 5 godina nije prihvatljiv jer se u međuvremenu usvojio Zakon o
legalizaciji koji je značajno utjecao na konačni izgled programa u odnosu na arhitektonsko
urbanističko rješenje. Učim vas da se više ne mogu urbanistički planovi raditi na način da se
ide na arhitektonsko urbanistički natječaj jer ugrađuju elemente ozbiljno autorske kontrole
toga projekta. Dakle, predlažem Gradskoj upravi da se isključivo organiziraju urbanistički
natječaji, a unutar urbanističkih natječaja po potrebi za posebne detalje će se natjecati
54
arhitekti kroz arhitektonski natječaj. Dakle stvari su ovdje meni se čini pomalo izbjegle iz
kontrole. Nejasno je što je javni prostor. Ovo je jedan značajan kompleks u kome nema
javnoga prostora. Vi imate javnu instituciju, vodocrpilište ili vodospreme, vi imate dječji vrtić,
ali to su ograđeni prostori, to nije javni prostor. Dakle, imamo urbanizam koji nema trgove,
koji nema urbane niše, nego ima ulice. Meni osobno malo smeta šta u ovome svemu
nedostaje drvoreda jer Split je siromašan zelenilom, ali drvored je vrlo bitan element
splitskog urbanizma i biciklističke staze prije spomenute, mislim da je to bio i generalno
primjedba s terena, ali ta primjedba s terena je dobila svoj obol koji meni nije prihvatljiv.
Ceste su previše strme pa nisu odgovarajući za biciklistički promet. Nema te strmne ceste
koja je neprihvatljiva za biciklistički promet. Volio bi kad bi neko govorio istinu pa kazao – ako
stavimo ovdje biciklističku stazu onda nemamo dovoljno građevinskog terena. Dakle,
smanjimo profil da bilo što više građevne, da bi bilo što veće građevne parcele, a ako su
veće građevne parcele veći je kis, veći je …. Dakle, ovo je jedan plan koji nas uči da moramo
osnažit urbanističku služba, da urbanistička služba kroz projektni program za urbanistički
natječaj mora imati jasnu viziju Grada
PREDSJEDATELJ
Tiše malo molim vas. Zahvaljujem gospodinu Vjeki Ivaniševiću. Ima li još prijavljenih
za raspravu. Ukoliko nema, zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na
glasovanje …….. Ja ne mogu natjerati izvjestitelja da da odgovor. On se treba javiti za riječ
ukoliko želi. Je li želite? Vrlo rado, dapače, izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO, pročelnica Službe za prostorno planiranje i zaštitu
okoliša
Hvala lijepa. Sa dosta stvari kolegi Ivaniševiću bi se ja složila. Kažem, program je
napravljen 2007. ili '08. Program je napravljen u skladu sa tadašnjim GUP-om. Dužna sam
vam odgovoriti kako se rade programi. Program ne rade stručne službe, niti mi radimo
planove. Znači mi smo odgovorni jedno za proceduru i za javnu raspravu. Mi nismo
odgovorni za plan. Ovo što vidite ovdje, nije autor stručna služba, mi smo odgovorni samo za
kompletnu proceduru. Šta se tiče u planu biciklističkih staza, mislim da u planu ima odgovor,
prometaš, stručni izrađivač plana je rekao da je to područje neprikladno za biciklističke staze.
Što se tiče drvoreda, imamo kartu, mislim da ima i dovoljno drvoreda i više nego inače u
Splitu, a što se tiče definiranja javnog prostora na ovom području, pa naravno da ga nema.
Nema ga jer u GUP-u odnosno u planu višeg reda nemate niti jednu javnu namjenu, tamo
vam je mještovita namjena i poslovna namjena. Jedino što je napravljeno uz crpnu stanicu,
planiran je dječji vrtić negdje po ovoj veličini parcele za oko, znači dječji vrtić i jaslice, negdje
oko 120 djece. Uz to je plan, u planu osigurano područje za rekreaciju, zelene površine,
onoliko koliko se moglo. Znate, kad imate privatno vlasništvo, onda, znate bolje od mene,
više ste planova napravili, da je problem staviti tu javni prostor. Na kraju krajeva, imamo i
zakonsku odredbu, kad se donese nekakav plan ako vlasnik zemljišta preda Uredu državne
uprave zemljište na kojem ne može graditi, koje je javne namjene, koje on ne može biti
vlasnik, dužan u roku od dvije godine isplatit cijenu po tržišnoj vrijednosti. Znači mi onda
namećemo obavezu Gradu. A u svemu ostalome se slažem s vama.
Što se pak tiče, plan nije rađen 5 godina. Kažem, mijenjali su se zakoni, ali svi
vijećnici su imali mogućnost doć pogledat plan. Ne znam, nemamo nikakvu zakonsku obvezu
ili odluku da mi plan stavljamo ranije na Vijeće. Znači, plan je objavljen na web stranicama
Grada Splita, u Slobodnoj Dalmaciji, na stranicama Ministarstva, na stranicama Županije,
dole u holu je bio javni uvid. Prema tome, jedino, jedino, ako ovo Vijeće zaključi da svi
vijećnici trebaju poziv za javni uvid, nema problema. Mi će mo i to ispoštivat. Znači, kad je
javni uvid, javna rasprava, poslat će mo poziv svim vijećnicima. Komisiji da, s Komisijom smo
se dogovorili. Možemo i to. Nema nikakvih problema.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo javila se gospođa Danira Matošić Matičević za jednu kratku
repliku.
55
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Samo kratko. Znači radi se o tome da mi kao pojedinci, pozvani kao Komisija za
urbanizam nismo pozvani kao tijelo, nego kao pojedinci na javnu raspravu ili na javnom
uvidu, za vrijeme javnog uvida da damo primjedbu. Tretira nas se znači na isti način ko i sve
druge primjedbe koje stignu u tom periodu tamo. Što ima puno, drugačija je situacija kad
tijelo poput Komisije za urbanizam donese zaključak na osnovu kojeg se treba postupat. A
ovdje je znači odgovor da, ne, prihvaća se, znači, čista forma, pozivat članove Komisije za
urbanizam da dođu povirit plan je stvar pružanja informacije da imaš mogućnost da dobiješ
informaciju. A sasvim drugačiju težinu ima znači kad ti sazoveš sjednicu na kojoj se
konkretno raspravlja i znači ne samo članovi Vijeća, nego i ovi pridruženi stručnjaci, i kad se
iz toga iznjedri neki zaključak na osnovu kojeg se može postupit.
PREDSJEDATELJ
U redu je. Ja ću na ovo pitanje odgovoriti. Dakle, poziv ide na Komisiju za
urbanizam. Onog trenutka kad dođe vi organizirate kao predsjednica da se svi mi
obavijestimo putem stručne službe i mislim da tu nema nikakvih problema. A ako žele oni
mogu čak i nama osobno, ali mislim da je puno bolje da ide preko vas kao predsjednice
Komisije za urbanizam da točno znate i da upravljate i situacijom i da znadete koji su vam
ljudi su se odazvali, došli i uzeli angažman u tom procesu sagledavanja urbanizma u gradu
Splitu. Mislim, tu smo suglasni, jel tako?
Ukoliko više nema prijavljenih, ja bih zaključio raspravu po ovoj točci dnevnog reda i
stavio bi prvu točku na glasovanje, a zatim zaključak povodom ove točke dnevnoga reda.
Dakle, štovane vijećnice i vijećnici stavljam na glasovanje Prijedlog odluke o donošenju
Detaljnog plana uređenja za dio obuhvata Pojedinačnog zahvata P26 sjeverno do križanja
ulica Domovinskog rata i Zbora narodne garde na glasovanje.
Tko je za Prijedlog?
Protiv?
Suzdržan? 28. Dakle, utvrđujem da je za Prijedlog, za točku 7.dnevnoga reda
glasovalo 28 prisutnih vijećnika. Dakle, jednoglasno je usvojeno.
I sada dajem odlučivanje Zaključak u povodu rasprave o P26, dakle, zaključak glasi,
zaključak je sljedeći: za narednu sjednicu Gradskog vijeća pripremit će se izmjena Odluke o
radnim tijelima na način da će se Komisija za urbanizam, da će se Komisiji za urbanizam
propisati nadležnost davanja prijedloga i primjedbi u fazi pripreme nacrta prijedloga, odnosno
prije utvrđivanja prijedloga gradonačelnika i javne rasprave.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je i ovaj prijedlog prošao jednoglasno ali sa 29 glasova „za“. Štovani
vijećnici i vijećnice, ja bi sad predložio jednu pauzu od 40 minuta. Jer ako kažem pola sata, vi
ćete i tako doć u 40. ……
Pauza
PREDSJEDATELJ
Nastavljamo sa sjednicom. Ima nas točno 20, dakle, kvorum je tu. Evo, može, ja se
slažem. Idemo na točku 8.dnevnog reda
Ad 8. Prijedlog odluke o uspostavljanju o uspostavljanju suradnje i
prijateljstva između Grada Splita iz Republike Hrvatske i Grada Hangzhoua iz Narodne
Republike Kine
Odbor za statut, poslovnik i propise na svojoj 9. sjednici održanoj 29. srpnja 2014.
jednoglasno je sa 6 glasova za donio zaključak kojim je mišljenja da je navedeni Prijedlog
odluke o uspostavljanju suradnje i prijateljstva između Grada Splita iz Republike Hrvatske i
56
Grada Hangzhoua iz Narodne Republike Kine sukladan zakonima i drugim propisima.
Izvjestiteljica po ovoj točci dnevnog reda je gospođa Marija Mladineo. Molim izvjestiteljicu da
dade uvodno obrazloženje. Izvolite.
MARIJA MLADINEO
Hvala lijepo. Pozdravljam sve prisutne. Pa evo ovako, visoki predstavnici grada
Hangzhoua koji je ujedno od svjetskih najuglednijih turističkih odredišta, to je jako
gospodarsko i kulturno središte, do sada su više puta posjetili Grad Split i njegovo
rukovodstvo. 2013. pijemnog posjeta je uručen poziv na prijateljsku suradnju i posjetu
delegacije Grada Splita Gradu Hangzhou. Svi veleposlanici Narodne Republike Kine od
ostvarenja diplomatskih odnosa dviju država kao i sadašnja veleposlanica gospođa Deng
Jing pri svojim posjetima zalagali su se za jačanje kulturnih veza putem razvijanja
prijateljstva i partnerstva gradova. Gradonačelnik Grada Hangzhoua uputio je pismo
gradonačelniku gospodinu Baldasaru u travnju ove godine gdje se poziva na međunarodnu
konferenciju gradonačelnika gradova partnera, tijekom koje kineski domaćin predlaže
svečanost potpisivanja 5.-godišnjeg sporazuma koji se nalazi u prilogu ove predložene
odluke. Temeljem iznesenog, Odbor za međunarodnu suradnju i iseljeništvo predlaže
Gradskom vijeću prihvaćanje ove odluke. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda. Javio se za rapsravu
gospodin Marušić Hrvoje. Izvolite gospodine Marušiću.
HRVOJE MARUŠIĆ
Taj sam, hvala lijepa. Drago mi je čuti ovakvu inicijativu, volio bih malo više
argumentacije možda, dakle hoće li to rezultirat nekakvom kvalitetnijom možda
gospodarskom suradnjom između dva grada i Narodne Republike Kine i Hrvatske, što bi bilo
dobro, jer je Kina u usponu, u razvoju, i puno toga bi mi mogli od njih i naučit. Međutim, s
obzirom na našu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i gospodarsko planiranje, kako gradu
Splitu, tako i na razini Hrvatske, možda je li možemo očekivat na jednoj od sljedećih sjednica
da dobijemo i prijedlog da nam se pojavi neki grad pobratim iz Sjeverne Koreje možda. Eto
jedino me to interesira, pa sad, čisto kao prijedlog. Hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imali li gospodin gradonačelnik potrebe za dat odgovor? Znam da niste
skloni balističkim raketama, ali, izvolite.
GRADONAČELNIK
Od kraja ću krenit. Imao sam priliku jedan neslužbeni susret sa predstavnicima
Sjeverne Koreje i moram priznat da je izuzetno interesantno bilo. Naravno da su oni pet puta
napomenuli da to što oni govore je isključivo službeno. Za razliku od nas kad kažemo znate
to je neslužbeno. Oni su rekli – ovo je isključivo službeno. Vrlo interesantni razgovor, ali nije
neslužbeni sastanak. Tako da sam ja osta zbunjen njihovim ponašanjem, ali vrlo
interesantno je bilo ….. (kraj 3A kazete)…… predstavnicima gradova iz Republike Kine i sa
onako kako je kolegica Marija rekla, tu je još naš Nikola Horvat, još u prošlom mandatu
gospodina Keruma su počeli ti intenzivni kontaktni otvaranja prema svijetu kineskih gradova.
Dakle, oni sve rade planski, smišljeno, vidi se duboka promišljenost kod njihovih nastupa, oni
nam svaki put pošalju dopis, ta želja da ih pozovete ……. cijeli niz delegacija. Razmišljali
smo dakle Peking, Šangaj, Hangzhoua, …….i Chang Jiang. Svaki od tih pet gradova je ne
ispod 10 milijuna stanovnika. Dakle, nije ispod 10, 11 milijona stanovnika. Imali smo još i
susret i tu su bili predstavnici velikoga otoka koji se nalazi ispred Chang Jianga odnosno
ispred Hong Konga, koji isto ima 10 milijuna stanovnika, i oni su jako zainteresirani bili. Mi
smo se na kraju odlučili, malo iz uz pomoć i naših predstavnika iz našeg veleposlanstva koji
su nas ljubazno posjetili i uz pomoć isto kineske veleposlanice koja je nekako na kraju rekla,
ali ipak je Hangzhoua nama naj bliži obzirom da je luka, da je vrlo blizu Šangaja, gotovo su
57
povezani, tako je rekla da bi ona preporučila Hangzhou radi toga što je on i povijesni grad,
industrijsko središte, u blizini Šangaj. Oni jako žele da budu povezani, da se otvore
mogućnosti gospodarskog prostora, naravno da zaista sad ne moram sporit hoćemo li mi
uopće uspit iskoristit to, ali oni su svjesni da naša veličina u odnosu na njihove potrebe, oni s
tim nemaju problema. Naravno da smo svi mi u tim razgovorima kao i cijelim nizom gradova
govorili prvenstveno o kulturi i sportu. A sad usput da vas isto obavijestim, isti se razgovori
vode sa Sankt Peterburgom i nakon cijelog niza razgovora sa predstavnicima dakle ruske
federacije, imamo dobru priliku da i sa Sankt Peterburgom postignemo prvi stupanj
dogovora, šta je pravo čudo, jer Sankt Peterburg već ima grad prijatelja Zagreb i tako dalje,
međutim, dosta smo blizu toga. Sad idemo u Budimpeštu. Budimpešta je isto zainteresirana,
dio Budimpešte, ne cijele, dio Budimpešte, i najvjerojatnije će mo se odlučit u Poljskoj za
Krakov. Budimpešta jasno vam je da je to turizam, Krakov jasno da je to turizam. Kina je
nešto potpuno drugo. Sama je budućnost, pa će mo vidjet kako će se sve to skupa razvijat.
Imamo jako dobre odnose sa Indonezijom. To je isto gospodarstvo. Unaprijed su nam rekli,
tri delegacije Indonezije su bile. Jedna je bila interesantna, religijska. Dakle, poslali su ljude
da vide kako se mi sve skupa, kako razmišljamo. To je međureligijska komisija na najvišem
nivou, parlamentarna je i sad dolazi predstavnik jedan od njihovih velikih gradova, sa
glavnog otoka, sa Jave, kao onaj koji bi predložio isto tako suradnju. Međutim oni to zaista
baziraju samo na, ne samo, ali 80% zainteresirani su za gospodarstvo i tu po meni imamo
mogućnost šta će mo dalje napraviti. Najvjerojatnije će mo pozvat naše poduzetnike,
naravno ne u Split, jer Split je premal, za sve te potrebe Split je premal, pozvat će mo kad
sve to skupa organiziramo, ….obavijestimo u najvećem dijelu i Ministarstvo vanjskih poslova,
pa će mo vidjet. Eto.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gradonačelniku na ovom dodatnom objašnjenju. Dalje se javio za
raspravu gospodin Vjeko Ivanišević.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Premalo znam da bi …, ali prema tome podržavam, ali imam jedno pitanje – to je
stavak 3. koji se odnosi na sporazum odnosno vrijedit će 5 godina. I onda kaže nakon isteka
ostat će na snazi ako ga ni jedna strana ne okončana. Meni smeta ako. Ja bi volio kad bi
pisalo „dok ga ni jedna strana“ jedna ili obje strane ne okončaju. Jer imamo puno
prijateljstava koji su se i ugasili defacto, stjecajem okolnosti i vremenu, jer ako, ako u biti
postavlja pitanje koje nije jasno ni vremenski, ni metodološki, nego „dok ga“ jedna od obje
strane ne okončaju. Znate šta to je ka "Hajduk" živi vječno, jel tako. ……
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospodine gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
U pravu ste, ali mali problem. Prvo, postoji prijateljstvo, ovo je diplomacija
prijateljstva, stavit dok se ne okončaje, dakle, relacija ne baš velikoga prijateljstva. Zato je
upotrebljen ovako jedan između redak da se ostavi jedna određena mogućnost da se taj
sporazum stavi van snage ne dirajući u prijateljstvo. A drugo je čisto diplomacija. Dakle,
moramo voditi računa da mi predstavljamo i u diplomatskom smislu, bez obzira što nismo
ovlašteni, jer to je Ministarstvo vanjskih poslova i Vlada Republika Hrvatska, ali ipak, i to je
jedan vid diplomacije. Zato je upotrijebljen jedan blagi oblik. Tek toliko ukoliko se nešto desi
da se možemo iz toga izvuć. Ali u pravu ste, cijeli niz gradova s kojima smo potpisali imamo
vrlo slabe kontakte, pokušavamo ih obnovit, međutim svima je jasno da je to vezano za
financije. Konkretno imamo …. prijatelja Los Angeles. Zamjenik gradonačelnika je bio prošle
godine u 8.mjesecu ovdje u posjetu, nenajavljenom posjetu, neslužbenom posjetu, ali je
pozvao da dođemo tamo, da dođe delegacija. Naravno oni će tamo platit, ali treba doć do
tamo. Tako da je, …., problem su financije, dakle zaista su problem financije, treba zaista
prvo pripremit sve skupa da imamo ti ….. recimo interesantno, vidija sam grad Houston u
58
Americi. Houston je za nas ……. Mi bi napravili korak po korak koliko možemo, da vidimo da
li tamo di bi nekakva procjena, možda bi mogli imat interesa više nego kod nekih drugih.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dobro, prijateljstvo je ja bi reka prijateljstvo. Ako se još tu nađe
međusobni interes, posebno ekonomski onda je to velika stvar, ali sama suradnja među,
molim vas (Čepo opet si nešto skrivija). Gospodin Igor Boraska.
IGOR BORASKA
Evo, u potpunosti podržavam ovaj projekt. Samo sam želio upozorit na točku 1.
Sporazuma di se govori da je suradnja u poljima gospodarstva, trgovine, kultura i
obrazovanja, znači nema spomena o sportu. Ne znam iz kojeg razloga, ali znamo i svi, svi
kažemo sportaši su naši najveći ambasadori. Sport nema granica, sport je zapravo koji
približava najviše ljude i zemlje, tako da mislim da bi sigurno trebali ubaciti i sport. Pogotovo
što znam da Hangzhou, bio sam nekoliko puta u Kini, doduše ne u Hangzhou, tamo se radi
izvanredan olimpijski veliki centar sa olimpijskim stadionom, to bi nam sigurno moglo
poslužiti kao neka usporedba sa ovim našim propalim projektima, da vidimo kako se radi
prava studija iskoristivosti takvih velikih sportskih objekata. Osim toga imaju i na zadnjim
Olimpijskim igrama u Londonu četiri osvajača zlatne medalje, dvi srebrne, jedna brončana,
znači radi se o jakome i sportskome centru, infrastrukturalno i po sportašima, tako da mislim
da bi trebalo tu ubaciti u ovaj Sporazum i riječ „sport“, znači da …… hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Šta kaže izvjestitelj? Mislim da je ovo
GRADONAČELNIK
Već ste vidili da smo napravili lapsus. Hvala lipa na upozorenju i sami ste zaključili
da smo napravili kod prepisivanja pogrešku, nenamjerna pogreška kod prepisivanja. Inače,
…. naravno sport, ali dobra je prilika da i gospodin Boraska koji je bio u Kini objasnio ovo. Ja
isto kad sam bio, ja sam isto zaprepašten, odnosno njihovom pristupu tome svemu skupa.
Točno je ovo kako je kolega opisao.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dakle prihvaćamo da je ovo samo lapsus u prepisci, copy paste, i to će
mo ispraviti bez nekog posebnog zaključivanja. Obzirom da više nema prijavljenih za
raspravu, ja bi zaključio raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavio bih Prijedlog odluke o
uspostavljanju suradnje i prijateljstva između Grada Splita iz Republike Hrvatske i Grada
Hangzhoua iz Narodne Republike Kine na glasovanje.
Tko je za ovakav Prijedlog?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je za točku 8.dnevnoga reda glasovalo 27 vijećnika od 27 prisutnih.
Dakle, usvojena je jednoglasno. Točka 9. dnevnoga reda:
Ad 9. Prijedlog provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za područje
Grada Splita za 2014. godinu
Izvjestitelj je Filip Butorović. Izvolite gospodine Butorović.
FILIP BUTOROVIĆ – pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Hvala gospodine predsjedniče. Evo jedan kratki uvod. Znači ovo Gradsko vijeće je
na prošloj sjednici donijelo zaključak o usvajanju procjene ugroženosti od požara i
tehnoloških eksplozija, revizija 1. i sukladno članku 13. stavku 4. Zakona o zaštiti od požara
Grad Split je dužan donijeti provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za područje
grada Splita za 2014. godinu, a koje mu je polazište upravo ta procjena. Poštujući sve
59
odrednice provedbeni plan detaljno razrađuje organizacijske,i tehničke i urbanističke mjere u
smislu zaštite od požara i podizanja na istu razinu. Obzirom da je za to potrebna određena
financijska sredstva i da je u proračunu već usvojen kada to nije bilo planirano znači u okviru
postojećeg proračuna će se realizirati pojedine stavke iz ovoga plana koliko se bude moglo.
Evo pa ukoliko ima pitanja stojim na raspolaganju.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Butoroviću. Otvaram raspravu. Prvi se za raspravu javio
gospodin Jakov Prkić, zatim gospodin Gojko Čepo i gospodin Petar Škorić. Izvolite.
JAKOV PRKIĆ
Hvala vam. Ovaj, ja bi imao jednu primjedbu koju sam imao i prošli put, ovaj
provedbeni plan je dobar, ali u njemu bi možda trebalo staviti ovu jednu, jednu stvar a to je
zaštita od požara koje, znači osposobljavanje pučanstva za zaštitu od požara što su dužne
jedinice lokalne i regionalne samouprave po Zakonu o zaštiti od požara provoditi. Znači toga
nema u ovom provedbenom planu, a to se prvenstveno odnosi na zaštitu od početnog
požara. Eto, hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Molio bi izvjestitelja da se očituje u vezi ovog prijedloga.
FILIP BUTOROVIĆ – pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Pa evo ukoliko pročitate petu cjelinu znači pa točka 3. kaže „Koristeći sve oblike
javnog priopćavanja, radio, televizija, tisak, plakati, letci i slično sustavno i redovito
obavještavati i upozoravati stanovništvo na potrebu provođenja preventivnih mjera zaštite od
požara.“, naime Grad Split zajedno sa Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Splita koja je
ustrojila preventivno operativni odjel upravo planira znači krenuti sa obukom odnosno
upoznavanjem stanovništva, najprije ćemo krenuti sa školama, znači u 9. mjesec sa srednjim
i osnovnim školama kako bi ih upoznali sa osnovama zaštite od požara. Tako da je to
svakako u planu unapređenja zaštite od požara na području grada Splita.
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospodine Prkić.
JAKOV PRKIĆ
Evo hvala. Ja ću vam pročitat još jednom članak 16. Zakona o zaštiti od požara,
„Radi osiguranja pravodobne i učinkovite zaštite od požara jedinice lokalne i područne
regionalne samouprave te pravne osobe organiziraju osposobljavanje pučanstva za
provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i
imovine ugroženih požarom prema posebnim propisima o čemu su dužni voditi evidenciju.“,
eto, znači moglo je ovako nešto osposobljavanje stajati i u ovom provedbenom planu. Eto
hvala vam.
PREDSJEDATELJ
U redu, zahvaljujem. Vidjet ćemo, vi to u svakom slučaju ukoliko, kakvo je vaše
očitovanje kao izvjestitelja, da li ima potrebe intervenirati na ovakav način kako je
predloženo?
FILIP BUTOROVIĆ – pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
A mislim da nema, evo opet imamo i točku gdje koja kaže u svim objektima gdje se
okuplja veći broj osoba, škole, vrtići, kina, disko klubovi, ustanova je sustavno organizirati i
provoditi vježbe evakuacije, mislim da je to navedeno u točki c) i u točki g) i sad dodatno
naglašavat mislim da nema potrebe.
60
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. U redu, gospodine Prkić vi to sad možete koncipirat kao amandman
ukoliko smatrate. Molim? Hvala bogu, u pisanoj formi, je, da oformite to kao amandman do
kraja rasprave pa ćemo o njemu raspravljati ukoliko vi inzistirate na tome.
JAKOV PRKIĆ
Vidjet ćemo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Čepo.
GOJKO ČEPO
Hvala predsjedniče. Evo želim dat doprinos ovoj raspravi sa osvrtom na ono što je
trenutno aktualno vezano za zaštitu od požara i vatrogastvu uopće. Sutra u 12 sati u Javnoj
vatrogasnoj postrojbi gradonačelnik potpisuje kolektivni ugovor sa sindikatima profesionalnih
vatrogasaca, nakon otprilike pet godina što nije bilo kolektivnog ugovora prošli ponedjeljak
završeno je kolektivno pregovaranje čime je osim toga što su dobili zaštitu profesionalni
vatrogasci postignut je još jedan ovaj doprinos, a to je jedan članak, članak 128. Zakona o
državnim službenicima i namještenicima je govorio da se on, taj kolektivni ugovor odnosi na
profesionalne vatrogasce dok se financira iz proračuna državnog decentraliziranim
sredstvima. Od 114 zaposlenika Javne vatrogasne postrojbe 109 ih je potpisalo sporazum
kojim odustaju od bilo kakvih potraživanja od Grada Splita. Vatrogasna postrojba imala je 49
godina prosjek starosti među zaposlenicima i nije bilo novog zapošljavanja zadnjih nekoliko
godina. U zadnjih godinu dana primljeno je 20 novih vatrogasaca. Također procjena ugroze
od požara predvidjela je još dvije vatrogasne ispostave istok i zapad i mogu reći da je u
trenutku izrada glavnog projekta za vatrogasnu ispostavu zapad koja će bit smještena u,
unutar prostora Vile Dalmacije, dakle kad se dolazi sa ove strane u prvoj, sa lijeve strane.
Što se tiče ovoga dijela koji je spominjao kolega Prkić u novoj sistematizaciji uz četiri
vatrogasna zapovjednika uveden je i voditelj preventive. Obuhvaćene su osnovne škole i
obuhvaćene su ustanove. Pošto je osnovana škola obvezna za pretpostavit je da svaki
građanin koji je završio osnovnu školu će proći i temeljnu obuku gašenja inicijalnog požara
rukovanja sa osnovnom vatrogasnom opremom. Isto će se organizirati i u ostalim
ustanovama i nemojmo zanemarit da Grad Split osim stanova, zgrada i ostaloga gospodari i
sa velikim šumskim predjelom u Sitno gornje, Sitno donje, Žrnovnica, Srinjine i naša Parkšuma Marjan i ove godine smo evo zahvaljujući vremenskim prilikama do sada bili
oslobođeni, oslobođeni šumskim požara i nadamo se da će tako ostati do kraja ove
vatrogasne sezone. Eto ga, hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem vijećniku Čepu. Gospodin Petar Škorić.
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. Evo ja bi dao jedan svoj osvrt na ovaj plan odnosno dva-tri prijedloga i
pitanja. Prije svega zanima me u planu točci 3. dakle vezano za održavanje prometnica
vjerojatno omaškom je ostalo od prethodnih godina u planu Županijske uprave za ceste,
budući ona više nema nadležnost na cestama u gradu Splitu tako da molim da se ona
izuzme iz ovoga plana. Dakle na održavanje cesta je tu nadležna Cestar i Županijske ceste.
Druga stvar, vidim da u planu nije obuhvaćeno Dobrovoljno vatrogasno društvo Marjan,
znam da je prije nekoliko godina osnovano takvo društvo pa me zanima, ne znam u kakvom
je statusu i zašto ovaj, ukoliko je osnovano, ukoliko ima neke resurse i potencijale zašto ga
se ne bi uvrstilo u ovu odluku. Također vezano za tehničke intervencije ovdje stoji da će se
praktički osiguravati prohodnost vatrogasnim vozilima. Mi znamo da je u Splitu ogroman
problem i to godinama traje pristup protupožarnim putevima, ne samo za vozila nego i u
zgradama i svugdje i da praktički o tome gotovo da nitko ne vodi računa. Slično je i sa
vozilima hitne pomoći. Smatram da u ovaj plan da je trebalo na čvršći način biti ovaj
61
istaknuta evo uloga odnosno poticaj s razine Grada u suradnji sa Policijom, nadležnim
inspekcijskim službama dakle pa i pauk službom u smislu provođenja nekakvih preventivnih
mjera kako bi što manje tih protupožarnih puteva bilo zakrčen pristup. Dakle u tom smislu
mislim da se može još povećati dosta na prevenciji. Znamo da problem s parkinzima u gradu
Splitu, ali o pitanju sigurnosti građana mislim da je to pitanje na prvom mjestu, tako da u
ovom planu ovaj tu aktivnost po meni potrebno je osnažiti. Evo to je, to su moji prijedlozi i
naravno da podržavamo plan i sve aktivnosti da se unaprijedi sustav protupožarne zaštite u
gradu Splitu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem vijećniku gospodinu Škoriću. Tu ima jedna replika, gospodin Čepo.
Izvolite.
GOJKO ČEPO
Moja ova replika vezano uz spomenuti DVD Marjan, dakle u sastavu Vatrogasne
zajednice grada Splita su DVD Žrnovnica, Srinjine i Split, dakle, Slatine, Slatine, Split i
Žrnovnica, DVD Marjan 2012. osnovao je njegov zapovjednik i jedan od, i jedan od
zapovjednika iz Javne vatrogasne postrojbe i ujedno i član Upravnog vijeća ispred
zaposlenika, ali DVD Marjan nije član Vatrogasne zajednice grada Splita.
PREDSJEDATELJ
Odgovorite.
PETAR ŠKORIĆ
Evo samo me zanima dakle svi želimo unaprijediti, upoznao sam, bio sam u biti na
njihovoj osnivačkoj skupštini prije dvije-tri godine, ne znam točno, e i četiri, dakle i s obzirom
da nam je ovaj zapadni dio grada ovaj iza Marjana dakle Meje dosta tanak što se tiče i evo
najavljeno je osnutak i proširenje dakle Javne vatrogasne postrojbe samo me zanimalo da li
su svi djelatnici koji su tu pokazali inicijativu i koji su u tom društvu već angažirani, angažirani
u sustavu vatrogastva, dakle tu da ne bi bilo nekakvih prijepora da netko od tih djelatnika ili
ako imaju neke resurse ako su nabavili da ne ostanu izvan toga. Evo samo taj prijedlog.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li dalje prijavljenih za raspravu? Da li izvjestitelj ima potrebe za
dodatnim očitovanjem?
FILIP BUTOROVIĆ – pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Pa evo znači što se tiče Županijskih uprava za ceste to ćemo prihvatiti i prihvatit
ćemo i može se izbacit iz točke 3.3. i to je vjerojatno omaška. Što se tiče DVD Marjana evo
kolega Čepo je odgovorio, naime Grad Split ukoliko je formirana Vatrogasna zajednica grada
Splita on bi isključivo imao ingerencije prema Vatrogasnoj zajednici, mi sve aktivnosti i
financijske i bilo koje druge provodimo prema Vatrogasnoj zajednici, ne prema pojedinom
DVD-u. Svakako da mi podržavamo, ali je to stvar isključivo Vatrogasne zajednice grada
Splita hoće li primit neko društvo ili ne u svoje, svoje okrilje da tako kažem.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Prkiću imate li vi, ostajete li pri amandmanu?
JAKOV PRKIĆ
Da, da, evo i predložio bi amandman.
PREDSJEDATELJ
Izvolite.
62
JAKOV PRKIĆ
Znači predlažem da se u točci 5. organizacijske i administrativne mjere zaštite od
požara na otvorenom prostoru doda pod i) sukladno važećim zakonskim propisima
organizirati osposobljavanje građana za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara,
gašenje početnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom prema posebnim,
požarom. Izvršitelj zadatka ili Grad Split ili Javna vatrogasna postrojba grada Splita, ne znam
kako mislite da bi bilo bolje. To mislim za, za pročelnika je li.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Molio bi izvjestitelja da se očituje o ovom amandmanu.
FILIP BUTOROVIĆ – pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Pa evo ne prihvaćamo taj amandman, ja opet govorim, znači pod točkom 5. c), 5. d),
5. g), 5. h) znači sve je definirano tako da nema potrebe da sad ubacujemo točku 1.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Sukladno poslovničkim odredbama stavljam amandman gospodina
Jakova Prkića na glasovanje.
Tko je za? –
Tko je protiv? –
U redu, u redu, ja volim to tako, nemojte me. Ja eto, Ljubica je sve rekla. A šta ako
su svi suzdržani, gdje smo onda, e. Ali ja želim da znam. Dobro. U redu je, amandman nije
prošao.
Stavljamo ovu točku dnevnoga reda na glasovanje.
Dakle tko je za prijedlog provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za
područje grada Splita za 2014. godinu? –
Protiv? –
Suzdržan? –
Utvrđujem da je ova točka dnevnog reda izglasana sa 26 glasova za i 1 protiv.
Prelazimo na točku 10. dnevnog reda:
Ad 10. Prijedlog odluke o davanju na upravljanje i gospodarsko korištenje
poslovnih prostora u kupališnom-poslovnom kompleksu Bačvice
Odbor za statut, poslovnik i propise na 9. sjednici održanoj 29. srpnja 2014. većinom
je glasova, 4 za, 1 protiv i 1 suzdržan od ukupno 6 prisutnih donio zaključak kojim je
mišljenja da je navedeni prijedlog odluke o davanju na upravljanje i gospodarsko korištenje
poslovnih prostora u kupališnom-poslovnom kompleksu Bačvice sukladan zakonu i drugim
propisima. Molim izvjestitelja gradonačelnika gospodinu Ivu Baldasara da dade uvodno
obrazloženje.
GRADONAČELNIK
……………..
PREDSJEDATELJ
Može. Gospodin Jakov Cvitković. Izvolite.
JAKOV CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne
prostore
Poštovani vijećnici, gradonačelniče, predsjedniče vijeća, ispred vas se nalazi odluka
o davanju na upravljanje i gospodarsko korištenje poslovnih prostora u kupališno-poslovnom
kompleksu Bačvice. Pretpostavljam da je većina upoznata o čemu se ovdje radi. Naime,
negdje polovicom 90.-tih godina pristupilo se uređenju Bačvica i tada je Grad Split kao
jedinica lokalne samouprave skupa sa Konstruktorom su pristupili izgradnji tog kompleksa
koji je dovršen '99. i od tada je on u upotrebi, pa su dva subjekta kao suinvestitori ugovorili
63
način korištenja i raspodjele vlasništva nad tim poslovnim prostorima. Svi poslovni prostori su
uknjiženi, provedeno je sve u skladu sa takvim jednim ugovorom, s tim da je bila posebna
odredba o davanju prava plodouživanja na 15 poslovnih prostora u vlasništvu Grada Splita
Konstruktoru. Taj rok je istekao 8. 7. ove godine, dakle, prije nekih 20-etak dana i od tada
smo mi bili dužni, a to smo i učinili pa smo preuzeli u posjed i na raspolaganje te poslovne
prostore. Uzgred budi rečeno, ti poslovni prostori su do zadnjeg dana bili pokriveni
korištenjem od strane pojedinih osoba, ima i niz pokriveni s ugovorima sa Konstruktorom. Mi
smo bili dužni preuzet te poslovne prostore kao naše vlasništvo, uredit njihovo korištenje,
način korištenja, održavanja cijelog sustava, bilo zajedničkih prostora, konstrukcije,
instalacija, uređaja i tako. gradonačelnik je donio zaključak kojim je preuzeo u posjed
predmetne poslovne prostore, prvi akt koji je nadležan za donošenje jeste Gradsko vijeće,
kako to proizlazi iz Zakona i Statuta Grada Splita, kojim se uređuje status, namjena i način
korištenja ovih poslovnih prostora. Nakon donošenja ovakvog jednog akta uređuju se odnosi
sa nositeljem upravljanja i korištenja, preciziranje svih uvjeta korištenja, način gospodarenja i
pribola dobiti odnosno korištenja od svega toga skupa. Za sada toliko.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda. Javili su se
redoslijedom vijećnici Ivanišević, Marušić, gospođa Daša Dragnić i gospodin Gojo. Izvolite.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Pa ja ću ponovno na malo svoj način, ali ovako, zgrada Gradskog kupališta Bačvice,
… natječajni rad arhitekta Dobrovića, izuzetne je arhitektonske vrijednosti i kao svjedočenje
o vremenu postaje i ostaje zaštićena građevina. Dugo poslije 2. svjetskog rata odolijeva
starenju tako da se blagodati izvornih sadržaja koriste sve do 70.-tih godina kada se
neodržavanjem počima urušavati do razine opasnih za uporabu. 90.-tih godina odlučuje se o
njenom uklanjanju, izvedbi replike, uz dogradnju prema projektu Kuzmanić – Širola. Izvedena
građevina je dobila mnoga imenovana i neimenovana priznanja struke. Od tada pa do danas
nezaustavljivo se devastira, prvo usporeno, a od 2005. ubrzano. Krajnje je vrijeme da se ovaj
proces zaustavi i vrati izvorno programsko arhitektonska namjena i izgledu uz punu brigu i
nadzor konzervatorskih službi. Govorim o gradskom kupalištu. Mjesto gdje su postojale
pojedinačne, grupne, obiteljske svlačionice, pohrana vrijednosti, ….s recepcijom muški,
ženski frizer, iznajmljivanje rekvizita za kupanje, javno sanitarni čvor, uprava i održavanje,
hitna pomoć, te dostatni ugostiteljski sadržaji. Da li nas treba čuditi što je vlasnik Grada znao
što mu treba, te je izgradio novcem građana, a nakon toga dozvolio najmoprimcima da
otpočnu na izmjenu namjene, organizacije prostora, tretman pročelja i sigurnosnih elemenata
zgrade. Danas Grad predaje na brigu svom trgovačkom društvu zgradu gradskog kupališta i
obvezuje ga da kao dobar gospodar procijeni ili odvoji dobre najmoprimce od loših, te potvrdi
ili poništi postojeće ugovore. Samo to i ništa više. Ali nas u Gradskom vijeću interesira
izvorna namjena građevine. Njena fizička i estetska vrijednost. O tome nema ni riječi jer se
dostojanstveno namjerava vratiti ovoj gradskoj investiciji. Ako je ovo kriva teza, tražimo
izvješće o stvarim namjenama i najmoprimcima u ovoj gradskoj kući. Dakle, postojeće stanje,
financijsku projekciju njenog poslovanja, te kriterije po kojima će nastaviti raditi. Način na koji
će se sanirati nastale štete, kriterije za korištenje od strane najmoprimaca ili način na koje će
gradsko poduzeće samostalno nastaviti raditi sa ovim gradskim resursom. Tražimo analize
izvješća o razini devastacije izrađeno od autora zgrade. Da li je možda dostavljena
pravodobno dokumentacija za legalizaciju? Valjano možemo odlučiti tek kada znamo zašto
se nešto radi i kakvi su očekivani rezultati.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem vijećniku Ivaniševiću. Gospodin Marušić izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Iz ovih materijala je jasno da ovi prostori
prelaze u posjed odnosno na upravljanje Gradu što je dobro i u redu i podržavam to, tako je
64
bilo planirano, međutim, ne želim ovdje sad aprirori kritizirat ali bi stvarno volio da mi se
pojasni kao vijećniku zašto se ovi prostori ustupaju jednoj, jednom d.o.o.-u u vlasništvu
Grada, a zašto neće upravljat Grad s njima kao šta upravlja sa svim prostorima? Pod kojim
uvjetima će se to dat toj gradskoj firmi, na koji rok i šta je najbitnije, zašto uopće gradskoj
firmi, jer ta firma sutra ne znam šta može s njom bit, može biti opterećena na bilo koji način
hipotekarno, može ić ako će mo čak karikirat do kraja u privatizaciju i u bilo šta, ma, reka
sam karikirat, dakle, nemojte sve shvaćat da vas optužujem, postavljam pitanje, u startu sam
reka da mi nije jasno. Pa bi volio da mi pojasnite zašto neće biti na upravljanje direktno
Grada, nego se daje nekoj tvrtki, gradskoj, da upravlja tom imovinom Grada, a ne vidimo ni
na osnovu čega, pod kojim uvjetima i bilo šta vezano za to, jel. Samo mi treba jedno
pojašnjenje, a ne nemojte mislit da je nekakav napad. Pitam.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dapače, tako smo se i dogovorili da se nakon pitanja, nedoumica
odmah odgovara. Izvolite gospodine gradonačelniče, odnosno gospodin Cvitković.
CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne prostore
Ovdje se je pristupilo davanju na upravljanje i korištenje našoj gradskoj firmi iz
razloga što se ovdje za razliku od drugih poslovnih prostora nalazi velika, ogromna
koncentracija poslovnih prostora na jednom mjestu. Dakle, organizacija upravljanja takvim
prostorima zahtjeva drugačiji pristup nego ovako kad imamo poslovne prostore na stotine
mjesta po gradu. Nadalje, u sklopu tog kompleksa ima još 5, 6 fizičkih i pravnih osoba koje
imaju u vlasništvu druge poslovne prostore, dakle, njih 30. Mi smo u postotku vlasnici 71,5%,
72% vlasništva tu. Način upravljanja i vođenja računa o naplati tražbine, zahtjeva i
održavanje cijelog sustava, bilo zajedničkih prostora, bilo zajedničkih uređaja, instalacija i
cjelokupne konstrukcije kompleksa. Iz tih razloga je dosta povoljnija situacija kada to radi
grupa ljudi, u ovom slučaju organizirana kao posebna firma, mogla je to biti eventualno i
nekakav pogon, i za to postoji mogućnost u Gradu Splitu, i u svakoj jedinici lokalne
samouprave. Za sada to nemamo. Iz tih, prvenstveno tih organizacijskih razloga je ovo dato,
daje se na upravljanje, s tim da je vlasništvo je nedirnuto, način određivanja visine zakupnine
uvijek određuje Grad svojim rješenjima, ovo d.o.o. odnosno ova firma ne može postupati
drugačije nego na način organizacije, način objavljivanja natječaja, uvjeti natječaja, visina
zakupnine, sve, sve se primjenjuju pravila Grada Splita. Iz tih razloga samo nama olakšava
situaciju da obzirom na činjenicu velikog kompleksa i što je još i dalje….sa održavanjem
plaža i javnih parkirališta, onda to čini jednu malo složeniju cjelinu nego na drugačiji način.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imamo dvije replike. Gospodin Marušić i gospodin Prljević.
HRVOJE MARUŠIĆ
Objašnjenje kao takvo nije mi jednostavno prihvatljivo jer ne znam zašto bi bilo
sporno da tim prostorima upravlja Grad, a iz jednog praktičnog razloga. Danas ste tu vi,
sutra, preksutra će biti neko treći, peti. To je tvrtka. Ne mora ići u privatizaciju, ok, neće, nije
ničija namjera, nego može otići u stečaj. Dakle, svi ti prostori sa tim ugovorima na
neodređeno vrijeme ulaze u nekakvu stečajnu masu i …., i neko ko dobije upravljanje tom
tvrtkom u stečaju će upravljati i tim prostorima, ili ima neki ugovor iz kojeg je razvidno da se
Grad osigurao od takve situacije. Jer ako je d.o.o. upravlja prostorima, u slučaju stečaja ti
prostori su dio te priče, odnosno ugovor je dio te priče. Nije vlasništvo prostora dio priče, to je
točno, ali ugovor je dio te priče. Taj ugovor se u stečaju ne može raskinut.
GRADONAČELNIK
Pokušat ću vam pojednostavnit cilu priču. Dakle, tvrtka Splitska obala je u 100%tnom vlasništvu Grada Splita, trgovačko društvo i bilo koje drugo trgovačko društvo koje
Grad Split je formirao na svome području da bi servisirao određene potrebe grada, građane i
svih nas skupa. Čistoća, Promet, da vam ne nabrajam, svi znate sve. Ovo je tvrtka koja je
65
identična u položaju kao i sve ostale tvrtke na koje smo se manje-više svi navikli. Navikli smo
se i na Promet, i na Čistoću, na Parkove nasade i na sve ostale tvrtke. Tvrtka ima jasno
definirane zadatke koji su se u toku vremena pojavili kao novi zadaci, …. postojećih
poduzeća kao što su, opet ću nabrajat Parkovi i nasadi, Lovrinac i tako dalje. Ovo što vam je
kolega Jakov Cvitković rekao je upravo to, radi se o jednom ogromnom kompleksu koji je
građen kad je građen i koji nije koliko ja znam, nije u međuvremenu nadograđivan. I zbog
toga nema nikakve legalizacije, dodatne legalizacije, ovo odgovaram kolegi Ivaniševiću,
nema dodatne legalizacije, jer postoji građevinska dozvola. Navodno je sve napravljeno u
skladu sa građevinskom dozvolom. Ako vi imate neka druga saznanja, vrlo će mo rado to
podilit, pa da vidimo gore kod odjela šta se s tim desilo, ne ulazeći u to da prostor je
devastiran. To se slažem apsolutno. Kasnije kad je građena, ponovno građena na temelju
građevinske dozvole, i to je isto tako u skladu sa građevinskom dozvolom. Tvrtka koja je
radila to, to je Konstruktor vodio, i ona je bila organizirana kao trgovačko poduzeće. Cijeli niz
tamo ljudi su već navikli na to. Mi sada smo to dali našoj Splitskoj obali da nastavi na
određeni način rukovodit s tim, ne na određeni način, nego na manje-više sličan način kao i
do sada i da polako vidimo o čemu se radi. Jer mi do sad nismo imali većinsko vlasništvo. Mi
smo bili 49% vlasnik i nažalost nemamo nekakve, nemam baš dobra saznanja vezano za to.
Ne kažem da nema nikakva, kako sam počeo govorit, to ne bi bilo točno, nego nemamo
dovoljnih saznanja, i kad smo tražili da nam se prepuste ova 2% oni nisu to htjeli. Onda smo
mi odbili dalje s njima se dogovarat i pustili smo jednostavno da isteče ugovorni period u
kojem je Konstruktor s tim rukovodio, Grad Split je to dobio u svoje vlasništvo, vlasništvo je
nesporno, ugovorom kojim se prenosi pravo i rukovođenje i upravljanje, ugovor koji se
raskine u roku od 30 dana, ne radi se o dugoročnom, niti o kratkoročnoj koncesiji kao što je
recimo koncesija koju "Hajduk" ima nad Poljudom, koja je 30 godišnja koncesija i koja
temeljem te koncesije i takvoga načina rukovođenja može uć ovo što ste rekli eventualno u
stečajnu masu, ali opet razlučno pravo se može izvuć. Ovdje je potpuno nešto drugo. Ovdje
nema ničega toga, ovdje ima samo ugovor koji se u roku od 30 dana poništi. Kao što
možemo poništiti cijeli niz ugovora ovakvoga tipa. Dakle, nema koncesije. Jakov će me
nadopuniti u pravnom smislu. Dakle nema nikakve opasnosti da se desi da Splitska obala ne
znam po nekakvom čudnom spletu okolnosti ode u stečaj. Prvo bi to naškodilo Gradu, u tom
slučaju jer Grad je 100% -tni vlasnik Splitske obale. A s druge strane Grad Split nije
osposobljen da rukovodi ovakvim kompleksnim prostorima. Čak postoji razmišljanje i u
Odjelu i kod ljudi ovdje u Gradu, dakle struke profesionalaca, da bi mi na temelju dosadašnjih
iskustava kad vidimo da to sve skupa funkcionira s naše strane, odnosno sa strane Splitske
obale vezano za rukovođenje kompleksa Bačvice, razmislili da li da damo sve prostore na isti
način da se rukovode. A ne da služba Grada direktno rukovodi prostorima. Jer službe Grada
su činovnici, dakle ljudi koji bi trebali u kancelarijama rješavat probleme, a pola njih je stalno
na terenu gledajući te prostore koji su kao što jesu, neki su stari 1700 godina. I tu imamo
problem. Možda bi pametnije bilo da sve prostore koje još uvijek imamo u vlasništvu bez
obzira, stanove, ili što je malo ostalo, ili poslovne prostore, naravno da više ovdje o njima
vodimo računa nego da i njih prebacimo jednom trgovačkom društvu da vodi na drugi način.
Pa će mo na temelju iskustva kojega steknemo rukovodeći se sa ovim što će mo vidit kako
Splitska obala to radi, opet izać na Gradsko vijeće i možda predložiti ovu drugu varijantu. Da
sve ide trećem poduzeću, sad ću napamet reć, da ne ispada da sad forsiramo Splitsku
obalu, ali jednom trgovačkom poduzeću opet u 100%-tnom vlasništvu Grada Splita, jer će
možda pokazat da je to efikasnije i pametnije. To vam je otprilike. Dakle, nema nikakve
opasnosti da bi imali na Grad, u ovom slučaju nekretnine mogle doć u slučaju nekakva
stečaja da ga izgubimo, to ne postoji, apsolutno, niti pravna mogućnost, niti teoretska
mogućnost ne postoji. A ovo drugo, evo Jakov će još nadopuniti.
JAKOV CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne
prostore
Još jedna mala napomena. Ovo poduzeće kad raspiše natječaj ono će postupati po
principima koje vi svi znate kako se to postupa u Gradu. Isti će biti pravilnik, oni direktno
primjenjuju naše odluke i naša rješenja. Drugo, svi ugovori o zakupu će biti na određeno
66
vrijeme. U principu 4 godine. Drugo, svi moraju biti solemnizirani kao ovršna isprava, tako da
nikako ne možemo doć u poziciju da nakon 4 godine neko nas ucjenjuje i da može
automatski nastavit, nastavit iskoristit ove poslovne prostore. Točno kao i u nas, po našim
propisima.
Još jedna mala digresija gradonačelniku u vezi visine zakupnine. Gradonačelnik ima
zakonska i statutarna ovlaštenja da može donijeti posebno rješenje o visini početne
zakupnine za bilo koju grupu prostora koji možda mogu biti i veći nego što su sada. A o tom,
to je problem gradonačelnika.
GRADONAČELNIK
Ako mogu nadopunit, pa bi se, mislim da će se kolega Vijeko Ivanišević se vratit na
svoje pitanje i to je dobro da se nastavi, baš vratit na taj dio, skoro važniji nego drugi dio, ali
ja nemam nikakvu dilemu vezano za rukovođenje i upravljanje s tim, ali ćete vi dobit izvještaj
nakon što mi vidimo o čemu se radi. Jer od Konstruktora nismo baš mogli dobivat neke
precizne izvještaje, odnosno bolje rečeno od Bačvica plaža. Usput budi rečeno, Bačvice
plaža i dalje ostaje tvrtka koja je u 51% vlasništvu Konstruktoram, 49% našem, međutim,
nismo o tome ni razgovarali jer nas sad to apsolutno više to ne interesira. Nema potrebe za
tim više. Pa će mo vidit šta će oni dalje napravit. I drugo, ukoliko bi to ponovno bilo aludirat
na ingerencije Grada to znači da bi ja mora zaposlit još nekoliko činovnika. A to ja baš ne bi
tija napravit, dapače, sad je došlo još … da sad napravim još jedno poduzeće, pa da 30,
šalim se.
HRVOJE MARUŠIĆ
Ovdje se samo radi o pravnoj sigurnosti Grada. Dakle, puno veća pravna sigurnost.
Ako su objekti direktno pod upravom Grada, mogu pod upravom d.o.o. Apsolutno je to tako,
a sad šta će s tim d.o.o.-om bit sutra to će vidit. eto. Odgovornost na vama. ….. nije slično, a
kamoli isto.
GRADONAČELNIK
Ma ja ću vam odgovoriti kolega. Niste u pravu. Kolega Marušić, vaša briga je
primjerena, ali niste zaista, nema razloga za to, jer je to, nema zaista potrebe za tim. Ja
osobno mislim da trgovačka društva bolje funkcioniraju, bolje rukovode ovakvim objektima i
ovakvim poslovima, ne servis građana, nego organi uprave. Mi smo organ uprave, mi ne bi
trebali imat ovdje sad inžinjera, strojara, i ono što tamo treba od zidara, i tako dalje. Zaista
mislim da nije primjereno da sada još i to uzimat u Gradsku upravu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Mada što se tiče pravne sigurnosti, čim vam ugovor ima ovršnu
klauzulu, onda je on izuzetno jak ugovor, dapače, vrlo lako, e,… Imate poslovne udjele, Grad
ima sve poslovne udjele, vodi, tako da nema problema. No idemo dalje, gospodin Prljević.
TOMISLAV PRLJEVIĆ
Hvala. Glavni argument kažete da vam je za funkcioniranje, da vam je lakše
funkcionirati. Znači izjavili ste da je problem kada imate više poslovnih prostora na jednoj
lokaciji, a to predstavlja ogroman organizacijski problem, a nije vam problem upravljati u
kvalitetno poslovnim prostorima, znači, jedan je na Brdima, jedan u Varošu, treći u gradu,
centru, može biti i u Stobreču. Znači, možete imati istu sumu poslovnih prostora, čak i veću
površinu, a to vam predstavlja manji problem. S druge strane, neke stvari su drugačije kod,
znači ja vam postavljam pitanje – da li vi možete isto raspisati javni natječaj za zaposlenje u
istom određenih činovnika, nisu oni poslovni činovnici, oni su isto javni djelatnici, činovnici, al
pari ovima u Banovini, znači, da li vi možete zaposliti njih bez natječaja? S druge strane,
opet, radili ste jednu sistematizaciju na početku, pa ste nameli konzultansku firmu sad da
radite drugu reorganizaciju u Banovini, i uporno tvrdite da vi znači ne možete o svojoj vlastitoj
imovini skrbit. Jer smo mi jedini grad u državi koji priznaje znači da ne može skrbiti o svojoj
67
imovini kvalitetno. Znači to nije problem djelatnika, to je veći problem vas koji upravljate s
ovim. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Evo odgovor izvolite, tko će od vas?
GRADONAČELNIK
Moram priznat da nisam razumio vaše pitanje, osim ako niste ponovno ić sa istom
tezom da smo zaposlili ljude u Banovini. Jesmo, zaposlili smo, funkcioniramo normalno,
činovnici, rekao sam to u žargonu, naravno da se radi o zaposlenicima u javnoj i lokalnoj
upravi i samoupravu, po Zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi. Ja vas molim ponovite
pitanje.
TOMISLAV PRLJEVIĆ
Normalno da vam je jasno. Pitanje je totalno konkretno, onaj, znači da li mi možete
u toj istoj firmi zaposliti ljude bez javnog natječaja. Znači, ja nisam aludirao znači na
zapošljavanje u Banovini, to smo milijun puta obrađivali, ali rekao sam da ste mijenjali
sistematizaciju na početku mandata, i rekli ste da će mo dobiti najefikasniju upravu u državi,
da su to iznimno sposobni ljudi, na svaku kunu mi će mo imat dvije dobivene, s druge strane
znači sad govorimo da isti ti ljudi koje ste reorganizirali na početku, da ste unajmili
konzultansku firmu u državi, evo vidimo kako vodite gore, znači sad tvrdite da oni nisu u
stanju skrbit o poslovnim prostorima u Gradu Splitu. Šta tu treba biti jasnije ili nejasnije. Ne
razumin.
JAKOV CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne
prostore
Oprostite, ne bismo mogli prihvatit vašu tezu, jer ona nije logična, a ja ću …… (kraj
3B kazete) …jedan dan primite preko 2500 kvadratnih metara sa 15 poslovnih prostora, a
kao jedinstvenu cjelinu čine još 10 prostora drugih suvlasnika koji imaju vrlo složen sistem
vodovoda, kanalizacije, elektronapajanja, sigurnosti i tako dalje. Ne može se upravljati takvim
jednim sistemom kao jednim poslovnim prostorom na Brdima u prizemlju jedne kuće gdje
imamo 25, 50 ili 100 kvadrata koji je u sastavu jedne stambene zgrade. To su neusporedive
stvari. Drugo, iz sigurnosnih razloga i organizacije održavanja cjelokupnog sustava. Samo
poduzeće Splitska obala mora sa drugim suvlasnicima ako hoće sklopit poseban ugovor i o
snošenju troškova održavanja. I svi troškovi održavanja svih 5 vrsta održavanja moraju biti
specificirani, moraju se znati njihove cijene i moraju snosit troškove svak adekvatno svom
suvlasničkom udjelu. Morate priznat da to nije baš jednostavno kao u odnosu na sve ostale
druge poslovne prostore gdje imaju jedan, dva ili tri poslovna prostora pojedinačno. Iz tih
razloga jedno poduzeće može puno efikasnije rukovodit tim, ostvarivat dohodak putem
izdavanja u zakup, održavanja sustava, a iz dijela dobiti financirat Grad Split.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dakle, vi ste imali repliku, dobili ste odgovor. Idemo sad dalje.
Gospodine Ivaniševiću vi ste replicirali na izlaganje gospodina Baldasara pretpostavljam
vezano za legalizaciju.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Kako replicirat kad u biti govorimo čitavo vrijeme ko će od ove zgrade dobivat plaću i
ko će je trošit u ime svoga profita. I grad Split sa 30.000 stanovnika zna da želi pristojno
svući i obući svoga kupača, nahraniti ga i napojiti, eventualno mu pomoći ako se ozlijedi, a
danas grad Split sa ovoliko stanovnika i istim jedinim predratnim gradskim kupalištem više
nema gradsko kupalište nego zbroj poslovnih prostora od kojih uglavnom svi u prizemlje
prodaju kafu ili sladoled. Ja sam očekivao da će mo kazat da je zgrada devastirana, vanjskim
stubištem koje je naknadno umetnuto, zatvaranjem hala, ukidanjem svlačionica, kolektivnih i
individualnih u prizemlju, da će se vratiti prvobitno stanje, da će se angažirati konzervatori da
68
malo restrukturiraju i vrate izgled koji je u čitavoj Hrvatskoj dobija apsolutnu potvrdu o
izuzetnoj arhitektonskoj tvorevini. I sad kad sve to napravite onda ispada da će mo manje
zarađivati i da 5 neće imat plaću. Ali mi hoćemo gradsko kupalište. Jedini je problem da li
Grad hoće gradsko kupalište ili hoće niz kafića. I meni je to problem. A manji mi je problem
ovo da li će to preuzet gradsko trgovačko poduzeće ili ne. Ja bi želio stvarno da ovaj grad
zna da mu treba stadion, kazalište, koncertna dvorana, ali i gradsko kupalište. A ono više nije
gradsko kupalište, niti je zgrada gradskog kupališta. I pitam se zašto su težaci i četiri
inženjera i 5 liječnika znali šta im treba, a mi danas to ne znamo.
PREDSJEDATELJ
Može, izvolite odgovor gospodine gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
Kolega Ivanišević, koliko god mislim da ste u pravu, vidim šta želite, ali nažalost jer
današnja situacija odlučeno, evo kolega mi je rekao godinu točnu, 1996. kad je ondašnje
gradska vlast, ne znam ko je bio, nije mi baš interesantno ko je bio, ne znam ko je bio,
odlučio da to sve pretvori u kafiće. I tog momenta kad je sve to pretvoreno u kafiće u koje je
investirano veliki dio novca, dakle radi opreme, radi kanalizacije i svega ostaloga, je potpuno
zanemarena činjenica da je nekad bilo ovo što vi govorite gradsko kupalište. U
međuvremenu, isto to, nekadašnje potrebe koje su bile kad je to napravljeno originalnim
planom, originalnim arhitektonskim projektom, su potpuno promijenjene. Danas je u blizini
hitna pomoć, nema smisla držat dole relativno skupu medicinsku zaštitu kad imate na tri do
četiri minute imate mogućnost medicinske zaštite. Isto tako cijeli niz drugih stvari su u
međuvremenu promijenio život, jednostavno otišao dalje. Svlačionice danas ako pitate
nekoga, ne trebaju nikome. Niko vam neće glasat za svlačionicu, osim što je to u estetskom
smislu zaista bi lijepo izgledalo, ali da mi sada žrtvujemo prihod od Grada iz kafića ulazimo u
dugoročne i komplicirane sudske sporove sa korisnicima ovih prostora, nažalost, koliko god
se ja slagao s vama, ali je to po meni danas nije moguće jednostavno. Osim da pokušamo
zajedno s konzervatorima i arhitektima vidit šta se spasit da na neki način od onoga
osnovnoga dijela zgrade, onaj dio polukruga, da vidimo, ako možemo nešto spasit u onom
originalnom smislu. Ja jesam za to.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Nastavljamo dalje sa raspravom. Gospođa Daša Dragnić.
DAŠA DRAGNIĆ
Mogu li ja postavit prvo jedno pitanje pa onda napravit raspravu?
PREDSJEDATELJ
Rasprava i služi za to da postavljate pitanja, da komentirate, kako god želite.
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle, ja bi prvo molila odgovor na pitanje da onda mogu dalje. Ako Grad daje na
upravljanje prostore gradskoj firmi prihod od najma tih prostora i uopće od toga ide kome?
Pitam, mogu li pitat. Ja pitala. ………. (više glasova se čuje)
PREDSJEDATELJ
Molim vas, ovako, dakle, vijećnica je postavila jedno konkretno pitanje koje će
uslijediti odgovor. Molim vas, molim vas, dakle, ….. Amo se mi gospodine Čepo, doć ćete na
red, molim vas, polako. Dakle odgovor na konkretno pitanje. A vi na koga ste imali? Dakle,
Čepo se javio na vrime, vi niste se javili na vrime. Ona je ostvarivala svoje pravo. Molim vas,
molim vas. Dakle, slijedi odgovor i molim malo više uvažavanja vijećnika kad postavljaju
pitanja, dileme i tako dalje. Izvolite gospodine Cvitkoviću.
69
JAKOV CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne
prostore
Kada se odlučivalo pristupiti ovakvom načinu rješavanja ove problematike onda je
gradonačelnik zamislio tako da dajući ovo na upravljanje i korištenje našoj firmi, isto mora
postupiti po zakonu i svi zakupoprimci će plaćati određenu zakupninu. Iz određene analize
do sada, ona može biti veća, pokazat će se određeni prihod iz korištenja po osnovu zakupa.
Iz takvih sredstava Splitska obala je dužna imati određene troškove i u pogledu održavanja
sustava zajedno sa drugim suvlasnicima, a ostatak dohotka koji će se voditi kao posebna
profitna jedinca u tom poduzeću, da se točno zna na što se troše prihodi iz zakupa, a da se ti
prihodi ne miješaju sa prihodima po drugim osnovama tog poduzeća. I u tom dijelu kad se od
ukupnog prihoda oduzmu troškovi održavanja i određeni materijalni troškovi radnika
poduzeća, pa je ostatak od cirka 60 do 70% ukupnog prihoda mora se uplatiti na račun
Grada Splita.
PREDSJEDATELJ
Izvolite dalje sa raspravom.
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle, ovo ako sam dobro shvatila, onda će ovo biti jedan izuzetak ili početak neke
dobre prakse da se prihodi namjenski tretiraju kao prihodi profitnog centra i vrste poslova koji
će se onda kao neto prihod sliti i vratiti tamo gdje pripada, a to je gradski proračun. Ono je
što, naime, meni je drago da je gradonačelnik čak teoretski proširio i postavio generalno,
možda će se ovo pokazati, ispričavam se, u ime kluba govorim, dakle, meni je čak drago, jer
zapravo naše pitanje je trebalo biti u startu generalno i ne samo vezano na ovu konkretnu
situaciju, nego generalno. Dakle, koji su kriteriji, trebali bi biti vrlo jasni, kriteriji, odnosno
opravdanje da se upravljanje korištenjem gradskim prostorima i gradskom imovinom
povjerava bilo kome, a pogotovo gradskoj firmi koje su do sada nerijetko to onda davale u
izvođenje radova, dakle, nisu vodile same, upravljale i iznajmljivale, imale troškove i ostalo, a
vrlo svjesni činjenice da je do sada bilo tako da je prihod onda nije išao u proračun, dakle,
time su direktno bili oštećeni korisnici proračuna jer je prihod od najamnine i koncesije, bilo
čega, mogao i trebao ići u proračun i bit dodijeljen za socijalu, za kulturu, za sport i sve
ostalo, dakle, svim korisnicima proračuna. Ono što je pitanje, naime bar je tako bila takva do
sada praksa, zato kažem, je li ovo na vidiku neki novi tj. pomak u toj praksi, je to mogao biti
iznenadni dobar prihod gradskoj firmi koja bi time mogla pokrivat svoje plaće, iznenada
mogla biti vrlo uspješna i svi bi bili pljeskali i bili zadovoljni, a zapravo dio prihoda ponavljam
koji je trebao biti u proračunu i na raspolaganje proračunskim korisnicima, je zapravo
omogućio uspjeh toj gradskoj firmi. Bilo kakvo promišljanje o upravljanju odnosno o
dodjeljivanju ja bi rekla umanjivanju potencijalnog prihoda proračunskog, treba biti predmet
odlučivanja ovdje na Vijeću, ali sa dobrim elementima. Dakle, prikaz i procjena. Šta znači
operativno, tehnički, a pogotovo financijski koji je efekt jedne ili druge varijante, jer ja ne
vjerujem da neće i dio uć u dio rashoda i dio plaća koje, koji će radnici, i da li će onda, da li
je, na primjer u konkretnom slučaju, da li je Splitska obala osposobljena kroz profil ljudi koji
tamo radi za te poslove koji će sad biti dodatno namijenjen. Oće li trebat nove radne ljude,
oće li to ući u dodatni trošak, koji će naravno onda umanjiti prihod koji bi se eventualno
trebao vratit u proračun. Dakle, temeljna poruka je da nam svima bude jasno da se time ta
sredstva ne prelijevaju, odnosno ne ulaze u proračun, a ako je ovo zamišljeno kao sada nova
praksa, to je i za pozdravit, ali generalno uz ovakvu odluku, bi onda takav ugovor, dakle
prijedlog ugovora koji će biti sklopljen sa firmom Splitska obala ili xy, bi trebao biti prilog
ovome. Da onda mi znamo šta zapravo izglasamo, ali eto da sad dajemo pravo da se ovima
kako, pod kojim uvjetima, pa će mo se onda vidjet da li je to namijenjeno kao profitni centar,
koliko je predviđanje da se dio, odnosno kolika sredstva će ipak ući u proračun i omogućavati
proračunskim korisnicima raspolaganje, odnosno uživanje koristi od gradske imovine koja je
naša, jel. Eto, dakle, u svakom slučaju prijedlog ugovora bi trebao biti sastavni dio ove
odluke da bi se moglo uopće odlučivati o tome. Jer značajno mijenja ključni element
70
odlučivanja, a to je upravo su prihodi i kuda oni idu i ko je oštećen ili nije u tom dijelu i pod
kojim uvjetima se dodjeljuje. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo odgovor, pa onda dio replike. Izvolite.
GRADONAČELNIK
Pokušat ću odgovorit, ali čini mi se da i drugi su slična pitanja, gospodin Prljević je
slično pitao. Ja ću vam ponovit. Dakle, Splitska obala je u 100% vlasništvu Grada Splita. Ja
bi vas molio da razmišljate o tome da postoje i druga poduzeća koja su tvrtke, koja su u
100% ili većinskom vlasništvu Grada Splita, koji obavljaju određene poslove iz, ovdje vam
piše i u Poslovniku i Statutu, iz domene lokalne uprave i samouprave, i ponovit ću, kao što su
Parkovi i nasadi i sve ostale tvrtke. Ako želite da vam sad damo ugovore, možemo vam dati
ugovore, ali onda na jednaki način možete tražit ugovore i Čistoći, Parkovi i nasadi i Lovrincu
i svih ostalih tvrtki koje su komunalne tvrtke, dakle, kreirane su sa zahtjevom da se određeni
poslovi iz domene grada Splita prebace na trgovačka društva zbog efikasnijeg rukovođenja i
upravljanja imovinom Grada Splita. I to ne može biti jasnije nego što je. Dakle, Grad Split kao
administrativna institucija ne može se baš sa svim i svačim baviti. I onako mislim da se
previše bavi sa operativnim poslovanjem, i moje mišljenje je da treba cijeli niz operativnih
poslova koje danas postoje u Gradskoj upravi, maknit iz domene Gradske uprave i prebacit
ih na trgovačka poduzeća. Pri tome naravno da je potrebno da to trgovačko poduzeće ima
apsolutnu kontrolu Grada Splita, dakle ne manje od 75%. U ovom slučaju ima 100%. U
situaciju u kojoj mi preuzimamo jednu tvrtku i ne znamo točno baš sve detaljne šta se tamo
dešavalo, jer ipak nismo mi rukovodili s tim, nego jedna druga tvrtka koja se zvala Bačvice
plaže i u većinskom vlasništvu je Konstrukura. Mi smo dobijali od njih informacije, izvještaje i
sve ostalo, ali ipak dok direktno ne rukovodite ne znate o čemu se radi, mi smatramo da bi
ovaj period, prvi period treba bit da vidimo i sami o čemu se točno radi. Dakle, mjesečni
prihod Bačvice plaža se procjenjuje na 90.000 kuna. Međutim, ne znamo točno koliki su bili
rashodi. Jer u to nismo mogli ulaziti direktno. Pitanje da li je sve i prikazano. Znate, kad već
kad posluje jedna velika firma, da li sve prikazujem. Prema tome, mi smo sada to dali na ovaj
način da bi ubrzali postupke, jer je trgovačko društvo radi puno brže i puno efikasnije nego
Gradska uprava zbog zakonskih ograničenja i zakonskih obaveza. I nakon što prođe
najmanje 6 mjeseci će mo vam pokušat dat izvještaj ili pokušat razmislit šta se dešava.
Međutim, ja i ulazim u taj posao razmišljajući da će ova tvrtka Splitska obala koja je
osposobljena za vodit posao, koji je tamo namijenjen, jer se već neko vrijeme priprema za to,
jer smo znali da će se u određenom momentu desit upravo ovo što se desilo, dakle,
primopredaja poslova. I oni jesu osposobljeni i sad treba period uhodavanja, treba vidjet
nakon 6 do 8 mjeseci će mo pokušat i mi vidjet o čemu se točno radi. Razmotrit sve situacije
i vidit koji su financijski parametri i dat ću vam izvještaj. Kad bude vrijeme. Sad da vam dam
izvještaj, na temelju čega? Mi nemamo izvještaj sada koji je bio zaista u pravom smislu
100% tolerantan. Dakle, može vam dati izvještaj o nekakvom … na Bačvice plaže, a ja to
baš i ne bi volio. Mislim da je pametnije da mi imamo svoju upravu, svoj nadzorni odbor, da
nama odgovaraju ovdje, Vijeću odgovaraju, pa da onda svi skupa razmotrimo da li je to
pametno, a ovo ću vam ponoviti ja i sad smatram da jedan dio poslova, na temelju iskustva
kojega steknemo će mo odlučiti da li da i to maknemo iz Grada u trgovačka poduzeća u
vlasništvu Grada, ili da to ne napravimo. Posebno kad se radi o poslovnim prostorima.
Stanovi su manji problem, za stanove već razmišljamo o tome da sve stanove damo na
prodaju, ionako nemamo ni jedan stan već neko vrijeme. Svi su puni. I to je potpuni gubitak
energije i vrijednosti, jednostavno bi to sve dali u prava sa pravom prvokupa, a i poslovne
prostore, dobar dio poslovnih prostora isto bih dao u prodaju. Jer mislim da i to nema smisla
da Grad rukovodi prostorima za koje nema dovoljno sredstava da ih uređujemo, kao vlasnici
smo obavezni na to. Najmoprimci samo traže daj, daj, daj, i tako dalje, da sad ne širim
previše temu. Eto. Ne znam šta više… ja bi volio da krenemo u to pa da vidimo dokle će mo
doć. Parametre imamo, ali detalje ne znamo.
71
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo izvolite.
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle ovako, da bi se donosila bilo kakva odluka je li pametnije ili isplativije za Grad,
ovo ili ono, ta odluka mora korisnicima gradskog proračuna odnosno svim građanima, ili
smanjiti rashode ili povećati prihode. To je u principu, to je jedna ili druga logika. Ne moraju
biti obe, ali jedna od njih mora bit. Ja ću vas, i ja imam nekakvu praksu pa onda ću reć
ovako. Jednoj firmi nije isplativo na primjer organizirati kod sebe cijeli marketinški odjel sa
svim specijalistima kod sebe, jel, i onda će uzeti i to dat, taj posao dati vanjskoj agenciji koja
će za nju napraviti, to odraditi vrlo stručno i to je definitivno isplativo. Međutim, ta ista firma
neće onda kod sebe imati marketinški odjel sa 10 zaposlenih, nego će imati jednu osobu
koja će bit dovoljno stručna da kontaktira i raspravlja sa vanjskom agencijom, a neće imati
kod sebe 10 ljudi koji će radit na poslovima marketinga plus što će organizirat i angažirat
marketinšku agenciju. Dakle, ne osporavam logiku obavljanja
PREDSJEDATELJ
Vrijeme.
DAŠA DRAGNIĆ
operativnih poslova vani, ali to mora imat i opravdanje ili uslužavanje troškova ili u
povećavanju prihoda za korisnike proračuna.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Prije nego što ovdje budu dvije replike samo da vam nešto kažem. Na
to sam primoran. Ovdje postoji u arhivi grada moje pisano izvješće gospodinu Škariću
ondašnjem gradonačelniku, ovdje sam decidiran – gradski službenici, Grad Split je
nesposoban za upravljanje nekretninama tipa stanova i poslovnih prostora. To je moje
mišljenje bilo onda, sada je i bit će u buduće. Toliko što se tiče od mene kao predsjednika da
ne utječem na vas. Gospodine Čepo vi imate repliku na gospođu Dašu Dragnić, zatim
gospodin Hrvoje Marušić također. Izvolite.
GOJKO ČEPO
Ja sam se javio nakon one prve minute kolegicine rasprave. Ostatak raspravlja
ostavlja dojam na mene da kolegica ima svoje uvjerenje i da je činjenice samo zbunjuju, pa
ću odustat.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Mogli ste i bez tog završetka rečenice. Zadnje, gospodin Marušić
izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Pa evo replika na gospođu Dašu Dragnić, naime, ona je na pravom tragu i na
pravom putu, ja bi ovo samo rezimirao. Dakle, brojevi su sljedeći, može se pretpostaviti i te
kako može. Svak ko ide u privatni projekt i te kako pretpostavlja šta bi bilo kad bi bilo. Ne ide
se na pamet pa će mo vidjet šta je. Ako se barata sa prostorima od cirka 1000 kvadrata. Ako
je 20 eura prosječna cijena, što je sigurno veća, nek je 20 eura prosječna cijena najma, to je
250.000 eura godišnje najma, odnosno 1.900.000 kuna, dakle će ta tvrtka godišnje uprihodit i
za toliko osiromašit proračun Grada Splita. Direktna šteta za proračun Grada Splita jer
sredstva ne idu u proračun, nego idu u tvrtku koja će na račun velikih prihoda moć zaposlit
recimo 30, 40 ljudi koji će tamo doć znamo po kojoj liniji i zato treba novce prebacit na tvrtku
jer će to biti jako dobrostojeća tvrtka, a gradski proračun će mo osiromašit za cirka 2 milijuna
kuna. To je poanta cijele priče. To je notorna činjenica i sad dalje možemo o čemu god
oćemo.
72
GRADONAČELNIK
Kolega Marušić nemojte ….govoriti, ja vam sad moram uputit kritiku. Ne čitate dobro
ni materijale, a onda osim toga ne znate ni Zakon o proračunu ako vam već moram na taj
način odgovorit, jer vi govorite nešto, vi govorite o činjenicama, a govorite notornu laž.
HRVOJE MARUŠIĆ
Šta je laž?
GRADONAČELNIK
Laž je to da će bit proračun Grada Splita oštećen radi toga što….po Poslovniku i po
Statutu Grada Splita sva trgovačka društva u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada
Splita po ostatku dobiti Grad Split može to uzet nazad u proračun. A vi isto tako ste imali
pravo da pročitate proračun i izvješće prošle godine, jer ste već godinu dana vijećnik, pa ste
mogli vidit da je Splitska obala i na dotacijama Grada Splita, zbog toga što se brine i skrbi o
plažama, da Grad Split daje za to cirka 4 milijuna kuna. Prema tome, ovdje nema govora o
tome da će ta tvrtka postat sad blagostanje u kojoj će ljudi imat 40.000 kuna plaću, ovako vi
očito insinuirate po određenoj liniji zapošljavanje i tako dalje i tako dalje, nego će mo samo
smanjit davanja koje Grad Split je prisiljen davati tvrtci koja osim ovoga što ste vi rekli
kolegice Dašo da Grad Split ima samo dvije funkcije, a to je prihod i rashod, ima onaj ključni
dio, a to je servis građana. Prema tome, ne može vam biti samo orijentir prihod i rashod, jer
po tome će mo sve poglasit, uključujući i Čistoću. Sve će mo pogasit jer ništa nije
profitabilno. Sve je u stvari na servisu građana koje građani to uredno plaćaju. Mi smo
obavezni zvat servis. Ovo spada u tu kategoriju da mi tvrtci Splitska obala damo prihode iz
proračuna Grada Splita da bi ona mogla održavat plaže. Sa prihodom koji ovdje
procjenjujemo na 90.000 kuna mjesečno, na temelju izvještaja kojeg su nam dali dosadašnji
korisnici odnosno upravljači, mi procjenjujemo da će mo smanjit gubitke Splitske obale i
povećat servis našim građanima. Također smatramo da će mo mi sa Splitskom obalom bolje
upravljat i da će mo povećat taj prihod od 90 na možda 100.000 kuna. Međutim, to će
pokazat vrijeme jer je sad nemoguće reć da li je to tako ili će bit drukčije. Možda se radi o
tome da su Bačvice plaža jako dobro rukovodile, ali bi ja ipak volio vidit. pa ćete svi na
vrijeme dobit izvještaj. Prema tome, kad insinuirate na to da će gradski proračun bit oštećen,
upravo suprotno. Gradski proračun će s ovim sigurno bit nadopunjen i obogaćen, a ne
zloupotrebljen, kako vi govorite. I zato vam kažem da ne govorite točno.
I gospođo Dašo isto tako, vi jeste ekonomista i znate što je Zakon o proračunu i
znate kako posluju trgovačka poduzeća. Prema tome kad govorite o tome onda to nije točno,
znate da nije točno.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje sa raspravom. Gospodin Tomislav Gojo.
TOMISLAV GOJO
Hvala. Dobro, počet će mo od ovoga Grad Split će bit obogaćen svakako jer je
dobio 15 poslovnih prostora koje do sad nije imao. Ono gdje bi se složio sa kolegama to je
da stvarno fali dosta podataka dakle da je sastavni dio ove odluke bio i ugovor između
Splitske obale i dakle Grada, onda bi mnoge nejasnoće bile razriješene. Dakle, vidilo bi se
koliki je očekivani prihod, na koji način je obaveza da se troše sredstva, u kojem omjeru. Ono
što bih ja volio pitat, jedna mi je nejasnoća, ja sam to pitao i na Odboru, niste mi baš dali
obrazloženje koje me je uvjerilo da je to tako. dakle, činjenično je da dakle kad vi ovdje
zbrojite da je to nekih 1000 metara kvadratnih, Hrvoje je išao sa nekakvom cijenom, ali je
apsolutna činjenica da je vrijednost ovog ugovora veća od milijun kuna. Koliko ja znam
zakon, ugovori čija su, čija je vrijednost veća od milijun kuna bi trebali doći na ovo Gradsko
vijeće. Dakle, ja bih molio objašnjenje da li je po Zakonu obaveza da taj ugovor dođe u
budućnosti na Gradsko vijeće.
73
JAKOV CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne
prostore
Ovdje se ne radi o ugovoru, ovdje se radi o odluci. Ovo što vi vidite ispred sebe se
zove odluka i ona je opći akti. Opći akt kojeg donosi nadležno tijelo a to je ovo Gradsko
vijeće. Prema tome, u tom smislu nema potrebe, nema nikakve potrebe da se išta ide na
javni natječaj istovremeno to i ne proizlazi. Što se tiče davanja, to je pravo na, pravo ovoga
tijela, Gradskoga vijeća po zakonu i Statutu, dodijeliti, jer ono ne spada u akte raspolaganja u
smislu zakonja, to je otuđenje, pravo građenja i pravo služnosti. U tom smislu ovo je akt
raspolaganja kojim kaže ovo je opći akt kojim mi odlučujmo na koji način će se gospodariti
našim poslovnim prostorima odnosno našim nekretninama. Iz tih razloga, ovo nije odluka,
ovo je davanje u zakup, a da bi se ili neka druga odluka u smislu raspolaganja kojemu je bila
vrijednost milijun kuna, pa da onda podliježe javnom oglašavanju. Ne vidim, ja to ne vidim.
Ovo nije ugovor. Ovo je odluka kojom se uređuje način gospodarenja određenim …..
TOMISLAV GOJO
…….. ova Odluka će rezultirati sklapanjem ugovora između Grada i Splitske obale
čija će vrijednost biti veća od milijun kuna. Ali u budućnosti će se sklopit ugovor između
Grada Splita i Splitske obale. Kako se neće sklopiti?
JAKOV CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne
prostore
Sklopit će se, ali
TOMISLAV GOJO
Sklopit će se ugovor o nekakvim međusobnim pravima i obvezama,
JAKOV CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne
prostore
………
GRADONAČELNIK
Nema nikakve dileme oko toga. A osim toga ugovori koji su postojeći, postojeći
ugovori idu dalje do momenta do isteka i onda idemo na sklapanje novih ugovora sa
pojedinim korisnicima tamo. Dakle, sad ugovori koji su u tijeku se ne prekidaju, s tim da se
promijenio titula vlasništvo na neki način, odnosno korisnik. Oni koji jesu tamo, jesu tamo. A
ovo što ste pitali, ja bi vas molio kolega još jedan put objasnite o čemu se radi, o odluci, a ne
o
JAKOV CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne
prostore
Da ponovimo još jedan put. Ovdje se radi o odluci u kojem vi kao Gradsko vijeće
uređujete odnose u smislu gospodarenja vašom imovinom. Imovinom Grada Splita. Dakle, tu
nemamo spora. Ovlaštena osoba koja provodi akte i odluke Gradskoga vijeća je
gradonačelnik. To je po zakonu i po Statutu. U provođenju tih svojih ovlaštenja na koji način
gospodarit ovim prostorima, a vi ste donijeli odluku kojom kažete da će se to dat našoj
gradskoj firmi, i da će ona stjecat dohodak davanjem u zakup poslovnih prostora i onih
prednjih otvorenih prostora ispred poslovnih prostora. Dakle, iz tih odnosa stječe se
dohodak, dohodak od kojih će jedan veći dio morat završit u gradski proračun. Dakle, to nije
raspolaganje veće od milijun kuna pa ne podliježe posebnim pravilima. Ovdje je samo
uređenje odnosa između korisnika, a to je ovlaštena osoba Grada Splita, to je gradonačelnik,
i našeg poduzeća.
TOMISLAV GOJO
Samo jednu rečenicu. S obzirom da vi kažete da je vrijednost ugovora nula kuna, ja
bi volio da onda Grad taj ugovor sklopi s menom, ako može, a ne sa Splitskom obalom. …
74
PREDSJEDATELJ
Gospodin Igor Boraska.
IGOR BORASKA
Pitanje nevezano za ovu točku dnevnog reda u kojoj se govori o poslovnim
prostorima, ali me interesira budući da ta tvrtka koja još uvijek postoji, Bačvice plaža d.o.o.,
ona ima koncesiju na upravljanje plažom, ima koncesiju na upravljanje parking mjesta okolo
Bačvica. Dakle, šta je sa koncesijom, kako će to sad funkcionirat. Znači, poslovni prostori su
pod Splitskom obalom, a plaža i parking mjesta pod i dalje pod BAčvice plaža. Može li mi
neko obrazložit malo kako će to funkcionirat i je li to istina, ili ide i plaža i parking pozicije isto
pod Splitsku obalu?
GRADONAČELNIK
Dakle radi se o različitim pravnim aktima. Dva parkinga koja su u nadležnosti, bili su
u nadležnosti koji istječu zajedno sa ugovorom o vlasništvu i oba dva parkinga prelaze u
nadležnost Grada Splita, dok Bačvice plaža ima i dalje koncesiju koju je dobila od Županije
za rukovođenje samom plažom na Bačvicama i ta koncesija traje još evo reka mi je kolega 8
godina. Dakle, to su odvojene stvari. Dva parkinga iznad same plaže su zajedno sa ovim
prešlo u nadležnost Grada, a Bačvice plaža kao plaža ostaje u nadležnosti Bačvice plaža još
sljedećih 8 godina i da je to koncesija županijska. I ne vidimo razloga da ne funkcionira i
dalje. Mi će mo i dalje rukovoditi parkinzima, ljudi će dolaziti, platit će to, ali na plaži će se
bavit onim čim se bavi Bačvice plaža. Dakle, nije uopće nekompatibilno. Nema uopće spora
oko toga da će to funkcionirat.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem.
IGOR BORASKA
………..(nije uključen mikrofon) …….
PREDSJEDATELJ
Gospodin Grubišić Ivica izvolite.
GRADONAČELNIK
Kolega Boraska, raspravljat će mo mi s njima. Nije još gotovo. Gledajte, oni su, mi
smo vlasnici 49% Bačvice plaža, mi želimo vidit šta će oni sada, šta oni žele od toga svega
skupa. Što se nas tiče oni imaju legalnu koncesiju i legalno vlasništvo. 51%. Pardon. Prema
tome, oni neka nastave radit, mi će mo iznajmit prostore za ležaljke i sve ostalo. Dakle,
normalno da će moć radit svoj posao. Osim ukoliko nam ne žele prepustit tvrtku.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Grubišić Ivica.
IVICA GRUBIŠIĆ
Ja doista ne vidim problema. Najprije, Konstruktor nije treba ni smio upravljati sa
Bačvicama, ali, bilo je tako kako je bilo. Ovo se vraća Gradu, odnosno tvrtki u vlasništvu
Grada. Ja doista ne vidim problema i toliku raspravu oko toga. Vrijeme će pokazati kako će
se gospodariti, Splitska obala je gradska tvrtka, bitno je da se to vraća pod okrilje Grada, što
do sad nije bilo. I nikada nije ni trebalo biti, kako sam već rekao pod okriljem Konstruktora i
pod upravom Konstruktora. Jesmo li mi za to da se to vrati Gradu ili da se ne vrati Gradu?
Vraćeno je. A vraćeno je, pa šta, ovo je gradska tvrtka. Tako isto recimo imamo gradski
parking kojega smo dali Prometu. Ista je to stvar. I Promet je u nadležnosti, odnosno parking
je u nadležnosti Prometa.
75
PREDSJEDATELJ
Hvala. Gospođa Ljubica Vrdoljak.
LJUBICA VRDOLJAK
Ja ću pokušat u dvije rečenice kazat ono što je po meni samo bitno. Splitska obala
d.o.o. je skoro 100
PREDSJEDATELJ
Samo trenutak. Gospodine Gojo i Cvitkoviću, molim vas, molim vas
LJUBICA VRDOLJAK
Splitska obala d.o.o. je skoro 100% na proračunu Grada. Prema tome nema govora
o tome da proračun Grada će imat umanjen prihod. U proračun Grada može samo ostat
prihod koji Splitska obala uprihoduje od ovih poslovnih prostora, jer će tada Grad moći
izdvajati manje za Splitsku obalu. Preko svog Nadzornog odbora i preko svoje Skupštine,
Grad ima apsolutnu kontrolu svih sredstava u svim komunalnim društvima čiji je on osnivač,
a posebno ovdje gdje je 100% vlasnik. Čak i u onima gdje je manjinski. Prema tome to je bit
stvari. I dat svom poduzeću na upravljanje je sasvim normalno i tu se ne može ništa dogodit
što Grad ne želi. Zaista se ništa ne može dogodit……(više glasova se čuje)
PREDSJEDATELJ
Mogu ja nešto reć. Sljedeći ću put jednu jedinu točku dnevnog reda staviti, ja mislim
da opet nećemo završit do 6 uri. Dakle, imamo jednu repliku na vaše izlaganje gospođe
Vrdoljak od gospodina Hrvoja Marušića.
HRVOJE MARUŠIĆ
Ovo je bit jedne stvari. Dakle, jel može minuta? Ne može? Pravna formulacija
vlasništvo Grada- prostori u vlasništvu Grada to nitko ne spori i to nam je svima skupa drago
da se vratilo u vlasništvo Grada i dapače upravo na tragu toga da prisnažimo odluku da
ostaje u vlasništvu Grada je i da formalno pravno bude na upravljanje Gradu. Da se ne bi
dogodilo neke druge stvari koje se potencijalno iz 101 razloga mogu dogodit. Dakle, ovdje se
ne radi o ničemu nego o pravnoj formulaciji. Tvrtka d.o.o. će uprihođivat sredstva, neće ih
uprihođivat Grad Split. Dakle, kad Čistoća uprihodi novac, onda to ne ide na račun Grada.
Čistoća kao komunalna tvrtka posluje na pozitivnoj nuli, odnosno šta bliže nuli. Ovo
poduzeće će u finalu bit profitabilno što se tiče najma poslovnih prostora. Oće li Grad njemu
davat za prihranu plaže još milijun, dva ili 16, to je druga tema. To su kruške i jabuke. Ova
tvrtka će biti izrazito profitabilna, a sredstva umjesto u gradski proračun će ić na račun
Grada. To su činjenice. Kako ćete vi upravljat s tim sredstvima? Vi lipo volite kazat, ja sam
gradonačelnik, odluka je moja i to će biti tako. i s tim se slažem. Dakle, vaša je odluka, mi
smo je ovdje donekle pokušali razjasnit, razložit na nekakve činjenične cjeline, a iza ove
odluke stojite vi kao gradonačelnik, vrijeme će, neko je rekao, vrijeme će pokazat svoje i sve
u redu. Eto ga. Hvala lipa.
PREDSJEDATELJ
Točno vrijeme, samo je gospođa Vrdoljak bila s desne vaše strane, vi ste se stalno
gospodinu gradonačelniku obraćali. Izvolite gospođo Vrdoljak.
LJUBICA VRDOLJAK
Ja ću samo kratko odgovorit. Nije u istom statusu Splitska obala i Čistoća. Čistoća
ima 17% proračunskih sredstava za čišćenje i pranje grada, a Splitska obala je 100% na
proračunu Grada. Prema tome, to su čista proračunska sredstva i tu ne može se dogoditi da
Grad iz proračuna će izdvajati više ako Splitska obala, daj bože da tamo uprihodi 5 milijuna,
onda Grad ne bi morao za čišćenje plaža davati niti jedne lipe. Prema tome, to je vrlo jasno i
ima apsolutnu kontrolu preko Nadzornog odbora i Skupštine koju imenuje Grad kao vlasnik,
odnosno osnivač.
76
PREDSJEDATELJ
Evo gospodin gradonačelnik će dodatno objašnjenje.
GRADONAČELNIK
Mi imamo nekoliko novih djelatnosti jer vi svi znate Grad živo biće. Neke nove
djelatnosti. Da nisu te nove djelatnosti ja bi vam sam rekao, nemojmo to uzimat na teret
Grada, nego dajmo odma potpišimo kao Grad ugovor sa nekim privatnim poduzećem
odnosno raspišimo javni natječaj i dajmo nekom privatnoj tvrtci da rukovodi, upravlja s tim,
uprihođuje ili ne uprihođuje i to će mo odredit da je to to što prepuštamo toj privatnoj tvrtci
košta 100 nečega. Međutim, kako će mo mi napravit procjenu, koliko će mo naplatit, ako ne
znamo ni sami o čemu se radi, jer radi se o relativno novim djelatnostima. Dakle, Čistoća,
Parkovi i nasadi, Lovrinac, to su sve stare djelatnosti, osobito Lovrinac, jel. I znamo
parametre jako dobro znamo, godinama pratimo to, godinama znamo i probleme određenim
tvrtkama, ali tako i neke druge stvari, i prihode i rashode. Mnoge su djelatnosti za nas,
Zapadna obala je nova djelatnost, najam brodova, odnosno najam komunalne opreme, nova
djelatnost je isto tako i ovo prihranjivanje plaža je relativno nova djelatnost, nema ona toliko
dugu tradiciju kao što izgleda. Nekoliko godina nije dovoljno. Isto tako sada imamo Bačvice
plaža, odnosno sad situaciju tamo o najamninama. Možemo sada reći da je to malo ili malo
više, ali je još uvik nemamo ni mi dovoljno saznanja, prema tome, ja jesam za to da mi
krenemo u to, da vidimo, da pratimo, ne manje od dvije godine da pratimo, i da onda
odlučimo, ovo ili neko buduće Gradsko vijeće, neka odluči. Možda bi bilo pametnije dat to
takozvani autosource ili jednostavno dat u koncesiju, iznajmit, prodat, preprodat, radit nešto
drugo. Ali moramo imat parametre s kojima će mo onda baratat nekoliko godina da znamo
koliko to zaista vrijedi. I to vam je cijela priča. U međuvremenu smo mi kao Grad obavezni
dat servis našim sugrađanima. I to ja mislim da je potpuno jasna situacija i zaista ne vidim,
dobro, bolje da raspravljamo pa da znamo. Vjerojatno će mo se s ovom temom vratit godinu
dana sigurnu, ali najvjerojatnije za dvije godine konkretnije.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. I zadnji prijavljen za raspravu je gospodin Jakov Prkić. Izvolite.
JAKOV PRKIĆ
Hvala. Evo ovako, mi stalno pričamo hoće li ovo imat koristi za proračun, odnosno
hoće li proračun biti na šteti od ove odluke. Ja recimo subjektivno mislim da hoće, ali ko bi to
objektivno mogao reći, možda naša Služba za financije, jer vjerojatno bi oni mogli izračunat i
na temelju ovih ugovora o najmu koliko ko plaća najam u tim prostorima, pa imaju valda
nekakve modele da izračunaju, bi li to oštetilo gradski proračun ili ne bi oštetilo gradski
proračun. Rekli ste maloprije da dotacije Grada idu Splitskoj obali za uređenje plaža, i
Splitska obala uređuje plaže, samo Splitska obala nema građevinsku mehanizaciju ni
bageriste da uređuju te plaže, nego taj posao treba obaviti neka građevinska firma. Po meni
bi uređenje plaža mogli raditi dva službenika u Banovini, a ne cila Splitska obala. Jasno je da
vjerojatno treba nadomirit ove nove nezaposlene mornare koji vataju cimu, koji vataju cimu,
ne, ne, mornare na neodređeno zaposlene, pa onda treba za njih treba osigurat prihode,
malo su ostali oštećeni jer više ne upravljaju ovim prostorom na stupovima javne gradske
rasvjete, to će ići sad drugoj gradskoj firmi, da oni imaju šta radit, jer uz prijevoz ovih
sportaša moraju i to oglašavat. Zato bi bilo dobro da Služba za financije da nekakav svoj
osvrt za ovo je li ovo na štetu proračuna ili nije, onda bi mi bili malo pametnije ovdje, pa bi
kraće raspravljali. Hvala. Udrite sad iz svih oružja. (ajmo Čepo).
GRADONAČELNIK
Reć ću vam, al već sam odgovorio, pa nema smisla ponavljat. Sad vam tvrdim kad
govorite o šteti proračuna, krivu rečenicu upotrebljavate, krive riječi. Nema oštećenja
proračuna. Oštećenje proračuna znači povlači kaznenu odgovornost. Ako to želite reć onda
me morate kazneno prijavit, jer cijelo vrijeme insinuirate u tom smislu. Dakle, ja vam samo
77
kažem, nema štete za proračun. Možemo to raspravljat u dobroj vjeri kao ostale kolege, to je
u redu, ali kad govorite o šteti za proračun, onda izvolite pa recite je li ja oštećujem proračun
ili ne.
PREDSJEDATELJ
Odgovor.
JAKOV PRKIĆ
Odgovor na repliku. Znači, kada Grad Split ubere nekakve prihode nekoga
poslovnog prostora ili prostora u gradu, onda dio od toga novca ode za socijalu, ode za
sport, ode za kulturu. Ovdje nama nije jasno hoće li dio toga novca ići na ovo što sam ja sad
rekao. Jer da nam je to jasno mi bi već sada, ovdje imate ovaj članak 6. vaš koji kaže:
„Gradsko vijeće ovlašćuje gradonačelnika“, znači vi ćete biti taj ovlaštenik koji će moć diktirat
koliko će Splitska obala vraćati ili neće vraćati u proračun. Ja vam kažem, s ovim je oštećen
i svi korisnici proračuna. Da ovo ide u proračun, onda bi se od toga dijelilo, ovako će se
podijeliti velika većina će otići na plaće, a nešto malo će otići na ovo. Ja mislim da to nema
smisla.
GRADONAČELNIK
Kolega zaista postaje….., ja vam samo kažem – nema štete za proračun. Ima većih
ili manjih prihoda za proračun. Ako mislite da je štetu, morate nešto drugo poduzet. A opet
vam ponavljam, potpuno krivo govorite. Pa ne znam više na koji način da vam objasnim da je
Splitska obala koja je na dotacijama Grada Splita. Da će se samo smanjiti ti troškovi. Ako vi
hoćete reć da te prihode uvučemo u Grad Split, i onda ih vratimo Splitskoj obali, postoji
mogućnost da tek onda dođe do štete proračuna, jer će mo morat proć dva puta preko
nekakvih računa i tako dalje. Mislim, ja vam isto govorim, ne znam na koji način da vam više
objasnim nešto što mi se u potpunosti čini jasnim.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Prljeviću, vi ste, samo čas, je li vi i dalje inzistirate da
sudjelujete u raspravu. Dobro. Na izlaganje gospodina Prkića imali smo tri replike. Gospodin
Boraska, gospodin Jure Šundov i gospodin Gojko Čepo.
IGOR BORASKA
Hvala. Ma replika je bila, spomenuto je opet bilo plaže i čišćenje plaža. Recimo
Bačvice imaju plavu zastavu. Do sad su održavanje i čišćenje te plaže plaćale Bačvice plaža
d.o.o. iz svojih prihoda. Također su plaćali potrošnju vode iz tuša koja nisu mala sredstva, to
su znatna sredstva. Plaža je vrhunska, mnogi događaji tamo su se odvijali. Bačvice plaža to
sad sigurno neće moć skrbit na takav način. Znači, mi bi Splitskoj obali morali povjeriti
zadatak da ona skrbi o tim stvarima koje su sad zapravo u ingerenciji Bačvice plaža d.o.o.,
jer nemaju jednostavno odakle plaćat čišćenje, održavanje i vodu, i tako dalje, kad neće imat
prihoda od najamnine. Vrlo jednostavno.
PREDSJEDATELJ
Samo trenutak. Izgleda da ja vas više poštujem ovdje nego vi mene. Pa vi replicirate
gospodinu Jakovu Prkiću, a stalno napadate gradonačelnika. Pa recite gospodine Prkiću,
nije u redu što ste rekli, ili u redu i suglasan sam. Gospodine Mladiniću izvolite preuzmite
malo rukovođenje sjednicom.
GRADONAČELNIK
Evo ja ću vam u međuvremenu odgovorit, ali to zaista nije naš problem ovoga
momenta. To je problem vlasnika, većinskoga vlasnika s kojim smo mi pregovarali 6 mjeseci,
s kojim nismo uspjeli postić dogovor. Ni kolega Šundov prisutan nije uspio s njima postić
dogovor. Pa zar vam zaista moram nacrtat o čemu se radi. Mislim. Vi govorite ono, u čije ime
govorite, u čiju korist govorite? A nije istina, govorite protiv Grada Splita, protiv interesa
78
Grada Splita ovoga momenta. Kolega Boraska mislim govorite nešto što je protivno
interesima Grada.
IGOR MLADINIĆ, zamjenik predsjedatelja
Replika gospodin Šundov.
JURE ŠUNDOV
Evo ja sam se javio na repliku kolegi Prkiću mada sam ja njemu to moga došapniti
ovdje ali onda ne bi svi čuli. Čini mi se da ovdje ima dosta stvari …..(kraj 4A kazete)….
vremenske stanke. Postoji jedan cijeli niz godina da se na Bačvice plaže, plažu, zapravo od
strane Grada uopće ne utječe kroz te poslovne prostore i ovo je sad nekako prilika čini mi se
da se dite vrati materi. To je prva stvar. A druga stvar, što ja mislim možda velika većina
naših gradskih vijećnika zapravo ne zna kako se financira Splitska obala i na koji način se
uopće održavaju gradska kupališta ili gradske plaže. Gradske plaže se održavaju na način
da se iz koncesijskih odobrenja koja su prije bila 4,5 milijuna kuna, sad su možda spala na
milijun i nešto, a u to spadaju i oni kafići na Žnjanskom platou, iz tih novaca, iz ove koncesije
na Zapadnoj obali i iz onoga što će se ubrati sutra od vezivanja brodi, a preko Splitske obale
se zapravo održavaju sve gradske plaže i spasilačke službe, i prihrana plaža, i tuševi, i plaže
za invalide i tako dalje, i tako dalje. I meni se čini da smo mi ovdje napravili obrnuto, pilu smo
okrenuli naopako. Mislim da je gradonačelnikova zadaća upravo da on svojim potezima
osigura što je moguće veći standard gradu i građanima. A ne da po svaku cijenu on direktno
u gradski proračun ulije nekakav milijun kuna a onda za potrebe gradskih kupališta dade dva.
Ja vidim ovdje jednu matematiku sasvim dobru. Dakle da se na jedan direktan način upravo
skrbi o gradskoj imovini na najbolji mogući način, a da se onda onaj višak koji ne treba trošit
neko, a koji se kontrolira na način kako to kolegica Ljubica objasnila preko Nadzornog
odbora, odnosno Skupštine, ponovno vrati u gradski proračun. I nema tu straha. Ukoliko bi
bilo kakvih bilo pojavnosti koje nisu u skladu sa zakonom, onda naravno da svako ko to radi
preuzima odgovornost, krivično prekršajnu, kaznenu, ili koja već dalje ide. I meni se čini da
ste otišli sa ovom diskusijom tamo di uopće ona ne treba bit. Ja sam mislio da će ovo trajat,
da bi 5 minuta, i da će mo mi dignit ruke i da mi idemo dalje. A uvijek postoji mogućnost ako
nakon izvješća, evo sad će nam ga davat sve gradske tvrtke, mi vidimo da nešto nije u redu,
da mi postavljamo pitanje e zašto to nije tako, pa izvolite vi promijeniti i mi će mo promijeniti
stvar. To je upravo redoslijed stvari.
IGOR MLADINIĆ, zamjenik predsjedatelja
Vrijeme.
JURE ŠUNDOV
…. a nadam se da jesam, bar u dilemi kolege Prkića, a ja znam da su njegove
namjere apsolutno plemenite. Prikić ovdje ne priča da bi on priča, nego se apsolutno se ……
IGOR MLADINIĆ, zamjenik predsjedatelja
Gospodine Šundov, molim vas …..
JURE ŠUNDOV
Evo hvala lipa, hvala lipo.
IGOR MLADINIĆ, zamjenik predsjedatelja
Replika gospodin Čepo.
GOJKO ČEPO
Evo kolega Šundov, ja nažalost ne mislim (replika na Prkića), ali samo sam htio reć
da vaše nade nisu utemeljene, sumnjam da ste vi uspili nekome nešto razjasnit, ko do sad u
ovoj raspravi nije shvatio što je trebalo shvatit. Mi ovdje raspravljamo, ja ne znam koliko već
dugo o nekim elementarnim stvarima. A to je upravljanje procesima, organiziranje sustava i
79
vlasnička struktura. Odnosno, odnos između vlasničke i upravljačke strukture. Ja mislim da
bi osnova bila nas koji sjedimo ovdje u ovom Gradskom vijeću, pa da barem malo prolistamo
taj Zakon o trgovačkim društvima, pa da vidimo šta je posa čiji i da vidimo kako se
raspodjeljuje dobit. A u momentu kad dajemo pametna rješenja, ovdje bi bilo dobro, evo ja
sam se javio repliku samo zbog toga da bi mi kolega ako može odgovorija ako misli da Grad
treba upravljat s ovim direktno, nek mi kaže ko bi treba upravljat sa postrojenjima koja se
nalaze tamo? A tamo postoje ozbiljna postrojenja koja su za cijelu zgradu, za kompletan
kompleks. Dakle, za 30% bi prostora postoje zajedničke pumpe, zajednička postrojenja, ko bi
njima treba upravljat kad bi mi davali kao Grad pojedinačno ugovore korisnicima, a ne bi
imali firmu koja se tim brine?
JAKOV PRKIĆ
Recite mi, ja ne znam stvarno, ima li Splitska obala zaposlene neke strojeve koji će
to održavat? Splitska obala, zaposlene neke strojeve koji će to održavat? Pa to će opet
održavati neka vanjska firma, ja ne znam o čemu vi govorite.
IGOR MLADINIĆ, zamjenik predsjedatelja
Gospodin Prljević.
TOMISLAV PRLJEVIĆ
Zanima me dvi stvari, znači, zamjenik pročelnika je već dva puta spomenuo da 60%
prihoda, pa neka to ispravi ako je falija, a vjerojatno je, jer vi iz SDP-a se ne možete nikako
složit, 60% prihoda koje će onaj uprihodit, to poduzeće da će uplatiti Gradu. Jer
gradonačelnik govori suprotno. I zanima me još jedna stvar – zašto komunalna poduzeća
koja rade sa plusom kao što Lovrinac, Stano-uprava, Čistoća, zanima me koliki iznos oni
uplate u proračun Grada Splita? Ako je već to tako lako. Eto hvala.
JAKOV CVITKOVIĆ, pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne
prostore
Što se tiče načina uprihođivanja sredstava iz zakupa a i drugih djelatnosti iz Splitske
obale – naše poduzeće ubirući zakupninu, mi sada znamo početne parametre jer se temelje
na postojećim ugovorima koje je sklapao Konstruktor sa zakupnicima. Mi će mo napraviti
pojedinačnu i skupnu analizu svih tih prostora i mi će mo otprilike znat usporedbom sa našim
cijenama, našim početnim cijenama na čemu smo i da li možemo na neki način povećat
ukupan prihod s osnova zakupnine. Uz pravilnu organizaciju, a što je upravo dužnost
gradonačelnika da kontrolira organizaciju Splitske obale, može se postić takva situacija da
50, 60, to će bit čista procjena i odluka gradonačelnika, na način trošenja tih sredstava. I on
će donijeti osobnu odluku kao gradonačelnik o dijelu sredstava koje se moraju uplaćivat u
gradski proračun, a oni koji ostaju ……
GRADONAČELNIK
……………(nije uključen mikrofon)
IGOR MLADINIĆ, zamjenik predsjedatelja
Zaključujem raspravu, stavljam na glasovanje Prijedlog odluke o davanju na
upravljanje i gospodarsko korištenje poslovnih prostora u kupališnom-poslovnom kompleksu
Bačvice.
Tko je za?
Tko je protiv?
Ko je suzdržan?
Za prijedlog je glasovalo 28 vijećnika, 18 za, 9 protiv i 1 suzdržan. Prijedlog je
usvojen.
Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda
80
Ad 11. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Javne ustanove
za upravljanje Park-šumom „Marjan“ i ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima na
području Grada Splita
Odbor za statut, poslovnik i propise na 9. sjednici održanoj 29. srpnja 2014.
jednoglasno je 6 za od 6 donijelo zaključak kojim je mišljenja da je navedeni Prijedlog odluke
o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Javne ustanove za upravljanje Park-šumom „Marjan“ i
ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Grada Splita sukladan zakonima i
drugim propisima. Izvjestitelj Siniša Kuko
SINIŠA KUKO, pročelnik Službe za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru
Uvažene vijećnice, uvaženi vijećnici, pozdravljam vas, dakle po pitanju ove točke,
ustvari imamo, predlaže se samo jedna izmjena, izmjena jedne greške, odnosno ispravljanje
jedne greške, dakle, u obrazloženju možete vidjeti, u materijalima, da je na 12. sjednici
održanoj 11. lipnja 2014. u članku 3. stavka 5. točke 4. navedeno Upravno vijeće Javne
ustanove donosi godišnji program zaštite, održavanja očuvanja, promicanje i korištenje
zaštićeno područje, …., uz suglasnost Ministarstvo. To je pogrešno sa Ministarstvom. Dakle,
trebalo bi biti u skladu sa Zakonom ….., dakle predlaže se izmjena u skladu sa člankom 134.
Zakona o zaštiti prirode iz Narodnih novina broj 80/13 prema kojem Upravno vijeće da sad
ne čitam dakle sve ovo što je isto, to sve provodi uz suglasnost izvršnog tijela jedinice
lokalne samouprave. Dakle, to je u skladu sa Zakonom i samo ta izmjena dakle bi bila nužna,
ispravak jedne greške koja je bila predložena i već prošla na ovom Vijeću. Eto toliko. Hvala.
IGOR MLADINIĆ, zamjenik predsjedatelja
Otvaram raspravu po ovoj točki. Gospodin Gojo.
TOMISLAV GOJO
Ja bi samo kratko upozorio kako rade eksperti iz Ureda državne uprave. Dakle, imali
smo onu Odluku o držanju pasa i mačaka gdje su nas upozorili na određene nedostatke gdje
nije bilo suprotnosti sa zakonom, a u ovoj odluci imamo propust, dakle da nešto nije bilo
usklađeno sa zakonom, i tu Ured državne uprave nije reagirao uopće. Eto samo o kvaliteti
rada Ureda državne uprava i njegovog pročelnika.
IGOR MLADINIĆ, zamjenik predsjedatelja
Konstatiram da više nema prijavljenih za raspravu. Zaključujem raspravu. Stavljam
na glasovanje Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Javne ustanove za
upravljanje Park-šumom „Marjan“ i ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području
Grada Splita.
Tko je za?
Tko je protiv?
Suzdržan? Konstatiran da je glasovalo 23 vijećnika, od toga 23 za. Prijedlog je
usvojen. Hvala.
PREDJEDATELJ
Moram zaista intervenirati. Dakle, mi smo dobili izvješće o poslovanju svih
trgovačkih društava. Smatram da svaki vijećnik može po svakom izvješću uzeti učešća u
raspravi. Dakle da ne bude da se mora javiti za sve točke dnevnoga reda pa da mu se više
ne da mogućnost da raspravlja. Dakle, idemo kao zajedničko izvješće, s tim što će mo
raspravljati o svakom pojedinom izvješću i na drugom izvješću opet onaj vijećnik koji je uzeo
riječi može ponovno raspravljati. Mislim da je to korektno i u redu. Dakle,
Ad 12. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg Izvješća o poslovanju
komunalnih trgovačkih društava i društva „Stano-uprava“ d.o.o. u 2013. godini
Odbor za proračun i financije na 8. sjednici održanoj 30. srpnja 2014. godine
jednoglasno je sa 6 glasova „za“ od 6 prisutnih donio sljedeći zaključak – prihvaća se
81
Prijedlog zaključak o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnih trgovačkih
društava i društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2013. godini. Izvjestitelj je za sva ova izvješća
gospodin Špiro Cokarić, uz napomenu da direktori društava se nalaze u predvorju i po
našem zahtjevu će doći i davati odgovarajuće odgovore. Gospodine Cokarić izvolite. (a ovdje
je zbilja zagušljivo, premalo je kisika). Izvolite.
ŠPIRO COKARIĆ, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i
redarstvo
Još jedan put pozdravljam sve prisutne. U ovom materijalu koji je prilično obiman i
odnosi se na sva poduzeća koja su komunalna, koja su u vlasništvu ili suvlasništvu Grada,
jednostavno upravu, u jednom zbirnom materijalu ali po pojedinim poduzećima dati su
naturalni i financijski pokazatelji poslovanja poduzeća u prošloj godini. Materijale ste dali
dobili. Mislim da nema potrebe sad ih posebno komentirat i čitat. Ja bi samo napomenuo da
su sva komunalna poduzeća u prošloj godini ostvarila planirani obujam i standard pružanja
usluga i uspješno su i bez prekida obavili svoj osnovni zadatak, a to je pružanje usluga. Nije
svima godina bila financijski uspješna isto, tako da trgovačkog društvo Parkovi i nasadi,
bilježi gubitak i to već petu godinu za redom, kao i trgovačko društvo Promet, koje je ostvarilo
gubitak. Ostala trgovačka društva su poslovala sa dobitkom. Imovina društva se u prošloj
godini u odnosu na prethodnu godinu, dugotrajna imovina se povećala u Lovrincu,
Parkovima i nasadima, Prometu i Vodovodu i kanalizaciji, a ostala društva imaju smanjenje
dugotrajne imovine. Još možda kao prilog za kasniju vašu raspravu, sva ova izvješća su
sukladno društvenom ugovoru i izjavi o osnivanju prihvatile skupštine društava na svojim
sjednicama, a ono društvo za koje je trebalo biti izrađena revizija, ona je isto izrađena i
prihvaćena. Do sad sva društva koja su poslovala s dobiti donijeli su na svojim skupštinama
odluke o dobiti, tako da neki raspoređuju zadržanu dobit, neki u ostale rezerve, neki za
pokriće dijela prenesenog gubitka iz prethodnih godina i kao tijelo koje je ovo izradilo i kao
Upravni odjel na kraju mi predlažemo da Gradsko vijeće ovo Izvješće prihvati u ovakvom
obliku kako je dato, a ako imate pitanja posebnih po pojedinim stavkama i po pojedinim
poduzećima, tu su direktori tih poduzeća koji će spremno dat odgovor.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda. Prvi se javio gospodin
Hrvoje Marušić, zatim gospodin Srđan Gjurković, gospođa Daša Dragnić i Goran Sučić. Za
sada.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Vrlo kratko. Izvješća su takva kakva jesu. Mi
naročito sa strane oporbe ne možemo uticat na njih, ali možemo dat jednu generalnu
primjedbu za koju smatramo skroz dobronamjerno, dakle, da bi gradonačelnik i njegova
ekipa trebali malo promislit o tome. Naime, sva komunalna poduzeća bi trebala poslovat što
bliže nuli, dakle, nije cilj da zarađuju novce, već da građanima pruže servis za odgovarajuću
cijenu. Većina komunalnih društava se na taj način i ponaša i radi, osim Prometa koji je u
problemu. Znamo zašto je Promet u problemu, elaborirat ovdje nema smisla. Kad bi Grad
ispoštovao prema Prometu sve one kategorije subvencije koje bi mu trebao dat, vjerojatno
Promet ne bi u takvom problemu bio, ali to se opet vraćamo na početak priče, nema para.
Parkovi i nasadi su jedna vrlo interesantna priča. Evo sad smo čuli 5 godina Parkovi i nasadi
su u minusu. Po meni Parkovi i nasadi dobro rade svoj posao. Grad je zelen, grad ima puno
cvijeća, i ljudi koliko ja vidim rade dobro. Dakle, ili im treba povećat proračunska sredstva
kako ne bi iskazivali nepotrebno minuse, ili nešto tu ne štima. Znači, dakle, bilo bi fer da
jedna takva tvrtka koja je na proračunu skroz praktički, jel, da ako dobro radi svoj posao da
im se onda odobre dodatna sredstva kako bi mogli funkcionirat bez minusa. Jer 5 godina kad
je tvrtka u minusu to povlači za sobom i neke druge stvari koje ne bi trebalo, jel. Dakle, vidit
na tu temu može li se s Parkovima riješit ta situacija da iz godine u godinu ne budu u minusu,
jer Grad očito pred njih postavlja veće zahtjeve nego što u proračunu ima para, a to nema
potrebe, jednostavno im treba dat, jer u finalu im se opet to plati i da, tako da šporkaju
82
bilancu bespotrebno po meni. Prema tome, u tom smjeru malo popričat sa Upravom, evo i
dogradonačelnik je tu, pa da se u tom smjeru vidi kako taj problem riješit, jednostavno njima
fali novaca ništa drugo, a pošto su na proračunu, treba im dati malo više novaca. Eto. Hvala
lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Prije nastavka rasprava, ja bi samo dodao, prema Zakonu o
komunalnom gospodarstvu i posebnim zakonima koje se tiču voda, sve što se zaradi, mora
se brizgati u osnovnu djelatnost. Dakle, Čistoća ako i ima profit i zaradu od nečega isto kao i
Vodovod, isključivo mora u osnovnu djelatnost ubaciti sredstva. I to je tako transparentno,
tako da nema nikakvih, to što ste vi dobro primjetili. Eto zahvaljujem. Gospodin Srđan
Gjurković.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Hvala lijepa. Pa dakle ovo je obiman materijal s jedne strane, s druge strane možda
čak i nije zato što radi se o nekih pola milijarde kuna. 2/3 proračuna. Analize jesu financijske,
ali kad uzmete tvrtku do tvrtke, onda morate stalno listat strane da bi dobili jednu poveznicu,
da bi dobili jednu analizu da bi pratili tvrtku od A do Ž, jel. Ono što sam uočio, to je recimo
ekonomičnost poslovanja. Slažem se da naši građani očekuju da nam je grad čist, da su
površine zelene i tako dalje, i tako dalje, ali isto tako uočljivo je da neke tvrtke imaju
izvanrednu likvidnost, neke imaju problema s likvidnošću. Recimo Čistoća ima izvanrednu
likvidnost, ali ima povećanje nenaplaćivanih potraživanja. Isto tako ekonomičnost poslovanja,
ajde kad sam već spomenuo Čistoću, je 1,05 kuna što je vrlo nisko s obzirom na sredstva,
kapacitete, i ono što mi u ovom trenutku smatramo da je Čistoća nekakvi top prezentator na
primjer u komunalnim tvrtkama, a s druge strane smatram da recimo Stano-uprava koja je
jedina na pravome tržištu, najbolja firma, jer ostvaruje pozitivne rezultate, ima ekonomičnost
poslovanja daleko najbolju, vidi se da kad je na tržištu da je onda se puno aktivnije uključili
da i ulaganja i način rada bude onakav da bi dokazali da kvalitetno rade i da grad može imat
tvrtku koja na tržištu uspješno radi. Isto tako kad govorimo, evo sad sam spomenuo još jedan
put Čistoću, mi imamo problem sa odvajanjem otpada. Očito nije napravljeno dovoljno
kvalitetna edukacija građana. Naši građani ne znaju to. Nisu osigurane, mislim da sam u
pravu, a to je da djelomično ili polovično je po pitanju zakona pripremljeno odvajanje otpada.
Ono što se trebalo ulagat, ulagat u edukaciju, apsolutno nije dovoljno uloženo u edukaciju,
jer vjerujem da vijećnici u ovome gradu ne znaju, a kamoli građani način i potrebe o
odvajanju otpada s obzirom da je Zakon od prošle godine. Vidim da su plaće u Čistoći, to mi
je drago, poprilično visoke, da građani naši zaposlenici imaju recimo dobre plaće, ali kad
gledamo onda efikasnost poslovanja, kad gledamo neke ključne stvari koje su bitne za ovaj
grad, za budućnost, za turizam, za ono što govorimo da je naš grad cvit Mediterana, onda
vidimo da nam neke stvari baš nisu složene na način kako bi trebale biti složene. I da ta
situacija sa dobrom likvidnošću u biti uljulja menadžment jer i kako piše ovdje u izvješću na
strani 8, kaže na poslovanje pojedinog trgovačkog društva značajno utječe i sposobnost
upravljačke strukture, racionalnost poslovanja, opremljenost sredstvima i tako dalje. S
obzirom da se radi o 2013.koja je nekakvi prijelaz, bivša vlast, nova vlast, i tako dalje, onda
ovakvi pokazatelj, pa sam sad uzeo primjer Čistoće zato što ona spada u uspješnu firmu, je
nešto što treba govorit i gledat sutra. I na sljedećim izvješćima. Svu tu efikasnost, i naplatu
potraživanja, i ono što je ključno, a sad je očito, nismo spremni za odvajanje otpada. A trebali
smo biti spremni, jer tvrtka nema problema da bi se mogla baviti nekim drugim stvarima, kao
što je Promet, koji je u drugim problemima, a Stano-uprava je na primjer primjer koja je na
tržištu koja jasno vrlo, vrlo dobro zna kako mora reagirat odmah. Da ne bi izgubila posao
održavanja jer to građani kažnjavaju. Monopol se teško kažnjava. Smatram da isto tako dobit
je mala s obzirom koliko bi trebala biti. Smatram da isto u Čistoći imamo prevelike izdavanja
za plaće, najviše 62%. Kad dodamo još nekakve putne naloge, upravna, nadzorna vijeća,
naknade, nagrade, ne znam već šta, to se penje na skoro 67, 68%. A samo materijalni
troškovi su 19%. Znači rezerve ima apsolutno i da taj primjer bude i dokazan i na sljedećim
izvještajima da vidimo i efikasnost i puno veću kvalitetu. Ja se slažem da je dobro vidit i
83
zelene površine, i da moramo imat čisti grad, ali kad dobijemo brojke, onda te brojke isto
nešto govore. Moramo raditi na tome da nam sve tvrtke budu puno efikasnije, racionalnije, i
uspješnije. Ne samo zato što vidimo jesu li kante čiste ili nisu, nego da se osigura više
sredstava koje će nam osigurati i nove kante i novu tehnologiju da bi se brže i više čistio
grad. Što se tiče Prometa, ovdje ima jedna stavka koja je samo spomenuta a znamo da je
vrlo problematična. Kaže, obaveze po lizingu za nabavljene autobuse iz prethodnih godina
35.645.000 kuna. Šta je s tim? To je na Trgovačkom sudu. Očekuje se naravno presuda ili
će se dogoditi nagodba, s obzirom da se radi o nečemu od prošlog stoljeća, ajde da tako
kažem. Moguće je da mi na ovom Gradskom vijeću dobijemo ne samo tematsku sjednicu
Prometu po pitanju i ustroja i gubitaka da se ne stvaraju iz tekućih godina, ne samo viza vi
cijena prema umirovljenicima, studentima, odnosa između Grada Splita i gradova drugih, da
mi imamo veliki problem sa presudom. Raspravljali smo, neko je raspravljao po pitanju ovrha
u nekim vijećničkim pitanjima ili već, možemo li planirati ili ne možemo neke stvari planirat.
Ovo je nešto što može ovaj Grad dobro lupit. Ne samo Prometa. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imamo dvije replike na vaše izlaganje od gospođe Ljubice Vrdoljak i
gospodina Tončija Blaževića. Izvolite.
LJUBICA VRDOLJAK
Samo kratko. Što se tiče odvajanja otpada, Čistoća je već prije 10 godina kreće u
odvajanje otpada. Očito naši vijećnici ne znaju razlikovat boje pa ne vide žute i plave
kontejnere koji su preplavili grad Split na 550 lokacija, 1500 kontejnera postavljenih. Ja
moram sad prvi put javno kazat da je popunjenost namjenske u ovim kontejnerima nažalost
negdje 20 do 30%, 70% je druge vrste otpada, što se tiče edukacije. Mislim da svako pismen
zna pročitat na kontejneru žutome za plastičnu ambalažu, i na plavome za papir. Prema
tome, ne znam što bi trebalo osim dežurat uz kontejnere pa vidjet što se baca u određene
kontejnere. Ja moram ovdje kazat što se tiče novih tehnologija, Čistoća ima europsku
tehnologiju, njemačku tehnologiju, ne od sada nego od zadnjih 20 godina. I normalno je da
ono što imaju u Njemačkoj od opreme, organizacije, mehanizacije i tako dalje, sve imamo u
splitskoj Čistoći, tako ne znam na što kolega misli. Osim da možda smo vodili firmu kako je
on vodio Veletržnicu pa je ostavio u onako divnom položaju kad je otiša, pa nam drži
predavanja o tome kako bi se trebalo vodit uspješnu firmu. To je ustvari pokazatelj
uspješnosti vođenja firme.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Vrdoljak. Evo imamo kratak odgovor gospodina Gjurkovića.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Naravno kad se nema što odgovorit, onda se krene pokušavat diskvalificirat onog
koji pita, odnosno oni koji je raspravljao. Mislim, isto sukob interesa čim raspravljate kao
gradska vijećnica i kao djelatnica Čistoće, jer vi morate voditi računa o tome da branite
interes građana. Dakle, ove brojke koje sam ja izreko pišu u ovim izvješćima i sasvim su
jasne i sasvim su logični, nitko nije rekao da niste uspješni, odnosno Čistoća, ali da se
uspješniji treba bit – treba. Isto tako sasvim je jasno i to čitamo iz medija i to možete pitati i
Ministarstvo zaštite okoliša da samo polovično ili djelomično grad Split zadovoljava po pitanju
odvajanja otpada, što ne znači da nisu 550 raznobojnih kanti, odnosno lokacija, odnosno
1500 raznih ili kanti ili mjesta za odvajanje otpada postavljeni, da novi dolaze. Međutim,
edukacija nije odrađena, nisu ni sva reciklažna dvorišta, odnosno sve pripremljeno na način
na koji je potrebno. Prema tome, ne trebate se ljutiti na kritiku, nego prihvatite i riješite.
PREDSJEDATELJ
U redu je, razumili smo se svi. gospodin Tonči Blažević.
84
TONČI BLAŽEVIĆ
Hvala predsjedniče, kolega iz HNS-a je reka da su troškovi za plaće u Čistoći 62% i
da je to dosta iznad u odnosu na ostale, pa evo ja imam baš zapisano, Parkovi i nasadi 57%,
Promet 54, a Stano-uprava 71 skoro 72%. Jest da je tamo kvalifikacijska struktura najveća,
jest da su na tržištu, ali imaju i dobre plaće. Možda bi mogli dio sredstava odvojit u kako ste
ono rekli za unapređenje osnovne djelatnosti i tako dalje. Znači treba pogledat dobro svu
širinu. Dakle, oni su 71%, Promet 54%. To je značajna razlika. Vi ste u sredini. Ali nećemo
vas poslije štedit, nema problema.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo nema potrebe za odgovorom. Idemo dalje sa raspravom.
Gospođa Daša Dragnić. Izvolite.
DAŠA DRAGNIĆ
Zamolila bi Čepu da me pažljivo sluša jer ću sad upotrebljavat činjenice pa ću
sigurno se nešto zbunit, pa, ovaj, nek prati malo da me može ispravit. Dakle, prvo jedno
pitanje je obzirom da je sada kraj 7.mjeseca, kada možemo očekivati izvještaj ovih ostalih
poduzeća odnosno trgovačkih društava u kojima Grad ima vlasništvo, dakle, nismo dobili
izvještaj Splitske obale, Veletržnice, Bačvice plaže i Luke, jel. Tako da to je jedno pitanje. E
sad, rasprava je, ovo je izvještaj za prošlu godinu u kojoj znamo da je došlo do primopredaje
i slično, međutim, obzirom na ulogu gradonačelnika koji u dobrom dijelu je ujedno i skupština
ovih poduzeća odnosno trgovačkih društava, ono što bi mene i nas interesiralo je da li je
zadovoljan promjenama koje su pokrenute i to recimo trendovima u prvoj polovini od
2014.što bi nam sigurno koristilo pogotovo za trgovačka društva Parkovi i nasade i Promet
obzirom da su oni trgovačka društva koja posluju s gubitkom i bilo bi zgodno vidjet šta se
poduzelo, odnosno šta se poduzima i da li su trendovi bolji za ovu godinu. ja znam da je ovo
izvještaj za prošlu, međutim logičan izvještaj nekome ko upravlja ili nadzire nešto, uvijek
uključuje i jedan komentar i aspekt šta dalje s tim obzirom da je to tko. Pogotovo, slažem se
sa kolegom Marušićem što se tiče Parkova i nasada. Ako su oni kontinuirano u gubitku, a da
ne kažem da su prošle godine povećali taj gubitak , treba vidjet šta, dakle, ja bi isto voljela da
smo u ovome dobili objašnjenje zašto je ta razlika između prihoda i rashoda i da li se može i
kako to smanjit, umanjit, riješit ili bilo šta. Dakle, gdje je problem i da li je rješiv. Ja smatra da
je svaki problem rješiv na ovaj ili onaj način. Sljedeće u cijelom izvještaju (jel ja mogu zamolit
kolege)
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem, jer izgleda mene ne slušaju.
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle, u izvještaju recimo kad se spominje cijene onda se daju cijene nekih
trgovačkih društava a nekih ne. Dakle nije prokomentirano šta je bilo sa cijenama Parkova i
nasada, Kupalištima, i Stano-upravom. Čisto da znamo da li su ovi rezultati onda poslije u
prihodima, jel, rezultat da su se cijene povećavale, nisu povećavale, ili šta je bilo s njima. Pa
je onda to nepotpuno. Što se tiče pregleda, odnosno analize zaposlenih, svi znamo,
raspravljali smo o Prometu relativno nedavno, i to dosta detaljno i shvatili smo iz toga da
brojka, da brojke zapravo ne znače ili ne kazuju ništa. Je li brojka pada ili raste, jer se još
uvijek može desit da imamo višak jednog kadra, a manjak nekog drugog. Što znači da bi u
svaku ovu, u svaki ovaj izvještaj pokazatelj brojčani bilo dobro da se uprava osvrnula na to
da li je struktura, odnosno broj zadovoljava potrebe, da li su potrebne neke promjene u
strukturi da bi firma mogla poslovati bolje, jel. Što se tiče troška, tj. iznosa za plaće, ono što
nisam sigurna kako bi shvatila je da li je ovo prosjek plaća u Republici Hrvatskoj, onaj
generalni, opći, najopćiji prosjek plaća, ili je možda prosjek plaća u javnim poduzećima
odnosno komunalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj što bi recimo bila interesantna
usporedba, ne ovako ono republički prosjek plaće, pa onda usporedba s ovim, ali nisam se
usudila donosit zaključak sama, radije pitam. To bi bila neka generalna, odnosno generalno
85
bi bilo i to što je već kolega Marušić spominjao, dakle, svi se slažemo, dobit ovakvih gradskih
poduzeća zapravo nije previše dobar znak. Ta dobit bi trebala imat svoju funkciju, jel, ili se
sprema za neko investiranje, ulaganje, poboljšavanje ili ukoliko nije to potrebno onda se
cijene usluge koje to poduzeće pruža može smanjit, jer to i je jedino i osnovna funkcija, dakle
da obavlja neku djelatnost, a uz ja bi rekla najmanji mogući trošak svojim korisnicima, ali
naravno uz dobru kvalitetu i uz stalni razvoj. Imala bi pojedinačna neka sitnija pitanja što se
tiče funkcioniranja pored ovog što sam već pitala, dakle, kod Parkova i nasada zašto se
desilo da je u odnosu na '12. godinu pale su usluge za druge kupce. Pa i za Grad ostale
usluge. Kod Prometa, dobro, to smo nešto i raspravljali, šta je kod Vodovoda i kanalizacije,
jest da je mali pad, ali se nekako čovjek ne bi očekivao da u uvjetima daljnjeg razvoja i rasta
u ovakvom razdoblju padaju, pa taman i 3% su količine prodane vode pale, a šta se tiče
odvodnje otpadnih voda tu je 2% manje. Dakle, ovako malo, šta se dešava, je li se iseljavaju
ljudi, jel se smanjuje … meni je nelogično da padaju količine, tako da ja bi inače voljela da je
dakle više u ovome dato analize uzroka. Jer se onda iz analize uzroka može naravno isčitati i
način kako u buduće poboljšat, popravit, dalje unaprijedit. I vidjet tu neku projekciju da li se
već u ovim 6 mjeseci nešto i napravilo po tome. Eto hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Koliko ja shvaćam vi inzistirate na jednom analitičkom sintetičkom
pristupu u budućem izvještavanju o radu trgovačkih društava.
DAŠA DRAGNIĆ
Da, da, sa komentarima.
PREDSJEDATELJ
U redu. Zahvaljujem. Imamo jednu repliku. Gospodin Čepo.
GOJKO ČEPO
Evo, kako sam bio i prozvan da pažljivo slušam pa vas ispravim, ja sam pažljivo
slušao i uočio niz pogrešaka, jedan je bio kardinalni. Zatražili ste izvješće Bačvice plaža koje
nisu gradska firma. Dakle, Bačvice plaža nisu gradska firma i stoga nema osnove da
podnose izvješće ovom Gradskom vijeću. Tako da bilo je još grešaka, ali ovu smatram
najkardinalnijom. Recimo izvrsno ste počeli sa ispravnom konstatacijom da je sada kraj 7.
mjeseca, to je recimo pohvalno.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Čepo. Izgleda da vam je srednjovjekovna retorika jača strana. Dobro.
Idemo dalje.
DAŠA DRAGNIĆ
………
PREDSJEDATELJ
Možete vi
DAŠA DRAGNIĆ
…………(nije uključen mikrofon)
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnik
….ne daju na Gradsko vijeće one tvrtke koje nisu u većinskom vlasništvu Grada
Splita.
PREDSJEDATELJ
Molim vas, da, pitanje je bilo, tako je dobiven i odgovor u skladu sa …, molim vas,
izgleda da jedino Čepu južina ne umrtvljuje. Dobro, moram malo, pazite, sjedim cijeli dan,
86
moram malo i zaiskrit, ali ajmo malo držat pod jednom građanskom kontrolom i kućnim
redom i odgojem. Ajmo molim vas. Sad se za raspravu javio gospodin Goran Sučić.
GORAN SUČIĆ
Hvala gospodine predsjedniče. Htio sam i ovu točku prokomentirati na jedan
drugačiji način. Nasljedstvo ovih firmi je pomeo dugi niz godina kao da se ništa nije dogodilo
u društvu koje se odredilo tržišno, a i tržišno društvo, mislim da se niko ne može ponašat
netržišno, pa ni komunalno poduzeće. Znate zašto to govorim – zato što znamo iz iskustva
europskih i svjetskih zemalja da ovakve tvrtke treba suprostaviti nekoj drugačijoj stvarnosti,
konkurenciji i tržištu. Naime, nije nepoznato da promet i prijevoz građana vrše i druge firme,
pa se daju koncesije, natječaji, da mogu sudjelovati drugi koncesionari i tako dalje, pa tako i
Parkovi i nasadi, pa tako Čistoća, pa tako Vodovod i tako dalje. Pa mislim da maloprije kad je
prethodna točka bila, kad je obrazlagao gradonačelnik, ….. , drugačije gospodari svojim
resursima, onda smo se suprostavljali, a kad govorimo o drugim firmama koje bi isto tako
trebale govoriti o logici da se dođe do rezultata natječajima i konkurencijom, onda mi tu
prišućivamo i slažemo se sa postojećima da ……stanje nije dobro analiziramo i svakog puta
konstatiramo da izvješće ne možemo …., ali da bi bilo bolje moramo se suprotstaviti nekim
konkurentskim. Jedno konkretno pitanje i za Vodovod, ako je tu neki gospodin ili direktor, ….,
ne bi htio dovoditi predsjednika u nezgodnu situaciju i sukob interesa. Zato tražim odgovor
od direktora. ……. Pitanje se odnosi, obzirom da je konstatirala već kolegica Dragnić je
konstatirala da količine vode ili padaju, odnosno prikazane su tako, jel su oni produkt nekih
gubitaka vode i vaši rezultati koje ste iskazali je li to produkt nekog poskupljenja vode ili
nekog drugog čarobnog štapića. Evo, to je pitanje konkretno iz Vodovoda.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Antonio Kardum, pomoćnik direktora za ekonomske financijske poslove iz
Vodovoda i kanalizacije.
ANTONIO KARUM, pomoćnik direktora za ekonomsko-financije poslove iz „Vodovoda i
kanalizacije“
Čuo sam od gospođe pitanje, znači, logika je, pad prodaje vode u prošloj godini je
bio 3%. Pokazatelji inače, pad BDP-a isto je jako slično tome, znači što se tiče same
privredne odnosno gospodarske aktivnosti u prošloj godini je ona padala, s tim je padala i
potrošnja pravnih osoba. Što se tiče građana, građani isto tako imaju manje novaca na
raspolaganju, ne samo da manje piju, nego su štedljiviji. Znači, štedljiviji su na način da
imamo sve veći broj zgrada koji imaju individualne račune , svak plaća svoj račun i u tom
momentu kako više nema zbirnih računa, svak pazi na svoju potrošnju. Danas je izdataka,
svaki izdatak je veliki, pa tako i za vodu, prema tome ljudi pokušavaju štedit. Ja zbog toga u
Vodovodu nisam baš sretan, ali shvaćam tu situaciju i otprilike to je odgovor na pad prodaje.
I ovih prvih šest mjeseci imamo pad prodaje negdje oko 1%, što je jako dobro, s obzirom na
sve, međutim, sad u 7.mjesecu, situacija je stvarno očajna, s obzirom na količinu kiše koju
imamo, jednostavno ne troši se u poljoprivredi gotovo ništa vode, tako da to su trendovi koji,
nisu samo ovdje, nego prate cijeli sektor ne samo nas. Što se tiče čarobnog štapića, nema
čarobnog štapića. Prihod minus rashodi to je rezultat. One znači otpadne vode se prate,
znači one se naplaćuju prema količini pitke vode. Znači za jedan, to je način obračuna, tako
ako pada voda pitka, pada i otpadne. To su međusobno povezane stvari, tako da …. Nijemci
to imaju, ali to je dosta skupa stvar.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Kardum evo odgovor na pitanje gospodina Sučića.
GORAN SUČIĆ
Evo ja sam zadovoljan dijelom odgovora, ali ovim dijelom i analizi da građani manje
piju, nisam zadovoljan, na ovu vrućinu nemaju šta nego, ne mogu biti žedni, bolje bi bilo da
smanjite cijenu vode, da građani piju normalno. Evo, mislim, malo je to smiješno. Analiza bez
87
analize da građani manje piju, odakle vam taj podatak? Ne možemo napamet. …….(kraj 4B
kazete)
PETAR ŠKORIĆ
…….Vodovod manje zarađuje, ali jedan od bitnih elemenata nije spomenut za koje
vjerujem u ovim kriznim vremenima da je najrealniji razlog, dakle, nije da su ljudi manje
žedni, da manje piju, ali su računi puno veći, poskupljenje je dakle i na kućni budžet, to je
sigurno udar poskupljenja koja su se dogodila, tako da evo čisto radi javnosti ta činjenica nije
iznesena, pa mislim da je potrebno i to konstatirat.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Kardum ja bi vas molio da date odgovor, cijena vode, ko sve uvjetuje
povećanje vode i u kom će se pravcu kretati komunalni vodoopskrbni sustav.
ANTONIO KARUM, pomoćnik direktora za ekonomsko-financije poslove iz „Vodovoda i
kanalizacije“
Znači, ovako kao ekonomista, po analizama, što je veća cijena to je manja prodaja.
Naravno, cijena prošle godine vode je narasla u 2013., to imate u dokumentima, na stranici
8, je narasla za 1 kunu, koja ide Hrvatskim vodama. Nažalost, ili na sreću, kako hoćete,
jedna od Vlade, jedan dio Vlade su potpisali poglavlje 21, čitav niz obaveza koje Hrvatska
mora ispunit, to je obaveza nažalost, ili u jednom periodu sljedećih 5, 6 godina bit će na
sreću koštaju, i to treba ispunit, i zbog toga je narasla cijena vode. Otprilike 1 kunu na 8,7 to
vam je negdje oko 12%. I to uzrokuje ukupan pad prodaje po ekonomskim analizama. Znači
to vam je zavisnost, količina i cijena. Tako da s te strane postoji razlog unutar same prodajne
cijene vode, znači, bruto cijena vode Vodovodu ide oko 40-etak posto. Sve ostalo ide ili
centralnoj državi, ili na razne namjenske namjene ili ostalo, financira se i Sirobuja, financirat
će se kanalizacija na području Kamena, znači, širimo se, radimo, razvijamo, moramo ispunit
određene postavke ispred nas. Tako da je to praktički odgovor, jel.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Čepo vi ste imali jednu repliku na izlaganje gospodina
Karduma.
GOJKO ČEPO
Jesam. Ne, ja se slažem sa gospodinom Kardumom, ali imam potrebu nadopunit s
obzirom da je spominjana …..(kolega, Bratoljub Klaić, riječnik stranih riječi, pogledaj šta
znači replika). Dakle, na cijenu vode osim ovih stvari koje je spomenuo zamjenik direktora
utječe i skupoća sustava i održavanje sustava, pa mislim da nije loše da vijećnici znaju
recimo činjenicu da 1 kubik vode u odvodnji iz Dugopolja dok dođe do stupa se pet puta
prepumpa. Dakle, na 5 crpnih stanica se taj kubik vode prepumpa, pa onda vidite kolika je
potrošnja energije i održavanja takvog sustava. Dakle, cijena vode s razlogom mora držati
neku cijenu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ja kad sam spomenuo gospođu Ljubicu Vrdoljak je rekao da ne želim
biti u sukobu interesa, to je bila politička ironija. Jasno je da mi ne možemo, međutim ja
smatram da kao predsjednik Gradskog vijeća sam najmanje pozvan da u vlastitoj firmi ovdje
dajem bilo kakva tumačenja, izlaganja, uz za to vrlo kompetentne ljude, evo vidimo i
kompetentne vijećnike. Zahvaljujem. Gospodin Škorić.
PETAR ŠKORIĆ
Evo ja bi se samo zahvalio i ispričao gospodinu Kardumu, pa evo i specijalnom
savjetniku u Vodovodu vezano za ovu moju konstataciju o uzrocima poskupljenja. Dakle, nije
odgovoran Vodovod, odgovorna je hrvatska Vlada dakle i njihovi nameti koji su i u ovom
slučaju postavili Splitu i zbog toga koliko sam razumio poskupila voda i ljudi manje piju.
88
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Čepo nije radnik Vodovoda, on je izvan njegovog sustava i
opslužuje isključivo gradski kotar. Idemo dalje. Gospodin Tonči Blažević.
TONČI BLAŽEVIĆ
Hvala. Kolega Kardum, je li tu još, nije ništa opasno, ali znate kako ono ide, dok
jednom ne omrkne, drugom ne osvane. Ovo što vama pada kiša, što vama smeta, meni za
moj posal je ovako. Samo tako da znate. A nadovezat ću se opet na kolegu Gjurkovića, na
onu njegovu priču o tržištu i o Stano-upravi. Svaka čast, na tržištu su i dobro se bore. Ali
recimo mi imamo naš Promet koji je isto na tržištu jer imaju firmu koji voze po gradu, da,
znači koncesije koji su dobili ne koriste na pravi način i mi ih ne sankcioniramo. A danas
gradonačelnik ispred svih nas kaže, ja sam više puta postavio pitanje u vezi toga, u vezi
Dalmatinca i još nekih drugih, jer odgovor i od našeg komunalnog odjela da će osnovat
prometno redarstvo, pa da će onda na takav način jedino se može i reagirat, a meni danas
gradonačelnik i svima nama kaže da će on to tek dogodine napravit. Pa vi sad zbrojite koliki
bi bio minus Prometa i koliko se love izgubi zbog toga što mi ne reagiramo nego puštamo da
nam se neko smije u facu. Svaki put ću to govorit da nam se neko smije u facu. Neka vozi,
ali po pravilima. To je onako napomena svima nama kako mi propuštamo da nam novac curi
kroz prste, da se razumimo.
A što se tiče ovoga izvješća, ja bi na neki način proba prokomentirat što se to
događa već godinama. Godinama su nam iste firme u minusu, godinama su nam iste firme u
plusu, jel tako. A vi iz Vodovoda i kanalizacije, vi se šetate malo gore, malo dole, vi ste tu
negdje na razmeđu. E sad čovjek sebi postavlja pitanje, ma jesu li baš sve uprave u firmama
poput Parkova i nasada i Prometa očajne, loše, nikakve, a recimo u Ljubičinoj Čistoći sve
uvik savršeno, i direktori, jedan bolji od drugoga i tako dalje, ili je to pitanje ono o kojem mi
moramo ozbiljno sist i porazgovarat svi zajedno, a to je pitanje raspodjele komunalnog
kolača, cijena, subvencija, niveliranja nekih stvari, ili će mo se i dalje nastavit svake godine
smijat Prometu koji je u minusu, a za neke druge će mo govorit da su u plusu. Da se
razumimo Ljubice, firma dobro radi, svaka čast i tako dalje, ali ovo prelazi, postaje smiješno.
Mi smo …. supstancu Prometa, godinama su bila klanja u vezi subvencija, a sad zamislite da
ja predložim da Čistoća bude besplatna, odvoz smeća, a da se prijevoz plaća i da ide na
subvencije. Pa koliko bi se onda krvi pustilo moja Ljubice da se izboriš da ti platu ono što bi
trebali platit. Kao predstavnica Čistoće koja nije u sukobu interesa. Ovo su ozbiljne stvari.
Godinama, jako je dobro kolega Sučić rekao, mi godinama puštamo da se iste stvari
događaju, a sad pošto se Ljubica javila za repliku, imat će i odgovor na repliku, samo tako da
zna. Eto samo toliko svima nama na razmišljanje.
LJUBICA VRDOLJAK
Moram reći da kolegu Blaževića ništa nisam razumila.
PREDSJEDATELJ
Davam već riječ, izvolite.
LJUBICA VRODLJAK
Moram reći da kolegu Blaževića ništa nisam razumila. Prema tome je moj kvocijent
inteligencije manji, a njegov prevelik, ali smo se našli ovdje za istim stolom i zaista ništa
nisam razumjela. Da sam ja u sukobu interesa, ja ne bi bila vijećnik, ja sam zaposlenik
Čistoće, nisam direktor. Direktor Čistoće i direktor komunalnog poduzeća ne može biti
vijećnik, a vijećnik može raspravljat o svemu ovdje jer on nikad nije u sukobu interesa, o svim
temama, jer da je u sukobu interesa ne bi sjedila ovdje, prema tome, ali šta ću to pojašnjavat
gospodinu Gjurkoviću ili gospodinu Blaževiću, bilo kome, jer je to abeceda, a ja sam mislila
da smo mi došli do nekog daljeg slova, bar do C.
89
TONČI BLAŽEVIĆ
Poštovana kolegice, nažalost me niste slušali, ja sam reka da vi niste u sukobu
interesa, ali vaša ljubav prema meni je tolika da niste mogli odolit da mi ne kažete nešto. A
sad ću ja predložit gradonačelniku da vas prekomandira u Promet da vi to tamo sve riješite,
jer ja očekujem da će to procvast kad vi dođete.
LJUBICA VRDOLJAK
(nije uključen mikrofon)…..
TONČI BLAŽEVIĆ
Ja bi vas zamolio kolegice da slušate šta vijećnici govore.
PREDSJEDATELJ
Amo se ne prepucavati. U redu je.
TONČI BLAŽEVIĆ
Nisam reka to. Reka sam da nisi u sukobu interesa.
PREDSJEDATELJ
Čepo, ne dolivaj ulje. Gospodine Petre Škoriću izvolite.
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. Evo da se što manje ponavljamo, osvrnit ću se na ovo samo izvješće.
Naime, kod
PREDSJEDATELJ
Molim vas, molim vas, saslušajmo vijećnika.
PETAR ŠKORIĆ
….. objedinjena izvješća i dobro da su objedinjena, međutim, ukoliko se već
objedinjavaju, smatram da i gradske službe trebaju kvalitetnije rasčlaniti analitički dakle
izvući određene zaključke, a ne ovako smo u jednoj poziciji praktički kad vidimo tko pozitivno
i tko negativno posluje, da miješamo kruške i jabuke, dakle, poduzeća koja posluju pozitivno,
i ona koja su konstantno u gubicima. Naravno da slažem se sa kolega koji ističu probleme u
kojima se nalaze i Promet, a evo posebno ovdje Parkove i nasade, iz godinu u godinu mi
bilježimo gubitak. Znamo prije nekoliko godina da je i smanjena dotacija Grada, s druge
strane, konstantno im se povećavaju površine za održavanje, pa znamo kad je bilo Svjetsko
rukometno prvenstvo dosta novih površina i tako dalje, dakle, tu je odgovornost ovih na
Gradu, Gradske uprave, ovom Gradskom vijeću, baš vezano za ovo što je kolega Tonči
spominjao oko raspodjele kolača i subvencioniranja pojedinih gradskih djelatnosti. Dakle,
smatram da ovo Gradsko vijeće ne bi to trebalo promatrati te stvari zatvorenih očiju, nego da
bi trebalo na jedan kvalitetniji način sudjelovati. Govorili smo danas evo i o Bačvicama i o
osnutku, dodjeljivanju tih aktivnosti drugoj gradskoj tvrtci, otvorilo se pitanje mogućnosti da
tvrtke koje posluju sa dobiti da dio te dobiti subvencioniraju rad ostalih gradskih tvrtki ili nekih
drugih područja. Nije nam na kraju ostalo jasno na koji način se to može postići, ali u svakom
slučaju ova analiza gdje treba napraviti drugačije ili na Gradskom vijeću treba iz svega ovoga
izvući pouke i zaključke na koji način ovaj kolač pravednije rasporediti. Spomenuo bih
također, kolegica Daša istaknula je pitanje tvrtki čija izvješća ovdje nismo dobili, bez obzira
na to je li riječ o tvrtkama koje su u većinskom vlasništvu Grada Splita ili one koje nisu
većinski vlasnik, smatram i ranije su bila njihova izvješća na Gradskom vijeću, i ovo Gradsko
vijeće smatram da ima odgovornost stoga i tražiti takva izvješća. Spomenut ću evo primjer
Veletržnice, dakle, pogotovo iz razloga što je Grad Split imenovao većinu članova Nadzornog
odbora koje je imenovala i predsjednika odnosno direktora poduzeća, smatram da je tom
poduzeću koje je zadnje dvije godine poslovalo sa dobiti, a ranije u dugom vremenskom
razdoblju bio veliki gubitaš, smatram da je njihovo izvješće također trebalo doći na ovo
90
Gradsko vijeće. Vezano za zaključak oko dakle povećanja i smanjenja kapitala iz svega
ovoga nisam baš najbolje razumio, osim ovog kad je u pitanju jedino ovo kad je u pitanju
Vodovod koji su uzroci smanjenja kapitala s obzirom, evo rekli smo, i na povećanje cijene
vode. Evo to je moj doprinos u sudjelovanju u raspravi.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Daša Dragnić je imala neka svoja pitanja na koja bi trebala
odgovoriti i pojedini direktori. Mi će mo ih pozvati, nema problema, vi samo recite.
DAŠA DRAGNIĆ
Ja sam mislila da će biti kao rasprava svih pa da će netko onda odgovarat. Zato
sam puštala, mislim, ja sam postavila nekoliko pitanja – kada će bit, te zašto nisu, odnosno
kada će biti ova koja nisu izvješća. To je broj 1. Drugo sam pitala može li nam se reći
nekakav problem, tj. šta je uzrok kod recimo Parkova i nasada ovakvom poslovanju. Zašto
nisu cijene? Sad ako vam, oću li jedno po jedno, jer ovako kad ih kažem sve odjedanput opet
neće biti valda ništa.
PREDSJEDATELJ
Amo mi jedno po jedno. Sad će gospodin, hoćete samo ponovit da zamjenik
gradonačelnika može dati uvodno izlaganje.
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle, kad možemo očekivati preostala izvješća preostalih trgovačkih društava koje
su u vlasništvu ili suvlasništvu Grada?
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Dakle, Grad Split je suvlasnik u različitim postotcima u razno raznim tvrtkama, u
manjem ili većem postotku koje je manjinski, i on kao takav sudjeluje i u skupštini društva sa
svojim udjelom u glasu, ili u nadzornim ili upravnim odborima. Ukoliko Gradsko vijeće, pošto
mi nemamo ni zakonsku ni drugu obvezu, niti je bilo uobičajeno do sada da sve te tvrtke, u
nekima imamo 1% udjela, budu predmet rasprave na Gradskom vijeću, tamo gdje nismo
većinski vlasnici, ukoliko Gradsko vijeće donese takvu odluku, tada će biti, ukoliko ne donese
– neće biti ko što nije bilo ni do sada.
DAŠA DRAGNIĆ
………
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Splitska obala će biti na sljedećem, kad bude sljedeći krug. S obzirom da je bilo od
više vijećnika, dosta je bilo, ovako, ja bi zamolio vijećnike nakon ove poduže rasprave, ja bi
rekao samo nekoliko riječi da se osvrnemo ispred izlagatelja, nakon toga će i direktori
nastavit sa odgovorima na pitanja. Ponajviše pitanja je bilo za poduzeće, što je logično, koja
su u gubitku. S obzirom da smo nedavno imali vrlo detaljnu tematsku sjednicu o Prometu i
inače kroz vijećnička pitanja dosta toga već vam je i poznato. Pretpostavljam da smo pozvali
direktora Parkova i nasada, jer je većina vijećnika apostrofila taj dio kao potreban, da vas
malo bolje informira o ….. Radi se o novom direktoru koji je inače tu radio i prije i upoznat je
s problematikom, ali ti gubici dakako nisu sada iz ovog perioda, nego su odavno prije, da vas
informira o razlozima i uzrocima. Ostala želja jeste i nas, slažem se sa svima, to je
najlogičnije i upute svim direktorima kojih je većina ipak nova, jer financijska izvješća su
zapravo samo polovica njihovih mandata su oni rukovodili i upravljali tvrtkama i ….. naravno
maksimalizira učinak efikasnosti i nađe najbolja, najoptimalnija mjera između naše želje za
servisom građanima koji smatraju da mora biti na najvećoj mogućoj mjeri i financijskih
sredstava koji nam to omogućuju. Ponekad je zapravo teško naći taj balans i optimum, a i u
nekim situacijama imamo neka opterećenja iz prethodnih razdoblja koja uzrokuju da to nije
tako moguće u jednom kratkom periodu postić. Ja bi sada zamolio direktora Parkova i
91
nasada da ukratko rezimira razloge gubitka iz prethodnih perioda i uzroke, trenutnu situaciju,
pa tu je na dispoziciji za daljnje odgovore.
ZORAN BARAC, direktor „Parkova i nasada“ d.o.o. Split
Zahvaljujem. Ja sam Zoran Barac, direktor Parkova i nasada. Postao sam direktor
12. studenoga 2013. godine. Nalazim se u malo nezgodnoj situaciji da branim ono u čemu
nisam sudjelovao, to su financijsko izvješće za 2013. godinu kao i financijska izvješća,
odnosno bilo je pitanja i za gubitke iz prethodnih godina. Situacija u Parkovima je takva
kakva je, vidjeli ste je iz papira. Ima više razloga zašto je tome tako. istina, neki su vijećnici
primjetili, ja im se zahvaljujem da Parkovi odrađuju dobar posao, međutim istina je isto tako
da postoji i povećani broj gradskih površina koje održavamo, isto tako bilo je i manjeg
investiranja jer se nalazimo u krizi, pad je i bio kažem u 2013. na tržištu iz određenih razloga,
međutim ja ako mogu osvrnuo bi se na ovaj period od kada sam ja postao direktor i preuzeo
vođenje firme. Mi smo učinili jednu reviziju, donijeli smo jedan plan restrukturiranja i mogu
samo reći evo do danas dakle počevši od toga dana da su Parkovi i nasadi financijski u
plusu, svaki mjesec iznio plus. Podigli smo razinu rada na tržištu, razinu rada grada, ona je
ostala ista prema programu, imamo minimum rada sa podizvođačima, koristimo vlastite
resurse, nismo uzimali sezonske radnike, grad usuđujem se reći vrlo lijepo, vrlo dobro
hortikulturno izgleda. Zahvaljujem se svim djelatnicima Parkova i nasada jer se uistinu silno
trude, i ja se nadam da će takav rezultat biti i na kraju godine, iako prema kraju godine
prihodi prirodno padaju jer sezona odmiče, ali evo kažem, nadam se da će mo imat dobre
financijske rezultate i na kraju godine, što bi značilo da Parkovi i nasadi po prvi puta nakon 5
godina izlazi kao gubitaš, dakle, da bi prestali biti gubitaš. To nam je opći cilj, dakle,
kolegama u firmi i meni i nadam se da će tome biti tako. hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Barcu. Jedna replika gospodin Blažević.
TONČI BLAŽEVIĆ
Direktore shvaćam da ste od 11. miseca, ali ako sam ja dobro pročita u onom
izvješću baš piše da obim poslova, znači površine koje se održavaju ove godine nije
povećan. Tako da to po meni je krivi navod, vaš problem šta se cijene nisu minjale od '98.
Naš problem, zajednički. Vidite, o tome se radi.
ZORAN BARAC, direktor „Parkova i nasada“ d.o.o. Split
Da, …za prethodnu godinu, dakle, program je ostao isti, međutim onda imate i ove
površine koje se gdje Grad investira, to su dodatne površine kao što je recimo padine
Sućidar, kao što je sad evo rotor ispred Banovine, dakle, to su dodatni troškovi. To nije u
ovom redovnom održavanju.
TONČI BLAŽEVIĆ
…………
ZORAN BARAS, direktor „Parkova i nasada“ d.o.o. Split
Da, da, to će mo za dogodine.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođo Dragnić da li imate još kakvo pitanje dok je ovdje direktor'
DAŠA DRAGNIĆ
(nije uključen mikrofon)….
PREDSJEDATELJ
Mikrofon, mikrofon je vaš.
92
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle, moje sljedeće pitanje je bilo zašto nije dat komentar na kretanje cijena za sve
firme odnosno nije dat za, Parkove i nasade, Kupališta i Stano-upravu. Nisu dati komentari
šta je bilo s cijenama u prošloj godini.
PREDSJEDATELJ
Na to će odgovoriti zamjenik gradonačelnika
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnik
Vi ste iskazali u svome izlaganju jednu primjedbu nastavno na sam sadržaj sa
komentarima uključujući i te podatke. Teško je sad predvidjeti sve što može zanimat.
Prepostavljam da su izvjestitelji stavili u ovo analizu sve ono što su smatrali da je potrebno.
Dodatno oni su čuli vašu primjedbu i uputit će mo ih odgovornim osobama da u sljedećim
izvještajima pokušaju dati što više podataka, odnosno i komentara kao što ste i zatražili. A
sad možemo pojedinačno vas informirati, tu su svi direktori, dakle, i uvijek nešto što nije u
materijalima, zato i jesu tu da se dodatno postavi pitanje. Dakle, za Vodovod smo već
odgovorili ako se sjećam. Za Parkove? Dakle, ako imate direktno pitanje za neku tvrtku, svi
direktori su tu i čekaju da vam daju odgovor.
DAŠA DRAGNIĆ
Moje pitanje je bilo, ne znam tko je pisao ovaj izvještaj, ovaj zbirni izvještaj, ali ako u
zbirnom izvještaju postoji komentar na kretanje cijena, pa dobijemo za Čistoću, Lovrinac,
Promet, Vodovod i kanalizaciju, moje pitanje zašto nije dat komentar na kretanje cijene za
Parkove i nasade, Kupališta i Stano-upravu.
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospodine Barac.
ZORAN BARAC, direktor „Parkova i nasada“ d.o.o. Split
Što se tiče cijena, ako mogu, cijene su utvrđene, cijene, dakle, usluge koje Parkovi i
nasadi pružaju gradu Splitu kao svom vlasniku su određeni ugovorom i one su takve kakve
jesu godinama. Međutim, cijene na tržištu su ono što mi svojim sposobnostima, svojim
marketingom, komercijalnom djelatnošću postižemo od slučaja do slučaja, jel.
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnik
Vezano za pitanje za Splitska kupališta. Dakle, ona više ne postoje kao tvrtka jer su
se fuzirala sa Splitskom obalom. Splitska obala, s obzirom da Skupština nije verificirala
odnosno svela polugodišnje izvješće, nije danas predala izvješće jer ga ne može predat dok
Skupština ne potvrdi i čim potvrdi bit će na narednim sjednicama Gradskog vijeća i vjerujem
sa tim podatkom.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li dalje prijavljenih za raspravu?
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Vezano za Stano-upravu, ali Stano-uprava je na tržištu, dakle, ona skuplja ponude i
definira cijene prema tržišnim uvjetima i kako uspije postić najbolju cijenu, dakle, ako je to
bilo pitanje.
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle jasno mi je da je na tržištu, ali kad zapravo gledamo analizu poslovanja
nekoga, onda jedan aspekt je da li se posao povećao, odnosno da li su prihodi, jer prihodi su
rezultat količine cijene. Znači, nekakav komentar kretanja cijena u poslovanju. To je čisto radi
prave slike stanja, pogotovo što je za 5 poduzeća dato, a za tri nije. Eto, možda da za ovih
pet nije dato, možda se ne bi niko ni sitija.
93
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Meni je vaše pitanje logično sa aspekta cijene kod pružanja komunalnih usluga koje
nisu tržišne. Dakle naravno da povećanje cijene komunalnog servisiranja i te kako utječe i na
rezultat ili da li se cijene nisu mijenjale x godina. Ali tvrtka koja je na tržištu zapravo postiže
cijene svojom kvalitetom usluga, ona se rezultira u konačnici najboljom ponudom i kroz
….rezultat poslovanja ili dobiti ili gubitak. Dakle, cijene tu ja bar ne mislim da se može
prikazati na takav način bilo kakva analiza.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Tonči Blažević.
TONČI BLAŽEVIĆ
Ispričavam se. Jel idemo direktor po direktor, ili? Ja sam mislio za Promet pitanje.
PREDSJEDATELJ
Dobro. Doć će Promet. Dakle,
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Ja bi zamolio, je li, direktor Parkova i nasada ako ima još neko pitanje, pa tako da
ga ne vraćamo stalno.
PREDSJEDATELJ
Ovako. A ja ću sad zamolit ovdje javno pred svima vama izvjestitelje i da to
prenesete gradonačelniku. Molim vas, sljedeći izvještaj da ne bude ovakav, neka bude jedna
točka, ali želim a), b), c) i d) i onda dajte sintetiku ako želite ili ne želite. Ovako je jako teško
voditi sjednicu, a još je teže vijećnicima raspravljat i tako dalje. Prema tome, ja vas molim jer
će mo onda doći u poziciju da neću pustiti sljedeći materijal na ovakav način. Ja zaista, evo,
pomalo djeluje ovo i zbunjujuće i konfuzno. Nije toliko zbunjujuće koliko je konfuzno. Mi
moramo točno razdvojiti firmu od firme. Svaka je firma za sebe bez obzira što su trgovačka
društva. Zahvaljujem gospodinu Barcu. Vi kao izvjestitelj, koga sad predlažete da tu dođe s
obzirom na pitanje?
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Predstavnika Prometa da dođe.
PREDSJEDATELJ
Tu je direktor. Evo sad će pozvati gospodina Meštaneka.
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
A koliko pitanja može neko postavljat?
PREDSJEDATELJ
Može se postaviti zato što smo ovako evo postavili ovu točku dnevnoga reda
konfuzno. Gospodine Meštanek izvolite. Gospođa Dragnić će tu postaviti, jer ona tu postavlja
i gospodin Blažević. Dakle, gospodine Meštanek imamo izvještaj kakav imamo, u njemu je
sve napisano. Dakle, bitno je sad samo ograničiti na odgovaranje pitanje vijećnika. Izvolite
gospođo Dragnić, pa će gospodin Blažević.
DAŠA DRAGNIĆ
Obzirom da smo imali mi sastanak i razgovore o Prometu, mislim da bi bilo zgodno
da smo čuli uz ovaj izvještaj sada ovo dal se šta uspjelo i jel se uspijeva, da li je trend od
svega onoga što je zamišljeno da se mijenjaju, popravljaju stvari, jel to kreće nabolje, amo
reć tako?
………..(više glasova se čuje)
94
PREDSJEDATELJ
…….. molim vas, amo se ograničiti na ono što je točka dnevnoga reda. To je
izvještaj za 2013. godinu. eventualno može normalno direktor da kao nuzgricu kaže šta se
sad pokušava i tako dalje, radi opće informacije, ali to ne ulazi u odlučivanje. Gospodine
Blažević izvolite.
TONČI BLAŽEVIĆ
Hvala predsjedniče. U ugodnom razgovoru s kolegicom Vrdoljak zaboravio sam
jedno pitanje za Promet pa ću ga sad postavit direktoru mome. Evo ovako, troškovi za plaće
2012. bili su 86,4 milijuna kuna. U 2013. 88,8. Znači 2,4 milijuna kuna više. Ove godine vam
je gubitak 3 milijuna kuna. Broj zaposlenika je pa za 12. Pa dajte objasnite nam zašto i kako,
jesu li to oni kontrolori što su bili pa nisu zaposleni, ili o čemu se radi? Dakle, 10 manje
zaposlenih, 2 milijuna kuna više za plaće, je li to bilo povećanje plaće i zašto povećavat
plaću ako smo u gubitku? Dok ne riješimo komunalni kolač.
PREDSJEDATELJ
Izvolite. Odgovor.
EDO MEŠTANEK, direktor „Prometa“ d.o.o. Split
Poštovanje svima vijećnicama i vijećnicima, pozdravljam vas. Ja ću otprilike reć ko i
prethodni direktor Barac da ću odgovarat na nešto što nije predmet moga izvješća jer sam ja
tek od 7. 12. prošle godine. Ali ću pokušat prokomentirat ovako iz pokazatelja koje imamo.
Bilo je nešto više prekovremenih sati, po mome dojmu čak i ne selektivno. To smo radi
trendova uspjeli sada smanjit. Ovoga trenutka od kad sam ja preuzeo dužnost nas je 20
manje. Pa vjerujem da će pokazatelj za ovu godinu bit bitno drugačiji. Nažalost, druge
pokazatelje ja ovog trenutka vam ne mogu kazat zašto i kako, ali da nas je bilo puno – je.
TONČI BLAŽEVIĆ
12 ljudi je manje. Jesmo li dizali plaće 2013.?
EDO MEŠTANEK, direktor „Prometa“ d.o.o. Split
Ne.
TONČI BLAŽEVIĆ
Nisu se dizale plaće. Jesu li oni kontrolori što su bili jesu oni zaposleni ili
EDO MEŠTANEK, direktor „Prometa“ d.o.o. Split
Prekovremeni rad.
TONČI BLAŽEVIĆ
Prekovremeni rad 2 milijuna kuna? Ok. Lipo se to potpisivalo.
PREDSJEDATELJ
Idemo dalje. Ima li još ko kakvo pitanje za gospodina Meštaneka, direktora
Prometa? Obzirom da će mo imati u 9. mjesec i tematsku sjednicu vezano za Promet, ja
mislim da ne bi sad… Može, vrlo rado. Izvolite.
EDO MEŠTANEK, direktor „Prometa“ d.o.o. Split
Čisto na razini informacije, po svemu što smo do sad napravili u ovo malo vremena,
očekujem da bi mogli kraj godine završit sa plusom. Imamo uštede i na gorivu, imamo uštede
i na polascima i tako, međutim, oće li to tako bit, vidit će mo kakvi će trendovi bit, prerano je
još sa sigurnošću to kazat. Hvala lijepa.
95
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ovo ipak daje jednu crtu optimizma. Zahvaljujem direktoru. Hoćemo li
sad još pozvati koga od direktora, da li, da li ima tko kakvih pitanja? Ako nema, nema
prijavljenih za raspravu ja bi zaključio ovu točku dnevnog reda uz ovu moju opasku, ja vas
zaista molim da to bude slijedeći put izvještaj gdje će biti svaka točka zasebno u jednoj
jedinstvenoj točci. A vas vijećnike molim ukoliko smatrate da još treba ovakvu vrstu izvještaja
unaprijediti da mi slobodno dadete prijedloge kako bi ja to mogao dogovoriti sa
gradonačelnikom. Izvolite gospodine Škoriću.
PETAR ŠKORIĆ
Ja bi samo dao na dopunu pa ako treba i glasovati o tom amandmanu da i druge
firme u kojima gradski, Grad Split ima svoje udjele da podnose izvješće da to bude zaključak
Gradskog vijeća da sve tvrtke koje imaju u svom, gdje je Grad Split ima udjele preko 20% da
dolaze njihova izvješća na Gradsko vijeće.
PREDSJEDATELJ
Evo ovako, dakle čisto se radi o ne činjeničnom nego o pravnome pitanju. Dakle
gdje nismo većinski vlasnici mi ne možemo prisiliti većinskog vlasnika, ali možemo naše
predstavnike da dadu određeni osvrt i informacije, to u svakom slučaju možemo. Točno, ali
pozvati većinskog vlasnika da dođe ovdje dati izvještaj, on može doći ako želi, ali ako ne želi
to nema pomoći, znate. (-čuje se više glasova-) E, ali, zašto ne. Ma (-čuje se više glasova-)
Samo, samo da kažem, dakle ja ću iznijeti primjer Županijske skupštine, normalno da
pročelnik MUP-a u Splitu nema obvezu davati, ali se on svojevoljno odazvao i dao je svoju
informaciju županijskim vijećnicima o stanju sigurnosti na Županiji, dakle to nitko nikome ne
brani, ali se tad niti glasa niti se može njega pozivati na odgovornost itd., jelte. Eto.
Gospodine gradonačelniče mislim da je to sve jasno. Može, izvolite gospodine Kovačeviću. A
jesmo, nema više prijavljenih za raspravu, evo ja se nadam da ćemo slijedeće izvješće dobiti
onako kako smo evo sad i konstatirali.
GORAN KOVAČEVIĆ – zamjenik gradonačelnika Grada Splita
Evo ja bi prije, prije glasovanja samo evo iskoristio ovu prigodu na ovoj točci da se
zahvalim svim komunalnim poduzećima koji su učestvovali u održavanju manifestacije
ULTR-e u gradu Splitu i stvarno jednim velikim napornim radom uspjeli zajedno sa svim i
drugim službama koje djeluju u nas, ali nisu u vlasništvu Grada Splita, bolnicom, hitnom
pomoći, našim vatrogascima, pa Park-šumom Marjan i komunalnim poduzećima, policijom,
da ta jedna velika svjetska manifestacija prođe u najboljem mogućem redu i da Grad Split od
toga dobije zahvale i pohvale i od organizatora i od svih sudionika. Evo zahvaljujem.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. I sad mi preostaje završnica a to je da dadem vama kao vijećnicima na
glasovanje zaključak o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnih trgovačkih
društava grada Splita i društva Stano-uprava d.o.o u 2013. godini. Točka 1. usvaja se
godišnje izvješće o poslovanju gradskih komunalnih društava grada Splita i društva Stanouprava d.o.o. Split za razdoblje od 1. 01. do 30. 12. 2013. godine sa pripadajućim
financijskim izvještajima o poslovanju. Obzirom na iskazani gubitak u poslovanju Parkova i
nasada d.o.o. Split i Prometa d.o.o. Split očekuje se od uprava društava a u suradnji sa
stručnim službama i stručnim timovima Grada Splita poduzimanje svih raspoloživim mjera i
aktivnosti u cilju postizanja veće racionalizacije i efikasnosti u poslovanju kako bi se smanjili
rashodi i povećali prihodi.
Tko je za ovakav zaključak? –
Tko je protiv? –
Suzdržan? –
Dobro, dakle utvrđujem da je točka 12. dnevnoga reda usvojena sa 23 glasa za i 3
glasa suzdržana. Zahvaljujem.
96
I sada prije nastavka molio bi vas, ali zaista 15 minuta, čeka nas kava, osvježenje i
da uhvatimo malo arije. Hvala. 15 minuta.
(-pauza-)
PREDSJEDATELJ
Štovane vijećnice i vijećnici, evo imamo sad potreban kvorum i možemo nastaviti sa
radom. Evo upravo nas je 21. Prelazimo na točku 13. dnevnog reda:
Ad 13. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog
statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Javne ustanove Športski objekti
Split
Izvjestitelj je gospodin Hrvoje Akrap. Izvolite.
HRVOJE AKRAP, pročelnik Službe za sport i sportsku infrastrukturu
Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovane vijećnici i vijećnici, na zadnjoj
sjednici Gradskog vijeća donijeli ste odluku o izmjeni akta o osnivanju Javne ustanove
Sportski objekti, odnosno odluku o dopuni djelatnosti osnivanja i vođenja civilnog strelišta.
Predloženi zaključak definira znači usklađivanje akta osnivanja Javne ustanove sa Statutom
Javne ustanove, dakle, proširivanje djelatnosti na osnivanje i vođenje civilnog skloništa.
Prethodna suglasnost odnosno zaključkom Upravnog vijeća Javne ustanove Sportski objekti
od 16. srpnja ove godine, znači definiran je zaključak kojim se dopunjuje članak 9. Javne
ustanove Športski objekti na način da alineja glasi „osnivanje i vođenje civilnog strelišta“.
Alineje 4 i 5, postaju alineje 5 i 6. Ukoliko imate pitanja na ovu temu, stojim vam na
raspolaganju.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Akrapu. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda.
Utvrđujem da nema prijavljenih. Zaključujem raspravu i stavljam Prijedlog zaključka o
davanju prethodne suglasnosti na prijedlog statutarne odluke o izmjenama i dopunama
Statuta Javne ustanove Športski objekti Split, na glasovanje.
Tko je za? –
Ima li tko protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je točka 13. dnevnoga reda usvojena sa 22 glasa za prisutnih
vijećnika. Dakle jednoglasno. Točka 14.:
Ad 14. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog
statutarne odluke o dopuni Statuta Gradske knjižnice Marko Marulić u Splitu
Izvjestitelj je gospodin Siniša Kuko, pročelnik. Izvolite gospodine Kuko.
SINIŠA KUKO, pročelnik Službe za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru
Ispričavam se, više nismo u medijima, pa onda malo nisam bio spreman. Dakle, ova
14 točka je Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog statutarne
odluke o dopuni Statuta Gradske knjižnice Marka Marulić Split. Radi se o proceduri, naime,
ovdje je ispred isto ravnateljica, ona može dodatno objašnjenje ako je potrebno dat. Dakle,
radi se o proceduri kojom bi se dogodilo na kraju ovo. Dakle, u Statutu bi članak 16. bio
promijenjen i on bi bio ustvari nadopunjen sa jednim stavkom, a u tom stavku bi bilo,
predviđa se, da se proširi broj ispostava da tako kažem Gradske knjižnice, umjesto 10 na 13,
tako da bi u Slatinama ili na Žnjanu se moglo osnovati ispostave koje se zovu stručno
knjižnični stacionari odnosno knjižnične stanice. Ti stacionari ili stanice ne bi trebale koštat
ništa, minimalni bi bili troškovi, troškovi bi bili za tipa jedan ormar koji bi se stavio u nekakvu
prostoriju koja bi mogla biti čak i gradski kotar, prostorije gradskog kotara u kojima bi
97
volonteri ako je u pitanju knjižnični stacionar tu radili dva sata tjedno, posuđivale bi se knjige
iz glavne središnje knjižnice, tu bi se cirkulirale knjige, ne bi bile jedne te iste, i tako bi se
ustvari širio opseg da tako kažem pokrivenosti sa knjižnim fondom sa samom djelatnošću
knjižnice i na te nove kotare, odnosno udaljenije kotare, a i ovaj prekomorski, jel. Knjižnična
stanica je podrazumljiva, knjižni stacionar podrazumijeva zbirku od 100 knjiga, knjižnična
stanica podrazumijeva zbirku od 250 knjiga. Mislim da je sve u materijalima objašnjeno, a
evo ja mogu iscrpnije ako treba oko toga ili da vam ravnateljica možda nešto dodatno kaže.
Dakle, da bi se to dogodilo moralo bi Gradsko vijeće odobriti promjenu Statuta, odnosno
izmjenu Statuta u smislu dopune da se mogu ovi knjižnični stacionari i stanice osnovati.
Hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Kuki. Sada dajem riječ gospodinu Kovačeviću, zamjeniku
gradonačelnika.
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Evo htio bih samo još pojasniti jedan organizacijski oblik koji dopušta da naša
knjižnica na jedan kvalitetniji način koristi postojeći fundus knjiga na način da ga bolje
rasporedi, pogotovo na one dijelove grada gdje nema u blizini ni stacionarne knjižnice.
Postojeći dakle fundus za ovakvu stanicu knjižničnu bi se koristio bez dodatnog troška,
doveo na nekoliko polica, može se staviti u okviru kotara, čak bolnice, ili bilo kojeg drugog
prostora koji nam bude na dispoziciji i ovaj fundus koji je u postojećim knjižnicama više nije
toliko tražen može se odmah tamo poslati tako da se na ovaj način boljom disperziranosti
dostupnosti građana poveća usluga naših knjižnica.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Normalno, svaka pročitana knjiga je prava blagodat i kamo sreće kad
bi šta više i dice i ljudi čitalo, a manje se bavilli internetom, ali nažalost to je sad ovako kako
je. Da li ima prijavljenih za raspravu? Gospodin Škorić izvolite.
PETAR ŠKORIĆ
Evo neću puno raspravljati, jedino na tragu ovog prijedloga budući imamo prostore
gradskih kotareva, imamo tajnike, imamo sve službe, prijedlog da se u budućnosti razmisli
da svugdje gdje postoje uvjeti dakle da se između knjižnice i gradskih kotareva dogovori ta
uzajamna suradnja i razina tako da upravo preko tih gradskih kotareva se građani mogu doći
do posjed tih knjiga, a pogotovo tamo u mjestima gdje je veća udaljenost do knjižnica. Pa
evo u budućnosti da odjel možda da razmisli i da to na neki način stavi u nekakav okvir
proceduralni.
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Evo ja ću odgovoriti. Dakle, ideja jeste da se započme sa upravo ovim kotarevima,
spomenute su Slatine i drugi koji su udaljeniji od centralnih knjižnica, umanjen je i zbog toga
dostupno da dolje preuzmu knjigu. Što se tiče ipak, mi imamo interesa i za volontiranje, ima
ljudi koji su to spremni da to obavljaju a imaju stručnu naobrazbu koja je prijeko potrebna i sa
te strane koju naši tajnici nemaju, ali svakako svi prostori kotara koji imaju za to prostor i
kapacitete će biti na, a pogotovo ispunjavaju kriterije udaljenosti će grad staviti na dispoziciju
za ovakve stacionare.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za diskusiju. Utvrđujem da nema. Zaključujem
raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje Prijedlog zaključka o davanju
prethodne suglasnosti na prijedlog statutarne odluke o dopuni Statuta Gradske knjižnice
Marko Marulić u Splitu na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
98
Suzdržan?
Utvrđujem da je točka 14 dnevnoga reda usvojena jednoglasno sa 25 glasova za.
Ad 15. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog
statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Gradskog kazališta lutaka Split
Izvjestitelj je također gospodin Siniša Kuko. Izvolite.
SINIŠA KUKO, pročelnik Službe za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru
Hvala. Dakle, mi imamo ovdje također usklađenje sa zakonom, koji se ustvari već
provodi. Dakle, u slučaju da osnivač kod javnih kazališta, malih kazališta amo tako kazat,
dakle, GKM – Gradsko kazalište mladih i Gradsko kazalište lutaka u Splitu da se osnivač ne
imenuje vršitelja dužnosti, onda je Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji taj
koji imenuje v.d. ravnatelja, jel. To nije slučaj sa HNK nego sa takozvanim malim kazalištima.
Dakle, ovdje u obrazloženju u vašim materijalima je to ustvari na jedan kratak način rečeno.
Dakle, precizira se način imenovanja vršitelja dužnosti ravnatelja javnih kazališta, daje se
ovlast tijela koji provodi nadzor nad zakonitošću rada kazališta, u našem slučaju Ured
državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji da imenuje v.d. ravnatelja situacijama kad
je Osnivač propustio po isteku ili prestanku mandata ravnatelja, odnosno ovlasti vršitelja
dužnosti, ove razriješiti i imenovati novog ravnatelja, odnosno v.d. ravnatelja. Dakle to je u
pitanju ovdje. Tu je i Zakon sa izmjenama u kazalištima, to je u skladu sa zakonom, zakon je
ovdje, pa eto ako ima pitanja izvolite.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Utvrđujem da nema
prijavljenih za raspravu. Zaključujem raspravu po točci 14 i stavljam na glasovanje Prijedlog
zaključka o davanju prethodne suglasnost na Prijedlog zaključka o davanju prethodne
suglasnosti na Prijedlog statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Gradskog
kazališta lutaka Split na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je prijedlog prošao jednoglasno sa 25 glasova za.
Ad 16. Prijedlog rješenja
Zapovjedništva vatrogastva Grada Splita
o
razrješenju
i
imenovanju
člana
Izvjestitelj je gospodin Filip Butorović.
FILIP BUTOROVIĆ, pročelnik Služe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje
Pred vama je Prijedlog rješenja o imenovanju člana Zapovjedništva vatrogastva
Grada Splita. Služba je zaprimila dopis od Hrvatskih šuma u svezi imenovanja gospodina
Ante Taraša, diplomiranog inženjera šumarstva. Obzirom na zakon po kojem smo mi dužni
osigurati zapovjedništvo i koji su predstavnici u njemu sudjeluju, Služba se suglasila sa tim
prijedlogom Hrvatskih šuma, pa kažem, ako imate pitanja, tu smo na raspolaganju.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Utvrđujem da nema
prijavljenih. Zaključujem raspravu i stavljam Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju
člana Zapovjedništva vatrogastva Grada Splita na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je točka 16. dnevnoga reda usvojeno jednoglasno sa 26, 25, oprostite,
25 glasova za. Točka 17. dnevnog reda: …. (kraj 5A kazete)
99
Ad 17. Prijedlog Zaključka o povjeravanju organizacije postavljanja reklamnih
sadržaja na stupovima javne rasvjete
ŠPIRO COKARIĆ, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i
redarstvo
Pozdravljam još jedanput. Pravilnikom o uvjetima za postavljanje reklamnih
predmeta na području Grada Splita je predviđeno da Grad Split može povjeriti poslove
reklamiranja na stupovima javne rasvjete vlastitom trgovačkom društvu. Raniji zaključak koji
predlažemo da se ukine je to mogućnost i taj zadatak povjerio Splitskoj obali. Prijedlog je da
se to promijeni i da se da trgovačkom društvu Spaladium D.M.C. jer je procjena da bi to
društvo koje primjenjuje, u smislu da vlada na širem planu i općem nivou nego do sada.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem izvjestitelju. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda. Do sada
su se za raspravu javili gospodin Hrvoje Marušić, gospođa Maja Dvornik i gospođa Daša
Dragnić i gospodin Petar Škorić. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Evo još jedna priča na tragu onoga što danas
već nekoliko puta smo se vraćali na to, a to je da Grad umjesto da ispravlja greške i da
ovakve stvari pusti tržišnom gospodarstvu, dakle, da raspiše javni natječaj najboljem
ponuditelju da da koncesiju na stupove ili najam stupova, šta li već kako će mo ih zvat, nije
bitno. Opet novci umjesto da se slivaju u gradski proračun, slijevat će se u neku tvrtku. Bilo
to D.M.C. bilo to kako god, prema tome Grad u sljedećem svom nekom možda razvojnom
projektu utvrdi kako će na Rivi otvorit dvi slastičarne ili na Sirobuji automehaničarsku
radionu, nije na Gradu da se time bavi, na Gradu je da upravlja komunalnim djelatnostima
grada. Nemam namjeru držat prodike o upravljanju grada, to mi nije cilj, prema tome samo
želim skrenit pažnju da je ovo čisto tržišno orijentirano i da to stavljanje reklama treba dati u
koncesiju, najboljem ponuditelju, ne prejudiciraju apsolutno nikoga i ta sredstva direktno
uprihodit u proračun Grada. Sve ostalo je malo po malo stvaranje gradskog monopola na
onim sredstvima koja ne pripadaju gradu kao komunalno društvo. Hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Maja Dvornik.
MAJA DVORNIK
Hvala lijepa. Nadovezala bi se na ovo od gospodina Marušića. U potpunosti se
slažem sa ovim što on kaže. Mislim da je posao Grada stvaranje preduvjeta za poduzetničke
aktivnosti, a ne bavljenje poduzetničkom aktivnošću. To je prva i osnovna stvar moja
zamjerka na cijelu ovu priču.
A iduća stvar ono što sam zamijetila kao građanka, vjerujem da smo svi zamijetili da
je to jedan apsolutni nered u gradu šta se tiče tog plakatiranja. Ovako svatko stigne nešto
zalipi, ja se koji put pitam iskreno da vam kažem, imam osjećaj da nakon tri sata ne radi
pravna država. Dakle, nigdje nisam vidila komunalne redare. Dakle to je nekakav njihov
posao, posao već koga u gradu, mislim prvenstveno komunalnih redara, čini mi se da čak
gospodin gradonačelnik govorio prije par dana u novine da je malo komunalnih redara i je
jedan dio njih konstantno na bolovanju. Međutim, morate to na neki način riješit. To je zaista
jedna ogromna zbrka u prostoru i mislim, slažem se s tim da bi to trebalo ići u koncesiju i da
bi to možda bilo dobro da bude i neka privatna firma. Međutim jedna stvar mi je također,
nisam sigurna, meni je to poprilično zakonski upitno, dakle, kad se nešto daje na neodređeno
vrijeme i to kad daje Grad, to meni djeluje kao jedno veliko pogodovanje. Ja vam sad, sad
vas pitam – da li ste vi zatražili od Agencije za zaštitu od tržišnog natjecanja zaista dozvolu
da se ovako nešto i može dat gradskoj firmi. Jer pazite bez obzira što je gradska firma u
vlasništvu Grada, znate, ono malo ispada kadija te sudi, kadija te tuži, ali to je jedno debelo
100
pogodovanje, naročito kad nešto piše na neodređeno vrijeme. Pazite, vi nekoga sljedećeg
stavljate u jednu po meni malo grubu poziciju. Ne znam kako da vam to kažem. Čini mi se da
ovakav tip firmi koje postoje u gradu bi bilo dobro da se dobije brendiranjem, da se bavi
nekim stvarima gdje mali poduzetnici jednostavno nemaju mogućnost da se bave. Mislim da
je ovakva firma i potrebna gradu, ali za sasvim drugačiju vrstu poslova. Ovo su poslovi zaista
dobri za male poduzetnike. A vjerujte mi u gradu nema puno prostora za te male
poduzetnike. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Replika gospodin Čepo.
GOJKO ČEPO
Ne ulazeći sad u pitanje da li D.M.C. treba ili ne treba obavljat ovu djelatnost, mislim
da je nekorektno ako se kaže da se nekome pogoduje, da se ne imenuje. Ko pogoduje i
kome pogoduje? Ja smatram da se, ne smatram, nego je činjenica je da se radi o odluci koja
postoji već odavno, tako da ne znam na koga je usmjereno to kad kažete da se pogoduju i
kome se to konkretno pogoduje?
MAJA DVORNIK
Ne znači da nešto što postoji odavno da nije pogodovano. Budimo realni. Dakle
Grad pogoduje vlastitoj tvrtci za nekakve stvari i daje ugovor na neodređeno vrijeme. Po
meni, meni to smrdi na pogodovanje. Možda sam u krivu. Ja ponovo kažem možda sam u
krivu, ali
GOJKO ČEPO
……………
MAJA DVORNIK
Ali Grad je vlasnik svega. Ovdje se radi ………
PREDSJEDATELJ
Molim vas malo prikočite, gospođa Maja Dvornik odgovara. Izvolite.
MAJA DVORNIK
Dajte samo da kažem. Ja sam samo zapitala, ja sam samo zapitala da li su se ove
stvari provjerile sa Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja. Eto to je moje pitanje. Da li, ja
nikoga ne prozivam trenutno da se radi o pogodovanju. Ali ipak, ljudi moje ovo je čisto tržište.
Ovo je jedna stvar koja bi trebala po meni, po meni, možda sam u krivu, ali trebalo je dati
splitskim poduzetnicima. Pazite, mi stalno pričamo o tome kako treba nešto dat tim
poduzetnicima, jer nama je poduzetništvo na niskim granama. Sada nešto gdje bi firma koja
već ima poslove, koja se može baviti puno širim poslovima, tipa marketinga, tipa brendiranja
…. Ajte mi objasnite gradonačelniče
PREDSJEDATELJ
Samo trenutak da ja kažem. Vidite, gospođo Majo, vi ste u prvom dijelu savršeno
precizno odgovorili i dali odgovor gospodinu Čepi, a onda ste nastavili govoriti dalje u
kontekstu kao da imate raspravu, izazvali ste sad gradonačelnika. I sad šta ja mogu? Hoću
spriječit gradonačelnika? Ajte molim vas, to je ono što ja apeliram, dajmo se samo
usredotočimo, a uvijek ćete dobiti mogućnost šta se mene tiče da raspravljate ono što se
kaže koliko treba. Gospodine gradonačelniče obzirom da vidim da ste jako izazvani, dajem
vam riječ.
GRADONAČELNIK
Zato što je izvan konteksta i koliko se ja sad god trudio, ja vam moram potvrdit da
ste vi u potpunosti u pravu, ali nažalost, mi smo samo prenijeli kontrolu nad stupovima javne
101
rasvjete na kojima postoje panoi sa jedne gradske tvrtke na drugu. Isto tako smo prenijeli i
ugovor, postojeći ugovor koji je tvrtka Splitska obala za vrijeme gospodina Keruma dala
drugoj, mislim, bilo je na javni natječaj na koji je ta tvrtka, mislim da se zove Aplikacija, dobila
mogućnost da oglašava pod određenim uvjetima. Akceleracija. Ništa drugo. Mi samo
kontrolu ovoga radimo, prebacujemo s jedne gradske tvrtke na drugu zato što smatramo da
ova tvrtka je u potpunosti osposobljena da prati što se dešava i da u slučaju da može kad
razvije svoje programe buduće će se brendirat upravo preko toga. Dakle, vi govorite ono što
smo mi već napravili, ono što je već napravljeno u prethodnom periodu. I pri tome gospodine
Marušiću, Majo, nismo mi oštetili splitske poduzetnike, dapače, splitski poduzetnici su imali
pravo, prijavili su, dobila je privatna tvrtka koja se zove Akceleracija i koja to radi. Ovo je
samo kontrolni dio. Samo kontrolu smo prebacili sa tvrtke A na tvrtku B. ništa više.
MAJA DVORNIK
Nije to plakatiranje, nego je to kontrola plakatiranja po vama?
GRADONAČELNIK
To je djelatnost kad gledate. To je djelatnost koju je radila prije dakle stupovi i panoi
na stupovima je imala Splitska obala. Obzirom da je Splitska obala zaista sada ovoga
momenta opterećena sa poslom koji zaista svi smatramo u upravi da je to dio posla Bačvice
plaža, odnosno BAčvice, i tako dalje, Splitska plaža, prebacilli smo na D.M.C. koji daleko
više izgleda njihov posao nego ovih. Ništa više nismo napravili. Tvrtka ……
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imamo dvije replike. Ali ja vas molim, replika ide, gospodine
gradonačelniče ne slažem se s vama, niste u pravu, ne prihvaćam. Izvolite gospodine
Marušić.
HRVOJE MARUŠIĆ
Gospodine gradonačelniče slažem se s vama da znam što ste napravili i to sam
razumio dobro i nije sporno to što ste napravili, ali ista priča kao kod Kupališta, Bačvica i
poslovnih prostora. Zašto se pojavljuje posrednik između koncesionara i gradskog
proračuna. Zašto sredstva ne idu direktno u gradski proračun, a vi onda izvolite s tim
sredstvima radit što hoćete? Zašto uvijek neko mora posredovat u tim sredstvima neke tvrtke
koje onda su u situaciji da mogu onda bilance svoje kupat na račun monopola. Dakle, ta
tvrtka ima monopol na stupovima Grada Splita, a ona to može dat u podkoncesiju, ne mora,
može radit s tim šta hoće. Zašto se pojavljuje posrednik između oglašivača i gradskog
proračuna? Samo se o tome radi. Molim?
PREDSJEDATELJ
Gospodine Čepo niste gradonačelnik, molim vas
HRVOJE MARUŠIĆ
Naslijeđen je ugovor ….., slažem se sa gospodinom Čepom i znam, shvaćam šta
gospodin gradonačelnik govori, samo se mijenja umjesto Obale, bit će D.M.C. ali ni Obala
nije bila u redu. Nema posrednika između koncesionara i gradskog proračuna. To nije
korektno, nije u redu, nije tržišno. Eto samo o tome se radi.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Hoćete li odmah odgovorit ili još od gospođe Maje repliku saslušat?
MAJA DVORNIK
Što se tiče toga, meni je odgovoreno praktički, pazite, ja moram reći isto ovu stvar
koju je rekao gospodin Marušić. Pazite, gube se novci u tom jednom međuprostoru.
102
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospodine gradonačelniče. Odgovor.
GRADONAČELNIK
Ja sam obrazložio, istu priču vam mogu pričat kao za DMC, to je vaše mišljenje,
vaše pravo, ja imam pravo na svoje mišljenje, imamo ovu odluku. Ja vam ne znam drugačije
objasnit, a da elaboriram ponovo 3 sata kao na prošloj točci.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje sa raspravom. Gospođa Daša Dragnić.
DAŠA DRAGNIĆ
Ja sam zapravo raspravljala na onoj prošloj točci dovoljno jednom aspektu da sada
ovdje neću to ponavaljat, a važi sve ono što je rečeno tamo, važi i za ovdje. Ali ću dodat u
ovom slučaju još par stvari. Upravo to, dakle, nije to toliko pitanje poduzetničkog posla,
zamisli velikog poduzetništva, dobiješ stupove i sad ih iznajmljuješ. Mislim, tako da nije to
ništa po tom pitanju strašno, ali problem je ovo, Grad daje firmi da ona zapravo raspiše
natječaj pa onda kontrolira i bude, al dobro. Recimo da je to pitanje koje smo elaborirali ili
nismo, ili nismo se složili na onoj prošloj točci. Međutim, ono što je meni ovdje ključno
pitanje, mi smo postavili krajem 3. mjeseca šta je sa firmom DMC, dokle se došlo, šta rade, u
kojoj su fazi. Danas je to postavio kolega Škorić isto ili slično. Zapravo po tom pitanju
nemamo pravog odgovora i u 10. mjesecu kad se donosila odluka o osnivanju, bila je panika,
ako se ne donese sad odluka o osnivanju, propada, gotovo, mi ne poznamo dinamiku
poslovanja tržišta i to, i onda od 10. mjeseca kad je donesena, …. donesena odluka, kad se
osniva – u 4. Ala brzine i baš smo se nešto požurili. Tad je stvarno bila panika za donijet
odluku. Šta se radi? Kakve veze ljepljenje plakata, neljepljenje, iznajmljivanje, kontrola
stupova u Splitu ima sa upravljanjem turističkom destinacijom? Mislim, mi se, ja se osjećam
osobno vrlo glupo. Ja sam jedna od rijetkih koja je branila tu ideju, koja je branila ideju i
logiku osnivanja firme gradske da upravlja turističkom destinacijom, da to ima smisla i
razloga. Ali šta radi? Vozit će autobusima djecu i davat će, kontrolirat će koncesije za
stupove. Koje je tu upravljanje turističkom destinacijom. Ljudi moji ma valjda, pa kažu, bolje
je opremljena. Za što? za što je bolje opremljena? Ja se nadam da ti ljudi koje smo zaposlili
tamo su opremljeni u glavi sa znanjem, iskustvu za pregovaranje šta ste rekli da im je
zadatak – pregovarat će sa avio kompanijama, radit će se suradnja, brendiranje, ovo, ja se
nadam da su za to osposobljeni. A ne za pregovaranje i kontrolu stupova i koncesija. Pa ljudi
moji, mislim, ono, dajte amo počet, jasno je nama svima zašto je ovo. Zato da imaju plaće.
Ali mislim, ljudi moji, amo počet radit, nek nam nešto kaže šta radite, gdje smo krenuli, koji
nam je plan i šta se poduzelo po tom stvaranju turističke destinacije i pregovora s kim i
kakvim, jer smo se makli od toga. Ili će bit zauzeti toliko vožnjom autobusa i djece, … i
stupovima da neće moć vodit turističku agenciju, destinaciju, upravljat njom. Mislim, ono,
ajmo počet radit, stvarno ono, ajmo počet radit.
PREDSJEDATELJ
Evo izvjetitelju. Gospodine Prljeviću za sebe zadržite komentar ili se javite za
raspravu.
GRADONAČELNIK
Kolegice, …., toliko ružnih kvalifikacija o nekoliko ozbiljnih poslova. Kao što je
brendiranje i rukovođenje nečim. Vi to kažete nije to nešto. Dakle, to ne radi DMC nego
samo kontrolira tvrtka koja je to dobila, koja to radi, to je prilično jedan ozbiljan posao, prema
tome, radi se o nekoliko stotina tih panoa. Treba se dogovorit, ugovorit, nalijepit, odlijepit,
naplatit, isplatit, i pazit da se pri tome ne prekrši zakon. To je jedno. Ako vi smatrate da je tek
tako ugovorit sa svim sportskim organizacijama kojih ima 200 u gradu Splitu i plus udruge i
tako dalje, olak posao tek tako dogovorit za prijevoz, sa kombijima, autobusima, ja isto
mislim da je uvredljivo za ljude koji to rade.
103
Treće, ako vi kažete da šta oni rade, ovo je dio njihovih poslova, jer prije je gospodin
Škorić rekao, čekajte, nadodali ste registraciju, cijelo društvo ste …. Naravno da sam
nadodao jer želim da što više rade. Da što više imaju obuhvata svoga posla. Dakle, ovo su
sve segmenti njihovog poslovanja. Ovo je jedan od desetak ili 15 poslova. Ali prije sam već
rekao da pustite ljude da rade, dobit ćete svi na vrijeme izvještaj, nemojte sa takvim
ipodeštavanjem govorit o nečijem poslu kao što je to lijepe nekakve plakate, ili nešto malo
dogovoraju da se djeca voze od točke A do točke B. Što se mene tiče, ja sam dugo godina
radio upravo to što vi sada govorite, raspoređiva sam autobuse i brodove za djecu, i pri tome
sam i te kako dobro pazio i vodio računa isključivo o tome da se slučajno ne bi nešto desilo. I
to je ključna stvar zbog koje je DMC osnovan da se nekome od djece, odnosno mladih
sportaša ne bi nešto desilo. I kad govorite, onda bi vas molio da vodite računa o tome da
smo to tako izglasali. I nismo mi u nikakvoj panici bili, nego smo požurili, jer kad vi formirate
firmu da bi mogli dobit kadrove za to, ne možete to napravit u 4. mjesec. Uz dužno
poštovanje, ljudi moraju završit svoju sezonu, napravit obračune, i tek onda se odlučit,
postoje otkazni rokovi i tako dalje. Ništa mi nismo izgubili, sve je na vrijeme, pokazat će se
…. Ako vi nemate strpljenja nakon što sam vas zamolio da malo pričekate da pustimo taj
D.M.C. počne normalno funkcionirat, normalno živjet, što drugo da vam kažem. Sve sam
vam već objasnio u prethodnoj točci kad sam objašnjavao o ovome poslovanju. Samo očito
vaše namjere nisu to, nego nešto potpuno drugo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Tri replike na izlaganje gospodina gradonačelnika. Gospođa Dragnić,
gospodin Tomislav Gojo i gospodin Petar Škorić. Izvolite.
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle zamislite ja sam radila u turizmu i znam točno šta je radila naša logistika i
koliki je to posao težak i odgovoran. Prema tome, ja takav posao nikad neću podcijenit.
Međutim, za firmu koja je to trebala biti dodatna djelatnost, evo usput ću onda i to napravit ali
zapravo primarne su, pazite, tako prikazivaju, ako nije bilo tako, ja popila samo tako što ste
prodali, pa sad ko mi je kriv. Dakle, primarna svrha i cilja koja je bila predstavljena ovdje je
bilo stvaranje, brendiranje Splita kao turističke destinacije nečega što ne mogu raditi privatne
agencije, zato što ne mogu pregovarat sa avio kompanijama, zato što ne mogu predstavljat
ovo, ne mogu predstavlja grad i tako dalje. To je bila primarna svrha, a ovo je bilo usput će
onda riješit i taj problem sa prijevozom i djecom. Dakle, ja ne mogu od nečega što je trebalo
bit usput, pa će dobit još nešto usput, postoji razlika između imanja dovoljno posla i okretanju
poslu koji ti nije primarni cilj. Primarni cilj nek se ostvari on, a usput nek se nađe onoliko
koliko se može nešto drugo radit. I to nije ista vrsta ljudi. Dakle, to nije ista vrsta zanimanja,
ni znanja, ni struke koji radi jedan ili drugi posao. To znamo i vi i ja. A kakve su moje
namjere, to, crne, teške i skrivene.
PREDSJEDATELJ
Izvolite odgovor gospodine gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
Vi ponovno iskrivljavate. Mislim, primarni cilj D.M.C. je između ostaloga, ovo što ste
nabrojili je sve točno, ali primarni cilj je bilo upravo ovo osigurat precizan, tehnički ispravan i
zakonski siguran prijevoz djece i sportaša. To vam piše u svim dokumentima vam to piše. To
je …. Dobro, sad se možemo natezat, …, dobro, hvala lipa, ja sam dovoljno objasnio, nema
smisla dalje objašnjavat kad vi ne želite čut.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje sa replikama na vaše izlaganje. Tomislav Gojo.
104
TOMISLAV GOJO
Evo dakle gradonačelnik je rekao da je on sam nadodao neke dakle djelatnosti
prilikom registracije. Dakle, mi smo 5. 9. prošle godine u Odluci o osnivanju koju smo donijeli
na ovom Gradskom vijeću definirali predmet poslovanja i definirali i popis djelatnosti kojima
ova firma može baviti i po kojom se ona trebala registrirat. A svi dakle uzmite izvod iz
sudskog registra i onda ćete vidjet razlike. Da ono što je bilo na Gradskom vijeću nije u
sudskom registru. Neke djelatnosti su izuzete, a neke djelatnosti su dodate. E sad me u biti
zanima tko je tu ovlašten i koga je ovlastio da postupa protivno dakle odluci Gradskog
vijeća? dakle, mi definiramo jedan popis djelatnosti, a registrira se onda za sasvim nešto
drugo. Evo, primjerice, u onoj našoj odluci je bila djelatnost promidžbe i reklamiranja. Evo
vam dakle izvod iz sudskog registra, pa vi nađite djelatnost promidžbe i reklamiranja. Prema
onome kako su oni registrirani sada, oni se time uopće ne mogu bavit. Dakle, mi praktički na
ovom Gradskom vijeću svaki put naučimo nešto novo. Zadnji put smo naučili da čovjek s
osnovnom školom može voditi kazalište, da radno iskustvo je bitno a radni staž ne, a danas
smo naučili da očito da su gradske službe i gradonačelnik iznad Gradskoga vijeća. evo. Ja bi
vas stvarno molio da mi kažete djelatnost pod koju će se ovo svest? Ja je tu ne mogu nać.
GRADONAČELNIK
Pitat ću gradske službe pa ću vam sljedeći put odgovorit. Ja vam zaista ne znam
odgovorit. Nisam otiša na sud pa registrira to. ………….(nije uključen mikrofon)
PREDSJEDATELJ
Dakle, dakle, gdje smo stali,
GRADONAČELNIK
(nije uključen mikrofon)
PREDSJEDATELJ
Dakle, imamo sljedeću situaciju. ………
GRADONAČELNIK
(nije uključen mikrofon)
PREDSJEDATELJ
Gospođo Majo ovo je bilo repliciranje na razini Tomislav Gojo i gradonačelnik. On je
dao odgovor.
TOMISLAV GOJO
Moje je pitanje dakle pravno da li je moguće da se, da li je obavezno ono što je na
Gradskom vijeću usvojeno da tako i registracija bude ili je u međuvremenu neko stvarno
imao ovlaštenje ….
PREDSJEDATELJ
Odgovor je sljedeći – gradonačelnik će provjeriti kod stručnih službi. Prema tome,
molim vas, gospodo molim vas, polako, da li će se glasovati ili neće, o tome će odlučiti
vijećnici sa podizanjem ruke kao što je bilo to uobičajeno ili uskraćivanjem podizanja ruke.
Gospodine Petre Škoriću imate pravo na repliku od dvije minute gradonačelniku.
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. Evo veći dio onoga što sam planirao istaknuti, istaknuo je kolega Gojo.
Upravo sam dakle na portalu sudskog registra gdje u predmetu poslovanja D.M.C. apsolutno
nema ničega, tu bi se moglo podvest pod aktivnost oglašavanja. A nema ni ovog što se
odnosi vezano za pružanje usluga prijevoza sportskim klubovima osim ako se ne
podrazumijeva iznajmljivanje, posredovanje vozila rent a car usluge koje su također
nadodate. Mi smo ovdje na Gradskom vijeću usvojili određene djelatnosti na koje su trebale
105
ići u Izjavi o osnivanju, a vidimo da u sudskom registru se nalaze skroz druge stvari. Ja
smatram da se na ovaj način ne može ignorirat ovo Gradsko vijeće i ono što smo mi
zaključili, i ne možemo kako kome padne na pamet vršit preinake u sudskom registru. Dakle,
bez da se pitalo ovo Gradsko vijeće. I postavljam pitanje na koji način mi možemo usvojit da
se ovo dodijeli tvrtci koja u svom opisu temeljnih djelatnosti uopće ne navodi nigdje poslove
oglašavanja. Ja smatram osobno da praktički da je donošenje odluke i za ovo, pa i dodjeli
prijevoza pored Prometa Split da radi ovakva tvrtka za sportske klubove, da je to u biti
stvaranje samo alibija zašto bi jedna ovakva tvrtka trebala postojat. Dakle, ovo potvrđuje da
gradonačelnik u biti nije imao ni viziju što bi jedna ovakva tvrtka trebala raditi, mi još na ovom
Gradskom vijeću nismo u biti shvatili koji je konačni cilj i što je stvarna pozadina osnutka
ovakve tvrtke. Prema tome, apsolutno smatram da je nezakonito da se donese jedna odluka,
da se dodijele poslovi tvrtci koja se ne bavi tim poslovima i tražim da evo stručne službe se
očituju o tome da li je moguće promijeniti Izjavu o osnivanju mimo Gradskog vijeća i uknjižiti
praktički u sudski registar druge aktivnosti koje nisu ovdje potvrđene. Hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li potrebe za odgovorom?
GRADONAČELNIK
(nije uključen mikrofon)
PREDSJEDATELJ
Dobro. U redu. Idemo dalje sa raspravom. Gospodin Čepo Gojko.
GOJKO ČEPO
Ja imam prijedlog ukoliko su, ukoliko se ove stvari ovakve kako se navode da jesu,
a to je da odluka Gradskog vijeća postojala, a da nije provedeno na Trgovačkom sudu pri
upisu, da ovu našu današnju odluku proširimo na način da se odluka provede po upisu u
registar Trgovačkog suda. Znači, da ukoliko se pokaže da se može to na temelju stare
odluke, jer mislim, bez obzira što vidim veselje na licu s oporbene strane, jer su se uspjeli
uhvatit za nešto, našli su propust, činjenica je da je namjera
PREDSJEDATELJ
Molim vas!
GOJKO ČEPO
po pitanju namjere iz ovoga prijedloga ništa ne mijenja. Ukoliko to nije provedeno
znači da se radi o previdu. Jer to je javno dostupno. Djelatnost je javno dostupna kod
Trgovačkog suda. Gospodin Škorić je uspio nać na internetu i vidio. Dakle, mislim da
možemo proširit odluku na način da se osiguramo u slučaju tom. Ja ne vidim zaista da je tu
nešto skandalozno. Možda vama gospodine Marušiću izgleda. Meni izgleda ko tehnička
pogreška. Ne znam.
PREDSJEDATELJ
Samo da vidim. Imali smo dvije replike. Jedna od gospođe Maje i druga gospodina
Marušića, jelte. Izvolite.
MAJA DVORNIK
Replika na ovo, na
PREDSJEDATELJ
Samo trenutak, gospodine Čepo slušajte, na vas se ovo odnosi.
MAJA DVORNIK
106
Dakle na vas gospodine Čepo. Ja ne mislim da je itko od nas sretan sa ovakvim
stvarima koje se događaju. Iskreno. Dobro, ali općenito nije bitno je li lijeva, desna strana.
Mislim da gradonačelnik nije kriv u ovoj priči nego da su jednostavno krive službe. Ne može
se dozvolit da nešto dođe na Gradsko vijeće, a da prije toga nije utvrđeno. Zaista nije
utvrđeno. Da li to postoji, da li to postoji u djelatnostima ove firme? Jer sada dolazimo u
situaciju da moramo donijet odluku za nešto što ne postoji u djelatnostima. I mislim da je ovo
stvar koja bi se prvo trebala utvrdit, da li postoje djelatnosti na ovu točku dnevnog reda,
ostavit za neku drugu sjednicu i doviđenja. Jer pazite, ne možemo prelazit preko formalno
pravnih na jedan ovakav način. Ovo je samo stvar forme. Dakle, ništa drugo, jel. Jer čini mi
se da ulazimo u jednu ružnu situaciju. Pazite, vi tu niste krivi, mislim, ali onaj koji vam je
pripremio mislim da vam nije dobro pripremio teren.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ovo je bila replika na gospodina Čepu. Sad će gospodin Marušić, pa
ćete onda vi kao izvjestitelj. Molim? U svakom slučaju, ako inzistirate. Ali ja tek sad znam da
inzistirate.
GOJKO ČEPO
Slažem se s gospođom Dvornik samo u većem dijelu onoga što ste rekli. Pokušao
sam u svojoj raspravi ukazati na to da namjera i suština ovog prijedloga se ne mijenja sa
ovom činjenicom. Ja nisam siguran ni da li ova tvrtka treba u svojoj djelatnosti imat
oglašavanje, jer se ona ne bavi oglašavanjem, nego se bavi davanjem prostora u najam, a u
djelatnosti imaju upravljanje i održavanje prostora zgrade izgrađene na zemljištu u vlasništvu
jedinica lokalne samouprave u kojima su u skladu sa tržišnim, tržnim redom, pružaju usluge
obavljanja prometa i la, la, la. Dakle, da li je to dovoljno u registraciji. Ja zaista u ovom
trenutku ne znam, ali kažem da dopušta i takvu mogućnost.
PREDSJEDATELJ
Ovo je bio odgovor, samo trenutak, gospodine Marušić vi ćete replicirat gospodinu
Čepi.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa. Nemam namjeru produbljavat nikakvu polemiku i ni prozivat gospodina
Čepu ni poziciju ni oporbu, mogu samo reć da nismo sretni, nije nam smješak na licima zbog
ovoga što se događa, upravo suprotno, žalosni smo da ovakva stvar može na Gradsko vijeće
doć. Je li gradonačelnik kriv ili nije, ne ulazim u to, neću uopće istraživat, očito je došlo do
kratkog spoja. Došlo je do toga da se nije ispoštovala odluka Gradskog vijeća što bi trebalo
bit svetinja ovdje i da se tvrtka registrira za one djelatnosti za koje Gradsko vijeće podiglo
ruku. Dakle, po izjavi gradonačelnika je potpuno razvidno da je tvrtka doregistrirana i da je sa
registracijom rađeno svašta, nešto što nije bilo u skladu sa odlukom Gradskog vijeća. dakle,
dok se te stvari ne urede i dok se to ne dovede u red, smatram da bi krajnje nekorektno,
neprofesionalno bilo glasovat o ovoj odluci iz razloga što ne možemo glasovat za nešto što
uopće u registraciji ne postoji. Ali, pošto se može ovdje radit i o silovanju demokracije, imate
većinu, izglasat ćete to, ali na dušu vama, a na spoznaju narodu da se radi nešto protiv
odluke Gradskog vijeća i da to nije u redu, i da ne možemo se s takvim stvarima bavit. Dakle,
ovo je sad više od onoga što je bilo spomenuto čemu služi ta firma, a kamoli ako ta tvrtka
uopće nema registraciju za to. Hvala lipa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo izvolite gospodine gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
Dakle kolega Čepo je potpuno u pravu, to smo provjerili, mi se ne bavimo
oglašavanjem, nego samo iznajmljivanjem prostora za oglašavanje. To su dvije različite
stvari. To vam je jedno.
107
Drugo, nema razloga da ovo se ne izglasa, pa da mi onda, da u međuvremenu
vidimo da li je zaista došlo do pogreške vezano za registraciju, da registracija u sljedećih 15
dana ispravimo. Radi se o ispravku registracije, a ne o ponovnom registriranju firme. Kolega
je radio ….. znam da je to postignut na Trgovačkom sudu se da i bit će gotovo za 15 dana.
Ok. Može za mjesec dana obzirom na godišnje odmore, ali je ova djelatnost je uključena u
sadašnju registraciju. I sad mislim, na kraju ću vam reć, svaki put počnete, firma 3 mjeseca
radi. Pa svaki put pokažete zaista dobru volju da kritizirate nešto što nije niti počelo radit da
vam pokaže o čemu se radi. Da radi godinu dana pa da imamo takve i takve rezultate, ja bi
vam reka ok, slažem se s vama ili se ne slažem s vama, ali argumentirano, ali vi niste niti
pustili da firma počne radit i osobno mislim da me uopće ne razumijete o čemu se radi. Bez
obzira što ja uporno pokušavam objasnit, ali vi ne želite shvatit. Firma se bavi sa nekoliko
djelatnosti kako sam vam bio objasnio. I dalje kažem vam, bavit će se sa brendiranjem i
destinacijom, upravljanje destinacijama, ali isto tako u to spada i ovaj ključni dio, a to se radi
o prijevozu djece i sportaša o kojima sam stalno govorio.
PREDSJEDATELJ
Dobro, da se razumimo, gradonačelnik je u jednom posebnom položaju kao
izvjestitelj i kao najodgovornija osoba. I on zaista ima po Poslovniku pravo zatražiti od mene
riječ i kao što znate, i kao što i vama manje-više uvijek dopuštam, tako dopuštam i
gradonačelniku. Mislim da u tome nema ništa loše da raspravimo situaciju. Imamo sad dvije
replike na ovo zadnje gradonačelnika. Gospodin Tomislav Gojo i gospodin Čepo.
TOMISLAV GOJO
Gradonačelnik kaže da se firma ne bavi sa reklamiranjem. Ako im vi ovom odlukom
dajete prostor za reklamiranje, čime se onda ta firma bavi nego reklamiranjem. Ja ne znam,
ne mogu tu logiku ….
PREDSJEDATELJ
U redu. Gospodine Čepo izvolite.
GOJKO ČEPO
Evo ja ću apelirat na gradonačelnika kao izvjestitelja da ne širimo previše raspravu
jer čujem da gospodin Škorić u 18 sati ima neodgodiv sastanak pa da mora ić.
PREDSJEDATELJ
Evo primjer, molim vas, molim vas, kako možemo ovako normalno radit? Šta će
vam gospodine Čepo ta upadica sad da on mora ić ća. Mislim, usredotočimo se na ovo.
Budimo kritični do kraja. Ne prihvatimo, ono što se kaže na stručnoj razini se možemo
posvađati do besvijesti, ali budimo korektni, budimo ljudi u ponašanju, eto to je jedino što od
vas tražim. Sigurno da hoćete, izvolite gospodine gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
Dakle, ja ću vam samo ponovit. Ja molim da se glasa za ovo. Isto tako obećavam
da će stručne službe ispraviti ukoliko je došlo do pogreške pri registraciji, ispravit će se
registracija u skladu sa odlukom Gradskoga vijeća i to se slažem s vama. Ako je to tako,
ispravit će se i uskladit će se sa odlukom Gradskog vijeća. a isto tako smatram da ovo je u
registraciji, da ne treba radi ovoga samo radit registraciju. Prema tome, ja vas molim da
glasamo za ovo, a u međuvremenu će mo ispravit ukoliko je došlo do pogreške nakon što
stručne službe provjere još jedan put.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za raspravu? Dobro. Izvolite.
108
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. Evo kolege su više-manje sve istaknile. Dakle, u obrazloženju stoji
ovdje da Grad Split može povjerit poslove reklamiranja na stupovima javne rasvjete u
vlastitom trgovačkom društvu, međutim nigdje ne stoji dakle i da mora i zašto to ne bi
raspisao koncesiju i dao i rasteretio se i Grad s time, i možda omogućio tržištu da i na
kvalitetniji način se puni gradski proračun i da ova tvrtka ne bude, i oglašavanje da ne bude
praktički pod nadzorom Grada, nego pod nadzorom tržišta. Neću govoriti o implikacijama
jedan sustav jednog ovakvog oglašavanja pod nadzorom Grada, što se sve iz toga može
izleći, dakle, neću govoriti ni o tvrtkama koje su do sada oglašavale po stupovima i gdje
pojedini članovi koji ovdje danas sjede imaju određene udjele, prema tome, smatram da tu
stvar treba prepustiti tržištu, da je to čisto tržišna stvar i kad se govori o korektnosti i o bilo
čemu, mislim da je minimum korektnosti kad se upuštamo u osnutak jedne nove gradske
tvrtke da se riješi njen početak, a to je registracija. Dakle, ne možemo ovdje govoriti o
nekakvom ozbiljnom pristupu i radu, kad smo jednom usvojili na Gradskom vijeću,
registrirano za drugo, a danas se traži od nas nešto sasvim treće što uopće ne vidimo da ima
utemeljenost u sudskom registru. Prema tome, to je stvar koju mi apsolutno ne možemo
prihvatiti, ne možemo sudjelovati u donošenju nezakonitih odluka, dakle, spremni smo ostati
do kraja sjednice ukoliko se ova točka povuče sa dnevnog reda, a ukoliko ne, ja i moji
vijećnici napuštamo sjednicu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Konačan stav izvjestitelja.
GRADONAČELNIK
Kolega Škorić, opet vam govorim, tvrtka se ne bavi oglašavanjem, nego
iznajmljivanjem prostora za oglašavanje. Vi opet izvrćete to. Ja neću povuć to, a vi napustite
sjednicu pa će mo se vratit sljedećih mjesec dana. A kako drukčijie da vam kažem. Mislim,
opet ćete iskoristit vaše pravo da rušite kvorum. Samo izvolite.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Da li ima prijavljenih za raspravu? Utvrđujem da nema. Stavljam
Prijedlog zaključka o povjeravanju organizacije postavljanja reklamnih sadržaja na stupovima
javne rasvjete na glasovanje.
Tko je za? -16.
Ima kvorum. Ima nas 18, 19.
Tko je protiv? – 4.
Suzdržan? 1.
Ima nas 21. Utvrđujem da je točka, utvrđujem da je nakon glasovanja da je ova
točka dnevnog reda prošla sa 16 glasova za, 4 protiv i 1 suzdržanim. Zahvaljujem. Izvolite
gospodine gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
Zahvaljujem se vijećnicima Marijane Puljak na dosljednosti jer ste ostali, niste srušili
kvorum za sjednicu, bez obzira što imamo različito razmišljanje i što ste glasali kako ste
glasali, drukčije od nas. Ja vam se zahvaljujem na konzistentnosti šta ste ostali.
JAKOV PRKIĆ
Hvala vama. A molim vas pogledajte tonski zapis sa 3. sjednice, nigdje ne
spominjete ………
PREDSJEDATELJ
Molim vas, samo ovako, dakle, ovo je bila rasprava gradonačelnika, samo da vam
kažem evo sad je završilo sve to tako dalje. Dakle, kad ovo sve krene u proceduru, oni koji
bude smatrao da nešto nije nezakonito imat će pravo obarati. Ne samo odluku, zaključak,
nego će imat pravo obarati koncesiju i tako dalje. Prema tome, nemojmo se s ovim, kako
109
smo čuli gradonačelnik je reka da će preko stručnih službi provjeriti. Prema tome, ako se
pogriješilo, dakle, kondicional je u pitanju, onda će se to ispraviti. Zahvaljujem. Evo sad
dolazimo na najteže točke dnevnog reda.
Ad 18. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest.zgr. 1955
Z.U. 865 K.O. Split, u naravi trosoban stan na II. katu, dvosoban stan na III. katu i
dvosoban na IV. katu zgrade u Splitu na adresi Poljana Grgura Ninskog 3
Molim vas tiše malo da ovo završimo. Odbor za proračun i financije na 8.
sjednici održanoj 30. srpnja 2014. jednoglasno je sa 6 glasova za od ukupno 6 prisutnih
donio sljedeći zaključak - prihvaća se prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio
čest.zgr. 1955 Z.U. 865 K.O. Split, u naravi trosoban stan na II. katu, dvosoban stan na III.
katu i dvosoban na IV. katu zgrade u Splitu na adresi Poljana Grgura Ninskog 3. Izvjestitelj je
gospodin Ivica Pavić, izvolite.
IVICA PAVIĆ, pročelnik Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne prostore
Hvala gospodine predsjedniče. Poštovani vijećnici, sukladno članku 37. Zakona o
zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro, vrijednost
nekretnine prelazi milijun kuna, pa je očitovanje grada ili općine s obzirom da je vrijednost
preko milijun kuna, molim očitovanje Vijeća. hvala.
PREDSJEDATELJ
Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Utvrđujem da nema prijavljenih.
Zaključujem raspravu i stavljam točku 18. kako sam je pročitao dnevnog reda na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je točka 18. usvojena jednoglasna sa 21 glasom za.
Ad 19. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čst.zgr. 2297 Z.U.
186 K.O. Split, u naravi poslovni prostor površine 27,80m2 na I. katu zgrade u Splitu na
adresi Narodni trg 13
Odbor za proračun i financije na svojoj 8. sjednici održanoj 30. srpnja 2014.
jednoglasno je sa 6 glasova za od ukupno 6 prisutnih donio zaključak po kojem se prihvaća
Prijedlog kako sam ga netom pročitao. Izvjestitelj je Ivica Pavić. Izvolite.
IVICA PAVIĆ, pročelnik Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne prostore
Hvala. Osnov je isti. Vrijednost preko milijun kuna. Molim očitovanje Vijeća. hvala.
PREDSJEDATELJ
Otvaram raspravu po točci 19. dnevnoga reda. Utvrđujem da nema prijavljenih i
zaključujem raspravu i stavljam točku 19. kako sam je pročitao dnevnog reda na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je točka 19. dnevnoga reda usvojena sa 21 glasom za jednoglasno.
Ad 20. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest. zgr. 2708/1
Z.U. 9620 K.O. Split, u naravi trosoban stan na prizemlju zgrade u Splitu na adresi
Sinjska 3
Odbor za proračun i financije na svojoj 8. sjednici održanoj 30. srpnja 2014.
jednoglasno je sa 6 glasova usvojio zaključak po kojem se prihvaća navedeni Prijedlog.
Molim izvjestitelja Ivicu Pavića.
110
IVICA PAVIĆ, pročelnik Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne prostore
Hvala. Osnov je isti. Vrijednost preko milijun kuna. Molim očitovanje Vijeća. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda. Utvrđujem da nema prijavljenih i
zaključujem raspravu po točci 20. i istu stavljam na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je točka 20. dnevnoga reda usvojena sa 21, oprostite, 20 glasova za.
Ad 21. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zem. 8896/3 Z.U.
2231 K.O. Split u naravi tri kuće i dvor u Splitu na adresi Solurat 12
Odbor za proračun i financije na svojoj 8. sjednici održanoj 30. srpnja 2014. Usvojio
je ovaj Prijedlog sa 6 glasova za od 6 prisutnih. Pozivam izvjestitelja gospodinu Pavića.
IVICA PAVIĆ, pročelnik Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne prostore
Hvala gospodine predsjedniče. Pravni osnov je isti. Preko milijun kuna. Molim
očitovanje Vijeća. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda. Utvrđujem da nema prijavljenih i
zaključujem raspravu po točci 21. dnevnog reda i istu stavljam na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je točka 21. dnevnoga reda usvojena sa 21 glasom za, dakle
jednoglasno.
Ad 22. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zgr. 21/1 i čest.
zgr. 21/3 Z.U. 4135 K.O. Split, u naravi zgrada u Splitu na adresi Poljana Tina Ujevića 7
I ovaj prijedlog je podržao Odbor za proračun i financije na svojoj 8. sjednici
održanoj 30. srpnja 2014. godine. Pozivam izvjestitelja Ivicu Pavića.
IVICA PAVIĆ, pročelnik Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne prostore
Hvala. Pravni osnov je isti. Cijena je preko milijun kuna. Molim očitovanje Vijeća.
Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda. Utvrđujem da nema
prijavljenih i zaključujem raspravu i stavljam točku 22. dnevnog reda na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je točka 22. usvojena jednoglasno sa 21 glasom za.
Ad 23. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest.zgr. 1957
Z.U. 4914 K.O. Split, u naravi poslovna prostorija površine 39,83 m2 u prizemlju zgrade
u Splitu na adresi Poljana Grgura Ninskog 1/A
Odbor za proračun i financije na svojoj 8. sjednici održanoj 30. srpnja 2014.
Jednoglasno je usvojio ovaj Prijedlog sa 6 glasova za. Pozivam izvjestitelja ………(kraj 5B
kazete)………
111
Ad 24. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest.zgr. 956/1 i
čest.zgr. 956/6 Z.U. 1465 K.O. Split u naravi poslovni prostor površine 91,00 m² u
prizemlju zgrade u Splitu na adresi Ban Mladenova 4 i Varoški prilaz 2
Izvjestitelj gospodin Pavić.
IVICA PAVIĆ, pročelnik Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne prostore
Hvala gospodine predsjedniče. Vrijednost preko milijon kuna. Molim očitovanje
Vijeća. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Gospodin Jakov Prkić.
Izvolite.
JAKOV PRKIĆ
Pa je li moguće da mi ovaj prostor koji je na dobroj adresi, pa kvragu pa i kupimo, pa
smjestimo onu agenciju? Onu Spalatum D.M.C. ….
PREDSJEDATELJ
Prijedlog, prijedlog je sasvim sigurno da je ozbiljan. Ja bi bio sretan da Grad ima
financijska sredstva da može otkupiti sve ove prostore i staviti ih u funkciju. Samo je pitanje,
e, može, izvolite gospodine Paviću.
IVICA PAVIĆ, pročelnik Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne prostore
Grad Split pokušava riješiti najatraktivnije gradske prostore kao što je Peristil, znači
na Peristilu već 25 godina pokušavamo riješit određene prostore i problem što ne ide to baš
tako jednostavno, to znači Grad je želio napraviti sakralni muzej sa Nadbiskupijom i Crkvom,
i to skupa traje već 25 godina. Lukačićeva isto tako traje mali milijun godina i Terme splitske
traju također već sigurno desetak godina, tako da taj postupak otkupljivanja što se tiče Grada
ide vrlo, vrlo sporo i loše.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu, odnosno utvrđujem da nema više prijavljenih.
Zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam istu na glasovanje.
Tko je za?
Protiv?
Suzdržan?
Utvrđujem da je ova točka dnevnog reda 24., prošla sa 21 glasom za.
I prije nego što zaključim sjednicu samo da vas obavijestim, u skladu sa namjerom i
primjedbama vas vijećnica i vijećnika, vidjeli ste da je ova sjednica imala dosta siromašan
sadržaj, svega 24 točke dnevnog reda, ali nas nije spriječilo u upornosti da dođemo do 6 sati.
Možemo očekivati svaki mjesec po jednu sjednicu. Najvjerojatnije će sad biti i u 8. mjesecu
zadnji tjedan. U 9. mjesecu i odmah početkom 10. u prvom tjednu redovita sjednica. Pa bih
vas zamolio da se psihički pripremite na tako nešto, a u međuvremenu ću ja zajedno sa
predstavnicima, odnosno predsjednicima klubova vijećnika izvršiti one nužne korekture u
Poslovniku kako bismo bar za 20 do 30% smanjili rasprave, odnosno ubrzali rasprave. Ne
smanjili, nego ubrzali rasprave na ovom Vijeću. Zahvaljujem. I zaključujem sjednicu
Gradskog vijeća u 18,06 minuta.
Sjednica završila s radom u 18,06 sati.
112
Sa kazeta reproducirale:
_______________
Marina Trogrlić
_______________
Suzana Milić
113
Download

15. sjednica GV