PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA
5. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA GRADA SPLITA
TEMATSKA RASPRAVA O HNK„HAJDUK“ SPLIT š.d.d.
Održana 9. listopada 2013. godine
S A D R Ž A J
DNEVNI RED:
1. Tematska rasprava o HNK „HAJDUK" Split š.d.d.
Stranica
3
PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA
5. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA GRADA SPLITA
- TEMATSKA RASPRAVA HNK HAJDUK
održana 9. rujna 2013. godine
u zgradi Grada Splita
Obala kneza Branimira 17/II
Predsjedatelj: mr. sc. Boris Ćurković, predsjednik Gradskoga vijeća Grada Splita
Početak sjednice u 9,06 sati.
PREDSJEDATELJ
Pozdravljam sve prisutne, gradonačelnika, zamjenika, vijećnike, vijećnice, prisutne
medije, te posebno naše današnje goste iz sportskog dioničkog društva „Hajduk“, to je
gospodin Marin Brbić, predsjednik Uprave
"„Hajduka““, gospođa Branka Ramljak,
predsjednika Nadzornog odbora "Hajduka“, Milan Prgomet, direktor financija "Hajduka“,
Vinka Radovanija, predsjedavajućeg Skupštine "Hajduka“, Josipa Tadinca i Bojana
Islamovića, predstavnika Udruge „Naš "Hajduk", koji mislim da su sad i podijelili jedan list
papira sa određenim svojim stavovima i podacima.
Konstatiram da je na sjednici od ukupno 35 vijećnika prisutno njih 29. Šestorica
vijećnika su se opravdala, s tim što će dvoja doći u toku sjednice, obzirom da su sada
zauzeti svojim profesionalnim poslovima. I prije nego što stavim dnevni red na glasovanje, ja
bih vas malo zamarao sa dvije, ili tri rečenice.
Prva je stvar, današnja tematska sjednica je vrlo značajna, s jedne strane su
nagomilane emocije vezane uz naš "Hajduk", a s druge strane imamo materijalnu financijsku
situaciju kakvu imamo. Ja bih rekao, ma kako materijalna financijska situacija bila teška,
situacija nikada nije bezizlazna. Na nama vijećnicima, ma što drugi govorili i kako govorili će
uvijek biti odluka vezana odluka za "Hajduk". Prema tome, ja apeliram da zaista danas
budemo vijećnici grada Splita maksimalno angažirani da pronađemo i iznađemo u
međusobnom razmatranju, pa čak i sukobljavanju najbolje rješenje. Rješenje u svakom
slučaju postoji i mi će mo ga pronaći. Ako ne na ovoj sjednici, pronaći će mo ga na nekoj od
budućih.
Druga stvar, ono što sam i prošli put rekao, dopuštam kritički stav prema svakom
vijećniku, obračunavajmo se sa stavom stručnog, političkog, dopuštam i sa ideološkog
aspekta. Nemojmo samo vrijeđati osobu vijećnika ili vijećnice, odnosno osoba koje ovdje
prezentiraju određenu problematiku. Mislim da čuvajući dostojanstvo kolege vijećnika ili
vijećnice, govorimo najbolje o sami i sebi, i čuvamo vlastito dostojanstvo, a građanima Splita
upućujemo i te kako značajnu poruku.
I treća je ova tehnička jedna sitnica. Ovdje ste dobili svi ove kartončiće plastificirane sa
natpisom replika. To je iz jednostavno razloga što je teško s obzirom na broj vijećnika utvrditi
kada je replika, a kada je prijava za diskusiju i rasprava, pa bih vas ja molio da kada
replicirate da zaista dignete taj plastificirani kartončić kako bi gospođa Blaženka i ja ovdje
mogli utvrditi tko od vas želi replicirati i da vas možemo popisati po redoslijedu. Zahvaljujem.
Sada predlažem dnevni red koji je dostavljen zajedno sa pozivom za 5. Sjednicu
Gradskoga vijeća – tematska rasprava o HNK "Hajduk" Split š.d.d.
Stavljam na glasovanje predloženi dnevni red.
Tko je za prijedlog dnevnog reda?
DAMIR ĆOSIĆ
Mogu li nešto reć? Ja bih se pozvao na Poslovnik, mogu li? Dakle, poslovnički članak
89. kaže da predsjednik Vijeća stavlja na raspravu prijedlog dnevnog reda, stoga bi ja ako mi
dozvolite samo dvije stvari. Dakle, prijedlog dopuna izmjena. Kratka. Ako može.
PREDSJEDATELJ
Može, može. Izvolite.
DAMIR ĆOSIĆ
Evo s obzirom na iskustva prošle sjednice, kad je gradonačelnik naš u jednom
momentu rekao da on želi čuti nas, pa da bi nakon toga on dao nekakve prijedloge. Dakle, ja
ovaj put predlažem da bude obrnuto. Dakle, mi bi trebali danas, ja mislim da se vijećnici
slažu, utvrditi nekakav tijek sjednice, dakle, ja smatram da bi najprije pod nekakvom točkom
a) ili točkom 1) trebala biti izvješća ovlaštenih osoba, dakle, direktora Kluba, predsjednika
Nadzornog odbora, predsjednika Udruge „Naš Hajduk". Izvješće gospodina Prgometa itd. I
možda čak Službe za grad u odnosu, gospođa referent koja je zadužena za financije
Nogometnog kluba "Hajduk" i da bi nakon toga vijećnici konstruktivno mogla postavljat
pitanja. Iz iskustva prošlog puta smo imali materijale da bi naknadno možda doznali neke
informacije za koje nismo prethodno znali. Dakle, nakon toga ja predlažem da bi naš
gradonačelnik trebao dati nekakve prijedloge rješenja i svoje izvješće da bi mi u konačnici
vijećnici mogli se uključiti u raspravu i davati nekakve prijedloge. Stoga smatram da bi
trebalo na jedan način utanačit tijek rasprave i ovaj dnevni red dopunit. Eto ja bi čak moj
prijedlog dao na glasovanje, nakon rasprave.
PREDSJEDATELJ
Evo ovako. S pozivom na Poslovnik neću dopustiti da vaš prijedlog ide ovdje na
glasovanje iz jednostavnog razloga što svi pozvani prisutni uključujući i gradonačelnika su
dužni i obvezni na zahtjev svakog od vijećnika dati odgovarajući odgovor. Da li će vijećnik biti
zadovoljan više ili manje sa tim odgovorom ili nezadovoljan, to je drugi par postola. O tome
nećemo. Dobili ste dnevni red. U tom dnevnom redu, jasno nije navedeno kojim će redom
govornici govoriti, ali ovdje svi pozvani će odgovoriti na svako od vaših postavljenih pitanja. I
mislim da tu ništa nije sporno, uključujući i gradonačelnika. Zato smo na koncu konca pozvali
i predstavnike "Hajduka“ i da dadu između ostaloga zajedno sa gradskim vlastima
odgovarajuće odgovore da rasčiste sve ono što je sporno u mjeri u kojoj je moguće sada
rasčistiti.
Prema tome, ja ovaj dnevni red ponovno stavljam na glasovanje. Tko je za?
Tomislave niste mi digli ruku. Je li poslovnička? Nemojte se ljutiti. Nema tehničkih pitanja.
Dakle, ima poslovnička primjedba, može.
Dakle, tko je za ovaj predloženi dnevni red? – Dakle konstatiram da su u
međuvremenu došla dva vijećnika, odnosno vijećnice, da je sada ukupan broj 31 i da je 31
vijećnik jednoglasno dakle glasao za predloženi dnevni red. Gospodine Tomislave Gojo
izvolite.
TOMISLAV GOJO
Dva dakle tehnička pitanja. Prvo je dakle nešto slično što je gospodin Ćosić rekao.
Dakle, bilo bi dobro da nam se čisto kaže tko će biti uvodničar. Zadnji put kad je bila
rasprava o Košarkaškom klubu tad smo imali situaciju da veterani nisu dobili pravo dakle
riječi i slično, pa da se ne bi ponovila ista situacija, čisto što se uvodnog dijela tiče kažete
kakav će biti tijek sjednice.
A drugo pitanje vezano je za otkazivanje sjednica. To je jedna mala kritika vama.
Dakle, ja bi stvarno molio da ovo zakazivanje i otkazivanje sjednica bude rjeđe. Ja se dakle u
prethodnom mandatu uopće ne sjećam da su slične situacije bile, a ovdje gotovo svaka
sjednica se zakaže, pa onda niti mi dobijemo obavijest, nego čitate „Slobodnu Dalmaciju“,
„Dalmacija news“ i onda vidite da je sjednica otkazana, zakazana je za neki drugi termin. Svi
mi imamo nekakve poslovne obaveze i vrlo je teško planirat i bit ovdje na sjednici ako se taj
termin često mijenja. Evo i danas imate situaciju da određen broj vijećnika fali možda upravo
iz toga razloga. Pa usput bi možda bilo dobro da mi svi znamo zašto je ova sjednica maknuta
sa onog ranijeg termina na ovaj sadašnji termin?
PREDSJEDATELJ
Evo ovako odgovorit ću vam. Na prvo pitanje normalno gradonačelnik nakon što je
usvojen dnevni red ja mu dajem riječ jer je to uobičajeno. On će vas pozdraviti, i dati uvodno
obrazloženje u mjeri u kojoj smatra da je to potrebno. Nakon toga su kao diskutanti koji će
nas uvesti u problematiku ovdje kod mene zapisani – gospodin Marin Brbić i gospođa Branka
Ramljak. U zavisnost od svih vaših pitanja, će ostali prisutni sudjelovati u diskusiji i davati
odgovore. Jasno uključujući i gradonačelnika. To je što se tiče vaše primjedbe.
Što se tiče druge, slažem se i primam kritiku na sebe. Ako mi može biti malo
opravdanje – to je ona disproporcija između pristizanja materijala koje moramo vama uputiti,
obećanja koja smo dali da će se tematska sjednica održati u određenom vremenu i
poštivanja Poslovnika. Dakle, obveza nam je da najmanje 7 dana dostavimo prije. Bilo je
zakazano za 5.-ti jer se pretpostavljalo, sad vidim pogrešno, da će materijal stići. Normalno
bez materijala, bez činjenica nema ni logičnog zaključivanja i to je upravo jedan od razloga.
Ali prihvaćam vašu sugestiju, kritiku, kako god želite, i nastojat ću kao predsjednik Vijeća to
zaista više ne dogodi. Gospodine Gojo izvolite, javili ste se ponovo.
TOMISLAV GOJO
Naknadno mi nismo dobili nikakav materijal. Očito su neki drugi razlozi zašto je
sjednica otkazana.
PREDSJEDATELJ
Ne. Ja sam pratio, ja sam pratio situaciju gori, jer meni dolazi materijal i ja sam rekao
ne želim više ispod 7 dana da se probije bilo kakav rok. I uz dužno poštovanje, to sam rekao
i gradonačelniku, hoću da na vrijeme dolaze svi materijali kako bi sjednica mogla biti
sazvana u skladu sa odredbama Poslovnika. To je moja zadnja i biti će onako kako ja
kažem. U protivnom neću zakazati sjednicu. Zahvaljujem.
Evo ja bi sada krenio dalje. Evo, pozivam gospodina Marina Brbića, predsjednika
Uprave "Hajduka“ da dade, zapravo gospodina gradonačelnika da pozdravi prisutne i da
otvori raspravu.
GRADONAČELNIK
Hvala gospodine predsjedniče. Dobro jutro svima. Ja ću se nadovezat na kolegu
Goju. Ovo je 5. sjednica u četiri mjeseca. Sigurno da imamo određenih manjih tehničkih
problema vezano za prikupljanje materijala. Jedan dio materijala smo mislili da će mo trebati
ispraviti i taj jedan dan dok smo ispravljali, mijenjali, vidili smo da nema potrebe i onda smo
sve vratili na početak. Zato niste dobili nikakve nove materijale, ali nikakav drugi razlog nije
bio. Ako ste možda mislili na dolazak Amerikanaca i neke druge stvari, nema veze s tim.
Mislim, odgovor je ono što niste izrekli, ali je bilo više nego očigledno na što ste mislili, pa
vam ja kažem da to nije bio razlog, nego je bio razlog taj što smo trebali odgodit za dva
dana, al onda nije bilo moguće za dva dana, doša je ponediljak i utorak je, jučerašnji dan je
bio neradni, zbog toga je danas. Inače po logici je to trebalo da bude u ponediljak. Znači
svega nekoliko dana. Ali napominjem 5. sjednica u četiri mjeseca. Dakle, uz malo vašega
razumijevanja, ja bi vas molio da od toga ne pravimo od toga neki veliki problem. Osim toga
vas je 35, prije je bilo 25, sve je bilo jednostavnije, 50% više posla, printanje, papira ko u
priči. Valda će mo uskoro dobiti laptope. Neću dalje o tome, ja bi samo napomenio da po
redu idu predsjednik dakle Uprave, pa Nadzorni odbor i ja bi isto zamolio i da „Naš Hajduk"
koji je aktivno učestvovao u ovome za razliku od veterana KK „Splita“ koji nisu aktivno
učestvovali u radu, ni u Upravi, ni Nadzornog odbora. Ovdje imamo „Naš Hajduk"koji je
aktivno u tome učestvova i to je jedan projekt kojega su oni započeli i mislim da je red da
njima damo prvo, da oni daju svoj izvještaj, svoje razmišljanje, a onda da se nakon toga svi
skupa uključimo u raspravu. Evo,hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gradonačelniku. Jasno je da se današnja sjednica neće moć vodit bez
aktivnog sudjelovanja direktora financija Hajduka, bez svih ovih koje sam ovdje pročitao,
uključujući predstavnike „Našeg Hajduka“ . Zato bi vas molio, evo, što je gradonačelnik rekao
za malo strpljenja, i mislim da će mo uspješno započeti i isto tako završiti ovu sjednicu.
Gospodine Marinu Brbiću izvolite, imate riječ.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Zahvaljujem gospodinu predsjedniku, gospodinu gradonačelniku i dobro jutro. Mi smo
pripremili jednu malu prezentaciju gdje bismo vam pokazali što "Hajduk" radio i napravio u
proteklih godinu dana. A zato će nam ipak trebat projektor, pa će mo se prebaciti tamo, je li
gradonačelniče. Malo strpljenja samo.
PREDSJEDATELJ
Štovani tehničari, hoće li to brzo?
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Nadam se da me svi dobro čuju. Žao mi je što sam vam morao okrenit leđa, malo
nam je svima usko, ali pokušat će mo odradit ovo kako treba. Dakle, evo, u sljedećih otprilike
sat vremena prezentirat će mo vam sve ono što je u Klubu napravljeno u posljednjih godinu
dana. Proći će mo kroz osnovnu organizacijsku strukturu Kluba, kroz Odjel za marketing,
Odjel za članstvo, logistiku, ugostiteljstvo i nabavu, sportski odjel i na kraju možda
najznačajniji dio bit će prikaz financijskog poslovanja u proteklih godinu dana i stanje obveza,
odnosno financijsko stanje Kluba. Dakle, organizacijska struktura Kluba uspostavljena
negdje sredinom, polovinom prošle godine kada smo zapravo i došli na ovu funkciju. Kao što
znate organizacijska struktura je nešto što se mijenja u životu iz dana u dana, znači nije
zadana veličina koja će trajati vječno, stoga već sad razmišljamo kako bismo strukturu
osuvremenili, poboljšali, jer nam se u ovih godinu dana pokazale neke stvari koje možda nisu
najbolje, tako da ne treba prosmatrati nešto kao zadana veličina. Zamislili smo Klub da
funkcionira kako funkcioniraju većina modernih klubova, dakle, dijelio bih se u dva dijela –
sportski i nesportski dio. Sportski dio je najznačajniji, ovaj nesportski dio sastojao bi se od tri
sektora, to su: marketing, financije i opći poslovi i logistika. Van toga nalazi se tajništvo kluba
i sa administrativnom tajnikom i tajnikom za članstvo, te voditelj komunikacija i odnosa sa
javnošću. Ova shema zamišljena je da bude funkcionalna onog trenutka kada klub bude
funkcionalan, dakle u ovom trenutku sva ova radna mjesta nisu implementirana, snalazimo
se kako znamo i umijemo i u nedostatku financijskih sredstava nismo ni neka radna mjesta
aktivirali, primjerice koordinator elektronskih komunikacija, koordinator institucionalnih
odnosa, to ne postoji, neka rada mjesta obnaša jedan čovjek na dva radna mjesta itd. Sada
će mo vam proć po sektorima kako bismo vidjeli šta je svaki od ovih sektora napravio u
proteklih godinu dana. Krenut će mo od marketinga. Prvo što smo trebali shvatiti i kazat da
sponzorstvo nije nešto što je u prošlim vremenima bio dar s neba, odnosno iz političkih ili
nekih inih razloga je dolazilo u klub, već je to plaćanje partneru za uslugu koju mu klub pruža
u njegovoj promociji. Dakle, sponzorstvo je nešto od čega obje strane trebaju imati koristi. U
prošlih godinu dana klub je akvizirao 37 novih sponzorskih ugovora, tako da ih sada ukupno
ima 60. Evo ja moram sad kazat da se ova brojka u međuvremenu od kad smo ovo radili još
povećala. Prije dva dana dogovorili smo relativno velik sponzorski ugovor, čak i milijonski sa
Mesnom industrijom „Pivac“ tako da sad taj broj iznosi 38. Konačno nakon dugo vremena, i
možda po prvi put u povijesti kluba da je dogovoren generalni sponzor van nekakvih
političkih sponzora koji su bili u prošlosti, dakle, na tržišnim osnovama gdje je naš partner
„Tommy“ prepoznao vrijednost brenda "Hajduka“ i kao najveća dalmatinska tvrtka shvatio da
jedni drugima možemo biti od koristi. Ugovoren je na dvije godine, dogovoren dakle
generalno sponzorstvo sa tvrtkom „Tommy“. Promijenjen je i tehnički sponzor. Do sada smo
imali Umbro kojim nismo bili zadovoljni. Istekao mu je petogodišnji ugovor i nakon 9, i nakon
razgovora sa 9 potencijalnih partnera, odabrali smo tvrtku „Makro“. Moram kazati iz drugog
pokušaja smo prije toga dogovorili već sa „Nike“ ali on nažalost, ili možda na sreću čini mi
sada, nije mogao udovoljiti našim zahtjeva u proizvodnji tailor made redsa već nam je
ponudio konfekciju što nam nije odgovaralo. Kao promotora Kluba sponzorskog odabranog
naravno odabrana je naravno „Slobodna Dalmacija“ koja je s ovim Klubom već od kad i
„Slobodna Dalmacija“ postoji. Što se ostalih aktivnosti tiče, napomenut će mo tiketni sustav
odrađene su uvodne aktivnosti. Poznato vam je da je nužna izgradnja barijera i elektronskih
brojača u sklopu toga i tiketnih sustava. Marketing odjel je odradio pripremne radnje, nešto
više će mo reć kad dođemo do logistike o samom ovom tiketnom sustavu. Napravljen je novi
kalendar u 2013., evo već sad radimo na 2014., vrijeme brzo ide pa nam se i to približilo.
Nova bitna stvar koja je rađena tijekom prošle godine je tzv. home branding , dakle, suradnja
sa tvrtkama koje u zajedničkoj proizvodnji sa koristeći Hajdukov brend, ostvaruju financijsku
korist, a "Hajduk" preko toga naravno svoju. U pravilu radi se na način da se sa partnerom
dogovara nekakav proizvod gdje se dobit dijeli 50:50 po odbitku troškova. Tako je
napravljeno sa tvrtkom „Galeb“ iz Omiša, sa tvrtkom „Cro fun shop“ koja je postojala i prije,
ali ugovor je bio znatno nepovoljniji, dakle i s njima radimo na proizvodnji novih proizvoda
gdje dijelimo čistu dobit 50:50. Za klub. „Signum partnikum“ tvrtka koja izrađuje token suvenir
i kovanicu sa motivom kluba, prodaje se na dva načina kroz samostojeće automate i kroz
suvenirnice. Napravljen je i album sa sličicama Hajduka, iz ljubavi, iz dišpeta, koji je ostvario
moram vam reći veliki uspjeh i tu očekujemo cirka 800.000 kuna neto prihoda za klub.
Pokrenuta je suradnja sa Zlatnim otokom, vino "Hajduk", Hajdučko pivo, svi znamo za
Hajdučko pivo. Kroz 2013. napravljeno je cirka milijun kuna. Nažalost partner nije više
spreman raditi na ovim dosadašnjim uvjetima, ali, ostaje sponzor kluba i tražit će mo
zajedničke nove puteve kako bismo van ovog fiksnog, dogovorenog sponzorstva podigli
ljestvicu i ponovno pokušali ostvarit sličan prihod za klub kao što je napravljen i u 2013.
godini. Van sponzora, marketing je odradio i tri koncerta na stadionu, jedan od njih to je
koncert Thomsona. Došao je posebno preko Grada Splita, iako su u početku bili pregovori sa
„Hajdukom“, nakon toga Grad je preuzeo organizaciju koncerta. Međutim "Hajduk" je tu isto
tako trebao dati svoj suport, svoju logistiku i pomoći u organizaciji samog koncerta.
Napravljen je koncert „Ultra music festival“ koji je doveo u grad 50.000 ljudi i koji je jako
dobro prihvaćen i kako sada stvari stoje, vrlo je izgledno da će i sljedećih 4 do 5 godina oni
biti gosti Grada Splita i čini se da je to jako dobar posao, dakle ne samo za "Hajduk", nego za
cijeli grad. I treći koncert i zadnji, možda onaj koji nam čak rekao bi sada s ove distance nije
ni trebao. Doduše donio je on nama financijski prihod, čak i puno veći nego ova prva dva, ali
se dogodio u jeku natjecateljske sezone pa smo imali dosta organizacijskih tehničkih
problema oko organizacije samog koncerta i sjećate se one utakmice sa Rijekom, ali evo, na
kraju je sve dobro završilo tako da smo i tu dobili značajan novac.
Napravljeni su striming prijenosi utakmica putem interneta. U početku se činio jako
dobar potez dok je bilo besplatno. Kad se počelo naplaćivati, eto pala je gledanost, pojavilo
se puno hakera, puno je danas tehničkih mogućnosti, ušli su unutra i gledali bez novca.
O EU fondovima smo počeli razgovore. Zbog nedostatnih kadrova to meni se osobno
čini da ide dosta sporo. Želio bih to malo ubrzati. Mislim da tu postoji prostora da "Hajduk"
isto tako napravi bitne i značajne stvari. Marketing je organizirao Noć“Hajduka“na Rivi bez
nekakvih značajnijih financijskih efekata ali sa vrlo jakim promotivnih gdje su izloženi svi
proizvodi koje je Klub zajedno sa svojim cobrandig partnerima odradio tijekom godine. I na
kraju, zadnje, ne manje važno, to je u svakom slučaju vratilo nas nazad pokretanje vlastite
maloprodaje i veleprodaje. Dakle, ulaskom Makrona kao tehničkog sponzora kluba i
dobijanjem generalnog zastupstva za cijelo područje bivše Jugoslavije, svih proizvoda koje
„Makron“ izrađuje sa amblemom, grbom Hajduka, dakle, ne radi se tu samo o dresovima, tu
imamo više od 20 proizvoda koje „Makron“ proizvodi za "Hajduk".postavilo se pitanje da li do
sada ići na rad preko najma prostora i jednostavno davanje od svih proizvoda outsourcing
partneru ili ić sam u maloprodaju. Činilo nam se da je puno, puno, da će biti puno korisnije da
odradimo sami taj posao, pa smo se odlučili aktivirati tvrtku d.o.o., tvrtku kćer "Hajduka“ koja
će se baviti maloprodajom. Za sada ta tvrtka ima dućan fun shop na stadionu koji je veličine
133 m2 i jedno maloprodajno skladište. U planovima za razvoj planiramo otvaranje sljedeće
godine još jednog ako se to pokaže dobro, trebalo bi ići iz godine u godinu širenje te
maloprodajne mreže. U tom shopu ne nalaze se samo proizvodi „Makrona“ već svih onih
proizvoda koje "Hajduk" zajednički sa svojim cobrandig partnerima odrađuje. U planu je
izrada vlastite linije klupske odjeće i ostalih odjevnih artikala. Zašto smo to napravili? Razlog
prvenstveno je povećanje prihodovne strane poslovanja kluba. S druge strane dobili smo
četiri nova radna mjesta. Ja znam da će te vi reć nije to nešto strašno, ali danas kad vidimo
kakva je situacija u zemlji, mislim da svako radno mjesto treba veselit. "Hajduk" od ove
tvrtke, od „Makrona“ dobija royality fee za, u značajno većem odnosu nego je to bilo prije.
Kod Umbra, dakle, da ne govorim ovdje brojke, ali iznos je dosta veći, tako da već u ovoj
godini smo ostvarili skoro 250.000 kuna tog royalty feea. S druge strane dobija najam
prostora od tvrtke „Naprijed bili“, dok tvrtka „Naprijed bili“ treba odraditi svoju godinu
poslovnu pozitivno i ne ući u minus. Budžet ove tvrtke projiciran je za ovu 2012. godinu na
1.800.000 kuna. Napominjem da se tu radi samo dakle, otvoren je 20. srpnja za period nešto
manje od 6 mjeseci, do sada za dva mjeseca je napravljeno 870.000 prometa i čini mi se da
smo na dobrom putu i da bismo taj ambiciozan plan mogli ostvariti. Marketing je još bio
uključen u izradu nove web stranice. Dakle, potpuno je promijenjena web stranica,
napravljen je kompletan dizajn, redizajn svih stranica i servisa unutar naše stranice
hajduk.hr. napravljena je prilagodba za tablete i pametne telefone. Uključen je novi sustav za
održavanje svih informacija. Da ne čitam sad sve ovo, možda je bitno da imamo nove servise
kao što je press centar gdje novinari mogu ući, raditi svoje akreditacije, izmjenjivat
informacije. Servis „Živio Hajduk" gdje se razmjenjuju fotografije navijača i ostalih i Media
watch – stranica gdje se kolektira sve objavljeni članci vezano na temu Hajduka, tako da ako
želite nešto čitati o Hajduku iz Sportskih novosti, ne morate ići na stranicu Sportskih novosti,
dovoljno je ići na ovu stranicu i vidjet ćete sve ono što je vezano za "Hajduk". Sve ovo, evo
pripremamo i za engleski jezik, to još uvijek nije napravljeno, ali do kraja godine očekujem da
će i to bit, te vrlo bitna stvar je i web shop koji bi trebao donijeti nove značajne prihode u
klub. Pripremamo se također i za mobilne aplikacije za smart telefone. Prvi put ove godine u
Hajduku je formirano Odjel za članstvo na način da je angažiran voditelj Odjela za članstva
čime smo htjeli pokazati strategiju kluba koja želi unaprijediti odnose sa navijačima. O ….
pretplatničke baze, što se, vidjet će mo poslije i dogodilo konkretno u brojkama. Na taj način
povećanje članstva, proširit će se benefit kluba, prema klubu od strane članstva,
prikupljanjem članarina i jasno …. za kupnju proizvoda kluba koje smo već maloprije
spominjali. Strateški plan rada ovaj Odjel je donio vrlo brzo nakon što je voditelj zauzeo svoje
mjesto i taj plan objavljen je javno na web stranici, tako da svak ima priliku uć i vidit ga. Novi
ugovor o suradnji sa svim društvom "Hajduka“ je potpisan, broj društva prijatelja je povećan
sa 28 na 35 i oboren je povijesni rekord pretplatnika. 6.135., 2011. Imali smo 6.070 međutim
te godine imali smo i utakmicu sa Barcelonom čija je sama cijena ulaznice ako se dobro
sijećam bila oko 100 eura, dakle, visine skoro cijele godišnje članarine. I ne manje bitno,
nove reprezentativne prostorije Odjela za članstvo, sredili smo malo te prostorije, sad je ipak
puno ljepše i pristojnije izgleda nego što je bilo. (Ne čuje se dobro, jel?). Dakle, otvorene su
nove prostorije Odjela za članstvo. Evo malo ovih brojki koje smo spomenuli, dakle, u 2013.
odnosno u 2012. broj pretplata povećao se na 4.600 na 6.100, što je 33% na gore, dok je
prihod u kunama rastao 33,73% sa1.900.000 na 2.600.000 kuna. Složit će te se svi da je to
značajan postupak 34% kad negdje podignete nešto, mislim da je to jako dobar rezultat. Kad
gledamo člansku bazu, brojke su još impresivnije, broj članova Kluba povećao se sa 4100 na
6800, a prihod sa 285 na 440.000 što je povećanje od cijelih 67%.
Sada dolazimo do Sektora logistike. Dakle, Sektor koji je prvi put pod tim nazivom
uveden. Htjeli smo jednostavno izbjeć ponavljanje onu staru floskulu radne zajednice koja se
nekako vuče iz tih prošlih vremena i podijelit Klub na odjele.
Logistika. Što je napravila za godinu dana? Pa evo krenimo redom. Prvo, zatvorili
smo ulaz na malom maratonu gdje smo imali tri čuvara, što naša iz Kluba, što zaštitara
zaštitarskih službi. I tamo smo stavili elektronsku kapiju. Na glavni ulaz postavljeni su
djelatnici Kluba umjesto zaštitara tvrtke „Protector Rakela“ pa će se i ovdje vidjet da imamo
možda fiktivno 3 zaposlenika više, međutim troškovi su znatno manji jer smo ta radna mjesta
plaćali tvrtki zaštitaru. Ovaj sektor odrađuje kompletan postupak natječaja za elektronske
brojače i video nadzor, evo ovdje će mo se dotaknit ponovo ove teme. Dakle prema
propozicijama UEFE, utakmice Europske lige,odnosno Champions lige ne mogu igrati bez
brojača, video nadzora i elektronskih barijera, uostalom imali smo i ispriku, odnosno ne
možemo to nazvati ispriku, ne znam ni sam kako bi to nazvao, od Hrvatskog nogometnog
saveza su nam kazali da ne možemo organizirati utakmicu u Splitu zbog toga što nemamo
brojače i video nadzor. Dakle, svjesni smo nužnosti da se to što hitnije mora napraviti.
Nažalost Hajduk u situaciji kakvoj je, sam to nije mogao isfinancirati iako imamo, evo, dobili
smo ukupno pet ponuđača, tri ponude su ušle u uži izbor. Dvije su bile nepotpune. Izabrali
smo najpovoljnijeg ponuđača, međutim nismo još se usudili krenut u realizaciju jer nemamo
pokrivenu financijsku konstrukciju ove priče. Mi ovo do 2014. moramo napraviti jer su
nagovještaji da će Hrvatski nogometni savez tražiti kao uvjet da to imamo da bi se mogli
natjecati iako ja osobno mislim da drugi klubovi neće bit u stanju napraviti tako da će to biti
iluzorno očekivati, ali s druge strane smo svjesni da nam po utakmici, sad ću ovdje reći
brojku koja će sad možda zvučati i prevelika, između 20 i 30% gledatelja nama uđe na
stadion bez ulaznice. Što je rezultat razno raznih manipulacija i malverzacija i dok god ne
isključimo potpuno ljudski faktor, tu ćemo biti nemoćni. Dakle, uvođenjem ovih brojača,
kalkulacije pokazuju da bi se one mogle već za dvije godine potpuno financijski isplatili. To je
investicija sa cirka 6 milijona kuna sa 6 do 6,5 milijona kuna sa video nadzorom,
elektronskim brojačima i barijerama. Nakon toga što se tiče logistike uveli smo redovno
čišćenje stolica prije domaćih utakmica, pa ćete vidjeti tamo troškovi čišćenja nešto veći
nego prije, napravljena je baza poslovnih prostora gdje su izmjerene kvadrature. Dva nova
skladišna prostora su dovedena u funkciju, uređene su prostorije za novi shop, prostorije za
članstvo, skladište za „Makron“ opremu, terase na prvom katu su sanirane, sanirane su
vanjske obloge metalne, metalne obložene fasade, unutrašnja hidranska mreža i tako da ne
nabrajam sve što piše tu. Svi sanitarni čvorovi. Veći dio ove priče odrađen je na nekakvoj
donatorskoj ili sponzorskim ugovorima tako da smo tu maksimalno pokušali izbjeć troškove.
Izrađen je plan troškova koji ste vi dobili ovdje u prilogu što bi ovdje na stadionu trebalo
napraviti za sljedeće tri godine. Ugovoren je novi dobavljač za struju, izvršene su pripremne
radnje za, dobro, evo zamoljen sam da malo ubrzam ovo, pokušat ću preskakat, a vi evo
imate ispred sebe pa malo pročitajte, pa možda poslije ako bude netko imao nešto pitat.
Što se tiče unutarnjeg ugostiteljstva u prvih osam mjeseci, u odnosu na prošlu
godinu ušteđeno je 341.000 kuna. Dakle u 2012. godini imali smo troška 1.200.000, a u
2013. - 878.000 kuna hrane. Dogovorena je suradnja sa srednjom školom i smanjili smo
troškove naših zaposlenika prilikom organizacija prijema u bijelom salonu i sličnim stvarima
kada na to rade učenici iz prakse iz Ugostiteljske škole. Sobe su kompletno renovinirane na
način da je zamijenjen stari madraci sa novima, namještaj je popravljen, kupatila uređena,
tako da te sobe sada na nešto liče. Samim tim naša prva momčad ne ide više u Hotel
President na tzv. karantenu, već to radimo na stadionu gdje ćemo opet doći do značajne
uštede troškova. Što se vanjskog ugostiteljstva tiče, napravili smo novi ugovor sa .... tvrtkom
koji bi trebao donijeti po gruboj procjeni oko dvostruko veći prihod nego što smo imali do
sada. Po prvi puta je uveden voditelj nabave i procedura i politike nabave u klubu. Nabavu
više nije moguće raditi na način da svak kao što je do sad bilo, naručuje kako mu padne na
pamet, već postoji osoba odgovorna za nabavu koja mora potpisati sve ono što se nabavlja i
tu se već ostvaruju značajne uštede.
U telefoniji, prešli smo sa T-coma prešli smo na Vip, pri čemu smo dobili odobrenje
od 100.000. značajno su smanjeni troškovi telefona na način da je ukinuto i 40.etak linija. Svi
su dobili adekvatne tarife i svak mora, dakle, sve ono preko svoje tarife mora svak osobno
plaćat.
Sportski odjel, to je dakle najznačajniji odjel Kluba i to je ono zbog čega klub i postoji.
Šta bi bila misija Kluba? Misija Kluba je naravno da Hajduk naravno želi afirmirat svoje
mjesto u hrvatskom nogometnom vrhu kroz atraktivnu igru. Vrlo bitna stavka i da Hajduk
mora biti financijski zdrava organizacija, jer bez toga naravno nećemo moć dalje funkcionirati
iako evo vidjeli smo jučer vijest objavljena da Real Madrid ima 541.000.000 eura dubioza,
čini se da se može i sa dugovima radit.
Rad s Omladinskom školom je izuzetno važan i bez toga naravno ne može ići dalje.
Hajduk se mora orijentirati na svoju Omladinsku školu.
Prva momčad. Šta je napravila s prvom momčadi. Dakle kao i lani imamo ukupno 37
profesionalnih ugovora. Politika Kluba je oslanjat na vlastitu školu. U zimskom prijelaznom
roku napravili smo jedan transfer od 3 milijona eura, nažalost ovu godinu nismo završili
uspješno tijekom ljetnog prijelaznog roka nismo uspjeli ostvariti nego jedan transfer od
400.000 eura, a sve preko toga zbog jednostavno ne interesiranja tržišta nije išlo, imali smo
doduše jednu ozbiljnu ponudu za jednog mladog igrača, svi znate o kome je riječ da ne
govorim sad ovdje cifre i brojke. One su dosta točno objavljene. Koja? Evo, da je bila
realizirana, ove brojke koje ćete poslije vidjet bile bi znatno bolje. Produžili smo 9 ugovora sa
našim igračima, potpisano je 11 profesionalnih ugovora uglavnom sa igračima proniklim u
klubu, mladim igračima, dakle to su najniži ugovori i 5 novih igrača je tijekom ljetnog
prijelaznog roka i zimskog dovedeni. To su Anđelković, Rize, Bukva, Kouassin i Malagu.
Naših sedam igrača je trenutno na posudbi. Unatoč tome što smo imali dakle nedostatna
financijska sredstva ipak ostvaren je značajni sportski rezultat, Hajduk je uspio u sezoni koja
je iza nas osvojiti Hrvatski nogometni kup i plasirat se u europska natjecanja.
I bitno za kraj, vrijednost momčadi koju procjenjujemo preko transfermarkta koji
moram kazat da daje ponekad dosta čudne brojke i podatke, pa malo ako se netko se s tim
voli zanimat pa da uđe unutra, pa će vidjet da te brojke nisu ipak bliske stvarnosti. Mi
procjenjujemo da naša momčad vrijedi cirka 26 milijuna eura. Ova procjena moram kazat ne
nalazi se u bilanci što naravno da bi kad bismo te brojke na neki mogli staviti u bilancu, da bi
ta bilanca izgledala bitno drugačije nego što danas izgleda.
Omladinska škola, evo zbog kratkoće vremena neću se puno zadržavat. Dakle
imamo ukupno 200 djece u Omladinskoj školi te još stotinjak djece polaznika na otvorenoj
školi na igralištu Dalmatinca. Dakle oko 300 djece. Veliki nedostatak je postojanje kampa
gdje bi ta djeca mogla trenirat da se na neki način izoliraju od neželjenih posjetitelja,
prvenstveno tu mislimo na roditelje i slične nekakve menadžere koji pokušavaju doć što
bliže. Troškovi Omladinske škole na razini godine oni su iznosili u 2012. – 7,3 milijuna kuna,
2013. procjena je naša da će biti 6,5 milijuna kuna. Smanji se trošak za nekih 700.000 kuna.
I na koncu posljednji sektor ali ne najmanje važan su financije, ljudski resursi. Šta
smo tu napravili? Donešen je Pravilnik o radu, donešena je sistematizacija i opis svih radnih
mjesta, kodeks ponašanja zaposlenika, napravljen je plan sanacije i program restrukturiranja
koji ste dobili u prilogu ovih dokumenata koji je trebao služiti AZTEN-u za odobravanje
potpore Gradu Splitu za jamstvo za kredit Hajduka. Napravljen je protokol o kolanju
dokumentacije i uvedena elektronska pohrana dokumentacije. Dakle sada se ne može
dogoditi da neki dokumenat, ne bi se smjelo, naravno uvijek se svašta može dogodit, da neki
dokument fali ili da se ne može naći. Centralizirana je nabava što smo maloprije spomenili i
vrlo bitno i možda najbitnije – uvedena je kontrola praćenja prihoda i rashoda. Po prvi puta
napravljena je detalj budžet Kluba gdje se po mjestima troška može točno vidjet u svakom
mjesecu za svaki trošak koliko je budžetiran i koliko se dakle on mjesečno prati i gdje se on
prebacio, podbacio i što se dogodilo. Naravno da pošto je to prvi put da tu u prvoj godini
postoje nekakva ustupanja, što vrijeme bude otjecalo, ta odstupanja će biti manja i u
konačnici očekujemo da u dvije, tri godine taj budžet bude u par postotaka bude ostupao od
stvarno realnih brojki koje se događaju na kraju godine. Ispoštovan je vrlo teško i s mukom
financijski ..... (kraj 1A kazete) ..... natjecanjima. Dužni smo podmirit sa određenim
datumom, sada nas kači 30. rujna, do polovine sljedećeg, ovog mjeseca moramo podmirit
sve obveze sa 30. rujna. Dospjele obveze prema igračima, zaposlenicima, prema državi i
prema drugim nogometnim klubovima. Dakle, jasno vam je da je to dosta teška zadaća, ali
nadam se da će mo to uspjet sad odradit jer u protivnom bi se mogli suočit sa dosta, dosta
teškom situacijom jer ne vjerujem kako bi nam UEFA ponovno ove godine dala blagonaklono
zeleno svjetlo za produženje do travnja kao što je napravila lani. Iako, postoji olakotna
okolnost, jer s druge strane imamo FIFU koja nije u stanju nama donijet naplatu našeg
potraživanja koje sad već prelazi 2 milijuna eura od Al'ltihad Kluba iz Dždee gdje smo prodali
igrača Anasa Sharbinija prije više od godinu dana. Proces pred FIF-om traje, FIFA je doduše
donijela pravorijek u 6. mjesecu ali su gospoda iz Saudijske Arabije dobila pravo na žalbu i
upravo danas je zadnji dan tog žalbenog roka. Ili je jučer bio. Danas je 9. Dakle, jučer je bio
zadnji dan žalbenog roka za Al'ltihada, ja još u ovom trenutku ne znam da li su se žalili ili
nisu. Ukoliko se nisu žalili očekujemo da bismo tu relativno brzo, u roku od nekih mjesec
dana trebali dobit taj novac. Ako su se žalili onda će taj proces još potrajati, jer ta žalba ne
ide više na FIFU, nego na Visoki sportski sud u Louisiani. Evo još kratko. Broj zaposlenih u
lipnju je bilo 90, od toga na ugovor o radu 64, danas to iznosi 55 na ugovor o radu, uvijek se
tu spominje i stvara nekakve zbrke i spominje radna zajednica. Dakle evo sad smo to nekako
podijeli, nije to radna zajednica, to je izvan sportski dio i sportki dio. To je ono u podjeli što
smo vidjeli maloprije. Dakle, sportski dio bi ušla ona tri sektora – marketing, financije i
logistika. Dok je sportski dio, ovamo su ovi maseri, liječnici i svi oni koji imaju ugovor o radu u
sportskom dijelu. Dakle, i van toga su treneri koji su obrtnici, koji nemaju ugovor o radu. Oni
se drugačije tretiraju.
Što se tiče profesionalnih igrača, broj tih igrača ostao je isti, ali ćemo vidjet već na
sljedećem slajdu da se njihova plaća smanjila. Profesionalni ugovor, to su ti igrači, su u lipnju
2012. iznosili 1.750.000 kuna, danas oni iznose 1.180.000. Stipendisti su isto tako smanjeni.
Treneri su smanjeni za 10.000 kuna, dok ugovor radu dakle onih 56 koliko je bilo točno,
danas iznos 600.000 kuna, dok su prije godinu i nešto iznosili 780.000 kuna.
Evo toliko uvodno. Sad dolazimo na ovaj dio koji je malo više vezan na brojke i koji
ćemo pokušat evo proć brzo kako je tako zahtjev. Prije nego prođemo na konkretnu godinu
koja nije iza nas, ali skoro, želio bih pojasniti neke nejasnoće koje se u javnosti stalno
pojavljuju i u medijima oko visine gubitka Kluba. Dakle, gubitak, preneseni gubitak Kluba
istina je iznosi 127.089.000 kuna. Međutim, 22. 12. 2008. kada je osnovan š.d.d. Hajduk,
prenesena je iz 2008. 29,6 milijuna kuna. Dakle to je gubitak koji je nastao prije pretvorbe
Kluba. Kada se taj gubitak oduzme, i nakon, oduzimat ćemo poslije, sada da kažem još
jednu rečenicu, dakle, 2010. je naknadno utvrđen gubitak iz prijašnjih godina, opet nešto što
se odnosi na prije osnivanja š.d.d. još dodatnih 12,9 milijuna kuna. To dvoje zbrojeno je 42
milijuna kuna. Kada se to dvoje oduzme onda bi zapravo preneseni gubitak“Hajduka“š.d.d. u
ove zadnje četiri godine iznosio 84,5 milijuna kuna. U periodu ove 4 godine imali smo
amortizaciju stadiona koji se nalazi pod koncesijom koji je sa cirka 221 čini mi se milijun
knjižen u temeljni kapital kluba i koji se treba kroz 30 godina amortizirati, dakle, prosječno
imamo negdje blizu oko 8 milijuna kuna godišnje amortizacije. Ako u te četiri godine tihi 8
milijuna kuna pomnožimo, dakle amortizacija je nešto što u računovodstvu nije stvani trošak,
to je knjigovodstvena kategorija i to klub odnosno društvo ne košta ništa. To se vodi u
knjigama. Ono u životu ne postoji u novcu. Kad se to odbije, onda bi gubitak Kluba u četiri
godine iznosio 52,5 milijuna kuna. Kad se dakle isključi amortizacija. Evo toliko samo da
pojasnimo ove priče oko gubitka športskog dioničkog društva. Ponavlja, gubitak športskog
dioničkog društva iznosi 84,5 milijuna kuna, dok je gubitak bez amortizacije 52,5 milijuna
kuna u četiri godine. Sljedeći slajd nam prikazuje EBITDA. EBITDA je naziv za dobit od koje
se odbija porez, amortizacija i kamata. Dakle nešto što nije vezano za tekuće poslovanje
Kluba. Za nešto što dolazi iz prošlosti. Kamate su naslijeđene, na kamate ne može klub
utjecati, dakle, ako vi imate kredit iz 2010. vi kamate plaćate u 2013. I ne možete to
promijeniti. Kad gledate taj EBITDA onda bi ukupni gubitak duga po EBITDA iznosio 35
milijunua kuna kroz ovih, ovdje je već uključena i godina 2013., kada taj EBITDA iznosi 4,7
milijuna kuna u plusu. Ovdje želim istaknuti da je Hajduk godinu 2013. prema ostvarenim
rezultatima u prvih 8. mjeseci, te projekciji za posljednja četiri mjeseca koja su odrađena
dosta detaljno i koja može odstupati par postotaka ali neće značajno, da će Hajduk završiti
godinu sa gubitkom u razini EBITDA, u razini operativnog poslovanja. Dakle, ne računajući
kamate i amortizaciju, Hajduk će ostvariti gubitak. Isto tako ako izbacimo kamatu, i dalje će
Hajduk biti u dobitku. Gubitak“Hajduka“ove godine bit će vezan isključivo jedino za
amortizaciju. Gubitak je sada se čini, dakle, projiciram na 6 milijuna kuna, 6,1 milijuna kuna,
a od toga vidite da amortizacija iznosi 7,8 milijuna kuna. Dakle, što se tiče samog poslovanja
Hajduk bi godinu trebao završit sa plusom. Ovdje ću kratko još samo kazat da možemo i
zanimljivo je pogledat poslovne rashode koji su bez transfera igrača, dakle ovi poslovni
rashodi koji su vezani isključivo za poslovanje Kluba. Vidite ovdje kako su iz godine u godinu,
oni su u 2011. godini narasli na 105 milijun kuna. Moram kazat da su ovdje veliki zbog
utakmice s Barcelonom, cirka 50 milijuna je troška bila oko Barcelone, međutim svejedno su
ti troškovi, evo vidite kako su ti troškovi išli, da bi se oni ove 2013. godine spustili na 51
milijun kuna. Evo na slajdu imamo kratko grafikon tih prihoda i rashoda, ne bismo ga
posebno puno komentirali.
I sada ćemo malo proći kroz bilancu. Dakle, bilanca sa stanjem 31. Kolovoza, danas
je ona naravno već drukčija. Bilanca u kratkotrajnoj imovini – dakle imamo potraživanja
transfera igrača 20,5 milijuna kuna, to se odnosi veći dio na ovo koje je spomenuto danas sa
Sharbinija, jedan dio transfera Ante Vukušića koji redovno mjesečno pristiže u klub, tako da
tu ne vidimo velikih problema. Ostala potraživanja su potraživanja od kupaca. Vidjet ćete
povećanje na zalihama na 3,6, na kraju godine je bilo 1,2. To, glavni razlog tome je roba od
„Makrona“ a i drugo doba godine kad opet na zalihama treba imat više robe znači sa svih
strana u kolovozu nego 31. 12.
Dugotrajna imovina, evo to je taj 187 milijona, to je taj stadion koji je amortiziran od
od 221 do 187 s 31. 8. On se iz godinu u godinu smanjuje.
Dolje u kratkoročnim obavezama, dakle, u ovoj stavci tu točno vidite 85,7 milijuna
kuna, to su točno obveze, dugovi, koje klub u ovom trenutku ima. Dakle, kratkoročne obveze
kluba. Evo kratko da ih prođemo. Zajmovi. U zajmove uključena su ova dva velika kredita o
kojima se stalno govori ovih dana, te zajmovi prema izvoru osiguranja od gospodina
Andabaka i od gospodina Todorića, zajam prema Agrokoru, od cirka 4 milijuna kuna. Stavka
obveze iz transfera igrača - 3,477, odnosi se u najvećem svom dijelu na Nogometni klub
„Šibenik“ koja je ovih dana u međuvremenu podmirena, tako da ta stavka više tu ne postoji.
Dakle, ovo stanje je bilo 31. 8. Evo iza nas je 40-etak dana tako da su se tu stvar dosta
promijenile. Obveze prema zaposlenicima – tu su plaće za 6., 7. i 8. mjesec. Obveze prema
državi, tadašnje stanje poreza, obveze ostalo su dobavljači i kratkoročna rezerviranja, to je
ono što je bilo sporno u javnosti ovih dana, dakle obveze za kratkoročna rezerviranja odnose
se za sudske sporove. Dakle, te obveze danas nisu dospjele, one danas ne postoje, one
mogu postojati sutra sa 5 milijuna, sa 20 milijuna, zavisno kako će sud koji predmet presudi.
Ovdje smo mi knjižili najgoru moguću varijantu, dakle, uključene su kamate do kraja 31. 12.
2012. tako na ono što smo tuženi. Dakle, po nama ova suma bi trebala bit bitno manja u
konačnici, ne bi nikako smjela biti veća, iako će se ona svake godine naravno, kamata će se
doknjižavati na kraju godine kako knjigovodstveno bude trebalo. Evo, toliko oko bilance.
Kapital je 268 milijuna umanjen za zadržani gubitak 127.
Sljedeći slajd na pregled prvih 8. mjeseci – njega ne bi puno komentirao jer će mo
vrlo brzo, evo možete ga samo kratko pogledat, vidimo da smo u prihodima iznad budžeta i
iznad prošle godine. Dakle, ovo a) 2013. to prikazuje aktualno stanje 2013. Budžet je b)
2013., i aktualno 2012. i tamo desno vidite indekse. Odnos '13. na budžet i '13. na '12. Dakle,
u prihodima smo dosta iznad budžeta. U rashodima smo do 31. 8. ispod prošle godine, ali
detaljnije će mo proći sve ove stvari kad dođemo do sljedećih slajdova i to je dakle pregled
poslovanja i projekcije do kraja godine. Kao što sam uvodno kazao, radili smo projekcije za
ova četiri mjeseca dosta detaljnu i temeljitu i vjerujem da ovdje neće biti velikih odstupanja
tako da sa priličnom dozom sigurnošću možemo kazati kako ovo što sad gledamo bi trebalo
biti realan prikaz 2013. godine. 2013. godina nam pokazuje dakle da bismo godinu trebali
završiti sa 32 milijuna kuna prihoda izvan prodaje igrača. Gore prvo imamo prihode koje se
događaju iz operativnog poslovanja kluba. Nakon toga imamo rashode koji se događaju iz
operativnog poslovanja kluba i dolje imamo prihode od raspolaganja registracije igrača i
troškova stjecanja za raspolaganje igrača. Dakle, prihodi koji su ostvareni iz poslovanja su, bi
trebali biti na kraju godine 32 milijuna kuna budžetiranih, planirani su na 28,6 milijuna kuna, a
2012. godine bili su 30 milijuna kuna. Pitat ćete zašto je manje budžetirano i jedini razlog
dakle ovi izvanredni prihodi što je 3,5 milijuna. Dolje kad smo radili budžet nisu nam bili
poznati, ali su, oni su zapravo rezultat otpisa potraživanja iz prošlih godina. Dakle, oni nisu
nešto što se dogodilo lani da smo mi to uprihodovali već su otpisane stavke iz prošlih godina,
i to je tretirano u izvanrednih prihodima. Kad to izbijemo, dakle, 27 milijuna kuna su bili
prihodi u 2012. Dakle, možemo ovdje kazati da su prihodi ti nadmašeni sa 5 milijuna kuna
……. poslovao više nego lani. Na budžet imamo 11% više nego što smo budžetirali
ostvarenih prihoda. Prihode će mo proći naknadno po stavkama, po pojedinom prihodu.
PREDSJEDATELJ
Oprostite gospodine Brbić, hoćete li malo još ubrzat više tako da završimo. Ističe vam
vrime. Hvala.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Dobro, mislim, bitno su ovo stvari. Ja mogu ubrzati. Nema problema. Evo kratko da
prođemo po prihodima. Prihodi od ulaznica su ostvareni sa 8 milijuna, lani su bili 8 milijuna,
ali napominjem da je lani bila utakmica sa Interom gdje smo samo u njoj ostvarili 3,5 milijuna
prihoda, tako da su ovi rezultati dosta dobri. (Milane vrti dalje). Oglašavanje i sponzorstvo –
imamo 11 milijuna u odnosu na prošle godine 10, ovdje moram istaknit da imamo lani 3
milijuna odnosno 400.000 eura prihoda od Splitske banke koji su trebali bit prihodi ove
godine, međutim oni su na žalost našu ove godine pojedeni već godinama prije i knjiženi kao
prihod. Prije ugovor sa Splitskom bankom ističe 1. veljače 2014. tako da mi u ovoj godini
nismo mogli knjižit nikakav prihod iako bi nam pripadalo 3 milijuna kuna. Prihodi od
emitiranja prava i komercijalnih prihoda, ovdje su manji nego lani, ali je isključivi razlog što je
u 2012. došlo milijun kuna prihoda iz '10. godine na račun utakmica Hajduk-Stoke i Eurolige.
Ostali poslovni prihodi veći su za milijun kuna nego lani, dakle, bili su veći.
Troškovi. Dakle kad promatramo troškove 2013. I '12. vidimo da su dosta ti troškovi
dosta manji nego što su bili '12. Budžet je nešto nadmašen, ali evo, ja ne znam sad, neću
ulazit u detalje pošto smo kratki s vremenom, iako za sve te troškove imamo točno, vidimo
šta se događalo.
Mislim, žao mi je što ne možemo proć sve ovo detaljno. Tu ima dosta zanimljivih stvari. Evo
zadržat će mo se kratko na troškovima zaposlenika koji su možda bolji primjer. Troškovi
zaposlenika u 2012. iznosili su 46,4 milijuna kuna, 2013. - 33 milijuna kuna, dok su
budžetirani na 32 milijuna kuna. U ovoj 2013. ušlo je i 1.600.000 kuna troškova iz prethodnih
godina. To su dakle za pojašnjenja troškovi koji su od onih igrača koji su imali velike ugovore
iz prošlih godina, tipa Veić, Andrić, Buljat itd, zbog svojih poreznih obveza oni te fakture nisu
slali na vrijeme pa su nam ti troškovi ulazili cijelo vrijeme čak i kroz 2013. kako smo ih
otplaćivali. Isto tako imao 450.000 kuna ovdje otpremnina, koje su također rješavanja viška
kadrova i smanjivanja i dogovaranja sa onim problematičnim slučajevima. Kad bi to izbili,
onda bi ti troškovi bili na 31,5 milijun kuna. Dakle, ispod budžeta.
Na koncu možemo prijeći pregled kroz rezultata poslovanja – vidimo kako smo
budžetirali prihode, rashode i neto rezultat. U prihodima imamo ukupno 32 milijuna kuna,
dakle, skoro 4 milijuna kuna više nego je budžetirano. U rashodima imamo 500.000 manje
nego je budžetirano, s time da imamo 4600 rashoda koji su došli iz prošlih godina, tako da
vidimo da ukupan neto rezultat je vrlo blizu budžetiranoga i puno, puno bolji nego 2012.
godine. Kad bi odbila ova 4 milijona, ta slika bi još značajno bila bolja.
Evo ovdje se još jednom vidi i želim naglasit taj EBITDA koji ove godine dakle treba
biti pozitivan, iako je on budžetiran puno više, ovdje nam fali prodaja, već spomenuta prodaja
igrača gdje nismo uspjeli ostvariti tu prodaju, cilj koje je bio i podmirenje ovog kredita koji
dospijeva sad za desetak, 15 dana, od poslovnih banaka. Na koncu dobit, odnosno gubitak
godine bi trebao biti 6 milijuna kuna. Ponavljam se još jedanput 6 milijuna kuna kada
izbacimo amortizaciju od 8, mi bismo trebali biti cirka 2 milijuna kuna pozitivni, bez
amortizacije.
Evo i na kraju posljednje poglavlje, posljednje poglavlje su ove obveze koje smo već
spominjali da ih sad posebno ne čitamo. Ukupno su bile 101.000.000 kuna 1. 07., danas
iznose 85, dakle 15 milijuna kuna su manje. S tim da, sad će mo prijeći na (sad prijeđi na
ono zadnje gdje je ono, vrati na potraživanja). Kratko, imamo potraživanja 15 milijuna kuna
od Al'ltihada, 4 milijuna od Pescare, 5 milijuna od kupaca i 1,5 od UEFE. 25 milijuna kuna
potraživanja.
Dakle, ukupne obveze sa 01. 9. iznosili su 85,7 milijuna kuna. Tu imamo rezervacije,
spomenute rezervacije 18,5 milijuna kuna koje nisu dospjele. Banke koje dospjevaju 31. 10.
dakle još uvijek dan danas su nedospjele obveze. Naravno da će brzo dospjeti, ne bježimo
od njih i brojimo ih, ali u trenutno dospjele obveze na 01. 9. su bile 30,7 milijuna kuna. To je
01. 9. bio stvarni dospjeli dug Hajduka. Dakle, nije "Hajduk" dužan 12 kao što neki pišu ili 7
kao što je ovdje neki napisa senzacionalno - "Hajduk" je dužan 5, 7, milijona kuna. Ja to
nikad nisam rekao. "Hajduk" je dužan 37,7 milijuna kuna – 01. 9. Plus ovo nedospjelo gore.
U tome imamo još 25,6 milijuna kuna onih spomenutih potraživanja, dakle, hipotetski,
teoretski odnosno ono što, to su realna potraživanja, tu su izbačeni ovi kupci koji su sporni,
koje će mo teško naplatiti, ima toga još dosta. Ali ovo što je zaista realno i što očekujemo
brzu naplatu je 25 milijuna kuna. Kad bi s tih 25 milijuna kuna podmirili ovih 37 milijuna kuna,
tada bi nam ostalo teoretski dospjelih obveza, dospjelih potraživanja, minus potraživanja, 12
milijuna kuna. U to imamo još Grada Splita 4 milijuna kuna na račun komunalne naknade.
Dakle, bilo bi 8 milijuna kuna kad bi mi danas dobili sredstva od dospjelih obveza. Danas bi
bili dužni 8 milijuna kuna. Hipotetski. Ali molim bez naslova senzacionalno – "Hajduk" je
dužan 8 milijuna kuna. Nije.
Evo na kraju zaključak samo kratko. Grad Split je vlasnik 56,9%, 56,1% dionica kluba.
Obveze vlasnika trgovačkog društva nije samo sudjelovanje u dividendi, dakle, trgovačko
društvo po Zakonu o trgovačkim društvima, trgovačko društvo po Zakonu o trgovačkim
društvo je dužno snositi i pokriće dugova, obveza vlasnika je stat uz društvo. I također kao
što je obveza uzimat dividendu, odnosno mogućnost, tako je i obveza pokrivat dugove. U
našim dakle gubicima već je spomenuto da imamo i amortizaciju i koncesije. Bitno je još
jednom naglasiti da je poslovna godina završava se sa dobiti 2013. ako se izbaci
amortizacija. U bilanci kluba ne nalaze se vrijednosti igrača koja postoji. Je li to 26, kako mi
procjenjujemo, ili je to 16 kako kaže transfermarkt, ali je činjenica vrlo bitna da ta vrijednost
postoji i nju ne može nitko negirat. Dakle, svak onaj koji misli da klub ne vrijedi ništa nije u
pravu. Ta vrijednost igrača postoji. Zagreb. Grad Zagreb u 5 godina to svi znate koliko je
uložio u Nogometni klub „Dinamo“. 241 milijun kuna. U "Hajduk" Grad Split, za javnost, želim
stvarno još jedanput glasno i jasno reć – Grad Split u Nogometni klub "Hajduk" od kada je
"Hajduk" pretvoren u športsko dioničko društvo nije uložio ni jedne jedine lipe. Grad je bio
jamac za kredit, kredit koji će "Hajduk" morat vratit, uostalom sad se obračunava na taj kredit
i zatezna kamata što je za "Hajduk" vrlo nepovoljno i "Hajduk" mora dat 30% svojih budućih
prihoda što je vrlo nepovoljno i "Hajduk" ne bježi od kredita. Međutim, dakle, Grad Split nikad
u zadnjih 5 godina nije dao, porezni obveznici nisu dali ni jednu lipu za "Hajduk", iako su bili
obvezni prema ugovoru o održavanju stadiona, ulagat u stadion. "Hajduk" je sam ulagao u
stadion koliko je mogao i stadion je u stanju katastrofalnom. Evo dobili ste materijale i
možete vidjet. U srpnje 2007., prošle godine, je odobreno 7,2 milijuna kuna. Bivša gradska
vlast je odobrila 7,2 milijuna kuna koja su trebala pokrit Nogometni klub „Šibenik“ i trebala su
pokrit dug prema Poreznoj upravi. Znate koliko smo dobili? Nula. Kao i sve do sad. Eto
toliko. Hvala vam lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Brbiću na ovom zaista iscrpnom izlaganju. Ja bi samo
podsjetio kolege vijećnike i vijećnice na staru poslovicu da je ponavljanje majka znanja.
Prema tome, dobili smo dosta kvalitetnih činjenica koje su sadržane u materijalu da bi mogli
razgovarati. No ujedno bi zamolio sve buduće govornike da se zaista ograniči na ono što je
najbitnije, a u raspravi će mo moći odgovarati i postavljati niz dodatnih pitanja. Zahvaljujem.
Gospođo Ramljak izvolite.
BRANKA RAMLJAK, predsjednika Nadzornog odbora „Hajduka“
Evo poštovani predsjedniče Gradskog vijeća, poštovani vijećnici želim vam dobar
dan. Ja ću se kratko nadovezati na predsjednika Uprave s obzirom da je njegovo izvješće
zaista bilo iscrpno. Kao što znate, jedino Skupština traži izvješće od Nadzornog odbora o
radu, tako da ovaj moj dio koji ću ja sad govorit nije vama dostavljen u materijalima jer se nije
tako ni tražilo. Međutim, mislim da je u redu da za ovo razdoblje od kad je ovaj Nadzorni
odbor ima funkciju u“Hajduka“da, mislim, imamo odgovornost da pred vama kažemo što smo
radili u ovom prethodnom razdoblju. Tako da ću ja to u kratko predstaviti i mogla bi još samo
možda pojentirati sa nekim brojkama koje se možda nisu dovoljno čule ili možda predsjednik
nije bio dovoljno glasan da ih istakne, da ih još jedanput svi zajedno zapamtimo. Dakle,
podsjetit ću da je 22. Studenog 2011. godine Glavna skupština Nogometnog kluba "Hajduk"
potvrdila članove Nadzornog odbora koji su izabrani kroz projekt „Naš Hajduk", mi
predstavljamo Gradsko vijeće, dakle 7 članova predstavlja Gradsko vijeće,predstavlja Grad i
još su dva člana, to su predstavnici malih dioničara. Možda će neke stvari koje sam ja rekla,
koje ću sad kazati, biti ponovljene za vijećnike koji su bili u lanjskom Gradskom vijeću, pa im
se odmah ispričavam ako to bude, no međutim nastojat ću se ne ponavljat, ali za ovo
Gradsko vijeće možda važno da znate, dakle, u kakvu situaciju smo došli u Klub, što smo
zatekli i što se do danas napravilo. Jasna nam je uloga koju Nadzorni odbor ima budući se
vrlo često govori da se naše uloge Nadzornog odbora i uloge Uprave preklapaju. Garantiram
da su naše uloge jasno odvojene prema načelu odvojivosti. Uprava upravlja, Nadzorni odbor
nadzire ono što Uprava radi. Dakle, opet ću ponovit, kroz projekt „Naš Hajduk" izabrano je
većina, dakle 7 članova Nadzornog odbora koju je izabrao ovu Upravu. I stojimo naravno iza
ovog izvješća koje je prezentirao sada predsjednik, zato što smo upoznati sa svim
elementima ovog Izvješća i sa projekcijama za 2013. i dio 2014. godine. Rad Nadzornog
odbora reguliranjem Statutom Nogometnog kluba "Hajduk" i Poslovnikom o radu. Samo da
za poštovane vijećnike naglasim dakle da članak 29. Statuta kaže da Nadzorni odbor obavlja
sljedeće radove: imenuje i opoziva članove Uprave društva, po potrebu saziva Skupštinu
društva, nadzire vođenje poslova društva, ispituje godišnja financijska izvješća, te ih zajedno
sa Upravom utvrđuje, daje suglasnost na poslovne i financijske poslove, podnosi Skupštini
pisano izvješće o obavljenom nadzoru, predlaže Glavnoj skupštini donošenje odluka
sukladno zakonu i statutu, zastupa društvo prema upravi, daje suglasnost upravi o svim
pitanjima predviđenim statutom, mijenja i dopunjuje određene odredbe statuta, sklada ugovor
s članovima Uprava i odobrava Upravi sklapanje ugovora sa svim osobama na koja prenosi
ovlaštenja, i obavlja druge zadaće sukladno zakonu i statutu. Predsjednik Uprave je dužan
od Nadzornog odbora ishoditi prethodnu suglasnost za: osnivanje, stjecanje ili raspolaganje
dionicama ili udjelima u drugim trgovačkim društvima. Osnivanje društava kćeri, te onaj dio
koji je izazvao najviše naših saziva, najviše sjednica Nadzornog odbora - sklapanje pravnih
poslova vrijednosti iznad 500.000 kuna ili za one poslove koji se sklapaju na razdoblje dulje
od 18 mjeseci. Zatim, predsjednik Uprave ili Uprava traži suglasnost od Nadzornog za
godišnja financijska izvješća, za utvrđivanje organizacije društva, za utvrđivanje poslovne
politike društva i slično. Kako se obavlja nadzor? Nadzor se obavlja temeljem zatraženih
mišljenja, izvješća, elaborata od strane uprave, te onda mi na našim sjednicama sukladno
Poslovniku o radu tog nadzornog odbora raspravljamo o radu te uprave. Isto tako sastajemo
se po potrebi ovisno o tome kada i u kom slučaju predsjedniku treba prethodna suglasnost.
Rekla sam vam, najčešće je razlog za one poslove koji su iznad vrijednosti 500.000 kuna ili
na rokove duže od 18 mjeseci. Samo za vašu informaciju kazat ću vam da je tijekom 2012.
ovaj saziv Nadzornog odbora održao 6 sjednica, tijekom 2012. – 18 sjednica, a do 01. 9. Čak
40 sjednica. Sjednice se odvijaju fizički prisustvom u prostorijama kluba, elektronskih ili
telefonski. To je sve sukladno Poslovniku. Razlog za ovako velikim brojem sjednica evo leži
velikim dijelom u onoj odredbi Statuta koja zahtjeva da veliki dio poslova koji Uprava radi
prethodnu suglasnost. A i kad se pogleda u zapisnike može se vidjeti da je najveći broj
sjednica održan u vrijeme prijelaznih rokova. Bilo da je to zimski ili ljetni rok.
Poštovani vijećnici, kad je ovaj saziv Nadzornog odbora preuzeo funkciju, mi smo
odmah donijeli jednu odluku da se pokrene dubinska revizija, snimanje kluba u dubinu. Dakle
nisu nam toliko bile važne brojke koliko su nam bili važni procesi. Sjećam se dana kad smo
došli kad smo vidjeli kako je to bilo i kako je to danas. Znači samo vam mogu kratko reći,
tada u tom trenutku za mnoge stvari koje sam ja ovako školski tip došla pa bi pitala, pitali su
me šta pitam, ili , ne znamo gdje se to nalazi. U ovih godinu i po, dvije godine, promijenjen je
jedan veliki broj ljudi zbog odlaska u mirovinu ili zato što je ugovor o radu prestao važit,
njihovi su bili na određena vremena i moram vam kazati da je jedan novi šalon ljudi koji su
pomoćnici danas predsjedniku Uprave, su unijeli jedan novi način rada, klub koji se osjeća
na svakom kantunu, što ste mogli vidjet po onim pustim pregledima aktivnosti koje su u
marketingu, u logistici, u području financija, u kadrovskom, što se sve napravilo. Također ću
naglasiti, kao što čovjek stvara, tako i čovjek razara. Ovdje naglašavam ljudski faktor je od
velike važnosti. Tražili smo da na svako mjesto dođu školovani ljudi, sa puno volje i želje
rada u klubu. I do danas sa svim tim novim ljudima koji su primljeni u klub moram kazat da
smo imali i određenu sreću, predsjednik Uprave vam je rekao da postoje problemi u isplati
plaća, neovisno o tome, taj njihov entuzijazam se osjeća svakodnevno. Dakle, s tom
dubinskom revizijom želili smo da se revidiraju određeni poslovni procesi, i to, željeli smo
pregled i analizu svih ugovora, pregled i analizu projekata u 2011. koji su nama bili vrlo
važni. Projekt Barcelona, projekt Slavija povodom 100 godina "Hajduka“, zatim analiza
pojedinih procesa u restoranu, karte, članstvo i slično. Pregled i analiza rada prethodnih
nadzornih odbora kao i pregled procesa koji se odvijaju pred sudovima. Željeli smo da nam
revizija utvrdi stanje i da preporuke kako ne dozvolit se da se dođe ponovno u tu situaciju i
kako iz te situacije izaći. Mi smo napravili natječaj za izbor revizora i izabrana je kuća Grant
Thorton revizija iz Zagreba, dio Zgombić i partneri grupe. Zašto njih? Njihova ponuda je bila
najbolja i vrijeme u kojem su to napravili i predložili za napraviti, je bilo najkraće. Započeli su
u siječnju 2012. i već sredinom ožujka mi smo imali prvi draft, prve rezultate. Čim smo dobili
te prve rezultate upoznali smo većinskog vlasnika sa preliminarnim rezultatima. U isto
vrijeme smo većinskom vlasniku prezentirali i financijske rezultate u kojima se klub nalazi,
ukazali smo na probleme u kojima se klub nalazi i tada prvi put dolazimo do situacije da
predlažemo da se obveze koje se ne mogu pokrit iz tekućeg poslovanja tada pokušaju pokrit
uzimanjem kredita. U očekivanju dok se čekao dakle taj nalaz dubinske revizije, jasno da
nismo čekali, mi smo se i dalje sastajali i tražili smo od Uprave, tadašnja Uprava je bila na
čelu sa predsjednikom Uprave Hrvojem Malešem, znate da je do promjene došlo u srpnju
2012., jel, mi tražimo od Uprave rezanje troškova i smanjenje i preispitivanje svih ugovora.
Financijsku konsolidaciju kluba na svim razinama. I zadali smo nekakvu granicu da se režu
troškovi u razini do 30% i ono što sam maloprije rekla da se dovode u klub stručni mladi ljudi,
te da se u situaciji kad se klub nalazi teškim financijskim problemima, unatoč tome, a uz
veliku podršku koju imamo od strane navijača, pojača odnos s navijačima, o čemu je
maloprije i predsjednik govorio. Nadzorni odbor se nije dirao u struku, nikad nam to nije ni
bilo na pameti. Mi smo razgovarali sa predsjednikom Uprave, razgovarali smo i sa trenerima,
oni su davali svoja izvješća sportskim direktorom, međutim, naš zadatak nije da se diramo u
njihove poslove. Ali ono što smo tad tražili, tad smo tražili zbog situacije u kojoj se klub
nalazi, zbog velikih troškova da se da naglasak na Omladinsku školu i da se ugovori igrača
dovedu na razinu koja odgovara uvjetima u kojima ovaj klub djeluje i radi. I uspjeli smo u
tome, danas smo slušali od predsjednika, koliko su se ugovori smanjili. Te godine kad smo
mi došli, mi smo tražili naravno da nam se dostave svi spiskovi. To je čitava plejada igrača
koja je imala vrlo velike ugovore a nisu igrali. Vrlo brzo nakon što je ovaj predsjednik Uprave
gospodin Brbić došao, te su se obveze pokrile, nismo željeli kosture da stoje u ladicama. Mi
smo ih izvadili iz ladica i počeli rješavat. Mnogi ugovori koji su opterećivali, jedan ugovor koji
danas pola momčadi recimo nema, a glasio je, jel, uspjeli su se ti ugovori, te obveze pokriti u
međuvremenu. Kad smo dobili nalaze naravno da smo tražili od Uprave da se sukladno
nalazima revizije i sukladno nalazima revizije i ponaša. Dakle, da primjenjuje te preporuke i
ono što je nedostajalo da planira, tražili smo plan. I da se mjeri rezultat. Da se mjeri učinak
svakog pojedinog odjela. Kroz svaki pojedini odjel mjerio se i učinak direktora i mi smo prvi
puta, hvala bogu, prošle godine u prosincu, i nadam se da će mo ove godine imati prigodu
raspravljati o tome na Nadzornom odboru, imali budžet mjesečni po svim aktivnostima kluba
za 2012. godinu. To je prvi put da se budžetira. Očekujemo da će biti par postotaka gore ili
dole, i kako se budžetira više ti se postotci sve više smanjuju. Kako budemo išli iz razdoblja u
razdoblje. No, rezultati koje sad možemo pratiti, koje ste vi dobili za prvih tih 8 mjeseci na
datum 01. 9. uvjeravaju nas da se dobro budžetiralo. Tražili smo veću učinkovitost i dalje.
Veću učinkovitost rada i poslovanja, strogo poštivanje zakonitosti rada i poslovanja. Radi
čega? Radi toga što je "Hajduk" dioničko društvo, štitimo na taj način dioničare, štitimo
zaposlenike i cijelo društvo. Jedan od zadataka koje Nadzorni odbor ima, neću još dugo,
jeste i ispitivanje tih godišnjih financijskih izvještaja. S obzirom da su u Nadzornom odboru
nalaze ljude različitih profesionalnih kompetencija. Dakle, neki se više razumiju u pravo, neki
se više razumiju u ekonomiju, neki su jasno po svojoj prirodi rekli bi ljude enciklopedije pa
znaju puno toga o sportu, tako smo se i mi na neki način u Nadzornom odboru podijelili i
kako se pripremala koja točka, praktično se znalo tko je zadužen za određene točke, jel. O
brojkama i terminima gubitka i obaveza predsjednik Uprave je govorio i nama je to bio
zadatak i na Skupštini o tome kažemo, jel. Mi smo ispitivali financijske izvještaje, ja ću još
jedanput naglasiti, naša je bilanca takva kakva je. Međutim, zamislite da u nju stavimo još tih
procijenjenih 26 milijuna eura igrača. Obveze ostaju kolike jesu. Ovo je specifična djelatnost.
Specifična djelatnost. Svaki od naših igrača ima određenu vrijednost. Vrijednost sami znate,
ne ovisi samo o tome kako igrač igra. Znate da je tu puno faktora u igri. Ko ga prodaje, iz
kojeg kluba dolazi, iz koje države dolazi uostalom. Naša priča koja je evo ovako rastrgana u
zadnjih godinu dana, medijski popraćena do krajnjih granica, dovela nas je u situaciju da
nažalost za neke igrače za koje smo možda mogli dobiti i više, i za neke koje nismo prodali,
onaj ko kupuje smatra da je "Hajduk" u bezizlaznoj situaciji i jasno misli da će mo prodati
nekoga bu zašto. O tome kako će biti u budućnosti ovisi jasno i o svoj ovoj klimi o kojoj ja
sada govorim. Znači, o tome kako će biti da bi se kupili, da bi vrijedio neki igrač, pa neće doć
tamo u neki klub u kojem će reći da oni jedna čekaju da im što daš. Za 100.000, za 200.000
itd. Govorimo o eurima. Zato smatram da je vrlo važna ta klima koja postoji u klubu i oko
kluba da bi se interes koji žele nešto kupit od nas, a ono što mi imamo to su igrači. Mi želimo
povećati druge prihode, vidjeli ste da se tu došlo praktično na svakoj vrsti prihoda do 50etak% su razlike u odnosu na prethodnu godinu, ali nemojmo se ni mi na neki način,ne
znam, zavaravati, ipak su igrači naša najveća snaga, to je naš najveći, najznačajniji proizvod.
Naravno da bi željeli da ostanu svi ovdje i da dogodine ostvarimo prvo mjesto u Hrvatskoj i
da onda odu u Europsku ligu, naravno da bi mi to željeli, ali je to vrlo teško. I zato trebaju
igrači, treba para za kupiti i slične stvari. Sve nam je to povezano.
Nadalje, vodstvo kluba. Vidjeli ste što smo tražili cijelo vrijeme da se poboljšaju ti
rezultati, tražili smo konsolidaciju na svim poljima, pratili smo kako oni odgovaraju na tu
nezavidnu financijsku situaciju u kojoj se klub nalazi, pa smo vidjeli kako se klub odlučio na
drastične promjene u financijskom dijelu kroz racionalizaciju, kadrovskom dijelu također kroz
racionalizaciju i kroz učinkovitije poslovanje. Pa smo vidjeli, to ste i vi vidjeli u materijalima da
je izrađeni materijal restrukturiranja,pa bi ja naglasila da je taj plan restrukturiranja i Agencija
pohvalila moram priznati da je bez nekakvih velikih zahtjeva za izmjenama, a i u izvješću
revizora za 2012. godinu oni moraju definirati da li se ostvaruje načelo neograničenog
poslovanja. To znači, da li iz ovih rezultata koje je "Hajduk" predstavio, da li se može
poslovati i u budućnosti i revizor je ovdje, moram priznati radi vjerodostojnosti svih naših
podataka, to je također važno naglasiti, mi smo doveli i revizoricu, tako da ako bude bilo kojih
nejasnoća u vezi s pitanjima, moći će odgovoriti i osoba koja je to revidirala. Znači tamo piše
da je taj plan restrukturiranja i budžet koji je napravljen, jedan zalog za poslovanje
neograničeno poslovanje u 2013. godini, evo vidite, i lani su govorili da nas neće biti, a opet
smo još tu. Dobro. Još bi naglasila, jasno cijelo vrijeme kako se i izvršava financijski fair play
prema UEFI jer želimo biti dio Europe, ovo je klub koji ima tu tradiciju, ima povijest, ima ime,
a imamo i igrače koji mogu, koji se mogu odazvati tim zahtjevima.
I konačno, Nadzorni odbor se otvorio vrlo transparentno zajednici. Objavljujemo
materijale na webu a isto tako i zapisnike naših sjednica, a isto tako radimo sastanke sa
navijačima. Sad mogu javno kazati da će do nove godine biti još jedan, dužni smo im još
jedan taj sastanak sa navijačima, jer smatramo da je u ovoj u kojoj se klub nalazi, neminovno
spomenuti da mi imao prosječno u ovih 10, 11 kola više od 17.000 gledatelja po utakmicama,
pa prema tome, znači da ne možemo zanemariti njih, a veliki broj njih je i dioničar. Evo.
Hvala lijepo. Ostajem na raspolaganju za pitanja.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Branki Ramljak na ovom zaista poticajnom izlaganju. A sada bi
zamolio gospodina Bojana Islamovića predstavnika Udruge „Naš Hajduk" da se kratko obrati
prisutnima.
BOJAN ISLAMOVIĆ, predstavnik Udruge „Naš Hajduk"
Dobar dan svima. Hvala što ste nas pozvali. Općenito bi se htjeli zahvaliti Gradu
Splitu što je prepoznao navijače "Hajduka“ kao bitan faktor u funkcioniranju ovog kluba. Na
prošloj sjednici Gradskog vijeća su podržali Projekt „Naš "Hajduk"“ o kojem ću danas malo
više reć. Za one koji nisu bili, radi se znači o prijedlogu koji je došao od kluba navijača
Torcida koji su željeli uključiti sve navijače sa svih tribina gdje je bio dogovor da se Gradu
Splitu predloži da u ime njihovih 7 članova koje je Grad Split kao većinski vlasnik "Hajduka“
postavljao Nadzorni odbor, da se naprave izbori, da se uključe članove kluba po uzoru na
svjetske velikane koji funkcioniraju po principu sociosa, odnosno navijača i po principu
možda najveće Bundes lige koja je apsolutno cijela organizirana po principu da navijači
određuju nadzorne i upravne strukture kluba upravo zbog toga da bi se osigurao uvijek i
isključivo sportski rezultat, a ne određeni interesi koji privatni vlasnici znaju imat. Čisto kratko
što se tiče Našeg Hajduka. Nakon što je projekt prošao 15. srpnja 2011. osnovana je Udruga
koja uključuje sve članove Hajduka. Što znači svaki član koji plati članarinu Hajduku, je
automatski član Našeg „Hajduka“ i ima pravo biranja i bilo čega šta Udruga radi. Od možda
bitnijih stvari je naglasit da mi ne vodimo članstvo Hajduka, mi smo to prepustili Odjelu za
članstvo i mislimo da to treba profesionalizirat, oni su dole ozbiljnije krenuli u taj rad i mislim
da se rezultati već vide, o tome će mo mrvicu kasnije. Što se tiče same Udruge. Znači,prvo
što smo napravili je bilo potpisat, potpisali smo ugovor sa Hajdukom kojim se garantira
svakom članu, odnosno svakom navijaču jednaka prava, da nitko ne može bit zato što je član
ili tajnik ili predsjednik neke udruge, bit u povlaštenom položaju u odnosu na bilo koga
drugoga. Druga stvar koja je bila da smo se odazivali na sastanke koji su organizirali
Nadzorni odbor i Uprava i pokušavali uključit što veću bazu i članova …..(kraj 1B kazete)
….dobivali odgovore i ako bi odgovori zaostali, objavljivali i to. Znači pripremali smo prošli
put na Gradskom vijeću kad se razgovaralo o kreditu, prijedlog odluke o tome da se ispitaju
kaznene eventualne kaznene odgovornosti bivših uprava i nadzornih odbora koji su doveli do
situaciju da smo u minusu. U siječnju 2012. je bilo minusu oko 100.000.000 kuna dužni. O
tome se nikad nije glasalo na Gradskom vijeću, ali mi smo pripremili, ali nakon toga smo mi
sami organizirali znači Projekt „Zlatna zviždaljka“ gdje smo omogućili ljudima koji imaju
određena saznanja da prijave te eventualne svoje sumnje na taj e-mail. Od toga je deset
predstavki otišlo Državnom odvjetništvu, dvije predstavke Sportskoj inspekciji, Ministarstvu
znanosti obrazovanja i sporta. Tri predstavke Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja zbog
narušavanja tržišnog natjecanja, nelegalnih državnih potpora, te nekoliko problema koje su
uočene unutar kluba koje su onda proslijeđeni već odgovornim ljudima u klubu. Da li je to
predsjednik Uprave, Nadzorni odbor ili već netko unutar kluba. Mi smo također više apela
javnih uputili svima u klubu da se pridržavaju kodeksa Zakona o trgovačkim društvima.
Pokušavamo dignit klub na jednu veću, moralnu, način funkcioniranja, pa su tako dva člana
Nadzornog odbora koji su se našli u problemima sa zakonom, odnosno sa određenim
istragama, iako to nikakav zakon nije propisivao, momentalno zamrznuli svoje funkcije u
Nadzornom odboru, što mislimo da je također jedan vid, kad se već dogodilo, da se zaštiti
integritet kluba. Također smo prije gradskih izbora pokušali upoznat građane grada Splita sa
stavovima gradonačelničkih kandidata, kakva je situacija, šta mogu očekivat nakon izbora.
Ono što nam je uvijek bio cilj, uključit što više navijača u rad kluba, organiziramo radionice,
prikupljamo njihove mailove, pokušavamo dat projekte, pokušavamo uključit ljude da
istražuju kako funkcioniraju drugi klubovi, da nađemo još bolje, još kvalitetnije modele rada.
Također na sva pitanja koja članovi imaju i koje nam pošalju na naš mail, mi to strukturiramo
i šaljemo unutar“Hajduka“i pokušavamo dobiti odgovor. Naravno pri tom stvarno pazimo da
udruga Naš Hajduk i bilo koji naš član praktički ne utječe na odluke na način da nameće
stavove ili bilo kome unutar kluba ili Nadzornog odbora, jer mislimo da to nije cilj. Nama je
bio cilj stavit neovisne ljude u Nadzorni odbor koji će raditi u najboljem interesu samoga
kluba. Što se tiče samog Hajduka, znači naš projekt je bio prezentiran u smislu da mi
očekujemo da će "Hajduk" krenit bolje, kad se naprave navijački izbori, uključe navijače. Što
se tiče samih navijača – to je vidljivo, znači,po samom broju članova, znači ove godine nakon
što je organiziran Odjel za članstvo, već smo na 7000 članova, koji su samo ove godine
platili članarinu. Što se tiče samih pojedinih navijača, imamo preko 10 000 koji su u zadnje tri
godine platili članarinu. Mi očekujemo da će taj broj drastično narasti u budućim razdobljima
jer vidimo da je Odjel krenuo vrlo žestoko pa je tako samo u prva tri mjeseca jer prvi cilj nam
je bio povećanje pretplata. Bio je da smo oborili rekord pretplata, znači ljudi su unaprijed
platili za gledat“Hajduka“koji je onako dosta negativno u zadnjih godina, mjeseci u medijima.
Znači, ljudi ipak žele gledat takav klub. I vjerujem da on ide u dobrom smjeru. Također
prosječno imamo 17 000 gledatelja. Znači što se tiče navijača oni su prepoznali inicijativu,
barem tako mi vidimo po pokazateljima. Što se tiče samog“Hajduka“prema dokumentaciji
koju smo danas vidjeli i inače prema informacijama sa Gradskog vijeća, sa glavnih skupština
dioničara gdje mi redovito dolazimo i analiziramo situaciju, mi vidimo porast, odnosno
poboljšanje trenda Hajduka. Vidimo znači da je zaustavljen trend generiranja minusa koji ako
vidimo prema rezultatima od plus 80 do minus 100 u zadnjih par godina, nekih 40-etak
milijuna kuna godišnje. To je zaustavljeno. To niko još nije varolizira. Ljudima je … ok. Znači i
to je nešto što je napravljeno. Također koliko znamo je vraćeno 15 milijuna nagomilanih
dugova. Osigurana je 25 milijuna koji će se još vratit. Od Grada je došao kredit koji je
pomogao u radu. Ono što mi smatramo da je problem i što kredit nije vraćen nažalost.
Unatoč svim dobrim poslovnim rezultatima, ali ono što također je vrlo bitno istaknut da taj
znači sami kredit i to samo jamstvo kako je potpisano prije godinu. Znači dat će sad Grad
Split ili reprogramirat taj kredit ili će ga platiti, a onda će ga "Hajduk" kroz svoje redovno
poslovanje vratit. Danas smo čuli zatezne kamate. Što znači da praktički opet "Hajduk" neće
pasti na grbaču na gradski proračun, odnosno kratkoročno hoće, ali će se u konačnici vratit.
Znači, neće se subvencionirat, nego će se eto pomoć poduzetniku u poteškoćama kako je to
ustvari i osigurano. Također ono što mi želimo istaknut, čisto da bude fer i pošteno, znači
"Hajduk" ne dobija od Grada Splita nikakva sredstva za svoje normalno funkcioniranje i Grad
Split je vlasnik Gradskog stadiona Poljud tako da bi bilo dosta dobro da se to odvaja priča od
„Hajduka“ jer bez obzira što će biti sudbina "Hajduka“, Grad će i dalje biti vlasnik Poljuda, i
Grad će i dalje biti obavezan prema ugovoru koji je dostupan, koji javnost može pročitati,
investirat u sam klub, a to očito nije napravljeno od '79. ako dobro shvaćam. Ono što je još
vrlo bitno naglasit, tu složili smo vam jedan graf vezano za kredit, znači čisto da shvatite
koliko mi vidimo gdje je otišao kredit, znači to su dugovi stariji između 10 i 15 godina koji su
vraćeni, osigurana je ta likvidnost kluba, znači od samih igrača do te sporne AFIS agencije
misteriozne iz Španjolske i nestalnih čekova do određenih dugova prema svojim
zaposlenima i drugim klubovima i ostalim troškovima za tekuću likvidnost. Što se tiče same
Udruge „Naš Hajduk" mi mislimo da smo svoje ostvarili. Znači, dokazali smo da
uključivanjem navijača će se povećat marketing mogućnost kluba, dokazali smo da će se
navijači prepoznat ovaj klub kao njihov i više se integrirat u rad i u krajnjem slučaju dokazali
smo da ljudi koji dođu kroz izbor navijača koji će se održavati redovito ja se nadam svako
četiri godine, će moć pokrenut trendove i pokazat da je klub opstojan i da može funkcionirat
sam od sebe. Eto toliko. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Sudeći po broju navijača, "Hajduk" ima budućnost. Svaka čast. Evo čuli
smo izlaganja. Sada bih otvorio raspravu s tim da prvo pozivam predsjednike klubove
vijećnika ukoliko smatraju da trebaju otvoriti izlaganje, da dadu. Prvi se javio Škarić Petar.
Škorić. Skužajte. Škorić Petar izvolite. Gospodine Škorić samo jedna mala intervencija da
vidimo što gradonačelnik želi.
GRADONAČELNIK
Možda prije rasprave da vam damo informaciju vezano za stanje vraćanja kredita.
Imamo sad informaciju, dobili smo je prije 2, 3 dana, pa sad jedan dio kolega Goran
Kovačević bi vam mogao dat izvještaj, a onda nakon toga možemo sa raspravama ako se
slažete.
PREDSJEDATELJ
Odlično. Ja bi vas molio da podijelite onda materijal. Zahvaljujem gospodine
gradonačelniče na intervenciji. To će u svakom slučaju pomoć razumijevanju ove
problematike.
GORAN KOVAČEVIĆ, zamjenik gradonačelnika
Evo dobar dan poštovanim vijećnicama i poštovanim vijećnicima. Dakle neposredno,
za vrijeme sjednice vam je trebao biti podijeljen materijal, a nastavno na korespodenciju
Grada Splita sa Hajdukom i sa poslovnim bankama kod kojih je "Hajduk" uzeo kredit, a gdje
je Grad Split bio jamac. Dakle, kako smo obaviješteni od strane "Hajduka“, jamstvo koje je
Grad Split dao na 30 milijuna kuna kredita uvećano za kamatu i troškove obrade kredita,
"Hajduk" na žalost neće biti u mogućnosti vratiti po dospijećima koji su 20. 10. i 31. 10., a koji
su uzeti u iznosu od 15 milijuna kod Hypo banke i iznos od 15 milijuna kuna kod Privredne
banke Zagreb. "Hajduk" nas je također obavijestio da je do sada uspio vratiti 500.000 kuna
Privrednoj banci Zagreb, dok ovaj ostatak ukupnog iznosa neće biti u mogućnosti vratit.
Posljedično tome dakle po dospijeću jednoga i drugog kredita, aktivirat će se jamstva koja
su na sjednici Gradskog vijeća Grada Splita u prošlom sazivu Gradskog vijeća data, te smo
onda poduzeli aktivnosti, komunikacije i traženje upita prema bankama na način da vidimo
kako je moguće da riješimo taj problem. Na žalost, također ni Grad Split, znamo i sami da su
krizna vremena i da sam proračun Grada Splita nije dovoljno likvidan da možemo jedan tako
veliki iznos platit po dospijeću ovoga kredita pa smo onda ušli u pregovore sa poslovnim
bankama u okviru mogućnosti da sa njima dogovorimo način vraćanja aktiviranog jamstva
koje očekujemo da će se dogoditi vrlo uskoro kroz 10. mjesec. Sa Hypo bankom koja je i
poslovna trenutno banka Grada Splita, dogovorili smo varijantu okvirnog kredita u iznosu od
23 milijuna kuna iz kojega bi po dospijeću njihovog kredita bio vraćen u cijelosti, jamstvo,
preuzeto jamstvo "Hajduka“ u iznosu od 15 milijuna, te razlika do 23 milijuna bi bila plaćena
na ime povrata kredita Privredne banke Zagreb. Dok smo sa Privrednom bankom Zagreb sa
pregovorima da ostatak od 8 milijuna nam se dozvoli da platimo u tri mjeseca po
aktiviranome jamstvu. U prilogu materijala imate ponude kamata koje smo dobili od strane
Hypo banke. Želim naznačiti da su one značajno niže u odnosu na kamatu koju je "Hajduk"
imao prema istim bankama, dakle, obveza "Hajduka“ u kamata bila je 7,5% od strane PBZ-a
i 8% od strane Hypo banke, dok je zadnja ponuda koju smo dobili okvirni kredit Hypo banke
koji će preuzet Grad Split u iznosu od 5,5% fiksno i 0,1 % trošak naknade. Taj okvirni kredit
bi Grad Split uzeo na godinu dana, te bi onda pokušali u sljedećem periodu od godine dana
vratiti iznos od 23 milijuna kuna. Dok bi ovaj ostatak od 8 milijuna kuna nastojali kroz tekuću
likvidnost Grada Splita vratiti do konca 1. mjeseca 2014. godine. Od strane PBZ-a dobili smo
za sada pošto smo još u pregovorima, a vidjet ćete dopis koji je u prilogu, njihovo odobrenje
da taj dospjelo jamstvo se vrati u određenim tranšama kako Grad Split bude mogao u
periodu od 90 dana, a isto tako smo dobili i za sada njihovo mišljenje da nam neće
obračunavati zateznu kamatu, pa evo mi će mo u pregovorima nastojati da ta kamata po
dospjelom dugu bude što niža,pa i niža što je sam "Hajduk" imao. Hvala vam lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem zamjeniku gradonačelniku gospodinu Goranu Kovačeviću. A sada bih
otvorio raspravu. Prvi se javio predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a, LS i ostali, gospodin
Škorić Petar. Izvolite.
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. Evo poštovani predsjedniče, dame i gospodo, kolege vijćenici,
pozdravljam vas u ime Kluba koalicije Hrvatskog zajedništva. Tako se svi skupa zovemo.
Naravno da bismo željeli prije u biti ove rasprave, mi smo čuli ovdje izvješća Uprave,
Nadzornog odbora, Našeg Hajduka, zbroj svih podataka, vidimo da se dosta radilo,
napravilo, vidimo jednu pozitivnu atmosferu i klimu. Međutim, ono što nismo čuli da bismo
imali kvalitetnu raspravu i da bismo mogli raspravljati, što dalje. Dakle, vidimo gdje smo bili
jučer i danas, ali što sutra. Dakle, mi pitamo i željeli bismo da nam gradonačelnik odgovori,
dakle, gdje je konkretan prijedlog u ime većinskog vlasnika, dakle, gradonačelnik je nositelj
izvršne vlasti i od njega očekujemo u biti da nam pruži potpune informacije, s njegove strane,
kao osobe koja prati stanje o Hajduku, dakle da na predloži konkretna rješenja. Cijelo ljeto,
svjedoci smo, slušali smo kontradiktorne informacije, prijedloge koje se mijenjaju gotovo na
tjednoj bazi. Ono što mi, a mislim i građani Splita očekuju od gradonačelnika da ima viziju, da
zna put do rješenja, zato je dobio povjerenje građana. Prvo je govorio da klub ide u dobrom
smjeru i da Uprava dobro radi, da bi nakon par dana demantirao sam sebe i rekao da
"Hajduk" ide u lošem smjeru i da mora ići na prodaju. Da bi opet nakon par dana čuli onu
čuvenu izjavu – najbolje da se "Hajduk" proda, ali ga nećemo još prodat. Dakle, ono što mi
očekujemo prije rasprava je u biti od gradonačelnika jasan i nedvojben stav vezan za
"Hajduk" dakle. Koje to konkretno rješenje se nudi, koji je prijedlog gradonačelnika? U
protivnom nemamo o čemu u biti raspravljati. Ali koji je pristup. Dajte prijedlog,
argumentirajte to, u biti za to imate i ovlasti, imali ste uvid u sve informacije za koje smo mi
ostali vijećnici bili hendikepirani. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Škoriću Petru, znači predstavniku Hrvatskog zajedništva. A
sada bih dao riječ gospodinu Blaževskom. Izvolite.
MILAN BLAŽEVSKI
Hvala gospodine predsjedniče, kolegice i kolege. Dakle, ovdje u svim ovim
materijalima kad se analiziraju iz ovoga što smo danas čuli imamo zapravo kao vijećnici
odgovornost uvidjeti s jedne strane našu obvezu kao suvlasnika, kao većinskog vlasnika
športskog dioničkog društva, s druge strane ono što nam jest temeljna zadaća, obveza
prema javnim sredstvima, odnosno prema sredstvima proračuna Grada Splita. Prema svim
korisnicima javnih financija, odnosno proračuna grada. Iz ovoga ovdje vidljivo je da postoji
pozitivan trend. Očito postoji pozitivan trend nakon dugo vremena vidjeli smo iz ovog
izvješća i ovog papirnatog dijela, dokumentarnog dijela izvješća predsjednika Uprave i
predsjednice Nadzornog odbora, da su neke stvari po prvi puta napravljene što se "Hajduka“
tiče u smislu poslovanja, u smislu nekakvog koje je za takav klub bilo potrebno desetljećima
prije. Dakle, nažalost nisu stvari prije postojale na ovaj sistematičan način. Međutim ono što
bih želio dobiti kao odgovor od predstavnika kluba, dakle isčitavajući ovaj materijal plana
restrukturiranja nemam jasan odgovor o budućem razdoblju, o tom samoodrživosti. Dakle,
što je to kad imamo situaciju koja je zadana, očito iz ovoga što samo sad čuli i od
dogradonačelnika, dakle, bez obzir na EBITDA i na sve trendove koji su pozitivni, na
likvidnost koja je bolja nego što je bila u prethodnom razdoblju, da li ta likvidnost jamči, sad
smo dobili konačno, dakle, ne jamči vraćanje kredita. Dakle, budućih 30% prihoda koji idu,
idu Gradu. Što tih 30% koji idu Gradu, što oni znače za "Hajduka“, dakle, obzirom na
situaciju kakva je, dakle, obveze koje postoje, troškove financiranja, troškove financiranja
hladnog pogona kluba, a s druge strane što on znači za sam Grad. Dakle, sad smo čuli po
prilici od dogradonačelnika u kojem smjeru idu razgovori sa jednom i drugom bankom. Ali ta
samoodrživost sa tih 30% u budućem razdoblju, kad se ta sredstva koja idu direktno na
Grad, kakvi su trendovi. Dakle, što će se nama desiti za jedno 7, 8 mjeseci, da ne kažem
godinu dana? Što možemo očekivat? Ono što bi svakako zatražio i želio bi da ubuduće
imamo izvješća, a imali smo ih barem na ovaj način, sada kao tematsku sjednicu, da u
buduće imamo na jednoj, da to imamo u našim zaključcima, nekakav dogovor da zaključimo
koliko svakih mjeseci će mo dobiti detaljan uvid u stanje u klubu. Da pratimo. Baš obzirom i
na ovih 30% i na stanje u klubu i na našu odgovornost i kao dioničara, ali i kao grada,
odnosno stanja javnih financija. Ono što bih želio taj nekakav jasan odgovor. Što to znači za
naredno, u narednom razdoblju. Da li grad sa ovih 30% umanjenih sredstava koje će morati
davati od svih budućih prihoda, a vidimo kakvi su ti prihodi, ti su trendovi simpatični, ali je
apsolutni troškovi su zadani. Iz ove analize kad se malo te brojke detaljnije pogledaju, vrlo su
relativni ti pokazatelji, posebno kad govorimo o najvećoj imovini i vrijednosti, to su igrači.
Gospođa Ramljak je jako dobro rekla zapravo da to i jest najveća vrijednost, ali ona je
burzovna roba da tako kažemo. Ona je na tržištu, može biti plus 100%, a može biti praktički
ako su rezultati ili ne daj bože nekakve ozljede ili nekakve situacije sa mladim momcima, u
debelom minusu. Dakle, u odnosu na cijenu koje taj igrač je doveden u Hajduk, kažem, u
tom dijelu minusa, jel. Eto. Hvala lijepo.
IGOR MLADINIĆ, zamjenik predsjednika Gradskoga vijeća
Ljubica Vrdoljak replika.
LJUBICA VRDOLJAK
Evo samo kratko. Ja mislim što je izvješća tiče da je izvješće svima nama, ne samo
prihvatljivo, nego apsolutno je jasno i argumentima koji su ovdje navedeni nemamo što
posebno raspravljat. Međutim ono što mora biti za sve nas koji ovdje sjedimo zanimljivo, to je
stav gradonačelnika. Ovdje postoji nekoliko rješenja ako smo pogledali materijale. Znači,
postoje tri rješenja. Mene kao vijećnika zanima koje rješenje je koje podržava aktualna vlast?
Prema tome o tom rješenju bi trebalo ovdje raspravljat. O izvješću se može raspravljati 13
sati, ali mislim da je to potpuno nepotrebno, da ćemo otići u ono što smo radili sa KK "Split" i
mislim da na takav način ovdje, jer je prevažno pitanje, ne bi trebalo razgovarati. Ja ću samo
kratko, gospođa Ramljak je rekla da je ovdje ima 7 članova Nadzornog odbora. Nema ih
nego 5, pa bi ja molila da i tih 2 se popuni, odnosno da Grad Split imenuje svoja dva
predstavnika u Nadzorni odbor da bi on bio kompletan. I u ovom materijalu sam vidjela da
piše tamo uglednici su izabrani, pa nemojte stavljati nikakve epitete, na kraju mnogi uglednici
završe u zatvor, pa onda mislim da nije pametno u službeni materijal etiketirati ih kao
uglednike ili neuglednike. Prema tome, volila bi da Grad Split ima jaču kontrolu unutar
Nadzornog odbora bez obzira na koji način se birali, pa ih može imenovat. Privremeno ako
želimo dat Našem Hajduku, odnosno Udruzi Naš Hajduk ono što oni su odradili, a što ih je
ovlastilo odnosno ovo Gradsko vijeće.
PREDSJEDATELJ
Evo koliko ja vidim ovdje je replika na gospodina Blaževskog od strane gospođe
Vrdoljak. To je u redu. Gospon Mladinić vi ste? A dopisali, skužajte. Sada je na redu govornik
gospodin Srđan Gjurković. Izvolite. Prednost imaju predsjednici klubova. Izvolite. Izvolite
gospodin Kerum.
ŽELJKO KERUM
Pozdravljam sve skupa, sve prisutne, medije i sve ostalo. Ja bi se osvrnija na
izlaganje ovoga predsjednika Uprave, Nadzornog odbora i Udruge Naš Hajduk. Iz svega se
isčištaje i očituje i jasno je koji je tu problem. Problem je ovdje nepoštivanje vlasnika. Znači
nije samo Grad Split vlasnik, odnosno Grad Split je većinski vlasnik od 56%. Ima ostalih
vlasnika još 46% koje zapravo niko ne spominje, a koji su zapravo ti vlasnici, tih dionica, dali
život klubu, u ove tri, četiri godine. Jer ne smi se zaboravit da su ti vlasnici dionica uplatili 83
milijuna kuna plus navijači su platili još nekoliko milijuna kuna i tako je Hajduk tada zapravo
spašen. I kad nastupa predsjednik Uprave na onakav način sa nakon aljkavom
prezentacijom, poslje nastupa predsjednica Nadzornog odbora sa, samouvjereno nastupa,
održi politički govor, vlasniku. To je kao da se dijete prema roditelju ponaša zapovjednički. To
tako ne ide. Ako se vlasnik ne poštiva, ne može se ići naprid i ovo što sad mi govorimo što
će, odnosno šta bi trebalo napravit. Treba slušat vlasnika, jer po hijerarhiji je najprije vlasnik,
a svi ostali su iza. Zapravo ovdje vlasnici ni jedan nema pravo glasa. I to je apsurd. I to nema
nigdje u svijetu da vlasnik ne može upravljat sa svojom imovinom. Ja ću sad da bi dokaza da
je to istina, postavit jedno pitanje, ako se može odgovorit, a ako ne, neka se odgovori
pismenim puton – tko je dozvolio prodavat imovinu firme, kluba Hajduk bez kolaterala, bez
garancije banke. Ako je netko to dozvolio, neka kaže zašto je to dozvolio, a ako nije uzeo
kolateral i garanciju, to je kazneno djelo, jer dat 15 milijuna imovine nekome, a ne uzet
garanciju banke to je kazneno djelo. To nitko ne smi, niti ima pravo napravit. Prvo je treba
pitat vlasnika, pa neka vlasnik odgovara za to. Ako je Nadzorni odbor to dozvolio ili Uprava ili
netko treći, on mora stati iza toga i to mora biti kazneno djelo. Jer prodana je imovina od ljudi
koji su, od vlasnika ,znači i Grada i dioničara i svih ostalih. Zašto se ta činjenica, prodaja
igrača od cirka 15 milijuna kuna stavila sa strane i niko ne pita zašto to nije naplaćeno. Pa ko
kome dozvoljava da prodaje imovinu bez garancije banke. To ne postoji. Eto to sam postavio
pitanje. To je konkretno i jasno. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Željku Kerumu. Evo tu je pitanje. Sada idemo dalje klubovi.
Gospođa Marijana Puljak, nezavisna lista.
MARIJANA PULJAK
Dobar dan, pozdrav svima. Na početku bi mi htjeli razjasnit jednu stvar potaknuti
upitima koje smo dobivali od građana evo tijekom priprema za ovu sjednicu. Građani su nas
zapravo pitali, hoćete li i vi sada glasovati za 30 milijuna kuna kredita, hoćete li dignuti ruke
za, dakle isplatu 30 milijuna u situaciji kada je, zapravo znamo kakva je situacija u gradu,
situaciji kada djelovi grada je li, evo konkretno nas pitaju, djelovi grada u 21. stoljeću žive bez
vodovoda, kanalizacije, borimo se evo znamo dugi niz godina za ovu prvu osnovnu školu u
gradu Splitu, u Republici Hrvatskoj koja evo slučajno košta 25 do 30 milijuna kuna. Dakle, u
takvoj situaciji hoćemo li dignuti ruku za 30 milijuna. Zapravo bi htjeli evo reći ovdje sa ove
pozicije građanima, mi o tome ne glasujemo. Ovdje je prošlo saziv Gradskog vijeća je donio
tu odluku i evo kako smo sada i čuli ovdje, ovaj mjesec će Grad Split dakle pokriti to jamstvo
koje Hajduk ne može pokriti. Važno je isto napomenuti možda nije tijekom ove prezentacije,
ali iz materijala je ovdje vidljivo, dakle, Hajduk će vratiti taj, ovo je više kao pozajmica, Hajduk
će 30% svojih prihoda u sljedećem razdoblju, to je maksimalno 3 godine, vratiti dakle taj
iznos i ono što je, isto smo vidjeli iz materijala, ova potpora na ovaj način ne može se dati u
sljedećih 10 godina. Dakle, Grad Split u sljedećih 10 godina ne može dati na ovaj način
potporu Hajduku. Dakle, ovo je sjednica na kojoj evo vidjeli smo, zapravo raspravljamo
stanje u Hajduku, o financijskom prije svega izvješću, i o tome može li Hajduk na ovaj način
opstati i u buduće. Iz ovog sada je vidljivo, svi smo se do sada složili, trendovi su se okrenuli,
trendovi idu naprijed, pokazuje se, rekla bi čak iz ovog izvješća gospodina Brbića, nekako mi
se čini neke stvari koje su uveli, kao da tek sad osnivaju firmu, kao da ona do sada nije niti
postojala. Znači ove sve stvari koje su zadnju godinu i po dana konačno uvedene i
profunkcionirale, dakle, pozdravljamo i pozdravljamo ovaj način na koji ova Uprava
funkcionira javno i transparentno i sve ono što je „Naš Hajduk“ unio u onaj Projekt Naš
Hajduk koji je unio u ovaj način upravljanja ovim klubom pozdravljamo. Možda bi neki htjeli,
evo i zaboraviti prošlost, ovdje evo pozivamo da se u skladu sa onom odlukom koju smo
donijeli za KK "Split", dakle da se ovdje evo vidimo ovdje je Naš Hajduk je dakle tražio da se
u zaključku, u jednom od zaključaka ove sjednice pokrene taj postupak, dakle pitanje
odgovornosti bivših uprava i nadzornih odbora koje su dovele Hajduk u ovo stanje. Znači
kako smo mogli doći do 120 milijuna kuna gubitka, dakle tko je odgovoran za to, dakle,
pozivamo sve službe, institucije, da provedu nadzor, da provedu istražne radnje i protiv
odgovornih podnesu sankcije. Eto. Uz sva ova pitanja koje je gospodin Blaževski postavio,
složila bi se s njime, dakle, evo još malo podataka od strane“Hajduka“o nekakvim
projekcijama, što to sve znači za Grad Split, ali sve skupa pozdravljamo ove pozitivne
trendove koji su se u“Hajduka“pokazali u ovih godinu i po dana.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Koliko vidim više nema prijavljenih predstavnika klubova. Hoćete li vi
gospon Grubišić? Izvolite. Nezavisna lista Grubišić.
IVAN GRUBIŠIĆ
Nezavisna lista. Ja se uglavnom slažem sa izvjestiteljima gospodinom Brbićem i
Ramljak i Naš Hajduk udruge, ali bi volio da je sama sjednica drukčije organizirana, drukčije
organizirana. Ja vjerujem u ove podatke da su točni i iznijeti objektivni, ali bi bio zadovoljniji
da se je napravila revizija od jedne kuće revizorske izvan same Uprave i da smo dobili
sažetke tih podatka o kojima bi mogli raspravljat. Ovako je previše informacija došlo i teško
je zauzesti stav. Drago mi je da predstavnici klubova imaju u diskusiji prednost, ali bih
preporučio za sljedeće sjednice, da se prije sjednice sastanu predstavnici klubova, da
rasprave točke dnevnoga reda sjednice, da zauzmu političke stavove o dnevnom redu
buduće sjednice, da članovi budu obaviješteni o dogovorenim stavovima predstavnika
klubova. To nije nikakva administrativna moć odlučivanja, ali bi rasprave na plenarnoj
sjednici Vijeća bile učinkovite i znalo bi se kojim putem treba krenuti. To bi olakšalo rad.
Ovako kad dobijemo silu podataka teško se snać. I mislim ono što je reko gospodin u ime
Kluba Petar Škorić, da bi bilo dobro da gradonačelnik iznese svoj stav i svoju viziju što on
smatra kojim putem bi trebalo poći u planiranju rada sa Hajdukom. Ovo su trendovi koji
upućuju na to da se ide dobrim putem, ali se isto slažem sa gospođom Puljak, oni koji su
krivi, jer su bili na funkcijama u Hajduku bilo u Upravi ili nadzornim odborima, kad se je
stvarao dug da se i to iznese i da se potegne za nekim sankcijama, jer, što je netko učinio,
potrebno je da za to i odgovara. Evo toliko za pripreme sjednice i osvrt na ovaj izvještaj.
Hvala llijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Grubišiću. Sada bi prešli, obzirom da smo iscrpili ovaj dio od
strane predsjednika klubova vijećnika, prešli bi na raspravu. Pri se za raspravu javio Srđan
Gjurković, zatim gospodin Hrvoje Marušić, zatim Igor Mladinić i Goran Sučić. Samo malo.
Blažević, Čosić, Prljević. Evo. U redu je. Gospodin Boraska. Obzirom da gradonačelnik ima
punu pravnu i poslovnu sposobnost ja njemu prepuštam šta će, kada će i kako će.
GRADONAČELNIK
Hvala lipa. Ja sam namjerno mislio da ide rasprava. Sad stav? Da vam ja kažem
moje mišljenje i onda jel ima smisla rasprava nakon toga? Ima? Dobro. Ako želite nije
problem. Jer sjednica je sazvana da bi se raspravljalo a ne da bi se donijeli zaključci od
strane gradonačelnika i onda kao završenu priču postavite to. Dobro. U svakom slučaju,
mimo politike, prije dvije godine kad je „Naš Hajduk“ izašao sa svojim prijedlog sjedili smo
ovdje, bila je vrlo loša situacija u Hajduku i vijećnici nisu baš znali šta napraviti i kako dalje
nastavit, ali bilo je jasno – previše politike u klubu, previše problema, i financijskih i
dodavanje, i dugovanja, opterećenje sa poviješću i sa svim ostalim. Jednoga momenta je
prijedlog Udruge „Naš Hajduk“ meni bio spasonosan radi toga šta je po njihovom prijedlogu
došlo do depolitizacije. Dakle, politika je potpuno izašla. Oni koji su dole u klubu oni su
privatno, ovi od političkih stranaka, ljudi iz politike ili bilo koji pripadnik. Oni su privatno. Ni
jedna stranka dole više nema pravo ulaska. Naš Hajduk je to napravio na najtransparentniji
mogući način – raspisao je javni natječaj, 7 ljudi je, prijavilo se puno njih, 7 je dobilo najveći
broj glasova i po redoslijedu broja glasova su ušli u Nadzorni odbor i od toga momenta Klub
po meni počinje drukčije disat i drukčijie živit. Sve prije toga je bio problem jer je politika
odlučivala bez obzira tko je bio direktor, s koliko volje, želje i truda ušao unutra, politika bi mu
napravila to da su gotovo svi direktori bili negativni, odnosno svi su loše poslovali, i klub je
sve više tonio i tonio. Danas imamo situaciju da je zahvaljujući ovom Nadzornom odboru koja
je postavila i ovu Upravu, promijenjen trend i sad, ja sam rekao gospodinu Škoriću – vi ste u
pravu, podržavam Naš Hajduk, podržavao sam ga od prvoga dana, i podržavam ga i danas.
Činjenično stanje da je klub u minusu i ne možemo biti zadovoljni financijama jer je klub u
minusu, knjigovodstveni minus je 127 milijuna kuna i to ne možemo reći zadovoljni samo. Ne
možemo biti zadovoljni, ali isto tako je istina i to je Naš Hajduk upozorio zajedno sa
Nadzornim odborom da je trend drukčiji i ona ključna rečenica koja se meni na sastanku s
njima jako svidjela, rekli su – zamislite da imate jedno trgovačko poduzeće koje se ne zove
Hajduk nego je obično trgovačko poduzeće na ovoj regiji i da ima ovako stanje koje ime sada
po knjigama i koji ima ovakav trend, bi li bili zadovoljni ili bi tražili stečaj? Morao sam priznat
da bi bio zadovoljan, u teškoj situaciji u kojoj je većina tvrtki ovdje, većina poduzeća na našoj
regiji a i šire, gotovo u polovini države, ili cijeloj državi, onda naravno da morate reći – pa je.
Ima neko ko vodi računa, ima glavu i rep, sve skupa izgleda dobro, ali financijska situacija je
strašno teška. To je činjenično stanje kad malo bolje pogledate 127 milijuna je 127 milijuna
gubitaka, ali gubici se smanjuju, troškovi se smanjuju, prihodi se nešto malo povećavaju,
dakle, ključna riječ je trend. Trend je pozitivan i ako vidimo u tome, onda moramo ih podržat.
I moj stav vam je izražen ovdje u zaključcima ovdje što smo mi kao Gradska uprava
pripremili di sam iznio nekoliko modela. Dakle, prve tri točke su modeli o kojima možemo
raspravljat ili glasat. Prvi vam je na temelju ovoga šta sam vam rekao da nastavimo s ovim i
da dopustimo „Našem Hajduku“ ne kao nekom operativnom tijelu, nego kao ideji, dakle, ideja
„Naš Hajduk“ kroz sadašnji Nadzorni odbor i kroz sadašnju upravu da nastavi ovim trendom
jer trend je pozitivan pa da dozvole njima da nastave s tim trendom i da vidimo kakva
situacija će se događat, što će biti sa klubom, jer to je želja velikog dijela najaktivnijih
navijača koji su isto tako i najvrjedniji dio kluba. Ako ćemo iskreno govorit, klub najveću
vrijednost ima ne u igračima, ne u trenerima, nego u navijačima. To isto tako svi dobro
znamo. Prema tome, zašto im ne bi dozvolili ukoliko oni smatraju da je tako, a smatraju, jer
imaju svoj dio udruge, kroz to najviše oni su najaktivnije bez obzira na drugi dio tihe većine
koji se s tim ne slaže ili tih dijela. Dakle, to je prvi model, s tim da bi ja to ograničio to ipak da
ovaj trend se mora pretvoriti u aktivno stanje, dakle, trend je dobar, ali on mora preć u
aktivno stanje, to znači smanjivanje gubitaka i pri tome bi ja onda zamolio da ako prihvatimo
taj model da to onda bude na rok od dvije godine. Danas dvije godine, jer je točno danas
dvije godine, ili otprilike tu negdje bi trebao isteć mandat sadašnjem Nadzornog odboru,
dakle, studeni 2015. bi trebao biti reizbor, četiri godine će proć, vi ste dvije godine gospođo
Ramljak, tako je. Dvije godine. Za dvije godine vam ističe mandat. Prije nego vam istekne
mandat bi ja onda olučio što dalje s klubom. Dakle, danas dvije godine. Dajmo vremena dvije
godine, pa ćemo odlučite.
Drugi model ukoliko se odlučimo, to je promjena vlasničke strukture, odnosno
prodaja. Jasna, jednostavna klasična prodaja. Dobro, ne baš klasična, ali prodaja športskog
dioničarskog društva sa dva podmodela. Prvi model je da Grad jednostavno od svojih 51%
dionica koje posjeduje od 56 proda. Ili b) model koji je daleko, daleko korektniji i jedan od
najkompletnijih i najkorektniji, jer bi na taj način došli u poziciju oni koji su platili 500 kuna i
oni koji su platili nekoliko milijuna kuna, što je ovdje Kerum opravdano rekao. Da se u tom
slučaju Grad pozove sve one male dioničare, manje dioničare, da ukoliko žele prodat svoje
dionice da se udruže i da daju te svoje dionice na prodaju i na taj način da vrate sredstva
koja su uložili, a ne da ih grad stavi u situaciju da proda svoje 51% i na neki način obezvrijedi
njihove dionice. Dakle, model 2b) mi se čini jedan od najkorektnijih modela, jer bi onda svi
došli u jednaku poziciju od dioničara ukoliko žele, ukoliko ne žele više bit dioničari da vrate
svoja sredstva. Nisu zaradili, ali u ovom slučaju ne bi ni izgubili. Dobro. Još pitanje cijena
dionice itd. Međutim i to je kasnije tehnička rasprava o tome. Kod ovoga modela je mana što
Hajduk ne bi baš od ovoga gotovo ništa dobio jer 30% ide državi, a 70% ide Gradu. Po
Zakonu o proračunu, sva sredstva se slivaju u proračun Grada, a Hajduk ne može dobit
ništa. Doslovce ništa jer je vlasnik onaj koji odlučuje šta će sa dionicama. Pošto je to
Hajduk, 70% ide onima koji su dionice prodali, u ovom slučaju privatnim malim dioničarima,
odnosno Grad ako idemo s tim Hajduk je praktički dobio nulu. Međutim, ako govorimo o
moralu, onda je ovo daleko najmoralniji model.
I imate još 3 – to je dokapitalizacija temeljem ili javne ponude ili privatne ponude. Kod
dokapitalizacije ima nekoliko etičkih problema. Ponovo ponavljam, neko od njih od dioničara
može postavit situaciju na način da isto tako obezvrijedi drugima dionice i između ostaloga i
Gradu Splitu će obezvrijediti dionice ukoliko Grad Split ne bude imao sredstava, a osobito
nekim manjim dioničarima koji isto više nemaju novaca ni sredstava da ulažu, i onda bi
njihove dionice se obezvrijedile i neko ko recimo ima sad 1% pa bi možda na 0,1. Taj sistem
dokapitalizacije je dobar za Hajduk, jer bi sva sredstva koja se ostvare išla direktno, ili sva
gotovo sva sredstva išla bi direktno klubu. S ove strane je to u redu, međutim s ove druge
strane je moralno vrlo, vrlo upitno, je li to uredu ili nije u redu. To su vam tri modela. Dakle, ja
osobno smatram da Hajduk ovoga momenta, ne možemo svi mi kao vlasnici bit zadovoljni jer
vam je klub u minusu 127 milijona. Stavili to ovako ili onako, ali minus knjigovodstveni je 127
milijuna. Trend je dobar, trend je pozitivan. Predlažem da im damo još dvije godine vremena
kako sam vam predložio do reizbora novoga Nadzornoga odbora ili potvrde staroga
Nadzornoga odbora, to će mo vidit i da monitoriramo to i dalje i da vidimo ako se ovaj trend
pretvori u aktivu, onda je taj model, nazovimo ga narodnoga kluba kroz „Naš Hajduk“ u
potpunosti uspio. Nisu laka vremena i teško će to ić.
I drugi model kojega bi ja, ukoliko nećemo ovo, onda drugi model je prodaja po
modelu 2b). Dakle, 2) - Grad formira zajedno sa svim onima koji žele prodat svoje dionice od
malih dioničara, formira jednu grupu, odnosno na način da ponudi svoje tržište, da se plati.
Mimo ovoga svega, i a) i b) tehnika je javni poziv, dakle, može ići javni natječaj i drugo što je
važno i mimo ovoga je to da Grad ima obavezu i ugovornu i moralnu da ulaže u stadion jer to
je njegovo vlasništvo i Grad mora nać sredstva da ulaže u stadion. I to nema veze sa ovim
gore ni s ovim drugim, to su potpuno tri odvojene stvari. A to je 2008. je Grad se obavezao
da će ulagat u stadion i ovdje imate ekspertizu, odnosno najbanalniju analizu, najosnovnije
26 milijuna kuna bi trebalo uložit u stadion da bi stadion kakav takav bio sređen. Sredstva
koja bi se trebala uložit u stadion su daleko, daleko veća, a trebate imati na umu da od '79. u
stadion nije ništa uloženo, novci su se vrtili, milijuni eura, maraka, pa eura, pa ovoga, pa
onoga. Kune nije uloženo tamo. Doslovce kune. Kad odete na stadion i pogledate, onda vam
se stvarno, sjetite se koliko je novaca tamo prošlo, kakve su plaće isplaćivane, a niko se nije
sjetio nešto malo uredit. Evo sadašnja Uprava i sadašnji Nadzorni odbor u nemogućoj
situaciji su čini mi se uložili više nego prethodne pet uprava. Skromna sredstva ali su nešto
napravilil. Znači u nemogućnoj situaciji su ipak nešto napravili. Jer su morali. Sad je to
upitno. Ovo vam je najkraće. Ja ne znam šta da još vam odgovorim. Dakle, ne moramo svi
opet skakat po politici. Svima nam je stalo do Hajduka, ali isto tako bi morali jedan put na
miru razgovarat o Hajduku kao sada i zahvaljujem na ovako jednoj mirnoj raspravi, jer je
Hajduk uvijek nabijen emocijama. Ali ovaj put mislim da imamo situaciju koja je relativno
čista. I ja bi tu rekao da je to najveći uspjeh ovoga modela – dobili smo jasnu i transparentnu
sliku. E sad, možda sam ja reka malo više, možda malo manje, ali sam ipak htio potaknit
priču o Hajduku, jer na početku, znate, teške teme se otvaraju na početku mandata, ne na
kraju mandata. Zato sam otvorio i to. I KK "Split" i još nekoliko stvari. Evo ako imate pitanja,
ja ću vam odgovarat.
PREDSJEDATELJ
Hvala gospodinu gradonačelniku. Za repliku se javio gospodin Tonči Blažević.
Izvolite.
TONČI BLAŽEVIĆ
Hvala predsjedniče. Pozdrav svim prisutnima. Kratko – gradonačelniče, u papirima
koje smo dobili od“Hajduka“imate dva glede investicije, imate dvi brojke glede investicija koje
su neophodne i potrebne Hajuduk. Prvo su tamo negdje 2012. napisali 26 milijuna kuna ovo
što ste rekli, a onda nakon par mjeseci kad ste rekli stisnite, napisali su 5. Samo sekund. U
onih 26 milijuna kuna, ja sam ono gledao, dakle, nek se drže malo Zakona o javnoj nabavi
itd. Neke cijene su mi prenapuhane. Ali ovo je bitno – šef logistike je reka, šef logistike u
svojoj izjavi, u papirima koje smo čitali, lipo piše da stanje nije tako katastrofalno, daleko da
je od dobroga. To šef logistike piše u svojim papirima kad napravi koliko ploča treba prominit
onog pleksiglasa ili kako se već zovu itd. Nemojmo ljudi plašit navijače. Mi nismo ulagali,
trebamo ulagat itd. Stanje se ne rasprada. Nije to baš takva situacija.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. U svakom slučaju izvolite.
GRADONAČELNIK
Kolega Blaževiću, situacija sa pločama nije loša, ali situacija, pođite dole pa vidite
dole u donjem dijelu stadiona. Situacija je loša. A ovo što se tiče 26 ili 5 milijuna, mislim, to je
.... U stadion bi trebalo uložit najmanje 50 milijona eura za dovest ga zaista u normalno
stanje, normalno funkcioniranje. Međutim, možemo koliko možemo, pa ćemo vidit.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Sad idemo na raspravu pa ću ja pročitat sve prijavljene govornike da vi
eventualno možete napraviti i ispravku. Dakle: Srđan Gjurković, Hrvoje Marušić, Igor
Mladinić, Goran Sučić, Blažević Tonči, Ćosić Damir, Prljević Tomislav, Boraska Igor,
Vidošević Damir, Alujević Grgas Tomislav. Je li sve u redu. Gospodine Srđane Gjurkoviću
izvolite.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Hvala lipa predsjedniče Gradskoga vijeća. Kolegice i kolege, predstavnici medija i
predstavnici Hajduka, od novog Hajduka, Uprave, Nadzornog odbora, navijača. Dakle, i u
ovome sada iznošenju gradonačelnika mislim da se jasno definira da je Naš Hajduk u svom
projektu uspio. Naravno nismo mi zaključili priču, proces je svakodnevni, međutim projekt je
očito uspio i to jasno jer je uveo u Hajduk odgovornost i transparentnost. Ono što i u ovim
materijalima piše, pa vidimo da i prodaja igrača, transferi koji su najveći u biti prihodi
Hajduka, zavise i od tajminga, pa tako i sam daljnji rad i uspješnost ovog trenda kojeg imamo
sa ovom upravom je nešto šta treba pratit ne samo tijekom dvije godine, nego je nešto što
treba pratit najmanje tromjesečno. Isto tako od strane Grada koji je ipak većinski vlasnik, a
apsolutno nema utjecaja na upravljanje i nadzor. I još bi sugerirao da eventualno kao grad,
kao većinski vlasnik, kao ulagač, da svoga predsjednika Skupštine, što je po meni
usklađenje s onim što znači biti vlasnik, ne dirat se u upravljačke funkcije što bi naravno bilo
na gradonačelniku da definira, da li on ili ...... (kraj 2A kazete) .... dosta smo dobili, neću reć
odlične materijale, tako da i uvod direktora, odnosno predsjednika Uprave nije trebao biti
toliko širok. Ono šta bi bilo značajno u budućnosti to je da po pitanju financijskog plana i
praćenja likvidnosti koje je jedan od ključnih elemenata uopće uspješnosti ovoga projekta je
funkcioniranje Hajduka, ne samo vraćanja kredita, on ne smije biti na sistemu tri mjeseca, on
mora biti na mjesečnoj bazi, on mora biti ažuriran i on je jedan od prioriteta. Isto tako, prihodi
koji bi trebali biti po pitanju proširenja komercijalnih djelatnosti, odnosno usluga ugostiteljskih
koje smo dobili u planu restrukturiranja su isto jedan dio prioriteta koji mora ići odmah. Zašto
odmah, pa zato da bi uspjeli što prije. Da bi što prije sticali određene prihode koji se mogu s
obzirom na“Hajduka“kao brend, na“Hajduka“kao emociju, s obzirom na“Hajduka“u kojem
osjećaj pripadnosti građana i građanki ovoga grada, ali i šire, je iznimno bitan. I oni koji nisu
za to da Grad daje, pokriva“Hajduka“jer postoje drugi prioriteti, isto tako kad se govori o
Hajduku imaju emociju, a to smo vidjeli u onom trenutku kad je bilo 100 godina“Hajduka“da
svi oni koji možda nikad nisu išli na stadion reagiraju prema Hajduku pozitivno i žele mu
dobro i to je zato ova odgovornost ovoga Gradskog vijeća da donesu odluke koje idu i u
smislu onoga šta i građani žele. Ali, matematika je ključna da bi Hajduk išao naprijed. Udruga
„Naš Hajduk“ nema upravljačkih prava, Nadzorni odbor i Uprava su ključni da izdrže ovaj
težak period tranzicije, reorganizacije, racionalizacije i to da bude hitno i odmah i uvedu sve
mjere za povećanje prihoda u normalno racionalizaciju troškova. Model ovakav postoji u
Njemačkoj, to vjerujem da svi znate, ili sličan. On može funkcionirat, to se sada pokazalo, ne
moramo uvijek govoriti da nešto što je novo a kreće iz Splita da ne valja, dapače, ovo
pokazuje da se može, prema tome, ovaj trend treba nastaviti i izvještavati kontinuirano.
Prodaja u ovom trenutku ne bi generirala niti pokazuje ništa bolje sportski niti poslovno. Ona
naravno i ulazak, kao i ulazak privatnih investitora je dobar i poželjan, ali prodaja kao prodaja
i izlazak“Hajduka“iz vlasništva Grada, to znači sve ono što je iznad 50 plus 1 dionicu je nešto
o čemu u svakom slučaju prvenstveno trebaju odlučiti građani Splita ili dati mišljenje na
referendum. Temeljni kapital je dovoljno velik. 268 milijuna kuna. Prema tome on može pokrit
gubitak. Ono što je ključno, ključno je da bude održivost, održivost i samo
održivost“Hajduka“u prihodima i rashodima. Ono što je ključno je i pokazatelj te uspješnosti
će biti i obećanje ja vjerujem od Nadzornog odbora, odnosno Uprave, jer Uprava upravlja i
financijama i poslovanjem, da se vrati dato jamstvo odnosno plaćen kredit od strane Grada.
Prema tome, ovaj put može ić, ovaj put može biti uspješan i rezultati koji nisu naravno u ovoj
situaciji problema koje imamo financijskih sa Hajdukom prioritet, ali oni su uvijek takvi da
Hajduk mora ići naprijed, igrači koji igraju za Hajduk moraju dati najbolje od sebe, a oni su
vjerojatno i selektirani na način da budu dovoljno dobri da budu u Hrvatskome vrhu. Nije
rezultat prioritet da to namećemo, ali sigurno da rezultat donosi i određene prihode i daljnje
mogućnosti da Hajduk ide naprijed, ne treba ih naravno zanemarit. Prema tome, moj stav
apsolutno i HNS-a da ovaj projekt može biti uspješan, da je pokazao da je pokazao da ima
dobar trend, a na Upravi je da to dokaže. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Srđanu Gjurkoviću. Za diskusiju se javio Hrvoje Marušić.
Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve nazočne. Evo kroz raspravu bi
skrenuo pažnju na jedno po meni najvažnije pitanje o čemu mi ovdje danas moramo uopće
raspravljat. Izvješće kao takvo je takvo i mi kao oporba apsolutno ne možemo o njemu
raspravljat jer nismo imali uvid ni u rad Nadzornog odbora, Skupštine, nismo razgovarali sa
potencijalnim investitorima, ponuđačima itd. Dakle, izvješće kao takvo je napisano, saslušali
smo ga dovoljno dugo, pažljivo, tako da njega ne bi u ovom trenutku uopće komentirao, a
mislim da se nismo zato ni našli da komentiramo izvješće za minulo razdoblje. Kad se o
minulom razdoblju radi, moramo reć da govorimo o razdoblju od preoblikovanja Kluba.
Dakle, kad sportska udruga postaje športsko dioničko društvo i kad grad postaje većinski
vlasnik. Grad nije imao obavezu nikakvu u športskom društvu, kao šta nema ni u drugim
športskim društvima Grada Splita. Onog trenutka kad je klub preoblikovan u športsko
dioničko društvo, Grad dobiva obavezu, obavezu svog vlasništva, upravljanje svojim
vlasništvom i brigu o onome šta mu je povjereno na upravljanje. Dakle, u ovom slučaju,
gradonačelnik Grada Splita kao predstavnik izvršne vlasti, na njemu je odluka, na njemu je
prijedlog, na njemu je sve ono što treba realizirat za boljitak Hajduka. Međutim kad se
sjetimo prošlog razdoblja prošlog saziva onda znamo da gradonačelnik nije bio baš na strani
Hajduka, da je bio i protiv toga da se Hajduku da kredit, da je bio protiv nekih stvari za koje
sad je. A sad ja ne znam šta se promijenilo. Međutim, činjenica je da Hajduk, odnosno da
Grad Split trenutno, a ni u prošlom sazivu vlasti nije upravljao Hajdukom. Kako nije? Zato jer
je prenio upravljačka prava što gospodin Gjurković je sad rekao, pa će ovo biti jedna mala
replikica, dakle, prenio je upravljačka prava na Udrugu, jel. Dakle, nije imenovao Grad
Nadzorni odbor kao što ga u ostalim svojim poduzećima gdje je većinski vlasnik, već je na
Udrugu prenio da imenuje Nadzorni odbor i da bira predsjednika Uprave. Nadzorni odbor
nije izbor gradonačelnika i Grada. Nego Udruge. Po njihovim metodama. To je pravo Grada.
To nije protupravno, to nije ništa sporno, ja se o tome uopće neću izjašnjavat, ali javnost
mora znat da Grad u ovom trenutku ne upravlja Hajdukom. Da li je to u redu ili nije, to
procijenite sami. Znači, netko drugi u ime grada već dva mandata gradske vlasti upravlja
Hajdukom i stvorena je dubioza od 127 milijuna kuna. Tako da ovo trendovsko prihvaćanje
da ide trend prema gore, to mi liči na premijera Milanovića koji govori stalno da će nam biti
bolje, da će sljedeći kvartal biti bolji, ali mi svako tromjesečje, BDP je u padu. Ne bi htio da
tako i u „Hajduka“ bude. Zamolili smo gradonačelnika, predsjednik Kluba Škorić je zamolio
da gradonačelnik iznese svoj stav. Jer to je njegova obaveza. To nije zamolba. Vi ste dužni
pred građanima Splita koji su vam dali mandat da upravljate imovinom grada, dužni ste dat
prijedlog kako riješit situaciju u Hajduku. Vi ste opet dali tri, četiri prijedloga o kojima bi mi
sad trebali raspravljat. Mi kao oporba ne možemo kvalitetno raspravljat o tome jer nemamo
uvid u cjelokupnu situaciju. Nisu nam materijali dostupni. Prema tome, ja vas još jednom
pozivam, dajte konkretni prijedlog. Ne četiri, pet, sedam prijedloga, nego dogovorite se sa
svojim članovima stranke, dogovorite se s kim se trebate dogovorit, izađit sa konkretnim
prijedlogom. Građani su vama dali nalog da to riješite vi. Vi donosite odluke kad ste sigurni
da želite da tako bude, osnovali ste tvrtku novu, osnovali ste agenciju, šta li već sve ne, a
sad kad je škakljiv teren, sad pitate i oporbu šta o tome misli. Pa eto mi mislimo da bi vi
trebali donijet odluku, da su vas građani Splita zato izabrali da donesete odluku, predočite je
Gradskom vijeću i da mi o toj jednoj odluci se s njom složimo ili ne. Ova rasprava će završiti
kao i sa KK "Split", dakle, svi ćemo sve izgovorit, trajat će do 5 sati popodne, a rješenje se
nazrijet neće. Prema tome, ja vas još jednom pozivam i molim, u ime građana Splita, dajte
konkretan prijedlog o kojem onda možemo pričat. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Na izlaganje gospodina Hrvoja Marušića vijećnik evo gospodin, dobro,
dat ćemo prvo gradonačelniku riječ, pa onda gospodinu Čepi repliku.
GRADONAČELNIK
Gospodine Marušić ja sam iznio prijedlog. Možda vi niste čuli, ali ja sam ga maloprije
iznio razgovjetno. Ne, iznio sam moj. Prijedlog jedan je moj prijedlog. A nabrojao sam sve
ostale jer je normalno da raspravljate o svemu, pa i o tome. Prema tome, moj prijedlog je
jasan. Jasno sam ga iznio. Nemorate se ponavljat. A s druge strane, zašto ne bi razgovarali i
o periodu prije preoblikovanja i zbog čega je došlo do preoblikovanja sa minusom od gotovo
300 milijuna kuna.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Možete vrlo kratko.
HRVOJE MARUŠIĆ
Dakle, u periodu prije preoblikovanja nemam apsolutno ništa protiv. Znam na što
aludirate naravno, al opet vam kažem, tad grad nije imao obavezu. Danas je ima. Tad je bila
druga situacija, drugi pravni oblik. Tad je bila sportska udruga. Kao što su ostali sportski
klubovi u Splitu. Al danas Grad ima obavezu, danas vi kao gradonačenik grada imate
obavezu vodit i skrbit o dioničkom društvu Hajduk. To nije isti odnos. Eto toliko.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Čepo Gojko. Replika na izlaganje gospodina Marušića.
GOJKO ČEPO
Hvala predsjedniče. Ovo je zapravo dijelom replika, dijelom ispravak netočnog
navoda koji sam već nekoliko puta ispravlja na ovome Gradskome vijeću najčešće uvaženog
kolega Podruga koji svaki put kad se priča o Hajduku nije tu. Nadzorni odbor „Hajduka“ je
izabralo ovo Gradsko vijeće. Dakle, Udruga „Naš Hajduk“ je provela proceduru biranja, ali
ovaj Nadzorni odbor tada na čelu sa gospodinom Paladinom je izabralo ovo Gradsko vijeće.
Vi možda u to vrijeme niste pratili jer se bili jedan period bili izašli van politike. Druga stvar,
ovo Gradsko vijeće ima neke ovlasti. Ima ovlasti da donosi neke odluke, ja ne znam zbog
čega toliko forsirate i vi danas i gospodin Škorić na tome da vama gradonačelnik prvo kaže
šta on misli. Valda da bi znali protiv čega ćete bit. Dakle, ja kao gradski vijećnik ispred sebe
imam materijale, imam temu i odgovornost da donesem jednu tešku odluku. A Hajduk je
apsolutno za sve vijećnike u Gradskom vijeću možda jedna od najtežih odluka, jer malo šta
emotivno dira stanovnike ovoga grada koliko dira priča Hajduka. Mi imamo i druge probleme
u gradu Splitu, ali ni jedan nije interesantan koliko im je interesantan ovaj. Ja ne znam zbog
čega se bojite stava. Zbog čega se gospodin Škorić ili vi u svom prvom izlaganju bojite iznijet
svoj stav. Ja svoj iznosim – ja sam protiv prodaje Hajduka. Danas je „Slobodna Dalmacija“
napisala da se ja ne slažem sa svojim gradonačelnikom. Zašto bi to značilo to? Ja smatram
da je Hajduk održiv bez prodaje. Ja ne znam zbog čega se gospodin Škorić se ne usudi u
svom prvom izlaganju reć ja se zalažem za ovo ili za ono. Ili mi iz koalicjie se zalažemo ili za
ovo li za ono. Kažem, apelirao bih još jednom, dakle Grad Split preko Nadzornog odbora je
izabrao Upravu i upravlja Hajdukom. Dakle, ovaj Nadzorni odbor, ja kao gradski vijećnik sam
digao ruku za ovaj Nadzorni odbor i ne može mi nitko reći da je neka druga udruga izabrala
Nadzorni odbor umjesto nas. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Gojku Čepi. Odgovor ima gospodin Marušić. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Okretanje pile naopako kako to već gospodin Čepo radi, naravno, u redu, to mu je
posao valda u SDP-u, ali ovdje se radi da su upravljačka prava činjenično stanje, prenesena
na Udrugu „Naš Hajduk“ i da je „Naš Hajduk“ proveo proceduru izbora Nadzornog odbora, a
nije proveo ni u Čistoći, ni u Vodovodu, ni nigdje drugdje. Nego baš u Hajduku. I ja opet
kažem, to je njihovo pravo kojega im je Grad dao. Ja to ne sporim s pravne strane, ja samo
utvrđujem činjenično stanje. A drugo, ako je Hajduk vama teška odluka, vama su sve teške
odluke kad treba donijet odluku. Nama Hajduk nije teška odluka. Hajduk se može riješiti u 30
dana. Naravno da može. Vi imate podatke, vi imate informacije, vi imate sve. Vama su
građani dali povjerenje, donesite odluku, stanite iza nje. Nemojte od nas tražiti legitimitet za
neku vašu odluku. Mi imamo svoj stav. Mi želimo da Hajduk opstane, i da bude u Gradu
Splitu jak nogometni klub. To je svih Splićana, sigurno. Prema tome, vi imate mandat da to
provedete. Prestanimo se igrati mačke i miša, kad vam paše onda provodite odluke
autonomno, nadlglasavanjem, a kad ne onda tražite da se rasprave vode, debate itd.
Donesite odluku i stanite iza nje. To je cijela priča. Politike ni malo u tome nema.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Molim vas. Nećemo tako. Rekli ste jedan drugom što ste imali. Mediji su
to sve zabilježeni, ostaje trag, prema tome, nema problema. Nema problema. Sljedeći je
gospodin Igor Mladinić, izvolite.
IGOR MLADINIĆ
Pozdravljam sve prisutne. Hajduk koji je ponos grada Splita i svih navijača, danas je
doveden u stanje kad predstavlja financijski teret. Neodgovorno ponašanje određenih
struktura dovela je do dno lošeg upravljanja i nadzora. Vjerojatno se smatralo da je Hajduk
rupa bez dna, a obol su dale i učestale promjene članova Nadzornog odbora i članova
Uprave. Davno je bilo vrijeme kad je Hajduk igrao značajnu ulogu u Ligi prvaka i borio se za
vrh, dok se danas bori za opstanak na životu da ne ode u bubanj. Do promjene došlo kada je
Gradsko vijeće prepustilo Udruzi „Naš Hajduk“ izbor članova Nadzornog odbora, a oni
upravom. Ovo je za svaku pohvalu jer sa time je izbjegnuto stranačko pozicioniranje i
Hajduku dana šansa za oporavak. Sadašnja Uprava sa Nadzornim odborom na čelu čini
zaista pozitivne pomake i vidljive su uštede u svim segmentima kao i operativno logistički
pomaci. Stvari se polako postavljaju na svoje mjesto, ali sramotno je da su se neke stvari
počele tek sada dovoditi u red. To je pohvalno za članove ovog Nadzornog odbora i Uprave,
ali sramotno za sve njihove prethodnike. Sada se donese potrebni pravilnici, sistematizacija
radnih mjesta, centralizira se javna nabava. Pitam se što je do sad bilo? U većini, u većem
postotku se oslanja na Omladinsku školu, vodi se računa o stvarima koje su vlasništvo
„Hajduka“ i kažnjava se otuđivanje. Nakon svega se postavlja pitanje - što je kome Hajduk
bio, nekima ponos, a nekima sredstvo za bogaćenje. Još je dug put oporavka i puno znoja
treba proliti da bi se postavilo na zdrave noge. Sada tek smo u situaciji da biramo između
dokapitalizacije, prodaje i povjerenja u ovom Nadzornom odboru i Upravi. Dokapitalizacija
Grada je nemoguća jer sam Grad nije u dobrom financijskom stanju. Prodaja nikako ne, dok
je Hajduku dobro išlo nikad se prodaja nije spominjala, sada se javljaju neki razni kupci sa
raznim ponudama, pribavljaju medijski prostor i uvjeravaju nas kako je ono jedino rješenje. A
njihova vizija je jako upitna ili da kažem nepoznata. Ja smatram da je prodaja trenutno
najlošija opcija, složio bi se sa izjavom gospodina Brbića – najskuplje je biti siromašan.
Smatram da su se kupci javili jer smatraju da je Hajduk na koljenima i da je toliko siromašan
da će se prodati u bescijenje. Sama prodaja također sadrži mnogo upitnika koji se samo
nižu. Moj stav je da se povjerenje, da se da povjerenje ovom Nadzornom odboru i ovoj
Upravi. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Sljedeći se za raspravu javio gospodin Goran Sučić.
GORAN SUČIĆ
Pozdravljam sve nazočne, normalno htio bih se uključiti, ne znam kako biti koristan jer
je ovo samo tijek i nastavak rasprave o KK "Split" pa HNK „Split“. Međutim, evo da izrazim
pozitivan stav na nešto drugo. Ova Uprava i gradonačelnik što je aktivno uključen samim tim
što otvaraju mogućnost javne rasprave o problemima ide u susret problemima. Dakle, ne
bježeći od KK "Split", od „Hajduka“ i pozivajući sve da se uključe i nalaze rješenja. I pozicija i
opozicija izabrana je od građana Splita sa zadatkom rješavanja problema. I kad bismo to
mogli spojiti, onda bi možda bili učinkovitiji, a ne tražiti jedan drugoga rješenja, nego zajedno
pronać rješenje. Evo, gradonačelnik je našao neka od rješenja što ne znači da su gotova itd.
Međutim, ja bi pored ovih tema gdje su problemi veliki, ja bi zamolio gradonačelnika i Upravu
gdje ću složit se i ja da otvorimo tematske rasprave i za one segmente grada koji nisu u
gubicima još uvijek da preventivno djelujemo i da otvorimo razvojne koncepcije o tim
segmentima – školstva, zdravstva i svih onih života grada koji već postoji, pa da se
informiramo i spriječimo te negativne trendove. Međutim ovaj, Hajduk je često se kaže
institucija, no međutim mi u Gradu znamo da postoji mnogo drugih institucija i samo je
pitanje prioriteta kako posložiti te prioritete i kome dati jamstva i kome ne. Ja bi malo
karikirao stvar, ne bi zloupotrijebio, da ne bi mediji krivo shvatili, da se pozovu npr. institucije
kao što su to škole, vrtići, sveučilišta, da traže jamstvo za neke projekte od Grada i da dođu
te institucije u ovakvu poziciju kao što je Hajduk. Bilo bi to veoma neozbiljno možda evo,
možda i pitanje šta bi se desilo, kolegica Ramljak je sveučilišna nastavnica, pa da postavim
pitanja zašto učilište ne traži npr. jamstvo za neki projekat ili kad su u pitanju racionalizacija i
poslovanje, da li se podcjenjuje plaća jednog znanstvenika, sveučilišnog nastavnika u
odnosu na plaće Uprave „Hajduka“ koje su znatno, znatno veće i da postavimo to u nekakve
realne okvire da i tu raspravu otvorimo kao moguću, jer znate zašto, jer ako mi na nešto
odgovorit, možemo priupitati i građane, možda oni više znaju, mislim, da nam daju neke
smjernice, dapače, i oni plaćaju ceh, jer na kraju krajeva za sve. ja bih htio, dakle, riječ je bilo
o odgovornosti. Dakako da tu treba postaviti ljestvicu odgovornosti ili za veći nivo, ne tražeći
krivca za trenutno stanje, jer nismo mi ti koji će tražiti krivca, nego pozvati na drugačije
ponašanje. Očito do sada nije uradilo plodom ovakav način upravljanja Hajdukom. Ovdje
neću reć da se traži gotov recept od gradonačelnika ili recimo od ove vlasti, međutim ja bi
obrnuo cijelu priču. Ja bi zamolio stručne ljude u Upravi koji su tamo imenovani od ovoga,
bez obzira, trebamo poštivati kontinuitet ovoga i prošlog saziva, da oni ponude kako oni vide
razvoj „Hajduka“ bez obzira na tu ponuđenu preustroj itd., ne vidimo tu .... nečega da ....
Dakle, mi znamo iz svijeta ekonomije da vlasnik uopće nije bitno tko je, nego je li učinkovit,
je li racionalan, je li postiže rezultat, jel. Dakle, kada se proda škver, onda mi samo gledamo i
šutimo kao pasivni promatrači. A prodaj recimo Hajduka, dobivamo negativan kontekst.
Zašto bi to bilo negativan kontekst ako Uprava Hajduka, ova ili bilo koja druga kaže da je
Grad, pomoću dokaza i argumenta, da je loš u stvari gospodar. Pa zašto, pa nije sramota i
bit loš i zato što Gradu nije zadaća da se u cijelosti bavi Hajdukom nego da razvija masovni
sport, amaterski sport, jer nogomet nije samo u Hajduku. Nogomet je i u drugim klubovima,
pa na kraju krajeva pa i školski sport treba favorizirati. Sveučilišni sport treba. Masovni sport,
amaterski sport. Dakle mi o tome ni riječi, nego smo se koncentrirali samo na taj uži dio.
Međutim evo, 56% je Hajduk vlasnik. međutim, kada su drugi vlasnici u pitanju, zašto,
dioničar odnosno, zašto nismo i od njih tražili jamstvo da sudjeluju proporcionalno u udjelu,
pa bismo danas govorili da i oni vraćaju, i odgovorni su kao i mi.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Sučić, vrijeme.
GORAN SUČIĆ
Evo sad ću. U svakom slučaju zalažem se da se Grad, Gradu je bitan da se razvije
sport i nogomet, međutim u onom dijelu da se ulaće u razvoj omladinskog sporta i i
nogometa i u Hajduku i svemu onome što sam nabrojio i da u onom dijelu gdje ide
profesionalizam, da profesionalizam nađe svoje neke perspektivnosti u budućnosti. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imamo dvije replike na izlaganje gospodina Sučića. Prvi se za riječ javio
gospodin Marušić, a zatim Škorić. Izvolite. I gospon Čepo.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Ma evo iz ovog izlaganja kolege ponovno je
vidljivo da se brkaju pojmovi - sporta kao takvog i Hajduk kao vlasništva. Ma dakle, zato to
cijelo vrijeme ponavljam i pokušavam da javnost shvati da Hajduk više nije udruga građana,
da Hajduk nije sportska udruga, da Hajduk šta je Pošk, šta je Jadran, šta su ne znam koji
klubovi splitski, ima ih stotine. Hajduk je vlasništvo Grada. I s te pozicije mi na ovom
Gradskom vijeću raspravljamo. Mi ne raspravljamo da ostatku splitskog sporta treba pomoć,
naravno da treba, pa to svi ovdje mislimo, ali danas je tema Hajduk. Kako riješit pitanje
Hajduka. Dubioza od 127 milijuna kuna. I da gradonačelnik mora donijet odluku šta će
napraviti sa Hajdukom. Nije tema splitski sport. Ovdje se radi o imovini Grada, u vlasništvu
Grada i Grad danas mora donijeti odluku. Hajduk vremena nema. Molim vas donesite
odluku, dajte konkretan, konstruktivan prijedlog šta ćemo sa Hajdukom. Razvodnjavat opet
priču, na profesore, na nastavnike, na liječnike, itd. Dajmo se, moj apel je, držimo se teme,
držimo se temeljne postavke da je Hajduk u većinskom vlasništvu Grada i da Grad mora
skrbiti o svojoj imovini, a odluka je na predstavniku izvršne vlasti, a to je gradonačelnik.
Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Škorić, izvolite.
PETAR ŠKORIĆ
Zahvaljujem. Evo ja bi gospodinu Sučiću replicirao na uvodni dio njegovog izlaganja
gdje je kao postignuće i nekakvu novinu prikazao mogućnost da se o ovoj temi otvara javna
rasprava dakle kao postignuće gradonačelnika. Dakle, to je bila praksa i do sada i prije
godinu dana je bila javna rasprava kad je naša politička opcija digla ruku za spas „Hajduka“
dok je opcija gospodina gradonačelnika tada pobjegla, odnosno bila je za stečaj Hajduka.
Dakle, rasprave se otvaraju, živimo 23 godine u demokraciji, hvala bogu da je tako i nema
zabranjenih tema. Hajduk je u većinskom vlasništvu Grada Splita i logično je da vijećnici
Gradskog vijeća o tome raspravljaju. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospon Čepo.
GOJKO ČEPO
Hvala predsjedniče. Logično da moja replika za razliku od kolega koji se javio da bi
još dodatno politizirao priču „Hajduka“ i ušićario koji glasić za svoju malu, za svoju stranku.
Moja replika je zaista u smjeru ..... gospodine Gojo dopustite da govorim, pa nećete me vi
prekidat. Vi ste u ovom gradu 20 godina prekidali, sad stanite malo. Predsjednik Gradskog
vijeća zna kome repliciram. Dakle, ja bi zamolio predsjedniče ako možete osigurat moju
minutu da .... repliku. Dakle, kao što sam rekao kolega namjera moje replike nije skupljanje
ponekog glasića kao nekim kolegama, htio sam se osvrnuti na vaš komentar o tome da
može neko zaključit o tome da je Grad loš vlasnik, pa da bi zbog toga bilo dobro da Hajduk
dobije možda drugog vlasnika. Samo bi htio reć da tu trebamo biti jako oprezni, jer apsolutno
nikakvu garanciju nemamo da će taj novi vlasnik biti bolji vlasnik od Grada. Dakle, mi
nemamo problem po meni sa vlasnikom, mi imamo problem sa tim kako se taj vlasnik
godinama ponašao prema klubu. Ja vjerujem da Grad ako se ponaša na dobar način može
bit i po meni je najbolji vlasnik Hajduka.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo imamo potrebu za odgovorom gospodina Sučića. Na koga odgovor.
GORAN SUČIĆ
Odgovor na gospodina Čepu. Naime ja nisam rekao da će taj potencijalni vlasnik i
novi vlasnik kao što .... biti bolji, jer nemate pokazatelje. Ne znam je li radnik škevera bit
bolji, ali oni su išli tim sustavom. Ja sad govorim samo o mogućnosti gdje ta mogućnost
postoji. Vidjet ćete da će to pokazat, samo mogućnost da se ide nekim drugim putem. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Sad ćemo priijeći dalje na raspravu. Uz jednu malu moju malu
intervenciju. Dakle, svi znamo Poslovnik. Poslovnik nije za predsjednika Gradskog vijeća,
nego za sve vijećnike i vijećnice. Ja bi vas molio dvije stvari. Nemojmo ako vidimo da nekoga
od vijećnika nema, nemojmo ga spominjat i po meni je to izlišno. I druga stvar, zaista kada
repliciramo ili dajemo odgovor, navedimo – repliciram u odnosu na to i to izlaganja zbog
toga, toga i toga. Hvala. Za riječ se javio dalje gospodin Blažević Tonči.
BLAŽEVIĆ TONČI
Hvala predsjedniče. Kako ću ja sad sa bivšim gradonačelnikom, mislio sam mu nešto
kazat, a njega, on deset minuti i ode. Al dobro. Zahvaljujem. Pozdravljam sve prisutne.
Započet ću sa krajem prošle sjednice, a to znači podržavam što ste rekli kolega Grubišić i
kolegica Puljak, to je treći zaključak sa prošle sjednice. Samo čisto vama na upozorenje. '95.
je Hajduk očerupan, nakon uspješne četvrtfinala lige prvaka, dan danas se ništa nije riješilo.
A neki dečki nisu niti došli da im se postave pitanja šta su i kako napravili. Ja vjerujem u
pravnu državu a sad mi se čini da ću dočekat penziju da se to riješi. Čisto onako da znate. Al
treba ustrajat. Nek se pripadnu budući.
Evo ovako, prvo mene čudite vi gospodine predsjedniče Gradskoga vijeća, vi znate
da nas dva uvijek počinjemo zajedno. Jutros nas je dočekalo na Dalmacija news, piše da je
objavljen plakat, da je stavljen plakat, kaže – ako prodate Hajduk, letit će glave. Tko, šta, di
kako? Jesmo li mi neprijatelji Hajduka? Jesu li gradski vijećnici neprijatelji Hajduk, je li
gradonačelnik neprijatelj Hajduka? O čemu mi govorimo. Za Hajduk se bori ovako. Bravo
dečki iz Udruge „Naš Hajduk“. Ja se ne slažem s njima u svemu, samo da znam da u
demokraciji se za svoj klub bori ovako. E sad i njima nešto – ovdje lipo u papirima piše da je
politika sve to srozala. Je politika srozala, politika je 180 milijuna kuna oslobodila, oprostila
Hajduku i prebacila kao vlasništvo Grada Splita. Uobičajno u ovoj državni. Mi pokvarimo, mi,
kad kažem mi – političari, mi vratimo, jel. A na čiji račun? – na nas običnih ljudi. Opet na
račun poreznih obveznika. Ja bi samo upozorio kolege iz Udruge „Naš Hajduk“, pošto smo
mi nasljednici nekih bivših političara i oni su nasljednici nekih bivših navijača. Ja jako dobro
pamtim te '96., '97. kad su na skupštinama Hajduka, nazovi navijači, tjerali ljude sa
Skupštine kao nenarodni element, neprijatelj države, a na kraju se ispostavilo za 200 eura da
ih se moglo kupit. Ja se nadam da takvi dečki kod vas neće bit. Toplo se nadam. To čisto
radi upozorenja.
Ima još jedna stvar. Ovdje se piše, govori se o kreditu – nije dana subvencija. Ljudi
moji u papirima lipo piše, dana je subvencija poduzetniku u teškoćama, i ok, nek je dana. To
je isto ko da vama neko posudi na misec dana 2000 kuna pa mu vi poslije vraćat. I Hajduk će
vratit, ali dano je nešto. Druga stvar, u ugovoru u koncesiji lipo piše, lipo piše sljedeće, kaže
ovako, troškove svih investicijskih ulaganja u stadion, u prostor oko stadiona, kao pomoćne
objekte igrališta plaća Grad. Ali isto tako piše da je Hajduk dužan nakon svakoga događaja
na Poljudu koje organizira dovesti prostor na stadion i oko njega u ispravno i uredno stanje.
Ja se referiram na dvi stvari. Prvo, nije da baš nije davalo jer ti prostori se ipak nešto mogu
iznajmiti. Pod b) tko je onda odgovoran iz ovih papira za uništen travnjak. Je li to investicijsko
održavanje ili nešto drugo. A htio sam se referirat na bivšeg gradonačelnika koji ovdje drži
moralne prodike itd., kad mu je tribalo za kampanju,onda mu nije problem da besplatno
dobijemo stadion za ovi Thomsonov koncert, e. Znači treba gledat, sad smo rekli prije, e sad
ovako, dakle, predsjedniče Gradskog vijeća očekujem od vas da reagirate i očekujem od
Udruge "Naš Hajduk" da se ograde od tih koji su lipili ove plakate, a vi da iskažete svojim
prosvjedom, ja ne volim pritisak, to me baš ono uzbuđuje na neki način. E sad ovako,
činjenica jest da sadašnja Uprava radi na smanjenju troškova i dovođenja kluba u održive
gabarite. Zašto to kažem? Zato što sam sjedio u Skupštini prije 15 godina. Ono što su oni
davali, davali, Čepo molim te, ovo zadnji put te molim, ovo što su oni davali kao opravdanje
za bacanje novaca u
PREDSJEDATELJ
Molim vas, molim vas. Saslušajte gospodina Blaževića.
TONČI BLAŽEVIĆ
… na bacanje novaca u bunar u odnosu na ove dečke šta sad vole „Hajduka“, ovi su
kvantni skup za njih. Samo tako da znate. Činjenica isto tako da nitko sa sigurnošću ne može
predvidjeti što nam donosi budućnost. Ranjivi smo, ovisni smo o ranoj prodaji igrača. Na
ovom, kao i na bilo kojem tržištu nema milosti. Lipo je gospođa Ramljak rekla – zašto bi
netko nama za igrače ponudio 3 milijona eura kad zna da smo u problemima i da će mo ga
budemo li prisiljeni prodat za milijon i po eura. To je činjenica, to je tako i od toga ne možemo
uteć. Pitanje je možemo li se na duže staze održati i ići u bitku s Dinamom. Uostalom
Dinamo već sad plaća danak ranom odlasku igrača. Znači, kupljenjem para, samo što oni
kupe pare na drugi način, mi da se spasimo, oni da bi neko zaradio. Činjenica je da smo u
materijalima za ovu sjednicu dobivenih od strane „Hajduka“ dobili projekciju koje zaduženje
je vraćeno. Znači, projekcija je bila da ćete do kraja godine vratit, a da će prvi kredit bit
vraćen do 1. Pustite me da završim. Činjenica je da najveći dio tih novaca leži u Sharbiniju i
Vukušiću. U navodnike. Znači, novci postoje, nismo ih dobili, morat će mo se junački potuć
za njih, ali će mo ih dobiti. Ako netko misli da je Gradu Splitu jednostavno dat 32 milijuna
kuna, nek pita gradonačelnika što on misli o tome i kako se osjeća. Zamislite da budemo
prisiljeni na godinu dana ukinit sve subvencije u prijevozu. Ja se nadam da nećemo jer vidim
iz ovih papira koji su došli danas da će mo to sve skupa premostit. Činjenica je isto da ne
znamo može li se bolje sa troškovima "Hajduka“. Uostalom trebalo bi uskočit u čelniku
"Hajduka“ i pitat njih koliko se znoje i kako se znoje da bi ovo sve skupa riješili. Apeliram na
red, rad, odgovornost i dalje stiskanje po pitanju troškova i imam dva pitanja i jedan prijedlog.
Vi ste gradonačelniče predložili dvi godine. Ja predlažem da se mi dogodine iza ljetnog
prijelaznog roka opet sastanemo na tematskoj sjednici da vidimo dokle se došlo. Da vidimo
dokle ste došli. Imam direktno pitanje za gospodina Brbića. Svi smo mi vijećnici dobili jedan
mail u kojemu piše, u kome je slika lože na utakmici Rijeka-Hajduk i di nas dečki, di nas
pitaju - koji su to dečki ispod Brbića u svečanoj loži. To su neki dečki vrlo interesantnih
biografija, pa me zanima da li su oni došli tamo o trošku "Hajduka“ ili o vlastitom trošku?
Zanima me isto gospodine Brbiću, nije mi bilo jasno ovo, ispričavam se ako nisam skužio,
ona 4 milijona što ste na kraju napisali u vezi „Hajduka“ od Grada, piše na kraju prezentacije
4 milijona kuna Grad. Da zaključim, prijedlog je vrlo jednostavan, godinu dana možemo
pričekat, rade dobro, pitanje je može li nas to spasit, poziva se na kolegicu, kako se zove,
Dašu Dragnić, što je na prošloj sjednici opet spomenula u vezi KK „Split“. Di nas to vodi. I
tako dalje. Ali činjenica je da moramo ljudima još i neko vrime dat ovi, dat šansu i pošto se
mora biti iskren do kraja, prošle godine, ali kao neparlamentarni vijećnik, kao stranka, nisam
baš bio suglasan s time da se daje kredit "Hajduku“. Oni su pokazali da ga nisu uspili vratit,
ali iz ovog ponašanja u godinu dana pokazaju da će ga uspit vratit. To je otprilike neko moje
razmišljanje. Ovi, dakle, dajmo im šansu i molim vas ljudi iz "Hajduka“, al nemojte u nijednom
trenutku, svi smo mi "Hajduk". I vijećnici su "Hajduk", pa i ovaj ovdje što nije doša do mene,
bože moj, moga je, triba je doć, za osjetit kako je bit manjina pa bi bio u nekim stvarima bolji
itd. Svi smo mi "Hajduk", ali činjenica da je Grad Split i „Promet“ i Zoološki vrt itd., itd. Eto
toliko. Ispričavam se zbog vremena.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Jeste, malo ste probili, samo da vam odgovorim. Ne pada mi na pamet
odgovarat niti snositi odgovornost za bilo čije natpise. To što je napisano, ako je tako
napisano, to je otvoreni poziv Državnom odvjetništvu i MUP-u da istraže odakle je stigla
poruka takvog sadržaja. Ali sam suglasan sa vama da to nije ni ugodno, a u krajnjem,
kulturnom ili. Gospodine Čepo imate repliku na izlaganje gospodina Blažavića.
GOJKO ČEPO
Evo replika na izlaganje gospodina Blaževića, a s obzirom da ste se i vi nadovezali,
pa možda jednom i drugom. Ma dakle ja bi samo u ime nekih novih generacija spomenuo da
postoji nešto što se zove navijačka supkultura. Gospodin Blažević je u svom izlaganju, ja
sam nešto dobacija, pa je reka – nemojte me prekidat, zadnji put vam govorim. Pa ja sam
nakon toga kratko rekao da će mo za pare od Sharbinija se morat dobro potuć za njih. Dakle,
kad netko na transparentu, na sjeveru ili negdje napiše da će nekome letit glava, nije to
poruka da će netko zaista doć nekome otkidat glavu. Dakle, godinama se na svim
stadionima u Europi postavljaju poruke svakakve, prijeteće, ovakve, onakve, zapravo, kad su
upućene prema upravama klubova, vlasnicima i ostalog, radi se jednostavno o nekom načinu
izražavanja koji je dio, koji neko može shvatit tako, al kažem, može neko shvatit da se vi
zaista planirate potući za pare ovdje Sharbinija. Zato kažem, odvojimo formalne udruge
navijača od jednog čovjeka koji će napisati sprejom transparent i zakačit ga na autobusnu
stanicu ili na zgradu Banovine. Nama je grad prepun grafita, koji pozivaju na nasilje ovakvo ili
onakvo, mi smo imali otvoreno pozivanje na nasilje prema pripadnicima određenih manjina i
prilikom gay prida, i niza drugih stvari i kukastih križeva, svega po gradu, dakle, sve je to dio
neke subkulture, koju ne podržavam, ali ona postoji kod nas, postoji u cijeloj razvijenoj
Europi. Mi na Hajdukovim utakmicama nemamo nerede. Ako zanemarimo
PREDSJEDATELJ
Vrijeme.
GOJKO ČEPO
Završavam. Ako zanemarimo pirotehniku koja nam svaki put donosi troškove, na
sjeveru od kad je policija maknuta sa sjevera, tamo neke '98., '99. Ili 2000. od tada ni na
sjeveru nema sukoba nikakvih.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem.
TONČI BLAŽEVIĆ
Odlutali ste kolega Čepo. Stvarno ste odlutali. Ništa vam drugo neću kazat. Odlutali
ste. Ja sam lipo reka kolegama da se na pravi način bore za „Hajduka“ jer to je demokracija,
ili očekuju od njih kao što i oni očekuju od nas da se od nekih stvari ogradimo, da se ograde
od toga. Zašto ne. A što se tiče subkulture, davno sam ja išao na utakmice Hajduka, znaš,
'83., '82 i tako dalje. Nisi se ni rodija.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo Ćosić Damir je nestrpljiv. Izvolite.
DAMIR ĆOSIĆ
Pozdrav kolegama ponovo. Evo sad ću počet onim vašim riječima maloprije, dakle,
kad nema vijećnika, nemojmo ga spominjat, to je u redu. Dakle, gospodinu Čepi je očito Luka
inspiracija. Luka Podrug. Pa je malo nervozan zbog toga šta ga nema danas ovdje. Inače
Luka je u Opatiji na nekom sastanku. Moram ga ja opravdat.
Dakle, činjenica je da Grad Split kao vlasnik, što je gospodin Hrvoje već nekoliko puta
rekao, isključivi vlasnik. U sadašnjem trenutku. Nije isključivi, većinski, dakle, u sadašnjem
trenutku ne izdvaja nikakva sredstva za rad Hajduka, pa bi problemi bili znatno manji ukoliko
bi Grad u okviru svojih mogućnosti pomogao, evo konkretno u financiranju Omladinske
škole. Čuli smo danas u onom izvješću da je to godišnje nekih 6,5 milijuna kuna. Iako Grad
ne pomaže klubu, na neizravan način, Grad ima koristi od Hajduka, čak i dok je u ovakvom
stanju, jer je Poljud najposjećeniji stadion u Hrvatskoj, a ti posjetitelji troše na smještaj,
prehranu, piće, suvenire itd. Vezano za kredit, odnosno jamstvo, Grad je zaštićen ugovorom,
to svi znamo i "Hajduk" će po ugovoru Gradu vratiti puni iznos kredita. Tako je bar obećano.
Tako da s obzirom da klubu Grad ne pomaže, Grad bi trebao sa bankom, o tome je nešto
govorio gospodin Goran Kovačević, zamjenik gradonačelnika, pokušati napraviti neki
reprogram i na tome se očito radi i Grad će nakon toga ubirati tih 30% od tih svih transakcija i
ostaloga. Dakle, smatram da bi to bilo, s obzirom da klubu ne pomažemo, najmanje što bi
Grad trebao učiniti za klub. Od prodaje kluba, evo ja ću reć sad, ne treba …., ali ne treba niti
žurit. Nego vidjeti koliko su ozbiljne ponude i namjere do sada zainteresiranih mogućih
kupaca imajući u vidu da građani i gradski vijećnici nisu pobliže upoznati sa tim. Osim našeg
gradonačelnika, pa bi možda bilo dobro da nas i malo o tome izvijesti. Također bi bilo dobro
da analitički razmislimo o modelu dokapitalizacije. To je ovaj drugi prijedlog što je govorio
gradonačelnik. I šta je reka maloprije gospodin Željko Kerum, zašto ne ponudit ovim velikim
dioničarima i onim čak malim, da kupe dionice, odnosno da dokapitaliziramo klub. Do
prodaje ili do dokapitalizacije će vjerojatno u budućnosti doć, to je moja pretpostavka, a u
tom slučaju Grad bi trebao zadržati neki kontrolni paket od 25% plus jednu dionicu, kako bi
mogao utjecati na odluke vezane za povijest i tradiciju našeg Hajduka, dakle, zaštita imena,
boje dresa, grba, sjedište i tako dalje. Također imajući u vidu situaciju da je "Hajduk" ostao
bez imovine na Starom placu još 1979. godine, a Grad od te imovine ubire određena
sredstva i koristi ga za svoje potrebe. To staro igralište, bivši dom Hajduka, ono veliko
parkiralište, čujem da je godišnje velika zarada, imamo onu tržnicu gore. Bilo bi licemjerno ne
pomoć klubu u okviru mogućnosti sa tim sredstvima koja se ubiru od upravo te lokacije. Ova
sadašnja uprava je napravila neke dobre poteze i moramo priznat i treba im dati još malo
vremena, je li to godinu, ili što je rekao gradonačelnik dvi, ali uz obvezu da redovno, ne
znam, svaka tri mjeseca, ili svakih šest mjeseci izvješćuju Gradsko vijeće o organizacijskom i
financijskom stanju u Hajduka. Upravi treba dakle treba dati još vremena i zbog toga što do
sada, što se dosada pokazalo da česte promjene uprava, trenera i sportskih direktora, nisu
dale rezultate u Hajduku i općenito u sportu.
Vezano za financijsko stanje, u materijalima je vidljivo da se Uprava i Nadzorni odbor
bore sa teškoćama vezano za rad bivših uprava, ali također ih treba upozoriti kako nije
vrijeme za velika primanja u klubu. Dakle, bivši sportski direktor i imamo velike razlike u
primanjima običnih djelatnika u klubu u odnosu na direktora i Upravu. Projekt „Naš Hajduk" je
donio neke pozitivne promjene, to možemo priznat, ali je malo uređeno na problemima
vezano za kazne koje klub dobiva zbog nereda na stadionima. Ne znam da li smo čuli u
izvješću kolike su te kazne i koliko se plaća godišnje te kazne … Posebno bi zamolio, mislim
na Bojana i na Udrugu „Naš Hajduk" moraju o tome jasnije i izravnije progovoriti i učiniti sve
da se taj problem riješi,jer su to značajni financijski iznosi koji opterećuju klub. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo imamo dvije replike na izlaganje gospodina Ćosića. To je gospođa
Ljubica Vrdoljak i gospodin Marijo Sičić.
LJUBICA VRDOLJAK
Moj kolega vijećnik kaže da od prodaje ne treba bježat. Ja mislim da jedino od
prodaje treba bježit, jer prodajom "Hajduk" ne dobiva ništa. I to je ono ako raspravljamo ovdje
o „Hajduku“ onda moramo znati da prodajom „Hajduka“ 30% ide u državni proračun, 70% u
proračun Grada, što znači da "Hajduk" od toga nema nikakve koristi. Prema tome, od prodaje
u ovom momentu ja mislim da se tu svi slažemo, jedino treba bježat, a ova druga dva
rješenja, o njima treba kazat ono što treba kazat, ali u svakom slučaju podršku kojem od ova
druga dva projekta aktualna vlast da zeleno svjetlo, ja vjerujem da će taj projekt proć.
PREDSJEDATELJ
Evo izvolite gospodine gradonačelniče.
GRADONAČELNIK
Hvala lipa. Ovo mi je dobro došlo samo da nešto pokušam objasnit. Dakle, kad
govorimo o prodaji, ponuda koju sam ja dobio na stol, ovo je već četvrta ponuda koju je
jedna grupa Amerikanaca plus još dva druga kupca koja nemaju veze jedan s drugim. Dakle,
tri potencijalna kupca su se pojavila u prethodnom periodu. Tri. Ponuda, nije klasična
ponuda, ja ću vama dati toliko i toliko novaca i ja ću uzet 51%. Dakle, ona se može na
nekoliko načina razmatrat, pri čemu je moguće da "Hajduk" indirektno dobije gotovo 90%
sredstva koje je određeni kupac htio potrošiti za "Hajduka“. Tako da priča, nije jednostavno,
znate, mislim, dioničarsko društvo ima svoja prava i pravila. Zakon o proračunu isto tako ima
svoja prava i pravila. Međutim, obzirom da se ugovor radi na način kako odgovara jednoj i
drugoj strani, onda i ona druga strana kaže da, naravno da je jasno, nećemo mi kupit da
damo sve vama, a na kraju klub kojega mi želimo preuzet, ne dobije ni kune. Dakle, ponude
su vrlo inteligentno sročene i vrlo su kvalitetne. 30% ide državi, 70% ide proračunu. To se
može radit, svede na to, da mi vratimo kredit 32 milijuna i točka. Sve ostalo ide u klub. A ovo
je prvi put da smo zahvaljujući, donekle i polemici, pa donekle i svim ovim razgovorima, došli
do jedne vjerodostojne cifre koliko bi klub ovoga momenta mogao vrijediti. I on ipak nije tako
loš. Pored svega ostaloga klub ipak ima jednu određenu vrijednost, sve skupa je ova Uprava,
Nadzorni odbor, mi, ….(kraj 2B kazete) ….
TOMISLAV PRLJEVIĆ
Hvala predsjedniče. Postavio bi prvo par pitanja gospodinu Brbiću. Znači prije godinu
dana bili smo na istome mjestu manje-više u sličnome sazivu, ali i tada vi kao predstavnik
Uprave govorili ste da ćete vratiti 30 milijuna kuna, znači ove godine. Danas smo došli u
situaciju kada vi govorite, u biti vidljivo je svima još i ranije da se to neće realizirat. Pa me
zanima znači da li vi osobno smatrate da "Hajduk" treba vratit 30 milijuna kuna, smatrate li se
vi odgovornim što tih 30 milijuna kuna nije vraćeno i da li ste razmišljali, ne znam, ponudit
možda ostavku znači? Ali što se tiče vašeg izlaganja, naravno kao i većina kolega slažem se
da su vidljivi određeni napreci u klubu što se tiče i kadrovske politike, rezanja određenih
troškova, ali sve nas ovdje brine da li će to bit dovoljno, sličan takav plan ste imali prije
godinu dana, obećavali ste da svi ti problemi će nestat, ili će bit riješeni, a znači ove godine
su se opet ponovili. Pa da ne bi iduće godine se opet vidjele, znači, želio sam samo to pitat.
Drugi dio vezan je za našeg gradonačelnika. Prije godinu dana, znači kad smo pričali
o ovih 30 milijuna kuna sa istim ljudima, znači, sa istom Upravom, sa istim Nadzornim
odborom, znači, sa sličnim planom, znači pomoć Hajduku, znači, tad ste, uopće niste htjeli
sudjelovat u raspravi, u biti otišli ste sa sjednice, niste uopće htjeli podržat 30, znači niste ni
došli, znači, htjeli ste da "Hajduk" ode u stečaj. Znači, taj, tih 30 milijona kuna je bio ogroman
problem. Tad je to bio problem da nećemo imati vrtiće, nećemo imati škole, šta ja znam šta
ste već govorili tada, onaj, znači da 30 milijona, danas kada taj novac znači nije vraćen,
imamo prijedlog da se reprogramira, znači, trebat će mo vratiti više, e sad više to nije
problem. Sad je jedanput sve to bajno, sve je jedanput odlično. Mi se slažemo da stvari idu
na bolje, i mi smo prije godinu dana govorili i iznosili svoje prijedloge kako pomoći Hajduku i
bili smo u tome konstruktivni. Kao što i danas sve moje kolege, a samim time i ja, će mo
podržati svaki konstruktivan prijedlog i sve ono što će znači pomoć Hajduku da opstane, da
se razvija, a ne samo da zadrži svoje ime. Znači, nije poanta "Hajduk" dovest u nekakvu
ravnotežu financijsku a da rezultata nema. Znači cilj je nekog kluba sportskoga da i poluči
određene sportske rezultate, znači, da taj klub bude perspektivan. Jer u konačnici, i onda će
izostati onaj financijski dio. Pa me zanima još jedna stvar što se tiče gradonačelnika kad već
podržavate ovu Upravu, kad već govorite da oni odlično rade zašto im se onda konstantno
miješate u posao. Zašto tražite od njih da smijene sportskog direktora, od kad je to neki
gradonačelnik kompetentan da određuje kolika plaća treba biti sportskom direktoru,
komparira je sa plaćom premijera, pa mnogi ljudi misle da premijer ove države treba imati
1800 kuna plaću s obzirom na posa kakav radi, znači s obzirom na kvalitetu posla, i s tome
niko ne traži da mu se plaća smanji na 1800 kuna ili da dobije otkaz možda. Znači ova
Uprava kao svi kolege iz SDP-a, HNS-a se slažu znači da rade dobro posao, da je napravila
određene rezultate, a samim time i taj sportski direktor, po njihovim izvješćima je bio dovoljno
dobar i sad pod vašim pritiskom mora ić ća zato što se vama njegova plaća ne sviđa. Toliko.
Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo imamo upit gospodinu Brbiću. Da li vi želite sad odgovorit ili ćete
poslin? Hoćete li na kraju ili sada? Dobro, ništa. Zapisali ste, pa onda kraju, ajte budite
ljubazni. Hvala. Imamo jednu repliku od strane gospodina Sučića na izlaganje gospodina
Prljevića.
GORAN SUČIĆ
Možda jedna mala replika, odnosno replika jeste, ovaj kolega. Želim poentirati na
nekim pričama od prošlog saziva gdje je kritički osvrt daje na one koji su bili protiv davanja
30 milijuna kuna. Nešto obrnuta pozicija da su ti ljudi imali neku viziju, pretpostavku da se
nećemo moć vratiti, ali živimo u vremenu realnom i poštivajući odluku da se moramo suočit
sa tim problemom i vratit šta moramo vratit, jel. Evo. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Nema odgovora. Idemo dalje. Hoćete li vi gospodine gradonačelniče?
GRADONAČELNIK
Evo kolega je umjesto mene odgovorio. Onda smo mislili da "Hajduk" neće moć
vraćat taj kredit, a sad znamo, tako je, tako. Nažalost to se ispostavilo kao činjenično stanje
jer smo dosta dobro vidili kakva je situacija. I ondašnja je Uprava se borila za "Hajduk", šta
evo ja slažem se sa kolegom Blaževićem, to je način da se bori za svoj klub, ali svima nam
je bilo jasno da to tako neće ić. I bili smo zabrinuti zbog grada. Sad sam još zabrinutiji, ali
sad je činjenično stanje ono koje je i sad više ne znam kud, nego moramo svi to skupa sada
podnijet, jer onda kad je bilo odlučeno je bilo odlučeno i sad imamo to i sad se ne želimo mi
sada pravdat – a nismo mi znali. Dakle, mi smo bili svjesni da se kredit taj neće moć vratit. I
danas je to činjenica. A sad imamo šta imamo i borimo se kako se znamo borit. To vam je
jedno. Što se tiče sportskoga direktora, iznio sam svoje razmišljanje, jer ako govorimo o
tome da je klub narodni, pod navodnicima, ili gradski bez navodnika, onda nije primjereno da
se ima takve plaće bez obzira na sve. Ja sam iznio svoje mišljenje i očito je to urodilo plodom
i ja sam zadovoljan, ponavljam, zadovoljan sam radi toga što bez obzira što je to svijet
nogometa di su takve cifre pa gotovo normalne, čak nisu ni pretjerane koliko sam vidio, radi
se o narodnom, takozvanom narodnom klubu, odnosno gradskom klubu. I tili mi to ili ne tili,
ali mi to ne možemo sebi dozvolit.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem na odgovoru. Gospodin Prljević.
TOMISLAV PRLJEVIĆ
Pa kao u svome izlaganju, znači pitao sam vas po čemu ste vi to kompetentan,
kompetentni, ispričavam se, da kažete kolika je to plaća. Znači od kad ste vi u toj struci,
djelujete u njoj, da ne znam, možete reć da neki sportski direktor treba imat plaću toliku i
toliku zato što je u vlasništvu Grada. Ako je već u vlasništvu Grada, i želite vući poteze, onda
trebate preuzeti sve upravljačke mehanizme, a pošto je sad situacija i prije bila, znači da
imamo Nadzorni odbor, znači, oni definiraju poslovni politiku kluba, to treba ispoštovat, a ne
im se miješat u posao. Ako oni procjenjuju da ta plaća je dovoljna, da će ona s druge strane,
da su oni za to dobili kvalitetnog čovjeka koji će obavljat odlično posa i samim tim će donijet
određene prihode na drugoj strani, ne možemo samo gledat rashodovnu stranu. Samo sam
to htio reć. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje sa raspravom. Gospodin Igor Boraska. Izvolite.
IGOR BORASKA
Hvala gospodine predsjedniče. Odmah na početku ću reć da vjerujem da ova Uprava
i Nadzorni odbor koji je predložen od strane navijača, koji je izglasan ovdje u našem
Gradskom vijeću, da može nastaviti ovaj pozitivan trend poslovanja, jer je očito da se unutar
kluba osjeća jedna pozitivna energija, počeli su poslovat odgovorno, u prvom redu financijski
odgovorno i transparentno, tako da mislim da je to zalog za budućnost. Predsjednica
Nadzornog odbora je također tu rekla da to breme dugova iz prošlosti, između 2008. i 2011.
je bilo zaista veliko. Da su se morali vaditi kosturi iz ormara, ali mene bi tu recimo interesiralo
– ko je stavio te kosture u ormar i da se malo pokrenu jače akcije da se pronađu odgovorni
za to današnje financijsko stanje kluba koje može rezultirati i sudskim epilogom. Vezano uz
to neki vijećnici su govorili, već gospodin Blažević, gospođica Marijana Puljak, gospođa
Marijana Puljak i ekipa iz „Našeg Hajduka“ su također inicirali rasčišćavanje tih financijskih
dubioza, pa zaista se nadam da će u skoroj budućnosti se to i pokazati, ko je doveo "Hajduk"
u današnje stanje. A šta se tiče Gradskog stadiona i naše obaveze. Grad zaista ima obaveze
investicijskog održavanja, ne samo sada, imao ih je i prije dok je Gradski stadion Poljud bio
pod upravljanjem Javne ustanove „Športski objekti“ i zaista me smetalo zadnjih desetak
godina što su minimalna sredstva utrošena za investicijsko održavanje stadiona. Koliko se
sjećam samo par milijona kuna prije utakmice Hrvatska –Brazil 2005. godine i Svjetski kup u
atletici 2010. I to su minimalna sredstva kad usporedimo sa onim koliko je zapravo trebalo bit
uloženo. Mislim da je to obaveza Grada i da u sljedećem budućem razdoblju Grad zaista
mora pokrivati te troškove investicijskog održavanja. A također pomoći i Hajduku kroz
dotacije njihove Omladinske škole. Dakle, to je što se toga tiče.
A sad vezano za sport, iako je "Hajduk" više od kluba, a nogomet je isto sport, ipak je
u sportu ono što ga razlikuje od većine drugih društvenih djelatnosti najvažniji rezultat. U
drugim djelatnostima možda neki umjetnički dojam, ali upravo rezultat je taj egzaktni
pokazatelj koliko neki sportaš ili klub vrijedi u sportskom smislu. A mislim da na današnjem
izlaganju smo najmanje pričali o tome pa me interesiralo od strane Uprave da mi pojasne
bez obzira što u sportu nema nikakve garancije rezultata, da mi objasni na koji način
"Hajduk" u današnjem nogometnom miljeu di se vrte ogromni novci, milijoni, kako može
napravit značajni iskorak, pod ovim značajni iskorak mislim na europski rezultat kako može
sa sadašnjim modelom financiranja napravit iskorak u rezultatskom smislu. Jer ako je nama,
ako je Hajduku, ako je svima nama cilj samoodrživost, onda je to ok, ja sam uvjeren da će
ova Uprava to i i postić. Ali ako želimo nešto više, možda ne bi bilo loše pogledat neke druge
sisteme. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem Igoru Boraski. A sad ću prekinit sjednicu, a vi ćete svi bit zadovoljni sa
prekidom. Naime, stigla je spiza i da se ne ohladi ja bi vas molio da odemo. Je, jer smo znali
da gospodin Luka Podrug neće bit.
Pauza
PREDSJEDATELJ
Dragi vijećnici i vijećnice, pa da nastavimo sa našom tematskom sjednicom. Nadam
se da ste bili zadovoljni sa toplom spizom. Sve eventualne primjedbe neka idu na
predsjednika, pa ću ja nekako nastojat za sljedeći put korigirat šta treba. Nije ni ovaj prijedlog
loš – svaki vijećnik po jedan put. Dobro. Sljedeći se za raspravu javio gospodin Damir
Vidošević. Izvolite.
DAMIR VIDOŠEVIĆ
Hvala poštovani predsjedniče, kolegice i kolege. Mene je dopala sad teška dužnost
da nakon ovoga ručka moram obrazlagat, jer znate kad padne spiza ovako teška na stomak,
da povuče cijelu krv iz mozga. Tako ako šta lanem nepametno, ispričajte me.
Prije par godina Udruga „Naš Hajduk" je potegla hvalevrijednu inicijativu, i pokrenula
je to da je izabrano novo rukovodstvo „Hajduka“ i novi Nadzorni odbor. Smatram da ljudi su
do sada dobro radili svoj posao, da je smanjen trend, smanjenje je trend gubitaka koji su bili
enormni, doduše, ostaje činjenično stanje 127 milijona kuna dubioze i to je prevelika omča
oko vrata. Međutim, ja bi sad nešto predložio. Gospodin Brbić je reko da je najveći resurs
"Hajduka“ da su njegovi igrači. Ja i velika većina navijača "Hajduka“, kluba svijetlih tradicija,
stogodišnjaka, vitalnog starčića, ne bi se složili s tim. Smatramo da struka u „Hajduku“ ne
radi baš dobro svoj posao jer vidimo da zadnji pa skoro pa 20 godina "Hajduk" nije izbacio ni
jednog klasnog igrača, a znamo da su samo igrači ti, znači, taj resurs koji donosi novu
vrijednost kod daljnje prodaje tog igrača. Isto tako, u ovim materijalima koje smo dobili, u
ovim materijalima koje smo dobili, pogledao sam stanje i kaže se da je prosječna plaća u
„Hajduka“ blizu 10.000 kuna. Smatram da je to u današnje vrijeme, a inače ima 90 i nešto
zaposlenih, smatram da je to u današnje vrijeme neprimjereno situaciji, situaciji u gradu i u
državi. Znači, još jedna stvar, ova Uprava, i to bih joj zamjerio i Nadzornom odboru. Doveden
je jedan Jens Anderson koji je u četiri mjeseca koštao ovaj klub nekakvih 30-etak tisuća
eura, a čovjek se samo tu dobro, defacto ispada da je ljetovao otišao čak kao lasta sa prvom
kišom. Prema tome, Grad kao većinski vlasnik ovoga kluba, mislim da bi trebao, to je moj
prijedlog, mislim da bi trebao imenovati iz ovoga Vijeća trojicu ljudi, pet ljudi,nebitno, koji će
bit kao supervisori, normalno, pro bono, će to biti bez ikakvog plaćanja, kao supervisori i koji
će kontrolirat i rad Nadzornog odbora i gospodina predsjednika. Toliko od mene.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo na vašu raspravu javio se gospodin Marušić sa replikom.
Gospodine Igore Mladiniću zakasnili ste, žao mi je.
HRVOJE MARUŠIĆ
Na izlaganje gospodina Vidoševića stvarno moram reagirat jer sa dvije stvari se ne
mogu složit nikako. A to je jedno da su, da je visina plaća neprimjerana. Dakle, plaću
definiraju uvjeti u okružju. Prema tome, ako ćete nekoga platit, možete očekivat rezultate,
ako ga nećete platit nećete dobit rezultat nikakav. To je sigurno. To je broj 1.
A broj 2 – gospodin Anderson nije ovdje ljetovao, gospodin Anderson je stvorio tri
igrača, doveo je Bukvu, doveo je Kouassija, doveo ja Pašalića, Bradarića, njih je etablira i
afirmira. Do prije ove sezone koji prate nogomet će reć da je "Hajduk" bio u stanju da će se
možda borit i za opstanak, a "Hajduk" se bori za prvo misto. Prema tome, Anderson je počeo
radit dobar posao i odličan posao i po meni i po mnogima u Splitu tribalo ga je zadržat u
"Hajduka“ i trebalo je čekat jedan ciklus koji traje, kad se igrač kupi, dok se igrač proda. Jer u
„Aiku“ u Stocholmu on je doveo isto tako par igrača za minimalnu svotu a proda ih je za
velike milijone. Dakle, čovjek definitivno ima rezultate rada i paušalne ocjene o nečijoj plaći
da je previsoka nije korektno iz razloga što rezultati rada moraju odredit plaću. Dakle, ako je
Andersen složio dobro ekipu i ako ta ekipa ima rezultate, onda njegova plaća nije velika,
nego je primjerena. A drugo, 6000 eura u Švedskoj „Ikea“ blagajnicu plaća. Prema tome,
nemojmo govorit, mi nismo više zatvorena zemlja na brdovitom Balkonu, članica smo
Europske unije, gledajmo zemlje u okružju, gledajmo sportskog direktora nekog europskog
kluba gdje je "Hajduku“ mjesto, a ne možete imat balkanske plaće a europske rezultate.
Tržišno gospodarstvo je tu potpuno jasno – koliko para toliko muzike. Prema tome,
Andersona stavlja u rang da je ovdje bio na ljetovanju - to je sportski nekorektno. Hvala lipa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imate li potrebe za odgovorit.
DAMIR VIDOŠEVIĆ
A imam. Gospodin Marušić je privrednik, predsjednik Komore i zna jako dobro ako je
neka firma, ako je neka firma u gubicima i to velikim gubicima, onda nije dozvoljeno nikakvo
eksperimentiranje. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje. Gospodin Tomislav Alujević Grgas. Izvolite.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Gospodine predsjedniče, cijenjene kolegice vijećnice i vijećnici, ja ono što bih želio
kazati je da bogu hvala da ovo Gradsko vijeće ne bira Nadzorni odbor "Hajduka“ jer bojim se
da s obzirom na broj političkih opcija i što smo morali povećavati i neke odbore u Gradskom
vijeću, da bi vjerojatno taj Nadzorni odbor narastao preko 20 članova. Tako da apsolutno
podržavam ovu inicijativu koju je pokrenula Udruga „Naš Hajduk". Mislim da su hrabro ušli u
ovaj projekt, da se određeni rezultati vide, naravno željeli bi da oni budu još bolji, međutim
kakva je situacija bila, a treba jasno kazat da je i pitanje stvaranja športskog dioničkog
društva isto bio jedan politički na određeni način ekperiment u dato vrijeme, sjećate se kad je
"Hajduk" upadao u probleme kao udruga, onda pitanje je bilo da li stečaj ili nešto drugo, onda
je nađeno ovo rješenje i mislim da ovaj „Naš Hajduk" s ovom inicijativom je unio nešto novo u
gradu. Da, isključujem na određeni način politiku, isključujem političare iz Nadzornog odbora,
u ovom trenutku u situaciji koja je u gradu i državi, ja to smatram pozitivnim. Da smo stavili
ljude koji nisu direktno od politike. Rekao sam prije da mi moramo ovdje odrediti te ljude
vjerojatno bi imali preko 20 članova Nadzornog odbora. Ja vas podržavam apsolutno u radu,
nastavite dalje, čak po meni, volio bi da nadogradite ovu priču. Znači da ne ostanete samo
na pitanju Nadzornog odbora kroz ovaj dio vlasništva "Hajduka“ nego da i navijači sudjeluju
čak i u izboru Uprave. Znači u izboru programa. Kao što se sudjeluje u drugim klubovima u
Europi. Imate još dvije godine do kraja Nadzornog odbora, predlažem da odmah se uhvatite
posla i vidite što bi to još mogli bolje i kvalitetnije napraviti po tom pitanju.
Što se tiče privatizacije, mislim da tu nije baš pravi termin s obzirom da je "Hajduk"
već dioničko društvo. Mislim da ovdje govorimo o udjelu koje Grad Split ima u vlasništvu
"Hajduka“ koji se radi znači o 56%. Evo. Znači, ne o privatizaciji, nego eventualno sutra
mogućnosti da se Grad Split riješi svog udjela i da ga proda nekom drugom. Moje je
mišljenje i ne znam zašto određeni ljudi imaju zadršku pa i ovdje u Gradskom vijeću, da za
takvo jedno bitno pitanje bi svakako trebalo konzultirati građane. Dakle, ja ne želim kazati da
možda u budućnosti neće bit rješenje i prodaja udjela, ali svakako smatram da bi građani
imali pravo se na referendumu javno odlučiti o toj ideji – zašto. Zato što bi kroz jedan takav
način odlučivanja dali mogućnost svima koji imaju određeni stav o tome da ga jasno iznesu
javnosti. Znači, pro i kontra. A onda neka građani odluče. Po meni čak nije ni pitanje toliko da
li da bude referendum savjetodavni ili obvezujući, jel, možda bi čak trebao bit obvezujući, pa
ako ne uspije, uspije, ako se ljudi nisu odazvali, onda ništa, jel. Postoji još jedna triki situacija
koja se javlja kod ovoga to je mogućnost eventualne dokapitalizacije isključivo mislim ono
dokapitalizaciju iznutra koja bi rezultirala na kraju isto smanjivanjem udjela grada u vlasništvu
znači trenutačno "Hajduka“. Smatram da i u tom slučaju bi svakako trebalo voditi računa ako
se dogodi u budućnosti jednom da građane se pozove i da daju svoj glas o tome želi li da
Grad izgubi većinski udio u "Hajduku“. Osobno moj stav smatram da u ovom trenutku u ovoj
financijskoj situaciji gospođa Ramljak je rekla da i u ovoj klimi kad imate problem i za prodat
"Hajduka“ možete zamislit prodat igrače "Hajduka“ a tek koliki je problem prodat samog
"Hajduka“. Znači vjerojatno bi ispalo kad bi sad krenuli prodavat udjele da zapravo na brzinu
želite riješiti tog udjela. Mislim da to nije dobro s obzirom na važnost koju "Hajduk" ima u
gradu i odnos koji mi moramo zauzet prema njemu, ne samo zbog njegove povijesti, mislim
isključivo zbog jednog razloga a to su ljudi, navijači koji stoje iza tog kluba i to ne samo
navijači koji su u gradu Splitu, Dalmaciji, nego ipak puno, puno šire. Iz tog razloga ja bi volio
da i Uprava, znači u ovim točkama koji su spominjani u onoj prezentaciji malo zauzme
kvalitetniji stav, da možda izađu s jačom strategijom. Ja mislim da nije jedini način
financiranja "Hajduka“ samo prodajom igrača. Ako stavite u svot analizi da vam je snaga, da
su vam uprava navijači, a tih navijača ima puno, puno više nego što je sad trenutačno
članova, onda smatram da treba razraditi jednu kvalitetnu marketinšku strategiju, znam da
ste imali malo vremena, ali treba raditi dalje na tome, ne sviđa mi se kad vidim da recimo
web shop, taj Internet dućan koji želite pokrenit – nije pokrenut. Jer nisu samo navijači ovdje
u gradu i okolici pa da mogu kupit pivo ili mudante, nego postoji navijači koji su van zemlje,
upravo na ovaj način ih možemo animirat da upravo sudjeluju u razvoju "Hajduka“ pa
određeni način i financiranju "Hajduka“. Isto tako bi volio vidit da napravite unutar kluba
kompletnu snimku poslovnih procesa, znači, ne samo financijsku analizu, dubinskog
snimanja, na koje ste posli kako ste rekli napravili profitne centre i pratite određene troškove.
Ne samo to, nego i na razini onoga što se radi. Da točno snimite poslovne procese i sami ste
spomenili da opet ćete morat mijenjat organizaciju, da opet postoje ljudi koji rade iste
poslove. Mislim da kompletne snimke, prave snimke poslovnih procesa je nemoguće
napraviti jednu novu organizaciju kluba, ali ne samo kluba, nego i ove Gradske uprave i puno
toga ostaloga.
Što se tiče rada vezano za rad Omladinske škole. Apsolutno to podržavam. Nastavite
dalje. Nadzorni odbor isto podržavam u svom radu, i dapače, po svom nekom ukusu bi želio
budu i još žešći i još konkretniji i nadam se da za dvije godine će mo imat rezultate puno
kvalitetnije što se tiče poslovanja i da će mo moć na drugačiji način govorit o "Hajduku“. Eto
toliko. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Na izlaganje gospodina Alujević Grgas Tomislava javili su se dva
vijećnika za repliku. Prvi je gospodin Blažević i drugi gospodin Gjurković. Izvolite.
TONČI BLAŽEVIĆ
Zahvaljujem. Kolega Grgas, među nama svima skupa, Tomislav Alujević Grgas,
ispričavam se, je li nama svima u Splitu jasno da sigurno 50% u ovom gradu uopće nije
briga šta će biti sa Hajdukom. Ja mislim da nama to mora svima biti jasno. Koliko god je
mene briga, a možda me ne bi trebalo bit briga, bar 50%, vi ste sigurno isto ko i ja kontaktirali
sa ljudima, pričali, razgovarali, jer želite čuti mišljenje od drugih. Tako ta ideja o referendumu
je vrlo, vrlo, vrlo pipava i ne znam, ovo je čisto kao primjedba i raspravica, malo bacanje para
u vitar. Evo ga. Imamo vlast, pa neka odluči, pa će mo vidjet šta će bit.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Može odgovor u svakom slučaju.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Ma ja smatram da se ne treba bojat referenduma. Mislim da je vrijeme da počnemo
primjenjivat taj institut koji imamo zakonom, znamo da u Europskoj zajednici je on dosta … u
Švicarskoj se primjenjuje. Ja ne mislim da se treba bojati toga što 50% ljudi misli ili 60%.
Mislim da bi bilo puno važnije utvrdit šta ljudi stvarno misle, a onda bi puno lakše bilo i nama
donosit neke odluke i bile bi nam neke stvari puno jasnije. Evo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Gjurkoviću izvolite.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Kolega Alujević je stalno govorio o depolitizaciji, Grgas, jel, depolitizaciji Nadzornog
odbra i Uprave i bolje da se makla politika, jer se ne bi dogovorio ili dogovorio. Gledajte,
politika danas razgovara o Hajduku, politika odlučuje o Hajduku, politika je suvlasnik
Hajduka. Bez politike i pomoći politike teško će se možda naći sponzora. Dakle, politika je u
Hajduku, ne samo kroz navijanje, nego kroz suštinske vlasničke odnose i odluke. Ovo
Gradsko vijeće odlučuje tko će upravljat. Hoće li novi "Hajduk", hoće li Gradsko vijeće, hoće li
gradonačelnik itd. Nemojmo mistificirati politiziranje. Samo je stvar što mi danas imamo
model da može funkcionirat. Zašto? Zato što politika isto tako može biti stručna,
profesionalna. Do sada se u Hajduku nije pokazala, nego se tek pokazuje sa ovim modelom.
Jel to znači da bi trebali sve tvrtke, sve što je u vlasništvu grada, država, u navodnike
depolitizirat, a s druge strane politika odgovara i odlučuje. Pitanje je samo da li se radi
stručno, transparentno, profesionalno i da onaj koji radi da odgovara što ono radi. To može
politika, može biti u ovom primjeru udruga, što je dobro i to je ono što je napredak za grad
kad imamo jedne takve modele. Ali demifisticirajmo depolitiziranje. Jer bez politike ovako,
zato i raspravljamo danas, ne može se funkcionirati u društvu, jer politika donosi glavne
odluke.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Odgovor Tomislav Alujević Grgas.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Kolega Gjurkoviću upravo zbog toga što je politika radila je ovo dobro što se dogodilo.
Jer da smo imali povjerenje u politiku, nažalost nama je sve depolitizirano ovdje, a ne bi
smjelo biti politizirano. I sami ste sada kazali da ako politika bude unutra da će eventualno
dovest kojeg sponzora. Ja ne želim to. Ja želim da ljudi koji se bave marketingom, koji se
bave strukom, da oni dovode sponzore, a ne da političari dovode sponzore. I zato apsolutno
stojim kod toga i smatram da je ovo dobra ideja, ne samo zbog toga što je to jedini model,
ne,neće to biti model jedini, nego zato da i političari shvate da se trebaju mijenjat i drugačije
ponašat u politici. Eto.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ići će mo dalje. Samo bi ja napomenuo da smo Englezi bilo bi nam vrlo
lakše. Oni razlikuju političku politiku - politicks i po segmentima društvenog života – polis.
Evo. Sljedeći je gospodin Sučić Duje.
DUJE SUČIĆ
Poštovani kolege i kolegice, ja bi za početak, znači većinu mojih pitanja je usmjereno
za Upravu i za Nadzorni odbor. Ja bi na samom početku par stvari koje su se nametnuli i koji
mi se čini bitnim, jer to je nekakav odnos. Mi sad imamo model koji funkcionira i koji ide, jel, i
koji sad se ne mijenja, al svejedno opet imamo taj odnos politike, gradski vijećnici, navijači i
sve ostalo. Imamo izjavu gradonačelnika od nedavno da ne ide na „Hajduka“ jer će se to
smatrati politikanski. E sad. Ja vas pitam, kolege ili ja, ako je neko vijećnik Hajduka, dioničar,
na koji način se trebamo tu postavljat. Mislim da je uloga prvenstveno Nadzornog odbora kao
nekog ko premoštava sa Gradskog vijeća prema ovome da i tu napravi neki odmak, da
zaboravimo, ne zaboravimo, nego ostavimo nešto u prošlosti, al da vidimo kako dalje, jel. Jer
na kraju smo ovdje čuli, svejedno kakav je model, model je sada da opet politika na ovaj ili
onaj način odlučuje. Tako da u tom smislu što je kolega Blažević spominjao vezano i za
transparente i neke stvari, jesu li to navijači, ili Torcida ili udruge ili netko i tu trebamo malo
stat. Sad samo malo. Što sad ako je neko gradski vijećnik ili političar, ne smije biti dioničar
niti član Hajduka. Znači u tom smislu čini mi se da bi bila potrebna nekakva mala korekcija
stava kako Udruge, tako Nadzornog odbora i Uprave spram tih stvari, odnosno da se spaja,
a ne odvaja, te stvari. Jer možda to nije plus u budućnosti. To je što se tiče tog odnosa.
Drugo što sam mislio reć vezano za stadion. Vezano za stadion, a to nismo čuli
danas, također smo imali jednu izjavu gradonačelnika, gdje se na prvu nasmijao o tome, jel,
pa onda nakon dva dana imali smo ispravku ministra da će se on zalagat da za iduće
Europsko prvenstvo se uloži u taj stadion. Mislim da u niti jednom obliku ni smislu se ne
smije na prvu reć ne, nego treba vidjeti imali što ozbiljno iza toga. Pa tako pitanje za Upravu,
Nadzorni – ima li što ozbiljno iza toga i da zajedno Uprava i Nadzorni odbor, ali i
gradonačelnik i politika stanu iza toga. Znači tko treba odlučit ako dođe do tih realizacija da
se ne će obnavljat Poljud već da se graditi neki novi stadion? Znači tu moramo čini mi se još
….. i čvršći u svojim stavovima, kako u nogometnim tijelima, tako i ovim političkim.
Sad još nekako ostaje na kraju financije i sport zajedno i da treba na takav način i
promatrat. Već smo svi čuli o trendovima, o smanjenju samoodrživosti i to zaista je tako.
Tako da u tom smislu ide i to se stvari rade na odgovarajući način, al ono što mene interesira
je što će mo dalje. Znači ovdje imamo jednu tablicu po godinama što planiramo i kako, pa
imamo tu nekakvu projekciju 2014.-2016. U toj projekciji imamo smanjenje u odnosu na prije
dvije godine nešto skoro imamo smanjenje skoro duplo znači proračuna Nogometnog kluba
"Hajduk". Imamo projekciju da će mo svake godine prodat naših igrača za 5 milijona eura, i
ostale stvari u kojima se vidi da će mo u tim narednim godinama poslovat sa dobiti u tom
razdoblju i tako, ne gledajući ovo što je nagomilano ranije. Ali ovdje se definitivno mora vezat
uz ono što osim toga što će mo biti samoodrživi, što će biti u sportskom smislu – jel
samoodrživost, iako ovdje u ….i ciljevima vidimo da piše da želimo ić na prvo mjesto, igrat u
nekim europskim ligama i tako, al moramo vidit da li je to dovoljno sa ovakvom projekcijom
proračuna. Iz tog razloga mi moramo vidit što znači ta samoodrživost. Znači samoodrživost
može biti i za duplo manje proračun od ovoga što je predviđen od 2014. do 2016. Uz to je
vezan iz marketing. Ovdje smo čuli, u materijalima piše da količina, iznos, veličina sponzora
ovisi o tome i kom rangu natjecanja još. Prihodi od …. i sve ostalo. Tako da u ovom dijelu
treba i o tome voditi računa. Ako sve ovo ne pokaže da idemo dalje, da uđemo, da budemo
prvi itd., onda trebamo vidit šta je s tim projekcijama i kako ih korigirat, jer svi želimo, jer
osnovni je cilj da i dalje ostane veli "Hajduk". E sad veli "Hajduk" u sportskom smislu, smislu
samoodrživosti, financija, znači, ima tu dosta tema o kojima treba voditi računa. Čini mi se da
je, bila je potaknuta tema potraživanja. Ne bi bilo loše da kasnije i ova ostala potraživanja
vidimo što je to i da vidimo na koji način se funkcionira i koji su mehanizmi zaštite kod
naplate određenih usluga, igrača ili ostaloga, jel. Znači definitivno možemo vidjeti kasnije na
koji način se to radi i šta je sa nekakvim drugim modelima. Ako su to sigurno potraživanja,
šta je sa otkupom i različitim drugim oblicima, a kad se radi o nečemu što se ne može
naplatiti a da se premosti nekakva likvidnost. Tako da u tom smislu još se ovdje priča o
sponzora. Oni su u rangu natjecanja, oni mogu biti privatni, tržišni, mogu biti i državni.
Sukladno zakonu i svemu ostalome, država će regulirat može li koja državna firma, ne može
li sponzorirat, ali mi ovdje moramo osim ovog sportskog dijela i u političkom smislu vodit
računa da ako postoji 100% neke donacije u državi da ne može postotak ić u Rijeku, Zagreb
ili ostalo, nego u Splitu. Kako spasit klube ili konkretno „Hajduka“ ako je zakonom u tom
trenutku dopušteno, tako da, ne znam, ako pratimo medije, mi imamo svakodnevne, ne baš
svakodnevne, prije nekoliko mjeseci znači, potpisivanje ugovora, gradonačelnik jednog
grada, predsjednik uprave jedne tvrtke i predsjednici nekakvih klubova. Tako da imamo i taj
segment. Tako da evo, u tom smislu su ovo nekakva najznačajnija, pa molim ova pitanja što
su postavljena u svemu ovome, a da se odgovori. I još jednu stvar samo zadnja rečenica. U
sportskom dijelu isto treba vidjet. Ovaj sad odlazak sportskog direktora, odlazak nekih mladih
igrača za neke manje novce isto pokazuje da, postavljam pitanje - imamo li u tom smislu,
imamo li u tom smislu viziju i što mislimo. Ako neko dođe tu nakon tri mjeseca ovdje neko
drugi, već to nije to. Znači moramo dobit odgovor što se to dogodilo u tom sportskom smislu i
viziji. Evo. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem vijećniku gospodinu Duji Sučiću. Imamo jednu repliku. Gospodin
Gjurković.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Ja bih htio samo par rečenica jer dosta je široko išao gospodiin Sučić. Dakle športsko
dioničko društvo „Hajduk“ ne može primati donacije, jer je on trgovačko društvo. On može bit,
primat sponzorstva. Za sponzorstva su zaduženi – tko – Uprava i vi kao navijač „Hajduka“ i
svi oni koji žele, uključujući i vlasnika da pomogne da Hajduk ide dalje. Stvar je matematike i
jednostavna. Ovo što smo mi dobili, vi kažete smoodrživost. Šta je samoodrživost? Ne
govorim ja umjesto predsjednika Uprave nego vam repliciram. Ovdje je napravljen plan na
koji način "Hajduk" može raditi, napravljeno je šta je racionalizirano da bolje znamo šta se
događa, šta se radi itd. Da li će proračun "Hajduka“ biti 100 milijona ili 40 milijona, to zavisi
od Uprave. Ona odlučuje. Da bi bili samoodrživi, on samo moram imati 101 umjesto prihoda
umjesto 100 rashoda i on je održiv, a rezultat je uvijek imperativ sporta i mi želimo da
"Hajduk" bude veliki "Hajduk". "Hajduk" je veliki i on će uvijek biti velik. Rezultati – kad on ima
publiku, emociju, ovo što ima "Hajduk", zbog toga o tome raspravljamo, on je uvijek velik
klub, ne samo ako, je prvi ili je peti. On je velik klub jer on ima kako mi to svi volimo već
armiju navijača, on živi u svakome domu ne samo grada, nego Dalmacije. To nije
demagogija, to nije populizam, to je pokazano, zbog toga o ovome raspravljamo i zbog toga
je veliki "Hajduk".
PREDSJEDATELJ
Hvala. Imate li potrebu za odgovorom? Izvolite.
DUJE SUČIĆ
Kolegi Gjurković. Ok. Znači sponzorstvo ili donacija, svejedno je, ali zna se što sam
mislio, ali vezano za ove stvari samoodrživosti i koliki može biti prihod a koliki rashodi.
Zaista, bez obzira na ono što će sve na kraju ić, meni kao vijećniku i nama je zanimljivo vidit
kakva bi bila projekcija ovih godina 2014., '15., '16. uz neki priljev svježeg novca ili kapitala.
Bez obzira što i kako. Mi imamo mogućnosti i kasnije u kupovini i dolasku nekog svježeg
novca participiranjem navijača u svemu tome, tako da zaista u budućnosti trebat vidit koliki
su bili prihodi u tom dijelu od tih potencijalnih investitora ili koga, kakvu bi oni ponudili
projekciju poslovanja i bi li oni imali 60 milijuna kuna ili 160 u tome. Šta oni predviđaju, šta
oni vide, jel? Tako da u tom smislu treba pratiti i osluškivati šta i kako je najbolje, jel. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje. Za riječ se javio gospodin Škorić Petar. Izvolite gospon
Škorić.
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. Gospodine predsjedniče, poštovane kolegice i kolege, evo u biti u onom
prvom dijelu nisam ni sudjelovao u raspravi, nego sam želio dobit poticaj od gradonačelnika
da čujemo njegov prijedlog i njegovo rješenje. Što se tiče same rasprave o izvješćima koja
smo čuli, evo i ta izvješća potvrđuju u biti, iako nije na taj način prezentirano, prezentirano je
puno pozitivnije, dakle sve probleme u kojima se nalazi klub, kratkoročne obveze koje su
veće od likvidnosti, ono što je u zaključku navedeno također da u klubu nema financijskog
planiranja, pa time ni predviđanja likvidnosti, da ne postoji i brojni drugi problemi koji su
navedeni u izvješću. Međutim, glavni i ključni problem je novac. "Hajduku“ treba odmah
novac, evo Duje je kazao dakle kroz ovaj prikaz poslovanja do 2016. da je to model
samoodrživosti, a ako tu nema borbe za prvo mjesto i Ligu prvaka, tada je pitanje da li je i
potrebno toliko novca. U svakom slučaju, cijela priča rađena je da je "Hajduku“ potreban
svježi kapital, međutim, na koji način će se on osigurati, naravno da je prvenstveno u
nadležnosti Uprave, ali evo i gradonačelnika koji predstavlja većinskog vlasnika, naravno i
drugih dioničara, a najviše smatram ovdje u ovom trenutku u nadležnosti gradonačelnika koji
ima uvid u stanje, pregovore i razgovore. Dakle, maloprije ste nas izvjestili u biti da ste
razgovarali, pregovarali sa potencijalnim investitorima, da ima puno zanimljivih stvari,
međutim, ništa od toga nije došlo na Gradsko vijeće, mi kao gradski vijećnici se o tome
informiramo putem medija, ja smatram da je to nedopustivo. Ako je danas i tematska
sjednica, smatram da i takvi razgovori o kojima je tema bio "Hajduk" da su trebali doći na ovo
Gradsko vijeće, da smo trebali primiti određene informacije o tome. Svi ćemo se složiti
nedvojbeno o tome da je naš "Hajduk" simbol našeg grada i vjerojatno prva asocijacija koja
sve veže uz grad Split. Treba istaknuti da i naš grad ima koristi od „Hajduka“, dakle ne treba
spominjati od punjenja hotela, restorana, rasta prodaje što je isticano u izvješćima, na svakoj
jačoj utamici gdje dođe 20-etak tisuća gledatelja, dakle, evo turističkim riječnikom našeg
gradonačelnika naš "Hajduk" je jedan od najvažnijih brendova ovog grada, samim tim je i
dužnosti gradonačelnika da se taj brend očuva. Evo što nismo vidjeli da se kroz dosadašnje
djelovanje potvrđuje.
Vezano za Upravu, Uprava mora jamčiti da kredit na kraju neće biti teret Grada.
Činjenica je da se kredit nije vratio, kroz ova izvješća spominje se vraćanje do konca godine,
a kraj godine je na vratima, dakle, ne znam kada je rađeno izvješće, očito nije dinamički
usklađeno. Uz sve uspjehe, minus za 2013. bez obzira kako se prikazuje, dakle prikazan je
da je 24 milijuna kuna do sada, do konca godine će vjerojatno porasti preko 30. Ono što je
potrebno istakniti kroz raspravu se spominjalo da Grad ne pomaže "Hajduk". Slažem se
jednim dijelom da je potrebno konkretizirati, način na koji će se Grad odnositi prema
splitskom sportu. Dakle, na razini strategije splitskog sporta definirati iznos koji će se davati
"Hajduku“, ne "Hajduku“ u ovom profesionalnom dijelu, nego vezano za Omladinsku školu.
Primjerice, može se i na druge načine popularizirati i pomagati kroz kupnju šalte, karte za
djecu siromašnih i slično. "Hajduk" je pomagao klubu kroz davanje koncesija za poslovne
prostore. Koliki su to iznosi, to nitko ne zna, međutim, ako uzmemo jedan puno manji grad,
recimo grad Zadar, on svoj grad pomaže sa oko 4 milijuna kuna godišnje. Dakle, činjenica je
da "Hajduk" puno toga donese Splitu. Ako gledamo i hladne glave i bez ikakvih emocija, jer
tisuće navičaja dolaze izvan Splita gledat utakmice, troše, ostavljaju novce i zbog toga mislim
da je, da i mi s razine Gradskog vijeća moramo na isti način taj vriijedan resurs i znati
očuvati. Što se tiče rada Uprave, iz svega je vidljiv napredak, trend štednje, međutim ono što
bi želio istaknuti da je tu štednju potrebno provoditi na svim razinama, dakle, a ne samo
selektivno. Evo ja bi postavio pitanje iz prezentacije predsjednika Uprave istaknut je broj
rukovodećih djelatnika. Čini mi se na 20-etak. Znamo da njihove plaće su puno veće. Dakle,
obećavali su suprotno, smanjen broj djelatnika, ali porastao je broj direktora i direktorskih
plaća i nelogično je da direktori u biti imaju veće plaće od nogometaša. Ta štednja se može
primjeniti upravo i na ovom području visokih primanja. Ako se štedi na čistačici koja ima 3000
ili 3300 kuna, onda se može i na predsjedniku Uprave koji ima 33.000 kuna. Dakle, ne
sporim da bi predsjednik trebao imati bolju i veću plaću, ako financijsko stanje to bude
dopuštalo. Dakle, kada štedimo svim, potrebno je štediti na svim razinama ....(kraj 3A
kazete)... i u svemu ovome, kažem, mislim da, mi smo predlagali prije godinu dana, podržali
smo klub, nismo bježali od problema, ponudili smo rješenja, rješenja su aktualna i danas. Al
evo, u prvom redu smatram kroz dosadašnju raspravu da se treba iskristalizirati stav
gradonačelnika. On je otprilike rekao i da u tom smislu trebamo voditi raspravu. Hvala lijepa.
.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem vijećniku Petru Škoriću. Za raspravu se javila gospodin Marijo Sičić.
MARIJO SIČIĆ
Predsjedavajući, pozdravljam vas i sve kolegice i kolege. Evo ja ću nastojat bit vrlo
brz. Na izalaganje Nadzornog odbora "Hajduka“ odnosno gospodina Brbića, nemam neku
posebnu ocjenu, iz jednog jedinog razloga šta su prekratko u ovom sastavnom obliku da bi
se ipak ozbiljna ocjena davala. U konačnici, neozbiljno bi bilo i davati nakon kratkog vremena
išta o njihovom radu. Definitivno je vidljivo da ima nekih dobrih stvari, ali po mom mišljenju
ima i stvari koje su, koje najvjerojatnije neće biti kako su napisali, ali pustimo vrijeme da
napravi svoje. Odnosno, gradonačelnik nam je dao dvije opcije – a) i b) da sad ne ponavljam.
B je opcija je prodaja. Mislim i mišljenja sam, sad malo preskačem na b) da o b) opciji pričat,
osim referenduma po mom mišljenju bi sve bilo suvišno. Pa bi se vratio na a). Ikakvu sada
promjenu, u konačnici mi nemamo nekakvog manevra za raditi išta novoga ovdje. Pola je
sezone, mogu reć da pušemo napokon Dinamu za vratom, išta sad raditi, i mijenjati bilo
pozitivno, bilo negativno, koje mi ne znamo. Mi ne znamo ko će ispasti i bilo bi kontraefekt za
igrače i za sve nas koji volimo "Hajduk", tako da je moje mišljenje da bi trebali ovaj model koji
je na snazi pustit do daljnjega. Da li bi to bilo na godinu dana, dvije godine, godinu plus
godinu, možemo o tome pričat.
Drugo, mislim da je, da bi, pošto smo vlasnici „Hajduka“ u 56%, tako je, da bi trebalo
detaljnije pratiti rad Nadzornog odbora. Na nivou mjeseca i bez obzira što neke kolege
govore da mi političari, svi smo ovdje političari, nismo ovakvi, onakvi, mislim da bi trebali,
ispravite me ako griješim, sad su dva mjesta u Nadzornom odboru upražnjena. Znači ne
dirati ovaj Nadzorni odbor, niti slučajno, ti su ljudi postavljeni, oni imaju svoj početak i
moramo ih pustiti, i staviti dva člana iz Gradskog vijeća, dva gradska vijećnika, manje bitno
koji su, koji će samo biti popratna institucija, dio tog rada.
Treće, odgovornost prošlih nadzornih odbora i uprava definitivno istražiti. To je
kolegica već spomenila, ali isto tako definirati odgovornost sadašnjeg Nadzornog odbora i
sadašnje Uprave, jer oni su definitivno digli ljestvicu i dižu je i to je za pozdravit, ali, da to
definiramo. I za kraj, više kao prilog, pričali smo o kreditu koji Grad jamac Hajduku. Pa
možda razmisliti da dio tog kredita koji će nama "Hajduk" vraćati kroz neki određen postotak,
da se sad ne uhvatim u grešci, preusmjeriti na sređivanje Gradskog stadiona Poljud. Jer
bježimo od Poljuda kao on nije naš. Poljud je gradsko vlasništvo, isto kao što su ceste
vlasništvo Grada, tako i Poljud. Mislim da ne bi bilo loše o tome razmislit.
I za kraj. Dva pitanja gospodinu Brbiću – da nam on reče, znači na tematskoj sjednici,
po njegovom viđenju zbog čega je gospodin sportski direktor Anderson ako sam dobro rekao
otišao iz Hajduka, te druga stvar – da li se mi možemo s ovim modelom što ga oni predlažu
nadati više od jednog pretkola iduće godine europskih utakmica. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo imamo dvije replike na izlaganje gospodina Marija Sičića. Prvi se
javio gospodin Igor Mladinić, izvolite, a zatim Goran Sučić.
IGOR MLADINIĆ
Ja sam se javio na repliku na ova dva gradska vijećnika u Nadzorni odbor.
Konstantno se spominje da se dopuni sa vijećnicima, dok je Udruga „Naš Hajduk“ birala na
osnovu nekog natječaja, potvrdilo ga Gradsko vijeće. Mislim da više ne trebamo politiku vadit
natrag .... pustimo nadzorne odbore da radi svoj posao i kontrolira Upravu. A ne stalno
povlačimo politiku i kupimo neke poene političke na osnovu Hajduka.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Goran Sučić.
GORAN SUČIĆ
Ja sam htio slično, s tim da se slažem da treba nadopuniti Nadzorni odbor, normalno
da ljudi rade u cijelosti u ovom sastavu, međutim ne na način da se, ne budu političari ne
budu, mislim, ljudi su socijalna i politička bića, ... to nije bitno, nego bitno je, mislim da nije
dobro inače u nadzorni odbor stavljati vijećnike, jer oni dolaze u sukob interesa, da o istoj
stvari dva puta glasuju. Tamo pripremaju nešto, nadziru, a ovdje glasuju za tu istu stvar, da
to treba izbjegavat u principu, ne samo za ovaj slučaj, nego inače. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Nema potrebe za odgovorom. Za riječ se javila gospođa Daša Dragnić.
Izvolite.
DAŠA DRAGNIĆ
Lijepo svih pozdravljam. Ja mislim da je slična, odnosno ja ću barem slično gledam i
diskutirati kao i po pitanju Košarkaškog kluba, vrlo slično dakle principjelno ili koncepcijski
vrlo slično. No prije koncepcije, ja bi ustvrdila sljedeće što je većina kolega rekla, da, ovo je
nešto što je započelo, dalo zapravo dobre pokazatelje, dalo pokazatelje promjena koje treba
pozdravit. I s jedne strane bi bila stvarno šteta prekidat takav jedan
PREDSJEDATELJ
Molim vas, samo čas, gospodine Sučiću i gospodine Čepo. Budite uviđavni dok
vijećnica govori. Izvolite.
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle, s jedne strane je, ja bi rekla čak bezpredmetno razgovarat da li nešto što
pokazuje dobar smjer i dobre rezultate da li dat šansu da se nastavili ili ne. Međutim opet
radi dobrobiti, jel, samog Hajduka, odnosno takvo sam pitanje postavila i za KK "Split". Da li
je ovakav način poslovanja dovoljan da se to nastavi, odnosno da počne donositi rezultate
koje želimo? Ajmo konkretno. Dakle, do sada je pokazano da ima, da postoji problem
likvidnosti, recimo po pitanju zaposlenih. Sada će doć i u pitanje smanjivanje dodatne
likvidnosti zbog otplate kredita, jel, ako je 30% od svakog prihoda bi trebalo ići na povrat
kredita i da li je to uzeto u obzir dakle kod plana restrukturiranja, da li je to uzeto u obzir.
Naime, ako nije, onda imamo veliki problem i onda treba taj problem riješiti odnosno pomoć u
rješavanju ili ako Uprava ima prijedlog kako riješiti, da čujemo taj prijedlog. Sljedeće, po meni
bi trebalo imati dva scenarija, možda i tri u poslovanju. Jedno je scenarij bez prodaje igrača i
dakle sa prihodima koji jesu, koliki se rashodi pokrivat i šta to znači. Odnosno ako ne mogu,
ukoliko ne dođe do prodaje igrača, kako to sanirat i rješavat. Zato što, čuli smo , odnosno
znamo svi logiku, to je tržišna logika, nije sportska logika. Ako je neko u problemu i prisiljen
prodavat, cijena je nikakva, dakle ne isplati se prodavati onda kad moraš nego onda kad
imaš dobar proizvod. I to je pitanje koje bi trebali kao odgovorni vlasnik ili kao odgovorna
uprava imat odgovor na njega. Dakle, šta, jedan je scenarij, ulazimo u Europu, igramo u
nekakvoj europskoj lizi, je li prvaka ili ova druga, jel, ali, pa su to povećani prihodi, pa nešto,
pa su onda igrači se pokazali, pa se igrači prodaju, pa je to jedna razina prihoda, a šta ako
ne. Mi moramo imat dva scenarija i pokazatelj da uprava zna šta šta će napraviti u oba
slučaja. Jel. Tako da naravno sve je neizvjesno. Ali ajmo vidjet šta ako, zato se rade
scenariji, jedan i drugi, pa se onda zna šta će se onda napraviti ili šta je potrebno ako se desi
scenarij a ili b. Dodatno ja bi rekla ono što su već i kolege spominjale naravno, što je kad
govorimo o sportu, što je klub bolji, što igra više u Europi, u boljoj lizi, šta igra više utakmica,
šta ima bolje igrače, to mu je em gledanost veća, em je privlačniji za sponzore, em se igrači
mogu bolje prodavat, dakle, raste cijena ogromno. Ajmo se pitat, to ponavljam isto kao i za
KK "Split", ajmo se pitat kao vlasnici investitori, postoje po meni dvije krajnosti ili dvije opcije,
jedna je da kažemo, pod navodnike, stvarati amaterski mladi klub koji će, pod navodnike
sam rekla amaterski, a to znači ajmo sad dovest na razinu da onoliko koliko imamo toliko
trošimo, ajmo uigravat mlade igrače i ajmo kroz tri godine stvorit klub, a te tri godine nećemo
onda trošiti ovoliko. To govorim i za jedan i za drugi. Dakle, KK "Split". Ili imamo šanse
stvoriti profesionalni uspješni klub, ali koliko je potrebno investirat da to postane. Dakle, od
sportskog direktora za kojeg ja mislim svi znamo da je ključna osoba u stvaranju one
osnovne vrijednosti kluba, jel, i i tome će ovisiti vrijednost. Uz napomenu da očekujem, ili bi
očekivala ili onda nudim pomoć da se program marketinški, odnosno komercijalnih poslova
se mora dodatno i bolje razvit. Jer se može razvit. Ali ne na način, to sam rekla i kod KK
"Split". Nije osnovno gledat rezanje troškova. Ljudi rezanje troškova, ja znam studentima reć,
kad vidite da neka firma samo reže troškove, bježite ća. Tu nema, naravno da treba radit
optimalizaciju troškova. Završit ću. Međutim treba ulagat u ono što ima šanse donijet prihod.
Ne može sa nula kuna marketing napraviti ili komercijalne poslove koji će donijet ne znam
koliko puta više. Evo. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Daši Dragnić. Evo za repliku se javio gospodin Gjurković.
Izvolite.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Ja ne bih htio da se razmatra usporedba KK "Split" i HNK "Hajduk". Zašto? Tamo je
predstečajna nagodba i to je sasvim drugi proces koji zavisi od suda, od FINE itd., itd. Od
vjerovnika. Ovdje se radi o mogućnosti da samoodrživ bude "Hajduk" da mu prihodi budu
veći od rashoda, a da ima problem s likvidnošću koji temeljem tržišne utakmice u smislu i
plasmana i stvaranja igrača i rezultata može čak i kratkoročnom vremenu biti u plusu na
zadovoljstvo vlasnika i navijača. Znači to su apsolutno ipak dva različita pristupa, a ono
krenut od nule, to možete sutra od KK "Split", od "Hajduka“ ne možete. Ako s Hajdukom
idete da krenete od nula, onda mi nemamo šta ovdje danas raspravljat. Što se tiče ove vaše
rasprave da vi predajete, da studentima kažete tamo gdje se režu troškovi bježte ća.
Gledajte, poduzetništvo je već 2008., 2009. shvatilo kakva je kriza, išlo je sa rezanjem
troškova da bi bila konkurentnije, da bi preživilo na tržištu, tako da je malo to osjetljivo pitanje
kad se tako prenosi studentima.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li potrebe za odgovorom? Izvolite.
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle, ja mislim da me nije trebalo shvatit doslovno. Ja znam da su pravni i financijski
oba kluba u različitoj sitaciji. Ja sam rekla principjelno kad se rješava neko pitanje sporta, se
treba i može gledati na isti način, postavljaju se ista pitanja, šta hoćemo, odnosno šta je
potrebno da se to postigne. Što se tiče mog predavanja studentima, budite uvjereni da nije
krivo zato što su pokazani rezultati da u krizi jedino firma koja dodatno ulaže, naravno u
prave stvari, ulaže, ne troši, nego ulaže, može biti uspješna i u krizi. Svi koji su pokušali
preživjet samo sa rezanjem troškova, su propali. Pa sad.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Još imamo jednu repliku na vaše izlaganje. To je gospodin Blaževski.
MILAN BLAŽEVSKI
Načelno se slažem što kolegica kaže, međutim ovdje kad promatramo, dali ste par
stvari koje su točne, ali nemaju veze sa konkretnim slučajem. Naime, nije statički model u
pitanju. Ovo nije teoretska rasprava o nekakvoj fizibiliti studiji i sad imamo iz početka, idemo
kreirat novi klub. Mi imamo živu situaciju, živ organizam, klub koji ima dakle trenutnu situaciju
koja je posljedica nečega iz prošlosti, u financijskom smislu, ne govorimo sada o sportu, o
emocijama itd. Statički model, dakle, načeno se slažem s vama, imamo koliko imamo, pa
ajmo sad tri godine eksperimentirati, pa ćemo vidjeti dokle ćemo doć, pa ćemo malo
modelirat, pa će mo ići korak dalje. Mi imamo živu situaciju i odgovor mora biti prisutan za
ono što imamo danas, za situaciju i problem koji imamo danas. I u sportskom smislu koji je
naravno vezan za financije. Ukoliko imamo novca, ne mi, Grad, ne Grad Split, nego "Hajduk",
sa toliko novca koliko raspolažemo na taj način se može u klubu raspolagat s igračima.
Naravno da bi bili sretni da imamo igrače koje možemo zadržati dvije, tri godine duže, pa da
vrijede na tržištu više, pa da naravno s time postignemo bolje rezultate u europskim
takmičenjima pa će i prihod biti povećan, ali situacija je zadana. Dakle, imamo situaciju koja
je zadana, sada na tržištu i financijski i sportski. Ne radi se o teorijskom modelu. To hoću
kazat. Ne radi se o teorijskom modelu. Imamo živu stvar i odluka koja ima veze s ovim
danas. Stvar je točna ali nema veze s konkretnim slučajem. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imate li potrebu odgovorit?
DAŠA DRAGNIĆ
Dakle, reć da ja govorim o teorijskom modelu, ja ni ne znam da postoji teorijski model
o ovome što sam govorila usput budi rečeno. Ovo nisu uopće teorijski model, krećemo od
zadanog. Ja tražim zapravo od uprave da nam prikažu dva scenarija. Jedan optimalan,
odnosno optimističan, a jedan pesimističan. Na upravo ovo stanje koje je. Jesam li pitala
kako će se riješiti likvidnost? Dakle, ja uvažavam upravo postojeće stanje. I mislim da treba,
da upravo zbog postojećeg stanja i zbog neizvjesnosti i tu je pitanje dinamike, jer da je
statičnost ne bi bilo neizvjesnost, pa ne bi trebalo raditi scenarije. Ovdje treba radit scenarij,
jedan povoljan, optimističan, jedan pesimističan i trebamo imat unaprijed sada kad
odlučujemo jasno šta ćemo napraviti u jednom i u drugom. Otprilike smjer. Jasno da je
dinamično. Tako da ne znam kako ste shvatili da je statično, al dobro.
PREDSJEDATELJ
Evo zahvaljujemo. Dinamika i statika 0:0. Idemo dalje. Gospodin Tomislav Gojo.
Izvolite.
TOMISLAV GOJO
Hvala predsjedniče. Evo Čepo se čudi zašto sam se javio. Ja ću stvarno, nisam ima
namjeru se javit nakon što je gradonačelnik iznio svoj dakle jasan stav, ali na neke stvari ipak
želim reagirati. Danas u biti po prvi put čujemo jasan stav gradonačelnika. Do sada to baš
jasno rečeno, jer da je bilo rečeno, onda se okolo ne bi pisali razni niti transparenti,niti grafiti.
Nastojanje dakle da gradonačelnik iznese svoj stav mislim da je bio sasvim opravdan, jer mi
je logično da mi danas raspravljamo o budućnosti Hajduka. Nama je u biti logično i puno je
lakše raspravljati kada imamo konretan prijedlog nego da raspravljamo općenito. Evo.
Kolega Čepo je rekao da se mi bojimo reći naš stav. Ja mislim da je naš stav još od prije
godinu dana jasan i on se nije mijenjao od onda. Dakle, mi smo u ovome Vijeću glasali za
Projekt Našeg Hajduka, glasali smo dakle i za sami kredit. Isto tako u ovom sadašnjem
trenutku dakle, mi smo jasno da ovom modelu, za to smo da ovom modelu treba dati još
jedno određeno vrijeme, ali isto tako vi morate shvatiti da mi ovdje dakle vidimo samo jednu
stranu dakle medalje. Mi smo dobili izvještaj o stanju unutar dakle Kluba. On je korektno
napravljen. Ja dakle vjerujem da je to tako, ali nismo čuli dakle onu drugu stranu.
Gradonačelnik je u međuvremenu i pregovarao sa potencijalnim investitorima, dakle, rekli ste
da postoji tri kupca. Očekivali smo tu detaljniji izvještaj da nam kažete koliko su te ponude
ozbiljne, odnosno neozbiljne. Zašto to kažem? Zato što u slučaju da ovaj model krene
nizbrdo, nekako je logično da mi znamo koje su nam alternative u tom slučaju. Meni je dakle
"Hajduk" ispred politike. Ja i Čepo se često vidimo na utakmicama. Ja sa pretplatnik već 20
godina, a ono što mene danas najviše smeta, što ovdje često čujem, a to ispada da je dakle
"Hajduk" glavni teret ovoga grada. Ponavljam, Grad „Hajduku“ do danas nije nikada niti kunu.
Primjerice lijepo je rečeno da Zagreb daje svom klubu Dinamo oko 40 milijuna kuna godišnje.
Za primjer Zadar koji je daleko grad od nas, daje oko 4 milijuna kuna godišnje. I onda danas
dakle da netko postavlja stvari kako radi „Hajduka“ netko nema kanalizaciju, kako netko
nema školu, kako netko nema vrtić, a to jednostavno treba reći da nije istina. Jer ja onda
mogu postaviti stvari obrnuto. Ja mogu reći da mi radi kazališta nemamo kanalizaciju,
nemamo vrtić, ili takve dakle slične stvari, jer činjenica da Grad Kazalištu daje 40 milijuna
kuna godišnje, a Hajduku nula kuna. U istom tom Kazalištu, ja ne znam je li vama svima
normalno da intendant ima veću plaću nego gradonačelnik. Da imamo 30 stranaca u
baletnom ansamblu, ja ne znam, dakle, jučer čitam da novi ravnatelj Drame kaže da treba
zaposliti 5 novih glumaca. Ja ne znam je li to vama sve normalno u ovoj financijskoj situaciji
u kojoj je dakle danas Grad. A ponavljam, "Hajduk" ipak većinu svojih prihoda zaradi, a
mislim da se Kazalište većinom financira iz proračuna Grada. Svi mi volimo reć da je Split
sportski grad, kolega Boraska je lijepo već nekoliko puta rekao da bi trebali na neki način
napraviti sjednicu da vidimo uopće kakvo je financiranje splitskoga sprota, jer mi za sve
sportske klubove izdvajamo 20 milijuna kuna, a eto recimo za ustanove u kulturi izdvajamo
80 milijuna kuna. Pa onda neka mi netko sad kaže da radi sporta nemamo vrtić, kanalizacijiu,
ili nekakav sličan objekt. Eto. Toliko od mene. Ja bi samo na kraju gradonačelniku možda još
zapravo jedno pitanje – dakle činjenica je da Grad ne pomaže "Hajduk". Dakle, u ove dvije
godine da li postoji nekakva mogućnost da Grad Hajduku nekako pomogne?
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dat ćemo vijećnici Puljak da replicira. Izvolite.
MARIJANA PULJAK
Samo da pojasnim ovo što gospodin Gojo kaže da smo ovdje govorili o tome kako
smo Hajduka, ne znam, nema vodovod, kanalizaciju, škole itd. Zapravo sam i na početku
rekla, dakle, prenosimo pitanja građana koja su nama upućivana na taj način. Znači, pazite
šta radite, dat ćete Hajduku 30 milijona, a ovdje na drugoj strani nedostaje puno toga, jel. I
sama sam tada rekla u nastavku dakle evo i ovo što smo sve čuli tijekom rasprave, dakle.
Grad nula kuna daje za "Hajduk", daje nekakvo jamstvo koje će se evo kroz prihode
„Hajduka“ vratiti u roku tri godine i ovakav oblik pomoći u sljedećih 10 godina nema pravo
dati. Znači to je bilo ono pojašnjeno tijekom toga. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imate li potrebe dat kakav odgovor?
TOMISLAV GOJO
Nemam dakle odgovor, jer u svom obraćanju nisam vas osobno prozvao, niti sam, to
je bilo na sasvim dakle nešto drugo. Ako mogu samo kratko, jer, u ovih zadnjih sedam dana
na istoku je pokušana jedna inicijativa od nekoga, dakle sa ove strane vladajuće koalicije, da
se kao skupi jedna peticija da istočni gradski kotarevi i mjesni odbori potpišu kao nekakvu
peticiju ili si "Hajduk" ili si za kanalizaciju. Ja sam za to da Grad financira i "Hajduk" i
kanalizaciju. I jedno i drugo. A ne ili, ili.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imamo još dvije replike. To je gospodin Banović Ivan i gospodin Sučić.
IVAN BANOVIĆ
Ja bi samo Tomislavu Goji reka da ne bi baš uspoređivao HNK sa Hrvatskim
narodnim klubom Hajdukom. Zbog toga što narod bez jezika, povijesti i kulture nije narod,
tako da mislim da sva sredstva koja dobiva HNK treba dobivat. Hvala.
TOMISLAV GOJO
Ja se u potpunosti s vama slažem. Međutim nije to bio bit. Očito niste shvatili. Dakle,
vrlo dobro znam koliko je staro naše Kazalište i znam šta je tradicija u našem Kazalištu, a šta
nije tradicija. Dakle, primjerice ja sam naveo balet. Balet nikad nije bio tradicija splitskog
kazališta, a isto tako se to može riješiti sa dva ili tri gostovanja zagrebačkog ansambla.
PREDSJEDATELJ
Molim vas, molim vas. Strpljivi smo do sada bili, budimo još i u završnici. Izvolite
gospodine Sučić.
GORAN SUČIĆ
Hvala vam najljepša. Evo htio sam reći da ipak usporedba i komparacija sa tim
plaćama su dobro došle da bi se nešto kvalitetno zaključilo. Međutim kada vi uspoređujete
intendanta i gradonačelnika, reć ću vam svoj stav i to nije sporno. Ne može intendant imat
veću plaću od gradonačelnika, jer on upravlja sa kombinatom od 260 ljudi i jednom
ustanovom, gradonačelnik upravlja sa puno značajnom. Tu su upravljačke funkcije u pitanju.
A da vam kažem kad je u pitanju balerina-igrač, nemam ništa protiv da jedan igrač koliko
vrijedi jer mu je vijek trajanja mal, a balerina isto tako je vijek trajanja mala, netko želi da ima
tu balerinu tu i td. Dakle, nismo dobre usporedbe napravili. Dakle, treba odvojiti te
upravljačke funkcije. Dakle, ne može direktor Uprave „Hajduka“ imat veću plaću
gradonačelnika jer upravlja sa malim segmentom. Evo. Ili kad ovo vrati može platit, to je već
druga stvar. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Gojo imate li potrebu odgovorit? Nema. Mislim da je pitanje plaća složit
ćete se, pitanje koji je sport najteži. Nikad nećemo doći do tog odgovora. Zato idemo dalje na
našeg zadnjeg prijavljenog u raspravi. To je gospodin Banović Ivan. Izvolite.
IVAN BANOVIĆ
Hvala. Evo pozdrav svim vijećnicima i ostalim prisutnima. Ja bi jednu stvar se osvrnuo
šta da "Hajduk" je kroz razne uprave koje su do sada bile i sustavno uništavane od
nenormalnih do nemoralnih ugovora, nagomilavanjem dugova, pa spomenio bi jednu stvar
koju niko nije, to je loših skauta i bježanje od najboljih igrača današnjice na svijetu u druge
klubove, po Hrvatskoj, a nisu igrali u Splitu, nisu igrali u "Hajduku“ iako su bili tu, pa dalje do
trošenja kao pijani milijunaši šta se ono danas kaže. Također bi se osvrnuo, ne znam ko je
danas bio spomenio, paljenje baklji. Iako ne podržavam to ni takve stvari, ali kazne koje je on
spomenio nisu sve skupa koje će bit plaćene na razini jednog lošeg ugovora i oštećenja
"Hajduka“ sa tim. Iako ide bolje sa ovom Upravom i zaustavljeni su neke stvari i mislim da i
danas postoje stvari koje nisu u redu, počevši od nevraćanja kredita, pa tako i do prevelikih
igrača po meni. Iako je danas spominjano više vrijednosti tih igrača od nekakvih 17 milijona,
22 milijona, koliko je napisano u materijalima, pa čak i do 26 milijona eura vrijednosti tih
navijača. Ja sam isto tako bio na transfermarktu i pogledao vrijednost momčadi „Hajduka“
koja iznos 19.100.000 eura. Dok je godišnja plaća svih igrača sa onim što imamo 1.900.000
eura što je razina od 10% vrijednosti tih igrača. Moram napomenuti da u svojoj vrijednosti
Leo Messi je danas najbolji igrač na svijetu, otprilike ima toliku plaću. 10% od svoje
vrijednosti do nedavno. Sad smo je malo povećali pa nadam se da će i igrači tu svoju
vrijednost i tu odnos plaće sa svojom vrijednosti i opravdati, pa da ćemo ove godine bit
prvaci, a ja se nadam iduće u europska natjecanja. Međutim gledajući sa jedne druge strane
što je "Hajduk", što je neko isto u ovim materijalima neko napisao simbol Splita i Dalmacije.
Ako mi pogledamo navijače iz Hajduka, iz Pertha, iz Sydneya, Argentine, preko Čilea,
Pitsburga, Stutgarta, Dortmunda, Munchena, pa onda u Hrvatskoj Zagreba, Osijeka, Rijeke
gdje sve imamo navijačke skupine "Hajduka“, ljude koji navijaju za "Hajduk", shvatimo da to
nisu samo morali od Zadra do Dubrovnika. Vidimo da taj klub nije samo simbol Dalmacije i
Splita, nego danas kad ima preko 100 godina od svog osnutka možemo ga smatrati i
povijesnim simbolom Republike Hrvatske, jer u svijetu ga tako i doživljavaju. Nadam se da
ćemo danas ovdje donijeti neke zaključke. I da ćemo dat šansu upravi i moramo bit svjesni
isto tako da pošto su počeli tako bolje radit da samo dva, tri igrača koliko izrode i budu bolja,
prodaju se od 5, 6, 7 milijona eura, mogu vratit cijeli dug od 127 milijona, tako da je tu jedan i
relevantan pojam taj dug po meni. Je da je ogroman i strašan je, i ja bi isto tako dao jedan od
zaključaka da bude, da pozovemo, kao što smo kod KK "Split", šta smo pozvali nadležne
institucije, da vidimo tko je doveo do takvog duga i trošenja prevelikoga. Dajmo šansu da se
nešto da napraviti, da se nešto napravi jer vidimo pozitivan trend poslovanja, a posebno
ističem tu i zauzetost navijača koji su pravi potencijal ovog Kluba. Ja ne bi rekao da su
navijači 12 klub, iako u čast njih umirovljen dres, 12-ti broj, ja bi reka da su oni prvi igrač
Hajduka. Jer kad dolazi na svaku sjednicu, u prosjeku 17000 navijača, moramo biti svjesni
da je to više nego što većina gradova u Hrvatskoj ima stanovnika. Neću govoriti o nekim
štrumfovskim klubovima, ...., ma ne dođe niti u cilu sezonu. Ja bi isto ko što je kolega Čepo
maloprije reka kako je Tojota uložila u svoj razvoj, ja bi isto tako dao prijedlog Upravi da uloži
u Omladinsku školu koja je nekad bila uzor u cijelom europskom nogometu. Ovi iz kojeg su
prepisivali Ajax, ne znam ni ja koji veliki klubovi, Barcelona i ostali. Vidim tu Upravu koja je
po meni ok, zaustavili su nekakav negativan, ok, ne zarađuju nešto, ali zaustavili su
negativan rast, jer smo danas mogli imat 160 milijona duga, a ne 127, pa nek ta Uprava radi
savjesno, nek igrači igraju zbog obraza, a ne zbog novca. Navijače imamo koji navijaju sa
srcem i pravi su potencijal ovoga Kluba i mislim da klub "Hajduk" će bit ponovno veliki klub i
samoodrživ i da ga neće trebat prodavat. Prema tomu svemu podržavam stav
gradonačelnika da im se još barem dvije godine da, da se dovede u red, jer ovaj klub ima
potencijala, pogotovo sa navijačima koji ga podržavaju. Hvala puno.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo u međuvremenu javilo se vijećnik gospodin Vjekoslav Ivanišević.
Izvolite.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Hvala lijepa. Ja ću u dvije tri riječi. Meni u svemu nedostaje plan poslovanja za
narednu godinu. Dakle, interesira me projekcija Uprave koja bi mogla biti mjerena i
kontrolirana. Šteta je što vijećnici nemaju projekciju poslovanja kroz narednu godinu jer bi to
značilo da se počimamo ponašat kao vlasnik koji redovito prati, ali jedanput godišnje
ocjenjuje,procjenjuje da li je Uprava zadovoljila ili ne. To se vrlo lako procijeni, odnosno na
plan plus,minus i doviđenja ili hvala lijepo, vidimo se iduće godine. Osim ovoga mislim da je
već predloženo i želio bih da taj prijedlog bude i praćen od strane gradonačelnika, a to je
kvartalno izvješće. Dakle svaka tri mjeseca da neko iz Nadzornog odbora podastre gradskim
vijećnicima do kojih je rezultata momentalno stiglo sa upravljanjem Hajdukom. Zašto? Zato
što imamo u biti negativan rezultat momentalno. Sva prethodna dokumentacija koju smo
dobili nije upućivala na jasne vizije budućnosti. Ovo su navodi koji su naslovi i sami znate da
definirat tko će i kako moć koristit restoran, dalje uravnotežit planirano, to su sve rečenice,
bilo bi dobro kad bi program i plan bio daleko korektniji i konkretniji. Naravno nedostajalo
nam je za ostale prijedloge i dovoljno razrade i elaboriranja da bi ih mogli vrednovati. To se
najviše donosi na možebitnu prodaju. Jer možda je prodaja dobitna kombinacija, ali mi to ne
znamo, niti možemo procijeniti i ocijeniti. I ja bi napomenuo da postoji ugovor o korištenju
Gradskog stadiona koji je meni se čini monstruozno loš. Predlažem da se on provjeri u svim
njegovim segmentima. On, ne omogućava, nego skoro pa brani rekonstrukciju, pravo
građenja, nije sigurno da li se mogu velike priredbe organizirati. Recimo Mediteranske igre
ne znam da li se mogu organizirati. Ako nisu terminološki usklađene sa Hajdukovim
potrebama ili svjetsko prvenstvo ili europsko prvenstvo ili europsko prvenstvo u atletici ili bilo
koje drugo veliko prvenstvo. Trebalo bi dosta toga odraditi. Naravno, samo jedna točka ima
uz suglasnost Grada, u članku 3., a trebalo bi vidit što znači točka c), točka d) članka 3. gdje
bi također trebalo se referirat kroz suglasnost Grada. I naravno trebalo bi jasnije definirat
mogućnosti građenja. Naime, stadion „Hajduka“ nije dovršen. Njemu fali jedan segment,
jedan aneks uz upravu i ukoliko Grad poželi tu graditi nešto, onda je pitanje može li onaj koji
koristi stadion i dobija na korištenje, to dozvoliti ili onemogućit. Isto tako, postavljanje
reklama da li se odnosi na čitav prostor, a odnosi se, jer se vezuje na članak 2, a reklame su
nešto na što bi ipak trebalo davat suglasnost Grada. I naravno jasno iz svega ovoga da se
ide samo jednim putem da se nastavi ovakvo stanje uz puno povjerenje dosadašnjoj Upravi,
ali ja predlažem da se kontrola ili uvid vodi kontinuirano i jedanput godišnje. Dakle, već
poslije godinu dana.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo s ovim smo iscrpili raspravu. Pa bih ja sad zamolio gospodina
Brbića da dade odgovore na postavljene upite s tim što vi imate pravo da za svako pitanje
koje je minucioznije i spada u neki stručni aspekt nekog od svojih suradnika pozove da dade
što bolji odgovor.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave "Hajduka“
Meni je stvarno žao što nismo odgovarali na pitanja kako su pitanja dolazila, tako da
postoji vrlo velika vjerojatnost da ću ja neka od pitanja preskočit. Zapravo ne bih htio
preskočit odgovor, pa vi slobodno ponovite pitanje. Ja sam zapisa koliko sam zapisa. Ne
znam da li sam to uspješno pohvata.
Prvo pitanje ako dobro vidim bilo je od gospodina Keruma koji je napustio skup – tko
je dozvolio prodavati imovinu bez garancije banke? On pri tome najvjerojatnije misli na
transfer Anasa Sharbinija koji se dogodio 25. srpnja prošle godine. Ovdje ću ponovit ono što
sam već rekao i za medije i svugdje, u nogometu nema bankarskih garancija za transfere,
zapravo su koliko ja znam nema ni jedna, al možda će me neko dematirat, tu i tamo se
možda može dogodit. Pogotovo kad se transfer radi na zadnji dan prijelaznog roka, a vrlo
dobro je poznato da je za ishođenje bankarske garancije potrebno vremena, pa skoro ko za
kredit par dana, tako da je bilo nemoguće bankarsku garanciju tražiti, a kamoli je dobiti bez
obzira na ovo što sada imamo i što taj dug još uvijek nije plaćen. Da mogu vratit vrijeme ja bi
napravio potpuno isto, jer u protivnom bismo još uvijek imali igrača u našim redovima, plaćali
bi korištenje nekih 400 do 500.000 eura koliko je bila njegova plaća. Neću govoriti o njegovim
nogometnim karakteristikama. Prema tome mislim da ovdje nije ništa sporno. Uostalom
gospodin Kerum spominje krivičnu odgovornost, međutim, već su istražitelji bili lani kad se to
dogodilo u klubu i nisu našli ništa sporno i igrač se svojih 10% odrekao u korist "Hajduka“
prema tome stvari su tu potpuno čiste.
Gospođa Marijana Puljak je pitala da se pokrene postupak pitanja odgovornosti bivših
uprava. Mislim da su tu organi, državni organi koji to trebaju napravit. Mi s moralne strane
možemo govoriti o ovome, onome, ali ja nisam uspio vidit ništa što bi me uputilo da mogu na
sudu nešto kazat. Prema tome, tu je i Naš Hajduk pokrenio neke stvari i ja sam apsolutno za,
ali mislim da iscrpljivat s nečim što vodi u vrlo neizvjestan ishod, u ovom trenutku kad zaista
imamo jako puno posla, je gubljenje vremena.
Don Ivan Grubišić je pitao za, trebali nezavisna revizija. Mi imamo po Zakonu o
trgovačkim društvima svake godine nezavisnog revizora, dok tu je on danas, doveli smo ga
potvrdi vjerodostojnost ovih podataka. Uostalom, bila je gradska rezvija jedno 15-etak dana
prije ove same sjednice, kontrolirala je te podatke i donijela je nekakav nalaz.
Gospodin Blažević – je li potrebno ulaganje za 26 ili 5 milijuna kuna stadion – mislim
da se radi o dva dokumenta koja smo mi dostavili, jedan je trogodišnje ulaganje, a drugi je
dokument bio dokument ulaganje u 2013. pa mislim da je tu zbog toga nastala zabuna,
vjerojatno on misli na dokument za 2013. kada je spomenuto 5 milijuna kuna, dok je 26
milijuna kuna spomenuto za tri godine. U razdobolju za tri godine gdje su uključeni brojači i
kompletna drenaža i sustav za nadvodnjavanje na stadionu, to je izmjena trave. Kad smo
već kod te trave, neko je spomeni čini mi se štetu koja je nastala koncertom. Ja ovdje moram
kazat dakle da drenaža stadiona nije od '79. napravljena, da smo mi dobili ponude, da
imamo i ponudu koja nije strašno skupa i koja se mogla raditi izmjenom cjelokupnog
travnjaka na način kako smo napravili onih par stotina kvadrata kod gora. Stručnjaci su rekli
da su rekli, prenosim bukvalno kako su rekli – bacanje soli u more. Jer dok se kompletno
cjelokupno ne riješi sustav nadvodnjavanja da sve to što uložimo u stadion je bacanje para.
Dakle, stadionu je neophodno potrebna kompletna rekonstrukcija travnjaka, ne dakle samo
trave, nego već i drenaža i sustava za navodnjavanje. Ovo što je stavljan takav posljedica je
tri koncerta koja su se dogodila, ali posljedica je onaj ako se sjećate u veljači što je bio s
Dinamom potop također vrlo loše drenaže i imamo nalaz iz 2008. ili 2009. godine gdje je
jasno kazano da u slučaju velikih kiša, da je teret potpuno nepogodan za igru i da podhitno
mora mijenjat drenažu. Tako da zaista želim upozoriti, mi predviđamo u zimskom vremenu
kad bude pauza, trebalo bi tu nešto napraviti, naravno da mi za to sredstava nemamo i to su
stvari koje moramo dogovoriti sa vlasnikom stadiona. Dakle, od '79. je zaista prošlo puno
vremena.
Plaće, gospodin Sučić spominjao je plaće i često puta su plaće spominjane. Dakle,
želim ovdje nešto jasno i glasno kazat. Ja nisam političar, ja sam predsjednik Uprave
trgovačkog društva. Ovdje sam došao i sklopio ugovor s Nadzornim odborom, došao sam sa
drugog radnog mjesta gdje sam bio član Uprave u tvrtki koja ima 1500 zaposlenih i vjerujte
da tamo nisam radio za kako se kaže u nas za brokve. Prema tome, može se govoriti o mojoj
plaći, ali je pitanje onda i mog stava, dakle, da li ja to prihvaćam ili ne. Ja sam došao za
jednu plaću, potpisao takav ugovor i po tom ugovoru radim. Usput budi rečeno, ta plaća je
niža nego što je gospodin Škorić rekao.
Što se tiče plaće mojih suradnika, dakle, više puta ljudi su ovdje komentirali. Ako
neko može donijet više nego što će koštat, za mene je on svaki dobar radnik. Dakle, ako će
netko koštat 1000 a zaradit tisuću i dva, on je klubu dobar, bolje nego neko koji će koštat 10
a donit 8. I takav je naš stav bio kad smo se rukovodili sa sportskim direktorom. Htjeli smo
osobu koja će biti nezavisna, koja neće odavde, ne zato što mislim da su oni bolji nego naši
ljudi, nego mislim da su nezavisni od razno raznih utjecaja koji vladaju oko kluba. I uvjeren
sam da sam potpuno pogodio sa izborom gospodina Jensa Andersona i ovo ću još jedanput
ponoviti što sam rekao na konferenciji za tisak – nikakvih pritisaka nije bilo ni od Grada,
pročitao sam izjavu gospodina gradonačelnika, to je njegovo pravo. Mene nitko nit je zvao nit
spomenuo nit rekao da gospodin Anderson treba otići. I ovdje ponavljam, odgovorno tvrdim,
otišao iz obiteljskih razloga, nitko mu nije rekao da ode. Zar mislite, ovdje spominjete njegovu
plaću, da bi se netko tek tako odrekao toga i da bi otišao bez da mu mi platimo otpremninu
koju je trebao dobiti po ugovoru ili bilo šta. Otišao jer su mu naložili njegovi privatni razlozi
kojima ja ne bih htio spekulirati.
Nije vraćen kredit – gospodin Prljević, ako sam dobro zapisa. Da li treba vratiti kredit?
Naravno da treba vratiti kredit, naravno da treba vratiti kredit, i dalje odgovorno tvrdim da
"Hajduk" treba vratit kredit. Jesam li ja odgovoran? Ja sam odgovoran, najodgovorniji, po
funkciji koju obnašam. Da li sam spreman na ostavku? – jesam, ali tu ostavku trebam
ponuditi svom Nadzornom odboru, koji me je izabrao. I budući da taj kredit još nije dospio, ja
još uvijek nisam odgovoran. ….. (kraj 3B kazete) ….
…. Tko je stavio kosture u ormar? Pa onaj koji je radio tamo, stavio ih je i mi
pokušavamo sad vaditi iz ormara koliko možemo. Ne isključujemo mogućnost da se još neki
pojavi.
Netko je pitao na koji način "Hajduk" može napraviti značajni iskorak što se tiče
sportskih rezultata. Kratkoročno u jednu godinu sigurno da ne može. Dugoročno ako se
situacija stabilizira financijska i ako uspijemo uspijemo uspostavit klub koji će funkcionirat na
normalnim osnovama sigurno da može, jer i ovaj projekt što naši konkurenti gore grade ja
sam uvjeren da nije na zdravim nogama i da će doći vrlo brzo njemu u kraj. Gori. I jedni i
drugi.
Gospodin Vidošević tvrdi da struka nije izbacila ni jednog igrača u 20 godina. Mislim
da se gadno vara, ali ne bi spominjao sad imena. Mislim da je bilo i da će ih biti i da ih ima i
dana. Uostalom u veljači smo prodali igrača za 3 milijuna eura. Inače očekivanja javnosti oko
tih igrača i cifri su dosta velika, ali vjerujte da je recesija koja je svugdje u Europi, a
pogledajte u nas u Hrvatskoj je ostavila dubok trag pa tako i u nogometu. Tako da sve one
cifre koje su se nekad spominjale i događale sad su one znatno manje, nama se spočitavalo
da smo prodali naše igrače za 400.000 eura, odnosno 3 milijuna kuna u prijevodu, i tvrdilo se
kako su to mali novci. Ja vas pitam – zaista jel 3 milijuna kuna malo? Igrač nije igrao ni jednu
minutu u prvom sastavu, nije htio potpisat ugovor uostalom. Prema tome ja zaista mislim da
to nije malo i da jednostavno su očekivanja nekakva naša prevelika.
Gospodin Grgas, zahvaljujem se na podršci najprije, što se tiče web shopa, na njemu
radimo već 6 mjeseci, rade ljude koji za to obučeni i ja imam obećanje da će do nove godine
biti potpuno u funkciji. Prema tome radi se. Započeto je jako puno projekata i ponekad nam
fali i kadrova i vremena da sve to dovedemo do kraja. Nisam ni ja zadovoljan brzinom, ali,
evo pokušavamo koliko možemo.
Snimanje poslovnih procesa. Slažem se potpuno, opet je ponavljam cijelog vremena,
jednostavno svakodnevni dan je prekratak i neke stvari se događaju presporo, htjeli bi da
budu brže.
Gospodin Sučić – stadion, ima li išta ozbiljno iza stadiona, to vjerojatno mislite na ovu
priču što je izašla oko Europskog nogometnog prvenstva. Ja nemam nikakvih informacija
osim ovog što sam pročitao po novinama. Dakle, gospoda iz HNS-a me nisu kontaktirala na
tu temu niti očekujem da će me kontaktirati, jer je njima očigledno, postoji samo jedan
stadion u Hrvatskoj u koji može igrati reprezentacija, bez obzira na brojače i na ostale stvari.
Ali ja sam, da, ja mislim da zajednički, tako je, zajednički trebamo ozbiljno shvatiti da to može
biti dobra prilika, ako postoji mogućnost. Pogotovo što je gospodin gradonačelnik rekao iz
europskih fondova, da bi to trebalo u svakom slučaju iskoristit.
Gospodin Škorić to sam već odgovorio oko plaća, jel. Pitanje kada je rađeno izvješće
– mislim da je gospodin Škorić čitao ovaj program restrukturiranja, a ne naše izvješće o
poslovanju, tamo je spomenuta projekcija više godina. Program restrukturiranja je rađen u
ožujku jer je bio potreban, bilo ga je potrebno dostaviti za Agenciju za tržišno natjecanje kako
bi ona prihvatila cijelo to restrukturiranje. Prema tome, u tom trenutku smo svi duboko
vjerovali da će mo vratit kredit. Plan je bio, znate svi da je izostala prodaja tijekom ljetnog
perioda, nažalost, plan je dakle bio da se iz tog iznosa vrati kredit ili barem dobar dio kredita.
Očekivanja su bila da dobijemo pare i od ovog Al'ltihada, međutim sve to skupa se nije
dogodilo. Imali smo jednu ozbiljnu ponudu za jednog igrača, da smo je realizirali, sad bi
razgovarali barem od 7,8 manje za Grad. Prema tome, naša očekivanja i nade usmjerena su
prema zimskom prijelaznom roku. Sada u ovom trenutku imamo, raspitujem se dosta oko
našim mladih igrača, ali naravno da je prerano za bilo kakvu čvrstu i ozbiljnu ponudu.
Gospodin Sičić – zbog čega je otišao gospodin Anderson, to sam odgovorio. Da li se
možemo nadati više od jednog pretkola? Pa evo lani i ove godine igrali smo po dva pretkola.
Prema tome, nadamo se da će mo i dogodine. Bar dva. E. možda smo ove godine mogli i
više. Objektivno je meni jako žao, ali nogomet je takav, vidjeli ste svi utakmicu ovdje u Splitu
kad smo imali 19, tri udarca na gole, a golove 0:1. Stvari su mogle otići i puno bolje, kao što
su otišli našim konkurentima iz Rijeke. To je nogomet, sport i tu je teško dat, …, tako je, tako
je.
Daša Dragnić – da li ovaj način poslovanja je dovoljan da počne donositi rezultate?
Moram još jedanput naglasiti. Ovdje se stalno govori o 127 milijuna kuna duga. Morate
napraviti razliku između prenesenog gubitka i duga kluba. Nema 127 milijuna, ne postoji. To
je samo u papiru, i objašnjavao sam 42 čini mi milijuna su se su iz prošlih vremena. Dug
ukupni je 85,7 sa prvih, da ne ponavljam sve ono što smo objašnjavali. Dobro, bit će dug naš
prema kreditu, prema Gradu, svejedno, mi ne bježimo, a evo, i usput jedna fama da i to
razbijemo – Grad, Gradu je likvidnost to veliki udar. Ja znam sada, ali neće cijeli iznos platiti
odmah. Međutim što se tiče financijske priče u konačnici Grada i kredita u tri godine, kad
"Hajduk" vrati kredit, Grad će nama obračunavati zateznu kamatnu stopu, istovremeno čuli
smo da uopće kamatnu stopu od 5%. Prema tome Grad tu zarađuje 7%. Nisam ja ništa krivo
reka – 7% ćete imat. …..
Gospodin Ivanišević je spomenuo plan poslovanja. Evo to je zadnji odgovor.
Gospodin Ivanišević je spomenuo plan poslovanja. Plan poslovanja smo odradili prošle
godine, napravit će mo ga naravno i ove godine, malo nam je ipak bilo prerano. Tek je
početak listopada i naš nekakav cilj je da u drugoj polovici studenog imamo završen taj naš,
dakle, do kraja studenog moramo imat završen budžet za sljedeću godinu, dakle, plan
poslovanja. U ovom trenutku nam se činilo to prerano, a bili smo dakle okupirani izradom
ovih materijala, tako da evo nismo bili, zapravo nije nam bilo rečeno da ga još trebamo imat.
Evo, ako sam neko pitanje zaboravio. Završio sam. Kažem, ako sam zaboravio neko pitanje
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Brbiću. Dakle nema replika, nema odgovora, postoji samo
mogućnost dodatnih pitanja, pa izvolite redom kako ste se javljali. Gospodin Banović,
gospođa Daša Dragnić, gospodin Igor Boraska, gospodin Blažević, gospodin Škorić. Izvolite.
IVAN BANOVIĆ
Ja bi samo jedno pitanje postavio u vezi ovog šta sam maloprije reka vezano za
vrijednost momčadi na transfermarket koji ste vi spominjali 19 milijuna i 100.000 eura je
sinoć bilo baš sam gleda, a plaća je po onom što ste vi nama dali, prosječna plana je negdje
oko 4.250 eura mjesečno po igraču, što na kraju sezone za 37 igrača iznosi 1.900.000 eura.
To je 10% vrijednosti. Kažem, otprilike znam da je vrijednost bila najboljih igrača na svitu
danas Kristijana Ronalda, Messija i nekih ostalih, otprilike 10% njihove vrijednosti. Da li
mislite da je to u redu s obzirom da niko od njih nije ni Kristijan Ronaldo, ni Messi.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Pitanje plaća pojedinih igrača na žalosti ili na sreću je uvijek pitanje uvijek dogovora i
pregovora s njima, pogotovo kad nekoga želite dovesti ili zadržati, onda je pitanje
umještnosti koliko ćete uspjet dogovorit, koliko on je spreman tražit, i evo imali smo slučaj
Anđelkovića, neću sad ovdje govoriti ovdje o ciframa, ali čovjek je imao i ponudu od „Rijeke“,
„Splita“ i od nas, u tim trenucima se morate odlučiti ili ćete mu dat nekakvu plaću, ili će on
otići u drugi klub. "Hajduk" ima možda desetak igrača više nego što bi trebao imati, ali ih ima
ciljano jer smo napravili 11 ugovora sa našim mladim igračima, sa vrlo malim plaćama, i dali
smo ih na posudbu ne želeći izgubiti nekakvu vrijednost koja će sutra, samo jedan od tih 11
da postane pravi igrač, to će se sve isplatiti vrlo brzo.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Banović, postavili ste pitanje, molim vas. Hvala lijepo. Dobili ste odgovor.
Dalje. Gospođa Daša Dragnić.
DAŠA DRAGNIĆ
Ja bi vas samo zamolila da pročitate još jedanput pitanja koja ste zapisali kod moga
imena. I jeste li odgovorili na njega, ja nisam čula. Imate zapisano, pa nije, dakle niste
odgovorili na pitanje koje sam postavila, skočili ste na dugove koje ja nisam spominjala.
Mene interesira budućnost, šta, sutra, možete li, kako ćete izać na kraj s likvidnošću vi, osim
što će Grad zarađivati na vama, kako ćete vi izaći na kraj s likvidnošću, i da li su vam ove
projekcije dovoljne za održavanje. Pitala sam ili niste zapisali, postoje li dva scenarija, jeste li
ih napravili?
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Nismo još napravili dva scenarija. Pitali ste da li je ovaj način poslovanja dovoljno da
počne donositi rezultate. Pa već ove godine po meni je ovaj način donio rezultat. Dakle,
pokazali smo da kad izbacimo amortizaciju, klub je djelovao pozitivno. Cilj, "Hajduk" bez
prodaje svojih mladih igrača na žalost kako danas svoje stvari vrlo teško će moć funkcionirat
u ovom okruženju, u jednoj Hrvatskoj kakva nam je nacionalna liga, kakva su, koliko se
novaca dobije od medija, koliko od sponzora, vrlo teško da bez po mojoj nekakvoj procjeni
dva, između 2 i 3 milijuna eura "Hajduk" će morat prodavat svoje igrače svake godine.
Uvjeren sam da „Hajdukova“ škola može proizvesti i da to može bit. Dakle, "Hajduk" je
održiv, po meni je održiv, pod uvjetom da nas Grad, odnosno vlasnik suportira održavajuć
naša osnovna sredstva, to je stadion, jer bez stadiona "Hajduk" ne može normalno
funkcionirat. Naravno da bi bilo jako dobro kad bi se grad mogao uključiti u Omladinsku školu
koja ipak nekakav nukleus za sve buduće uspješne rezultate.
Dva scenarija. Jako dobar prijedlog. I mislim da u pravilu treba imat dva scenarija. Mi
smo kod izrade ovog godišnjeg budžeta imali na neka načina dva scenarija, ona su se
odnosila u slučaju plasmana u Europsku ligu ili ne, to će mo napraviti i ove godine, ali sad
sam scenario oko toga, koliko će mo prodat u zimskom prijelaznom roku, vrlo je teško
kalkulirat. Mi imao neke svoje planove. Tržište je tu, ima nešto kazat na tu temu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospon Boraska izvolite.
IGOR BORASKA
Hvala. Evo gospodine Brbiću ja se jednim dijelom ne mogu složiti s vašim
razmišljanjem da je inzistiranje na procesuiranje odgovornosti ovih bivših uprava da je to
gubljenje vremena. Ja sam svjestan da je nogometno tržišne specifično tržište i veliki klubovi,
najveći klubovi su griješili kod kupovine, kod transfera nekih igrača, ne znam, Real Madrid je
platio ovog Kaku, jel, 60 milijuna eura. Sad on ne vrijedi niti trećinu toga, Liverpool je kupio
Andija Kerola isto za ogromne pare, ne vrijedi niti petinu, ali ovdje je riječ bilo o
kontinuiranom potpisivanju nekih igrača za mnogostruko veću vrijednost nego što su oni
stvarno vrijedili. Ne znam, kad bi neko išao kupit auto pa dao Daciu ili za fiću u vrijednost
mercedesa i to ne samo jedanput, nego koliko puta za redom, onda bi se zaključilo, ili moglo
zaključit da ta osoba nije baš previše inteligentna ili da su tu neke malverzacije u pitanju.
Hvala.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Ja prihvaćam da sam se možda krivo izrazio riječ „gubljenje vremena“. Nisam ja to
mislio da je to gubljenje vremena, mislio sam u smislu da je tu vrlo teško dokaz bilo kakvu
namjeru. Dok su ti naši igrači plaćani po enormnim ciframa, istovremeno su naši konkurenti u
Zagrebu plaćali još veće cifre za još možda još lošije igrače. To ćete vi vrlo teško dokazat
nekome da je, ne bi htio govorit imena, ali bilo ko od tih igrača, sa nekakvom namjerom tu
plaćen loše, mislim, to na sudu će nažalost to past u vodu. To nije argument za sud.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Na redu je gospodin Blažević. Izvolite.
TONČI BLAŽEVIĆ
Hvala. Predsjedniče, niste mi odgovorili na pitanje. Radilo se o sljedećem – svi su
gradski vijećnici dobili mail, sliku sa svečane lože sa utakmice Rijeka:"Hajduk" prije desetak
ili koliko je već bilo dana, u koji ispod vas sjede, ispod vas sjede dva čovjeka, menadžera
sumnjive reputacije, itd., tako da sad ne pričam šta i kako. Ja sam jednostavno samo pitao
jesu li ti ljudi došli na utakmicu o trošku kluba ili su došli svojom voljom?
PREDSJEDATELJ
Molim vas bez upadica. Pustite gospodina Brbića da odgovori. Izvolite.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Zahvaljujem. Nitko osim funkcionera "Hajduka“ ne dolazi o trošku kluba na utakmicu.
Nitko.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Petar Škorić.
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. U izvješću je bilo govoru o saniranju travnjaka, o drenaži i svega. Bila je
izjava i gradonačelnika na „Ultra festivala“, da je travnjak uništen, da je šteta veća od milijun
kuna i gradonačelnik je u biti koji je bio i promotor tog festivala najavio da će organizator
platiti novi travnjak. Klub trpi natjecateljski jer igrači igraju na uništenom travnjaku. Dakle,
svjesni smo problema drenaže, ali evo, nemamo informacije do danas da je tih milijun kuna
leglo za obnovu i evo to je dobar početak da se počne rješavati pitanje drenaže. Prema tome
očekujemo gradonačelnik da …… Vezano za ovo što je gospodin Blažević rekao, tko sjedi u
svečanim ložama, dakle, pitanje je, uvijek se zamjeralo dakle, tko sjedi, što rade ljudi, ranije
je bilo prigovora na brojne ćelave glave i slično, da se ne uvrijedi bilo tko tko ima ćelave
glave, međutim, danas je to prisutnije nego ikada ranije, dakle, razno razni prijatelji, ljudi
kojima svakako tamo nije mjesto. Prema tome molim Upravu da i o tome vodi računa. Hvala
lijepo.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Što se tiče travnjaka, prema dogovoru sa gospodom iz „Ultra“, oni su već sufinancirali
jedan dio, sad rekoperacije rekao bih travnjaka, dakle ne izmjene. Izmjenili smo onih 800
kvadrata ili koliko je bilo dolje, to su platili. Za izmjenu cijelog travnjaka, ponavljam nije u
ovom trenutku moguća jer nema koristi od nje. Treba riješiti kompletno pitanje cijele
infrastrukture.
PETAR ŠKORIĆ
Cijelo vrijeme se uporno izbjegava odgovor tko poziva određene ljude u lože, jer mi
smo svi kao vijećnici dobili određene mailove s fotografijama, dakle ljudi kojima tamo sigurno
nije mjesto. Prema tome, mislim da bi Uprava trebala dati i na to odgovor.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Ne znam o kome mislite. O kojoj loži? O loži na Poljudu?
PETAR ŠKORIĆ
Zadnja utakmica u Rijeci.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
U Rijeci, pa valda domaćin, u Rijeci poziva domaćin. Ne mogu pozivati u Rijeci
nikoga. Ja pozivam na Poljudu ljude u ložu.
PREDSJEDATELJ
Evo ovako. Sad smo doznali kakvo je stanje u Rijeci. I gospodin Sučić pitanje.
Izvolite.
GORAN SUČIĆ
…. dakle ja nisam govorio o ….. vaše plaće, nego sam postavio pitanje Nadzornom
odboru koji, dakle ne vama, vi imate ugovor itd. to nije sporno. Nego bi postavio pitanje koje
vi u početku ste rekli da vi ne vidite odgovornost onih koji su sudjelovali, u lošem stanju,
dubiozama u Hajduku, odnosno, ali vi ste učinili primopredaju kao iskusan čovjek i vidjeli ste
dubioze i preuzeli ste odgovornost od onoga dana kad ste preuzeli, jel. I da poslije toga da
ne vidite da je to tako, i da ne vidite odgovornost, to meni ne ide u glavu. Evo još jednom
dodatno pitanje, bez obzira što je malo vama presmješno, da ne vidite svoju odgovornost
zato što još kredit nije došao na naplatu, a znamo da će bit bolje, znate da će doći i znate
bolje da ćete uspjet vratit, jel. Dakle, stvar bi uozbiljio ako je moguće, ako mogu zamolit.
Hvala vam.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Očito me niste dobro slušali. Ja sam rekao da se osjećam apsolutno, da ću se
osjećati apsolutno odgovorno za to što kredit nije vraćen.
Što se tiče ovih prijava krivičnih, dakle, ne vidim krivičnu odgovornost. Vidim
odgovornost ljudi koji su tu radili, koji su doveli do ovakvog stanja, ali da bi vi nekoga
procesuirali, vi to, ako ste imalo odgovorni, morate imat nekakvi dokazni materijal, inače
trpite posljedicu sudskih troškova koji nisu mali. I sad da idemo grlom u jagode i otvarat
sudske procese, a ima ih i ovako bez toga već preveć. I uvijek se postavlja pitanje od kud
toliki odvjetnički troškovi. Otvaranjem novih troškova i novih procesa sa vrlo neizvjesnim
rezultatima, ishodom, meni ne pada na pamet. Da imam dokaze, naravno da bih nešto
poduzeo. Molim? Maleš je snimio, pa evo vidimo šta se dogodilo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Još jedno pitanje. Gospodin Ćosić.
DAMIR ĆOSIĆ
Očito se rasprava privodi kraju. Gospodine Brbiću možete li vi nama kratko i jasno
ovdje reć – šta vi očekujete od gradskih vijećnika, od Grada Splita i koji su vaši zahtjevi
prema nama da mi to lipo dignemo ruku i idemo kući.
MARIN BRBIĆ, predsjednik Uprave „Hajduka“
Ja sam na početku, zapravo u zaključku svog izlaganja rekao da Grad kao većinski
vlasnik ne treba sudjelovati samo u dividendi, nego i pokrivanju gubitaka kluba. Drugim
riječima da treba pomoć klubu, u toliko barem onoj obvezi koju ima, a to je ulaganje u stadion
i eventualno u Omladinsku školu. Dakle, očekujem da se tu Grad uključi i bude suport na
svaki način klubu.
PREDSJEDATELJ
Ako nema pitanja, ja bi sada pozvao predstavnika Udruge "Naš Hajduk" da odgovori
na ranije neka pitanja koja su bila izravno postavljena njima kao predstavnicima Udruge.
Zahvaljujem gospodine Brbiću. Oprostite, da predstavim gospodina Josipa Tadinca. Izvolite.
JOSIP TADINAC,
Poštovanje. Pozdrav svima. Evo probat ću ukratko proć kroz ova pitanja koja smo tu
zapisali. Naravno i dalje ako sam nešto zaboravio, slobodno me pitajte naknadno.
Gospodin Kerum za početak opet pričao o vlasništvu i zaštiti vlasništva. Opet
pokušavam kratko podsjetit da su vlasnici kluba imenovali Nadzorni odbor. Mi smo također
prisustvovali toj sjednici, to potvrdili na Glavnoj skupštini društva. Izvješća, potvrda
upravljačke strukture, zaista ne znam što bi se vlasnik konkretno više uplitao u klub, ako se
pri tome misli kupovanje igrača, evo samo bih podsjetio još jedanput ljude da te igrače koje
smo kupili kad se direktno upleo predstavnik vlasnika, na njima smo, ako bog da izgubili 3
milijuna eura, ako ne naplatimo ovo ih Al'ltihad onda čisto 5, za red veličine.
Gospodin Marušić je u svom izlaganju rekao da je ovo već drugi mandat u kojem je
predano upravljanje „Našem Hajduku“, a kao rezultat imamo 127, gubitak od 127 milijuna
kuna. Ja bi ovdje podsjetio gradske vijećnike i javnost da je znači od preoblikovanja ovo treći
saziv Gradskog vijeća. Znači jedan je bio 2008., drugi 2009.-2013., i evo sad. Velika većina,
znači mogu reć, vidjeli ste gotovo svi dugovi su napravljeni u trenutku dok su se nadzorni
odbori postavljali direktno onako kako se to voli reć kao u Čistoći, ili nekom drugom
poduzeću. Dakle, direktno ih je postavljalo ovo Gradsko vijeće. Također, svi ovdje govorimo
o transparentnosti. Ti gubici koji su se, i dug koji se gomilao u klubu je bio na ovom
Gradskom vijeću, redovito. Ja se točno sjećam kad je bilo izvješće kluba o gubitku 50
milijuna kuna, kad je hladnokrvno rečeno da će se to pokrit prodajom igrača i da tu neće biti
nikakvih problema. Znači, nije ništa se desilo tajno, znači svi ovi podaci su bili dostupni i na
skupštinama na kojima je uvijek bio predsjednik Grada i bili su prezentirani Gradskom vijeću.
Gospodin Sučić je povukao paralelu zašto Sveučilište ne traži jamstvo od Grada. Pa
evo na primjer ja bi rekao Grad nije vlasnik Sveučilišta, za početak, a osim toga Sveučilište
ima autonomiju pa im Gradsko vijeće nije biralo njihovog rektora, iako bi se tu dalo mnogo
toga za reć.
Što se tiče gospodina Blaževića i prijetnji. Osuđujem svaku prijetnju, ali podržavam
svaki pritisak na gradske vijećnike ako je u okviru nekih regula i demokratskih uzanci. To
sam i rekao.
Što se tiče, gospodin Ćosić je rekao o opciji, znači jednostavno o dokapitalizacijom
gdje bi Grad ostao kao na 25% plus 1 dionicu kao strateški partner. Ono što bi svakako htio
naglasiti je da je ta pozicija vrlo osjetljiva, jer u onom trenutku, znači vi ste tu na granici, u
bilo kojem trenutku ako padnete ispod tih 25% vrlo lako možete završit ispod 10% a onda i
na način da uopće više nemate udjela u klub. Znači ta pozicija u kojoj će Grad ostat na tih
25%, pazit da sve ove velike stvari budu u redu, je vrlo osjetljiva i šanse da se "Hajduk"
zaštiti na taj način, su vrlo male. Ono što se mnogo puta spominjalo ovdje, znači redovni
izvještaji, da vlasnik prati što se dešava, da, mi to neprestano podržavamo i recimo kvartalna
izvješća svako podržavamo kao neki zaključak. Ono što uvijek smo naglašavali da bi
situacija u "Hajduku“ bila poznata svim dioničarima, a ne samo većinskom, i u tom smislu
svakako podržavamo javnu objavu kvartalnih izvješća.
Što se tiče ovoga što je predsjednik, evo samo ovu zadnju stvar oko odgovornosti
bivših uprava. Pa evo meni osobno zvuči nevjerojatno da ekipa koja je napravila tolike
propuste u vođenju kluba, je baš sve stvari napravila savršeno da se apsolutno ništa ne
može dokazat. Po materijalima koje smo mi već primili preko Projekta „Zlatna zviždaljka“ i
materijalima koje smo proslijedili DORH-u, i sa pravnim stručnjacima koje smo mi konzultirali,
mi smatramo da tome nije tako i ono što bi svakako predložio, da ukoliko klub nema resursa,
nema resursa da se time bavi, da bi svakako vlasnik koji će u ovom trenutku, je li, biti u
problemu zbog likvidnosti iz tih 32 milijuna kuna koje mu padaju na teret, da on za početak
plati i zatraži forenzičnu analizu, a onda eventualne sudske troškove i sve što bude vezano
za to, da vlasnik uvjeri, to je u njegovom interesu, sam financira i traži dalje zadovoljštinu na
sudu.
Što se tiče sportskih rezultata, pa ja mislim da je konačno vrijeme da se postavi
pitanje zašto Gradu Splitu kao vlasniku, barem po onome svemu što je radio u proteklih 5
godina nije u interesu da lopovluk koji se dešava u HNL-u postane političko pitanje. Znači
ovdje gospodin Maleš je stavio glavu svoju, i rizik svoje obitelji, i trenutno je taj sudski proces
u tijeku, što ste vi napravili da se to pitanje podigne na političku razinu, jer to je i političko
pitanje. Dakle, vi ovdje tražite da vam netko garantira rezultat u HNL-u, a istovremeno se u
HNL-u, znači ne kupuje jedan sudac, nego čovjek zadužen za suđenje dirigira svima
ostalima. Znači, tu smo ostavili pitanje. Pitanje sportskog rezultata, kako očekujete da se mi
u ovoj ligi suprostavimo klubovima koji 5 godina prime 200 milijona kuna. Znači, ja sam
smatrao, čudno kako nakon cijele priče o … nikome iz zgrade nije upalo u oko da trenutno
drugi klubovi u Hrvatskoj primaju puno veće svote a da to nije predmet interes Agencije za
zaštitu tržišnog natjecanja. I za kraj, što se tiče cijele naše priče, smatram da je opet, znači
što smo pred ovim, doduše pred drugim sastavom Gradskog vijeća obećali i rekli da
smatramo i da je problem „Hajduka“ prije svega u upravljanju, da se to i pokazalo.
Samo još jedna stvar što je gospodin Blažević rekao da se on nada da se mi nećemo
prodati za 200 maraka. Često smo o tome razmišljali. Pa cijeli naš projekt je tako i napravljen
da ako se mi prodamo za 200 maraka, projekt neće patit. Znači jedino što smo obećali ovdje,
znači svako se mogao prijavit na javni natječaj, svaki član kluba je mogao glasati za koga je
htio, jedino što smo mi ovdje imali prste i što smo odradili, evo koliko su svi rekli tad vrhunski,
su bili sami izbori. Znači ovaj projekt je postavljen na taj način da se bilo kakav devijacija
eliminira samim tim sustavom. Eto. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Marušić ima dodatno pitanje i gospođa Marijana Puljak, i gospodin
Blažević, Sučić.
HRVOJE MARUŠIĆ
Evo ja sam bio spomenuo priču oko upravljačke strukture. Dakle, sami ste rekli, Grad
je vlasnik, Grad u komunalnim poduzećima, dakle, u društvima u vlasništvu Grada imenuje
nadzorne odbore. Prošli saziv Gradskog vijeća, vlasti Željko Kerum, HGS i ekipa su ta prava
prenijeli na vas, protiv čega, Čepo. Daj muči malo molim te. Muči malo. Prenijeli su vama,
dali su vama mogućnost da birate Nadzorni odbor, a Gradsko vijeće ga je potvrdilo,jel tako
mora bit. Ali vi ste ga birali, jel tako, jesam li ja šta krivo tu, vi ste dakle predložili Gradskom
vijeću Nadzorni odbor. Nadzorni odbor ima svoju odgovornost. Pravnu, moralnu i svaku
drugu i svaku drugu ima gradonačelnik i vladajuća garnitura u gradu. Mene sad u tom
pravnom nizu, pravnom slijedu pravne odgovornosti zanima gdje ste vi u toj priči. Da li vi
imate kakvu odgovornost ukoliko projekt ne uspije? Samo me to interesira. Ne
omalovažavajući vaš trud, vaš rad, želim vam sve najbolje, ali vas pitam, gradonačelnik ima i
kaznenu i materijalnu i moralnu odgovornost. Nadzorni odbor također. Ali vi kao nositelj
projekta kakva je vaša konkretna odgovornost?
JOSIP TADINAC
Što se tiče naše konkretne odgovornosti, reko bi da je konkretna odgovornost i jedino
moralna. A što se tiče o odgovornosti o kojima pričate vezano za Nadzorni odbor i
gradonačelnika, mi zapravo nemamo nikakvih ovlasti u upravljanju kluba. Znači ja ako
smatram da nekom igraču nije trebalo produžit ugovor, ili ako smatram da sportski direktor je
trebao doći ili nije, to mogu govoriti isto kao i vi kad ste na tribinama i na osnovu toga grintat i
mislit da je nešto bolji. Znači… Mi smo samo napravili projekt, za koji smo napravili i smatrali
da će članovi kluba izabrati bolje ljude nego što je do tad radio Grad. I mislim da je taj dio
pokazan u tom smislu. Ja preuzimam odgovornost za taj dio priče kao što mogu preuzet
odgovornost ako ta stvar, moralno, ako ta stvar krene nizbrdo. Ali što se tiče, suludo je da ja
preuzmem odgovornost za stvari u kojima ja operativno ne sudjelujem. Možemo se složit.
Znači ono što smo operativno sudjelovali bilo je prikupljanje članstva, znači "Hajduk" nakon
dvije godine još nije došao do te brojke, iako to rade profesionalno, mi smo to radili
volonterski. A izbore smo po svim, apsolutno svak ko je tamo bio, rekao je da su ovo
najdemokratskiji i najpošteniji izbori kojima je ikad prisustvovao. Znači ono što smo
operativno preuzeli odgovornost, mislim da smo to više nego napravili. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Marijana Puljak. Izvolite pitanje.
MARIJANA PULJAK
Ma ovako, nemam pitanje, nego više zapravo kako bi rekla, potvrđujem još jedanput
ovo što je gospodin Boraska govorio i sad gospodin Tadinac. Dakle ne bi smjeli otići sa ove
sjednice sa stavom evo nema smisla procesuirat prošlost, nema smisla izvlačit ne znam
stare kosture. Ko će se time bavit, nemamo novaca ili ne znam, ili klub, ili Grad. Donijeli smo
takav zaključak na prošloj sjednici u vezi KK „Split“, mislim da trebamo i na ovoj sjednici
donijet jedan takav zaključak jer nemoguće da odemo odavde i kažemo evo sve one uprave
koje su dovele klub u ovo stanje, nema veze, malo su se zaigrali, pa ništa, nikome se ništa
neće dogodit, jer evo to bi nam bio gubitak vremena, jel. Znači apeliram na sve skupa da to
obavezno unesemo kao jedan od zaključaka ove sjednice. Dakle, netko mora snosit
odgovornost, mora se evo kažu iz „Našeg Hajduka“ ako nema Uprava kluba, oni imaju
dokaze, znači mora se na neki način izanalizirat i procesuirat ono što se radilo do sada. Evo.
Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. To je i proizašlo iz cjelokupne diskusije gospodina Tadinca, dakle,
mislim da je on na istom stajalištu. Gospodin Sučić pitanje.
GORAN SUČIĆ
Ja sam kriv, citiram, pa mi je žao da ne ode nejasno. Dakle, ja jesam spomenuo
Sveučilište i eventualni projekat, to je s obzirom na vlasnike. Dakle, splitsko Sveučilište je
isto splitsko Sveučilište, može ponudit Gradu projekat da bi bili zainteresirani, kao što su
zainteresirani za „Hajduka“ i dobit novac. Dakle ne treba me iskrećat. Po meni ja bi vrtiće i
druge ustanove u obrazovanju i kulturi čije Grad vlasnik. Dakle, samo sam postavio
hipotetski da mi se odgovori pitanje. Znate koji je odgovor – kad ljudi neće tražit jer žive u
realnom vremenu i prostoru. To je odgovor. A ne izvrtat moje pitanje, jel. Ali evo još, vrlo
dobro znam koliko je autonomno i Uprava o tome autonomno donosi svoje odluke, jel, i dođe
do dubioze. Međutim, znate šta ja mislim još kad ste vi tu, pitanju, ljubitelji glazbe. Ne mogu
nikako upravljati upravljanjem HNK ili nekim institucijama. Ne mogu upravljati. Oni su samo
ljubitelji glazbe.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Sučić je li to mišljenje ili pitanje? Formulirajte pitanje za gospodina
Tadinca pitanje dodatno. Izvolite.
GORAN SUČIĆ
Pitao sam ja, odnosno, naveo sam krivi navod da me citirao drugačije nego što je
istina.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imate li vi potrebnu odgovorit?
JOSIP TADINAC
Pa evo ja bi samo rekao da bi svakako predložio ljubiteljima glazbe, najčešće po
mogućnostima pretplatnicima HNK koji su nezadovoljni s time da evo recimo koliko je ovdje
navedeno za nekakvih 80 milijuna kuna imaju takvo kazalište kakvo imaju. 40 za plaće, jel.
40. Koji imaju da se angažiraju ako uvjere vlasnika odnosno onoga ko postavlja Upravno
vijeće da bi oni to radili bolje, ne bi ništa protiv toga da naprave. Osim toga kad pričamo o
garancijama, mislim da se uz tih, znači ove nekakve cifre, čak i gubitak koji je u konkretnoj
kući ostvaren, također pokrio iz gradskog proračuna, bez jamstsva direktno.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Pitanje gospodina Čepe.
GOJKO ČEPO
Zahvaljujem predsjedniče, zapravo više je digresija nego pitanje, ali mislim da je u
interesu cijele rasprave, jer ja sam nekoliko puta po istom pitanju se javljao da bi ispravljao
netočni navod, pa bi replicirao, ja bi ako dopustite, jer ponovno se spomenulo, držim ispred
sebe „Službeni glasnik Grada Splita“ od 29. srpnja 2011. godine u kojem je izašlo Rješenje o
imenovanju Povjerenstva za provođenje natječaja za izbor članova Nadzornog odbora HNK
"Hajduk" š.d.d. Između ostaloga, predsjednica tog Povjerenstva je bila i sadašnja vijećnica
Daniela Špalj, u tom Povjerenstvu smo bili ja i kolega Gojo, još dvoje vijećnika i dvoje
pripadnika Torcide. U istom broju Službenog glasnika izašao je Zaključak o raspisivanju
natječaja za raspisivanje natječaja za izbor članova Nadzornog odbora HNK "Hajduk". I nako
toga, nakon provedenih izbora, ovome Gradskom vijeću na izglasavanje je došao prijedlog
gospodina Paladina, gospođe Ramljak, gospodina Majića. Ovo Gradsko vijeće, izašlo vam je
u „Službenom glasniku“. Ja bi stvario zbog interesa, zbog istine i zbog javnosti i svega, da
konačno prestanemo prikazivati da neko drugi upravlja gradom. Tehnički je izbore
organizirala Udruga „Naš Hajduk", ali ovaj Grad je raspisao natječaj, ova Grad, ovo Gradsko
vijeće je izabralo Nadzornog odbora. Ja bi stvarno moliio da se
PREDSJEDATELJ
Molim vas, maloprije ste opomenuli gospodina Čepu, vrijedi isto za vas. Onda ćemo
to poslije riješiti. Imate li još kakvu sugestiju? Imali još kakvo pitanje dodatno? Ako nema, ja
bi zahvalio gospodinu Tadincu i ovo bi lagano privodio kraju, s tim šta bi ja samo jednu
napomenu stavio, nije nikakva rasprava, radi se o tome da mi zaista smo u simbiozi, u jednoj
neraskidivoj vezi – Grad i "Hajduk". Grad bez obzira tko bio na vlasti će biti u toj neraskidivoj
vezi. Ono što bih ovdje posebno apostrofirao,i što vi svi dobro znate, Uprava „Hajduka“ snosi
punu odgovornost po Zakonu o trgovačkim društvima za budućnost „Hajduka“. Zajedno sa
Nadzornim odborom i Skupštinom. Na Skupštini sudjeluju predstavnici koji imaju prava glasa
s osnova broja dionica. Dionica daje pravo glasa. Sa potporama kakve smo do sada znali, po
svemu sudeći je odzvonilo, dozvoljene će bit od strane Europske komisije,odnosno
dozvoljene su potpore male vrijednosti do negdje 200.000 eura profesionalcima i ono što je
ostalo kao neriješeno pitanje u Republici Hrvatskoj, a izgleda da nije ni u Europi – kako i na
koji način graditi, sa kojim sredstvima infrastrukturu u sportsku i na koji način je predavati
profesionalnim sportskim klubovima. Dakle, to je još ostalo pitanje kojim se u ovom trenutku
bavi naše Ministarstvo sporta, pa se nadam da ćemo kroz nekih mjesec dana imati i odgovor
na to poprilično škakljivo pitanje.
A sada bi zamolio gospodina gradonačelnika da ukoliko smatra za potrebnim dade
jednu završnu riječ. Hvala.
GRADONAČELNIK
Ja mislim da smo svi dovoljno govorili, mislim da ste svi dobili odgovore i da svi skupa
možemo biti na neki način zadovoljni s cijelom sjednicom koja je prošla u jednoj dobroj
atmosferi koliko vidim, možda niste svi 100% zadovoljni, ali ja recimo mislim da smo ovdje
rasčistili cijeli niz pitanja, par stvari je ostalo neriješeno, pa ću vam ja samo reć moje
mišljenje. Nisam za to da Grad daje predstavnika u Nadzorni odbor, zbog toga što je
Nadzorni odbor kompletan sada kako je. Naime dvoje članova Nadzornog odbora nije dalo
ostavku, nego je samo zamrzlo svoje mandate zbog privatnih situacija u kojoj su se našli. I
bilo bi nekorektno s naše strane prejudicirat to i tražit da mi imenujemo nekoga. Dakle ne
možemo ukoliko oni ne žele dat ostavku. A ovoga momenta njihova članstva su zamrznuta i
zbog toga nisam za to da mi dajemo kao Grad članove Nadzornog odbora, osim toga mislim
da postoje drugi razlozi, a to je da je ovaj Nadzor odbor se uhodao, uigrao i dokazuje da je
sposoban i spreman preuzeti sve vrste odgovornosti. I ovdje je uzaludno govoriti, napominjati
i posebno isticati, naravno da je Uprava ona koja je odgovorna i naravno da Nadzorni odbor
radi svoj posao i naravno da „Naš Hajduk"nema nikakvu odgovornost u tom pravnom smislu
osim moralne odgovornosti i naravno da smo mi ovdje prošlo Vijeće i ovo prenijeli naše
ovlasti njima, samo za jedan tehnički dio i nakon toga su nama isporučili svoje zaključke i mi
smo tu glasali i bilo je jednoglasno ako se varam ovaj Nadzorni odbor na čelu sa
gospodinom Paladinom, danas je to gospođa Ramljak. I to je cijela priča vezano za
upravljanje klubom. Ostaje otvoreno pitanje predsjednika Skupštine di se slažem sa
prijedlogom da je predsjednik Skupštine, ovdje ne mislim na to da gospodin Vinko Radovani
loše radi svoj posao, dapače, mislim da ga radi odlično, da ima veliko iskustvo, nije ni to lako,
organizirati i sazvati Skupštinu u „Hajduku“ i to je isto muka svojevrste. Dakle, tu jedino bi
mogao predložiti da tu Grad ukoliko se vijećnici slažu da Grad tu da svoga predstavnika s tim
da on tu bude samo formalno, a da gospodin Vinko Radovani i dalje nastavi obavljat posao
koji je i sad obavljao. Ja se nadam da će gospodin Radovani, ako se vijećnici slože, da će se
i gospodin Radovani složit na taj način, da on jednostavno nastavi radit sve što je do sad
radio, a da mi damo u formalnome smislu predstavnika, da on bude kao predsjednik
Skupštine. Gledajte, ovaj prijedlog možemo, dobro, upravo to i govorim, da u tom slučaju kad
Skupština bude da onda Grad da svoga predstavnika, samo kao forma da se vidi, tako je,
dakle, Grad bi u ovom slučaju predložio Nadzornom odboru da Nadzorni odbor postavi
predsjednika Skupštine kad Skupština bude sazvana. Ovo je više forme radi i više da bi se
na simbolični način pokazao povezanost grada i „Hajduka“, a ne zato da bi predsjednik
Skupštine nešto mijenjao. Nema šta ni mijenjat u konačnici. Sve ono što bi tamo trebalo doć
mora prvo proć ovo Vijeće. Zbog toga i je ova sjednica sazvana, jer neko je rekao da bi ja
kao gradonačenik trebao donositi odluke itd. Ja imam svoje mišljenje, ali "Hajduk" je toliko
važan i toliko bitna stvar da nije normalno da bilo koji gradonačelnik sam odlučuje o njemu.
Dobili ste sve relevantne podatke, osim onoga što ste me pitali, a to je vezano za moguću
prodaju. Ali mi smo došli ovdje da dogovaramo koncept. Ako smo dogovorili koncept da
nema prodaje, da nema privatizacije, nego da nastavljamo sa postojećim modelom u dvije, tri
male izmjene, onda je to to. Ako vi želite da mi nastavimo u drugom smislu onda bi išao po
vašem odobrenju i nalogu u tom smislu tražit druga rješenja. Za sada, moj prijedlog je da
idemo po modelu 1. Dakle da nastavimo sa sadašnjom Upravom i sadašnjim Nadzornim
odborom koji će nam predavat izvješća. Ja bi ipak predložio svako 6 mjeseci, a ne svako 3
mjeseca, jer ta izvješća svako 3 mjeseca mislim da nisu potrebna, svako 6 mjeseci je sasvim
dovoljno, uz napomenu da do sada svaki put kad god sam tražio dobio sam izvještaj u roku
od 2 do 3 sata. Jedino ako je bila nedjelja, ...,
________________
..................... (nije uključen mikrofon)
GRADONAČELNIK
Molim? Dobro. Možemo. Ja se slažem i s jednim i drugim, samo ne bih ih htio
preopteretit, imaju svoga posla zaista preko glave, ali u svakom slučaju, izvještaji se mogu
dobit u bilo koje doba, kad god zatražimo izvještaj, oni su nam ga dali, pisani, usmeni, svak
od nas koji su, dakle, predstavnici Grada kad god su zamolili da dođu u "Hajduk" bila su im
otvorena vrata, u zadnje vrijeme non stop smo tamo i bili zato što smo poslali i našu internu
kućnu reviziju, dakle, gradsku reviziju tamo da im pomogne, odnosno da zajedno to
pogledaju. Izvještaj je gotovo identičan. Mimo njihovog izvještaja nema razlika. To vam je
najkraće. Pa evo ja da bi zaključio, moj prijedlog je prvo – da donesemo zaključak vezano za
jamstvo za kredit, odnosno za vraćanje kredita, to je jedno. Drugo, dakle da se dogovorimo
da od modela koji je predložen na ovoj sjednici da nastavimo sa modelom, postojećim
modelom, nazovimo ga ovako među nama „Naš Hajduk" onda je to model narodnog kluba u
suštini, dakle, nema prodaje, nastavljamo dalje, uz obavezu periodičnih izvještaja koji će
Uprava davat i uz obavezu danas godinu dana sjednemo ponovno, razgovaramo na istu
temu, a nakon toga još jednu godinu da imamo eventualno. Ali danas godinu dana je
ponovno sastanak, opet sjednica Gradskog vijeća na temu "Hajduk". Da li je trend i dalje istili
ili se nešto poremetilo ili je možda čak puno bolji nego što smo, što očekujemo.
Kad ste mi rekli vezano za stadion, onaj put kad mi je, bilo je pitanje postavljeno na
brifingu da li sam spreman, da li Grad Split će učestvovat u organizaciji Europskog
nogometnog prvenstva s tim da mora gradit stadion, da mora financirat uređenje stadiona,
zato sam se nasmijao, ne pada mi na pamet uređenje stadiona na taj način. Zato sam se
tada nasmijao. Naravno da sam nakon toga nazvao i vidio, HNL nije nazvao ni mene, ni
Ministarstvo, a ni Upravu. Bilo je za očekivat da nazove Upravu i Nadzorni odbor. Nikoga nije
nazvao, negu su sami izašli s tom tezom, i onda sam se nasmijao. Ne pada mi na pamet na
taj funkcionirat. Ali smo nakon toga razgovarali sa Ministarstvom i sa Vladom uz jednu
napomenu – bez obzira da li će biti organizirano Prvenstvo ili neće, sam molio pomoć, jer
Grad Split nema dovoljno sredstava. Stadion na Poljudu ima nacionalnu vrijednost i to smo
tako postavili i ministar se slaže i Vlada se slaže. On dakle ima određenu nacionalnu
vrijednost. On nadilazi sada, i hoće li biti Europsko prvenstvo ili neće bit, i nadilazi potrebe
„Hajduka“ i Grada. On ima jednu drukčiju simboliku. I zbog toga je dogovor da se ide dalje, u
tome da se iznađu sredstva iz europskih fondova uz pomoć Vlade bez Grada Splita u ovom
slučaju osim možda projektiranje, što isto nisu mala sredstva, ali jedan dio projekta je, ...
projektanti, dva su glavna projektanta, već su i onako poklonili na neki način, ili su izrazili
dobru volju da to naprave gotovo besplatno. Prema tome, imamo sve mogućnosti i sad ćemo
raditi na tome da dobijemo velika sredstva da bi mogli ići u rekonstrukciju stadiona. Trava i
travnjak, zaista nema smisla ga popravljat, jer je to bačen novac. Nije ga uništila „Ultra“,
uništilo ga je četiri, četiri priredbe su ga uništile. Uništila ga je prva, da ne govorim sad,
najgora je bila zadnja, zbog teških kamiona koje su prolazile itd. I najkorektnija je bila „Ultra“.
Ona je prva rekla mi ćemo dat, premda su svjesni bili da oni nisu krivi. Jesu. Milijun kuna
nisu. Manji iznos su dali. Jer nema smisla napravit milijun kuna bez da se kompletno sve
uredi, ponovno bačen novac. Dakle, ovo što sam vam rekao sada da ćemo sa Ministarstvo i
sa Vladom pokušat dobit novce iz Europske unije i nešto od Vlade da bi rekonstruirali
stadion, koliko dobijemo dobro dobili, i onda ćemo prvo travnjak sređivat. Ja mislim da
Uprava će se složit sa mnom, to je rak rana, dakle, prvo travnjak, prvo kompletno sve, to je
oko 7, 8 milijuna kuna, ja mislim da vam je iznos. Manje? 6 milijuna. Dobro, vi ste se
iscjenkali u međuvremenu. Dakle, treba drenažu, navodnjavanje, sve treba promijeniti. To je
negdje oko 6 milijuna kuna. E onda možemo govoriti o travnjaku, novoj travi itd. Druga
ključna točka nije krov, nego je upravo tamo di se trenira. Dakle, dvije one dvorane,
zatvorene dvorane, velika i mala dvorana sa umjetnom travom. Katastrofa mislim. To da
vidite. To treba otić vidit ..... (kraj 4A kazete) .....prvo kabine, kabine se ne mogu više koristit,
defacto se reporterske kabine više ne mogu koristit, onda vam krov, onda, dobro, tiketing je
već u funkciji, to Uprava već sređuje, i toga ima cijeli niz stvari. 26 milijuna kuna je vrlo, vrlo
blaga procjena, ono baš naj, najneopohodnije ukoliko niko drugi ne bude da novce, pa da
onda Grad i „Hajduk" zajedno uđu u to. Uglavnom Grad. Međutim ukoliko dobijemo nešto
veća sredstva onda ćemo ići sistematski rješavat jedno po jedno. Ovaj Projekt od profesora
Magaša i drugog projektanta koji je projektirao krov, on se može prilagodit, oni su voljni
pomoć, i onda ćemo vidjet koliko će to stvarno novca koštat. Ali Grad sigurno ide u pomoć
klubu, ne klubu, nego samome sebi, jer mora ić u saniranje stadiona. I to bi ja, to sam
nekoliko puta rekao, to bi odvojio. Jedno je stadion, mi smo tu jasni vlasnici, tu nema
razgovora o tome. Trebamo nać sredstva na ovaj ili onaj način i počet to polako sređivat. A
klub je nešto drugo.
I ja ću vam samo završit. Da ne bi prejudicirali, nemam dozvolu od onih koji su bili
zainteresirani da govorim o njihovim ponudama, ali su rekli da će čekat, da će vidit, dakle,
"Hajduk" ima svoju vrijednost. I tržišnu vrijednost ima. I sad možemo znat koja je to,
odnosno, znamo koja je tržišna vrijednost, ali nema potrebe za tim dalje govorit, ukoliko smo
odlučili da idemo sa ovim modelom. Nikakve potrebe nema za tim. Idemo s ovim modelom,
idemo dalje jer je to ono što smo se dogovirili i što očito funkcionira. Sa više ili manje
uspjeha, ali funkcionira. Eto. Ako imate još neka pitanja.
PREDSJEDATELJ
Ima pitanja. Prvi se javio gospodin Marušić, Blažević, gospodin Škorić, Vjekoslav
Ivanišević. I Marijana. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Ma evo gradonačelnik je rekao da smo pitali o
prodaji Kluba i tako. Nama nije tema prodaja Kluba, niti smo mi rekli da smo za prodaju, ni da
smo protiv prodaje, mi smo htjeli vidjet što je na stolu, što se nudi. Ostaje činjenica da mi ta
tri ponuđača ipak kao Gradsko vijeće, kao vlasnici "Hajduka“ nismo vidili. I mi ne znamo šta u
te tri ponude piše. Možda jedna ponuda da na 42 milijarde eura. A ja to ne znam. Ne bi dali.
Ne bi ni ja eto vidiš. A možda je, pa ćemo onda pričat na tu temu. Znači, mi smo ipak
preskočili taj dio gdje nismo vidili ponude eventualnih, potencijalnih, kako ćemo ih zvat,
ulagača, kupaca, kako li sve ne. Dakle, skrenuli smo na kolosjek jedan koji vama paše. U
redu. I opet kažem, vaša je odgovornost, vaša je volja, vi ste u poziciji da odredite. Prema
tome, ovo samo potvrđuje moju prvu tezu da će biti onako kako vi kažete i to je u redu, ali da
nismo dobili dakle na stol te tri ponude o kojima se govori i da o njima raspravimo. Ne može
ponuđač reć nemojte vlasnicima pokazat moju ponudu. To je neozbiljno. Ne može i ne smije.
Vijeće je to koje će donijet odluku je li ponuda dobra ili nije. A ako vijeće kaže da nije, da
nema ponude kvalitetne, onda je nema, ali mi je nismo vidili i ostaje činjenica da je mi nismo
vidili, da postoji nekakav crv sumnje da je neka ponuda možda i bila u nekom kontekstu
dobra. Ja ne znam ni u kom ni u kojoj cijeni. Ali ih nismo vidjeli. A smatram da ako se radi
transparentno i otvoreno, da su ponude trebale biti na stolu i onda ćemo odabrat ili ćete
odabrat model koji bi trebao proć. Eto. Hvala lipo.
PREDSJEDATELJ
Ovo je bilo pitanje za gradonačelnika. Nema ovdje replike, nema ništa odgovor.
Nemojmo. Evo gospodine gradonačelniče
GRADONAČELNIK
Logika postoji, ali ja vam na to u biti ne mogu odgovoriti jer je to stvar ponuđača da
kaže objavite ili ne objavite.
PREDSJEDATELJ
Ja bi se samo uključio. Gospodine Marušić, ja bi se uključio. S obzirom da sam prije
12 godina bio ispred gradonačelnika Grada Splita ovlašten za pregovore sa Afco grupacijom.
Prva stvar koju smo napravili kad smo otpočeli pregovore, oni su tražili od nas da sve
razgovore i pregovore držimo kao poslovnu tajnu. Znači, moramo razlikovati ponudu
stavljenu na papir i prezentiranu od pregovora koje sadrže elemente ponude. Ja ne znam šta
se konkretno u ovom slučaju događalo, ali imamo takvu situaciju da je Afco upravo to tražio i
to je bio prvi predugovor koji smo s njima potpisali. Ne znam koliko sam pomogao, ali to je
jedno sjećanje, prisjećanje itd. Sada je gospodin Blažević
TONČI BLAŽEVIĆ
Zahvaljujem predsjedniče. Gradonačelniče zaboravili ste, triba na kraju još jedanput
spomenit – Grad je prošle godine izglasao jamstvo "Hajduku“, našem klubu, na 30 milijuna
kuna. Predsjednik "Hajduka“ Marin Brbić dobro je rekao – izgleda da će čak i zaradit na
tome. Ali što bi bilo da ga nismo izglasali, da ga nisu vijećnici izglasali? Ja opet apeliram,
ovdje nema suprostavljenih strana, ovdje svi mi isto mislimo, samo, mi ne smijemo sebi
dozvolit emocije u smislu sve za našeg „Hajduka“ itd. Mi to sebi ne smijemo dozvolit. Mi smo
izabrani za to. Samo na to apeliran. Dakle, Grad je pomogao „Hajduku“. Pomogao. Posudio
mu je 100.000 kuna da prevedemo na hrvatski jednostavni jezik, da premosti svoje
probleme. Ako će Grad zaradi na tome, opet će dat nešto i „Hajduku“ i od toga. Eto, smo
toliko.
PREDSJEDATELJ
Ima li potrebe za odgovorom?
GRADONAČELNIK
Ne, je u redu. Sve ok. Ovo je bila opaska, ovo nije bila
PREDSJEDATELJ
Gospodine Škoriću pitanje.
PETAR ŠKORIĆ
Evo moji kolege i Marušić i Blažević u dobrom dijelu su mi već oduzeli prostor za
pitanje, znači da smo dobro sihronizirani, međutim i mene naravno da zanima to, prošle
godine kad je trebalo jamstvo „Hajduku“ vi ste bježali od „Hajduka“, gurali ste ga praktički u
stečaj, pa me zanima što se to toliko promijenilo u proteklu godinu dana, u međuvremenu ste
pregovarali dakle sa brojnim investitorima, govorili ste o dobrim ponudama, o dobrim
rješenjima i zbog toga smo upravo tražili vaše rješenje, vaše mišljenje, vaš stav, s obzirom
da ste najdublje u toj problematici. Ispada da ste u biti obmanuli javnost jer ste korjenito
promijenili smjer i praktički osjetili ste ovdje kakva je klima u Gradskom vijeću i prilagodili ste
se toj klimi. Dakle, u svakom slučaju smatramo da je odgovornost gradonačelnika prema
građanima da se suočava sa problemima i da traži najbolji i najkvalitetniji put. U ovom smislu
ste osjetili klimu na Gradskom vijeću i to ste podržali. Pa evo želim samo to zaključit. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dakle pitanje, da li gradonačelnik poduzima najbolje mjere u ovom
trenutku? Ja sam tako shvatio.
GRADONAČELNIK
Na kraju vrlo ugodne sjednice di smo zaista svi bili sihronizirani da bi govorili o
Hajduku, vi kažete nešto što je čista politika, vjerojatno vezana za vaše interne probleme u
vašoj stranci. Pa ja bi se zadržao samo na tome. Vodite računa vi o vašim problemima, a
ostavite vi probleme Grada nama i ovome Vijeću. A sad ću vam odgovorit – nismo mi
pobjegli sa one sjednice, mi smo glasali protiv kredita jer smo bili, jasno smo rekli "Hajduk"
neće moć vratit kredit. I to je bio jedini razlog. A dalje od toga nismo ni stigli govorit jer više
nismo imali vremena, niti došli u priliku da govorimo koji su modaliteti. Jedan od modaliteta je
bio tada razmišljat o prodaji. Desilo se kako se desilo i mi danas moramo, vjerojatno evo tu je
Uprava, još uvijek se nada da će barem nešto novca skupit, ali ipak većinu toga će Grad
Split vratit i dovest sebe u vrlo tešku likvidnu situaciju vezano za likvidnost. A ja se s tim
borim i to je moj dio posla, i ne žalim se. Jer nije samo to, nego ima još cijeli niz drugih stvari
koje nam fale i koje su nam došle na naplatu i di nema novaca itd. Prema tome, mi ćemo sad
nastavit ovo, ja sam vam rekao koji je način. Mogućnost prodaje je uvijek dobro imat za
rezervu, jer ovo što je rekla kolegica Daša koja je otišla, ako nemate dvi, onda morate imat tri
opcije. Mi smo imali dvije, a postoji i treća varijanta. Oprez je dobar jer je situacija takva. Ako
vas to ne zadovoljava, to je vaš problem.
PREDSJEDATELJ
Gospođa Marijana pitanje. Nema replike. Ovo je bilo pitanje. Nemojte se ljutit. Molim
vas, molim vas.
HRVOJE MARUŠIĆ
...... upalit ću mikrofon i sad ću govorit ću, mislim.
PREDSJEDATELJ
Evo ovako. Očito bi sad se htjelo pred kraj, nadam se da to nije ničija želja, da ja
prekinem sjednicu. Nema svrhe, nemojte tako. Evo gospodine .... ne možete svi ako govorite
u glas prema meni, onda ne mogu funkcionirat normalno. Ljudi moji, ja ne mogu vas
prilagodit sebi. Ja jedino mogu sebe prilagođavat vama i to nastojim činiti što je god moguće
bolje. Prema tome dopustite lipo u smirenoj jednoj atmosferi. Jer kad dođu emocije, ide
svijest u obliku pirije i dođe na ovoliko. K vragu onda sve što smo radili i što smo razmišljali.
Zato ćemo ovako polako, ajte vi gospodine Petre Škoriću, pa će onda Marijana poslije.
Recite.
PETAR ŠKORIĆ
Evo budući se ubacuju neke stvari i osobne, ja bi poručio gradonačelniku dakle da on
vodi brigu o svojim unutarstranačkim izborima koji su u tijeku i problemima u svojoj stranci.
Ja sam ovdje postavio čisto jedno pitanje koje vjerujem da interesira i sve građane Splita –
zbog čega ste prošle godine bili protiv, a danas ste za. Što vas je potaklo na tu promjenu?
Dakle, očito ste promijenili temeljito smjer. A u međuvremenu ste nudili neke druge opcije.
Prema tome, građani imaju pravo čuti vaš odgovor na to. Hvala.
GRADONAČELNIK
Ja mislim da sam odgovorio. Smjer nisam promijenio.i onda sam bio protiv toga da
Grad daje jamstvo za kredit, i danas sam, a to se nažalost pokazalo u praksi istinito. Smjer
nisam promijenio od prvoga dana. Podržavam „Naš Hajduk", Projekt „Naš Hajduk" i nikad
drukčije, i ja sam glasao za taj Projekt, i dalje to tvrdim, ali je činjenično stanje da niti su oni,
niti je Uprava, niti je Nadzorni odbor zadovoljan sa financijskim stanjem. I to vam je jedina
razlika. Sad vi to možete prikazivati ovako ili onako. Međutim, činjenično stanje da niko ne
može biti zadovoljan sa stvarnim financijskim stanjem, ali smo se svi složili ovdje da smo
zadovoljni sa trendom, i zbog toga „Naš Hajduk", Projekt „Naš Hajduk", ima pravo da ide
dalje.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Marijana Puljak pitanje.
MARIJANA PULJAK
Zahvaljujem. Samo jedan komentar. Ja ću opet bit dosadna sa ovim zahtjevom o
reviziji prethodnog stanja. Ali za početak samo, ja mislim da je dobro što mi ovdje nismo
razmatrali ponude koje su, dvije, tri, koje su već bile, mislim da je, kako ide vremenski slijed,
znači, mi prvo odlučimo jesmo li uopće za prodaju „Hajduka“ ili ne, ako jesmo, onda
raspišemo nekakav javni natječaj, onda stižu ponude koje ćemo razmatrat. Znači, sad nije
bila prilika uopće da razgovaramo o njima. Dakle, može šetat ko god hoće i slat ponude,
dakle nije otvoren koliko ja znam nekakav natječaj za prodaju „Hajduka“.
Vratit ću se prije nego na kraju opet kažem o toj reviziji. Jedna molba možda klubu
evo od naše kolegice Daše. Dakle, da ova projekcija tog novčanog tijeka i ta dva scenarija,
kažete niste radili, ima li šanse da se oni ipak naprave i ono, daju se nekakve dakle
projekcije o različitim, je li, verzijama i opcijama koje stoje i pred klubom.
I evo na kraju, znači, zamolba, dakle prijedlog, dakle, da u zaključak ove sjednice, uz
ovo o čemu ćemo sad glasati ova opcija jedan, uz ove kontrole, dakle, da svakako ponovimo
onaj zaključak iz KK "Split" i ako Grad može zatražiti ovu reviziju i to forenzičku upravo u
smislu istraživanja i podnošenja prijava protiv odgovornih osoba u proteklom razdoblju.
GRADONAČELNIK
Hvala lipa za početno tumačenje. Opcija jedan, opcija dva ili opcija tri, Uprava će
napraviti moguće situacije, šta ukoliko proda jednog igrača, ili šta ukoliko proda pet igrača i
slične stvari. Mislim da će oni to napravit da bi mogli lakše poslovat.
Što se tiče naručivanja forenzičke knjigovodstvene ekspertize, ja vam moram priznati
ja ovoga momenta nisam za to, jer će to otvoriti ponovo polemike i još veće dubiozie. Ja
znam da ste vi u pravu, i nismo mi da ne bi to, ali mislim da ipak neke državne institucije bi
trebale same radit svoj posao, a ne da mi kao Gradsko vijeće naručujemo forenzičnu
knjigovodstvenu ekspertizu. Dakle to je problem koji ima dalekosežne konotacije, jer prvo
nismo ovlašteni za to, osim kao svaki građanin, evo, mislim.
Revizija. Napravili smo tri revizije smo napravili i ni dan danas, uključujući Upravu,
nije siguran da se neće pojavit neki novi kostur iz ormara, jer ugovori koji su tamo potpisivani
u vremenu od '90., '91., pa negdje do 2008. su strašni, ono što sam vidio, ono što sam čuo,
su strašni, doslovce. U pravom smislu te riječi. Sada da mi idemo se vraćat u povijest,
naručivat, prvo morate znat koga ćete naručit, drugo, morate predvidjet jer to nije mala cifra i
to će trajat godinu dana će trajat. Ako ne i duže. A ja mislim da postoje institucije ove države
koje su zadužene baš za te stvari. I sad da mi opteretimo Upravu i Nadzorni odbor da se bavi
sa tim, ja vam tome nisam sklon, premda sam potpuno svjestan da ste u pravu. Ali gledajte,
ako ćemo radi prošlosti ubit budućnost, ne znam, volio bi da se posavjetujemo sa
institucijama, pa da vam dam odgovor na nekoj od sljedećih sjednica, što mogu napravit.
MARIJANA PULJAK
Dobro. Onda možemo ponovit onaj zaključak od KK "Split" koji je zapravo ide tu, gdje
pozivamo dakle institucije dakle da izvrše potrebne radnje u smislu utvrđivanja odgovornosti.
PREDSJEDATELJ
Hoćemo kad završimo sa izlaganjem gospodina gradonačelnika onda se mi vijećnici
moramo između sebe moramo dogovoriti o zaključcima. Gospodine gradonačelniče vi ste
završili?
GRADONAČELNIK
Ja mislim da jesam.
PREDSJEDATELJ
Ima li još kakvih pitanja. A gospodin Vijeko. Izvolite gospodine Vijeko.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
....mišljenje o pravu korištenja.
GRADONAČELNIK
Ja sam pogledao taj ugovor. Vi ste u pravu Vijeko. Tu ima cijeli niz nedostataka. Loše
je napisan, napravljen je na jedan način na koji se ugovori ne bi baš trebali radit. Međutim,
moram reć da ovaj Nadzorni odbor, ova Uprava su više nego kooperativni. Ne samo sa
mnom, nego i sa drugim službama Grada i ko god bi nešto tražija, sigurno može s njima sjest
i dogovorit se. Konkretno radi „Ultra“ smo neki dan čuli se nekoliko puta, sjeli smo, ja sam
zamolio Marina, Marin je praktički se vratio, krenija je kući pa se vratio da se nađe sa ljudima
koji su ovdje došli, pa nisu imali vremena. Gospođa Ramljak je isto ostavila svoj posao i
došla tamo itd. U jednom određenom smislu to je čista kooperacija i dogovori. Ugovor, ja
sam pravnik, pa bi rekao da ste u pravu vezano za ugovor, međutim odnosi su bitno bolji
nego što izgledaju na prvi pogled. Prema tome, način na koji se sada taj ugovor koristi je
korektan, ali ako želite možemo ga revidirat pa onda zajedno sa Nadzornim odborom vidit
ga, promijenit ga u zajedničkom duhu, jer ugovor je dvostrana stvar, ali ako se Nadzorni
odbor slaže, mi ćemo vrlo rado ga zajednički revidirati i prepraviti.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Ja bi bio sretan da se on prepravi jer ima nekih točaka koje su pisane onako,
možemo razgovarati i konkretnije o točkama nekima
PREDSJEDATELJ
Dakle, u svakom slučaju gospodine Vijeko, čim imate dvi strane, i uz njihovu
suglasnost, svaka odredba Ugovora može se promijeniti u ovome ili onom pravcu u kojem se
ugovorne strane suglase.
GRADONAČELNIK
Grad je taj koji može, ali Ugovor je potpisan između Grada i „Hajduka“. I sad, da ne
stvaramo bespotrebnu raspravu, mislim da možemo zajedno sjest kolega Radovani će
pomoć i možemo to prepraviti Vijeko ako vi želite, dapače. U redu. Dvije točke, napravimo to,
to možemo stavit u zaključke.
PREDSJEDATELJ
Evo ovako. Ako nema više pitanja. Sada je svima vama laknulo, ali će bi meni bome
poprilično teško. Naime, ja sad moram vama kao predsjednik prezentirati zaključke. No,
ovdje je bilo niz mišljenja, prijedloga, zaključaka. Ni jedan normalno izbačen u okviru
amandmana i ja bih sad ako se vi slažete da svaka od grupacija i nezavisnih lista koje su
predlagale određena rješenja se povuču par minuta i koncipiraju zaključke.
GRADONAČELNIK
Ne treba, ja imam zaključke ....
PREDSJEDATELJ
Dobro. Onda, ja bi zamolio gradonačelnika da ide jednim redoslijedom. Evo, jer
pazite, ovdje sam dobio prijedlog zaključaka vezan za jamstvo. Oćemo li to pročitat. To bi
morali pročitat, e, ali ja bi išao sad jednim redoslijedom, ovo je samo jedan dio. Hoćete li
predložiti jedan redoslijed zaključaka, evo ja imam ovdje, zapisiva sam, 2b) - odgovornost
bivših uprava. Dakle, dogodine ima nova tematska sjednica i kvartalno, odnosno
polugodišnje izvještaji Gradu. E. Korekcija ugovora o korištenju stadiona, jel tako. Poljud
između Grada i „Hajduka“.
Sve napisano. Dijelom iz glave koncipira zaključke, a vi me pratite dobro i
intervenirajte ako ja nešto falim, neće bit namjerno.
Evo prvi zaključak: Vlasnički i upravljački odnosi ostaju na sadašnjoj razini uz daljnju
potporu Projektu „Naš Hajduk" uz obvezu Uprave "Hajduka“ da svako tri mjeseca daje Gradu
izvještaje, a daljnje odlučivanje će biti na sjednici održanoj za jedno godinu na posebnoj
jednoj tematskoj sjednici u 10.mjesec 2014. godine. Eto. Jel se slažete sa takvim
zaključkom?
Tko je „za“? GRADONAČELNIK
Ovo ćemo nomotehnički uredit, ovo je suština.
PREDSJEDATELJ
Uredit ćemo to. Mislim ne mogu sad gramatički ni uz najbolju volju, e.
Točka 2. Zaključka, dakle, pozivaju se nadležna državna tijela Republike Hrvatske da
na temelju prezentiranog stanja otvore pitanje odgovornosti bivših uprava za sadašnje stanje
u š.d.d. "Hajduk".
Tko je „za“? Zahvaljujem. (25 jednoglasno). Zapisuje Blaže, Blaže vi zapisujte, ajte
molim vas zapišite to.
Tri. Ovo smo već rekli, ali ima li potrebe, da će se sljedeća tematska sjednica održati,
to smo već rekli.
Idemo dalje, aha, dakle, izvršit će se nužna korekcija ugovora o korištenju stadiona
"Hajduk" između Grada Splita i š.d.d. "Hajduka“. To je u redu gospodine Vijeko, jel'e?
BLAŽENKA TOLIĆ
Predložit će se Vijeću korekcija Ugovora.
PREDSJEDATELJ
Jasno, jasno, ali je pretpostavka da se izvrši korekcija i da u obliku prijedloga šta je
sasvim jasno, jeste. Jednoglasno.
I četvrti zaključak: Na prijedlog Grada Splita Nadzorni odbor š.d.d "Hajduk" imenovat
će predsjednika Skupštine društva. Jel to to? Pomozite.
____________________
..... ne, ne možemo mi.... Nadzorni odbor "Hajduka“ prema Statutu "Hajduka“ imenuje
predsjednika Skupštine, a vi možete dat prijedlog .....
BLAŽENKA TOLIĆ
Na prijedlog gradonačelnika.
GRADONAČELNIK
Dobro. Na prijedlog gradonačelnika Nadzorni odbor .....
PREDSJEDATELJ
Dobro, možemo li staviti eventualno na prijedlog ili kako ćemo. Evo dozvolite.
Gospodin je dobro rekao. Molim vas. Ljudi moji, gradonačelnik vas pohvali sve tu ....
GRADONAČELNIK
Dakle, na prijedlog gradonačelnika Nadzorni odbor ""Hajduka“ će postaviti
predsjednika Skupštine. Točka. Imenovat.
PREDSJEDATELJ
Imenovat. Tko je za? –
I sada imamo ovdje jedan cijeli niz zaključaka u obliku točka 5., ali ima unutra 5
podtočaka, pa ću ih ja pročitati. Molim vas. Dakle od ovoga ćete opet odlučivat ono što ste
dobili i što je gospodin zamjenik Marko, zamjenik Goran Kovačević što vam je izlagao. Dakle,
prijedlog zaključaka u dijelu koji se odnosi na raspravu o naplati jamstava koji je Grad Split
dao za kredite koji HNK "Hajduk" Split š.d.d. ishodio kod poslovnih banaka. Pa pod
1) Prihvaća se informacija da je kredit koji je HNK "Hajduk" Split š.d.d. u daljnjem
tekstu "Hajduk" dobio od poslovnih banaka s rokovima dospijeća 20. listopda
2013. godine i 31. listopada 2013. godine a za koju je Grad Split dao jamstvo
"Hajduk" neće vratiti ugovorenim rokovima dospijeća čime se aktivira jamstvo
Grada Splita prema poslovnim bankama.
To je činjenica. To je činjenica.
2) Zadužuje se Gradonačelnik Grada Splita da pokrene postupak kratkoročnog
zaduživanja Grada Splita putem minusa do 23 milijuna kuna na račun Grada
Splita u Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb, te se ovlašćuje za potpisivanje svih
ugovora, akata i druge dokumentacije potrebne za realizaciju ove točke.
3) Ovlašćuje se Gradonačelnik Grada Splita da ostatak duga s osnova preuzetog
jamstva i iznad dopuštenog minusa iz točke 2) dakle iznad 23 milijona ovog
Zaključka, u dogovoru sa Privrednom bankom Zagreb d.d., a koja se neće
naplatiti u cjelokupnom iznosu potpiše ugovore, akte i drugu dokumentaciju
kojima će Grad Split preuzeti obvezu vraćanja duga "Hajduka“ , odnosno isplate
obveze po jamstvu najdalje do 31. siječnja 2014. godine.
Mislim da ni to nije sporno.
4) Zadužuje se Gradonačelnik da minus na računu iz točke 2) i vraćanja aktiviranih
jamstava iz ovog Zaključka ugradi u Izmjene i dopune Proračuna Grada Splita za
2013. godinu s projekcijama za 2014. – 2015. godinu, na sljedeći način, sad me
pažljivo slušajte – u računu financiranja, podskupian 8.4.4. – Primljeni krediti,
zajmovi od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora povećava
se za 23 milijuna kuna. U resoru sporta, u okviru aktivnosti potpore klubovima u
većinskom vlasništvu Grada dodaje se konto 514 – Izdaci za dane zajmove
trgvoačkim društvima u javnom sektoru i povećava se za 23 milijuna kuna.
5) Zadužuju se stručne službe Grada Splita da radi zaštite prava i interesa Grada
Splita poduzmu sve radnje u okviru svojih ovlasti zaduženja radi aktiviranja
ugovora o osiguranju jamčevine, klasa ta i ta, urudžbeni broj taj i taj, potpisanog
između Grada Splita i HNK "Hajduk" Split š.d.d. 30. listopada 2012. godine.
I to mislim nije sporno dakle aktiviranje itd. Dakle, sad ste čuli svih ovih 5
podtočaka u Zaključku broj 5. Molim vas da podizanjem ruku izglasate ovaj
Prijedlog.
Tko je „za“?
Ima li tko protiv? – Nema. Jednoglasno. Sa koliko? Sa 25 jednoglasno.
Gospodo i gospođe vijećnici, ovime smo završili našu tematsku raspravu. Ja vam
zaista zahvaljujem od srca. Počeli smo sa velikim uvažavanjem slušati jedni druge, uz
poneko iskakanje. Zahvaljujem. I živjeli. Zatvaram sjednicu u 15,45 minuta.
Sjednica završila s radom u 15,45.
Sa kazeta reproducirala:
Marina Trogrlić
Download

5. sjednica - 9. 10. 2013. - HNK Hajduk