PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA
2. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA
GRADA SPLITA
Održana 2. kolovoza 2013. godine
S A D R Ž A J
DNEVNI RED:
Stranica
1. Vijećnička pitanja i odgovori
2. Usvajanje Zapisnika 1. sjednice Gradskoga vijeća Grada Splita
10
3. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi
29
4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o priključenju
građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine
30
5. Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava proračuna Grada Splita za financiranje
političkih stranaka i članova/ca Gradskoga vijeća izabranih na kandidacijskim
listama grupa birača za razdoblje od 19. lipnja do 31. prosinca 2013.
31
6. Prijedlog odluke o izboru članova i zamjenika članova Vijeća mjesnih
odbora i gradskih kotareva Grada Splita
33
7. Prijedlog Odluke o donošenju ciljane Izmjene i dopune Generalnog
urbanističkog plana Splita za područje pojedinačnog zahvata P21
40
8. Prijedlog Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja
poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule
– pojedinačni zahvat P21
55
9. Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slatine 1
56
10. Prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja zone poslovne
namjene i stanovanja (K5) sjeverno od Vukovarske ulice
57
11. Prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja
otpadom Grada Splita za 2012. godinu
60
12. Prijedlog odluke o pristupanju Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj
60
13. Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za 2012. godinu
71
14. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi u 2012. godini s
Izvješćem o radu ustanova u kulturi
74
15. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju u
2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju
75
16. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u 2012. godini
79
2
17. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi u
2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture
83
18. Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu
83
19. Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene zaštite
Grada Splita za 2011. godinu
88
20. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu u 2012. godini s
Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“
89
21. Izvješća o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu i suvlasništvu
Grada Splita u 2011. godini sa završnim računima društava u 2012. godini
91
21./1.Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012. godini
91
21./2. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. u 2012. godini
102
21./3. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2012. godini
103
21./4. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o. u 2012. godini
104
21./5. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini
105
21./6. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012. godini
108
21./7. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. u 2012. godini
112
22. Prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu
Zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi
Izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik- Radoševac
116
23. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 1806 Z.U.1361
K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13
132
24. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zgr. 2675/1 i čest.zem.
8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split, u naravi zgrada i vrt u Splitu na adresi Vijugasta 71
134
25. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zgr. 105/4 Z.U. 85 i
16/128 dijela čest.zgr. 105/6, Z.U. 532 sve K.O. Split, u naravi zgrada i dvor
u Splitu na adresi Kamenita 52
135
3
26. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest. zem. 9555/4 Z.U.
12816 K.O. Split u Splitu, u naravi 12 (dvanaest) soba sa sporednim prostorijama
površine 267,00 m2 na VIII. Katu u Splitu na adresi Kralja Zvonimira 14
135
27. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na novof.
čest.zem. 9940/3 pov32 m2 (osnovna 9940/7) K.O. Split
136
28. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na
čest.zem. 9971/4 K.O. Split
136
29. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na
čest. zem. 100001/39 K.O. Split
137
30. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na odabir ponuditelja na
izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog
zbrinjavanja HRVI-a iz Domovinskog rata
138
31. Prijedlog odluke o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti
upravljanja i održavanja javne garaže „Brodarica-etaža P03“ u Splitu
138
32. Prijedlog operativnog plana za evakuaciju i zbrinjavanje turista na području
Grada Splita – Plan postupanja
141
33. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova
Odbora za statut, poslovnik i propise
144
34. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova
Odbora za proračun i financije
154
35. Informacija o postupku predstečajne nagodbe nad Institutom građevinarstva
Hrvatske d.d. Zagreb s prijedlogom Zaključka
155
36. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu
155
37. Prijedlog mišljenja o Nacrtu konačnog prijedloga izmjena i dopuna
Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije
166
4
PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA
2. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA
GRADA SPLITA
održana 2. kolovoza 2013. godine
u zgradi Grada Splita
Obala kneza Branimira 17/II
Predsjedatelj: mr.sc. Boris Ćurković, dipl.iur., predsjedatelj Gradskoga
vijeća Grada Splita
Početak sjednice u 9,04 sati.
PREDSJEDATELJ
Poštovani i štovane otvaram 2. sjednicu Gradskog vijeća Grada Splita sazvanu za
današnji dan 2. kolovoza 1900, 2013. godine, evo ja sam se vratio u mladost, to je to. Prije
samog nastavka sjednice ja bih pozdravio prisutne vijećnice i vijećnike, gradonačelnika,
zamjenike gradonačelnika, prisutnu javnost i predstavnike medija uz čije podsredstvo će
građani Splita biti u tijeku ove sjednice i moći će pratiti sva zbivanja. Konstatiram da je na
današnjoj sjednici od ukupno 35 vijećnika prisutno 33 vijećnika i vijećnice, gospođa Daša
Dragnić je opravdano odsutna i gospodin Tomislav Prljević je također opravdano odsutan.
Dnevni red ste dobili i stavljam na glasovanje, može, dobro, dobro, dakle otvaram raspravu u
pogledu dnevnoga reda. Izvolite gospodine Podrug.
LUKA PODRUG
Gospodine predsjedavajući, gospodine gradonačelniče, kolege i kolegice vijećnici
u ime koalicije predlažem da se temeljem Poslovnika sa dnevnog reda, s dnevnog reda
povuku ove dvije točke pod rednim brojem 36. i 37., to su ove dvije točke koje smo dobili tek
31. srpnja. Prema Poslovniku vijećnici materijale trebaju dobit sedam dana ranije. Obzirom
da je ovo prva sjednica bilo je izuzetno dovoljno vremena, nema nikakve žurnosti, nije bilo
nikakvog razloga, Poslovnik kaže osim u opravdanim razlozima koje predlagatelj treba
obrazložit, a ja vas podsjećam da je upravo evo aktualni gospodin gradonačelnik u prošlom
sazivu u više navrata govorio ovo što ja danas govorim i svaki put bi nakon toga uslijedila
pauza, konferencija za tisak, napuštanje sjednice. Mi smo se dogovorili da mi nećemo ništa
od toga učinit, ali ćemo vas zamolit vas kao predsjedavajućeg, a i apelirat na sve vas ostale
kolege i kolegice vijećnike da se držimo prisege i da odmah na prvoj sjednici ne kršimo Statut
zbog bilo kakve stege ili zbog bilo čijeg hira. Ne vidimo ni jednog jedinog ozbiljnoga razloga
da materijale dobijemo 31. kad je sjednica, kažem još jednom, sazvana i bilo je dovoljno
vremena od konstituirajuće do današnje, ništa se novog nije dogodilo, teza zapadne obale, ja
je sad neću otvarat i tema zapadne obale o kojoj gradonačelnik često govori u medijima isto
tako apsolutno poznata, ništa novog se nije dogodilo. Uz ovo navedeno imam još nekoliko
točaka, ali evo dogovorili smo da ćemo prvi dan bit tolerantni, a u buduće vas molimo da to
ne radite. Ima nekoliko točaka koje bi isto zaslužile povlačenje iz razloga primjer što se za
njih, posebno ove vezane za prostorno planiranje, potrebno očitovanje nadležnih odbora,
Odbora za statut i poslovnik i apsurd je mi tek pod 33. točkom osnivamo taj odbor, a prije
toga usvajamo deset točaka bez tog odbora, šta bi bilo puno logičnije da ipak na današnjoj
sjednici da su konstituirani svi potrebni odbori pa da smo mi ove točke koje su potrebne. Ovo
želimo, zaista ja govorim ovog časa u ime svih deset vijećnika, želimo na početku uspostavit
5
jedan dijalog, jedan konstruktivni pristup da se naprosto dogovaramo i oko dnevnog reda i
oko procedure, a ne da se pretvaramo u dva rova, je li, zavađena ili dvije strane koje su uvijek
jedni za a drugi protiv. I stoga vas zaista apeliramo i molimo da ove dvije točke povučete, za
ostali cijeli dnevni red ćemo glasovati i da krenemo na jedan demokratski način na prvoj
sjednici, na normalan demokratski način radit, a ne preglasavanjem, silovanjem statuta i
potpuno suprotno od onoga što je jučer radio upravo SDP-e predvođen gospodinom
Baldasarom.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Podrugu. Po članku 88. Poslovnika našega u pravilu se
dostavlja sedam dana prije materijal, dakle može biti iznimki od pravila. Predlagatelj je
ocijenio da postoje opravdani razlozi za ovu iznimku i obzirom da je predlagatelj tu ja bi
zamolio gospodina gradonačelnika da obrazloži razloge hitnosti stavljanja ove dvije točke na
dnevni red sa zakašnjenjem, uvjetno govoreći.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala gospodine predsjedavajući. A kolega Luka vi znate da smo više puta to i u
pravu ste i ja sam se žalio itd., međutim isto tako smo više puta usvojili u takvim situacijama
hitnost i obrazložili to zbog pomanjkanja dovoljnog vremena za pripremu. Kažete da smo
imali dovoljno vremena, jesmo, ali prije toga nisu mjesecima bile održane sjednice i prilično
se materijala skupilo. Ove dvije zadnje točke su zaista po meni one koje bi trebale ići radi
toga što nas zakon prisiljava da damo odgovor osobito na postavljenu točku dnevnoga reda.
Prije toga nije sjednica mogla bit i ovo nam je zadnji rok da to uvrstimo kao naš odgovor za
Županijski plan. Ako nećemo onda u tom slučaju se smatra i Županijski plan će proći bez
naše dvije primjedbe, jer se smatra ukoliko nismo odgovorili da se slažemo sa svime. U ove
dvije točke mi se ne slažemo s tim i ovo nam je zakonski rok kada možemo dati naš, naše
mišljenje, prije toga jednostavno nije bilo moguće.
PREDSJEDATELJ
9. kolovoza je zadnji dan.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Da, 9. kolovoza je zadnji datum do kada možemo dati naše primjedbe na
Županijski plan, to mora proći Gradsko vijeće, prema tome mi sada imamo šansu ili nemamo
šansu, vi sad sami odlučite ako vi ne želite.
LUKA PODRUG
Prvo bi ja razdvojio dvije točke, vi ste komentirali samo 37., 36. Prijedlog odluke
o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu nema nikakve žurnosti, odnos zapadne obale
je nešto o čemu Gradsko vijeće treba raspravljat bez obzira na vaš stav ovim gradom ne
upravljate vi sami, to je jedna tema za kasniju raspravu, postoji Gradsko vijeće i mislim da to
moramo u jednoj normalnoj proceduri razriješit, kakva je uopće sudbina i budućnost zapadne
obale, hoće li sad zbog toga što vi kažete da ste vi spremni dati ostavku tući se, sami micat
jahte i ne znam što drugo, se dogoditi silovanje ovog dnevnog reda. Ja apeliram na savjest i
odgovornost vijećnika da mi na takvu ucjenu ne pristanemo, a dok ja sam spreman razdijelit
ovu vašu argumentaciju ako je zaista taj rok vezan za prostorni plan županijske onda makar u
najmanju ruku povucite ovu točku, ali u svakom slučaju u ime nas deset mi, ako vi ne
povlačite, tražimo glasovanje o obe ove točke i očekujemo od gradskih vijećnika da će se
ponašat prema prisezi koju su podnijeli prije mjesec dana a ne po partijskoj stezi.
6
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Luka za 37. točku sam vam objasnio i mislim da se tu slažemo, što se tiče
36. točke upravo mi to i je bila namjera da počnemo, da otvorimo raspravu, jer ne možemo
drukčije, inače ćemo čekat tek 9. mjesec kad je predviđena slijedeća sjednica Gradskoga
vijeća i tek tada ćemo počet raspravljat, mislim da je pametnije da raspravljamo sada u toku
sezone dok još imamo argumenata ispred sebe, dakle ispred Banovine, ali ako vi tako
smatrate ja se slažem s tim, ja mogu povući 36. nije mi to problem, intencija mi je upravo ta
bila da počnemo raspravu, da razgovaramo i ne moramo ništa zaključit, možete glasat ovako i
onako. Međutim ako vi želite ja ću je vrlo rado povući, a onda ćemo cijelu raspravu o
zapadnoj obali prebacit i problemima koji se danas dešavaju u špici sezone na zapadnoj obali
prebacit ćemo u 9. mjesec kad ona više neće biti toliko važna, možemo raspravljat tada i u 12.
mjesec ili 1. mjesec, potpuno svejedno, ali vaša retorika odaje nešto drugo, dakle govorite
jedno a mislite nešto potpuno drugo, vi ste za razgovor, vi ste za ovo a pri tome ste najmanje
pet sada stvari rekli koje su baš ofenzivne. Prema tome ja vas molim ako već govorite,
govorite ono što mislite, govorite ofenzivno kao što ste i počeli govoriti i nemojte to onda
zamagljivati mi želimo ovo, ne želimo u rovove, upravo to i počinjete radit. Dragi kolega već
se dobro znamo da znamo kako razmišljate.
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospodine Podrug.
LUKA PODRUG
Ja sam ovu municiju mislio ostavit za raspravu, mi sad govorimo samo o formi, ali
kad već gospodin gradonačelnik pokazuje svoje pravo lice koje je potpuno obratno od one
predizborne kampanje nasmiješenog gradonačelnika svih građana, vi ima dva mjeseca samo
govorite ja, ja, ja, ja ne dam, ja ne dam, ja hoću, ja tražim, ja smjenjujem, ja tražim, kao da
Vijeće ne postoji, ja ne znam, bez obzira da podršku partije i medija vi ćete se suočit da ovdje
ima 35 osoba koje su izabrani bez obzira na dio poslušnika, imat ćete rat ako ga želite. Prema
tome ja u ime Kluba tražim da se povuku ove točke, a ako ne da se o tome glsuje, a vi kako
god želite.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Luka dakle vi ostajete pri vašem prijedlogu da se obe točke dnevnog
reda skinu sa dnevnog reda?
LUKA PODRUG
(-nije uključen mikrofon-) Da.
PREDSJEDATELJ
Čuli ste prijedlog. Stavljam, je, je, stavljam, molim, (-čuje se više glasova-) ne, ne,
dakle imamo. Ima prijedlog, dozvolite, dozvolite, ima prijedlog gospodina Luke i Gradsko
vijeće treba da se izjasni o tom prijedlogu. Dakle, recite.
LUKA PODRUG
..... rasprava o cijelom i onda se glasuje, prema tome možda bude još prijedloga
koji će biti slični, različiti, pa vas ja molim da otvori, zaključimo cijelu raspravu o dnevnom
redu i da onda glasujemo.
7
PREDSJEDATELJ
Ja sam nekako skloniji da mi sad glasujemo po vašem prijedlogu.
Prema tome tko je za to za prijedlog gospodina Luke da se točka 36. skine sa
dnevnoga reda, prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu? – Polako
molim vas. 36. samo. Jednu po jednu. Jeste izbrojili?
Tko je protiv? – Pusti to. Nemojte me, ma molim vas je li ja predsjedavam
sjednicom ili ne? Tko je protiv?
Da li ima suzdržanih? – Nema.
U redu. Možda netko i bude.
Tko je za to da se točka 37. Prijedlog mišljenja o Nacrtu konačnog prijedloga
izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije skine sa dnevnoga reda? –
14.
Tko je protiv? – 19.
Zahvaljujem. Da li ima još kakvih prijedloga i pitanja vezano za točke dnevnog
reda? Ako nema zaključujem raspravu po pitanju dnevnog reda i prijedlog dnevnog reda
stavljam na glasovanje.
Tko je za to da se prihvati predloženi dnevni red? –
Tko je protiv? –
Dobro, e kad. Ovako ćemo Luka, pomalo, zahvaljujem. Dakle prelazimo sada na
točke dnevnog reda, kao što je to i običaj imamo sat vremena pa u zavisnosti od današnje
situacije možda i nešto malo više, a to su vijećnička pitanja. Cijeli dnevni red. Ha to nije baš
dobro, ali šta ćemo. Dakle dnevni red, ovo ćemo morat vidjeti kod izmjena Poslovnika da li je
to potrebno obzirom da imate cijeli dnevni red. Dakle:
1. Vijećnička pitanja i odgovori
2. Usvajanje Zapisnika 1. sjednice Gradskoga vijeća Grada Splita
3. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi
4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o priključenju građevina i
drugih nekretnina na komunalne vodne građevine
5. Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava proračuna Grada Splita za
financiranje političkih stranaka i članova/članica Gradskoga vijeća izabranih na
kandidacijskim listama grupa birača za razdoblje od 19. lipnja do 31. prosinca 2013. godine
6. Prijedlog odluke o izboru članova i zamjenika članova Vijeća mjesnih odbora i
gradskih kotareva Grada Splita
7. Prijedlog Odluke o donošenju ciljane Izmjene i dopune Generalnog
urbanističkog plana Splita za područje pojedinačnog zahvata P21
8. Prijedlog Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja
poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule – pojedinačni zahvat P21
9. Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slatine 1
10. Prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene
i stanovanja (K5) sjeverno od Vukovarske ulice
11. Prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom
Grada Splita za 2012. godinu
12. Prijedlog odluke o pristupanju Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj
13. Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za 2012.
godinu
14. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi u 2012. godini s
Izvješćem o radu ustanova u kulturi
15. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju u 2012.
godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju
16. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u 2012. godini
8
17. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi u 2012.
godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture
18. Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu
19. Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene zaštite Grada Splita
za 2011. godinu
20. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu u 2012. godini s
Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“
21. Izvješća o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu i suvlasništvu Grada
Splita u 2011. godini sa završnim računima društava u 2012. godini
21./1.Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012. godini
21./2. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. u 2012. godini
21./3. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2012. godini
21./4. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o. u 2012. godini
21./5. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini
21./6. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012. godini
21./7. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. u 2012. godini
22. Prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu
Zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi Izmjene i dopune
DPU-a priobalnog područja Trstenik - Radoševac
23. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 1806 Z.U.1361
K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13
24. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zgr. 2675/1 i čest.zem.
8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split, u naravi zgrada i vrt u Splitu na adresi Vijugasta 71
25. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zgr. 105/4 Z.U. 85 i
16/128 dijela čest.zgr. 105/6, Z.U. 532 sve K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu na
adresi Kamenita 52
26. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest. zem. 9555/4 Z.U.
12816 K.O. Split u Splitu, u naravi 12 (dvanaest) soba sa sporednim prostorijama površine
267,00 m2 na VIII. Katu u Splitu na adresi Kralja Zvonimira 14
27. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na
novoformiranoj čest.zem. 9940/3 pov32 m2 (osnovna čestica 9940/7) K.O. Split
28. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na
čest.zem. 9971/4 K.O. Split
29. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na čest.
zem. 100001/39 K.O. Split
30. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na odabir ponuditelja na izgradnji
vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja HRVI-a iz Domovinskog
rata
31. Prijedlog odluke o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti
upravljanja i održavanja javne garaže „Brodarica-etaža P03“ u Splitu
9
32. Prijedlog operativnog plana za evakuaciju i zbrinjavanje turista na području
Grada Splita – Plan postupanja
33. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova
Odbora za statut, poslovnik i propise
34. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova
Odbora za proračun i financije
35. Informacija o postupku predstečajne nagodbe nad Institutom građevinarstva
Hrvatske d.d. Zagreb s prijedlogom Zaključka
36. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu
37. Prijedlog mišljenja o Nacrtu konačnog prijedloga izmjena i dopuna Prostornog
plana Splitsko dalmatinske županije
Ovo je zbilja bespotrebno, morat ćemo vidjeti nešto ...... e. Sada bih prešao na 1.
točku dnevnog reda, to su Vijećnička pitanja po onom redoslijedu po kojem su se vijećnice i
vijećnici prijavili.
Ad 1. Vijećnička pitanja i odgovori
Dakle prvi je na redu gospodin Tonći Blažević.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Predsjedniče hvala. Čestitam vam na izgovorenom dnevnom redu, nije bilo lako,
to treba maknuti, tu se slažem s vama, ovi, da preskočimo proceduru. Pozdravljam sve
prisutne. Krenuli smo malo ispitivanje ovih mišića itd., sad ćemo ipak malo langsam, na
lakše. Samo jedna stvar prije nego, prije nego krenem sa pitanjem, ustvari prijedlogom,
razmislite o tome da vijećnička pitanja traju sat i pol vremena, ipak nas ima više, mislim da će
se svi složit s time da je to ipak jedan bitan dio sjednice, da svi imaju pravo doći na red. Moje
je pitanje gradonačelniku i pitanje i prijedlog, radi se o onome što su moji mladi liberali radili
dva puta u zadnjih godinu dana, to je skupljanje peticije za uvođenje svakodnevnih noćnih
linija, je li me čujete, meni je ovdje mikrofonija teška, a. Je li sad dobro? Sokol zove orla.
O.K. Je li se sad čuje? Mogu li ono šta je rekao jedan, mogu ja i bez ovoga. E pa dobro je, jer
meni je ovdje teška mikrofonija, stvarno. O.K., radi se o slijedećem, da skratim, znači
skupljali smo peticiju za uvođenje svakodnevnih ljetnih noćnih linija autobusa, skupili smo u
par dana oko 2 tisuće potpisa, ali otprilike pola od ljudi, pola na fejsu. Ovi, nije bila samo
peticija za uvođenje svakodnevnih ljetnih noćnih linija, nego je bila i ta stvar da se osigura
Prometu da zaradi novac kojim bi osigurao te noćne linije tako da smo predložili da se uvedu
napokon u ovom gradu višednevne karte, znači da možeš kupit kartu za jedan, dva, tri, pet i
sedam dana, da se uvedu ove univerzalne pokazne karte za đake i studente šta je Promet sad i
napravio sa ljetnim pokazom od 15. 07. do 1. 09. mi predlažemo da to bude od 15. 06. do 1.
09., ali ono šta je najbitnije u svemu ovo što smo htjeli predložit i šta želimo otvorit raspravu,
ja bi volio da mi se gradonačelnik onako na prvu očituje pa da poslije, pa da poslije vidimo
šta ćemo, a to su ove pokazne besplatne za ljude iznad 65 godina. Mislimo i odavno to
mislimo da apsolutno nije u redu da nije pravedno da panzija od tisuću kuna, čovjek bez
penzije i penzija od 6-7 hiljada kuna imaju besplatnu pokaznu kartu i zato predlažemo, ovdje
imamo napisano, predat ću gradonačelniku i predsjednicima klubova i novinarima da se
uvedu, da se uvede plaćanje pokaznih karata iznad 65 godina na jedan vrlo, vrlo ovi lagan
način, znači tko ima, nema mirovinu od tisuću kuna mirovinu besplatno, recimo od tisuću do
2 tisuće kuna mirovine da se plati 100 kuna godišnje, godišnje, znači 100 kuna godišnje imaš,
možeš se vozit cijelu godinu, ali jednostavno treba napravit razliku, treba početi s time, nema
više smisla na ovakav način, nisu to ta vremena da mi možemo tako, tako jednostavno davat
10
25 hiljada ljudi se vozi tako i oni kažem koji imaju penziju 8 hiljada kuna i oni koji nemaju.
Molim da se očitujete o ovome. Zahvaljujem.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Tonći slažem se s vašim prijedlogom, pretpostavljam da ste ga već
napisali, ako niste napišite ga, dajte mi ga, proslijedit ću ga upravi Prometa s preporukom da
idemo u to, jedino šta bi ja stavio granicu do koje se ne plaća malo više, jer penzioneri sa, e
ma dobro, dobro, to je onda stvar da se dogovorimo i apsolutno se slažem s tim i uvođenje
ljetnih noćnih linija i različite vrste karata, osobito ovih besplatnih karata odnosno cenzusa za
uvođenje ili ne uvođenje besplatnih karata. Jedino bi molio da obzirom na penzionere, jer na
visinu njihovih mirovina da to bude nešto malo viši cenzus.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gradonačelniku na odgovoru. Vijećničko pitanje pod rednim broj 2.
je gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Gospodine gradonačelniče evo jedno pitanje
vezano i za dnevni red današnji, a jedna važna tema za grad Split a to su projekti. Naime
prošli saziv Gradskog vijeća i gradske vlasti, da tako kažem, formirao je bio Savjet za
urbanizam i na tom savjetu za urbanizam je iskristalizirano nekakvih 15 projekata koji su
prošli određene filtere i procedure itd., međutim sad od tih 15 projekata nama je na dnevnom
redu samo jedan od tih projekata, to je projekt Imperator Dioklecijan o kojem ćemo pričat kad
dođe za to vrijeme, ali me interesira šta je sa ostalim projektima, da li postoji kontinuitet s
obzirom na prošlu vlast koja te projekte eto nije implementirala u prostor iz njima znanih
razloga i koji je način da li ćete ponovo prikupljat, znači da se moraju ti poduzetnici,
investitori ponovo javit ili ćete pozvat onih 15 koje je tamo da se očituju, što smatram da bi
bio red, da se očituju da li su još pri tim projektima, jer ja mislim da je svima jasno da nam je
stalo da projekti u gradu krenu i da se počne nešto događat.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Marušić slažem se s vama, dakle Savjet za urbanizam postoji, mi ga nismo
dirali, nismo ga mijenjali, mislimo ga promijenit, ali to ćemo napravit na Gradskom vijeću,
dakle ja ću na slijedeće, ako stignem, navjerojatnije ću napravit prijedlog da mi ovdje između
nas gradskih vijećnika izaberemo Savjet za urbanizam, zato šta je to toliko važna stvar da
smatram da bi i sve političke opcije, funkcije i sve ostalo trebali ravnopravno učestvovat u
tome, ja ću imat svoj prijedlog, vi ćete imat svoje prijedloge i mislim da ćemo se tu relativno
brzo složit. Šta se tiče 15 projekata za njih znam, međutim ne znam detalje o njima, svi su
poduzetnici bili upoznati, mogli su doći do mene, jedan dio njih je došao, prvi je gospodin
Andabaka je došao i zatražio da mu se pokuša pomoć, dakle da njegov prijedlog ponovo ide
na dnevni red, to smo danas stavili, vidjet ćemo kako će ići, to ćemo kasnije razgovarat. Neki
su se još javili i mislim da je jedan sa Sirobuje, jedan je sa Pujanki, to jesu bili gradski
projekti, od ovih ostalih ja očekujem dakle Tulipan grupa se isto javila, isto su bili na
razgovoru, gospođa Valner je isto bila ovdje na razgovoru, dakle jedan dio projekata od onih
15 je ponovo je pokrenut, ponovo smo razgovarali s njima, stručne službe razgovaraju o
njima, pokušavaju naći rješenja u dogovoru sa poduzetnicima, a ostale očekujem i evo javni
poziv, nek dođu, razgovarat ćemo, dapače volio bi da ne bude samo 15, neka ih bude još 15
novih, e, i to sve prije ili poslije doći će na ovo Gradsko vijeće. Mislim svi ti projekti će doći
na ovo Gradsko vijeće, na ovaj ili onaj način.
11
HRVOJE MARUŠIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Još samo kratko. (-uključen-) Kad se mijenja GUP, je li,
ako ćemo ići u promjene GUP-a onda naravno da se neće ići za jedan ili dva projekta, nego
sve skupa treba objedinit i onda ići u promjenu, je li, iz tog razloga pitam znači da se to sve
skupa objedini i da se onda ide u promjene ono šta prihvati Gradsko vijeće, naravno.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Volio bi kad bi bilo moguće da se sve objedini, tamo gdje bude moguće tamo
ćemo objedinit, međutim vi znate da ako idemo u generalnu promjenu Generalnoga, točkastu
ćemo morat radit nažalost zbog vremena ćemo morat radit, konstantno ćemo morat radit
točkaste promjene, a uz malo vremena i dobre volje ćemo možda čak ići i u to da do kraja u
slijedeće recimo dvije, dvije i pol godine pokušamo ići i na promjenu GUP-a, vidjevši i ove
sve projekte koji dolaze, način na koji dolaze, način na koji se razmišlja među poduzetnicima
meni se čini da bi već sada mogli ići u promjenu GUP-a kao takvoga, što je zahtjevni posao i
dugo vremena traje, ali u međuvremenu idemo na točkaste promjene, pa ćemo vidjeti kako će
proći. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Izvolite.
TOMISLAV GOJO
Hvala predsjedniče. Moje je pitanje također za gradonačelnika. Evo kroz, ovaj,
medije sam vidio da ste uzimali u službu nove savjetnike, pa evo čak i ovdje neki kolege
vijećnici imaju dodatnu ulogu savjetnika, što mislim da ovaj nije dobro, jer nije bez razloga u
zakonu onemogućeno da netko istodobno bude zaposlenik Grada i dakle gradski vijećnik.
Ovo kroz sklapanje ugovora o samom djelu je lagano i zaobilaženje zakona. Međutim ono što
me zanima, a vjerujem da i ovdje zanima sve ostale ovaj vijećnike i ovaj javnost da nam
kažete tko su novi savjetnici. Kažete da će oni biti projekt menadžeri, stoga me zanima koje
su oni projekte do sada vodili, kakva su njihova primanja i bilo bi lijepo kad bi svi dakle
vijećnici i samim time i javnost dakle imala na uvid njihove životopise odnosno ugovore da
vidimo koje su njihove obaveze i koje su obaveze Grada prema njima. Evo isto tako s
obzirom da za samo za istok imate tri ovaj savjetnika na ovaj plaći, to je gospodin Gruica,
gospodin Grubišić i gospodin Čepo, znači predstavnici Sitnog, Sirobuje i Mejaša možda ne bi
bilo loše da i ostali ovaj istočni mjesni odbori kako ste krenuli dobiju svoga savjetnika. Evo ja
molim sada usmeni odgovor, a u pisanoj formi svakako životopise savjetnika i njihove
ugovore s Gradom.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala na pitanju kolega Gojo, dat ću vam zaista u pisanom obliku ću vam dati sve
njihove životopise, dakle postojala je institucija savjetnika mi je omogućila da kroz ugovor o
djelu brzo zaposlim nekoliko ljudi koji su od moga najvećega povjerenja i za koje smatram da
su oni koje mogu odgovorit na prilično zahtjevne zadatke koji su ispred nas obzirom na
financijsko stanje blagajne i na sve skupa nagomilane probleme u Gradu koji se nisu
nagomilali četiri godine nego u zadnjih 20 godina, zbog toga sam primijenio institut ugovora
o djelu i zaposlio odnosno zamolio kolege da mi dođu pomoć, svi osim, ja ću vam reći
pojedinačno, su predviđeni da nakon reorganizacije i provedene sistematizacije s kojom ću
reorganizirati sve gradske službe na javnom natječaju se prijave i ako prođu ili pobijede na
natječaju budu zaposlenici Gradske uprave, u tom slučaju će morati izaći iz Gradskoga vijeća,
u međuvremenu koristim institut koji je potpuno zakonit, da mi oni ovdje i sjede i budu
istovremeno savjetnici. U suštini jedini pravi savjetnik je gospodin Drago Davidović, gospođa
12
Anđelka Visković koristi institut šest mjeseci je plaćena inače od strane Grada i ona je na vrlo
korektni način iskoristila to da ne uzima još jednu dodatna primanja, nego jednostavno je kao
savjetnica radi svoj posao za koji je prilično dobro osposobljena, svi ostali su pravi projekt
menadžeri, nažalost ja u sistematizaciji nemam predviđeno mjesto voditelja projekta ili
projekt menadžera nego samo institut savjetnika šta mislim da je na neki način pogreška
sistema kojega ću nastojat ispravit i u novoj sistematizaciji predvidjeti dakle klasični
savjetnik, voditelj projekta ili projekt menadžer i konzultant, to su tri različite kategorije i tri
različita nivoa ako ćemo govorit o projektima, jer mislim da je najvažnije kod ovoga, projekti
su najvažniji, dakle svi projekti koji će nam donijeti nova radna mjesta, zapošljavanje i sve
ostalo o čemu smo govorili i mi i vi u suštini, i u kampanji i prije kampanja i sada govorimo o
tome. Dakle klasični savjetnika neće bit previše, projekt menadžera će bit onoliko koliko
uspijemo projekata pokrenuti i kako kojega pokrene tako ćemo uzimati ili prethodno ćemo
uzeti projekt menadžera odnosno voditelja projekta koji će vodit određene projekte. Šta se
tiče troje kolega koje ste imenovali, dakle gospodin Grujica je u odlasku, dogovorili smo se
on je sada na korištenju godišnjega odmora, ostat će nakon toga još završit svoje poslove i on
je po svojoj želji rekao da želi otići na drugo radno mjesto čime ostajemo na dvojici kolega,
gospodin Čepo i gospodin Gire, gospodin Gire je već sam ga naslijedio, drago mi je da sam
ga naslijedio, radi odličan posao na Sirobuji. Kolegu Čepu sam dao kao mlađega čovjeka koji
je isto tako dosta dobro stručno osposobljen u tom smislu, ali dobit ćete njegov životopis pa
da sad ja ne govorim. Na neki način kolega Gire kao stariji kolega koji radi već duže vremena
na tim projektima je mentor kolegi Čepi i njih dvojica zajedno će pokušati sve istočne
kotareve odradit na način na koji je odrađena Sirobuja, prilično zahtjevan posao kojega su po
meni vrlo uspješno odnosno Gire ga je vrlo uspješno radio u suradnji sa, sa administracijom
moga prethodnika i to je dobar obrazac po kojem bi trebalo ići dalje, pa ćemo ići dalje dokle
budemo mogli ići, neće se uzimat za svaki istočni kotar pojedini projekt menadžer ili voditelj
nego će njih dvojica to odrađivat i već su krenuli u slijedeći projekt odnosno u slijedeću,
slijedeći gradski kotar i nastavit će u tom smislu radit. Sve ostalo ću vam dati u pisanom
obliku. Osim toga, kad budemo završili sistematizaciju naravno da ćete dobit javno na uvid
svi, ne samo vi, nego i cijela jasnost tko su klasični savjetnici, tko su voditelji projekta i tko
su konzultanti zajedno sa njihovim neto, bruto plaćama itd., dakle bit će diversifikacija, neće
svi imat uravnotežene plaće koje su recimo bile do sada negdje na razini neto 12 tisuća kuna,
ne svi i tu je bilo razlike, ovdje ćemo napravit nekoliko kategorija, kako zadataka tako i plaću.
PREDSJEDATELJ
Sa odgovorom uz ovu obvezu gradonačelnika da će dostaviti životopise pisanim
putem. Slijedeći se javio za vijećničko pitanje gospodin Tomislav Alujević Grgas.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Gospodine predsjedniče, gospodine gradonačelniče, vijećnice i vijećnici sve vas
pozdravljam. Moje pitanje je vezano uz ove probleme koje imamo oko Osnovne škole
Pujanke. Svjedoci smo da evo danas je 2. 08., za mjesec dana bi djeca trebala bit u
učionicama. Samo pogledom izvanka vidi se da je vanjski dio škole nije uređen, vidjeli smo
šta je sa unutrašnjosti škole, znamo da kad se raskrižja rade u gradu da znaju po dva mjeseca
bit u radovima. Bojim se da tu imamo problem, a s druge strane imamo senzibilizirane
roditelje na Pujankama koji imaju već dosta da djeca evo krenu i treću godinu zaredom, ovaj,
sa autobusima u školu. Samo taj trošak prevoženja djece smo čuli da smo od tih novaca mogli
sagradit vjerojatno i još jednu školu, pa me interesira gospodine gradonačelniče što ćete
napravit da ipak se uspije što prije ta škola završit i da ta djeca više ne idu autobusom? Evo
ako treba možda i mi vijećnici da smo, da budemo kroz ovih mjesec dana maksimalno aktivni
i da budemo i na gradilištu i pokušamo sve to ubrzat i da javnost bude što više senzibilizirana
13
na taj problem da potaknemo one koji to moraju napravit da naprave do kraja. Eto toliko,
hvala.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Grgas hvala na pitanju. Dakle škola Pujanke je rak rana već neko vrijeme.
Hvala vam na vašem prijedlogu, ali neće bit potrebe radi toga šta školu Pujanke po dogovoru
obilaze na svakodnevnoj najmanje jedan put, a povremeno dva i tri puta kolegica Anđelka
Visković i kolega Gojko Čepo koji su, kojima je to zadatak da na dnevnoj bazi najčešće
zajedno i još sa dodatnim drugim kolegicama i kolegama to rade. Nažalost ste u pravu. Tvrtka
Fenix koja je imala cijeli niz problema tamo i koja je uzrok ovome svemu skupa je na
nedavnom posjetu ministra Željka Jovanovića na koji sam bio i ja prisutan u toku posjeta,
pisali su mediji o tome, obećao je da će to ubrzat, da će radove privest kraju, prije 2. 09. Ipak
nismo povjerovali baš u suštini i zbog toga smo se dogovorili da kolega Čepo i gospođa
Visković obilaze to, njihovi izvještaji svakodnevno dolaze, svakodnevno izvještavamo kako
ministarstvo i zamjenika ministra, tako i njihovog direktora. Nažalost stvari se ne razvijaju u
dobrom smjeru. Oni i dalje imaju problema. Sami su rekli da nemaju više financijskih
problema, jer je financijski problemi su premošćeni na način da je dogovoreno da se, da
banke kojima je Ministarstvo znanosti i obrazovanja direktno doznačilo sredstva, banke
direktno plaćaju podizvođače na temelju njihovih, ovaj, završenih radova, međutim sam,
glavna tvrtka Fenix ima problem i oni oni kao glavni organizatori nastavljaju radove i dalje
imaju problem. Stalno su, gospođa Visković i Gojko su stalno s njima u kontaktu, ali stvari se
ne razvijaju u dobrom smjeru, dogovor je da 10. 08. donesemo zajednički i da se nađemo, da
donesemo zajedničko mišljenje, dakle da li će te stvari se ipak moći završit, da li će se škola u
suštini moći završit do 2. 09. ili ne. 10. 08. moramo donijeti zajedničku odluku šta napravit,
oni su tada pristali da u koliko je zajednička procjena bude da oni ne mogu to završit da Grad
na sebe preuzme ulogu glavnog organizatora i da Grad na sve moguće načine zakonite pokuša
završit školu do 2. 09. U međuvremenu je gospođa Visković je po mome nalogu pripremila
već alternativno rješenje, dakle ponovnoga razvoženja, nažalost, ja moram reći nažalost, ali
nismo, već smo bili oprezni i pripremili smo plan prijevoza, nastavka prijevoza djece u druge
škole, nismo s tim oduševljeni, ali nažalost imamo, imamo dvije alternative, dakle 10. 08. ući
na gradilište na način da preko narudžbenica idemo forsirat gradnju i drugo da pripremimo
ovu alternativu sa ponovnim razvoženjem djece sa autobusima Prometa. Ni jedno ni drugo
nije baš idealno, ali nemamo izbora, nego ćemo pokušat to napravit ili se nadat da će Fenix do
10. 08. uspjet to ubrzat i završit. Etol
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku. Gospodine Tomislave vi ste zadovoljni
odgovorom, ne trebate pisani? Hvala. Slijedeće vijećničko pitanje postavlja vijećnica gospođa
Marijana Puljak.
MARIJANA PULJAK
Zahvaljujem, ne znam je li se čuje. Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Pozdrav
svima. Obzirom da u dnevnom redu imamo izvještaj o izvršenju plana gospodarenja otpadom
grada Splita imamo cijeli niz pitanja uopće na to izvješće koje je evo činilo nam se važno da
postavimo to i kao u formi vijećničkih pitanja. Sad ovdje imam cijeli niz, ima ih gotovo evo
24, ali neću sad svih njih govorit, dio ćemo ostavit pismeno i tražit pismeni odgovor, a ovdje
bi samo izdvojila. Dakle koje su sve gradske službe i pojedinci, te s kakvim zadacima i
ovlaštenjima bili zaduženi za poslove realizacije sanacije odlagališta Karepovac u 2012.
godini i prijašnjih godina, osim gospodina Jakše Miličića? Da li su i koje su tvrtke protekle
četiri godine bile angažirane od strane grada Splita ili nekog gradskog poduzeća na poslovima
14
iz prethodnih pitanja, ako jesu, koji su rezultati njihova angažmana? I evo za kraj, u izvješću
je na kraju napisano da se u narednom razdoblju spomenute mjere moraju znatno pojačati
kako bi se dostigli planirani rezultati učinkovitost gospodarenja otpadom i osigurali
nesmetano ubrzan razvoj grada Splita? S obzirom da iz izvještaja evidentno da se u protekle
četiri godine po pitanju Karepovca nije napravilo praktički ništa te imajući u vidu opće
poznatu činjenicu da je Karepovac jedan od najvećih problema Grada Splita kao i činjenicu
da su raspoloživa više nego dovoljna financijska sredstva da se barem pripreme potrebni
planovi, dokumentacija, dozvole, riješe imovinsko pravni odnosi, pitanje dakle tko je
odgovaran za ovakvo stanje? Smatra li se Grad Split kompetentan da se ozbiljno uhvati
rješavanja navedenog problema i postoje li neki konkretniji planovi o daljnjem načinu
vođenja cijelog projekta i angažiranja kompetentnih stručnjaka i tvrtki?
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala kolegice Puljak. Dakle tema Karepovac je toliko kompleksna da bi ja, ja ću
vam kratko odgovorit, ali to je tema zaista za ponovnu tematsku sjednicu sa ozbiljnom
raspravom svih vas vijećnika, stručnjaka i svih ostalih. Ja vam mogu sad odgovorit ovako
jedna kroki ću vam napravit da bi imali barem koliko toliko odgovor, na vaš pisani odgovor
mislim da bi bilo pametnije da napravimo ponovno tematsku sjednicu nego da vam u pisanom
obliku da vam odgovaram, vidio sam vaša pitanja, ona su pobrojana tako, ali to vam je zaista,
zaista po meni tema za posebnu tematsku sjednicu koju možemo napravit negdje sredinom 9.
ili krajem 9. mjeseca dok prikupimo potrebne materijale. Međutim moj odgovor na vaša
pitanja vam je slijedeći, gradske službe i Gradska uprava prethodna je bila angažirana
maksimalno na problemima Karepovca, do vas sjedi kolega Šundov koji bi možda bio
mjerodavniji da vam odgovori na to sve skupa nego ja ovoga momenta radi toga šta je
direktno bio uključen u to. Pored njega je nekoliko gradskih službi radilo. Ovdje imamo i
gospođu Ljubicu koja je isto tako najmjerodavnija osoba da odgovori na cijeli niz vaših
pitanja, a profesor Miličić je bio angažiran kao savjetnik. Nije točno da se u četiri godine nije
napravilo ništa, u četiri godine se napravilo puno, ali nažalost se nije uspjelo završit,
realizirat, opet iz cijeloga niza razloga koje možemo sad smatrat opravdanim ili
neopravdanim, ja osobno smatram da su opravdani, uglavnom da su opravdani. Imali smo
nekoliko kombinacija, imate još nešto kod Karepovca a to je da se tehnologija zbrinjavanja
otpada u vremenu toliko brzo tehnološki mijenja da se u četiri godine počeli smo sa jednom
idejom koja je bila naslijeđena iz prethodnog vremena, u toku toga vam se tehnologija toliko
razvila da smo na kraju zaključili, ne u potpunosti, ali su bila već mišljenja da je to već
zastarjela tehnologija, da treba ići na neke nove tehnologije itd. Međutim ono što vam je
ovoga momenta šta se mene tiče važno a to je da sam ja baš jučer imao sastanak sa, istina
neformalni sastanak, ali su mi došli u posjet na moju zamolbu došli su gospodin Dinko Polić,
ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša u pratnji trojice predstavnika Svjetske banke koji su
direktno angažirani na rješavanju problema zbrinjavanja otpada i koji tu već njihov
predsjednik, dakle glavni zastupnik Svjetske banke gospodin Marinjo je tu već mislim da je
više od deset godina, mislim da je čak 15 godina tu i on je jedan od glavnih ljudi koji je
pomagao u formiranju i početku rada i kasnije radu EKO Kaštelanskog zaljeva, tvrtke koja je
zna se šta je napravila, da vam to ne ponavljam. Dakle došli su mi reći slijedeće, ponovno
nakon nekoliko ideja i lutanja kako u ministarstvu tako i u Saboru između svih stranaka,
nezavisno od ideološkoga predznaka, došli su do toga da jednostavno se moraju aktivirat
centri za zbrinjavanje otpada. Bilo je ideja da se odustane od njih, da se promijene, da se ovo,
međutim sad se ponovo aktiviralo to. Mi ovdje u Splitu imamo relativno jednostavno
situaciju, centar za zbrinjavanje otpada, regionalni centar koji je pod rukovodstvom Županije,
promjenom statuta koji bi trebao uslijedit u buduće Grad Split će se direktno moći uključit u
formiranje i rad regionalnog centra koji je zapeo, zapeo je ne znam zbog čega, cijeli niz
15
problema, ali to je pitanje Županije a ne pitanje Grada. Dakle Grad Split će promjenom
statuta moći direktno se uključit u rad toga centra koji bi se trebao formirat, iz toga centra bi
trebale dalje sve aktivnosti ići usmjerene na prvenstveno zbrinjavanje Karepovca, dakle prvo
otvaranje samoga centra, a nakon toga na zbrinjavanje Karepovca. Svjetska banka je voljna
pomoć sa velikim sredstvima, međutim uvijek ta sredstva dolaze negdje maksimalno do 85%
potreba, uvijek onih 15% ćemo morat platit mi u lokalu, dio Županija, a dio gradovi. Mi smo
u razgovorima samo rekli da onaj početni stav koji je i prethodna uprava naslijedila a to je
zbrinjavanje odnosno sanacija Karepovca na način da se on prekrije betonom da ne dolazi u
obzir, to smo već davno zaključili, da su nove tehnologije u pitanju i da imamo cijeli niz
mogućnosti i novih tehnologija. Također mi kao lokalna Gradska uprava moramo pripremit
odlagalište Karepovac za budućnost šta znači da ćemo morat pristupit organizaciji unutar
najvjerojatnije Čistoće, iako ne isključujem mogućnost da se to izvuče, organizaciji dakle
primarne separacije, organizacije na samome Karepovcu, zbrinjavanje primarna separacije,
organizaciji, mislim da se zovu bazeni, za prikupljanje otpada i priprema za prijevoz tog
deponiranog otpada na različite načine prema budućem regionalnom centru. Isto tako i
priprema za sanaciju Karepovca na jednoj od mogućih najmanje 15 tehnologija, to vam je
ovoga momenta što su nam rekli i što smo se dogovorili sa Fondom za zaštitu okoliša, pri
tome imamo još jedan mali, mali problem a to su financije, ali o tom potom. Eto. Mislim da je
tema zaista toliko široka da bi o tome, ja predlažem evo ako mogu iskoristit priliku pa da
nekako probamo uvrstit to odmah u rad ovoga Gradskoga vijeća, predlažem da zaista
organiziramo tematsku sjednicu tema Karepovac, ali ne prije sredine 9. mjeseca. Gospodine
predsjedniče ako se, ako se vi slažete, ako nam to Poslovnik dopušta da li možemo sada o
tome ili ćemo čekat nešto drugo, daljnji rad ove sjednice?
PREDSJEDATELJ
Možemo donijeti zaključak da ćemo organizirati tematsku sjednicu vezano za
pitanje gospođe Marijane Puljak.
Tko je za? –
Ima li netko protiv? –
Hvala. Ovo malo dok se naviknem ovdje na Županiji nije mi bilo ovoga nego smo
dolazili za govornicu pa je čovjek bio lišen ove potrebe. Je, e. Ovi, dakle konstatiram da je
Gradsko vijeće jednoglasno podržalo prijedlog vezano za pitanje gospođe Marijane Puljak da
se održi tematska sjednica na temu Karepovca i zbrinjavanja otpada. Hvala. Slijedeće pitanje
će postaviti gospodin Igor Boraska. Izvolite.
IGOR BORASKA
Hvala gospodine predsjedniče. Moje pitanje je za gradonačelnika, a vezano je za
nedozvoljeno plakatiranje za vrijeme izborne kampanje. Dakle za vrijeme izborne kampanje
naši građani su bili izloženi vizualnom maltretiranju od strane manjeg broja gradonačelničkih
kandidata koji su svoje plakate lijepili na zabranjenim mjestima po cijelom gradu pa čak i u
najužoj gradskoj jezgri, tako da plakatiranje zbog nekolicine kandidata kompletno je izmaklo
kontroli, a osim što je neestetsko takvo plakatiranje nije ni posve bezazleno, jer ljepilo
oštećuje kamen i žbuku starih zgrada pa budući da je vrlo, da se vrlo dobro zna o kome se
ovdje radi i budući da postoji gradska uredba koja kontrolira plakatiranje sa određenim
kaznama za počinitelje i to prilično visokim kaznama, moje pitanje glasi koliko je Grad
prihodovao od naplaćenih kazni kandidatima koji su se služili ovim ilegalnim metodama?
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Boraska hvala vam lijepa, ali morat ću vam dati pisani odgovor, jer zaista
ne znam, ovaj, ne znam, moram pitat komunalne redare, znam da su nekoliko nas kandidata
16
upozorili, ne mene, ali neki kandidati su bili upozoreni na neovlašteno plakatiranje na
izlaženje iz ( - kraj 1. kazete A strane - ) ...
IGOR BORASKA
... odgovora, ali konstatiram da je ovo problem koji se ponavlja već nekoliko
zadnjih kampanja tako da ja se nadam da je gradski proračun malo obogaćen sa nekim
iznosima od tih kandidata, jer jedini način na koji će se netko naučiti pameti je kad ga opališ
po džepu.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Pa slažem se s vama, ali ajmo reći to ovako da kampanja dozvoljava neke stvari
koje se inače u normalnom i redovnom ni životu i postupcima baš i ne dozvoljavaju i ne
gledaju baš kroz prste, ali kampanja je kampanja, svi ste učestvovali u tome, vidjeli ste, malo
je bilo pretjerivanja u tom smislu, je li, ali eto. Vidjet ću pa ću vam dati pisani odgovor da li
smo naplatili kazne.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Slijedeći tko postavlja vijećničko pitanje je gospodin Duje Sučić.
Izvolite.
DUJE SUČIĆ
Evo hvala gospodine predsjedniče, pozdrav svim nazočnima. Moje pitanje se veže
za naše najmlađe sugrađane, znači radi se o slijedećem. Dvorana Osnovne škole Gripe, znači
ne znam, u javnosti možda nije dovoljno taj problem bio prezentiran, ali tu se radi o jednom
problemu koji je, koji je približan problemu Pujanki gdje samo razumom roditelja i ravnatelja
Osnovne škole Gripe nemamo događanje naroda i roditelja. Znači Osnovna škola, dvorana
Osnovne škole Gripe, kamen temeljac je stavljan prije šest godine, prije dvije godine je bila
gotova i do dan danas nije useljena i ne koristi se, znači već dvije godine propada. Problem je
navodno oko uporabne dozvole, oko svega ostaloga, ali evo znači želim odgovor što se
događa sa dvoranom Osnovne škole Gripe i zašto ona nije u funkciji i kad će bit? Znači 1. 09.
počinje škola, ravnatelj i roditelji se moraju organizirat kako, šta, kuda, mi to nemamo
riješeno, znači imali smo natječaj, izvođača radova, nadzor, sve ostalo, zanima me što se
događa i ne mogu vjerovat da postoji problem, ako je prije dvije godine sagrađeno znači u
cijelosti da do sada se ne može dobit uporabna dozvola ili da se to ne može riješit, je li. To je
vezano za dvoranu Osnovne škole Gripe.
I imamo još jedan vrtić, Dječji vrtić Pinokio na Mejašima, problem Grada
investitor odnosno više djeca u tom Dječjem vrtiću Pinokio ne mogu izaći u dvorište jer se tu
parkiraju automobili. Znači evo dvorana Osnovne škole Gripe kao jedan velik problem i
Dječji vrtić Pinokio odnosno dvorište tog vrtića. Hvala.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Sučić hvala vam lijepa. Na prvo pitanje sam zamolio kolegu Maria
Negotića da vam da odgovor.
MARIO NEGOTIĆ – pročelnik Službe za šport i rad s mladima i udrugama mladih
Zahvaljujem na pitanju, pozdravljam predsjednika Gradskog vijeća, poštovane
vijećnice i vijećnici evo čast mi je pozdravit vas po prvi put u ovom jednog proširenom i
novom sazivu u ime Službe za sport i moje ime osobno. Dakle priča sa Osnovnom školom
Gripe je zaista slična kao i s Pujankama i dogodilo se je zaista da je gradonačelnik Kuret
postavio kamen temeljac, a da će sad za koji dan novi gradonačelnik Baldasar otvorit. U
17
cijelom mojem mandatu gospodina Keruma zaista je dvorana bila gotova u roku od dvije
godine, a ove zadnje dvije godine je nastao problem sličan kao i na Pujankama a to je da je
tročlano zajedničko, ovaj, davatelj usluga za izgradnju su svi išli u stečaj osim tvrtke
Brodomerkur koji je bio nositelj posla, a ona je ustvari fiktivno bila samo nositelj posla a ovi
su ostali izvođači bili zaista oni koji su je i gradili. Bio je započet tehnički pregled lani u ovo
vrijeme i imali smo rok od tri mjeseca za otklanjanje nedostataka i povjerenstvo koje je prošlo
kroz školu je izrazilo oduševljenje samom izgradnjom građevine, ali su svi problemi koji su se
pojavili bili uvjetno rečeno papirnate prirode. Dakle nisu postojali određeni atesti, nisu bile
potpisane građevinske knjige, glavni inženjer gradilišta nije dobio plaću osam mjeseci pa je
otišao u Dugopolje, onda su morali tražit novog inženjera, pa nadzor nije htio potpisat ono što
nije on pratio, dakle uglavnom u tijeku zadnjih sedam dana su bili intenzivni sastanci i
razgovori više od deset njih sa svim relevantnim faktorima, a to je glavni izvođač
Brodomerkur i tvrtka GTT Poljud koja je vršila nadzor i uglavnom je već sve dogovoreno.
Ana Jurić koja je sad glavna inženjerka gradilišta donijela je kompletnu dokumentaciju i mi
smo jučer imali sastanak sa našom Službom za graditeljstvo i urbanizam gdje smo provjerili
jesu li taksativno navedeni i složeni svi papiri koji su u zapisniku sa započetog tehničkog
pregleda bili navedeni kao propusti i mi ih zaista sada imamo sve posložene i samo je sad
pitanje kad će se ovo povjerenstvo ponovo sastati i napisat uporabnu dozvolu.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala kolega Negotić. Kolegica Ines Milina Ganza će vam odgovorit vezano za
dječje vrtiće.
DUJE SUČIĆ
Ako mogu još oko, oko dvorane. Znači ovo sad što ste vi rekli u razgovoru sa
djelatnicima, roditeljima, najmanje deset puta se već ovo sve reklo, znači bio je postavljen
datum pregleda, svega ostaloga i ništa se nije dogodilo, sad imamo 1. 09., jeste li vi sad
obećali da će do 1. 09. ta dvorana bit otvorena i da će se moći organizirat nastavu u toj
dvorani ili ne? (-isključen mikrofon-) To je jedna stvar. Druga stvar, nositelj posla, ugovor,
garancije za dobro izvršenje, za jamstveni rok i sve ostalo znači tko je bio nositelj, nije važno
tko je bio nositelj posla ali evo (-uključen-) u tom smislu, u tom smislu ovaj ako je netko bio
nositelj, .................... stečaj, šta je sa garancijama, kako se tu postavljate i sve ostalo? Znači
ne može se dogodit, bez obzira na ona sva objašnjenja da dvije godine to tamo stoji, a ima šest
je početo i da ima dvije godine se unutra ne može ući zbog tih nekih papirnatih problema, tu
nešto ne štima. Znači dvije godine papirnati problemi sprječavaju da se u napravljenu
građevinu uđe i da se vrši ono šta treba, da se djeca igraju itd. Znači evo u tom smislu još,
mislim još jednom da date konkretan odgovor je li to 1. 09. da ravnatelji i ostali znaju što i
kako, oni su vam se obraćali sa dopisima i sa ostalima, ali nema odgovora. Hvala.
MARIO NEGOTIĆ – pročelnik Službe za šport i rad s mladima i udrugama mladih
Dakle za svako pitanje koje je bilo postavljeno odgovor je da i ja sam osobno
sudjelovao na nekoliko sastanaka Vijeća roditelja u toj školi ja sam obećavao ono što je meni
bilo prenošeno, nisam ja taj koji na gradilištu nosi cimenat pa da mogu reći točno bit će tako i
tako. Dakle prema informacijama koje sam ja dobivao ja sam ih tako i prenosio. Sad vam
prenosim direktnu informaciju da je i izvoditelj radova i nadzor i naša Služba za graditeljstvo
i urbanim pregledala svu moguću dokumentaciju, utvrdili smo da 99,9% svih papira su
nabrojeni, ukoričeni, čak mi ih glavna inženjerka nije htjela dati, rekla mi je na ovo sam
potrošila godinu dana života, na ovo ih ne želim dati iz svojih ruku dok god ne bude tehnički
pregled završen. Dakle sad je samo pitanje, mislim da čak tehnički pregled neće ni bit završen
na objektu već će se samo papirnato dokazat da ono što je bio predmet spora da se otkloni i da
18
dokaže da je otklonjeno i da će se napisat uporabna dozvola, a to vjerujem da će bit u
slijedećih 15 dana ako netko od relevantnih, kompetentnih osoba koje to treba pisat ne bude
na godišnjem odmoru, ali mislim da ćemo nekoga i zvati sa godišnjeg ako bude trebalo da se
ovi rokovi ispune. Ali svakako mogu obećat da će se početkom nove školske godine dvorana
bit otvorena, a vi ćete svi bit pozvani na otvaranje.
PREDSJEDATELJ
(-nije uključen mikrofon-) Gospodine Duje jeste, dobro. Evo gospođa Ganza će
odgovorit na ovaj drugi dio pitanja vezano za ...........
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani vijećnici sve vas lijepo pozdravljam.
Vezano za Dječji vrtić Pinokio koji se nalazi na Dragovodama u Šegedinovoj ulici radi se o
Dječjem vrtiću koji se nalazi u prizemlju stambene zgrade pa on na neki način ništa nije u
boljoj poziciji od svih ostalih vrtića koji se nalaze u prizemljima zgrada, a nisu u
samostojećim objektima, jer zbog samih imovinsko-pravnih odnosa kako vlasnik vrtića tako i
vlasnici svih stanova oni su suvlasnici svih dijelova zgrada, zemljište itd. Ali Dječji vrtić
Pinokio je jedan od novih vrtića i kod opremanja i kupnje tog prostora za namjenu dječjeg
vrtića u neposrednoj blizini je uređeno, ovaj, dvorište za, za djecu sa rekvizitima i ono je kao
takvo definirano kao zelena površina. Ne znam u čemu je problem, možda mislite na sam ulaz
u vrtić gdje se parkiraju vozila.
DUJE SUČIĆ
Ta zelena površina se ne koristi i tete iz vrtića to ne koriste zbog toga što je to
dalje i ne mogu same u tom prostoru, znači to nije uz vrtić i to se ne koristi, znači djeca u tom
vrtiću ne izlaze u dvorište nego samo stoje unutra.
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Mislim to je već stvar organi.....
PREDSJEDATELJ
Dobro, gospodine Duje vi tražite pisani odgovor na ovo pitanje.
DUJE SUČIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Ne mora.
PREDSJEDATELJ
Ne mora, jel'te. E dobro, zahvaljujem.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Gospodin Sučić a šta mislite da to stavimo na slijedeću sjednicu Gradskog vijeća
pa da malo šire razgovaramo o tome, jer ovako na vijećnička pitanja ako otvorimo raspravu
ostali neće ostat bez, ostat će bez vremena, zato ako se slažete svi ostali vijećnici ajmo to
stavimo, mislim, dječji vrtići su uvijek interesantna i važna pitanja. Stavimo je kao točku
dnevnog reda pa ćemo raspravljat o njoj, u međuvremenu ćemo prikupit dodatne informacije.
PREDSJEDATELJ
Idemo dalje. Ja sam dužan vam skrenuti pozornost da je sat vremena isteklo, ali
ako se vi slažete da nastavimo i da ispucamo sva vijećnička pitanja s obzirom na dvije
činjenice, da nas je sada 35 i da ima potrebe, pa evo.
19
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Mogu ja gospodine predsjedniče?
PREDSJEDATELJ
Može, može, izvolite gospodine gradonačelniče, slobodno.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala gospodine predsjedniče. Ja predlažem kolegama da bude sat i pol vremena,
to nije po Poslovniku, ali ako vi izglasate idemo na sat i pol vremena i ne moramo ni slijedeći
put to postavljat kao pitanje, idemo na sat i pol vremena, ako bude sat i 40 bit će sat i 40, ja
vas jedino molim da ne bude dva sata, jer onda, onda gubimo suštinu svega ostaloga, eto, ali
predlažem nek bude sat i pol, ako se slažete glasajmo pa.
PREDSJEDATELJ
E, evo dakle gospodin Podrug mi je uzeo riječ iz usta, ja bi vas molio zaista da
postavljate pitanja sa upitnikom. Zahvaljujem. Slijedeće pitanje gospodin Grubišić. Izvolite.
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
Pozdravljam kolege vijećnike i vijećnice, pozdravljam predsjedavajućeg i
gradonačelnika, govorim u ime Kluba nezavisnih vijećnika Saveza za građansku, etičku
Hrvatsku. Ono što bi želio naglasiti i radi javnosti i radi vijećnika da se mi kao vijećnici,
nezavisni vijećnici koji smo ušli u Gradsko vijeće Grada Splita nećemo povezivati sa
političkim strankama, bilo ljevice ili desnice, jer je to za nas relativno, nego ćemo surađivati
na projektima bez obzira s koje strane ti projekti dolazili. Dakle suradnja na projektima bez
političkih koalicija.
Drugo što bi želio naglasiti da Vijeće bude efikasnije u svom radu, a ima nas 35,
teško je sva pitanja tu elaborirati i reći, ali se slažem s ovim da se produžuje aktualni sat, to se
događa i u Saboru pa budu i 45 sati. Drugo što bih naglasio jest efikasnost rada Vijeća, 35
vijećnika teško mogu doći do izražaja za vrijeme jedne sjednice, zato ja preporučam ako
Vijeće usvoji da se formira tzv. radna konzultacijska grupa koja nema nikakve
administrativne vlasti nad Vijećem, ali bi ona koordinirala od predstavnika različitih
političkih stranaka, radno tijelo koje bi se dogovorilo o načelnim stavovima sadržaja do
naredne sjednice. Tu bi mogli biti predstavnici kako oporbe tako i stranaka koje su nezavisne
ili koje su na poziciji vršenja vlasti, tu mi ne razlikujemo ni jedne ni druge nego želimo
suradnju i s jednima i s drugima i to iskreno i otvoreno. Ta radna grupa, netko mi reče, jedan
gradonačelnik, da se ona i preporuča ali nije naređena i u Poslovniku Sabora i u zakonima,
ona bi, ta grupa se sastajala češće, kada grupa donese određene odluke o prioritetu rada
Vijeća onda bi vijećnici po u načelu ne zatomili svoju samostalnost ili se je odrekli, ali bi
imali smjer u kojem vidu treba raditi i podržati određene odluke. Dakle predlažem radnu
grupu različitih političkih opcija koje bi bila radna grupa, koja bi se dogovarala o prioritetima,
ne bi uzimala vlast Vijeću, ali bi bila efikasnija ...
PREDSJEDATELJ
(-prekida-) Gospodine Grubišić ...
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
... i puno bolja.
PREDSJEDATELJ
... pitanje molio bi vas.
20
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
Pitanje je da li se vijećnici slažu da se osnuje takva jedna grupa predstavnika
različitih političkih .......
PREDSJEDATELJ
Ja smatram da je ovo upućeno meni i mogu vrlo kratko odgovoriti. Nastojat ću sve
slijedeće sjednice pripremati zajedno sa svoja dva potpredsjednika i sa predsjednicima
klubova vijećnika. I mislim da su ovo vrlo ohrabrujuće riječi od gospodina Grubišića i
nastojat ćemo tu profilirati jednu novu poslovnu politiku u odnosu na pripreme sjednica.
Zahvaljujem. Slijedeći ........
PETAR ŠKORIĆ
Gospodine predsjedniče, gospodine gradonačelniče, poštivane dame i gospodo
vijećnici ja bi imao pitanje gradonačelniku vezano za najavljivanu reorganizaciju Gradske
uprave, dijelom ste već dotakli u prethodnim odgovorima se tog pitanja, prije izbora, nakon
izbora, u više navrata dakle najavljivana je reorganizacija. Zanima nas što podrazumijeva ta
reorganizacija, što se do sada napravilo po tom pitanju, to zanima i javnost, ali posebno evo
zaposlenike Gradske uprave koji strahuju za svoja radna mjesta. Najavljivali ste da ćete biti
gradonačelnik svih građana za dobiti glasove na izborima, zanima nas hoćete li slijediti to što
ste najavljivali ili ćete slijediti politiku vaše stranke na državnoj razini koja kad dobije izbore
smijeni sve i stavlja svoje poslušnike do najnižih razina? Ističem također da je pravo svakoga
na primjeren način izabire prve suradnike kao što ste i kazali, da traži način kako poboljšati
učinkovitost Gradske uprave, samo kažem, zanima nas da li je najavljena reorganizacija će
biti samo maska za početak novih masovnih čistki i instaliranje svojih kadrova? Molio bi vas
vaš odgovor na koji način planirate provesti tu reorganizaciju i dokle se u tome stiglo i
naravno u tom postupku očekujemo potpunu transparentnost? Hvala.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Škorić čini mi se da ste vi postavili pitanje, a onda ste mislili dati i
odgovor pa ste to neuspješno napravili, zato što prejudicirate situaciju. Dakle ja sam najavio
reorganizaciju i novu sistematizaciju sa svrhom poboljšanja rada ove Gradske uprave, kad
ona bude gotova bit će kao što sam već najavio, bit će jasno objavljena, transparentna i isto
tako će bit provedena u skladu sa svim zakonima Republike Hrvatske, šta znači da će se
poštovati Zakon o radu i svi ostali zakoni koji zaposlenicima omogućuju da ispunjavaju svoje
bazično upravno pravo a to je pravo na rad. Sad sam odgovorio ovako u čisto formalnome
smislu, u onome običnome ljudskome načinu ću vam ponovit ono što sam rekao, neće bit
otkaza, svi će se nać u svojim okvirima, shodno svojoj stručnoj spremi, ali ću iz izmiješat na
način ako ja smatram da će bit efikasniji ili kako meni bude odgovaralo razmišljajući o mojim
planovima za budućnost. Pri tome ne znači da ću smijenit nikoga, a možda ću smijenit svih,
ali će to bit napravljeno na način transparentan, vi ćete to dobit na Gradsko vijeće, novu
reorganizaciju i novu sistematizaciju, te tzv. kućice, nakon čega će bit napravljeni javni
natječaj, na javni natječaj će se moći svi javiti i postojeći pročelnici i drugi i svi ostali,
napravit ćemo komisiju u kojoj će bit netko i od vaših ljudi će sjedit i onda će to pratit,
kontrolirat i bit će izabrani oni ljudi koji pobijede i koji budu najadekvatniji za određeno
radno mjesto u skladu sa sistematizacijom. Ponavljam, nitko neće ostat bez posla osim
ukoliko svojim radom ne zasluži izvanredni otkaz zbog prekršaja radne discipline i sličnih
stvari, to sam upozorio sve zaposlenike da moraju dolazit na posao, da moraju radit u skladu
sa Zakonom o radu i svim ostalim zakonima Republike Hrvatske. Ali ćete dobit sve na
vrijeme, još ništa nisam napravio, nikoga nisam smijenio niti u gradskim komunalnim
poduzećima, niti u nadzornim odborima, niti upravnim vijećima, dakle pustio sam da ljudi
21
rade svoj posao i samo gledam, promatram, malo zapisujem, a onda ću pojedinačno sa svim
od njih razgovarat prije nego bilo šta poduzmem.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodine gradonačelniče. Gospodine Škorić jeste zadovoljni sa
odgovorom? Molim lijepo. Gospođa Ljubica Vrdoljak. Izvolite.
LJUBICA VRDOLJAK
Evo kako su se svi okomili na gradonačelnika pa ću i ja postavit jedno pitanje
gradonačelniku.
PREDSJEDATELJ
To je u redu.
LJUBICA VRDOLJAK
To je uobičajeno. Evo gospodine gradonačelniče kada planirate realizirati
proširenje šetnice od zapadne obale prema Matejušci, jer prema mojim informacijama svi
projekti i dozvole su ishodovani. Ja vrlo često znam kazat onako zadatak-rok-izvršenje,
normalno da ne očekujem od vas da kažete da će 9. 08. početi radovi na toj, ali sasvim
sigurno u nekom vremenskom periodu ste planirali, 9. 09. da, na moj rođendan, ovaj, sigurno
ste planirali u nekom vremenu da se spoji ovaj dio zapadne obale sa Rivom, jer je to, kako ste
sami rekli, prevažna šetnica i zapadna obala pa onda ovo je samo kontinuitet. Znači ne
govorim o projektima koji se naslanjaju na šetnicu, nego govorim čisto o samoj šetnici.
I kad već sam ovaj postavila ovako kratko pitanje, neću previše komentirat, ja bi
vas samo molila u planu sredstava za 2013. godinu na Gradskom kotaru Visoka, znam da mi
nećete sad odgovorit, samo da se pripreme u stručnim službama, garaža, ovdje piše u
Vrazovoj ulici, ali može bit i Ozaljska ulica, planirano je 3 milijuna i 500, to je jedna, jedan
objekat koji treba privest svrsi bez obzira na koji način. Zanima me samo, ovo u pisanom
obliku, normalno da ne možete imat tu informaciju, kad će se krenuti u realizaciju ovoga vi za
vi toga da moji susjedi gore na Visokoj mi često postavljaju ovakvo pitanje pa bi vas molila
da stručne službe pripreme da vidimo dokle je stiglo ovaj dio, znači ne sada ovo, ovo je
vijećničko pitanje. Hvala lijepa.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Na ovo, kako ste i sami rekli, dat ću vam pisani odgovor vezano, to je vezano i za
rebalans proračuna, koliko ja znam. Ovako na prvi dio pitanja vam mogu odgovorit ovako,
koliko ja znam nastavak zapadne obale odnosno spoj sa Matejuškoj je težak negdje, kolega
Jure Šundov će me ispravit ako pogriješim, između 10 i 12 milijuna kuna. Predviđeno je 10
milijuna, 10-tak milijuna kuna, dakle tu smo oko 10-tak milijuna kuna, nema ga u proračunu
ovoga momenta i neće ga ni biti za ovu godinu, jer jednostavno nećemo financijski to moći
podnijeti, ali nije problem radi toga što ćemo ga predvidjeti u slijedećoj godini, obzirom na to
da je vlasnik tvrtke RETOI odnosno vlasnik hotela Ambasador bio neki dan kod mene,
gospodin Kurtović je bio kod mene u ime vlasnika je razgovarao i obavijestio me da će oni
konačno krenuti u realizaciju izgradnje hotela odnosno rekonstrukcije hotela u ovom slučaju,
a to je jedan od uvjeta da bi se i šetnica radila. Naime prostor ispod samoga hotela se ne može
radit, nego paralelno sa izgradnjom i rekonstrukcijom hotela. Tehnički je predviđeno, naime
moglo bi se ali bi to bio zahvat koji nije baš pametan, inženjeri su rekli da je to najbolje
zajednički napravit, dakle istoga momenta kad oni počnu izlazit iz betona u hotelu da se tada i
taj dio šetnice napravi. Mi ćemo to morat predvidjeti u proračunu, ja se nadam samo da će
hotel se počet radit slijedeće godine, a onda ćemo počet radit to, prije toga nisam sklon tome
22
da nastavimo šetnicu, obzirom na, na 10-tak milijuna kuna, ali vidjet ćemo. Stavit ćemo u
proračun pa ćemo odlučit, tako da vam ovoga momenta datum ne mogu reći.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođo Ljubice vi ćete dobit odgovor pisani ovi dil, ne na ovo nego
na ono prethodno, ovi drugi dio, eto ga. E sada je na redu gospodin Ranko Milić. Izvolite.
RANKO MILIĆ
Evo poštovani predsjedniče, gradonačelniče i kolegice i kolege stvarno sam sretan
što sam tu danas evo prvi put i ono što me raduje da vjerujem da ćemo ipak u ovom sazivu
imat jednu drugačiju kulturu i komuniciranja pa i suradnje i interakcije i vjerujem da ćemo
evo izgraditi ovaj grad zajedno na dobro svih građana. Jedna od stvari na kojem vjerojatno
ćemo se svi vrlo lako složiti, a ja mislim da je jako važna i bitna ali i hitna, mislim oko
bitnosti nije možda toliko upitno koliko možda oko hitnosti, a to je ustvari razvojan strategija
grada Splita. Mislim svjesni smo svi zajedno da Split se ne razvija već od godinama sustavno,
da mu nedostaje jednog pristupa kvalitetnog planiranju razvoja, po svim njegovim temama op
razvoja gospodarstva, poduzetništva, socijale, obrazovanja, kulture, znači nedostaje jedna
kvalitetna planska dimenzija razvoja. Mislim da nam je svima jasno da ta dimenzija ustvari je
itekako povezana s onim što je danas ustvari možda i najveći resurs za razvoj a to su razvojni
fondovi koji u principu zahtijevaju da što prije se isprogramiraju odgovarajući strateški
prioriteti pojedinih lokalnih zajednica kako bi oni mogli ući u više županijske razine prioriteta
odnosno nacionalne, čime bi se onda za neke projekte omogućilo i izravno financiranje
određenih projekata, a na kraju krajeva ne samo iz fondova Evropske unije nego i drugih
razvojnih fondova, na kraju krajeva i kroz javno-privatna partnerstva. Stoga evo moje pitanje
je s obzirom da smo se iz nekako i većina i opozicijskih i pozicijskih i nezavisnih lista i u
samoj predizbornoj kampanji izjašnjavali o potrebi tog sustavnog razvoja i izrade kvalitetne
strategije, a evo i da je sama nova Gradska uprav ana određen način potvrdila interes da se
pristupi izradi takve strategije i da smo ustvari već u nekim razgovorima dobili i prijedlog sa
strane gradonačelnika i njegovog tima da bi bilo možda dobro organizirat tematsku sjednicu
na tu temu. Moje pitanje je da li se ustvari toj tematskoj sjednici može dati jedna najviša
razina prioriteta odnosno kada najprije možemo očekivati takvu, sazivanje takve tematske
sjednice, jer znamo da je programsko razdoblje za Evropsku uniju 2014. do 2020., a Split još
nema svoju strategiju odnosno trebalo bi je već imati da bi mogla ući u odgovarajuće
županijske i nacionalne dokumente. Evo samo toliko, hvala.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Milić hvala na pitanju. Razvojna strategija je stvar koja je ajmo reći ovako
po mom mišljenju nije baš tako ni jednostavna. Dakle tematska sjednica bi bila potrebna,
međutim da bi napravili tematsku sjednicu mi bi kao Gradska uprava trebali imati određena
saznanja, pripreme, materijale i sve ostalo, jer to vijećnici uglavnom očekuju, a koliko ja
znam vaša nezavisna liste se, predložila je da vi pripremite, dakle pripremu, da izradite
pripremu odnosno metodologiju izrade strategije. A ja to mogu prihvatiti i mogu sad reći, ako
se ostali kolege vijećnici i kolegice slažu da vi onda možete, ako mi se dogovorimo o datumu
održavanja tematske sjednice s tom temom da onda vi svim prisutnim vijećnicama i
vijećnicima prezentirate vaš prijedlog izrade dakle metodologije izrade strategije. Međutim
obzirom na to da postoje različita ideje vezane za, ne samo razvojnu strategiju nego i neke
druge strategije i neke druge projekte i da to već prerasta u jedan način stihije koja nas na
dnevnoj bazi bombardira počevši od informatike, do građevinarstva, urbanizma, prostornog
planiranja i svih ostalih djelatnosti, pardon, ove Gradske uprave mi smo se odlučili već i otišli
prilično daleko u razgovorima sa Sveučilištem Split da sve to skupa ugovorom prebacimo na
23
Sveučilište Split, da se unutar Sveučilišta Split oformi i jedna ključna koordinacijska grupa, a
onda iz toga da se izrade nekoliko grupa koje bi preuzele na sebe izradu različitih projekata i
različitih i uključujući i strategiju o kojoj vi govorite. Dakle mi da bi radili strategiju razvoja
teoretski i nakon prezentacije i nakon što se vijećnici dogovore i nakon što bi se to sve
usvojilo trebali bi raspisat javni natječaj. Na javnom natječaju se može javit tvrtka iz New
York i izradit nam strategiju razvoja grada koju mi onda opet dobivamo na stol i raspravljamo
o tome da li je ona u redu ili nije u redu. Prilično komplicirano, na prvi pogled nije, ali kad
malo bolje pogledate u skladu sa propisima i zakonima moramo raspisat javni natječaj i onda
vam tu dolazi do jedne određene, do određenog problema. Obzirom na to da mi imamo naše
Sveučilište, splitsko Sveučilište gdje je koncentrirani najveći dio našega ................
znanstvenika i svih ostalih mišljenja sam i mišljenja smo mi iz Gradske uprave da bi to zaista
bilo najpametnije da damo Sveučilištu koje bi onda imalo mogućnost da direktno kooptirajući
pojedine stručnjake uključujući i pojedine vijećnike odnosno pojedine stručnjake ili ljude iz
različitih političkih opcija, da ne bi to ispalo da se samo jedna opcija prisutna na Sveučilištu
nameće, ja sam za to da bude ravnopravno prisutni svi u svim tijelima koje će Sveučilište
formirati i na taj način ustvari da zaista dobijemo jedan, jednu znanstvenu podlogu, ne samo
za strategiju razvoja nego i za, za cijeli niz projekata koje bi trebali razvijat u budućnosti. Sad,
ovo vam je kratki odgovor, tema bi trebala, ovu temu bi trebalo nastavit na toj budućoj
tematskoj sjednici koja po meni, bez uvrede, ne može bit prioritet, prioritet ovoga Grada je
cijeli niz drugih stvari, ali u redu, recimo da ćemo u roku od tri mjeseca sazvat i tu tematsku
sjednicu radi toga što su nam, prioriteti su nam redovne sjednice na kojima se odlučuje o
vitalnim stvarima vezanim za financije. Dakle sad ću vam reći svim vijećnicima na neki
način, slijedeća, slijedeću sjednicu ćemo najvjerojatnije napravit početkom 9. mjeseca, nakon
toga ide ova tematska sjednica Karepovac, jer je on zaista gorući problem, ne samo nama
nego i državi sad već, nakon toga krajem 9. mjeseca bi trebala biti ponovno redovna sjednica
vezano za rebalans proračuna, dakle kraj 9. početak 10. mjeseca, a nakon toga možemo ići na
tematsku sjednicu strategija razvoja odnosno pripreme za izradu strategije razvoja, a uključit
ćemo najvjerojatnije još nekoliko projekata koji su isto tako od velike važnosti barem da
započnemo razgovor. U međuvremenu ću najvjerojatnije morat postaviti i tematsku sjednicu s
temom Hajduk i KK Split, obzirom na tešku situaciju pogotovo u KK Split, ali ništa manje ni
u Hajduku, jer ona je naše vlasništvo i vi ćete odlučivat o tome tako da već sada imamo
prilično popunjen raspored u slijedeća dva mjeseca. Eto.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gradonačelnik. Gospodine Milić jeste zadovoljni sa odgovorom?
RANKO MILIĆ
Pa jesam, samo evo možda se ne bi složio sa tumačenjem da nam to nije najviši
prioritet, jer zaista mislim da smo već puno godina izgubili ne privlačeći dovoljnu količinu
sredstava iz razvojnih fondova, jer samo eto u tom smislu bi zaista apelirao da pokušamo
povećat razinu prioriteta u tom pitanju, a sigurno da postoji način da se može to napravit i vrlo
kvalitetno, a i bez nekakvih velikih troškova, znači postoje metode i u Hrvatskoj a u svijetu
kako se to radi i možemo pomoć, ja vam to propustio reći u samom pitanju, mi smo eto i
spremni pomoći kao klub vijećnika odnosno naša evo nezavisna lista u tom smislu da
pokušamo pomoć gradu da to na kvalitetniji i jeftiniji način dobije i da se riješi to pitanje. Ali
evo samo, ne bi se složio samo s tom konstatacijom, inače evo zahvaljujem na odgovoru.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Dobro, u redu. Prioritet ako, ako sam vam rekao nije naj, najveći prioritet, ali ako
smo, ako vam kažem da ćemo u slijedeća dva i pol mjeseca, dva, dva i pol mjeseca stavit onda
24
to zaista i jesam stavio u prioritete, apsolutni prioritet ne, kažem vam redovna sjednica, pa
rebalans proračuna je apsolutni prioritet, ali i to spada u tri mjeseca. Šta se tiče ovoga drugoga
to sam vam odgovorio, na toj sjednici ćemo konačno i svi skupa odlučit da li to ide, ali za
sada ide prema Sveučilištu pa ćemo unutar sveučilišta u dogovoru sa Sveučilištem i vaše ideje
odnosno želju za pomoć sigurno realizirat.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Zadovoljni sa odgovorom? Slijedeći je gospodin Luka Podrug.
Izvolite.
LUKA PODRUG
Poštovani gospodine gradonačelniče moje vijećničko pitanje se odnosi na vaše
izjave neposredno poslije izbora pa evo nažalost i do dana današnjeg ovog vijeća konstantno
koristite, govorite u prvom licu jednine kao da niste svjesni da ste vi izabran da demokratski,
ali i ovo Gradsko vijeće i postoji naprosto suodnos gradonačelnika i Vijeća. Vi sad kažete da
ćete neku točku stavit, a program rada Gradskog vijeća donosi Gradsko vijeće naravno
zajedno s vama. Mislim želim zaista na početku ovog mandata bit dobronamjeran, a pitanje
ide u ovom smislu. Temeljem kojih ovlasti ste tražili odmah nekoliko dana iza izbora 6. lipnja
u Slobodnoj Dalmaciji mandate na raspolaganje od svih pročelnika, direktora i ravnatelja?
Mislim to je, znajući vas kao kolegu i kao vijećnika u prošlom mandatu ja moram priznat da
je to za mene bilo šokantno, zaista ste nastupali uvijek korektno i demokratski uz sva naša
neslaganja i politička i sva druga mislim da ste jednim dijelom se opili funkcijom i ja vas
molim kao vijećnik da prije samog odgovora, nije vam prijatelj tko vam laska, mislim da je
bolje upozorenje, da se vratite u svoje zakonske okvire, a da meni danas, ako hoćete usmeno,
a možete i pismeno, sasvim svejedno, radi kolega drugih, odgovorite, temeljem kojih ovlasti
vi možete tražit mandate na raspolaganje pročelnika. Pa pročelnici su javni službenici izabrani
na javnom natječaju, možete ih smijenit samo temeljem četiri razloga koji proizlaze iz zakona
i to je jedan nevjerojatan pritisak. Zašto je vama dopušteno ono što primjer gospodinu
Kerumu nije bilo dopušteno? Je li vas ja moram posjetit da u prošlom sazivu ni jedan, ni jedan
direktor, ni jedan ravnatelj ni jedne ustanove nije smijenjen. Tko vama daje za pravo tražit od
svih direktora da vam daju mandate na raspolaganje. Zašto kad tražite mandate ravnatelja
niste tražili intendanta i vrtića i škola i svih, zašto ste izabrali samo one koji su vam dragi i
nisu dragi? Mislim izložili ste ljude jednom nevjerojatnom pritisku, imate medijsku apsolutnu
podršku, imate političku podršku, ali ja mislim da izlazite iz okvira vaših ovlasti, i moje je
pitanje, bez želje za ikakvu raspravu da ili zaista pisano odgovorite ili da povučete, ovaj, te
zahtjeve, a s druge strane, s druge strane vas zaista molim na jednu zakonitu, statutarnu i
poslovničku suradnju sa predstavničkim tijelom, jer smo mi ovdje isto tako demokratski
izabrani kao i vi. Vi konstantno govorite ja neću dati nešto na zapadnoj obali, ja ću smijenit
direktora, ja ću smijenit pročelnika, ja ću odredit koga ću ovdje ostavit. Vi imate svoje ovlasti
u suodnosu s nama i u skladu sa zakonom, ovo što radite daleko izlazi iz okvira zakonskih i da
je ovo ne daj bože napravio Kerum ovo bi bilo svaki put na dnevniku, vi zbog laskanja,
podrške medija apsolutno gubite kontrolu nad zakonitim ponašanjem i ja vas molim kao
gradski vijećnik uz odgovor koji evo mogu pričekat vrlo rado za slijedeću sjednicu u pisanom
obliku da se vratite u okvire zakona. Hvala.
PREDSJEDATELJICA
Izvolite gospodine gradonačelniče.
25
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Neću vam se zahvalit kao ostalima kolega Podrug zato što niste dobronamjerni,
iako govorite da ste dobronamjerni, ali vi kao i obično mislim imate vrlo dobru retoriku i jako
dobro baratate sa nekim stvarima, izvrćete vrlo često činjenice, već smo se upoznali, četiri
godine znamo kako funkcionirate, prema tome nije ništa iznenađujuće za mene. Ja ću vam
odgovorit, mogu vam i u pisanom obliku, ali ću vam odgovorit sada ispred javnosti, kao što i
vi to radite radi javnosti tako ću vam i ja odgovorit radi javnosti, jer se u privatno kad se
nađemo privatno potpuno drukčije rezonirate i potpuno drukčije govorite i govorite jedan, na
jedan puno, puno pomirljiviji način, međutim to već znam pa ću vam samo odgovorit. Nikad
nisam izašao iz zakonskih okvira, moje pravo izabranog gradonačelnika je bilo da pozovem
one koji žele dobrom voljom da daju svoju ostavku na mjesto direktora komunalnih poduzeća
da to naprave, to su svi napravili, meni to stoji u ladici i kao što sam javnosti rekao to ću ili
iskoristiti na mirni način ili ću iskidat i bacit u smeće, nakon što snimim situaciju u svim
komunalnim poduzećima, razgovaram sa nadzornim odborima i s tim istim direktorima, dakle
nikad nisam rekao da ću prejudicirat situaciju, ali da jesam zatražio to šta mislim da je isto
tako jedna demokratska, jedan demokratski doseg naše demokracije i naše države onda
mislim da na to imam pravo i direktori su svi smatraju da sam u pravu i to su i napravili. Šta
se tiče pročelnika upotrijebio sam krivi izraz, dakle nisam, oni nemaju mandate, oni su javno
izabrani, to sam već objasnio da ću napravit u reorganizaciji, ali samo da znate i pročelnici su
bili voljni svi odstupit onoga momenta ako zatražim to od njih šta ja nisam napravio, jer je to
isto tako njihova dobra volja. Svi normalno rade, svi normalno funkcioniraju, ali moram
priznat da sam izuzetno zadovoljan sa radom svih pročelnika do zadnjega, šta ne znači da
neću napravit reorganizaciju, sistematizaciju kao što sam sve već objasnio, provest javni
natječaj, pa tko pobijedi na javni natječaj taj će ostat za pročelnika, a tko ne pobijedi neće ili
će doći netko drugi. U komunalnim poduzećima koji i jesu ključ rada i razvoja ovoga grada
sam smatrao da je to neophodno obzirom da više od polovine komunalnih poduzeća loše
posluje, imaju negativne rezultate, imaju vrlo lošu situaciju koji i vi jako dobro poznajete, čast
iznimkama, čast izuzecima, ali danas ćete vidjeti izvještaje pa onda vi meni recite tko je u
pravu, ja koji sam zatražio da oni svojom dobrom voljom daju na raspolaganje mandate da bi
eventualno u slučaju hitnosti skratili taj postupak šta sam ja smatrao nakon što su mi oni
doslovce u roku od prvih sedam dana svi dali te mandate osim jednoga koji se ispričao,
objasnio zakonsku proceduru i to smo riješili na kraju, ali ja nikome to nisam iskoristio zato
što sam smatrao da još nije vrijeme i da ipak nije takva situacija, jer su se ljudi malo možda
čak i trgnuli i počeli malo bolje funkcionirati. I to vam je odgovor i nikad nisam prešao
granicu, a moje pravo je da kažem, ja sam izvršni organ ovoga grada i ja imam pravo govorit
u svoje ime i ja stojim iza svoga imena i iza svojih postupaka i kad kažem ja ću smijenit, kako
vi kažete, šta nisam nikad rekao, nego ja ću predložit, i kao što sam rekao na zapadnoj obali ja
hoću zato što je to, ja kao izvršni organ ovoga grada predstavljam izvršnu, izvršnu funkciju,
ne predstavljam ja pojedinačno fizičko lice, nego predstavljam izvršnu funkciju koja je
pobijedila na ovim izborima, ako vas to osobno smeta ja vam se ispričavam.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gradonačelniku na odgovoru. Gospodine Luka Podrug je li vi
inzistirate na pisanom odgovoru?
LUKA PODRUG
.... komentirao ovo, mislim da gradonačelnik nažalost samodopadno ipak pokazuje
povrijeđenost na moju naprosto konstataciju da se poziva na zakon, vi gospodine
gradonačelniče nećemo uopće se ja vraćat na osobu, na osobnu komunikaciju, vi kažete o
gradskim poduzećima, samo dva gradska poduzeća rade negativno, zaista treba bit ono
26
stranački poslušnik ili totalno, totalno samodopadan da recimo tražite ostavku direktora
Vodovoda ili direktora Čistoće koji savršeno rade, ali vi sad još jednom ponavljate da vi imate
pravo tražiti i ostavku pročelnika, pa nemate, to je nevjerojatni pritisak, vi nemate pravo, vi
imate pravo u skladu sa zakonom i u odnosu sa drugim tijelom koji je isto demokratski
izabrano kao i vi , kao, tj. Gradskim vijećem poduzeti sve korake koji su u skladu sa
zakonom, ali kad gradonačelnik kao prvi pretpostavljeni i bilo kojem zaposleniku u ovom
gradu kaže da od njega očekuje ostavku i onda se hvalite da su oni ponudili ostavke, pa
moraju ih ponudit, to je pritisak, to je iznuda. Da je to ne daj bože napravio netko drugi ili
neki drugi gradonačelnik to bi bilo skandalozno, ali ja ću završit jednom drugom
konstatacijom, samo razmislite o ovome i vi i kolege vijećnici, posebno ovi koji vas
podržavaju i koji vi na ovaj način dovodite u vrlo neugodnu poziciju da su oni nepotrebni, jer
vi ste ionako sve odlučili, sam o razmislite o tome šta će se dogodit ako recimo za Novu
godinu kod proračuna ne budete imali većinu, budu novi izbori, hoće li svi ti vaši novi
kadrovi isti dan dobiti isto tako otkaz, hoćemo li se mi jednom napokon dogovorit da postoje
funkcije koje su smjenjive i nesmjenjive. Vaši savjetnici su vaši savjetnici, njih birate i, a
pročelnike nemate pravo dirat uopće i očito je bio u pravu kolega koji je pitao da li je ona
reorganizacija samo izgovor za smjenu i pročelnika, vi ste to sad izravno priznali, ali vi
nemate na to pravo. Ja vas upozoravam svi koji misle da su do vijeka vjekova brzo im svijeća
istekne, brzo se vama može dogodit da dogodine na proljeće mi budemo u poziciji da na tom
mjestu sjedi netko drugi, taj neće imat ovaj povlašteni medijski tretman koji vi imate u
medijima, samo se sjetite, uzmite novine prije četiri godine kako se reagiralo kad se na
legalan način birao recimo ...
PREDSJEDATELJ
Gospodine Luka vrijeme.
LUKA PODRUG
O.K. Hvala.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Luka, kolega Luka pa javite se slijedeći put na natječaj za izbor
gradonačelnika pa tko pobijedi, nemojte vrijeđat drugoga kolegu koji je ovdje prisutan.
PREDSJEDATELJ
Ajde molim vas da se vratimo, da se vratimo u koletočinu radnu. Evo slijedeće je
pitanje gospođa Danira Matošić Matičević. Izvolite. Koja je potpisala prisegu.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Dobro je, bolja varijanta nego da sam je morala izgovarati pred svima ovdje sama.
Poštivanje i pozdrav svima. Moje pitanje se tiče urbanističkog bonusa a to je ustvari tema ove
točke 37. na današnjoj sjednici Gradskog vijeća, pa ću ja pročitat zapravo dio iz GUP-a koji
se odnosi na to što je urbanistički bonus i po tom zapravo naš zahtjev i pitanje. Dogovornim
urbanističkim bonusom se omogućava budućem investitoru izgradnja većeg intenziteta i
profitabilnosti uz uvjet da zauzvrat realizira ili sudjeluje u realizaciji dogovorenog programa
od javnog interesa. Dogovorni urbanistički bonus se realizira kroz javno-privatno partnerstvo
Grada i investitora. Postupak dogovaranja i utvrđivanja programa izgradnje i uređenja
prostora se realizira kroz izradu detaljnog plana ili provedbu natječaja propisanih ovim
planom. U postupak izrade detaljnijeg plana ili provedbu natječaja potrebno je uključiti i širu
urbanu javnost te posebno građane i predstavnike mjesne samouprave naročito iz gradskog
kotara u kojemu se nalazi obuhvat planiranog zahvata, a u svrhu osiguranja i ispunjenja
27
dogovornih odveza Grad Split može zahtijevati korištenje garancijskih instrumenata.
Sukladno ovome što sam pročitala molimo stručne službe, najvjerojatnije s obzirom da ne
znam da li će podatke koje zahtijevamo baš bit moguće iznijeti u cijelosti na ovoj sjednici, da
nam odgovore i dostave podatke o svim usvojenim ili tekućim procedurama u kojima se
koristio dogovorni urbanistički bonus, zatim ugovore kojima je regulirana investitorova
obveza realizacije programa od javnog interesa, izvješća o provedenim javnim raspravama za
svaki pojedini slučaj kao i dokaze o ostvarenom javnom interesu ili garancije da će dogovorni
javni interes biti ostvaren i u kojem roku ukoliko još nije?
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala kolegici Matošić na pitanje, ovo je dosta stručno i tehničko pitanje, ja ću
vam dati u pisanom obliku. Koliko ja znam građevinski bonus u prošle četiri godine mislim
da je bio iskorišten jednom ili dva puta u pregovorima, ali za sve ostale vam moram dati u
pisanom obliku jer je prilično, prilično zahtjevno, uostalom više nemamo ni vremena za tako
elaborirani odgovor.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku. Još su ostala dva vijećnika i dva
vijećnička pitanja. Ja predlažem da i to odradimo i gotovo. Evo slijedeći je na redu gospodin
Srđan Gjurković. Izvlite.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Hvala gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, gospodine gradonačelniče jedno
kratko pitanje koje već je spominjana Karepovac tematska sjednica, naravno da se to
podržava, međutim da budem konkretan sasvim je jasno da se rješenje Karepovca veže za
regionalni centar za upravljanje otpadom. To je nužno, to je jedan od preduvjeta, a onda
naravno metode i način sanacije Karepovca je pitanje koje odlučuje Gradsko vijeće. Potpuno
je jasno, da budem konkretan, da je Splitsko-dalmatinska županija opstruirala odnosno
nečinjenjem i ne realizacijom regionalnog centra po pitanju i otkupa zemljišta i pripreme
kompletne dokumentacije za lokacijsku dozvolu dovela i Grad Split i sve općine i gradove u
velike probleme. Moje pitanje konkretno koje sve aktivnosti, neke ste već i naveli, ali
govorim konkretno prema Splitsko-dalmatinskoj županiji, jer je ona nositelj zajedno sa
Fondom rješenja regionalnog centra za upravljanje ćete poduzeti kako bi na određeni način
kako ste odlučno branili i zapadnu obalu od privezišta tako branili i grad Split od nečinjenja
od strane Splitsko-dalmatinske županije u realizaciji, jer bez toga mi ne možemo, odlučili mi
ovo ili ono na Krepovcu napraviti ono što je potrebito pa sutra i kao dio razvojnog dijela
grada da se ta aktivnost prema Županiji i županu Splitsko-dalmatinske županije pokrene na
način da se jasno definiraju i rokovi, ali i odgovornost za nečinjenje kako bi mi ipak u ovome
mandatu, a to moramo učinit, i realizirali regionalni centar kao dio te priče, a i riješili i
sanirali Karepovac.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala kolega Gjurković. Ja sam već djelomično odgovorio, samo ću vam ponovit.
Mi smo već bili odlučili da krenemo sami u određeni tip sanacije Karepovca, dakle pripreme,
daleko smo mi bili od bilo kakve realizacije, međutim u međuvremenu kako što sam već
rekao došlo je do susreta sa ravnateljem Fonda za zaštitu okoliša i predstavnicima Svjetske
banke i to je sad dobilo jednu drukčiju dimenziju, osim toga su oni isti taj dan bili i kod
župana Ževrnje. Ja sam isto s tim kratko o tome razgovarao, koliko sam ja vidio iz ovog
kratkog razgovora s njima, kako s njima a tako i sa županom Ževrnjom ono što je bio bilo je i
odnos između Grada i Županije bio je kakav je bio, ne bi ulazio u to, međutim sada ja i kolega
28
Ževrnja imamo manje-više iste stavove i tu možemo očekivati zaista maksimalnu suradnju
kako sa njegove tako i s moje strane, dakle zajednički imamo problem, on smatra da je to
zaista zajednički problem bez obzira šta je to grad, ali grad je bio županije, mislim da ćemo
tome pristupit zajednički Grad, Županija i Fond za zaštitu okoliša. Iznosi novca koji trebaju
bit uloženi će bit podijeljeni na određeni način, mora nam pomoć Evropska unija da dobijemo
šta više sredstava, a tu je ta Svjetska banka, međutim kolega Ževrnja je zaista voljan aktivno
se uključit u realizaciju toga, jer je potpuno svjestan problema koji tišti istina grad Split, ali
isto tako i cijeli niz gradova unutar Županije. Tako da je Karepovac je zaista zajednički
problem i tome ćemo pristupit s jednom napomenom koliko ja znam po novome ili prijedlogu
zakona ili onome šta Fond predviđa regionalni centar će imat, bit će posebna tvrtka koje će
biti suvlasnici svi oni koji deponiraju tamo otpad i to shodno visini deponiranog otpada,
otprilike to je prvi bazični koncept, ali dalje ćemo nastavit razgovarat, da vam sad ne ulazim.
Dakle sigurno će Grad Split aktivno sudjelovat i u regionalnome centru.
PREDSJEDATELJ
I posljednji gospodin Marijo Sičić. Izvolite.
MARIJO SIČIĆ
Dobar dan. Pozdravljam sve nazočne kolegice i kolege. Moje vijećničko pitanje je
kolegica već maloprije spomenula odnosno ovaj odnosi se na Ulicu Stanka Vraza tako da ga
ja neću ponovo ponavljat, samo bi se nadopunio odnosno dao svima, dao svima informaciju
da je to jedno veliko goruće pitanje kotara Visoka te bi se odmah nadopunio na kolegu
Tomislava Alujevića koji je rekao maloprije za Osnovnu školu na Pujankama, tako ako netko
od kolega uspije ovaj pogledati tu školu može i produžiti i do te garaže da vidi ovaj u kakvom
je to stanju se nalazi, te ovaj bi možda samo dao prijedlog da jedna od stručnih komisija,
službi na nivou Grada posjeti i tu garažu i napravi neki, neki izvještaj jer zbilja je garaža u
takvom stanju da se može film katastrofe snimiti odnosno i jedna molba da kad se da pismeni
odgovor kolegici Vrdoljak da se i meni dostavi takav isti odgovor. Eto hvala.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala kolega Sičić, evo ja bi sad zamolio ovdje je gospođa Visković je tu koja je
inače zadužena najviše za školu Pujanke, ako se, ako se slaže i kolega Gojo ... ( - kraj 1.
kazete B strane - ) ... poduzet pa ću vas izvijestit, dat vam odgovor ili se u skladu s vama
dogovorit za daljnje, za daljnje sve aktivnosti. Eto ovo nije odgovor pravi, ali je zamolba da
idemo odmah to pokušat šta brže riješit.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku na odgovoru. Ovime smo iscrpili sva
vijećnička pitanja i završili prvu točku dnevnog reda. Sad prelazimo na 2. točku dnevnog
reda, usvajanje Zapisnika sa 1. sjednice Gradskog vijeća Grada Splita.
Ad 2. Usvajanje Zapisnika 1. sjednice Gradskog vijeća Grada Splita
Zapisnik ste dobili, da li imate kakvih primjedbi? Izvolite kolega Banović.
IVAN BANOVIĆ
Znači pod točkom izbor Odbor za izbor i imenovanja znači nakon provedenog
glasovanja bez rasprave u Odbor za izbor i imenovanja su jednoglasno izabrani ovaj
predsjednik, zamjenik i članovi, tako predlažem da gospodina Tonći Blaževića umjesto točke
29
iza toga se stavi zarez, napiše za člana i onda stavi točka ponovo, zbog toga šta ne piše
njegova funkcija. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Izvolite gospodine Tonći.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Predsjedniče hvala. Ovi kratko, znači idemo dalje iza toga, Ad 4. izbor
predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, izbor predsjednika Vijeća dva puta smo
napisali 22 vijećnika, znači u tom odboru i u slijedećem odboru isto za izbor, ustvari za izbor
potpredsjednika Vijeća i predsjednika Vijeća nisu bila 22 nego 21 vijećnik šta se poslije vidi
iz samoga teksta, pa samo da ispravimo brojku. Je, da uskladimo sa stvarnim stanjem.
PREDSJEDATELJ
Jeste, pregledat ćemo i tonski zapis i ukoliko je to to onda ćemo ispravit.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Jer točno se, vidi se poslije kad se zbroji da je 21.
PREDSJEDATELJ
Je, jeste.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Hvala.
PREDSJEDATELJ
Evo zahvaljujem. Dakle smatra se Zapisnik sa konstituirajuće sjednice usvojen uz
ove dvije primjedbe koje će se naknadno uvrstiti u Zapisnik.
Sada prelazimo na 3. točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o dopuni Odluke
o komunalnoj naknadi.
Ad 3. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi
Ne treba, ne treba, ništa ne, ne, ne treba to, dakle pozivam izvjestitelja gospodina
Pavu Zaninovića da dade kratki uvod u točku dnevnog reda broj 3. Izvolite gospodine
Zaninović.
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Zahvaljujem se gospodine predsjedniče. Pozdravljam gradonačelnika, zamjenika,
uvažene vijećnike i sve prisutne medije. Dakle pred nama je prijedlog odluke o dopuni
Odluke o komunalnoj naknadi. Ovom dopunom utvrđuje se koeficijent namjene 1,71 , a ne
1,27 kako je ovdje napisano zbog štamparske greške, dakle 1,71 je koeficijent iako je vama
važnija cijena u konačnici nego sami koeficijent za poslovne prostore u kojima se pružaju
ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Naime prema članku 28. Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti to su usluge smještaj u sobi, apartmanu i kući za odmor do najviše osam soba
odnosno šesnaest kreveta. Ovo bi sad podcrtao, dakle presudom Upravnom suda utvrđeno je
da vlasnici odnosno korisnici objekata u kojima se pružaju navedene usluge obavljaju
poslovnu djelatnost, ostvaruju određeni prihodi trebaju plaćati komunalnu naknadu za
poslovni prostor, a ne stambeni. Pošto je trenutno u gradu Splitu poslovni prostor devet puta
skuplji nego stambeni mišljenja smo bili da je to previše za ljude koji danas u ovoj situaciji
30
kako je i onda smo dakle uvrstili kao posebnu stavku apartmana i donijeli sa koeficijentom
već rečenim gdje bi otprilike to bilo u 1. zoni 1,20 , a stambeni je 0,70 , dakle malo manje od
duplo nego trenutno stambenog šta je puno manje od poslovnog. Također nismo imali
prozvani još i hostele koji su se eto zadnjih godina pojavili u gradu nego su ih ne možemo
tretirati pod hotele nego smo uvrstili novu dakle hostele gdje će oni isto kao i hoteli plaćati
sukladno prometu za prethodne godine. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Zaninoviću. Otvaram raspravu po 3. točci dnevnog reda.
Izvolite. Obzirom da nema prijavljenih za raspravu zaključujem raspravu po pitanju 3. točke
dnevnoga reda i istu stavljam na glasovanje.
Tko je za? – Dobro.
Tko je protiv? – Nitko.
Ima li suzdržanih? – Nema.
Dakle, jednoglasno, sa, dakle konstatiram da je 3. točka dnevnoga reda prijedlog
odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi prihvaćena jednoglasno sa 29 glasova za.
Hvala.
Sada prelazimo na 4. točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o izmjenama i
dopunama Odluke o priključenju građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne
građevine.
Ad 4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o priključenju
građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine
Izvjestitelj je također gospodin Pave Zaninović pa bi molio da dade uvodno
izlaganje. Hvala.
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Prema Odluci o priključenju građevine i
drugih nekretnina na komunalne vodne građevine priključenje pojedinih građevina ili drugih
nekretnina bilo je uvjetovano upalom utvrđene naknade za priključenje u korist proračuna
Grada Splita. Ovo što je bitno dakle izmjenom i dopunom Zakona o vodama kao i Zakona o
financiranju vodnog gospodarstva ukida se naknada za priključenje, a sve poslove
financiranja izgradnje i održavanja komunalnih vodnih građevina preuzima isporučitelj vodne
usluge odnosno Vodovod i kanalizacija Split. S obzirom na odredbu članka 138. Zakona o
vodama naknada za priključenje se naplaćuje do datuma stavljanja izvan snage odredbe o
uvođenju, obračunu i naplati naknade za priključenje. Samu izradu odluke o priključenju
jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti šest mjeseci od dana stupanja Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o vodama, a na snagu stupa znači 8., do 8. studenog 2013.
godine. Po prijedlogu isporučitelja vodne usluge predlaže se što skorije donošenje predložene
odluke. U prijedlogu odluke izbrisane su sve odredbe u svezi obračuna i naplate naknade za
priključenje, a investitori građevina zainteresirani za financiranje i izgradnju određenih
komunalnih vodnih građevina koji nisu sadržani u tekućim planovima izgradnje upućeni su na
isporučitelja vodne usluge umjesto na Grad Split kao do sada. Zahvaljujem.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodnu Zaninoviću. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda.
Gospodine Blaževiću prvi se je javio gospodin Tomislav Gojo. Izvolite.
31
TOMISLAV GOJO
Hvala. Evo mene zanima nešto što nije spomenuto u ovi obrazloženju to je dakle
članak 9., ovom odlukom se članak 9. briše, što, što dakle to brisanje znači za nelegalne
objekte koji do sada nisu mogli dobiti legalni priključak? Da li će se znači brisanjem ovoga
članka 9. oni sada moći dobiti taj legalni priključak, jer upravo članak 9. govori o tome da se
objekti bez dakle dozvole ne mogu priključiti, a sada taj dakle članak brišemo. Isto tako
mislim da ovaj tekst treba još dodatno pročistiti, i sami ste rekli da se ova naknada za
priključenje briše, znači da je više nema, s tim u svezi se briše ovi članci 13., 14., 15. itd.,
međutim ova naknada se još spominje i u članku 5., u članku 8. tako da mislim da ovaj tekst
još potrebno dodatno pročistiti.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Zaninović izvolite dati odgovor.
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Dakle normalno da će se napravit pročišćeni tekst kompletne odluke, ovo je sad
brisanje da će stupit na snagu da bi se moglo krenuti u izradu nove odluke, dakle izbrisali smo
članke koji se direktno tiču ovoga da bi se moglo ići u dalje. Što se tiče priključenja dakle više
se naknada za priključenje se ne plaća. Sada Vodovod vrši priključenje i Vodovodu se samo
plaćaju stvarni troškovi, dakle trošak cijevi, trošak iskopa, priključenja itd., ali se ne plaća
nekadašnja taksa odnosno ovi naknada za priključenje, jer je to po tumačenju bilo države
parafiskalni namet i u želji da se pomogne investitorima da se to sve skupa dakle u ovom
trenutku pogura investitor i investicije taj, ta naknada u ovom trenutku ukinuta. Dakle to se
više ne plaća. E sad šta se tiče priključivanja legalnih ili nelegalnih objekata to će mislim
morat se pitat sa Vodovodom koji je nositelj sad samo ovoga, dakle šta je sa time, na koji
način će se to rješavat. Ja vam to stvarno sad u ovom trenutku ne bi mogao ............. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Pa evo s obzirom da sam ja iz Vodovoda i kanalizacije ja mogu dati jedan
odgovor. Dakle Vodovod i kanalizacija kao trgovačko društvo donijelo je svoje opće i
tehničke uvjete poslovanja i tu je propisano jednom odredbom, ne mogu se sad sjetit kojom,
da svaka ona osoba koja pridonese dokaz da je pokrenula postupak legalizacije može dobiti
privremeni priključak dok nadležno tijelo ne riješi problem legalizacije, odnosno dok se ne
legalizira dobit će stalni priključak, ako bude od strane urbanizma odbijeno onda će izgubiti
taj privremeni priključak.
Molim? Gospodin Tonći Blažević.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Odustajem od rasprave, ima sam isto pitanje kao i Gojo, za ovi članak 9. sam imao
isto pitanje tako da.
PREDSJEDATELJ
A ha. Dakle, e dobro, to smo odgovorili. Da li ima još prijavljenih za raspravu po
ovoj točci dnevnog reda? Ako nema zaključujem raspravu po točci 4. prijedlog odluke o
izmjenama i dopunama Odluke o priključenju građevina i drugih nekretnina na komunalne
vodne građevine i istu stavljam na glasovanje.
Tko je za? –
Ima li itko protiv? – Nema.
Suzdržanih? – Nema.
32
Konstatiram da je jednoglasno usvojena točka 4. dnevnog reda sa 29 glasova
prisutnih vijećnika. Zahvaljujem.
Idemo na točku 5. dnevnog reda, to je prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava
proračuna Grada Splita za financiranje političkih stranaka i članova/članica Gradskog vijeća
izabranih na kandidacijskim listama grupe birača za razdoblje od 19. lipnja do 31. prosinca
2013. godine.
Ad 5. Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava proračuna Grada Splita za
financiranje političkih stranaka i članova/ca Gradskog vijeća izabranih na
kandidacijskim listama grupa birača za razdoblje od 19. lipnja do 31. prosinca 2013.
godine
Ovo je točka dnevnog reda iznimno važna za nas i za rad naših stranaka odnosno
nezavisnih lista, pa pozivam izvjestiteljicu gospođu Marinu Protić da dade uvodno izlaganje
po ovoj točci dnevnog reda. Hvala.
MARINA PROTIĆ
Dobar dan poštovani predsjedniče Gradskog vijeća, vijećnice i vijećnici, zamjenici
gradonačelnika prije nego što iznesem osnovne detalje ove odluke trebam uputiti ispriku u
ime izrađivača prijedloga gospođama Daši Dragnić i Daniri Matošić Matičević zbog
tiskarskih grešaka koje su se pojavile u ovom materijalu. Dakle riječ je o odluci koja, kojom
se utvrđuje visina naknada odnosno visina sredstava koja se u proračunu Grada Splita
osiguravaju za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i grupa birača Gradskog
vijeća izabranih na nezavisnim listama te njihova raspodjela tijekom 2013. godine sukladno
rezultatima izbora, a u granicama sredstava osiguranih u proračunu za ovu namjenu. Visina
naknade za svakog vijećnika u iznosu je, predlaže se u iznosu od 9 tisuća 400 kuna, a za
svaku vijećnicu Gradskog vijeća u iznosu 10 tisuća 340 kuna mjesečno, također je bitno
napomenut da je riječ o istim iznosima koji su se isplaćivali i u tijeku proteklog mandata.
Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem na uvodnom izlaganju. Otvaram, otvaram raspravu po ovom pitanju.
Tko se, e sad, svi su se javili, idemo, ajde redom, Puljak, ...
BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita
Najprije Marijana Puljak, Damir Ćosić, pa ovi Blažević, pa gospodin Marijo Sičić
...
PREDSJEDATELJ
Marijo Sičić, je i gospodin Grubišić je li tako. Dakle prvi se za raspravu javio
gospođa Marijana Puljak. Izvolite.
MARIJANA PULJAK
Zahvaljujem. Zapravo jedna kratak prijedlog s naše strane, dakle obzirom na
povećanje broja vijećnika, je li sa 25 na 35, a vidimo zadržali smo isti iznos ovih naknada
dakle za političko djelovanje je li vijećnika, vijećnica, stranaka, nezavidnih lista naš je
prijedlog zapravo da se suma koja je bila i predviđena na početku godine znači ona suma za
25 vijećnika zadrži u istom, je li u istom obliku, u istoj količini zapravo se podijeli na novi
broj, novi broj vijećnika što bi dakle značilo nekakvo smanjenje po, po ovaj pojedinačnom
vijećniku ili vijećnici.
33
PREDSJEDATELJ
Gospođo Marina.
MARINA PROTIĆ
Predlagatelj dakle gradonačelnik će razmotrit vaš prijedlog i očitovat će se tijekom
sjednice ili tijekom izmjena i dopuna proračuna.
PREDSJEDATELJ
U redu. Hvala. Tko je sad slijedeći? Gospodin, a ha, gospodin Ćosić, samo da
vidimo, samo, samo čas. Evo ga gospodin Damir Ćosić. Izvolite.
DAMIR ĆOSIĆ
Dobar dan svima. Poštovani predsjedniče Vijeća i poštovana izvjestiteljice Marina
Protić vi ste maloprije spomenuli nekakve tiskane greške, međutim ne znam da li ste mislili
na ovo što želim reći. Dakle ovaj raspored vijećnika po političkim strankama na predzadnjoj
stranici, mislim pred predzadnjoj dakle Damir Ćosić je vijećnik HSP-a doktor Ante Starčević,
vi ste ovdje stavili da je Damir Ćosić vijećnik HSP-a, dakle tu su dvije sasvim različite
političke stranke i ovo nije prvi put da ja reagiram, ja sam već reagirao na web stranici je bilo
to već napisano i dečki su ispravili, prepravili su tu grešku, međutim ovdje postoji mogućnost
da sredstva idu na, na račun druge stranke. Prema tome to je isto recimo kad bi mi sada stavili
gospodin Gojko Čepo HČSP-e, ja ne znam bi li se on bunio, ja se stvarno bunim, ja, ne bi se
bunio. Dakle molim vas da ovo ispravite hitno. Hvala lijepo.
AIDA BATARELO – zamjenica gradonačelnika Grada Splita
Mogu li ja uletit?
PREDSJEDATELJ
Može slobodno.
AIDA BATARELO – zamjenica gradonačelnika Grada Splita
Evo pozdravljam sve prisutne. Kolega ne ide novac na ime i prezime nego ide na
žiro račun, dakle ako vi imate svoj žiro račun stranka ima svoj žiro račun onda nema greške,
ali stoji isto tako i vaša primjedba. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Ja se također kao predsjednik Gradskog vijeća duboko ispričavam zbog ove greške
i nastojat ću da se ona nikako ne ponovi.
DAMIR ĆOSIĆ
Dobro, dakle mi smo HSP AS, to je skraćenica po Statutu.
PREDSJEDATELJ
Doktor Ante Starčević. E hvala lijepo. Evo to smo zapisali i to će od sada biti u
redu. Slijedeći se javio gospodin Tonći Blažević. Izvolite gospodin Blažević.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Hvala predsjedniče. Prvo volio bi da po ovoj točci da je i gradonačelnik ovdje,
mislim da je ovo točka bitna. Evo jedno dva mjeseca samo slušam o tome kako nema love u
Gradu Splitu, sad smo došli do ove točke, ja bi proširio prijedlog kolegice ovi Puljak i želio bi
da otvorimo raspravu da se svi jasno izjasnimo o tome, ovi, i to predlažem u ime HSLS-a,
34
dakle ne u ime koalicije, nego u ime HSLS-a. Evo ovako, prvo ću odgovorit na ono prvo što
će bit kazano, a to da je to demagogija. Sjedio sam u Vijeću od 2000. do 2005. kad su se
dizale naknade vijećnicima na ovu vrijednost koja je sad trenutno, ovi, glasao sam za jer je
Grad išao uzbrdo. Sad Grad pokušava stat pa krenut uzbrdo, mislim da je vrijeme i trenutak
da mi svi zajedno raspravimo da vidimo šta mi kao vijećnici i još ono drugo što ću predložit
damo od sebe po tom pitanju. Dakle kao HSLS podržavam prijedlog gospođe Puljak da idemo
40% nizbrdo, znači da se ista sredstva podijele na nas 35 tj. 35 stranaka, to je dovoljno za
funkcioniranje, 35 vijećnika da pardon, e, to je dovoljno za funkcioniranje iako je kolege su
me neki baš jučer govorile, kaže na kraju sve te novce završe u kampanji pa se opet vrate
natrag, ali dobro. Ali ono drugo što ja želim predložit, iako nije pod ovom točkom je da malo
svi o tome razmislimo da se mi kao vijećnici, kao budući članovi upravnih vijeća, nadzornih
odbora itd. da mi malo razmislimo o tome kao članovi odbora u Gradu Splitu pa da i mi svi
odemo 30-40% nizbrdo dok se situacija ne popravi. Zato bi volio da je gradonačelnik tu pa da,
da se ovi, da se izjasni o tome, da se svi izjasne o tome, jer mislim da je trenutak 2200 kuna
nije mal novac, ja poštujem posao vijećnika, uvijek sam ga i kad sam prije bio u Vijeću
odrađivao sam ga, ono što se kaže, svim srcem, ali jednostavno je tako, tako je vrijeme, takva
je situacija i mislim da moramo svi dat od sebe. I to nisu mali novci kad se zbroje, kad se
zbroje to nisu mali novci. Da još jednu stvar odmah kažem, ja bi volio da je plaća
gradonačelnika Grada Splita 50 hiljada kuna, a ne ovih 15-16 itd., da se razumijemo o čemu
se radi. I iskoristit ću ovu točku da još jednu stvar svima spomenem, kolega Gojo je postavio
vijećničko pitanje, nekako mi je to sve skupa mlako prošlo, ljudi moji ne možete bit savjetnici
i vijećnici, to su bivši poglavari. I ja sam sjedio u Vijeću kad su bivši poglavari bili vijećnici,
ne možeš odlučivat, predlagat i doći odlučivat, dakle tu situaciju riješite što prije, u slijedećih
par mjeseci riješite tu situaciju. Meni se sviđa ova ideja sa gospođom Visković, ja ću odmah
otvoreno kazat, dobiva pare od Grada zašto ne iskoristit, to O.K., ali kad to prođe odlučite se,l
ili jedno ili drugo. Isto za vas kolega Davidović, vi ste tehnički direktor Grada trenutno, ja
tako doživljavam vašu funkciju i meni je drago što je uvedena takva funkcija, to vanka
imamo, imaš gradonačelnika i city menadžera, to je dobra ideja, ali vi ne možete sjedit u
Vijeću, vi se morate o tome odlučit što prije, isto vrijedi i za vas kolega Čepo, jer vi ste napola
poglavari, vi ste, vi ste ovi u rangu dogradonačelnika. Dakle volio bi da se svi izjasnimo o
ovim mojim prijedlozima, znači da za slijedeću sjednicu da ili za rebalans da pripremimo to
da nam se smanje naknade, da se smanje naknade u svim upravnim vijećima, nadzornim
odborima itd., sve ono što se tiče Vijeća i a kolegama ovim gradonačelniku i kolegama
savjetnicima ostavljam na njihovu savjest tu priču. Eto ga. Hvala.
HRVOJE MARUŠIĆ
Pa evo imam potrebu reagirat na sve ovo skupa, naime ovdje se radi o, o dvije
cifre novca, dakle radi se o naknade vijećnicima/vijećnicama i radi se o naknada strankama,
dakle uvođenjem novog, novog načina praćenja rada svih stranaka i nezavisnih lista dakle
stranke su se svele da im je to jedini prihod i uz nekakve donacije itd., prema tome ukidat
strankama njihovu zakonski predviđeno pravo mislim da nije u redu, dakle stranke su
političke stranke koje se bave politikom i koje se iz tih sredstava moraju financirat. Netko je
donio odluku da Gradsko vijeće Grada Splita broji 35 članova i po tom ključu se raspoređuju
sredstva. Koliko bi vijećnici trebali primat i bi li trebali primat to je priča za sebe koju ja u
ovom trenutku ne bi uopće dirao, to je stvar svakog od nas ponaosob šta će s tim sredstvima,
hoće li ih proslijedit nekome, uzet ih, prebacit ih ili tako dalje, ali naknada za rad stranaka
smatram da je nešto što stranke pripada i da stvarno se ne bi trebali bavit nekakvim
populističkim potezima i sad smanjivat ta sredstva. Ja bi puno više volio kao poduzetnik da
Grad na čelu sa gradonačelnikom poveća drastično prihode za što ima mogućnosti i da onda te
naknade budu još i veće, ali na realnoj osnovi. Dakle Grad ima investicijski potencijal i
35
očekujem da u tom smislu Grad profunkcionira da uprihodi veća sredstva i da onda ova tema
neće bit bitna, a za rad stranaka se sredstva osigurat moraju, bez obzira koliko bi to lijepo sad
bilo u javnosti čuti da se odričemo tih sredstava ili da ćemo ih smanjit. Ajmo odradit dobro
posao, izvršit naplatu Gradu i onda će bit sredstava za sve ono što treba. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo sada gospodin gradonačelnik je zatražio riječ i sukladno
Poslovniku on ima prioritet. Izvolite gospodine gradonačelniče.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala vijećnicima na raspravi. Nešto sam slušao vani i znam o čemu je tema.
Dakle mi smo već razmišljali o tome i razgovarali i pripremili smo nekakve dokumente s
kojima bi izašli na slijedeće Gradsko vijeće koje bi trebalo bit početkom 9. mjeseca, a koje se
radi o određenim korekcijama i jednom manjem smanjenju. Jesmo za jedno manje smanjenje,
ali nismo za radikalno smanjenje i ovdje se moram složit sa gospodinom kolegom Marušićem
da političke stranke moraju funkcionirat na određeni način i za to im trebaju određena
sredstva i onda oni koji su na izborima dobili određeni broj vijećnika imaju pravo na to da to
iskoriste u svrhu funkcioniranja stranke, širenja svojih ideja i svega ostaloga. Zbog toga nisam
sklon tome da dođe do radikalnoga smanjenja. Dakle ideja da postojeću masu, predviđenu
masu za 25 vijećnika podijelimo sa 35 vijećnika smatram radikalnim rješenjem i ja ću izaći na
slijedeće Gradsko vijeće sa jednim drukčijim prijedlogom gdje bi, gdje bi došlo do jednog
niza korekcije, a radi se o tome da bi se korigirala i naknade u nadzornim odborima, dakle
upravna vijeća, galerija itd. one su 600 kuna i one su već uređene i to ne bi dirao, međutim
kod komunalnim poduzeća imate nekakve male disproporcije, nisu velike ali jesu, od 1800
kuna do 2200 kuna i tu bi napravio jednu korekciju i sveo bi to na nešto ispod vijećničkih
naknada, a vijećničke naknade bi smanjio u iznosima koji se kreću otprilike 10-tak%. Najavio
sam isto tako moguće smanjenje svih plaća zaposlenika u Gradskoj upravi odnosno u
komunalnim poduzećima i u drugim ustanovama koje primaju i plaće iz proračuna Grada
Splita, dakle 1800 ljudi na nivou od 5% linearno, međutim to smo pripremili, nismo
realizirali, zato što mi se čini da i to ne bi bilo korektno za sve te ljude ukoliko i druge
institucije koje žive od Grada Splita i koje surađuju s Gradom Splitom ili tvrtke druge vrste ne
smanje isto tako svoje prihode. Dakle zbog čega bi samo uprava snosila, ne uprava nego
proračunski korisnici snosili takve posljedice, a drugi ne pada im napamet ovaj smanjivat
svoje plaće. Prema tome ja ću vam na slijedećoj sjednici izaći sa jednim prijedlogom pa
raspravljajmo. Ovo sada je samo ono što zakonom moramo potvrdit da bi ova dva mjeseca
dakle za 7. i 8. i za 9. mjesec primili naknade, a onda ćemo na slijedećoj sjednici, ja bar tako
vama predlažem zaista ući u raspravu sa brojkama i onda ću vam pokazat, ja imam tu
pripremljenu, vi ste isto tako vidjeli, a ja ću dati svoj prijedlog, vi ćete dati svoj kontra
prijedlog pa da na slijedećoj sjednici bi vas molio da onda to o tome raspravimo. U
međuvremenu ćemo imat i jasniju situaciju da li ćemo ići u smanjivanje plaća ili nećemo, a
sve skupa je vezano za, za rebalans proračuna koji nam neminovno predstoji, jer nemamo
sredstava dovoljno da pratimo onaj proračun koji je predviđen, dakle rebalans nam predstoji.
To će bit preduvjet da idemo u normalan rebalans. Eto hvala vam lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku i nadam se da on neće zamjerit, obzirom
da sam ja po Statutu ovlašten i imam pravo i obvezu štititi interese Gradskog vijeća da ćemo
mi i inter koalicijsku jednu grupu formirati i otići ćemo kod gradonačelnika na razgovor po
ovim zaista važnim pitanjima kako smo, kako bismo našim građanima u ovom zaista teškom i
36
složenom trenutku dali i osobnim primjerom na znanje kako se treba u teškoj situaciji
ponašati. Nadam se da ćete to prihvatiti, mislim da je gospodin Čepo ima repliku, je li.
GOJKO ČEPO
Hvala gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve nazočne. Ma repliku me ponukao
gospodin Blažević iz Hrvatske socijalno-liberalne stranke sa svojim, sa svojim stavovima o
visini naknada i smatra ih previsokim. Ja vam predlažem gospodine Blaževiću obzirom da je
evidentno da nemate političku podršku niti unutar svog kluba za ono što ste govorili, a imate
određenu potrebu biti prema vašem iznesenom mišljenju korektni prema Gradu Splitu da ne
gledamo sad na ovih 9 tisuća i 400 kuna koje će Hrvatska socijalno-liberalna stranka dobit od
Grada Splita na taj način. Vi recimo imate izvrsnu priliku da taj novac vratite u proračun
Grada Splita, jer vi ste stranka koja je u ovome mandatu ima jednog vijećnika u Gradskom
vijeću, u prošlom mandatu nije imala ni jednog vijećnika u Gradskom vijeću, ali svejedno
koristite gradski prostor od 160 kvadrata na sredini Rive i plaćate ga 1200 kuna mjesečno.
Evo ja vam predlažem da vi tim iznosom, ako ga smatrate previsokim da uplatite na račun
korištenja gradskog prostora u proračun Grada Splita.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Evo ja ću ovako odgovorit, sad ja pitam svog prijatelja Hrvoja Marušića a šta je
ovo nego demagogija, ovo što sad kolega govori, je li tako. E, to je sve šta ću kazat.
PREDSJEDATELJ
Dobro. Idemo dalje. Malo je zaiskrilo, sad ćemo se malo smiriti. Gospodin Marijo
Sičić. Izvolite.
MARIJO SIČIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Sve je rečeno, pa nema .............
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. I gospodin Grubišić. Izvolite.
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
Budući da mi predstavljamo građane grada Splita u ovom Vijeću a da je recesija i
kriza izuzetno velika ja bi želio da recepcija ovoga Vijeća u gradu bude pozitivna, a ona
........... pozitivna u ................. nade, to je moj stav, osobni, ne u ime kluba, nego osobni i s
druge strane smatram da svaki rad treba platiti, ali s obzirom da je blagajna prazna i u
dugovima onda bi želio da vijećnici doprinesu odreknućem od bilo kakve nadoknade.
PREDSJEDATELJ
Hvala. Gospođa Ljubica Vrdoljak ima repliku.
LJUBICA VRDOLJAK
Pa imam repliku, ja vjerujem da se gospodin Grubišić odrekao one naknade u
Saboru pa onda ovaj vjerujem da će odreći i ove i kad se on odrekne one onda ćemo se mi (nije uključen mikrofon-) odreći ove, ne prekidajte me molim lijepo, ili one naknade u
Županiji, prema tome kad netko ima pet naknada onda je normalno da se može odreći one
pete.
PREDSJEDATELJ
Hvala. Evo odgovor.
37
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
Moram odgovoriti da sam ja bio spreman u Saboru ne primati nikakvu nadoknadu,
nismo u nikakvom nadzornom odboru i to smo odbili i u saborskim odborima ne sudjelujemo,
a što se tiče moje plaće ja je primam, ne sada da govorim radi toga da vama oponiram nego
plaću primam, trećinu plaće dajemo ja i zastupnik Balojević za humanitarne svrhe, dakle 11
tisuća primamo, sve što je više od toga dajemo u humanitarne svrhe, a ja od svoje 11 tisuća
plaće dajem dvije stipendije dvojici studenata, mogu reći ime i prezime o kome se radi i
dajem tri pomoći mjesečno samohranim majkama. Prema tome to je moj način raspolaganja
sa sredstvima, a ovdje sam spreman s obzirom na krizu u kojoj se nalazimo odreći se ove
nadoknade, ali govorim osobno u svoje ime, ne u ime kluba.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Izvolite gospodine gradonačelniče.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala. Evo ja ću samo još jedanput ponovit. Dakle na slijedeće Gradsko vijeće
koje bi trebalo bit početkom, krajem 8., početkom 9. mjeseca izaći ću sa cjelovitim
prijedlogom vezano za naknade, vezano za upravna vijeća, nadzorne odbore s kojim bi ja
izvršio jednu određenu korekciju. Eto ja vam samo to ponavljam, ako ćete bit strpljivi onda
strpimo se još malo više od mjesec dana pa ćemo imat nešto drugo, a ovo sada ponavljam,
ovo je sada da možemo legalno isplatit ono što smo već odradili na neki način i ovih mjesec
dana, ništa više, ništa manje, ako na slijedećem Gradskom vijeću, sjednici se ne složite s tim
glasajmo onda za neke druge prijedloge. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo replika gospođe Ljubice Vrdoljak na gradonačelnikovo
izlaganje.
LJUBICA VRDOLJAK
Ma evo normalno, ovaj ja bi svakako prihvatila ovaj prijedlog gradonačelnika vi za
vi toga da je sada vrlo transparentni su troškovi političkih stranaka i nezavisnih lista, jer je to
zakonom po prilično dobro uređeno, prema tome donacije su sada zaista minimalne, a i
gospodarstvo je u situaciji u kojoj je. Međutim ovaj moram dodat da samo naknade u Saboru
su 350 tisuća kuna godišnje po jednom vijećniku bez plaće, zato nemojmo se rugat sa pameti
naših građana, oni moraju znat da ovaj kakve su naknade, iako mnogi od njih to ne znaju i
onda nemojmo prodavat demagogiju ovdje na Gradskom vijeću.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Grubišić.
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
Ova replika shvatio sam da je išla na moj račun, a ja ću biti, ja ću biti ovaj
dosljedan u svome stavu. Svaki saborski zastupnik na dan prima 1200 kuna, bez plaće i ja sam
protiv toga ustao, protiv toga ustao sam i onda svaka tri mjeseca se isplaćuje nadoknada
političkim strankama, sada najviše ima SDP-e 60 zastupnika dobiva oko 6 milijuna svaka tri
mjeseca iz proračuna, to je veliki novac. HDZ-e ima manje pa dobiva 4 milijuna, ali puta 4, 6
puta 4, 24 milijuna godišnje, a puta 4 godine to je preko 100 milijuna SDP-e i na taj način
lako je biti član stanke koja iz proračuna dobiva, a proračun se teško puni i građani sve teže
žive. Trebamo gledati na građane, a ne samo na svoj džep.
38
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Grubišiću. Evo ja ovako puštam i malo širu diskusiju da
ne bi ljude prekidao, stalo mi je do dostojanstva i digniteta svakoga od vas, ali bi vas zato
molio da se vi u svojim nastupima korigirate, to je puno bolje nego da predsjednik intervenira,
ne dajte mi taj gušt molim vas. I gospodin Stanko Čudina kao zadnji prijavljeni za ovu
raspravu. Izvolite gospodine Čudina.
STANISLAV ČUDINA
Sve skupa vas pozdravljam, ali se ispred Hrvatske stranke umirovljenika, a onda
mi se ovdje da primijetiti da se spominje Stanka umirovljenika, vama nije poznato, meni je
puno jako poznato o čemu je riječ, ta Stranka umirovljenika je uništila hrvatske umirovljenike
na način da je uzela bar deset saborskih zastupnika, odgovorno tvrdim da je to istina, na
parlamentarnim izborima. Zašto? Samo zbog toga što su zbunili građane. S obzirom da ovdje
vidim da je SU, a nije HSU, a oni su naši potomci s obzirom na njihovo nezadovoljstvo kada
smo ih istjerali vani zbog staraca opasnih namjera, ja bi volio da vi svi ostane, budite stari i da
svi doživite mirovinu, a uživate u mirovini, mi je ne uživamo, ovdje bi želio da se samo
ispravi ovaj SU i da se on stavi kako njemu i glasi pravo ime Hrvatska stranka umirovljenika
jer je to krsna stranka svih umirovljenika i od nje je počelo sve nadalje i onda su se, sa
oprošćenjem, nemojte mi zamjerit, nakotilo dvanaest ili više stranaka umirovljeničkog
predznaka. Zašto? Samo da bi zbunili građane. (-čuje se više glasova-) Oprosti Luka imate vi
čistu stranku, mi nismo prljava stranka, mi smo dosljedna stranka i svima vam želim da vi isto
doživite da budete umirovljenici, ali zadovoljni umirovljenici, ali ne umirovljenici kao što
sam evo i ja spadam u tu kategoriju, ne baš osobno ja, ali moji umirovljenici spadaju u
kategoriju gdje ih nađemo mrtve iza kontejnera od glada. Oprostite, ja to ne proživljavam s
obzirom na moj prošli život i ja ne spadam u tu kategoriju. Znači meni nije potrebno nikakva
pomoć s te strane, ali moram zastupati one zašto sam ovdje i prisutan, a to je ono što ja
očekujem da ćete i vi jednoga dana bit, umirovljenici i nemojte da budete ugaženi, pogaženi,
uništeni kao što smo upravo do sada mi zadnjih svih 20 godina. I želio bi da se, da počne iz
Splita ...
PREDSJEDATELJ
Gospodine Čudina vrijeme.
STANISLAV ČUDINA
Neću dugo. Volio bi da počne iz Splita upravo ta akcija.
PREDSJEDATELJ
To se i ja pitam, ali evo, evo dakle, evo slažem se, vidim da ću morati, ...
STANISLAV ČUDINA
Ništa, samo da se ispravi.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Čudina ispravit će se. (-čuje se više glasova-) Ispravit će se, u pravu ste
gospodine Šundov. Ja vas molim dakle sve ono što je izvan djelokruga rada ovog Gradskog
vijeća, država, Vlada, Hrvatska u cjelini ne dolazi u obzir da raspravljamo ovdje o tome,
ograničimo se na dnevni red ja vas zaista molim. Ovo je greška, ja se ispričavam. Izvolite.
39
JURE ŠUNDOV
Repliku, nisam se mislio javljat, uvažene vijećnice i vijećnici, gospodine
predsjedavajući ja vas sve pozdravljam, nisam se mislio javljat na ovu temu, ali evo sad bi
replicirao ovaj gospodinu Grubišiću. On je rekao u prvom svom javljanju da nije političar, ma
ne može nebit političar netko tko je izišao na političko tržište, osnovao nešto što se politički
nadmetalo, htio bit župan, htio bit gradonačelnik, saborski zastupnik dakle apsolutno ste vi
političar, tako nemojte govorit nikomu ovo je hrvatskoj, u ovome gradu i u ovoj vijećnici da
vi niste političar. Ako vi niste političar onda vi možete otići vani, dakle vi se možete slagati ili
ne slagat, ali nemate pravo govorit da ste nešto što, da niste nešto što vi i jeste, dakle vi jeste
političar i vi upravo tu sjedite. Demokraciju nismo izmislili mi, ovaj saziv Gradskoga vijeća,
prije nas su postojali drugi sazivi gradskog vijeća i raspravljali su itd. Ja mislim da je ova
točka dnevnog reda dobro pripremljena, gradonačelnik je rekao da će izaći s nekim
prijedlogom i mislim da previše gubimo vremena na nešto što apsolutno treba prihvatit (isključio se mikrofon-) i da idemo dalje, a da raspravimo tamo gdje stvarno trebamo.
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
Govorite, govorite.
JURE ŠUNDOV
(-nije uključen mikrofon-) Uzeli ste mi riječ a ja nisam završio. (-uključen-) Kad je
crveno onda, onda ja pričam, a kad vam da predsjednik Gradskog vijeća riječ onda vi pričate i
onda vi stisnete pa je vama crveno. Dakle to je način ponašanja u gradskoj vijećnici. Evo ja
predlažem predsjedniče da završimo priču, ako idemo izvan teme da se vratimo na temu i da
stavimo na glasovanje i za završavamo dnevni red. Imamo tu koliko točaka dnevnog reda, 35
plus dvije 37, idemo radit, još nismo završili praktično ni jednu radnu točku dnevnog reda, na
samom smo početku.
PREDSJEDATELJ
Slažem se. Ja bi zaključio raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavio bi uz ovu
primjedbu gradonačelnika ovu točku na glasovanje.
Tko je za? –
Tko je protiv? –
Ima li suzdržanih? –
Konstatiram da je ova točka dnevnog reda usvojena sa 31 glasom za, molim, 28, a
ha, e dobro je ali čuo sam 31, dakle 28 za, 4 suzdržana. Hvala. Idemo dalje.
Točka 6. Prijedlog odluke o izboru članova i zamjenika članova Vijeća mjesnih
odbora i gradskih kotareva Grada Splita
Ad 6. Prijedlog odluke o izboru članova i zamjenika članova Vijeća mjesnih
odbora i gradskih kotareva Grada Splita
Izvjestitelj je gospodin Tomislav Bočina. Izvolite, molim dajte uvodno izlaganje.
TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima
Poštivani predsjedniče, poštovani vijećnice i vijećnici želim vam svima ugodan
boravak i što ste izabrani čestitat. Ova odluka što se tiče izbora članova Vijeća i zamjenika
članova Vijeća gradskih kotareva i mjesnih odbora trebalo je donijeti zbog toga što je
prethodna bila iz 1998. godine, a u međuvremenu se mijenjao i zakon i Statut Grada Splita.
Dvije su bitne novine što se toga tiče da je ovdje sada uvedeno i drugostupanjsko tijelo u
skladu sa Zakonom o izborima članova predstavničkih tijela, a isto tako je nova novina da
40
sada Gradsko vijeće Grada Splita raspisuje izbore za gradske kotareve i mjesne odbore. Što se
tiče same odluke ja bih napomenuo da je članak 3., jučer smo ga gore u uredu Gradskog
vijeća malo promijenili pa bi vam ga pročitao, nismo mijenjali sadržaj članka nego smo ga
jednostavno malo korigirali onako da bude bolje napisan pa bi ako može ja ću vam pročitat,
nije uopće problem. Znači izbori za članove i zamjenike članova vijeća se provode putem
kandidacijskih lista, zamjenik člana vijeća je neizabrani kandidat sa liste s koje je član vijeća
izabran. Tko će od neizabranih članova zamijeniti člana kojem je prestao mandat određuje
podnositelj liste, za liste koje predlažu političke stranke, a sada je novina, a s nezavisne liste
slijedeći član vijeća je prvi neizabrani kandidat s nezavisne liste. Tako sada glasi članak 3. I u
članku 12. također imate promjenu u zadnjemu stavku znači kreće se u biti koji će od
neizabranih kandidata zamijeniti člana vijeća kojem prestaje mandat prije isteka roka na koji
je izabran odlučuje predlagatelj liste za liste koje predlože političke stranke, a sa nezavisne
liste slijedeći član vijeća je prvi neizabrani kandidat s nezavisne liste. Eto, hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem izvjestitelju gospodinu Tomislavu Bočini. Otvaram raspravu po ovom
pitanju.. Prvi se je javio gospodin Luka Podrug, drugi gospodin Tomislav Gojo. Izvolite
gospodine Podrug.
LUKA PODRUG
Pa mislim da u ovom slučaju nema razloga za nikakvu žurbu. U prijedlogu akta
gospodin gradonačelnik predlaže da se prije dostavi Odboru za statut i poslovnik kojega nema
i ja predlažem, obzirom da će budući izbori biti negdje na proljeće koliko mi se čini, a ima i
dosta tehničkih, tehničkih nečistoća, evo u članku 4. riječ umjesto akte piše kate, te čisto
tehnički, a recimo u članku 7. kod broj osobne iskaznice mislim da treba ubacit OIB koji je
glavni identifikacijski broj, oznaka svakog od nas, je li, u orvelovsko vrijeme, a na kraju fali
iti ona odredba da se ovim stavlja izvan snage stara odluka. I čini mi se te neke nedorečenosti
da upravo su posao statuta, Odbora za statut i poslovnik i ja predlažem da ovo ili shvatimo
kao prvo čitanje ili naprosto proslijedimo Odboru za statut i poslovnik, uvrstimo na slijedeću
sjednicu i tako pročišćeni tekst usvojimo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Tomislav Gojo.
TOMISLAV GOJO
A evo ja bi se složio. Hvala. Evo ja bi se složio sa Lukom da ovo bude tek prvo
čitanje, da ovo imamo još jednom na sjednici Gradskog vijeća, on je naveo nekakve
nedostatke, ja ću navesti još ovi neke što ovaj smatram da će stvoriti problem, to su članci 14.,
15. i 16. koji govore o sastavu izbornog povjerenstva i o, i o sastavu biračkih odbora. Mislim
da nisu kvalitetno napisani, jer nema jasnoga kriterija po kojem će se utvrditi sastav izbornog
povjerenstva i sastav dakle biračkog odbora. Za izborno povjerenstvo se kaže da odluku
donosi Gradsko vijeće, za biračke odbore se kaže da će se sastaviti prema zastupljenosti
kandidata što je onako prilično nejasan kriterij. Mislim da kod svih drugih izbora, znači viših
razina, gradskih, parlamentarnih, predsjedničkih nekakav jasan kriterij je, nekakav jasan
kriterij je zastupljenost političkih stranaka u recimo ovdje bi bilo idealno u samome
Gradskom vijeću. Tako da bi se složio sa Lukom da ovo bude prvo čitanje, da Odbor za statut
i poslovnik ovo još dodatno razradi i da onda sa konačnim prijedlogom dođemo na Gradsko
vijeće.
41
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Izvolite gospodine Ćosić.
DAMIR ĆOSIĆ
Hvala lijepa. Evo ja bi se nadovezao na ovu raspravu, slažem se s mojim
prethodnicima, međutim prije nego budu ti lokalni izbori za mjesne odbore i za gradske
kotareve smatram da bi trebalo, i što je Luka rekao, pobit neke stvari da bi nove bile na snazi.
Dakle postoji zaključak, zaključak o potrošnji decentraliziranih sredstava koje je potpisao
prošli gradonačelnik, s obzirom da vidi da se već taj zaključak u praksi mijenja, dakle imamo,
ja iz iskustva kao predsjednik kotara vidim da je došla nekakva nova odluka gradonačelnika
gdje se sredstva troše na drugi način u odnosu na onaj koji je propisan, dakle ja smatram da te
sve materijale prije nego budu izbori trebamo na Vijeću promijenit. Isto tako postoje pravila
kotara, ne znam da li vi znate da postoje pravila kotara u kojima se mi kao predsjednici kotara
ponašamo. Dakle ta pravila kotara i zaključak o potrošnji decentraliziranih sredstava trebalo
bi na Gradskom vijeću promijenit odnosno donijeti nove dokumente po kojima ćemo se mi
nakon što se provedu izbori za mjesne odbore prema njima i ponašat. Hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem vijećniku. Gospon Čepo izvolite. Evo sad ćemo, pa ćemo završit
raspravu.
GOJKO ČEPO
Evo ja se, ja se zapravo slažem i mislim da bi, mislim da je inicijativa da ovo
shvatimo kao prvo čitanje dobra iako mislim da Gradsko vijeće nikad nije bilo kvalificiranije
za donosit ovakvu odluku. Dakle u ovome sazivu Gradskog vijeća, ako sam dobro brojao,
sjedi pet predsjednika gradskih kotareva, znači od kolegice Puljak, kolega Ćosić, kolega
Prljević koji nije tu i kolega sa Varoš i Kman, Banović i Božulić, dakle imamo pet
predsjednika i još je tu i kolega je potpredsjednik kotara, niz vijećnika, dakle ovo Vijeće
apsolutno je kvalificirano, a s obzirom da nisu svi kotarevi prisutni na ovome Vijeću možda
ne bi bilo loše da prije nego dođe konačna verzija na Vijeće da možda se uputi i vijećima
gradskih kotareva da i oni iznesu nekakve svoje primjedbe, na svojim sjednicama da iznesu
nekakve svoje primjedbe prije nego budemo konačno. Jer ovo nam se zaista ne žuri, u 4.
mjesec tek dogodine su kotarski izbori, imamo do tada vremena da napravimo jedan
kvalitetan prijedlog. Pravila, jer ja sam, sudjelovao sam u dva puta kao predstavnik svoje
stranke u izbornom povjerenstvu za provedbu kotarskih izbora i jedan put sa kolegom
Bočinom prije 2006. mislim sa kolegom Nakićem i nailazili smo zaista na niz problema od
toga da nije postojalo drugostupanjsko tijelo za žalbe do toga da smo imali potpuno nejasan
kriterij oko rasporeda članova biračkih odbora u odnosu na zastupljenost u Gradskom vijeću
ili niz je bilo nedorečenih stvari, mislim da bi trebali zaista napravit jedan kvalitetan prijedlog,
jer je ... ( - kraj 1. kazete A strane - ) ... da bi im zbog toga trebao i ovaj prijedlog bit u skladu
s tim. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Evo zahvaljujem svim diskutantima. Iznesene su zaista seriozne primjedbe, obiluje
ova odluka difuznim pravnim izrazima, a oni više unose zbrku nego li pojašnjavaju i ja bi
zamolio izvjestitelja da se referira na ove kritičke opservacije vijećnika.
TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima
Slažem se sa kolegama što su iznijeli i ja ću kao predlagatelj povući ovo sa, danas
sa dnevnog reda tako da (-čuje se više glasova-) , prvo čitanje, u redu, mislim. Da, može,
42
znači zaključak na javnu raspravu da se ovo o ovome svi očituju, nema problema nikakvih.
Tako je, nema nikakvih problema. Je, je.
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospodine Šundov.
JURE ŠUNDOV
Dakle nije predlagatelj gospodin Bočina nego gradonačelnik, ne može povući
gospodin Bočina nego gradonačelnik, ja se isto slažem sa prijedlogom gospodina Luke
Podruga, Goje i ostalih i mislim da bi bilo dobro da doista ide to u dva čitanja i bit će
kvalitetnije, sigurno, ali tu je i gradonačelnik pa on se može očitovat o ovom prijedlogu.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Dobro, hvala lijepa na ovoj, ovaj, ispravci u formalnome smislu. Dakle ja
predlažem da ovo bude prvo čitanje i da slijedeći put idemo na drugo čitanje. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Dakle drugi put slušajte predsjednika šta kaže, ja sam rekao neka se izvjestitelj
referira na prijedloge, a ne da li ih povlači ili ne, zna se tko je predlagatelj i tko može i na koji
način povući prijedlog općeg akta sa Gradskog vijeća. Ovo smatra prvim čitanjem i da se
pripremi cjelovita odluka za narednu skupštinu Gradskog vijeća, uz to da se pošalje mjesnim
.......... na javnu raspravu, prijedloge i mišljenja ova odluka, jasno, i radna tijela to ide, to je
normalno.
Tko je za? –
Dobro. Ima li netko protiv? –
Da li ima suzdržanih? – Nema.
Konstatiram da je jednoglasno sa 28 glasova ova točka dnevnog reda za sada
skinuta, ide, odnosno prvo je čitanje, ide na drugo čitanje uz dostavljanje gradskim
kotarevima na javnu raspravu i mišljenje. Zahvaljujem. Živili. Sada idemo na točku 7., e ovo
su sad već veselije teme, to je Prijedlog Odluke o donošenju ciljane Izmjene i dopune
Generalnog urbanističkog plana Splita za područje pojedinačnog zahvata P21.
Ad 7. Prijedlog Odluke o donošenju ciljane Izmjene i dopune Generalnog
urbanističkog plana Splita za područje pojedinačnog zahvata P21
Izvjestiteljica po ovoj točci dnevnog reda je gospođa Ružica Batinić Santro i ja je
molim da dade uvodno izlaganje. Izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Hvala lijepa gospodine predsjedniče, lijepi pozdrav svim vijećnicama i
vijećnicima. Naime na 39. sjednici Gradskog vijeća Grada Splita održanoj 27. prosinca 2012.
godine donesen je zaključak o prihvaćanju inicijative tvrtke Ora mont za izradu zajedničke
odluke o izradi Izmjena i dopuna detaljnog plana uređenja poteza uz Poljičku cestu sjeverno
od kompleksa bolnice Firule, pojedinačni zahvat P21 i s tim u vezi ciljane Izmjene i dopune
Generalnog urbanističkog plana Splita. Člankom 78. stavkom 5. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji propisana je mogućnost donošenja zajedničke odluke. Zajednička odluka o
izradi izmjene i dopune planova donesena je na 40. sjednici Gradskog vijeća Grada Splita 27.
ožujka 2013. godine. Ciljanom Izmjenom i dopunom GUP-a ustvari se mijenja samo odredba
članka 74. gdje se broj 60 zamjenjuje brojem 30, a odnosi se na udio poslovnih i stambenih
43
sadržaja u pojedinačnom zahvatu P21. Znači do sada je u važećem detaljnom planu i u
odredbama GUP-a omjer poslovnih iznosio 60%, a stambenih do 40%, ovom izmjenom se
predviđa da udio poslovnih sadržaja bude maksimalno 30%, a ostali dio da budu mogućnost
stambenih sadržaja. U tekstualnom dijelu, u tekstualnom dijelu se odnose samo izmjene, a
grafički dio GUP-a se uopće ne mijenja. Kompletno je provedena procedura izmjene i dopune
GUP-a Splita, prikupljene su sve suglasnosti sukladno članku 74., znači dobili smo suglasnost
Javne ustanove Zavoda za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, suglasnost
župana i na kraju suglasnost ministarstva. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Ružici. Otvaram raspravu po ovom pitanju. Prva se javila
gospođa Danira Matošić.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Ovako, znači moja primjedba se ne odnosi, ovdje se radi o odluci o donošenju,
znači procedura se čitava odvijala za vrijeme prošlog saziva Gradskog vijeća, mi znači na nju
nismo mogli utjecat, prema tome to ovdje ne dovodim u pitanje, mene samo interesira ustvari
jedna me rečenica u ovome obrazloženju zainteresirala, a to je da sredstva za izradu izmjene i
dopune plana osigurana su u proračunu Grada Splita, pa je zapravo moje pitanje zašto, a
mislim, isto to pitanje se odnosi i na slijedeću točku jer je ista stvar vezano je zapravo jedno
za drugo da ne postavljam pitanje dva puta, zašto se u ovakvim situacijama znači kad se radi o
izmjenama i dopunama koje se i na investitorovu inicijativu i gdje se očito ide na ruku
investitoru i gdje investitor ostvaruje svoj profit, zašto Grad Split financira to, zašto to ne
financira investitor?
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospođo Ružice.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Pa ja ću se složit s vama, jer do sada je bila praksa da Grad Split financira sve
izrade svih planova i tako i izmjena i dopuna, međutim ako se uzme u obzir koliko su koštale
recimo ova ciljana Izmjena i dopuna GUP-a mislim da je koštala 10 ili 12 tisuća kuna, rađena
je iz namjere da se omogući nastavak gradnje. Mi svi znamo kakva je situacija sa prodajom
poslovnih prostora, znači Gradsko vijeće je donijelo odluku, mi nismo smatrali da treba,
mogli smo tražit od izrađivača da plati, ali, kažem, imamo na u proračunu sredstva za izradu
izmjena i dopuna planova mislim da ih nismo sve ni potrošili, možemo u buduće uzeti pa sve
planove koji idu, izrade planove koji idu na inicijativu građana da ide na, imamo po zakonu tu
mogućnost, imamo. Ako Vijeće donese i ako se vi složite.
PREDSJEDATELJ
Samo časkom, evo gospodin, a ha, skužajte.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Dakle moja nije primjedba nije bila o tome da se sad dakle apsolutno svaki plan
koji se desi odnosno u čiju se izradu ide na inicijativu građana da se financira, da financiraju
ti, oni čija je inicijativa, nek, nego zapravo u ovim situacijama u kojima se radi, mislim ovdje
je jasno da se ovom izmjenom i dopunom zapravo ovom procedurom pogoduje investitoru i
omogućava se, mu se da u vremenima kakva jesu poveća profit i dakle logično je da on to
nadoknadi. Eto.
44
PREDSJEDATELJ
Evo gospodin gradonačelnik samo ...
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolegice Matošić vi ste u pravu, međutim imate jednu drugu konotaciju toga,
ukoliko predlagač financira onda predlagač, koliko ja znam, može i birat izrađivača, u tom
slučaju dobivate gradski plan, dakle promjenu gradskoga plana kojega financira privatni
poduzetnik, u ovom slučaju ništa protiv privatnog poduzetnika, ali onda on ima određena
prava koja Gradu, koja Gradu ne moraju odgovarat, a osim toga izgleda kao da on u tom
slučaju plaća gradske službe za, zbog svojih, zbog direktno na način da ispada to malo, imate
jednu vrlo ružnu konotaciju toga. Pa bi ja preporučio Vijeću, ukoliko se Vijeće slaže da
nastavimo s ovom praksom osim u slučajevima kad se radi o ozbiljnom, o ozbiljnoj izmjeni
koja je financijski izuzetno zahtjevna a i tada ćemo naći neki drugi način, a ne direktno
financiranje od strane poduzetnika koji želi promjenu GUP-a ili DPU-a.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo recite.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Dobro, ali ja ne smatram da je to nezgodna konotacija, zašto bi, mislim ako
financira znači, investitor plaća izrađivača a proceduru i dalje kontrolira Grad, ne razumijem
zašto je to problematično. E.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Rekao sam vam kakva vam je konotacija, a vi glasajte, ja bi volio i druge da se
uključe, imamo tu nekoliko stručnjaka, gospodin Marušić itd., međutim konotacija ostaje, a
mi u tom slučaju kad kod takvoga imamo kontrolu a ne dovoljnu kontrolu, mislim da je u
ovom slučaju Grad ima apsolutnu kontrolu kad sam izrađuje, kad netko drugi radi onda mi
imamo kontrolu, ali ne mislim da je u dovoljnoj mjeri. To je moje mišljenje, ali ja bi molio
vijećnike da daju svoja razmišljanja. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Evo ovako, imamo gospodina Hrvoja Marušića repliku na izlaganje gospođe
Danire. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa predsjedniče. Ma replicirao bi na kolegicu Matošić iz razloga što se
ovdje opet nameće nešto što je ovdje ustaljeno u Gradu, gradonačelnik je rekao da te troškove
snosi Grad, Grad ima kontrolu nad tim, tjerat mak na konac mislim da stvarno nema smisla,
nameta i dovoljno ima svaki investitor, poduzetnik koji gradi da ga trebamo mu omogućit da
postoji i da radi, a rasprava o profitu šta je profitabilnije da li poslovni prostor, stambeni
prostor ili neki treći prostor to prepustimo poduzetnicima da ocjenjuju i odlučuju o tome da
postave zahtjev Gradu, vijećnicima, mi smo tu da to usvojimo ili ne, po meni apsolutno
poduzetniku treba izaći u susret ukoliko se to zakonski može, uvijek kažem u zakonskim
okvirima ukoliko se može izaći u susret ovoj firmi, sutra nekoj trećoj ili petoj da se to napravi
i da ih se ne opterećuje s nekim stvarima da bi to lijepo zvučalo u javnosti. Cifra od 10-tak
tisuća kuna mislim da niti će osiromašit tu firmu, a još manje da će osiromašit Grad Split, a
idemo u jednu proceduru da se ta zona obuhvata završi, da investitor završi projekt, da se
stanovi, poslovni prostori, šta li je već tu proda i da svi uprihode svoje novce, a naravno i
Grad Split. Hvala lijepa.
45
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. E sad ne znam, gospodine Šundov i gospođo Ljubice je li to replika
ili ste se prijavili za diskusiju.
LJUBICA VRDOLJAK
(-nije uključen mikrofon-) Replika.
PREDSJEDATELJ
Na koga? Izvolite.
LJUBICA VRDOLJAK
Kratko, ovdje se radi o interesu Grada Splita da se investicije događaju, a sredstva
su toliko minimalna da ne mislim da zaslužuju uopće ovakvu, ovakvu diskusiju, a uz to Grad
ima apsolutnu kontrolu. Ovdje se otvara i mogućnost investitoru da on ima kontrolu, a da je
kontrola Grada jako mala i mislim da apsolutno ovakva, ovakva promjena ne zaslužuje na
ovom Vijeću toliko ovaj diskusije, možda se građanima čini da se ovdje pogoduje investitoru.
Ja sam apsolutno za to da Grad pogoduje svakom investitoru da se investicija dogodi, jer
interes ovog Grada je da se investicije događaju, da se ljudi zapošljavaju i u izgradnji i u
investiciji i sutra u eventualno novom objektu. Prema tome ne možemo sa tako sitnim
stvarima kočit ovaj investitora, a uz to kažem da Grad nema kontrolu što se tamo događa
odnosno njegova kontrola je mala. Osim toga tada je to privatni projekt, nije to onda projekt
Grada i ako ga privatnik plaća onda je normalno da je to njegov projekt, a ne ovaj nešto što
Grad ima apsolutno pravo kontrolirat.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gospodin Jure Šundov.
JURE ŠUNDOV
Evo ja mislim da je ova inicijativa, isto replika, inicijativa gospođe Matošić
plemenita apsolutno, ali ovaj mislim da je treba ostavit praksu onakvu kakva je bila prije i da
je gradonačelnik to prilično dobro obrazložio. Dakle može se to formalno pravno provest, to
je gospođa Batinić i kazala, ali formalno pravno sa prilično komplikacija. Dakle nije to baš
jednostavna procedura, a onda će se sigurno postojat uzročno posljedične veze zašto ste vi baš
ovoga stavili tamo ili ne i mislim da je dobar odgovor upravo na cijelu tu priču rekla gospođa
Vrdoljak, dakle u interesu je Gradu Splitu da se određene investicije završe i mi kad smo
prošli put raspravljali o ovoj točci čini mi se da smo bili jednoglasni, zapravo i htjeli smo na
određeni način učinit to pogodovanje prema investitoru da bi on tu svoju investiciju doveo na
kraju i da bi onda to sve skupa rezultiralo prijemom sredstava u gradsku blagajnu, i kroz
komunalni doprinos i kroz prodaju pa porez, prirez i šta već tamo ide i zapošljavanje svih
drugih ljudi, tako da je zapravo cilj postignut. Ja vjerujem da je tih 10 ili 12 tisuća kuna
praktično ukalkulirano u cijelu tu investiciju. Mislim da bi te prakse koje su ustaljene
demokratske trebalo zapravo ostaviti, a kroz raspravu kasnije o urbanističkom bonusu i o
drugim stvarima mi imamo upravo prostora pričat na koji način bi sa investitorima kad im
direktno nešto dajemo možemo onda i razgovarati i pregovarat i dizat cijenu i zastupat javni,
javni interes. Ovo su procedure koje ja mislim da su uobičajene, ustaljene u svim gradovima,
u županijama odnosno upravnim tijelima koje provode i mislim da je treba kao takovu
ostaviti. S tim da je vaša ideja sasvim sigurno, ponovno na kraju ponavljam, plemenita i kao
takvu je treba pozdravit, ali ja ne bi mijenjao praksu, to je moj osobni, osobni stav.
46
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo sad odgovor gospođe Danire.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Samo kratka replika. Ja se nadam da je razvidno da ja dakle nisam za to da se, da
nisam postavila pitanje da bi kočila investiciju, jer mi se učinilo da neke od ovih replika to
impliciraju, nego naprosto sam pitala tko to plaća i zašto. Eto.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljuje. Evo sada je na redu gospodin Vjeko Ivanišević. Izvolite.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Gospodine predsjedniče, gradonačelniče, vijećnice i vijećnici Grad mora, ovo je
jednim dijelom i odgovor, to nije moja diskusija, Grad mora apsolutno kontrolirat projektnu
dokumentaciju kao drugi ugovarač, u protivnom izrađivač može napraviti prijedlog upravo
onakav kakav odgovara onoj drugoj strani i to je ta konotacija, a ukoliko Grad nosi ugovor
onda je nedvojbeno da se može doći i do drugačijeg rezultata, a ne onoga koji je prethodno
ciljan od investitora. Zato Grad mora ozbiljno čuvat ovo kao svoju obavezu ukoliko je
pristupio zajedničkom ulaganju odnosno zajedničkoj odluci. Mene samo interesira i to jedno
pitanje prema izvjestiteljima, postavlja se u par navrata različita terminologija u istom
kontekstu, stambeno, nestambeno i poslovno. Ja bi samo tražio pojašnjenje zašto je jedanput
nestambeno-poslovno, a jedanput nestambeno i šta ulazi u odluku i šta je nadzemno? Dakle
malo je, malo je možda konfuzno pitanje, ali vrlo je jasno, može doći do nesuglasja recimo da
garaža u prizemlju je nestambena pa ona je sastavni dio ovoga koeficijenta, a ne stambenoga
itd.
PREDSJEDATELJ
Završili ste? Jeste. Hvala. Evo gospođa Ružica.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
To terminologija je takva, vidite šta ulazi u odluku, znači 40%, čekajte gdje je
odluka, ispričavam se, evo ga. Evo ja se ispričavam, izgleda da sam ja dobila kopiju koja baš
nema odluku, znači članak 5. u odluci o donošenju Generalnog urbanističkog plana Splita,
Službeni glasnik Grada Splita broj 1/06, 15/07, 3/08 i 3/12 u članku 74. u tekstu pod
naslovom Potez uz Poljičku sjeverno od kompleksa bolnice Firule 21, u stavku brojka 60
zamjenjuje se brojkom 30, znači tu nema ni stambenog ni nestambenog, ostaje onako kako je
u GUP-u. Imate iza, dali smo kopije važećeg GUP-a, znači članak 74. kaže „Unutar obuhvata
od cirka 23 tisuće metara kvadratnih omogućava se gradnja poslovno-stambenih sadržaja,
obvezni udio nestambenih sadržaja unutar obuhvata je 60%.“, tu je terminologija nestambeno,
poslovno, stalno se spominje, ........., to ste vi u pravu, ali to su takve izmjene koje sam ja
naslijedila isto tako zna se na što se odnosi. Znači bit je da je to nestambeni odnosno poslovni
sadržaji 60%, a 40% je bilo stambeno, a sad se omjer mijenja, znači sad je tog poslovnog
postaje stambeno, ustvari se mijenja, znači jedino to. A sad koji su poslovi i sadržaji svi
nabrojani u zoni mješovite namjene, svi oni koji se po GUP-u mogu realizirati.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Dobro, mogu li ja samo?
47
PREDSJEDATELJ
Izvolite.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Evo nadzemno se mijenja koeficijent odnosa stambenih i poslovnih prostora,
ovako grubo među nama, je li to to?
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
To je to, nadzemno, a uz napomenu da ukupni BRP nadzemni i KIS nadzemni
ostaje isti, znači nadzemni sadržaji koji su do sada bili mijenja se omjer stambenog i
poslovnog odnosno nestambenog, to je ta terminologija, (-čuje se više glasova-) u korist
stambenog, u korist stambenog.
PREDSJEDATELJ
Molim vas, ajmo, nemojmo, nemojmo upadat. Htio bi samo nešto primijetiti, evo
(-čuje se više glasova-) Gospodo idemo dalje. Ne, ne, dobro je sve, gospodin Vjeko Ivanišević
je ukazao nešto što ja kao pravnik moram reći. Terminološko usuglašavanje posebno kod
izrade općih akata je od presudnog značaja, prema tome ajmo ovo ćemo primiti na znanje i
kod slijedećih izrada promjena ovih prostornih planova ćemo nastojati tu terminologiju baš
usuglasiti u skladu sa zakonom i da on bude potpuno izjednačena, ako sam ja dobro shvatio,
jelte.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
(-nije uključen mikrofon-) Ne možemo, ona je već postojeća.
PREDSJEDATELJ
Jelte? Ništa, onda ćemo u buduće nešto radit itd.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Mi stalno nešto mijenjamo ..........., pa možemo
promijeniti i terminologiju ............
PREDSJEDATELJ
Idemo, idemo dalje. U redu je, ostavit ćemo to za drugi put. Gospodin Sučić.
Izvolite.
DR.SC. GORAN SUČIĆ
Nisam iz te struke pa ne bi stručna, visoko stručna pitanja postavljao, ali mi se
nameće jedno logično pitanje gospođi izvjestitelj, je li. Ovdje se operira sa dva termina
mogućnost pogodovanja i ............ tog termina ovaj sa uhodanom praksom, je li. Ako je ta
uhodana praksa potkrijepljena nekim zakonskim rješenjima odnosno zadaćama to mi je
logično, ako ne ostavljamo prostor subjektivnom faktoru da se može od slučaja do slučaja
različito to primjenjivat pa me interesira vaše mišljenje je li tu uhodana praksa sa nekim
zakonskim ovaj obavezama prema investitoru ili pravilnicima nekim, je li se to može uredit na
taj način ili ostaje prostor subjektivnom faktoru pa kako kome?
48
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Ne ostaje prostor subjektivnom faktoru, ovo je izmjena GUP-a i jasno je definirano
šta se može gradit. Znači ako je poslovna namjena jasno je definirano šta se gradi u poslovnoj
namjeni. Iza ovoga slijedi izmjena i dopuna detaljnog plana zajednička odluka, znači i tu i
nabrojani su ti nestambeni i poslovni sadržaji koji se mogu raditi tu. Hoće li nešto bit
ugostiteljstvo ili trgovina, ali mogućnost tek mogućnost u detaljnom planu je ostavljena, a tek
konačni sadržaji je na idejnom projektu odnosno glavnom projektu kad se ishodi dozvola, a
nabrojani su u GUP-u svi sadržaji koji mogu bit u zoni mješovite namjene i izvan toga ne
može ići. (-čuje se više glasova-) Nema nikakve razlike ..........
PREDSJEDATELJ
Gospodin Sučić ne treba odvjetnika, molim vas nemojte, držimo se, držimo se
dnevnoga reda i držimo se dobijenih. Jeste li završili gospodine Sučić?
DR.SC. GORAN SUČIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Da, da. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Vi ste odgovorili. Slijedeći na redu je gospodin Tonći Blažević.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Predsjedniče hvala. Evo jedno nadzemno pitanje. Asocirao me kolega ovi kolega
Šundov, pa pitanje je slijedeće, jesmo li u ovome koristili institut urbanističkog bonusa, a dat
ću i obrazloženje. Dopustite, kao što je rekao kolega Sučić da možda mi sve ne razumijemo,
ali neka povijest ovog prostora govori da je on 50 godina bio rezerviran za neke zdravstvene
sadržaje, pa smo došli do onoga do čega smo došli, pa ako sam dobro pročitao u prošlome, u
prošloj turi, u prošlom odlučivanju dobili smo tri kata i na onoj velikoj zgradi i još jednu
zgradu, ovaj put mijenjamo 60-40 u 40-60 i sve je to u redu jer nam je cilj da se, da se novac
zavrti, da se to dogodi, ali me zanima jesmo li koristili institut urbanističkog bonusa. Zašto?
Pa u nekoj idealnoj situaciji sjedi naš gradonačelnik sa investitorom i onda on kaže svake
zgrade dajem po jedan stambeni, ovi ne stambeni, nego poslovni prostor dajem Gradu, pa
Grad podijeli strankama, pa HSLS dobije taj prostor, pa moj kolega Gojko Čepo bude sretan i
njegovo srce ispuni ljubav itd., jer se HSLS izmjesti iz centra grada. Dakle i je li ima li šanse
još uvijek da mi iskoristimo po ovoj situaciji urbanistički bonus?
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospođo Ružice.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Nije korišten urbanistički bonus ovdje, ovdje je proveden urbanističkoarhitektonski natječaj prema odredbama GUP-a, GUP je mijenjan 2008. godine, detaljni plan
je mijenjan 2012. godine, ali se nije povećavao BRP nadzemni i ovim izmjenama sadašnjim
se mijenja samo odnos poslovnog i stambenog, niti se povećava maksimalni BRP, ni
nadzemni BRP i koeficijent iskorištenosti, izgrađenosti, ništa, a urbanistički bonus nije
korišten.
PREDSJEDATELJ
Hvala. Slijedeći je vijećnik gospodin Tomislav Alujević Grgas. Izvolite.
49
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Hvala lijepa. Ma ono zapravo što mene interesira u čitavoj ovoj priči je ovaj čemu
nama služi prostorni plan tj. ako je ovdje definirano bilo 60% poslovnog prostora mene
interesira zbog čega je to bilo planirano u planu. Vi znate da bi iz nekakve strategije, vizije, ne
znam, razvoja Grada Splita bi trebao izaći taj plan, je li tako, po tome određujete na
određenom potezu što ćete gradit, u kojem će to bit odnosu i tako, je li. Vidim da ovdje u
papirima stoji da zbog ekonomske situacije to treba promijenit iz 60 u 30, stanovi inače na
tom potezu se prodaju po dosta visokoj cijeni, a i poslovni prostori se prodaju po visokoj
cijeni. Što Grad uopće ima od toga kad mijenja taj odnos? Ako imamo plan zašto se ne
držimo onda tog plana? Ako smo donijeli plan sigurno ga nismo donijeli za godinu dana i
dvije godine kad je kriza, možda za pet godina, deset godina će bit obrnuta situacija, al smo
onda sad upravo propustili da se nešto dogodi na tom prostoru kako je nekad planirano jer je
netko zaključio da treba bit takav omjer. Ja nisam protiv toga da investitori ulažu, dapače,
neka investitori dolaze, ja bi čak i volio kako su i neki govorili da ta investicija na određenom
području bude takva da povlači više radnih mjesta. Ovdje isključivo govorimo o pretvaranju
nešto u stambeni prostor, znači povećavamo broj spavaona praktično u gradu Splitu, a ja bi
volio druge sadržaje imat u gradu Splitu, znači sadržaji koji će zapošljavati ljude, ne samo
sada, naravno građevinska operativa, dobit će se nešto kroz ove poreze i tako, znam da će
Grad dobit komunalu jer je kroz komunalnu naknadu određena sredstva u lošoj situaciji pa to
sve dobro dođe, ali isto mislim da ne bi trebalo, da zapravo bi trebalo pazit u buduće, ovdje
smo došli pri kraj ovog postupka, koliko vidim, je li, ali da bi u buduće ipak trebalo pazit i ne
radit iznimke kod svakog investitora, jer ćemo se dovest u situaciju zbog jadne pozicije u
kojoj se nalazimo zbog proračuna da ćemo stvarno svakome morat popustit. I mislim da tu
treba imat ograničenje, tu treba imat filter, inače ovdje ne znam je li bilo dvije ili tri promjene
na ovome, mijenjala se, dvije, katovi su se mijenjali, pa se raspored zgrada mijenjao i ja bi
isto volio da sutra kad se izgradi ovo da ne ostane sad neka rupa tu slučajno u tom predjelu,
neka naselje bude kompletno napravljeno. I zato molim ove na određeni način zapravo
preporuka i pitanje, volio bi baš da se i očitujete o ovome, ali i preporuka da se u buduće pazi,
jer ako naš prostorni plan ne valja onda ga proglasimo nevažnim i napravimo novi, ali ako
ćemo non-stop ovako ćokat i mijenjat kako kome treba onda po meni nema smisla, izgubili
smo ono što smo na početku govorili, ajmo napravit strategiju, šta će nam strategija ako ćemo
svaki put sve odmah promijenit, jer je sad, ne znam, kriza, pa ovome je lakše prodat stanove
nego poslovne prostore. Evo samo primjedba.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gospodin gradonačelnik se javio za riječ. Izvolite.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Evo ........ svim kolegicama i kolegama, ovo nije odgovor ovaj kolegi Alujeviću,
nego generalno razmišljanje, nije niti odgovor nego jednostavno razmišljanje. Grad je živo
biće u suštini, kako i mi, mijenja se, stari kako i mi, treba neke promjene, možda čak i
liječničku pomoć. Ovo gledajte kao doslovce liječničku pomoć, kod ovoga slučaja koji je već
prošao dva vijeće, nota bene, ovo je treći završni, završna faza koja će nam se, isti odgovor ću
vam dati i na 22. točku kad bude o tome ili na 37. itd., međutim radi se o tome da smo morali
prilagodit se dnevnoj situaciji, originalni plan je rađen 2008. godine, izmjena je rađena 2012.
godine, sad smo kraj, sad smo sredina 2013. godine, nažalost u tom periodu se desila i recesija
i cijeli niz drugih stvari i problema. Dakle ne odgovaram vama kolega Alujević nego govorim
generalno, ako ćemo se držat samo plana kojega smo napravili 2008. godine doživjet ćemo
kolaps sustava, jer nitko normalan više neće dolazit u grad Split i plaćat, investirat itd. Ovdje
se radi o tome da mi moramo promijenit po meni razmišljanje, klimu ili,kako don Ivan kaže,
50
paradigmu, zato što smo došli na glas kao grad koji ne pomaže poduzetnike, šta isto nije
istina, to je isto jedna ovako priča koja ne drži vodu. Međutim činjenica da se sve manje i
manje gradi, činjenica da nam je građevinarstvo u kolapsu, sjetite se samo Konstruktora, da ne
nabrajam poslije i sve one koji su s Konstruktorom radili i IGH i Dalekovod i cijeli niz
privatnih tvrtki je na koljenima, nema mjesta, nema rada, nema zapošljavanja, nema svega, a
nema doprinosa, komunalnog doprinosa. Zbog toga kod ovoga, uz dužno poštovanje i sav
potrebni oprez, ali imamo tu stručne službe, imamo vas, imamo ljude u vas u Vijeću koji
znaju o čemu se priča kad se govori o urbanizmu, o prostornim planovima itd., ja mislim da
trebamo ipak malo pomoć poduzetnicima, pogotovo građevinarima da se izvuku iz zaista vrlo
teške krize. Danas su nam svi poduzetnici, građevinari u Splitu doslovce na koljenima. Ovo je
zaista nije primjer, jer ovo je završna faza i ovo već je prošlo dva čitanja tako da mislim da ne
bi trebalo bit problema, ali ipak vam se svima skupa kažem za svih važeći, moramo se
prilagodit situaciji, jer takva su vremena i takva je situacija. Nisu nikad ni prije bila bolja
vremena, al sad su za malo lošija, ako me razumijete šta želim reći, zaista su malo lošija,
doprinosa nema, nitko ništa ne radi, proračun se ne puni, a mi možemo sada ili pomoć
poduzetnicima zatvarajući možda i dajući im određenu prednost ili to ne napraviti. Ovdje im
dajemo prednost, jer je poduzetnik zamolio i kaže lakše mi je prodat stanove, neću različito
zaradit, jer i poslovni prostori i stanovi gotovo identičnu cijenu imaju, nego mu je lakše prodat
stanove u odnosu na poslovne prostore, za par godina to će se možda promijenit, pa će možda
doći na stol nam zahtjev da se stanovi pretvore u poslovne prostore, prenamjenu je li, da
naprave prenamjenu, isto kao što ćete imat situaciju da će neki reći znate ja imam super sada
apartmane koje sam sagradio u trećem redu od mora ali turizam se toliko razvio ja bi htio
napravit tamo apartmane i spreman sam plaćat boravišnu pristojbu za moje turiste koji će
tamo doći i to će nam možda doći na stol. Dakle mislim da smo mi tu situaciju da se moramo
prilagoditi stvarnom životu grada. Eto. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Više nema, a ha, gospođa Marijana Puljak. Izvolite. Pa gospodin
Luka Podrug. Još tko ima?
MARIJANA PULJAK
Ma evo samo jedan komentar, gospođa Batinić je rekla da nije bilo povećavanja,
ne znam je li mislila sad u ovaj čas nema dakle povećanja, međutim u ovim zadnjim
izmjenama za ovu konkretnu, za ovaj konkretan potez se dakle ovom izmjenom GUP-a 2008.
se povećala taj uz povećanje tog KIS-a dakle povećala se ova površina za 18 tisuća kvadrata,
metara kvadratnih, je li. Znači evo samo sam htjela reći povijest, ne znam kad ste rekli dakle
nije bilo promjena izgrađenosti itd., znači u jednoj od ovih izmjena prethodnih ovom
investitoru dakle povećana je njegova površina za 18 tisuća kvadrata. Ja bih samo htjela evo
kako je i gradonačelnik da jedno mišljenje, Grad je u teškoj situaciji, ono investicije su stale,
građevinari su, građevina je u teškoj situaciji, ali molila bi evo i ovo Gradsko vijeće dakle da
nekako ne padnemo pod taj utjecaj pa odobravamo sve i svašta, mislimo i na buduće
generacije, dakle evo dolazim s jednog područja, znači živim evo u Kotaru Žnjan koji je
jednostavno simbol kako ne treba raditi i graditi. Simbol kome se sve pogodovalo i gdje su tu,
gdje je javnost, gdje su građani , gdje su javni prostori, ono nema se od komunalne
infrastrukture do famozne, govorili smo o školi Pujanke, škola Pazdigrad je ono san snova
itd., je li. Znači nemojmo sad past pod dojam toga u kojoj se situaciji Grad nalazi i ono
moramo pod svaku cijenu namaknuti investicije, pod svaku cijenu odgovarat na bilo koji
zahtjev. Opet kažem, ne govorim sad o ovoj točki konkretno, točka je već, ova, dovedena do
kraja, sve prethodne rasprave su je dovele do ovog stadija koje je, ali evo samo kako je
gradonačelnik komentirao i ja komentiram. Evo hvala.
51
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imate li potrebe gospodine gradonačelniče? Nema. Idemo dalje.
Gospodin Luka Podrug. A ha, skužajte gospodine Luka, evo ima odgovor izvjestiteljica.
Izvolite Ružice.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Ja imam potrebu odgovorit, jer upravo listam, znači ukupno gradnje površine od
zone ukupna gradnja se nije povećavala, evo ga ukupno je 55 tisuća 760, maksimalna bruto
površina nadzemna i čitam ovaj stari plan, ne znam gdje ste našli to povećanje. Nije bilo
ukupnog povećanja BRP-a. Znači KIS nadzemni na cijelom području je propisan 2,2 i on se
ne može nikad povećat, mora se mijenjat GUP i mijenjat se KIS nadzemni, nema povećanja.
Svako povećanje bi bilo protuzakonito.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Ona čita ovaj dograđeni element, čita ona to.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Nije to točno, nije točno.
MARIJANA PULJAK
O pardon, u materijalima na stranici 21 znači ono što je, kažem ne govorim o tome
da sada mijenjamo išta, nego samo sam htjela reći da je prethodnim izmjenama GUP-a smo sa
32 tisuće došli do 56, je li. Imate na stranici 21 Službeni glasnik Grada Splita od 2008.
godine, je li. Dobro to je povijest, je, O.K.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
(-nije uključen mikrofon-) Nije bilo povećanja.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ja mislim da KIS nije povećan, 2,2 je KIS, nije povećanje, meni se čini kolegice da
govorimo o dvije različite stvari, čini mi se.
MARIJANA PULJAK
Ne, ne, kažem, ja kažem iz povijesti, ne kažem sada, ovo sada je, da.
PREDSJEDATELJ
Dobro, imate li vi kakvi ...
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ja mislim da se radi o zadnjem objektu, kolegice Marijana, ja mislim da se radi o
zadnjem objektu, imali ste prvi objekt i zadnji objekat, zadnji objekat je povećanje ali on je
kompletan objekat, ali nije KIS povećan, barem sam ja tako pročitao, ali ako mislite da
imamo sumnje odgodimo glasanje pa idemo provjerit to. Ne, ne, mislim, ja mislim da se radi,
vi ste pročitali ...
52
PREDSJEDATELJ
Gospođo Marijana imate li još kakvih pitanja? Nema. Zahvaljujem. Gospodine
Luka Podrug izvolite.
LUKA PODRUG
Jedini razlog zašto sam se želio javit, jedini razlog zašto sam se želio javit, inače
više-manje je sve rečeno, ono gospodina, gospođa Marijana je na kraju kazala ova je točka
gotova i ja mislim da bi mi ovdje trebali nju privodit kraju i glasovanju, ali bi se zaista složio
s onim što je kazao prije toga gospodin gradonačelnik i to sam htio u dvije rečenice. Postoji
potreba kod svih nas vijećnika, pa ako hoćete da ne napravimo pogreške koje smo ranije
radili, da kod donošenja ovakvih odluka, imamo mi prostorni plan, imamo GUP, imamo
detaljni plan, ali on je živ organizam, on nije Biblija, mislim mi njemu, tu se zaista slažem sa
gradonačelnikom, ako se slijepo tog držimo u današnje vrijeme mnoge investicije ne prolaze.
Gospodin Hrvoje Marušić na početku je postavio vijećničko pitanje da je u prošlom sazivu
bilo nekih 15-tak ili nema veze koliko sada projekata koji su dovedeni do kraja i postavio je
pitanje što je s njima, jer danas na dnevnom redu imamo jedan. I ja sam želio ovo reći, da u
buduće, ovo je sad gotovo, ali za nove projekte ili za točkaste izmjene GUP-a ili za zahtjeve
investitora itd., organiziramo prethodne stručne rasprave, prije Gradskog vijeća, gdje ćemo bit
pozvani mi, stručne osobe iz Grada, izrađivači, investitori i da tu možemo raščistiti puno ovih
detaljna i da uspostavimo ista pravila da bi izbjegli situaciju da jedan investitor nešto može, a
drugi ne može. Kroz sva ova Vijeća ja sam peti mandat uvijek smo imali povlaštene
investitore u jednom mandatu i neke koji moraju čekat promjenu vlasti da bi nešto prošlo. Da
bi to spriječili, a uvažili sve ovo što mi danas ovdje govorimo, uvažili situaciju da je potrebno
intervenirat i u GUP ja sam pristalica, mislim da smo to predizborno svi govorili, ne smijemo
birokratski kočit investitore, ali s druge strane ne smijemo ni pogodovat pojedincima. A da bi
to izbjegli jedno i drugo ja mislim danas, samo sam iskoristio priliku i molio bi sve druge, da
ovu konkretnu točku obzirom da moramo poštivat činjenicu da je neko ranije Vijeće u više
saziva ovo dovelo do kraja danas ovo privedemo kraju, ali da zaista se složimo oko zaključka
da sve novo radimo ako treba u tri koraka, stručna rasprava, prvo čitanje, drugo čitanje i
načelni zaključci koji će važiti i za investitora X i investitora Y, a ne da Mate nešto može što
Jure ne može, to se nažalost prečesto u ovom Gradu događalo.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Mogu li ja?
PREDSJEDATELJ
Evo izvolite, samo gospodin gradonačelnik.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Malo jesmo razdužili, ali evo u međuvremenu je kolegica Ružica Batinić je našla,
nema povećanja, bilo je i ostalo 55 tisuća itd.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
(-nije uključen mikrofon-) 55 2008. i 55760 2012., ni jedan kvadrat nije povećan.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Nema povećanje iz 2008. do danas, međutim ja bi samo nastavio na izlaganje
kolege Podruga, u ovom slučaju se zaista slažem i to smo i u prethodnom mandatu svi
vijećnici imali problema čitanje, iščitavanje prostornih planova i uvijek smo imali problema
53
sa ovakvim točkama dnevnoga reda zato što su zahtjevne, komplicirane i tko nije stručno
dakle stručno osposobljen kao inženjer građevine ili arhitekta ili urbanista ima problema sa
ovim. Pa ja predlažem ovom Gradskom vijeću da mi formiramo radno tijelo Gradskoga vijeća
koje će prije sjednice Gradskog vijeća na koje dolaze ove točke se naći i sa stručne strane uz
pomoć posebnih stručnjaka pored gradskih službenika pozvat ćemo stručne ljude izvan, izvan
ovaj kuće da nam obrazlože, da nam detaljno pokažu sve, isto tako da bude transparentno i
prema medijima, jer smo tu uvijek imali problem. Dakle da li postoji pogodovanje, ne
pogodovanje, tko misli, šta misli. Formirajmo mi i Gradsko vijeće radno tijelo koje će
raspravljat o točkama vezanim za građevinarstvo, urbanizam i prostorno planiranje, nazovimo
ga tako, neka sve stranke u tome učestvuju sa svojim predstavnicima, neka imaju pravo
pozvat nekoga od stručnih savjetnika, kako stranke tako i gradska služba i onda prije svake
sjednice se nađimo i razmotrimo to. Ako komisija odnosno radno tijelo ustanovi da postoji
divergencije odgodimo za slijedeću sjednicu, jer smo zaista svi imali problema s tim i ovo i je
zahtjevno, ja sam morao Ružicu pet puta pitat da mi objasni, tako da ovaj. Eto ovo je moj
prijedlog, ako ćete glasat za ovo ja bi gospodine predsjedniče ako ćete staviti i moj prijedlog
na glasanje nakon što izglasate ili ne izglasate ovu točku dnevnog reda onda stavimo na
glasanje odmah i prijedlog za formiranje radnog tijela Gradskoga vijeća. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Nemam ništa protiv. Gospodine Alujević ako imate repliku možete, ali ne možete
dva puta po istoj. Replika je. Izvolite.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Želim samo kazat, odgovorit dakle ne radi se s moje strane o nikakvom kočenju
investicija niti mi je uopće to plan, ja sam govorio samo o kriterijima i drago mi je da ste
dokazali za je bilo problema s kriterijima u prošlosti. Eto samo toliko.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gospodin Grubišić. Izvolite.
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
Ja bi se vratio na jednu točku prije gdje me je gospodin Šundov ili iz neznanja ili iz
predrasuda oklevetao javno. Ja mu moram odgovoriti da ja njegovu neznanju ne mogu
pomoći, jer i na ovim izborima zadnjim bile su kandidacijske liste grupe građana i bile su
političke liste. Dakle ne mora netko biti član političke stranke da bi se bavio politikom,
politika je jedno pravo građanina bez obzira na političko ..........
PREDSJEDATELJ
Morat ću, morat ću. Gospodine Grubišiću molim vas ...
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
Prema tome krivo ste shvatili, ponovili ste nešto na čemu stoji jedna institucija, ali
potpuno pogrešno. Kad se kaže da je to isto ili šija ili vrat.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Grubišić morat ću vam oduzeti riječ, nemojte se ljutiti, nije točka
........... dnevnog reda ...
DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ
........ pozvao na ono što nisam ...........
54
PREDSJEDATELJ
Stat ćemo sa gospodinom Šundovom malo poslije pa ćemo to razriješiti. Dobro.
Zahvaljujem. (-čuje se više glasova-) Zahvaljujem. Ja bih privodio kraju ovu točku dnevnoga
reda s tim što bi rekao slijedeće, dakle dobro je tu gospodin Luka Podrug i gospodin
gradonačelnik primijetili, kod prostorno planske dokumentacije ima status normativnih
podzakonskih akata, kao takvi oni su izloženi ne statičkoj koncepciji prava nego dinamičkoj,
prema tome ono što bi bilo prije pet ili šest godina, makar to bio ili GUP ili PUP u tih pet
godina dese se strašne promjene i jednostavno se mora na ovakav način intervenirati, a ovo
vam govorim iz tog razloga što ćemo to imati i u buduće. Istina i ovo što su mnogi govornici
ovdje rekli, zaštita prostora kao jednog vrlo potrošnog dobra je na prvome mjestu. Ukoliko
nema diskutanata više ja bih zaključio raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i istu stavio na
glasovanje uz prijedlog gradonačelnika da se formira odnosno da se donese odluka o
osnivanju savjeta za urbanizam kao radnog tijela Gradskog vijeća kojem će se definirati
zadaci i broj članova naknadno.
Tko je za ovaj prijedlog objedinjeni? – Dvije su odluke, to je to.
Da li ima netko protiv? –
Da li ima suzdržan? – 2 glasa suzdržana.
Dakle konstatiram da je ova točka dnevnog reda uz prijedlog gradonačelnika o
formiranju savjeta odnosno radnog tijela za urbanizam usvojena sa, koliko glasova za, 29
glasova za i 2 suzdržana.
Nemoj me učit pravopisu. Do prije dva mjeseca smo imali sedam pravopisa u
Hrvatskoj. Sada bi prešli na 8. točku dnevnog reda, to je Prijedlog Odluke o donošenju
Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa
bolnice Firule, pojedinačni zahvat P21
Ad 8. Prijedlog Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana
uređenja poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule - pojedinačni
zahvat P21
Izvjestiteljica je također gospođa Ružica Batinić Santro. Izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Hvala lijepa. Pa ja mislim da smo većim dijelom ovu točku raspravili. Znači
odnosi se na istu izmjenu, na isto područje, jedino se, znači ostaje BRP nadzemni isti. Ja ću
gospodi, gospođi Puljak poslije ovog Vijeća donijet pokazat tablicu, dokazat da nije bilo
izmjena nikakvog povećanja BRP-a. Ovdje se radi samo preraspodjela sadržaja na parcelama
441, 42 i 5 i parcela prometnice oznake 7 dijeli se u dvije građevne čestice, 71 i 72, to su nam
tražili kolege iz Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju radi lakše realizacije
Šoltanske ulice. Hvala lijepa. Uz napomenu, tu je i gospođa Sanja Vondra odgovorna
izrađivačica izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja pa ako ima nekih potreba da nešto
pojasni i za odgovor na neko pitanje. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Ružici. Otvaram raspravu po 8. točci dnevnog reda. Izvolite.
Konstatiram da nema prijavljenih, te zaključujem raspravu po 8. točci dnevnog reda i istu
stavljam na glasovanje.
Tko je za prijedlog Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana
poteza
uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule, pojedinačni zahvat
uređenja
P21? –
55
Ima li tko protiv?
Ima li netko suzdržan? – 2 glasa.
Znači konstatiram da je ( - kraj 1. kazete A strane - ) ...
Ad 9. Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slatine 1
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Hvala lijepa. Obveza izrade plana uređenja Slatine 1 proizlazi iz odluke o
donošenju prostornog plana uređenja Grada Splita i programa mjera za unapređenje stanja u
prostoru Grada Splita. Obuhvat plana iznosi oko 41 hektar, a nalazi se na krajnjem zapadnom
dijelu građevinskog područja naselja Slatine-Čiovo odnosno proteže se od linije zapadno od
mjesne, od linije mjesnog groblja pa do granice sa gradom Trogirom. Cilj izrade
Urbanističkog plana uređenja je prvenstveno definiranje prometne mreže i ostale komunalne
infrastrukture, sanacija uređivanja urbana obnova uređenog dijela izgrađenog građevinskog
područja naselja mješovite namjene, definiranje načina izgradnje stambenih, stambenoposlovnih, gospodarskih, rekreacijskih, zelenih površina, a na temelju čega će se formirati
nova racionalno urbana matrica naselja. Područja obuhvata plana je prostornim planom
razgraničeno na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja mješovite namjene, javnu
zelenu površinu i na sportsko-rekreacijsku namjenu R3. Istim planom je određeno da se u
pojasu širine 70 metara od obalne crte mora može planirati samo izgradnja hotela, građevina
javne namjene i uređenje javnih površina infrastrukturnih i drugih građevina koje po svojoj
prirodi zahtijevaju smještaj na obali. U prijedlogu plana su određene površine za stambenu
namjenu i površine mješovite namjene, pretežno stambene, zatim je planirana gospodarska
zona ugostiteljsko-turističke namjene T1, zelena površina i planom se predviđa rekonstrukcija
postojeće državne ceste, proširenje pješački pločnik i autobus, sanacija autobusnog stajališta,
izgradnja mreže sabirnih i ostalih prometnica. Izrađivač plana je Projekt menadžment firma iz
Rijeke. Znači provedena je cijela procedura plana, ne znam ima li potrebe da navodim datume
kad su bili javni uvidi, mislim da je potrebno navesti da smo ponavljali javni uvid, jer na prvoj
javnoj raspravi smo dobili 53 primjedbe građana koje su se uglavnom odnosile na prometnice
koje uzimaju dijelove njihovih građevinskih područja. Na ponovljenoj javnoj raspravi smo
prihvatili sve primjedbe koje smo zakonito mogli prihvatit, ponovno smo dobili 23 primjedbe,
nažalost koje nisu mogle bit prihvaćene, većina od njih. Na plan smo dobili sve suglasnosti
propisane člankom 74., znači pribavljena je suglasnost Javne ustanove Zavoda za prostorno
planiranje i Županije splitsko-dalmatinske. Hvala lijepa. Ako ima pitanja.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem na zaista ovom iscrpnom izlaganju. Otvaram raspravu po ovoj točci
dnevnog reda. Izvolite gospodine Tomislave Gojo.
TOMISLAV GOJO
Hvala. Pa evo do sada smo imali dobru dakle praksu i u ovom idućem planu je
tako dakle praksa da ovi dokumenti sa javne rasprave budu u ovim dakle materijalima. S
obzirom da je bilo 70-tak primjedbi i bilo bi interesantno vidjeti ovdje primjedbe i ova vaša
očitovanja, a i obično bi s obzirom da se radi o jednom malom dakle mjestu bilo bi
interesantno vidjeti i primjedbe dakle samoga mjesnog odbora odnosno kakav je stav mjesnog
odbora u odnosu na ovaj plan.
PREDSJEDATELJ
Izvolite.
56
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Hvala lijepa. Pa mislim da su primjedbe u materijalima koje ste dobili na CD-ima.
Vidite šta je to, ovo je nemoguće dobit, ovo je knjiga dva, obvezni prilozi, ovo bi trebali dobit
svi vijećnici. Kako je ovo nemoguće mi smo pokušali sa CD-ima, cijeli materijal je stavljen
na CD, a ipak ću vam odgovorit, mjesni odbor na kraju smo se dogovorili ipak su svi bili
zadovoljni, jer su prihvaćene sve primjedbe koje smo mogli prihvatit, otišli smo 30 puta u
Slatine, pogledali svaku parcelu i usvojili doista svaku primjedbu koja je se mogla prihvatiti i
koja je bila u skladu sa zakonom.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Ukoliko nema zaključujem raspravu po ovoj
točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana
uređenja Slatine 1.
Tko je za? – 29. Dobro kako ulaze i izlaze vijećnici tako se i mijenja stanje.
Tko je protiv? –
Da li ima suzdržanih? – Nema.
Konstatiram da je jednoglasno sa 29 glasova za usvojen prijedlog odluke o
donošenju Urbanističkog plana uređenja Slatine 1.
Idemo na točku 10. dnevnoga reda, prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana
uređenja zone poslovne namjene i stanovanja K5 sjeverno od Vukovarske ulice
Ad 10. Prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja zone poslovne
namjene i stanovanja K5 sjeverno od Vukovarske ulice
Izvjestiteljica gospođa Ružica Batinić Santro. Izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Hvala lijepa. Ovaj plan se nalazi na istočnom dijelu grada, znači južno je groblje i
Vukovarska ulica, sjeverno je trafostanica Vrboran, istočno je onaj rasadnik Jadra, a zapadno
produžetak Lovrinačke, po GUP-u je to područje K5 odnosno poslovno-stambena namjena
gdje je udio poslovnog i stambenog po GUP-u propisan 50% jedno 50% drugog. Prijedlog
obuhvata predmetnog plana iznosi 7,8 hektara, područje obuhvata plana je razvrstano u četiri
oblikovno prostorne cjeline, prva je uz Vukovarsku ulicu koja je definirana, koju definiraju
građevine viših katnosti, koje formiraju ulično pročelje te ulice, ostale cjeline su cjeline dva
koja se nastavlja na cjelinu 1 u oblikovnom i sadržajnom smislu, cjelina 3 predstavlja
zatečenu stambenu izgradnju i cjelina 4 zelenilo. Za stručnog izrađivača još 2008. godine bila
je izabran Studio Božanić iz Solina, međutim 2010. godine smo sporazumom raskinuli ugovor
i za izrađivača je izabran Velkom projekt. 2012. godine smo je održana javna rasprava, znači
javni uvid je trajao 13. do, od 13. srpnja do 13. kolovoza, u roku objavljenom u javnoj,
javnom uvidu pristiglo je dvanaest pisanih očitovanja. Kako smo usvojili neka, prihvatili
neka, neke primjedbe građana, a radilo se o izmjeni vlasničkih odnosa morali smo ponovit
javni uvid i na ponovljenom javnom uvidu stigle su samo tri primjedbe. Znači plan,
provedena je cijela procedura, zaprimljene su sve suglasnosti i mišljenja. Gradonačelnik je
utvrdio nacrt konačnog prijedloga i koji prijedlog odluke o donošenju se dostavlja Gradskom
vijeću na donošenje. Tu je kolegica Helene Čerina, odgovorna izrađivačica plana pa ako ima
potrebe da ona da malo nešto šire objašnjenje ili odgovori na neka pitanja. Hvala.
57
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Za riječ se javio
gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa predsjedniče. Ja bi pitao samo izvjestiteljicu, da li u ovoj zoni
obuhvata koliko ja vidim nije, ali ispravite me ako griješim slučajno, i trafostanica Vrboran?
Nije ona u, e, e i sad, sad ćemo doći za godinu ili dvije dana opet na istu temu mijenjanja
koeficijenata. Ja kao poduzetnik vam sad kažem da u tom dijelu grada 50% poduzetništva, a
50% stambene jednostavno nema logike, a sad ćemo mi donijeti taj plan, usvojit ćemo ga i za
dvije godine ćemo se opet čudit da moramo mijenjat stambeno u poslovno. Jednostavno
precjenjujete poduzetništvo. Nema tu 50% poslovnih prostora u tom dijelu grada nema
ekonomske logike ni računice. I ja sad to hoću reći, a izglasat će se šta će se izglasat,
izrađivač plana je napravio plan vjerojatno po zanatu i stručno točan i ne sumnjam ja da je
ovdje sve točno, ali namjena 50% iza groblja Lovrinac da će bit poslovnih prostora pa dajte
recite mi čega ljudi moji, i onda ćemo za dvije godine mijenjat i ponovo se čudit zato
mijenjamo stambenu u poslovnu, ajmo u startu to riješit ljudi moji i razgovarat o tome i zato
je gradonačelnik dao jako dobar prijedlog, prije ovakvih stvari kad se budu radit ajmo da to
tijelo iznese argumente zašto je ovdje 50% poslovno, a ne 30 ili 60, ajmo stavit argumente,
sad je to gotovo, neka bude, neka ide, iće, naravno da će ići, ali ćemo za do kraja našeg
mandata doći opet na temu okretanje koeficijenata. Zašto to ne napravimo odmah i izrađivaču
plana damo zadatak i kažemo iza Lovrinca 50% poslovnih prostora to je nemoguće ljudi moji.
Šta, čega, štaš otvorit gori? Ali on je City za sebe i, iznad City nisu stanovi.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Čepo nestašni ste mi. Gospodine ...
HRVOJE MARUŠIĆ
Evo ja sam to ....
PREDSJEDATELJ
Jeste završili gospodine Marušiću?
HRVOJE MARUŠIĆ
Jesam, hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Primjedba u svakom slučaju ima svoju težinu. Gospodine Škorić
izvolite.
PETAR ŠKORIĆ
Poštovani predsjedniče evo ja sam neposredno prije ove sjednice ovdje primio
jedan materijal od jedne obitelji Lasić vezano za ovu točku dnevnog reda, kao zamjenik
predsjednika Gradskog vijeća tako da drugi vijećnici nisu dobili ovaj to na uvid, zapravo
vidim da kolege nemaju pored mene. Riječ je o jednoj predstavci, primjedbama na ovaj
prijedlog gdje se evo govori o, gdje je ta obitelj nezadovoljna u biti sa pristupom i da na
njihove primjedbe u ponovljenom javnom uvidu da nisu uvažene, nisu prihvaćene i zatražili
su oni očitovanje nadležnog ministarstva itd. Pa buduće evo nemam dovoljno informacija o
svemu ovome zamolio bi možda dodatno samo objašnjenje ovdje u konkretnom slučaju o
čemu se radi i da li je primjedbe koje je dostavila ova obitelj da li su zakonito.
58
PREDSJEDATELJ
Evo ovako, evo ovako, znam na šta se ovo odnosi. Dakle obitelj Lasić je poslala na
nas pet taj dopis, obzirom da ste naslovljeni unutra ja sam svima koji su naslovljeni to i
uputio, dakle nije išlo gradskim vijećnicima i dao sam već nadležnim službama da proslijede
taj akt kako bi ostali u prvom redu imovinsko-pravne službe Grada mogle odgovoriti na upit
odnosno predstavku tih građana. Dakle to je čisto bila stvar, kako bih rekao, građanskog reda
da obzirom da ste vi navedeni u dopisu da vama dam, gospođi Puljak itd., jelte, a obitelj će
dobiti odgovor u zakonom propisanom roku na svoje postavljene upite. A ja jedino mogu sa
svoje strane dodati da se i najbolji prostorni planovi često puta razbijaju o vlasničko-pravne
odnose, oni su ti koji su krucijalna, krucijalni kamen spoticanja, a da ne govorim i ne bi tu
htio širit diskusiju, jer bi nam tu trebala pomoć svih naših zastupnika u Saboru iz Dalmacije,
to je da se mi pitamo zašto je Socijalistička Republika Hrvatska imala građevinsku rentu
odnosno gradsku kao pojam unesen u zakon o građevinskom zemljištu, a mi danas nemamo
građevinsku rentu kao pojam iako znamo, bar ekonomisti dobro to znaju, da se ekonomske
zakonitosti ne mogu jednostavno otjerati. Dakle ovo je jedna što ste vi gospodine Škorić
postavili pitanje u vezi obitelji Lasić, to je jedna zaista, zaista ovi široka tema i za raspravu,
oni će dobit svoj odgovor. E, izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Hvala lijepa. Evo na, na stranici 21 imate kompletno primjedbe i odgovor na
primjedbe obitelji Lasić, ali ja se sjećam sa javne rasprave, jer bili su gospodi na dobro,
sjećam ga se, jer je govorio o imovinsko pravnim odnosima, ustvari njemu Vukovarska
uzima, koliko sam ja shvatila, zemljište dijeli na dva, onda mislim da je i Lovrinačka nešto
dio i uglavnom su se njegove primjedbe odnosile na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a
nije imao primjedbe na plan, nego na rješavanje i stalno je postavljao pitanja kad će se riješiti
imovinsko pravni odnosi da je njemu nešto oduzeto. Kad? Mislim mi nismo imovinskopravna služba i, a ove primjedbe su napisane i gospodin je dobio odgovor na primjedbe. Ako
treba pročitat ću, ali mislim da nema potrebe jer su sve.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. No u svakom slučaju čim dođe predstavnika na predsjednika
Gradskoga vijeća ja sam dužan je dati u rad što sam i napravio i oni će ponovno dobiti
odgovor. Da li će biti zadovoljni ja to ne mogu znati. Idemo dalje. Ima li još prijavljenih?
Ukoliko nema ja bih zaključio raspravu po točci 10. dnevnoga reda i stavio bih na glasovanje
prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene i stanovanja
K5 sjeverno od Vukovarske ulice.
Tko je za? – Treba li ponovno, ajte molim vas budite ljubazni podignite ruke. 29.
Ima li netko protiv? – Hvala.
Ima li netko suzdržan? – Nema.
Konstatiram da je 29 vijećnika glasovalo za prijedlog odluke o donošenju
Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene i stanovanja K5 sjeverno od Vukovarske
ulice te da nije bilo protiv niti suzdržanih. Hvala. Dakle jednostavno je, jednoglasno je
usvojena ova odluka.
U 1 sat će bit, da vas obavijestim, pauza pa ja predlažem da još negdje 20-25
minuta odradimo što više točaka dnevnoga reda. Sad prelazimo na točku dnevnog reda 11.
prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Grada Splita
za 2012. godinu.
59
Ad 11. Prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja
otpadom Grada Splita za 2012. godinu
Izvjestitelj je gospodin Pave Zaninović pa bi ga zamolio da dade uvodno izlaganje.
Izvolite gospodine Zaninović.
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Dakle Plan gospodarenja otpadom grada
Splita za razdoblje od 2008. do 2015. godine kako i znamo donijet je na 36. sjednici Gradskog
vijeća Grada Splita koja je bila održana 2. lipnja 2008. godine, a objavljen je u Službenom
glasniku Grada Splita broj 18/08. Prema članku 11. Zakona o otpadu i članku 2. Odluke o
donošenju Plana gospodarenja otpadom grada Splita godišnje se provjera i prati realizacija
utvrđenih obveza i učinkovitost poduzetih mjera. Izvješće za ranije razdoblje odnosno za
2011. godinu razmatrano je i usvojeno 27. travnja 2012., a objavljeno u Službenom glasniku
Grada Splita 13/2012. U samoj realizaciji Plana gospodarenja otpadom grada Splita kontaktira
se sa tvrtkama koje skupljaju smeće i papir itd. otpad, znači osim stručnih službi Grada Splita
to je komunalno trgovačko društvo Čistoća Split te koncesionari za prikupljanje pojedinih
vrsta otpada Unija papir, Adriatik blizna, EKO flor plus itd. Inače ovo izvješće kad se prođe
Gradsko vijeće dostavlja se nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i Agenciji za zaštitu
okoliša. Dakle ovdje je izvješće za proteklu godinu s tim da moram naglasiti kako smo imali
11. i 12. srpnja 2013. godine i inspekcijski nadzor koji imamo i zapisnik gdje su uočene neke
manje nepravilnosti koje će se bit vremenom također sukladno planu razvijati i koje će se
ispravljati, ali u ovome trenutku sada nema velikih, velikih zamjerki na ovo, osim ako
odvojeno razmatramo Karepovac, ali to je priča gdje smo rekli da ćemo imat jednu tematsku
sjednicu, dakle nije priča, ovo je samo se radi ovdje odluku o usvajanju izvješća o izvršenju u
kojoj je izvršeno gotovo plana gospodarenja otpadom za prethodnu godinu. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Zaninoviću i otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog
reda. Izvolite. Ima li prijavljenih? Konstatiram da nema. zaključujem raspravu po pitanju
prijedloga Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju i istu stavljam na glasovanje.
Tko je za prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja
otpadom grada Splita za 2012. godinu? –
Ima li netko protiv? – Nema.
Ima li suzdržanih? – 2.
Dakle konstatiram da je prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana
gospodarenja otpadom grada Splita za 2012. godinu usvojeno sa 27 glasova za uz 2 suzdržana
glasa.
Hvala gospodine Zaninović. Točka 12. dnevnog reda prijedlog odluke o
pristupanju Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj.
Ad 12. Prijedlog odluke o pristupanju Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj
Izvjestitelj gradonačelnik. Gospodine Sučiću hoćete bit ljubazni i pozvat, evo malo
se strpimo da vidimo, sad će doći gradonačelnik. Dakle u ime gradonačelnika izvjestitelj će
biti zamjenik gradonačelnika gospodin Goran Kovačević.
GORAN KOVAČEVIĆ – zamjenik gradonačelnika Grada Splita
Dobar dan. Lijepo pozdrav svim vijećnicima i u Gradskom vijeću, evo sada u ovoj
jednoj poziciji s druge strane ovaj za razliku od prošlog mandata. Naime Grad Split je jedan
60
od rijetkih gradova koji nije do sada bio član Udruge gradova u Republici Hrvatskoj te smo, te
predlažemo njegovo učlanjenje u tu Udrugu. Kao što ste mogli vidjeti u samome obrazloženju
našega prijedloga cilj Udruge gradova je nacionalna nestranačka i nepristrana zajednica
gradova osnovana 2002. godine s ciljem poticanja suradnje jedinica lokalne samouprave, a
najvažniji ciljevi Udruge su centralizacija ovlasti i financija sve .............. na središnje vlasti na
gradove, promicanje interesa lokalne samouprave u javnosti i poticanje suradnje jedinica
lokalne samouprave. S obzirom da je preko, trenutno ima 104 člana grad Split mislimo po
svojoj veličini i značaju da bi trebao bit sudionik te Udruge. Ono što jest jedan od značajnijih
informacija koje vam moram dati u okviru obrazloženja ove točke, a vrijedan je za vaše
odlučivanje jeste taj financijski dio. Naime Udruga ima jednu članarinu koja u svome
konačnome iznosu bi na trenutne prihode Grada proračuna iznosila oko 200 tisuća kuna. Sve
aktivnosti koje provodi Udruga dakle u svojoj konačnici trebali bi dati veće benefite za naš
grad i za mrežu u koju ćemo ući od tih financijskih sredstava, a mi smatramo da s obzirom da
su 104 grada već članovi Udruge da bi i grad Split imao veću, puno veću korist od učlanjenja
nego li da sada nije, nije sudionik te Udruge gradova.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Kovačeviću. Za riječ se, otvaram raspravu. Za riječ se
javio gospodin Hrvoje Marušić, a zatim gospodin Luka Podrug i gospođa Marijana Puljak.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pa argumente koje je iznio gospodin
Kovačević o učlanjenju Splita u ovu Udrugu mislim da u ovom trenutku gradu Splitu i nama
ne bi trebale bit prihvatljivi, dakle da mi ne bi trebali postat članovi nikakve Udruge gradova,
jer benifit, benefit iz toga razvidni uopće nisu, dakle ne vidimo zašto, čemu i kako, a 200
tisuća kuna u ovom trenutku su pristojna sredstva koja sam siguran gradonačelnik može
rasporedit na puno kvalitetniji način nego što je članstvo u Udruzi gradova. Ja apriori nisam
protiv, jednog dana možda, zašto ne, ajmo ostavit ovo za slijedeću godinu pa opet ću ja
napomenut ako mi uspijemo svi zajedno pokrenuti investicijski ciklus vrlo rado, zašto ne, kad
bude novaca, ali mislim u ovom trenutku 200 tisuća kuna dati za članstvo u Udruzi od koje
benefiti iskreno rečeno nisu baš razvidni i nisu baš u ovom trenutku Gradu Splitu neophodni
mislim da je to malo rasipanje novaca i da bi ovo trebali ostavit za dogodite u ovo doba pričat
na tu temu, a ja se nadam dogodine u ovo doba da ćemo o toj cifri moći pričat puno lakše
nego šta pričamo sad. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Luka Podrug izvolite.
LUKA PODRUG
Moram priznat da ne vidim razlog pristupanju pa bi molio predlagača da da zaista
nekakvi ozbiljan, objektivan razlog i koja je korist osim plaćanja ove članarine. Meni se čini
da su se neke okolnosti naravno ipak promijenile, mi smo ušli u Evropsku uniju, logičnije bi
bilo neko povezivanje udruge nama srodnih evropskih gradova ili čak da je ovo udruga
velikih gradova, ono šta postoji stalno problem u pravnom smislu, ja ću samo podsjetit veliki
grad ima mogućnost uzet mnoge ovlasti koje inače koristi županija. Imaju mnoge mogućnosti
koje mi nismo iskoristili, povezivanje velikih gradova i njihovo zajedničko nastupanje prema
Vladi, Saboru, prema zakonodavcu ili prema Evropskoj uniji bi imalo nekog smisla, ali
mislim koliko ja shvaćam mi smo ovdje zajednica gradova istih, osim šta plaćamo puno veću
članarinu, ali isti status u toj udruzi imamo mi i svaki najmanji grad u Hrvatskoj državi. I
iskreno nije dovoljno, volio bi ako postoji neki ozbiljan razlog da nam onda to objasnite. Nije
61
mi dovoljno uopće jasno što Grad Split dobiva samo pukim pristupanjem i plaćanjem
članarine od ove Udruge. Ja osobno za sada ne vidim ni jedan razlog zašto bi digao ruke, a
ima jedno 215 tisuća razloga za bit protiv. Toliko košta članarina.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođo Marijana Puljak izvolite.
MARIJANA PULJAK
Ma zapravo sam htjela reći dakle isto su upitni razlozi pristupanja ovoj Udruzi,
mislim nisam protiv dakle, ovo je, shvaćam kao jedan, evo da kažem na engleski, social
networking, znači jedno povezivanje sa gradovima, rad na nekakvim zajedničkim ciljevima,
lobiranje, čisto kao jedna logistička udruga koja može pomoć gradu Splitu i u, ne znam,
mijenjaju nekih zakonskih akata, predlaganju i nekakvoj možda boljoj poziciji, ostvarivanje
evo i Splita kao velikog grada, međutim jedan prijedlog dakle ako usvojimo dakle ako se
složimo dakle da moramo se učlanit da zapravo odlučimo da se učlanimo u ovu Udrugu ja,
naš je prijedlog zapravo da gradonačelnik jedanput godišnje dakle na sjednici ovog Gradskog
vijeća podnese nekakav izvještaj ili i sa skupštine te Udruge i dakle o tim nekim benefitima
šta je, na koji način je grad Split sudjelovao i kakve je benefite dakle ostvario iz rada u takvoj
jednoj Udruzi.
PREDSJEDATELJ
Hvala. Evo sad će izvjestitelj i predlagatelj ujedno dati odgovor na ove dileme koje
su iznesene.
GORAN KOVAČEVIĆ – zamjenik gradonačelnika Grada Splita
Pa evo zahvaljujem vijećnicima na vrlo konstruktivnoj diskusiji. I mi sami
prilikom pripreme ovoga prijedloga smo bili u, stalno u dilemi s obzirom da se radi o jednim
vrlo kriznim vremenima, dobro se promišljamo prije nego što svaku kunu od proračuna
usmjerimo u nešto, s druge strane opet argumenti rada ove udruge i iskustva gradova koji su
bili tu su pozitivna, ipak su 104 grada članovi i činilo nam se nekako najoptimalnije,
najprimjerenije da uđemo u tu asocijaciju, da vidimo snagu i koristi te mreže, da pokušamo
realizirat neke naše zamisli i ciljeve prije svega u izmjenama, zakonskim izmjenama koje bi
išle u smjeru decentralizacije i jače uloge lokalne samouprave, a ukoliko ti, kao što sam i u
prijedlogu rekao, dakle omjer novaca i benefita koje ćemo dobit kroz to nam je teško mjerit
ukoliko ne uđemo u to, a ukoliko se pokaže da naše članstvo u toj Udruzi ne ostvaruje
adekvatne koristi za sam Grad da jednostavno iz nje izađemo. Dakle to, to je bila neka naša
ideja u ovom smislu, ali evo dapače htjeli smo čuti i mišljenje vijećnika kako bi u jednoj
demokratski argumentiranoj raspravi zajedno s vama donijeli danas najbolju odluku.
Zahvaljujem.
PREDSJEDATELJ
Evo pretpostavljam replika, je li tako gospodine Hrvoje Marušić. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pa evo ako je članarina nekih 200-tinjak
tisuća kuna, kako ste rekli, toliko otprilike dobiva jedan gradski kotar, splitski, ja sam vijećnik
u, manje, na Trsteniku i dakle cijeli kotar koji ima oko 9 i pol tisuća stanovnika, dakle veći je
od mnogih ovih gradova koji su članovi ove, ove Udruge kojoj bi mi trebali pristupit, cijeli
budžet jedan toliki ćemo mi prebacit u jednu Udrugu iz koje ćemo vidjeti kakav će bit benefit.
Mislim da, opet kažem, povećajte gradskim kotarevima po 10-15 tisuća kuna priliv, imat ćete
62
puno veći efekt, benefit od tih 200 tisuća kuna, a nemojmo eksperimentirat ajmo ući pa ako ne
valja pa ćemo vanka izaći. Ajmo mi ne ući, vidjeti dogodine, opet kažem, ako dogodine bude
situacija bolja onda 200 tisuća kuna neće bit tema, ući ćemo i nema problema, zašto ne, ali
sad mislim da nije vrijeme.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Imate u svakom slučaju pravo odgovorit odmah. Izvolite.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Mogu ja samo radi nastavka ovaj diskusije, zaista i kolega Goran i ja i ostali svi
imamo jednu dilemu, 200 tisuća kuna je zaista veliki novac, vi znate da smo u prošlom
mandatu bili svi da ne uđemo i mi smo bili za to da ne uđemo, malo je bilo čudno, međutim
ovdje je problem jedan, dakle ako ne uđete ne znate šta dobivate ili šta gubite. A otprilike
imamo neku ideju, međutim ovdje vam ima dvije stvari, dakle Udruga, Udruga gradova u
ovom smislu bi nam omogućila da se povežemo sa ovi direktno, formalno da se povežemo,
neformalno smo svi povezani, sa Zagrebom i sa Rijekom i sa Osijekom, ali u formalnom
smislu bi se povezali i odatle bi možda mogli pokrenuti inicijativu, formalnu inicijativu da se
Split zajedno sa Rijekom i Osijekom proglasi velikim gradom, dakle da dobijemo status
velikog grada odnosno županije, to je točka jedan. Točka dva je da unutar te asocijacije, kako
su nam objasnili, postoji jedna inicijativa da se naši veliki gradovi koji su minorni u odnosu
na velike gradove Evrope, zajednički apliciraju na jedan niz evropskih fondova koji, koji su
predviđeni baš za gradove, nisu predviđeni za strukturne fondove nego su predviđeni baš za
gradove. Iz Rijeke su mi objasnili da oni to relativno pristojno koriste, nisu veliki iznosi, ali
vam omogućavaju. Treća točka vam je to da se unutar te Udruge gradova postoji još
asocijacija nižega reda na nivou kotareva, neka vrsta kotareva, tako su nam rekli, da i tu ima
mogućnosti i suradnje, dobivanje informacija itd. I četvrta koja je meni možda najvažnija je to
da vi automatizmom ulazeći u asocijaciju hrvatskih gradova ulazite u asocijaciju evropskih
gradova i onda razmjenjujete sva moguća iskustva, mogućnosti, informacije i sve ostalo,
delegacije, jer ne možete bit grad prijatelj sa cijelom Evropom ili sa cijelim svijetom, ali na
ovaj način ulazite u tu jednu asocijaciju i dobivate neke informacije. To su četiri recimo u
onoj ....... analizi četiri stvari za, stvari protiv su vam jasne, 215 tisuća kuna odnosno mogući i
veći, jer je ovo u procentu, ovo nije 215, ja osobno bi volio da bude milijun kuna jer to bi
značilo da imamo proračun, prilično veliki proračun, ali kako ovog momenta imamo proračun
koji imamo to je negdje, ali to će vam biti negdje između 200 i 300 tisuća kuna za Grad Split,
nije malo. Isto tako negativna strana toga je šta ovo sve šta sam vam ispričao to možemo i
sami napravit bez da ulazimo u skupu asocijaciju odnosno koja skupo košta, ali pri tome
moramo se onda mi direktno angažirat, nećemo imat formalnu podršku drugih gradova,
nećemo moći u evropskim gradovima tek tako dolazit do informacija itd., to vam je negativni
dio. Treći negativni dio je šta ostajete negdje izvan sustava 104 grada praktički svi gradovi
Republike Hrvatske su u njoj i to znači da se vi isključujete iz nekakvih normalnih,
predviđenih, formalnih, mainstream tokova u Republici Hrvatskoj, kako god to izgledalo
ovako malo sad glupo rečeno, ali ipak je to Grad Split je drugi grad ove države, mislim
Zagreb je isto tako mogao reći tko nama treba, ajde uzmite Zagreb, zašto njima treba da bude
asocijacije Grada Zagreba u ovom momentu praktički plaća sve i vuče sa sobom sva ostala
103 grada, možda izuzetak Rijeke i Osijeka. Dakle 100 gradova Zagreb vuče i zagrepčani
kažu pa dajte dođite i vi, pomozite i vi, vi ste drugi grad u državi. Dakle prilično je
komplicirano i prilično je zahtjevno ovo sve skupa, imate za, imate protiv, malo sam
izmiješao svot analizu, je li malo za, malo protiv, ali shvatili ste šta sam htio reći. Nismo ni
za, nismo ni protiv, ali imate i za i protiv dosta velikih argumenata. I zadnja stvar mi mislimo
da trebamo se povezat sa širim brojem gradova od ovih ovdje šta imamo na zidu i šta imamo
63
predviđeno jer nam je to jedina mogućnost da napredujemo u stvarnom smislu, mi smo grad
koji ima administrativne granice, teritorijalne i koje nas sprječava, dakle naša jedina prednost
je .............. kojega možemo putem ovih gradova prijatelja postojećih iskoristit, ali smo za to
da širimo tu mrežu. Ovo je jedan oblik toga širenja. Evo otprilike to vam je analiza.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem na ovom objašnjenju. Evo sad su se redoslijedom javljali, ja ću vas
sad pročitati, to su, molim, replike, dobro. Izvolite gospodine Podrug.
LUKA PODRUG
Gospodine gradonačelniče replika je uz sve argumente koji su logični, vezana za
ostvarenje statusa velikih gradova. 104 grada, a status velikog grada ih možda ima 10-tak i
upravo suprotno, oni nemaju interes koji mi tu imamo, a sa ovih 200 i nešto tisuća kuna mi
praktički financiramo nekoliko tajnica te Udruge koju ja ne podcjenjujem i neki manji grad sa
nekom simboličnom naknadom od 2-3 tisuće kuna on od toga ima koristi, a ovdje ovo
financira Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, gradonačelnik riječki je već deset godina predsjednik,
on valjda ima neki u tome svemu interes. Osobno mislim da bi mi u ovom baj pasom
financirali nekoliko tajnica, a ja mislim da bi puno bolje bilo da ovdje zaposlimo jednu osobu
i zadužimo je da radi na koordinaciji, suradnji i razvoju i Splita u odnosu na sve druge
gradove i posebno evropske gradove obzirom da smo u Evropskoj uniji.
LJUBICA VRDOLJAK
Dobro ja sam ovaj najprije vidim da je Udruga osnovana već prije deset godina i
povezivanje, apsolutno sam za povezivanje, ali ne preko Udruga, jer mi znamo na koji način
funkcioniraju udruge, barem većina iako čast udrugama koje funkcioniraju ovdje, a osim toga
ova Udruga odnosi i dio proračunskih sredstava. Ovdje sam podcrtala sebi, kaže 0,45%
proračuna grada odnosno općine, je li to planiranog proračuna ili ostvarenog proračuna? Ne
piše to nigdje je li ostvarenog ili planiranog, piše proračuna grada, prema tome može se
tumačiti kao planiranog i kao ostvarenog, to ne znam ja, mislim planiramo mi svašta. Prema
tome apsolutno sam za povezivanje gradova, ali ne mislim da će ta Udruga grad Split povezat
jače ovaj nego što smo bili danas povezani, a ja bi voljela da vidim koji rezultat ta Udruga ima
za bilo koji grad ovih članova, što je ona napravila za njih kao konkretno, recimo napravila je,
šta ja znam, za grad Rijeku to ili za Opatiju je napravila to, ako to kroz deset godina nije
napravila onda neka ne rade ništa za Split.
PREDSJEDATELJ
Hvala. Sad se za riječ javio gospodin Alujević Grgas. Izvolite.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Ja sam se zapravo htio javit za repliku, ali kako nema još utjecaj kao uvaženi
kolega koji je veteran i već sto godina u Vijeću pa evo čekam neka dođe i ovako. Ovaj,
mislim da radi mainstream ne treba platiti 200 tisuća kuna, to nije potrebno, mislim da je puno
bitniji sadržaj nego bit negdje. Ono što se spominjalo, a to je u okviru ove priče da se želi
potaknuti određene inicijative vezano za decentralizaciju tu mi smo apsolutno za, dapače ovaj
potičemo to, uvijek smo i u našim programima govorili da se zalažemo za decentralizaciju
Hrvatske, no neka ta pitanja vezano i uz status Grada Splita su pitanja koja se rješavaju u
Saboru. Pa bi ja čisto dobronamjerno preložio, s obzirom da vlast evo koja je u Gradu Splitu,
a ista je vlast na razini države i u Saboru predlažem da te inicijative preložite, s obzirom da
tamo imate većinu i da progurate te stvari i mislim da nam za to apsolutno ne treba udruga i u
tom smjeru smo spremni onda i mi pomoć, imamo i saborske zastupnike tu, imamo određene
64
ideje, artikulirajmo zahtjev i iskoristimo tu vezu koju imamo i provucimo tu ideju i uštedjet
ćemo 200 tisuća kuna, je li. Eto samo toliko, hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Škorić, pa gospodin Šundov.
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. Evo mi smo i na našem klubu sinoć razgovarali o ovoj temi i iz
pripremljenih materijala u biti nismo vidjeli nekakve opipljive, vidljive razloge zbog čega bi
podržali pristupanje toj zajednici, nismo načelno protiv, ali ako postoji udruga 10-tak godina
smatram da su se i oni trebali itekako potruditi ili možda i mi da formiramo nekakav tim da
ispita te benefite, a ne da srljamo kao guske u magli. S druge strane evo Luka je spomenuo
status Split kao veliki grad, njegovu ulogu i možemo i mi kao Split organizirati, povezati
velike gradove i ići s nekakvim inicijativama, a svjedoci smo raznoraznih organizacija,
udruga po Hrvatskoj pa evo i na razini županija itd. gdje se obilazi Hrvatska, druži itd., a s
druge strane ništa se ne, od toga ne implementira i nema nikakve korisnosti u lokalnim
zajednicama osim što ljudi putuju i što se druže. Dakle u tom smislu smatram da i posjet
gradovima prijatelja i širenje tog prijateljstva treba urodit s time da to ne budu samo
protokolarni susreti nego da naš grad izvlači od toga benefite, da nekakva iskustva, postignuća
koja se provode, uočava, prenosi i da na taj način razmjenjujemo i jačamo. Dakle u ovom
smislu ništa nas ne košta strpjeti se, pričekat, vidjet konkretnije razloge i vidjeti možda
slijedeće godine o ovoj temi raspravit. U ovom trenutku u ovoj teškoj financijskoj situaciji
mislim da nema smisla da ovu odluku podržavamo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Jure Šundov. Izvolite.
JURE ŠUNDOV
Evo gospodine predsjedniče mi smo u našem mandatu isto razmatrali u nekoliko
navrata na razini izvršne vlasti da li ući u Udrugu gradova ili ne i uvijek se javljao upravo taj
moment članarine koja je bila i jest visoka i zapravo ovih pozitivnih i negativnih razloga za ili
protiv. Mislim da je gradonačelnik rekao možda jedan koji je bitan i najpozitivniji upravo je
taj da se ulaskom u tu domaću asocijaciju ulazi automatski u neku asocijaciju evropskih ovaj
gradova i to je bilo ono što je bilo privlačno. Ono što je meni bilo uvijek nešto što nisam
mogao prihvatit pa evo ne mogu ni danas, a to je da je to izvan institucionalna organizacija
gradova, a mi imamo državu, kao što je rekao gospodin Alujević, imamo u toj državi i Vladu i
Sabor koje onda naravno moraju vodit računa upravo o tom zakonodavnom okviru i dat više
odriješene ruke ili više napravit veću decentralizaciju, kako bi rekao, sad je u državi i sukno i
škare u njihovim rukama. Trenutno je i grad Split, na čelu Grada Splita je SDP-ovac, dakle
imate zapravo sad vi veće mogućnosti da preko vaše Vlade djelujete u tom smjeru nago
možda šta smo imali mi koji nismo imali to, imali su prije toga neki drugi, kad je bio Kuret
gradonačelnik HDZ-e je bio na vlasti. Dakle čini mi se da se deklarativno puno toga priča u
predizbornim kampanjama ili na razini parlamentarnih izbora ili lokalnih o decentralizaciji, a
onda kad se dođe u situaciju da se doista to i provede onda se iz nekih razloga to ne čini. Ja
vam mogu samo reći jednom zgodom smo se gospodin Obrsnel i ja prilično počepušali, onako
domaći rečeno, i tu upravo na, ovaj, Ministarstvu gospodarstva kad je jedna kolegica iz
ministarstva, mislim da je ona pomoćnica ministra, rekla kako je ona na temelju određenih
prijedloga Udruge gradova pokrenula nešto, a onda sam ja pitao a oni su formalni ili
neformalni, a ona kaže oni su neformalni. Onda ja pitam pa dobro zašto ste vi išli na temelju
prijedloga jedne neformalne izvaninstitucionalne udruge pokretat određene procedure i
65
postupke, a niste prethodno formalno, a vi ste zapravo oni koji zastupate sve gradove i općine
u Republici Hrvatskoj, zašto niste prethodno pitali one koji formalno predstavljaju to. I onda
mi je u tom trenutku naravno ovaj spočitnuo Obrsnel, pa vi niste član Udruge gradova, ja sam
rekao mi nismo i nemamo namjeru ni bit, ali to ne znači da ima pravo Udruga gradova bit
iznad gradova, gradovi su institucionalno u Hrvatskoj i imaju svoje mjesto u svim strukturama
upravnih vlasti u Republici Hrvatskoj. Tako da mislim da ovo što je Alujević ovaj rekao da je
apsolutno treba podržat i mislim da nije vrijeme da se ulazi u jednu takovu asocijaciju, ali
mislim zapravo da je obveza svih koji mogu djelovat, evo i gospodine Grubišića kao
saborskog zastupnika i tko je još saborski zastupnik ovdje ako ih ima i vi preko vaših da
djelujete upravo u ovom smjeru da se gradovima, a naročito drugom gradu po veličini u
Republici Hrvatskoj da veća važnost. Vi imate priliku to bolje realizirat nego mi. Evo to je
ono što sam želio reći.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Šundovu. Javio se za riječ gospodin Gjurković. Izvolite.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Hvala lijepa. Dakle ne javljam se da bi sad nešto replicirao, nego da bi u biti
podupro ovaj prijedlog odluke i pokušao argumentirat. Dakle ovdje se ne radi o trošku, dakle
trošak može biti rasprava hoćemo li mi jesti sendviče ili ćemo jesti toplu hranu ili mi nećemo
imati marendu kao trošak Grada, ali ulaganje od 200 tisuća kuna da bi zajedno gradovi
neinstitucionalno, ali zajednički pripremali određene prijedloge zakona, jer gradovi najbolje
znaju na koji način mogu pripremit i koji su problemi i interesi životni da bi se prilagodio
zakon interesima grada, što kod pomorskog dobra, što kod naplate potraživanja, jer svi
gradovi imaju poprilično problema a to su državne revizije pokazalo u svim gradovima o
naplati potraživanja, način funkcioniranja gdje su zajednički problemi, to rade gradovi skupa i
neinstitucionalno kao udruga i tu je efekt ulaganja 200 tisuća kuna po meni relativno mal s
obzirom na korist koja se može dobit. Ono što je sigurno, a što je gradonačelnik u uvodu
rekao da će ovo Gradsko vijeće, ako usvojimo ovu odluku, dobit izvješće o tome koji su
koristi i efekti čime tih 200 tisuća kuna nije trošak, ja ovo ne smatram troškom nego ulaganje
kojim će se dobit veća efikasnost, veći kvalitet, u krajnjem slučaju kad govorimo o novcu
građana o većem prihodu Grada participirajući u ovoj Udruzi, a da ne govorimo o
participirajući i sa iskustvima evropskih gradova za neke druge koristi koje se po tom pitanju
mogu dobit. Ako ovo gledamo kao čisti trošak onda je on trošak, onda je najbolje reći mi
nećemo to uplatit, ali ja vjerujem da ovdje nije 200 tisuća kuna, mora postojat nekakvi kriteriji
da bi se pokrili nekakvi osnovni fiksni troškovi koji postoje da bi to sve skupa moglo
funkcionirat, jer postoje i tribine, postoji i okrugli stolovi, postoje i tematske stvari po kojima
se ovi gradovi rade, znači to nije samo klasično lobiranje nego i kreiranje određenih
prijedloga zajedničkih da nema 200 tisuća kuna ja vjerujem da nitko ne bi bio protiv, nego se
sad vrtimo, isto moram priznat malo, malo na krivi način baš zbog toga šta nije ovo trošak,
ovo je ulaganje, ako nije ulaganje nego je trošak evo vi me demantirajte.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo sad su se redom javili, pretpostavljam, repliku na izlaganje
gospodina Gjurkovića, gospođa Ljubica Vrdoljak molim vas kratko.
LJUBICA VRDOLJAK
Evo vrlo kratko. Ako je ovo investicija, a očito se kod nas svašta podvodi pod
investiciju, onda predlažem da to bude 5% a ne 0,45 , još veću investiciju jer ćemo imat još
veće interese, međutim ovo je trošak za Grad Split, a rezultati su vrlo nepoznati, osim toga
66
imamo profesionalaca u svim gradovima, tvrdim, u svim gradovima imamo profesionalaca
koje i tako plaćamo koji mogu radit koordinaciju a da se bez problema ne moraju uključivat
nužno u bilo kakve udruge, znači to im je čak i dužnost da koordiniraju među gradovima i da
se ne ponavljam, ovaj, dalje vjerujem da i mi u gradu Splitu imamo takve ljude koje možemo
koristit za takve svrhe, ali, kažem, ako je ovo ulaganje investicija neka bude 10% pa ćemo
znati u šta smo investirali onda rezultat mora bit barem 50% poslije toga.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Marušić.
HRVOJE MARUŠIĆ
Pa ja bi jedno vrlo praktično pitanje. Gdje je sjedište te Udruge? Gdje, u? U Rijeci.
Piše u Zagrebu, je li. (-čuje se više glasova-) U Zagrebu je li? Dobro. I zanima me koliko ljudi
radi u Udruzi? Jedna osoba. Dobro pitam. O.K. Samo jedan? Jedna osoba? A izvješće o radu
nekakvo te Udruge, koliko su novaca uprihodili, koliko su potrošili je li i to isto negdje piše?
A mislim zašto dajemo novce? Nama, nama gospodin Gjurković kaže da je to investicija,
meni kao poduzetniku to malo čudno zvuči, ali dobro to je njegov stav, O.K., to nije
investicija, to je članstvo u Udruzi i po klasifikaciji je trošak, nije investicija, je li tako. Kad
radimo, kad radimo ovaj financijsko izvješće prema tome to je trošak Gradu, a sad samo treba
vidjeti imamo li benefite i kome mi s tim 200 tisuća kuna dakle zapošljavamo jednu
zagrebačku djelatnicu. A hvala lijepa, e, ili riječku, ali nije splitsku, ajmo mi splitske dvije
zaposlit za te novce pa neka čiste zapadnu obalu, brodove i kad dođu trebat će čistit to iza
njih. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Replika. Dobro, gradonačelnik ima prednost. Izvolite.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Oprostite, ali ja mislim da, da je dovoljno razmišljanja bilo i kolega Goran i ja
pošto smo inače imali dilemu ja bi preformulirao naš prijedlog na način da kažemo da ovoga
momenta nismo spremni da postanemo članovi nego da predlažemo dakle zajednici gradova
Republike Hrvatske da budemo promatrači slijedeća tri do četiri mjeseca bez plaćanja
članarine sa plaćanjem nekakvih samo troškova i da pri tome uđemo ... ( - kraj 3. kazete A
strane - ) ... za čega ćemo eventualno dati novac itd. itd., sve informacije koje imamo su
izvan, izvan kuće, a ja sam vam rekao, na brzinu sam rekao plus i minus, sad možemo ići u
detalje, ali bi vas molio da ne širimo sad raspravu, jer ako se slažete ja bi išao sa ovim
prijedlogom, dakle preformulirat ću prijedlog, da predložimo zajednici gradova Republike
Hrvatske da budemo promatrači tri ili četiri mjeseca bez plaćanja članarine i da nam nakon
toga na ovo Gradsko vijeće da podnesemo izvještaj i da onda glasamo. Eto.
LJUBICA VRDOLJAK
(-nije uključen mikrofon-) A tko će promatrat?
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
A onaj tko je inače trebao bit ovlašteni zastupnik Grada Splita dakle ili ja ili netko
od zamjenika ili nekoga koga mi ovlastimo.
PREDSJEDATELJ
Ili nekog od vijećnika. Dobro, ajmo, nećemo sa upadicama. Gospodine Ranko
Milić izvolite.
67
RANKO MILIĆ
Evo ja sam samo htio komentirat ustvari da možda je malo i sama priprema ovog
prijedloga neadekvatna, ustvari kad se nešto netko učlanjuje u nešto onda mislim da ipak treba
imat nekakvu potpuno jasnu sliku šta on dobiva s time, mislim da i sada proces učlanjivanja u
neku organizaciju obično, ja sam evo i član više organizacija, a i učlanjujem u razne
organizacije i znam da trebate jako dobro dokazat nekome zašto ustvari nešto netko plaća, pa
je li to bilo pet kuna ili 500 tisuća kuna mora postojat jasna računica koji su to benefiti i
možda bi bilo puno lakše ovu točku onda i proći da smo imali nekakvo kvalitetno
sistematizirano šta su to i čak u ekonomskom smislu neki benefiti koje možemo dobit, ali
mislim da je to na neki način dužnost i same Udruge. Ako Udruga poziva nekoga ili nudi
neko članstvo da bi trebala prezentirat vrlo jasne benefite koje dobiva se s time, jer ovo nisu
mali novci pa mislim da bi trebalo i vijećnicima omogućit kvalitetniji uvid koji su to i
ekonomski i neekonomski benefiti koji se dobivaju sa članstvom. Pa evo čisto u tom smislu
ne samo promatrat nego da se ustvari dobiju konkretne informacije šta je to šta mi
učlanjivanjem plaćanjem tog .................. proračuna dobivamo i kako možemo eto to na neki
način opravdati pred svojom savješću i prema svim građanima. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gospodin, evo samo gospodin Gjurković je, ima replika pa ćemo
onda .......
SRĐAN GJURKOVIĆ
Evo kratka replika. Dakle ja i dalje tvrdim da ulaganje od 200 tisuća kuna
neovisno o naravno knjiženju je nešto šta daje povrat ovome gradu. Ovo je drugi grad u
državi, grad Split je drugi grad u državi, ovaj grad sigurno je već trebao biti dio udruge
gradova, prema mojim saznanjima o njihovom načinu radu i inicijative koje ovaj grad može
dati u interesu ovoga grada a i svih gradova u Republici Hrvatskoj kroz tu Udrugu sigurno su
nešto šta može pridonijeti ne samo gradu Splitu nego svim gradovima u Republici Hrvatskoj i
po pitanju decentralizacije i kvalitetnog, kvalitetnijeg rada Gradske uprave a i svih onih tvrtki
koje su u sustavu Grada Splita.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine gradonačelniče izvolite.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
A odgovor kolegi Miliću, mislim ja sam vam rekao ovo što sam vam rekao u
razgovoru ovome, jer sam htio da se potakne diskusija i rasprava su oni nama i napisali, ništa
više, ništa manje, dakle najkraće rečeno ova svota analizama se svela na ovo, ali vi to svi
znate, vi ste vijećnici, niste baš svi od jučer i obrazovani ste dovoljno da znate o čemu se radi,
prema tome da ne bi dalje da elaboriram, ja ponavljam moj prijedlog odnosno preformuliram
naš prijedlog pa ja bi vas molio gospodine predsjedniče stavimo na glasanje ako izglasamo to
idemo na, idemo za promatrače, za tri mjeseca ćemo ponovo razgovarat.
PREDSJEDATELJ
Dobro, dakle, ne, ne, dakle evo ovo se povlači, ovaj prijedlog se povlači, dakle
sada ide prijedlog gradonačelnika da se donese odluka da se odabere promatrač Grada Splita
koji će u slijedeća tri, četiri, pet mjeseci pratiti rad Udruge, sačiniti odgovarajuće izvješća,
analitiku, sintetiku i dostaviti gradskim vijećnicima na odlučivanje. Znači tko je za, recite.
68
GOJKO ČEPO
Ma replika jedna čisto tehničke naravi, da li ta Udruga svojim statutom dopušta
status promatrača, ako ne dopušta onda mi nemamo mogućnost?
PREDSJEDATELJ
Dakle potpuno je to irelevantno, oni nas mogu odbiti pa ćemo mi doći na Gradsko
vijeće i reći mi smo odbijeni, a onda bar znamo dalje šta ćemo raditi, a u svakom slučaju u
redu je.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ali gledajte, baš upravo o tome se radi, ako ne žele dozvolit promatrača onda nas
ne žele, mislim jednostavno to nisam htio reći, ali sad već kad je to tako mislim pa jasno vam
je, mislim, e ali dobro mislim nismo se, gledajte ovo je jedna od tema na koju smo, ako smo
se dogovarali prije, ovo je jedna od tema koju nećemo preglasavat, ili ćemo se dogovorit
konsenzusom ili nećemo, bez obzira sada na sve. Idemo ovako, ja ponavljam to pa idemo
vidjeti.
PREDSJEDATELJ
Evo gospodin Igor Boraska pa da privedemo kraju ovu točku dnevnog reda.
IGOR BORASKA
Slažem se zapravo sa gospodinom Čepom, mislim da zapravo u njihovom Statutu
tu ne postoji pridruženo članstvo, ali imate u članku 11. kaže se dakle da, da prestaje članstvo
ukoliko su dva tromjesečja uzastopno izvrši obaveza plaćanja članarine, pa eto možemo šest
mjeseci promatrat i nakon toga ne platit članarinu, automatski će nas isključit. Prema tome
praktično je ..............
(-čuje se više glasova-)
PREDSJEDATELJ
Prijedlog je vrlo interesantan, ali je pitanje etičkog kodeksa, šta ćemo s njim.
Dobro, dakle, dakle ajmo, ajmo završit ovu točku dnevnog reda pa ćemo ići na jednu pol
satnu pauzu ili koliko ćemo već stavit.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ja bi još jednu točku pa onda.
PREDSJEDATELJ
Dobro, onda ćemo još jednu točku, dakle gospodin gradonačelnik je povukao kao
predlagatelj prijedlog odluke i dao je prijedlog odluke da se odredi promatrač Grada Splita
koji će promatrati kroz slijedećih par mjeseci ponašanje, rad i djelovanje ove Udruge. Tko je
za to da se (-čuje se više glasova-) , a neće, dakle.
Dakle tko je za to, tko je za prijedlog odluke da Grad Split odredi promatrača ove
Udruge kroz slijedećih par mjeseci? – Sad ćemo mi to nomotehnički fino oblikovat, e, bitna je
suština. Ima ovlasti.
Tko je protiv? – Nitko.
Suzdržan? – Nitko.
Dakle jednoglasno sa 32 glasa za podržan je drugi prijedlog gradonačelnika.
Imamo još jednu točku, to je 13. prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada
Splita za 2012. godinu. (-čuje se više glasova-) Gospodine gradonačelniče.
69
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Meni je svejedno, kako god vi kažete, sendviči su spremni.
PREDSJEDATELJ
Ajmo ća napravit pauzu.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Dakle sve je pripremljeno za, dakle nema, za ovaj put smo stavili sendviče, vidjet
ćemo kako ćete reagirat. Sendviči su, sendviči.
PREDSJEDATELJ
Dobro, za pola sata nastavljamo. Hvala.
(-pauza-)
Štovane vijećnice i vijećnici evo gospodin gradonačelnik bi imao tri informacije
prije nego šta pređemo na oficijelni nastavak sjednice. Vrlo kratke Ljubice.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Dakle samo tri kratke, tri kratke informacije, ovaj jutros je bio požar u Žrnovnici,
vatrogasci su javili da su ga ugasili, na terenu su, hranu uzimaju iz DES-a, kao pomoć DES-u,
tako je bilo dogovoreno, oni se drže toga i vidite čim su počeli jesti hranu iz DES-a efikasno
su ugasili požar.
Druga priča isto, druga informacija isto vezana za hranu, meni se nije svidio ovaj
ručak, ako se vi slažete da se, ako se vi slažete obzirom da nam se čini da će ove sjednice ipak
puno duže trajat nego što sam mislio da će trajat, jer nas je 35 preći ćemo na uobičajeni sistem
kakav je bio zadnjih godina, dakle, e malo, malo ovaj ozbiljniji, sa žlicom, tako je. Hvala
lijepa na pravom izrazu, dakle sa žlicom, jer ovo mi se čini malo preslabo u odnosu na
vrijeme koje nas još čeka do večeras. A sad smo probali ovo, sad slijedeći put, na slijedećoj
sjednici ćemo ići sa žlicom pa ćete vi odlučit šta vam je draže i stavit ću vam troškove tako da
imate jedno i drugo. Ovo sada kako izgleda nisu, nije toliko velika razlika.
I treća informacija, ja se nadam do 1. 09. da će nam laptopi koje smo naručili
preko sistema javne nabave bit spremni za vas, dakle naručili smo 35 odnosno 37 laptopa tako
da ćete ubuduće prijeći na sistem umjesto ovih velikih papira i kartušine prijeći ćete na sistem
laptopa, CD-a, web stranice, mail-ova, linkova i svih onih čudesa moderne tehnologije tako da
više nećete moći vući sa sobom ovo nego ćete imat svatko svoj, zadužit ćete svatko svoj
laptop, dok ste vijećnici imat ćete laptope, ako vam se pokvare dobit ćete drugi ili ćemo ga
popravit i to bi vam olakšalo, e, više nećemo printat ove materijale osim šta ćemo printali bi
jedino možda ovaj dnevni red, ništa drugo ne bi printali. Tako da imate samo za printanje to
će vas čekat na stolovima i drugo ništa ne bi printali. Eto očekujem od vas isto daljnje
eventualne, od nekih smo već dobili daljnje sugestije vezano za informatiku, ako tko ima ja bi
vas molio samo da nam na e-mail ili u pisanom obliku date nekakvu ako još imate nešto ovaj
dodatno. Eto hvala vam lijepo.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Interno više, pardon, pardon, ovi, neformalno, ja znam da to uvijek nije moguće,
ali da probamo pomaknuti bar na deset dana prije da se dobiju materijali da se pojave na webu sedam dana prije radi pripreme, jer sami ste danas govorili o tome pa ja nisam urbanista,
moraš s nekim razgovarat, pitat ga itd.
70
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Da, objektivno nije jednostavno, ali probat ćemo. Napravit ćemo šta možemo
napravit, možda bi bilo najbolje odgovorit da ćemo neke dio materijala kako ih pripremimo
odmah vam dignuti na web, gledaj, više neće bit ovoga i u tome je razlika, nego ćemo ih kako
koji pripremimo materijal za sjednicu dignut ćemo ga na link, na web tako da ćete neke
možda imat čak i 15 dana prije, oni koji su već na pola pripremljeni, a ove zadnje ćemo
nastojat da budu unutar odnosno da budu izvan onih sedam obaveznih dana po Poslovniku.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gradonačelniku na ovim informacijama. Vama zahvaljujem na
strpljenju i sada bi krenuli dalje sa našom sjednicom s tim da moram konstatirati da je
prisutno 28 vijećnika od ukupno 35, dakle imamo kvorum i možemo potpuno u skladu sa
Statutom i Poslovnikom odlučivati. Na redu je 13 točka dnevnog reda pod nazivom prijedlog
godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za 2012. godinu.
Ad 13. Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za
2012. godinu
Izvjestiteljica je gospođa Ljiljana Vučetić i ja bi je zamolio da ona dade uvodno
izlaganje po ovoj točci dnevnog reda. Izvolite Ljiljana.
LJILJANA VUČETIĆ – pročelnica Upravnog odjela za financije
Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče, poštovani gradonačelniče i poštovani
vijećnici pred vama je i vijećnice normalno, pred vama je prijedlog godišnjeg izvještaja o
izvršenju Proračuna za 2012. godinu, pogledajte na prvoj stranici datum travanj 2013., prema
Zakonu o proračunu mi smo do 1. 05. bili dužni dostaviti gradonačelniku nacrt, a on do 1. 06.
prijedlog dostaviti Gradskom vijeću. Zbog izborne godine evo sada je tek tako da pred vama
ovaj prijedlog. Moram kazati da su to stvari za koje vi ste više puta čuli i pretpostavljam da
ste temeljito proučili i ja ne bi nešto posebno o ovom godišnjem izvještaju govorila, jer su
brojke manje-više poznate. Ono jedino što bih ovdje naglasila jeste da je u 3. mjesecu ove
godine izašao novi pravilnik o izvještavanju koji je propisao unificirani način izvještaja za
cijelu državu, znači ovo je izvještaj koji su i sve jedinice lokalne uprave i samouprave
napravili na isti način. On mora biti objavljen u Službenom glasniku, mora biti objavljen na
web stanici zajedno sa obrazloženjem. Ono osnovno što bih ovdje samo naglasila prihodi i
primitci 710 milijuna, rashodi i izdatci 749 i minus u poslovanju 38, što zajedno sa onim
prenesenim minusom iz 2011. čini ukupan minus od 83 milijuna kuna. Zašto minus od 83, pa
zato što su neki prihodi koje smo planirali podbacili, ne ponavlja mi se uvijek isto koji su to, a
to je komunalni doprinos i prihodi od prodaje. Također moramo naglasit da je u 2012. godini
bilo dosta ovrha, da je bio snijeg koji je neplanirano doveo do troškova od 8 i pol milijuna
kuna, također moram naglasiti da je u ovom izvještaju u ovom rashodu su uključeni i troškovi
....... 20 milijuna kuna koje tretiramo kako sporne obveze. Možda je interesantno samo
spomenuti iznose potraživanja i obveza, iako je to stanje na dan 31. 12. 2012. važnom je
kazati da se proračun radi po modificiranom načelu nastanka događaja, drugim riječima
prihodi se knjiže na način da ono što je sjelo na račun do 31. 12. je prihod, ali rashodi su sve
ono što je napravljeno do 12. mjeseca pa i za račune koji su došli u 1. i u 2. mjesec. Zbog toga
obveze su nešto i veće nego što su bile u tom trenutku, nego što su bile s obzirom da su računi
bili u 1. i u 2. mjesecu i normalno plaćeni su tijekom 2013. godine i obveze koje smo ovdje
iskazali, ali u te obveze su znači uključene sve obveze po kreditima, po obveznicama, po
dospjelim i nedospjelim računima i oni su na dan 31. 12. iznosili 315 milijuna kuna, od čega
je 160 milijuna kuna obveznica, 90 milijuna je bilo računa itd., mislim da smo to sve detaljno
71
i temeljito ovdje objasnili. Također smo vam pokazali i koliki su iznosi jamstava. Iznos
jamstva za VIK je bio za Eko Kaštelanski moram kazati da je to bilo stanje sa 31. 12. '12. u 4.
mjesec je sve plaćeno i više tih jamstava nema i jedino jamstvo koje je ostalo jeste jamstvo za
š.d.d. Hajduk. Što se tiče potraživanja, potraživanja su nešto smanjena u odnosu na 2011.
godinu, ali još uvijek znatno velika, iako ova brojka ne pokazuje realnost u potraživanjima i
zato smo vam ovdje realno prikazali i napravili strukturu potraživanja na nenaplativa sporna i
stvarno naplativa ovaj potraživanja. Od ovih stalno naplativih potraživanja vremenom dio će
se pretvorit, nažalost, u nenaplativa, jer su to potraživanja za koja smo mi povukli sve moguće
instrumente, i ovrhe itd., ali u ovom ne možemo kazati da će na računima uvijek bit dovoljno
sredstava da se možete naplatit, ali činjenica je da smo proteklih godina svaki prihod pokrili
ili ovrhom ili ovaj založnim pravom ili ovrhom preko javnih bilježnika. Na kraju ovog
izvještaja dali smo vam i presjek poslovanja od svih proračunskih korisnika. Moram kazat da
su proračunski korisnici ustanove u kulturi, ustanove u predškolskom odgoju, Javna
vatrogasna postrojba i Park šuma Marjan. Iz ovog izvještaja vidjet ćete da su sve ustanove čak
i u ovim kriznim uvjetima, jer je Grad njima doznačio 100% planiranih sredstava iz proračuna
gotovo sve osim izuzetka kazališta poslovale pozitivno, s tim što je Javna ustanova Športski
objekti s obzirom da je tek od 2013. prešla u status proračunskog korisnika iskazala s obzirom
da nije imala usporedbu u prethodnoj godini dala samo poslovanje u tekućoj godini, ali inače
imala je prenesenih minusa iz prethodnih godina oko 2 - 2 i pol milijuna po mojim
saznanjima, ali neovisno o svemu što se tiče proračunskih korisnika u ovakvim kriznim
uvjetima, vidjet ćete ovdje sve podatke, može kazat da su gotovo svi osim kazališta i Javne
ustanove Športski objekti, poslovali pozitivno. Za sve ostalo ako imate pitanja tu sam, ali
misli da je ovo ono osnovno što bi trebalo kazati. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem izvjestiteljici gospođi Ljiljani Vučetić, a sada otvaram raspravu po
ovoj točci dnevnog reda. Izvolite. Dobro. Gospodin Tonći Blažević.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Hvala predsjedniče. Neću stvarno dugo. U biti samo jedan kratki komentar, ovo je
prošlo svršeno vrijeme, čisto da se svi zamislimo. Evo tri sam crtice podvukao, komunalna
izgradnja nam je na razini 2003. godine, plaće, rashodi za zaposlene su zadnjih deset godina
porasle 77% i treće, ono što me bode već duže vremena šta čitam u izvješćima, sigurno
zadnjih par godina ako ne i više, ispričavam se zbog prehlade, to je izvještaj o danim
zajmovima na strani 161., to je ona je bila, ona priča grada sa OTP bankom gdje smo dali
milijun i pol kuna, bilo je za žene i mlade poduzetnike itd. zajam tih i uvijek svake godine
pišu izvješća da se zajmovi vraćaju slabo i onda spomene ovih šest firmi koje nisu vratili niti
jednu jedinu ratu, a to su Sanvej, Tigris, Od do, AT, Krčun, i zubno-tehnički neki laboratorij i
sad mene čisto onako zanima, molim, čisto me zanima jesmo li mi išta kao Grad mogli
poduzeti da se naplatimo od tih ljudi? ja mislim da je sigurno zadnja tri-četiri proračuna ovo
piše. Eto samo to.
PREDSJEDATELJ
Izvolite, izvolite.
LJILJANA VUČETIĆ – pročelnica Upravnog odjela za financije
Ovako, što se tiče, evo ja ću krenuti od kraja, što se tiče izvještaja o danim
zajmovima to su krediti koji su dani 2004. godine i 2003. i ono što je bitno kazati da su ovi svi
ovaj dobitelji, koji su dobili kredit kao zalog dali mjenice. Kad smo pokušali se naplatit
utvrdili smo nažalost da je upravo ovi o kojima govorimo velikim dijelom prestali su nakon
72
godinu dana, registrirali su se i nakon godinu dana oni više uopće nisu u sudskom registru,
zatvorili su, da, da, i mi više se uopće nismo mogli naplatit, mi smo doista poduzeli sve
moguće radnje, razgovarla i sa bankom, pokušali sa bankom utvrdit odgovornost i banke s
obzirom na nenaplativost, jer je banka u ime za račun Grada trebala obavljat ove poslove, ali
ugovor koji je tada potpisan je bio takav da su oni morali dati mjenice a da te mjenice kad su
nenaplative vi ih ne možete naplatiti i defakto je, mi ovo vodimo u poslovnim knjigama,
diskutabilno je da li uopće ovo možemo išta naplatit i mi smo pokušavali u financijama dati
prijedlog za otpis, ali to je pitanje Gradskog vijeća i pravilnika o otpisu koji smo mi napravili,
ali nažalost na Gradsko vijeće taj pravilnik nikad nije došao.
Što se tiče plaća, moram odgovorit, broj plaća i iznosa sredstva za plaće rastao je,
ali ne samo zbog rasta plaća, nego zbog tehnike, naime Javna ustanova je prešla u
proračunske korisnike pa se automatski masa plaća povećala, ali su se zato smanjile donacije.
To vam je sve na neki način zbog proračunskih promjena pa se neke stvari ne mogu
uspoređivat. Jeste, rast je plaća definitivno bio, ali između ostalog 2007. godine recimo rast
plaća je bio zbog znatnog usklađivanja kolektivnih ugovora za zaposlenike u predškolskom i
u kulturi koji su zaostali za preko 30% za Gradom i tada su se uspjeli izjednačiti ti uvjeti i
tako jedan dio rasta otpada i na taj dio, iako je doista masa sredstava rasla zbog povećanog
broja djelatnika.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Je li može kratki komentar?
PREDSJEDATELJ
Slobodno.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Ovi, predsjedniče što se tiče ovih firmi ja bi stvarno po Linićevu, ime i prezime i
zalijepit na oglasnu tablu grada, doslovno tako. Eto, samo to.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Umrle su.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Ime i prezime vlasnika, znamo se mi dobro o čemu mi govorimo, vlasnika,
vlasnika.
PREDSJEDATELJ
Malo je to dvojbeno s obzirom na Zakon o zaštiti osobnih podataka, ali u svakom
slučaju vidjet ćemo kako će proći zakon na razini države pa ćemo se i mi ponašat u skladu s
tim. Ima li još? Tko se javlja za raspravu? Konstatiram da više nema prijavljenih za raspravu,
zaključujem raspravu po točci 13. dnevnoga reda i stavljam na glasovanje prijedlog godišnjeg
izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za 2012. godinu.
Tko je za? –
Tko je protiv? –
Ima li suzdržanih? – 2.
Dakle, konstatiram da je prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna
Grada Splita za 2012. godinu usvojen sa 27 glasova za i 2 glasa suzdržana. Zahvaljujem. Sad
zahvaljujem gospođi Ljiljani. Točka 14. dnevnog rada je Izvješće o izvršenju Programa javnih
potreba u kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u kulturi
73
Ad 14. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi u 2012. godini
s Izvješćem o radu ustanova u kulturi
Izvjestiteljica je gospođa Maja Munivrana i molim je da dade uvodno izlaganje.
Hvala.
MAJA MUNIVRANA – pročelnica Službe za kulturu i umjetnost
Zahvaljujem. Pozdravljam predsjednika, poštovane vijećnice i vijećnike,
gradonačelnika i sve nazočne. Pred vama je dakle izvješće o izvršenju Programa javnih
potreba u kulturi, vjerujem da ste materijal pročitali, znači ja ne bi puno duljila s uvodom,
samo bih napomenula da je od dvanaest ustanova tu pred vratima devet ravnatelja koji su
spremni odgovoriti na sva vaša eventualna pitanja. Eto zahvaljujem.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Munivrani. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda s
tim da vi imate pravo, to naglašavam, bilo kojeg od ovih ravnatelja, ravnateljica pozvati
ovdje, postaviti im pitanje i tražiti odgovarajuće odgovore ukoliko smatrate to za shodnim.
Izvolite. Tko se javlja? Gospođa Danijela Matošić, Danira, skužajte.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Samo jedna ovaj mala primjedba ustvari na ovaj izvještaj. Mislim da bi trebalo da
sastavni dio ovog izvještaja bude i popis nerealiziranih programa po ustanovama i
organizatorima, jer kad se programi pišu onda se svašta napiše a i onda se samo u izvještaju
piše šta se realiziralo, pa bilo bi dobro, onda mi ne vidimo u biti šta se od programa nije
realiziralo tako da mislim da eto, e, samo da to napomenem. Mislim da bi to trebalo tako
formulirat.
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospođo Munivrana odgovor.
MAJA MUNIVRANA – pročelnica Službe za kulturu i umjetnost
Pa evo to je jedna zanimljiva sugestija, prvi put je dobivamo u tom obliku, ali
mislim da je to interesantno i da bi svakako bi to bilo dobro predočit vijećnicima. Evo hvala.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Goran Sučić. Izvolite.
DR.SC. GORAN SUČIĆ
Hvala vam. Evo htio sam se uključit i ako mogu biti koristan ovaj bacit jedan osvrt
na ovaj, na ova izvješća, pa dolaze sva druga izvješća, je li ovo je prvo pa evo nekako, kao da
su sva zakasnila, ............. institucije, organizacije odnosno ustanove su sa završnim računom
gotove negdje tamo u veljači mjesecu, a mi sad raspravljamo o izvješćima u kolovozu, je li
tako. Dakle jedna generalna primjedba da to može ići mnogo ranije. Netko misli da je izvješće
prirodna stvar i statična kategorija, međutim izvješće je produkt programa nekoga, je li, i kad
bismo imali program i što je kolegica prije rekla imali smo program i ovdje izvješće vidjeli bi
što je realizirano, što nije realizirano. Tako da budemo realniji u slijedećem planiranju. Sada
je već prošlo pola godine što ćemo isplanirati ............... I htio sam još ovaj nekoliko sugestija,
ovaj programe treba specificirat, ovdje se na u tabličnom prikazu govori u množini program,
pa neka novčana ovaj sredstva itd., međutim koji programi, koliko pojedinačno svaki košta
odnosno je li realiziran i u kojoj mjeri. Nadalje, ovaj u ovom izvješću nedostaje i izvješće
74
upravnih vijeća ustanova u kulturi, znate zašto, zato što su tamo neki naši ljudi koje smo mi
odavde poslali da upravljaju dijelom tih ustanova i mi nemamo drugačije mišljenje, ti ljudi
koji tamo su sjedili godinu dana ili četiri godine, šta ja znam, da vidimo što se tamo
realiziralo, kako oni vide stvari i koje probleme vide da bi mogli ugraditi nove programe ili
projekte koji se već žele realizirati, koji imaju ambiciju itd. Nadalje bi i uopće kakva je
komunikacija s tim ljudima tijekom njihovog mandata. I nadalje mi se dupla nekih, neki
procesi kod amaterizma ovoga dječjeg, što treba podržavati i to sve skupa kao inicijativu,
međutim u školama ovaj grad financira izvannastavne, izvanškolske aktivnosti, a istu
populaciju prihvaćaju raznorazne udruge koje su ovaj korisnici sredstava pa se bojim i znam
da se to dupliraju neka sredstva pa mislim ne gušeći taj amaterizam dječji mislim da su
kompetentnije škole da pruže ovaj adekvatnu i kompetentnu tu njihove potrebe nego što može
neka udruga itd., ne umanjujući važnost tih udruga, je li. Evo to su neka moja zapažanja i
sugestije koje bi trebalo unijeti ovaj u slijedeći izvještaj npr. ne znam kad će bit, između
ostalog i izvješće i upravnih vijeća, je li, koji su imenovani od ovoga Grada.
MAJA MUNIVRANA – pročelnica Službe za kulturu i umjetnost
Pa evo odista ova točka bi trebala kao i druga izvješća bit ranije po planu rada
Gradskog vijeća, međutim nažalost nije bilo sjednice, to je jedini razlog zašto se to dogodilo.
A šta se tiče (-čuje se više glasova-) I ovo drugo su sve isto bile jako korisne sugestije osim ne
znam kako bi implementirala ovu zadnju, budući mislim udruge se natječu s programima, to
prolazi vijeća u kulturi i onda se ti programi financiraju, to što ste rekli dupliranje škola i
udruga.
(-čuje se više glasova-)
DR.SC. GORAN SUČIĆ
............. procese, a neki pojedinci iz udruga nisu kompetentni i ne daju kvalitetno
(-čuje se više glasova-) A dobro, dobro, zato i jesmo tu da budemo subjektivni, jer smo
pojedinci, je li.
PREDSJEDATELJ
Dobro, evo ovako je bilo malo i uzajamne diskusije šta je dobro. Ima li još
prijavljenih da iskoristimo priliku dok je gospođa Munivrana ovdje? Ukoliko nema ja bih
zaključio raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje izvješće o izvršenju
Programa javnih potreba u kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u kulturi.
Tko je za? –
Protiv? – Nema nitko.
Suzdržan? – Nitko.
Dakle konstatiram da je za prijedlog izvješća o izvršenju Programa javnih potreba
u kulturi u 2012. godini s izvješćem oo radu ustanova u kulturi glasovalo 32 vijećnika, dakle
jednoglasno je usvojen, 30, oprostite, 30 vijećnika za. Zahvaljujem gospođi Maji Munivrani i
sad idemo redom ovim točkama tako dalje. E, ali ovo ovi, dobro, sad ćemo ovu 15. itd. Točka
15. dnevnog reda to je Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju u
2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju.
Ad 15. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju
u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju
Izvjestiteljica je Ines Milina Ganza pa je pozivam da dade uvodno obrazloženje.
Izvolite gospođo Ganza.
75
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Hvala lijepa. Pozdravljam gospodina predsjednika, sve vijećnike i sve nazočne.
Ovaj točka dnevnog reda Izvješće o izvršenju Programa predškolskog odgoja kako se obzirom
na već ranije točke dnevnog reda i komentare vijećnika da pričamo o nečemu što je bilo još
prošle godine, a uvažavajući činjenicu da su možda materijali sačinjeni na način kako, kako
nema potrebe da ja dajem dodatna obrazloženja ja vam stojim na raspolaganju za sva moguća
pitanja s tim da su ravnateljice predškolskog odgoja također ovdje ovaj pred, pred našom
vijećnicom pa ukoliko imate eventualnih pitanja i za njih slobodno. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu. Gospodin Goran Sučić.
DR.SC. GORAN SUČIĆ
Ispričavam se, zato što mi iskustvo nalaže da .............. izvješća od dugih niz
godina imao sam priliku sliče jedna drugome ko jaje jajetu i da to nije dobro, jer tamo gdje su
ustanove u predškolskim ustanovama ipak dešavaju drugačije stvari koje nisu napisane, jasna
stvar. Ovaj, mislim još također da je i ovo izvješće kao i svako drugo koje imamo danas dosta
zakasnilo i odgovaramo post festum svega i skoro pa ne možemo ništa napraviti. Međutim
ovaj ovo su financijski neki pokazatelji i pretežno postavljani i kaže se financijski standard,
međutim s obzirom da je Grad Split vlasnik u cijelosti vrtića i tog procesa pedagoškog mislim
da pored financijskih pokazatelja moraju biti i oni kvantitativno do kvalitativni jedan presjek
pedagoškog jednog standarda koji se ostvariva u Gradu Splitu. Naime mi znamo da ovaj
odnos privatnih vrtića i vjerskih vrtića nisu u jednakom pravnom položaju ili statusu sa
gradskim vrtićima, kao da imamo podjelu djece na gradska, na gradsku djecu, neku ovaj
privatnu djecu itd., mislim da Grad Split može naći načina kao i drugi gradovi u Hrvatskoj da
jednak standard ponude i cijenu svoj djeci u gradu Splitu, bez obzira u koji vrtić ide, jer Grad
Split nije kriv što nije osposobio sebe da ponudi uslugu svoj djeci i zato postoje privatni. A da
kažem iskustvo u Evropi i negdje drugdje, pa skoro pa da i nema državnih vrtića i gradskih
vrtića nego to povjeravaju nekome tko to može radit, tko je kompetentan za to, a privatni
vrtići su zasigurno i vjerski kompetentni jer su zaposleni svi relevantni ljudi koji to obavljaju.
Nadalje Grad mora biti sposoban ako je u cijelosti vlasnik, a jeste, i osnivač pratiti taj
pedagoški standard odnosno integrirani ovaj razvojni kurikulum predškolskog djeteta, dakle
mora pratit tu ovaj i tu dimenziju tog kurikuluma. Međutim evo i ovdje se slično pitanje kao
ovaj i maloprije da bi volio čuti izvješće i članova vijeća vrtića da vidimo njihovu dimenziju,
koje oni probleme vide tamo kako bi ugradili u slijedeći program pa ....... tog programa
slijedeći put izvješće itd. itd. Ovaj, ja bi se založio i dajem inicijativu to vrijedi evo isti
izvjestitelj gospođi Ganza što se odnosi za vrtiće i upravna vijeća vrtića odnosno vijeća vrtića
su plaćeni nekim sredstvima, pa smo na jednoj točci to imali, plaćeni, a školski odbori, a to će
bit slijedeća točka, nisu plaćeni. Ista zadaća je ispred jednih i drugih, oni upravljaju nekim
ustanovama u predškolskim ustanova, a ovi u odgoju i obrazovanju, nema razloga da
podcijenimo jedne .................... ili bi od mase sredstava to raspodijelili pravično ili ne bi
plaćali ni jedne ni druge, mislim ovo sad karikiram normalno, a da evo dajem inicijativu da
neka radna grupa pripremi tu jednu analizu pa da vidimo što možemo napravit, a to se odnosi
i vijeće u kulturi odnosno ustanova u kulturi, jer je ista stvar i tamo, jer su plaćeni a ovdje
nisu. Tako da je to jedna mala inicijativa kako se može pripremit ta analiza, baš sam
razgovarao sa gradonačelnikom i on je raspoložen o tome razmišljati ukoliko mu se podastru
neki pokazatelji gdje to može i logično. Evo utoliko bi volio da se Grad uključi u taj
kvalitativni dio izvješća zajedno sa članovima vijeća.
76
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Hvala lijepa gospodine Sučiću. Najprije da, da obrazložim zbog čega je ova točka
dnevnog reda tek danas dakle u 8. mjesecu umjesto do 15. 05. što je bilo dužno, što smo bili
dužni prema programu rada Gradskog vijeća iz prostog razloga što su bili lokalni izbori i prošl
je vrijeme i zato ovo radimo sa neka tri mjeseca ovaj zakašnjenja. Spomenuli ste različiti
tretman Grada u odnosu na gradske vrtiće gdje je Grad osnivač i osnivače fizičke osobe i
vjerske zajednice. Zakon o predškolskom odgoju vam ne nalaže obvezu gradova uopće da
financiraju vrtiće u vlasništvu fizičkih osoba i vjerskih zajednica pa je svaki grad uvažavajući
činjenicu koliko je uopće taj program njima i obuhvat bitan odredio nekakvu razinu
sufinanciranja koja je, koju njihov proračun može i podnijeti. Grad Split sufinancira vrtiće u
vlasništvu fizičkih osoba i vjerskih zajednica osiguravajući sredstva za plaće potrebnog broja
radnika koji realiziraju program i taj iznos je nekih 70% bruto plaće svih radnika koji
određuje pedagoški standard. Ovaj, što se tiče samog sadržaja našeg izvješća i izvješća o radu
ustanova predškolskog odgoja njihova izvješća su napravljena prema naputku Ministarstva
znanosti i obrazovanja i sporta, ali naravno uvažavam i podržavam ovaj uopće vaš stav, jer je
Grad Split i osnivač i vlasnik predškolskih ustanova da se njihova izvješća mogu nadopuniti i
ovaj izvješće upravnog vijeća koje je pored ravnatelja upravlja predškolskom ustanovom. Što
se tiče financiranja članova upravnih vijeća u odnosu na članove školskih odbora tu postoji
samo jedna razlika, naime Grad Split je osnivač dječjih vrtića od samog osnutka grada, a
škole smo, školama smo postali osnivači od 2002. godine, međutim postoje jedna, još jedna
bitnija razlika da je Grad, da što je predškolski odgoj potpuno u ingerenciji Grada Splita i mi
smo i osnivači i vlasnici dakle svih 73 objekta koje se nalaze u sastavu četiri ustanove, a mi
smo osnivači a ne i vlasnici škola i škole se, znate i sami, dvojako financiraju dijelom iz
državnog proračuna, a dijelom iz proračuna jedinica lokalne i područne regionalne
samouprave. Mislim da bi bilo to ne znam da li još nešto.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem izvjestiteljici gospođi Ganzi. Da li gospodin Sučić ima kakvo
mišljenje, sad će gospođa ...
DR.SC. GORAN SUČIĆ
A evo ja sam u većem dijelu znao, očekivao ovakav odgovor, međutim ta statična
pozicija nam ne da za pravo da ne izjednačimo, jer ipak Grad je osnivač osnovnih škola i
Grad te ljude šalje tamo da u ime Grada i za Grad upravljaju dijelom koji već školski odbor
upravlja i ravnatelj upravlja. Dakle to znači ................ kompetencije čije, međutim Grad Split
šalje tamo neke ljude i u vrtić da nema razloga da tu bude nejednakost u startu, je li. To je
inicijativa, ja kažem opet se ona može obrazložiti itd., ali mene više interesira pitanje gdje mi
nije odgovoreno što je sa praćenjem pedagoškog standarda, dakle po mom mišljenju treba
postojat pedagoški standard koji uvjetuje financijski standard i ne možemo se zadovoljit samo
sa minimalnim nego što je to iskorak da Grad prati kad je već u cijelosti vlasnik vrtića
odnosno osnivač ovaj škola, mislim ..........
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
U ustanovama predškolskog odgoja se, se realiziraju redovni programi koje je
propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Za sve posebne programe mora biti
nositelj dječji vrtić i na sadržaj tog svog programa Ministarstvo znanosti mora dati svoju
verifikaciju. Grad Split i ostali gradovi financiraju redovni program, a ove kraće posebne
programe u cijelosti financiraju roditelji, jer je to nekakav viši standard, kamo sreće da Grad
ima više novaca pa da možemo pratiti, ali ja smatram da Grad Split ima dobar predškolski
odgoj, da imamo najveći obuhvat djece u Republici Hrvatskoj, da same te podatke koliko
77
imamo djece prijavljene na predškolu od nekih 50-tak djece koja nam nisu obuhvaćena u
sustavu stvarno pokazuje da, da je Grad Split puno uradio u domeni predškolskog odgoja. Što
se tiče financiranja članova školskog odbora naravno da bi to bilo jako lijepo, ali eto o tome
morate odlučiti, jer vam je sedam puta 27 škola koliko je to članova, a imate četiri ustanove
po 7 članova upravnih vijeća pa to neka onda odlučite obzirom na proračunska sredstva. To
nije moja ingerencija.
DR.SC. GORAN SUČIĆ
(-nije uključen mikrofon-) ...................... reći jedan podatak otprilike da mnogi
gradovi kao što je to Pula, Rijeka itd. plaća istu cijenu za dijete koje ide u privatni vrtić,
vjerski vrtić ili gradski vrtić, dakle govorim o tom standardu, dakle nema razloga da to ne radi
i Split, shvaćate, bez obzira na odgovor što nema sredstava, međutim nemamo razloga
razlikovat djecu u startu. Prema svim onim kriterijima koji već postoje, je li.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodine Sučić. Uzeli ste po drugi put riječ, mislim da je gospođa
Ganza razumjela vaše pitanje i da će u daljnjem radu voditi računa o tim sugestijama.
Gospođo Marijana Puljak izvolite.
MARIJANA PULJAK
Zahvaljujem. Pa evo htjela bi i pohvalit evo Cvit Mediterana, njihov izvještaj je
nekako najdetaljniji i pokazuje jednu ovaj veliku aktivnost, pohvalit dakle evo i ravnateljicu.
Ona je dakle jedina od svih upozorila na jedan problem dakle da nedostaju specijalisti za rad s
djecom s posebnim potrebama, je li, jer u posljednje vrijeme je li u porastu je broj djece s
posebnim potrebama. A htjela sam isto malo pitati dakle o ovom pedagoškom standardu,
2011. je postojala radna skupina koja je trebala donijeti prijedlog i plan preustroja, je li, znači
od ove četiri ustanove trebale su se osnovati dodatne dvije, znači šest ih ima ukupno. Dokle se
došlo, znači napravljena je koliko znam analiza nekih podataka itd., dokle se došlo s tim u
procesu?
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Točno, državni pedagoški standard nalaže Gradu Splitu da od četiri postojeće
predškolske ustanove koje obuhvaćaju ukupno 73 objekta, ovaj, ostvari uvjete za rad
minimalno šest. Mi smo formirali radnu grupu i napravili smo već jedan nacrt prijedloga
kojim bi se ove dvije najveće ustanove Dječji vrtić Radost i Dječji vrtić Cvit Mediterana
podijelili u dvije ustanove, tako da bi Dječji vrtić Radost koji ima sjedište na Brdima dobio
novo sjedište koje bi bilo uz Osnovnu školu na Pujankama, a Dječji vrtić Cvit Mediterana bi
dobio još, bi se podijelio, nastala bi još jedna šesta ustanova koja bi bila na Pazdigradu uz
osnovnu školu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za diskusiju? A odgovor. Može.
MARIJANA PULJAK
Mislim to je dakle na tome nivou odlučili ste da će bit šest ustanova, ali što je
dalje, ono ima li neki plan kad će se realizirat to i tako?
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Pa dobro, mislim ovo sad nije dio izvještaja iz 2012. godine, e, ali ovaj što se tiče
na Pujankama Grad Split je vlasnik tog zemljišta, a na Pazdigradu to vi znate još bolje od
78
mene, jer ste predsjednica Kotara, Grad mora otkupiti dio zemljišta, jer je Grad je dijelom
vlasnik, a dijelom su ovaj fizičke osobe. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za diskusiju? Konstatiram da nema,
zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na glasovanje Izvješće o
izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju u 2012. godini s Izvješćem o radu
ustanova u predškolskom odgoju.
Tko je za? –
Ima li tko protiv? –
Da li je netko suzdržan? – Nije.
28, hvala. Konstatiram da je za prijedlog Izvješća o izvršenju Programa javnih
potreba u predškolskom odgoju u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom
odgoju glasovalo 28 vijećnika i vijećnica, dakle jednoglasno. Zahvaljujem.
Točka 16. dnevnog reda Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u
obrazovanju u 2012. godini.
Ad 16. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u 2012.
godini
Izvjestiteljica je također gospođa Ganza. Izvolite.
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Hvala lijepa. Eto ja ne bi, ja ne bi prepričavala ovaj ovo Izvješće, nego kao i kod
prethodne točke stojim na raspolaganju za eventualna pitanja. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Ima li prijavljenih?
Gospodin Sučić.
DR.SC. GORAN SUČIĆ
Evo baš ovaj se potrefilo tako da ja sam bliži ovoj problematici pa ću pokušat biti
koristan, a zato se javljam češće. Evo samo je rečeno da je 2002. godine ........... Zakon o
decentralizaciji ovog sustava i ono je defakto bio dobar misleći da se da okviri a da se gradovi
i županije osposobe da preuzmu odnosno vlasništvo odnosno osnivaštvo nad tim ustanovama,
što županije, što gradovi, već maloprije je bilo objašnjeno. Međutim ja mislim da ne samo
Grad Split nego i drugi gradovi su u tom periodu ovo godina nisu u dovoljnoj mjeri osposobili
osim financijskog tog dijela i obveza koje govore, nisu osposobili ni kadrovski da prate ovaj
razvojni kurikulum kojega nacionalni pa onda kasnije kurikulum škola i predmetni kurikulum.
Dakle u tom dijelu nema niti riječi u izvješćima, a nas interesira u gradu Splitu kako se
ostvaruju ti pedagoški standardi odnosno kako se realizira nacionalni odnosno školski
kurikulum. To je jedna dimenzija koja je šira od naših .......... Međutim opet dovode
financijski standardi i okviri koji, koji jesu. Ovaj ima jedno, jedan detalj gdje ću pojasnit, jer
se radi o kulturi, o ustanovama u kulturi i gdje u jednom momentu piše u ovom izvješću da
izvannastavni i izvanškolske aktivnosti plaća Grad Split, je li tako, prema potrebama učenika,
međutim oni niti minimum ne zadovoljavaju kolika je potreba učenika. Zato se učenici
javljaju u raznorazne udruge koje se obavljaju u istoj školi sa drugim ljudima, a nastavnici
po..............., dakle radi se o dupliranju aktivnosti gdje je kroz sredstva Grada iz potreba u
kulturi i potreba izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u jednom dijelu preklapaju. Pa bi bila
dobra suradnja da se to vidi i da se pogura ono što ustvari se bolje realizira i gdje su
79
kompetencije veće onih koji daju te usluge. Šire javne potrebe se spominju i one se svode
samo na cjelodnevni boravak. Šire javne potrebe po svojem značenju bi trebale puno bit šire
nego što je cjelodnevni boravak, jasna stvar, mislim potrebe za cjelodnevnim boravkom kod
radnih ljudi odnosno građana postaje sve veći i veći i zato trebamo stvorit prostor, a škole su
izgrađene na način da imaju uvjete za to. Ovaj, još me jedna stvar ovaj interesira, kriteriji
stvarnog izdatka energenata se misli, je li tako, pa ne znam koji su mehanizmi da vi upratite
koji su to racionalni kori.... ( - kraj 3. kazete B strane - ) ... ništa baš. I onda jedna
informacija o školi Žnjan – Pazdigrad gdje kaže ovdje otprilike da je ovaj, prebacuje se
odgovornost na držane institucije itd. itd., mi možemo bit skromni i reći i priznati da i mi
nismo bili baš brzi, ne................. bili nejasni pa smo zakasnili na neke stvari, moglo se to i
bolje, je li. Još jedno pitanje, potpora znanstveno-istraživačkom radu, tamo ima jedna ne baš
velika suma, interesira me da li je ta ovaj, u tom projektu prethodio natječaj neki ili je ......
došlo, došlo do toga da se financira dva projekta znanstvena i konkretno još dva čovjeka, da li
je to došlo iz procesa? Evo još ću, još ću ovaj, volio bi isto tako i u ovom slučaju da ima, da je
ovaj, dio izvješća ovoga i izvještaj članova školskih odbora. Da vidimo njihovu stranu
medalje, jer smo mi, Grad je njih zadužio da tamo vide i da nam prenesu informaciju i da se
sa njima što češće radi, ovaj, da ta komunikacija bude bolja. Evo uz sugestije, pitanja .............
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Sučiću. Izvolite, hoćete vi dati odgovor?
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Ovo je izvješće koje je sačinila ovaj Služba za prosvjetu, ono je mahom izrađeno
na način kako Grad sufinancira prema strukturama troškova pojedine, pojedine troškove u
osnovnim školama čiji je osnivač Grad Split. Ova priča oko širih javnih potreba to su sredstva
koje je Grad sukladno svojim mogućnostima osigurao za neke druge programe koji se
definanciraju kroz ova bilančna prava odnosno decentralizirana sredstva. Nije točno da je
samo produženi boravak, mi imamo tu i osobne pomoćnike u nastavi, imamo financiranje
školskog prometnog poligona, Grad Split jedino ima ovaj takav prometni poligon takve vrste
ovaj kako što je, kao što imamo mi u gradu Splitu. Tu postoje neki drugi programi, evo
upravo ste spomenuli i znanstveno istraživački. Ja ću reći tu je postoje tu dva projekta, prvi je
Medils koji je već datira iz nekoliko struktura ovog Gradskog vijeća i Poglavarstva i postoje
svi zaključci o načinu njihovog financiranja, a drugi je projekt koji se ostvaruje pri
Medicinskom fakultetu, ovaj projekt koji se ovaj pri Medicinskom fakultetu koji je uveden
pred možda neke dvije godine. Što se tiče škole Pazdigrad Grad Split je kupio zemljište 2009.
godine negdje pred odlazak tada aktualne vlasti, nakon toga je proveden arhitektonski natječaj
za izbor idejnog rješenja, ugovorena je projekta dokumentacija i u ovom trenutku mi imamo
akt o građenju. Ta škola je nominirana kao i ostala tri projekta ovaj osnovnog školstva, ovaj
kod agencije CEI i mi sukcesivno šaljemo svu dokumentaciju, a ukoliko se Grad odluči za
sufinanciranje po tom modelu onda će Gradsko vijeće zauzeti svoj stav i donijeti konačnu
odluku. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za diskusiju? Gospođa Marijana Puljak.
MARIJANA PULJAK
Evo ovo mi je draga tema ova škola Pazdigrad pa moram ovaj, ovoga, dakle
složila bi se sa, sa gospodinom Sučićem zapravo da nekako, zapravo zadnjih ovih godina ne
pokazujemo baš neku preveliku aktivnost, evo konkretno oko škole Pazdigrad, nekako ima
osjećaj to su stalno evo moje primjedbe bile evo i u prošlom sazivu i ovdje da nekako
80
računamo da će nam nešto pasti s neba u ruke. Recimo sad smo se prepustili ovoj agenciji
CEI i čekamo šta će oni odlučiti. Koji nam je beck up plan, imamo li, radimo li nešto u
pozadini evropskih fondovi, ovi fondovi, one banke, ove, Svjetsku banku smo propustili
2010. godine? Dakle što, čekamo li stalno nekog drugog da nam dođe i sagradi tu školu ili
smok mi aktivni, preaktivni u traženju rješenja? Eto.
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Da, ovako, Ministarstvo znanosti, mi nismo mogli nominirati školu Pazdigrad na
projekt Svjetske banke, jer su rokovi i mi nismo imali riješeno ni zemljište ni projektu
dokumentaciju, međutim nije jedino rješenje agencija CEI iz razloga što je Ministarstvo
znanosti raspisalo natječaj za predlaganje projekata koji bi se financirali iz fonda, evropskog
fonda za regionalni razvoj i upravo smo školu Žnjan – Pazdigrad u cijelosti pripremili i do 30.
06., to jako dobro zna gospodin ovaj Milić, jer nam je pomogao u pripremanju te cijele
dokumentacije, mi smo svu dokumentaciju ovaj pripremili i ta cijela dokumentacija je
proslijeđena Ministarstvu znanosti. Što se tiče ostala tri projekta odnosno četvrti je jedan
dječji vrtić, to ćemo odraditi do konca ove godine. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Gospodin Ranko Milić. Izvolite.
RANKO MILIĆ
Ja bi samo u stvari malo gospodinu Sučiću spomenuo odnosno nekako replicirao
na onu neku primjedbu koja se već dva puta i u prethodnoj točci spominjala, a to je vezano za
sudjelovanje udruga u rješavanju nekakvih javnih potreba i nekakvom uspoređivanju, kako
sam shvatio, možda sam krivo shvatio, ispravite me gospodine Sučić, ali uglavnom sam kako
sam stekao dojam da ste ustvari govorili o tome kako organizacije civilnog društva nisu
kompetentne ili da možda bi na neki način škole mogle bolje obavljat neki dio posla da bi se
trebala nekakva sredstva usmjerit prema školama. Apsolutno se slažem s time da školama
treba omogućit sredstva za nekakve izvannastavne programe i postoji taj institucija školskih
kurikuluma za koji oni sve godine ponovo pišu, a na kraju nemaju sredstva za provest ih i zato
to je bez veze. Međutim ono što je jako važno da shvatimo da cijeli svijet i cijela Evropa je
svjesna da obrazovanje više nije samo u školama i nije samo klasičnim putem i da jedan čitav
niz subjekata treba uključit da bi se, da bi se obrazovanje unaprijedilo. Ono što je svakako
jako važno i što sugeriramo ustvari i na ovaj, na ovu Službu i na sve službe u Gradu Splitu da
prepoznaju neke kapacitete koje postoje u lokalnoj zajednici i da ih koriste za razvoj toga
sektora. Pa ako govorimo sad o obrazovanju u ovom trenutku postoji čitav niz organizacija
civilnog društva koje su jako kvalitetne i u smislu kompetencije, to su doktori znanosti, ljudi
koji su dokazani u svojim strukama, koji kroz instrument tog civilnog odnosno trećeg sektora
pomažu razvoju, razvoju, ali ih onda treba partnerski ustvari uključivat u priču odnosno treba
sjest za stol i ........... o tome kako se ti kapaciteti mogu iskoristit da se povuče više para u
lokalno obrazovanje, a zaista evo tu su, ako netko u Splitu privlači kvalitetan kapital u smislu
tih besplatnih sredstava to su upravo udruga civilnog društva. Trebalo bi im pomoć da ustvari
sjednemo za isti stol i da onda ustvari se taj .......... možda više usmjeri na način da se vidi
točno koje su to potrebe, šta se ustvari može na neki način da se ne dupliciraju stvari nego se
više koordiniraju, na taj način ćemo možda imat evo i neki sustavniji pristup u korištenju tih
sredstava, a i taj kapacitet koji imamo ćemo nekako si energičnije koristit na, na dobrobit
svih. Tako da evo samo možda sugeriram evo i u ovoj situaciji sa ovom školom i sa svim
školama mi mogli smo možda puno prije neke stvari pokrenuti samo treba možda malo više
sjest za stog i imat povjerenja više jedni u drugi i vidjeti šta to možemo napravit zajedno, a ne
samo gledat ono šta ne možemo ili kako, koji su nam problemi.
81
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Može, gospodin Vojko Božulić, Ivan Banović, skužajte.
IVAN BANOVIĆ
Dobar dan. Pozdravljam sve. Evo ja bi vas samo ovaj isto zamolio jednu stvar u
vezi Osnovne škole Kman - Kocunar, pošto sam i ja tamo isto predsjednik Gradskog kotara
Kman. Prije dvije-tri godine smo mi isto tako pomagali u izradi rampe za invalide koja je, čini
mi se, peta rampa za invalide u Dalmaciji uopće, šta je porazan podatak nažalost za sve nas.
Molio bi ukoliko možete pogledati, jer nije kompletno izrađena, fali još nekih 175 tisuća kuna
za njeno dovršenje, ali koliko znam i škole imaju neko svoj proračun, imamo mi iz gradskih
kotareva i sigurno da ćemo pomoć pogotovo zbog toga što tamo djeluje jedan odbojkaški klub
invalidnih osoba pa bi stvarno i ljudi me mole jer nemoguć je pristup, moraju im pomagat da
na sve moguće načine da uđu u školu, te invalidne osobe da bi mogle odradit svoje treninge.
Stvarno bi vas zamolio da pogledate taj problem.
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Plan, Grad Split je izradio plan ovaj prilagodbe građevina za potrebe ovaj osoba sa
invaliditetom. Do sada su potpuno prilagođenih nekih pet škola koje imaju i rampe i dizala i
od platforme. Nastavili smo, nastavili smo sa izradom dokumentacije i za ostale škole, jer
sama prilagodba građevine škole za potrebe invalidnih osoba, ugradnja lifta i sve ovo o čemu
sam maloprije rekla zahtijeva izradu projekte dokumentacije gotovo kao da se radi o
dogradnji građevine, ali kontinuirano radimo na tome. Nažalost nismo u mogućnosti svih 27
škola prilagoditi, ali to je jedan dugotrajan proces i radimo na tome. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Sučić imate repliku?
DR.SC. GORAN SUČIĆ
Evo imam pojašnjenje, jer me je krivo ovaj shvatio kolega kad sam o tomu govorio
ja ću ponovit evo i gospodin je ovaj isto tako u početku .......... Dakle ako Grad Split ima
Kazalište mladih, Lutkarsko kazalište i tu predstavu daje za koju djecu, za splitsku djecu,
djecu osnovnih škola, vrtića itd. ne može tu istu predstavu u školu dovest pa je ponovno
naplatit ili raznorazne plesne grupe koje se dešavaju po gradu, u istoj školi plesna grupa i još
ista ta osoba naplaćuje još jedanput tu plesnu ............., mislim, mislim da sam bio jasan, je li,
to je dupliranje programa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Konstatiram da nema. Gospođo Ganza nadam
se da ste dobili ovako dosta imputa, sugestija i mišljenja i da ćete ih iskoristiti u daljnjem radu
kao pročelnica. Stavljam, zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na
glasovanje Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u 2012. godini.
Tko je za? –
Ima li tko protiv? –
Suzdržan? – Nema.
Konstatiram da je za Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u
2012. godini glasovalo 26 vijećnika i vijećnica, dakle da je ovo Izvješće usvojeno
jednoglasno. Zahvaljujem.
Točka 17. dnevnog reda Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj
kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture
82
Ad 17. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi u
2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture
Izvjestiteljica je ponovno gospođa Ines Ganza. Izvolite.
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Hvala lijepa. Hvala lijepa. Izvolite, pitajte.
PREDSJEDATELJ
Evo gospodin Igor Boraska.
IGOR BORASKA
Hvala. Ma evo samo jedna opservacija, mislim da sam to već i na prošlom sazivu
Vijeću diskutirao, vezano je dakle ovaj, svima nam je jasno da ovaj program Zajednice
tehničke kulture i program sporta su u nekim segmentima dosta kompatibilni, slični, ali ovdje
u ovom izvješću tehničke kulture recimo pod jedrenjem se, se nalaze neke stvari koje
definitivno spadaju pod sport i to olimpijski sport i ovaj bez obzira šta se radi ovdje o nekim
malim iznosima od nekih 30-tak tisuća kuna šta idu jedriličarskim klubovima i te škole
jedrenja one zapravo su financirane kroz program saveza športova, kroz škole mladeži, djece i
mladeži, dakle ovaj jasno da ono umiljato janje dvije majke siše, ali, ali bilo bi bolje onda to
sve stavit pod jedan resor, pod jednu službu, znači ili pod sport ili pod tehničku kulturu, jer
nije logično da sa obadvije stavke idu, idu sredstva, je li. Evo samo za primjer sam uzeo
jedrenje, ali ima još toga.
INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu
Ima razloga i vaša sugestija je na mjestu, evo konkretno Grad Rijeka ima Upravni
odjel za sport i tehničku kulturu, a odgoj i obrazovanje su zasebno upravno tijelo, u Gradu
Splitu je ustroj takav kakav je.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Ukoliko nema zaključujem raspravu po ovoj
točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u
tehničkoj kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture.
Tko je za? – 26.
Tko je protiv? – Nema nikoga.
Suzdržan? – Nitko.
Konstatiram da je za Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj
kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture glasovalo 26 vijećnika i
vijećnica dakle da je Izvješće jednoglasno usvojeno.
Prelazimo na točku 18. dnevnog reda, to je Izvješće o izvršenju Socijalnog
programa Grada Splita za 2012. godinu
Ad 18. Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu
Izvjestiteljica je gospođa Romana Škrabić. Izvolite, dajte uvodno izlaganje.
ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu
Hvala gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve prisutne. Poštovani vijećnici i
vijećnice nalazi se pred vama izvješće, izvješće o izvršenju proračuna, Programa socijalnog,
Programa socijalne skrbi Grada Splita, tu su vam nabrojane mjere Programa socijalne skrbi i
83
bez obzira na to što je vrlo dinamična ravnoteža i šta ne možemo unaprijed predvidjeti broj
korisnika pojedinih mjera ipak je, većinu smo ostali realizirana sredstva više-manje
odgovaraju planiranim sredstvima. Tako da stojim vam na raspolaganju, mislim da nema
smisla da vam čitam sve posebno, stojim vam na raspolaganju za sva pitanja.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Romani Škrabić. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog
reda. Prijavio se gospodin Tonći Blažević, pa gospođa Marijana Puljak.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Zahvaljujem predsjedniče, da se ne ponavljam dvaput, ovo vrijedi i za slijedeću
točku. Vrlo .............., nezainteresirano, po principu koliko smo metara kubika žala prebacili
izvješće nije mi jasno zašto je ovako napravljeno, iz njega se ništa ne vidi, ja nemam snage
dignuti ruku za ovo. Toliko.
PREDSJEDATELJ
Da li vi kao izvjestiteljica imate odgovor na ovu dilemu gospodina Blaževića?
ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu
Ja bi samo pitala gospodina za konkretno primjedbe, u ime što se odnose
konkretne primjedbe?
TONĆI BLAŽEVIĆ
Pa ja mislim da ste primijetili druga izvješća, vi ste ovdje samo rekli potrošili smo,
imali smo 150, potrošili 120, ostvarili 84%. Šta? Tko? Gdje? Kako? Radi se o ljudskim
sudbinama. Koji planovi? Koje ideje? Koje želje? Itd. Pa mislim da ste mogli to malo bolje
napraviti.
ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu
Dakle radi se o tome da se radi o pojedinačnim mjerama, mjere su (-čuje se više
glasova-) Ne, ne, to je druga točka, to nije ova točka, to je slijedeća točka. Mi smo sad na
programu socijalne skrbi, ne psihosocijalne. Dakle što se tiče socijalne skrbi program
psihosocijalne skrbi uključuje brojna su prava i socijalne skrbi. Pravo se ostvaruju temeljem
dokumentacije i upravnog postupka. Mi, tu bi trebali mi za svaku mjeru navest praktički
upravne postupke koje smo proveli. Na nekim mjerama postoji i po nekoliko tisuća upravnih
postupaka, znači radi se o pojedinačnim rješenjima i na temelju pojedinačnih rješenja
proveden je upravni postupak, a potrošili smo za, namjenska sredstva za svaku određenu
mjeru socijalne skrbi. Tako da ne znam na koji način bi drugo prikazao, ako imate nešto vrlo
rado ćemo prihvatit.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Ma dobro, O.K., prihvaćam ja sve to, ali nekako se ipak je bilo za očekivat da na
kraju svega ovoga nabrojenoga da stoji pet, deset, petnaest rečenica nečega, nečega vašeg
komentara, vašeg sveukupnog doživljaja svega toga šta, kako, šta mislite da je bolje, šta
možemo napravit, šta vidite u tim nekim kretanjima itd., razumijete, ovo, vi ste nabrojili ove
mjere, napisali gdje šta, šta se potrošili, evo kažem na slijedećoj točki ste spomenuli pa ajde,
pa smo malo proširili, ali mislim da je trebalo se malo dublje bacit u ovo. Ne znam, možda
sam ja u krivu da se mi razumijemo, to je samo moj dojam.
84
PREDSJEDATELJ
Izvolite odgovor.
ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu
Ono što, dakle gospodine vijećniče program socijalne skrbi je vrlo širok, tako da
mi imamo posebnu točku obično pri kraju nove, pri kraju tekuće godine program socijalne
skrbi u kojem je to jako široko napravljeno, ti materijali se nalaze na web stranici, a isto tako
do sada je već tri sjednice su bile sa vrlo sličnim podacima, podacima o polugodišnjim
izvješćima prvi, drugo polugodišnje izvješće i rebalans proračuna gdje se u principu o istim
brojkama o istim stvarima pričalo, svi ti podaci nalaze se na web stranici Grada. Ovo je
tipično izvješće izvršenja proračuna, dakle u kolikom postotku smo izvršili sredstva koja su
bila namijenjena na određenoj stavci.
PREDSJEDATELJ
Gospođa Marijana Puljak.
MARIJANA PULJAK
Na, ja bi se zapravo složila sa, sa kolegom Blaževićem, zapravo ja sam htjela reći
da je, ovo je izvještaj dakle, kaže o izvršenju socijalnog programa Grada Splita, znači voljeli
bi čuti više dakle i o programu, ne samo ono po svakoj točci imali smo 50 tisuća kuna,
potrošili smo 45, na što se potrošilo tih 45, znači na koju namjenu, koliko je planirano, koliko
je potrošeno, ali ne piše na što je potrošeno, je li. Recimo evo sad mogu i konkretno o nekim
stavkama, recimo na prehranu socijalno ugroženih i za ogrjev i pomoć za novorođenče
uštedjelo se 14 milijuna kuna, na koji način, gdje se, gdje se ovaj, na koji način se to
uštedjelo? Ispričavam se. Dakle zapravo se slažem sa kolegom Blaževićem, znači nema
detalja, ono znate nije dovoljno napisat imali smo 50 tisuća kuna, potrošili smo 45, možda
piše to u nekom programu na web-u, na negdje, ovo, ono, ali moglo se onda jednostavno
priložit, priložit uz ovo izvješće, je li. Znači da imamo više detalja, a da izvještaj bude, bude
detaljniji. Na znam, sredstva za palijativnu skrb nisu uopće iskorištena, je li. Uglavnom razni,
raznih tih detalja koji su nekako globalno, a onako jednom, jednom crtom prikazano, a dakle
nema, nema neke analitike ispod toga, dakle voljeli bi na jedan detaljniji način da se to
prikazuje, ako treba program neki priložit uz ovo koji je negdje na web-u u redu ili barem u
izvještaju reći sve detalje možete naći na web-u na toj i toj adresi itd., je li.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gospodin gradonačelnik će kao predlagatelj dati odgovor.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
I gospodin Blažević i kolegica Marijana Puljak je u pravu ste u tom smislu, ja vas
molim samo malo i za strpljenje i za razumijevanje radi toga šta ovo je prva radna sjednica,
traje već satima i trajat će još satima. Socijalni program, psihosocijalni program je vrlo
kompleksan i u toku vremena smo i mi u prošlom mandatu shvatili da to je vrlo teško na taj
način pristupit njemu, jer to znači onda elaborirat otprilike dva do dva i pol sata, zato što se
radi nažalost o ljudskim sudbinama i onda kad krenete onda ne možete stati na pola, nego ili
to prerežete pa pokažete samo suhe, hladne brojke ili kad uđete u detalje onda nema ni kraja
ni konca. Ovo, ovo nije opravdanje niti ja imam potrebu opravdavat pročelnicu, samo
pokušavam objasnit ono što smo svi ovdje doživjeli, šta smo svi vidjeli, a ja moram priznat
otkad sam ovih, ovo vrijeme u Banovini da je to strašno, eto, to vam je jedini, jedini moj
doživljaj rada socijalne, dakle naše Službe za socijalnu skrb je strašan, ako odete dolje sat
vremena poslije toga uglavnom više ne možete radit ukoliko to ne počnete gledat zaista kroz
85
hladne brojke, ako se imalo emotivno uključite gotovi ste za taj dan, možete se skupit i ići
kući ili ćete izvući novčanik i početi okolo naokolo plaćat. Ali ovo vam ja zaista plastično
prikazujem zato što sam ja tu doživio pravi šok kad sam došao dolje, ovaj, to me upozorio
kolega Šundov me upozorio na to, ali ni to nije bilo dovoljno. Zato bi vas molio dozu
strpljenja, a šta se tiče ovih objašnjenja ako krenemo objašnjenje onda zaista moramo dva sata
posvetit tome, za detaljno objašnjenje ljudskoga problema, uzroka, stanja i onoga što smo
napravili, a ja vam garantiram da to nije baš pametno na Vijeću. Međutim da bi mi izbjegli
sve to skupa naravno slažem se da treba malo proširit to, malo elaborirat više, ali molim vas
svi koji želite imat preciznije podatke odite do pročelnice, odite do Službe sve potrebne
podatke ćete dobit, to se ne odnosi samo na Službu za socijalnu skrb, to se odnosi na svaku
službu ovoga Grada, gdje god trebate vi kao vijećnici imate pristup, možete tražit, jedino ih
molim vas da ih ne ometate u radu, redovnom radu. Veterani već znaju kako to funkcionira,
vas nove molim odite do njih, sjednite s njima, radite zajedno s njima, pitajte ih, dobit ćete
odgovore u toku jednoga, dva, tri ili četiri radna dana. Sad bi vas molio slijedeći put ako to
napravite recite mi jesam li bio u prav ovo vezano za šok. Hvala vam lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Marijana imate odgovor.
MARIJANA PULJAK
Ma samo da se ne misli da mi nismo svjesni situacije i ovaj, je li me čujete, ...
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Nisam u tom smislu mislio Marijana.
MARIJANA PULJAK
... e, ali niti mi očekujemo da sad ovdje piše, ne znam, gospodinu Ivi Iviću i Mati
Matiću smo dali toliko i toliko ili to je ta i ta sudbina, znači može ovaj, ovaj izvještaj može bit
mrvicu detaljniji, kažem ne ići u sitne detalje dakle pojedinoj osobi koliko se šta na koji način
sudjelovalo, znači ali može bit, može pokazat ne znam evo imate izvješća i ova druga ovaj na
ovoj sjednici, ali znači malo više elaborirat. Ne znam grad prijatelj djece od 50 tisuća
predviđenih 5 tisuća se potrošilo, je li, znači nema ono suhoparno je, novci i to je sve. E.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Marijani. Ja bih samo dodao da vijećnik ima pravo tražiti
ovo što je predložila gospođa Marijana Puljak i da zaista će svaki pročelnik vrlo rado izaći u
susret i obogatiti svoj budući izvještaj sa desetak ili petnaest analitičkih rečenica koje će zorno
prikazati pravo stanje i zadovoljiti interes vijećnika. Za riječ se javila gospođa Perak, Vesna
Perak Bone. Izvolite gospođo.
VESNA PERAK BONE
Hvala. Evo uvažavajući ovaj obrazloženje gradonačelnika i kolega vijećnika koji
su sudjelovali u raspravi po ovoj točci ipak moram reći da je ovo toliko bitan resor, dakle ovo
je izvještaj Resora socijalne skrbi, naravno da kvantitet nije uvijek kvaliteta, ne mora dakle to
biti ovo, ali mislim da ovaj Resor zaista zaslužuje ipak detaljnije izvješće. Mislim da svi mi
ovdje često smo imali konsenzus vezano za Resor socijale, jer je svima nama bitan i da
očekujemo ovdje više aktivnosti i bolju koordinaciju ovoga Resora sa drugim resorima. Evo
jutros je kolegica vijećnica Matošić govorila o jednom instrumentu građevinskom bonusu,
dakle to je isto jedan instrument kroz koji se može osigurati socijalne stanove u Splitu, a svi
ovdje posebno kolege vijećnici koji smo duže znate da već ja mislim 13 godina u Gradu
86
Splitu u drugom gradu po veličini u Hrvatskoj nije dodijeljen ni jedan jedini socijalni stan.
Dakle očekujem više aktivnosti, a onda će sigurno i izvješća biti bolja. Toliko, hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem vijećnici gospođi Perak Bone. Za riječ se javio Milan Blaževski.
Izvolite gospodine Blaževski. Može.
MILAN BLAŽEVSKI
Gospodine predsjedniče, gospođo pročelnice, gospodine gradonačelniče jedno
tehničko pitanje obzirom na osjetljivost ove ovaj problematike, imamo realizirano 9 i 508
tisuća kuna, a vidim dakle da je 95%-tan realizacija, govorimo o psihosocijalnoj i
zdravstvenoj zaštiti, (-čuje se više glasova-) A ispričavam se, ispričavam se. ........... su stvari,
dakle obzirom da nisu sva sredstva iskorištena vidim se je ista, ista stvar se desila jednom i
drugom, da li je posljedica rebalansa dakle da su smanjena sredstva ili je dakle smanjena su
sredstva pa je realizacija, govorim o socijalnoj skrbi, recimo, ne, ne, govorim o (-čuje se više
glasova-) Tako je, tako je. Po nekim stavkama nisu realizirana sva sredstva. Pitanje moje
tehničke naravi, da li je posljedica obzirom da se radi o osjetljivoj materiji da li je smanjenih
sredstava u protekloj godini i s osnove rebalansa nismo imali novca pa smo smanjili ili je
posljedica nekakve subjektivnih slabosti ovaj da nismo mogli tim osjetljivim zahtjevima,
teškim zahtjevima u potpunosti, jer je svaka lipa, svaka kuna za te ljude iznimno važna? To
me interesira.
ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu
To je otprilike na tragu ono što je gospođa vijećnica isto pitala, neka sredstva su
zaista smanjena u opsegu realizirana, zašto, zato što smo uskladili pod ovaj opći akt gradski,
Odluku o socijalnoj skrbi sa Zakonom o socijalnoj skrbi i na taj način je stupio na snagu jedna
odluka u kojoj je vrlo transparentan postupak i vrlo su jasni kriteriji na temelju kojih se može
ostvariti određena pomoć. Znači na neki način iz sustava je ispala ona disperzija sredstava
koje je bilo prije po diskrecionom pravu koje se vrlo često puta zloupotrebljavalo na taj način.
Znači svi potrebiti dobili su, dobili su čak i više nego što su prije dobivali, ali su iz sistema
upali, ispali oni koji su se švercali u sistemu ili su manipulirali sa sistemom. To je jedan veliki
razlog ovaj, znači uređeni, uređen je jedan vrlo transparentni akt po kojem se može sad jasno
postupat.
MILAN BLAŽEVSKI
(-nije uključen mikrofon-) Apeliram da se to svake godine ako je moguće, ako nije
sto nula, nula, bude devedeset devet podstavki, dakle da nemamo (-uključen-) da to potrošimo
ovaj cjelokupni iznos.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine gradonačelniče imate li vi kakvi dodatak ovim.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Pa samo i odgovor i kolegicama i kolegi, ovako, u predviđanjima rebalansa i
početnim fazama rebalansa proračuna, a vjerojatno kasnije i proračuna razmišljamo o
povećanju sredstava za socijalnu skrb, ne radi toga što bi htjeli bit ono što nam, da sad me
političari ne bi, zato što je zaista izgleda da je neophodno, zaista pragmatični razlog, volio bi
da je politički, ali nije.
87
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li prijavljenih? Gospodin Ranko Milić. Izvolite.
RANKO MILIĆ
Evo ja bi se ustvari nadovezao na nešto što smo i u prethodnoj točci spomenuli, ali
mislim da je to još, još značajnije dolazi do izražaja, u principu može li postat prvo pitanje da
li, da li smo kroz socijalnu skrb uspjeli povući nekakva sredstva od evropskih fondova. Naime
već četiri-pet godina postoje otvorena razna sredstva vezana uz rješavanje socijalnih pitanja
najugroženijih skupina kroz IP-a fondove tako da evo čisto me zanima da li je, da li je i u
kojoj mjeri ustvari izravno grad aplicirao za rješavanje nekih ključnih problema i mislim da
.............. prije svega odnosi na onu budućnost koja sad dolazi a to su socijalni fondovi gdje
ustvari možemo zaista značajna sredstva povući upravo, upravo kroz evo takva, takve izvore
financiranja da rješavamo neke ključne probleme, a i da potaknemo nekakve aktivne mjere
rješavanja, znači tipa aktivne mjere zapošljavanja, tipa socijalnog poduzetništva koji mogu
pomagat upravo tim najugroženijim skupinama da više ne budu, to je mislim, to je nešto što je
put i Evrope i svijeta da se pokušava ljude skinuti sa pomoći, a ne da ih se ustvari iz godine u
godinu ponovo drži, nego da se pronalaze načini kako da oni postanu samoodrživi, samostalni
i kroz razne programe i projekte koji onda pomažu im da stanu na svoje noge i da onda
rješavaju te svoje probleme na jedan drugačiji način.
ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu
Dakle Grad Split direktno sudjeluje u jednom evropskom projektu sa svim ostalim
državama iz jadranske regije, to je ........... projekt, to je direktno sudjelujemo, a plus toga u
našoj Odluci o socijalnoj skrbi postoji pravilo subvencioniranja, ako nekakva udruga,
ustanova ili nešto slično dobije sredstva iz evropskih fondova onda jedan dio sredstava je
uvijek potrebno da i sami daju, pa mi na taj način potpomažemo udruge, dajemo i taj jedan
dio sredstava koji trebaju udruge platit da bi uopće dobili sredstva iz Evropske unije. Dakle
koliko je moguće dosta se aktivno uključujemo u fondove Evropske unije.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za raspravu? Konstatiram da više nema, samim
tim zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje Izvješće o
izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu na glasovanje.
Tko je za? –
Protiv? –
Suzdržan? – 2, a ha 4, 5. Dobro.
I koliko je za? I 5 suzdržanih, 4, 5, 5. Onda je, nemojte se ljutit, ajte molim vas tko
je suzdržan neka još jedanput digne ruku? 1, 2, 3, 4, 5. Dobro. Hvala lijepa. Znači 5 i koliko
ih je bilo za, 25. 30. Dakle konstatiram da je 25 vijećnika glasovalo za Izvješće o izvršenju
Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu, a da je 5 glasova suzdržanih. Hvala.
Prelazim na točku 19. dnevnog reda, to je, to je Izvješće o izvršenju Programa
psihosocijalne i zdravstvene zaštite Grada Splita za 2011. godinu.
Ad 19. Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene zaštite
Grada Splita za 2012. godinu
Izvjestiteljica je također gospođa Romana Škrabić. Izvolite.
88
ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu
Hvala gospodine predsjedniče. Dakle opet isto, imamo Izvješće o izvršenju
Programa psihosocijalne, već smo se dodirnuli na neki način zbog vaše primjedbe da nije bilo
dovoljno, poduplali smo malo izvješće i to ste dobili sada maloprije, tako da otprilike znate na
što je potrošen taj novac koji je i ovaj stavljen tu. Na raspolaganju sam za sva pitanja.
PREDSJEDATELJ
Otvaram raspravu po točci 19. dnevnog reda. Izvolite. Tko je javlja za raspravu?
Nitko. Konstatiram da se nitko nije javio. Zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i
stavljam na glasovanje Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene zaštite
Grada Splita za 2011. godinu.
Tko je za? –
Tko je protiv? –
Suzdržan? –
Konstatiram da je Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene
zaštite Grada Splita za 2011. godinu usvojeno sa 24 glasa za i 6 suzdržanih.
Prelazimo na točku 20. dnevnog reda Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba
u športu u 2012. godini s Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“.
Ad 20. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu u 2012. godini s
Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“
Izvjestitelj je gospodin Mario Negotić, pročelnik Službe za sport i rad s mladima i
udrugama mladih. Molio bi vas da dadete uvodno obrazloženje. Izvolite.
MARIO NEGOTIĆ – pročelnik Službe za šport i rad s mladima i udrugama mladih
Hvala predsjedniče. Dakle sukus ovog Izvješća koje se nalazi pred vama sa nizom
tabelarnih i nekakvih tekstualnih objašnjenja je da je Program javnih potreba u sportu za
2012. realiziran sa 80% u odnosu na planirana sredstva od 84 milijuna i 300 tisuća, na kraju je
potrošeno 66 milijuna i 676 tisuća. Osnovni razlog je smanjenje izvora prihoda za navedene
pozicije pa stoga nije bilo ni preporučljivo niti je bilo moguće trošit namjenska sredstva ista
ona koja se nisu ni uprihodila. Dakle za sva pitanja sam na raspolaganju. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Tko se, gospodin Podrug, pa gospodin Igor Boraska.
LUKA PODRUG
Moram priznat stoti put isto pitanje, ali koristim priliku obzirom na novi saziv
Vijeća i sa željom da se napokon nešto i promijeni. Sport kao djelatnost od posebnog interesa
što bi trebala biti interesa i države i ovoga grada je najčešće uvijek prva žrtva nedostatka
novaca i svake godine imamo situ priču, već tako dvadeset godina. Kad vi u kulturi planirate
nešto, kad u tehnici, u socijali, bilo gdje ono što su kolege pitale onda se tamo u pravilu izvrši
sa 97%, 98% i otprilike tako, u sportu naprosto nema novaca i onda kad se radi rebalans onda
se zadnje ono tromjesečje ili zadnji kvartal se naprosto ne isplati klubovima, ne, ne vrše se
ulaganja i ono što mene naviše boli, što bi volio da makar ovaj saziv sada odmah na početku
primi na znanje, a najesen kad budemo pravili proračun za slijedeću godinu onda to i
realiziramo. To je praktički opterećivanje sporta sa onim što nije sport. Kapitalna ulaganja 24
milijuna, Spaladium arena i onda vi imate umjetnu sliku da se ulaže u sport 24 milijuna, a to
nema nikakve veze sa športom, to je jedna komunalna infrastruktura koja treba bit u Resoru
komunale, a ne u sportu. Školske dvorane, športske školske dvorane nešto šta je između
89
Resora prosvjete, znanosti, školstva i sporta treba razriješit. Mi naprosto imamo nevjerojatne
situacije da se iz naših sredstava sa Resora šport napravi školska dvorana, a kasnije nemate
nikakve šanse probit barijeru, ne znam na ravnatelja ili rasporeda ili korištenja te školske
dvorane. Mislim da je krajnje vrijeme da ovaj te odnose uredimo i samo sam se za to javio da
ukažem na neke stvari koje se vrte ovako godinama, uvijek iznova ponavljaju i da ono šta
športu planiramo zaista i realiziramo i da Spaladium arenu izbacimo iz Resora šport, a da
izgradnja i ulaganje u dvorane isto tako po meni, šta bi bilo puno logičnije ili stavimo u Resor
prosvjete ili ako ostaje u Resoru sporta onda da se napokon uredi odnos korištenja tih
dvorana. Kad jednom bude tema o športu, ovo je samo izvješće pa ga ja neću dalje širit, nešto
što je više nas vijećnika, a ja osobno sam to pitanje potezao stalno, naprosto korištenje
sportskih terena je u Splitu na jedan vrlo loš način još uvijek riješeno i mislim da jednom
netko mora to zagrist i to riješit na jedan sustavan način pa ako hoćete poštujući i velike
vrhunske klubove i sportaše, ali prije svega potičući našu djecu na amatersko i volontersko
bavljenje sportom na način da im se omoguće ti tereni, jer danas je nažalost se sve tako
komercijaliziralo da je neusporedivo lakše i jednostavnije do termina u školskoj dvorani dođe
bilo koje poduzeće koje je preko sindikata to može ovako ili onako platit ravnatelju ili nekom
drugom, nego športski kolektivi koji djeluju na razini, ako hoćete, prve i druge hrvatske lige u
svojim sportovima.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Da li vi kao izvjestitelj imate potrebu da odgovorite?
MARIO NEGOTIĆ – pročelnik Službe za šport i rad s mladima i udrugama mladih
Dakle zahvaljujem vijećniku Podrugu, zaista je istina da je ovo već barem treći ili
četvrti put da on spominje ovaj problem, a isto tako je treći i četvrti put da ja se zahvaljujem
jer je i to meni najveći problem u sportu, ali evo mogu kazat da je moj jedini i prvi susret sa
sadašnjim gradonačelnikom koji sam imao direktno s njim bio upravo to da me nazvao i u, sa
svojim suradnicima i dao nalog da se Spaladium arena izbaci iz stavke sporta, da bude u
komunali. A ovo još dodatno za školske sportske dvorane to isto tako stoji, međutim
ostvarena je jako dobra suradnja sa Splitskim savezom športova koji sada radi raspored
jednako zajedno sa ovim kriterijima za raspodjelu sredstava, isto tako radi kriterij za
rasporedu termina koje klubovi imaju u kapitalnim objektima kojima upravlja Javna ustanova
Športski objekti, a svi oni koji ne mogu dobit termine jer po svojoj kvaliteti su recimo druga
ili treća liga u odnosu na prvoligaše dobit će u ovim školskim dvoranama i za to postoje već
planovi i već se složila cijela slika.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Igor Boraska.
IGOR BORASKA
Evo zapravo dobio sam odgovor od gospodina Negotića, a Luka je zapravo i
postavio pitanje pa se neću ponavljat, koje sam ja htio zapravo slično postavit, dakle da
napokon razlučimo šta je stvarno proračun sporta i da izbacimo one stvari koje nisu sport, a to
izgleda da će se i dogodit slijedeće godine i da dobijemo jedan realan proračun sporta i
sportskih programa koji će se onda realizirat u, ono, 100%-tnom iznosu. I samo da još
napomenem vezano za ovaj program športskih specijalističkih liječničkih usluga koji je
planiran prošle godine na nivou 250 tisuća kuna, a nije uopće realiziran, da moramo stvarno
vodit računa o zdravlju naših sportaša i da, da se ne dogodi i ove ili slijedeće godine da se ta
stavka opet ne realizira. Imamo mogućnost, Zakon o sportu je stavio da se, da su sportaši
dužni radit dva pregleda godišnje, ali mislim da će u ovim novim izmjenama zakona bit samo
90
jedan pregled koji je obavezan i da izađemo u susret sportskim klubovima koje za te sportske
preglede ipak značajna sredstva odvajaju i da sufinanciramo, kao što i kažu ovaj program da
sufinanciramo troškove specijalističkih liječničkih usluga za sportaše, jer sve je dobro sve dok
se ne dogodi neki nesretan slučaj, vidjeli smo mnogo puta na televiziji da su to u današnjem
modernom vrhunskom sportu neke situacije koje se čak i prečesto događaju. Eto hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Boraski. Da li ima još prijavljenih? Nema. Konstatiram da
se više nitko nije javio za diskusiju, stoga zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i
stavljam na glasovanje Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu u 2012. godini s
Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“.
Tko je za ovo Izvješće? –
Tko je protiv? –
Ima li suzdržanih? – 2.
Konstatiram da je Gradsko vijeće usvojilo Izvješće o izvršenju Programa javnih
potreba u športu u 2012. godini s Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“ sa 26
glasova za i 2 suzdržana.
Sada prelazimo na točku 21. koja točka dnevnog reda se sastoji od niza podtočaka,
a radi se o izvješćima o poslovanju trgovačkih društava u suvlasništvu i suvlasništvu Grada
Splita u 2011. godini, 2011. godini sa završnim računima društva u 2012. godini.
Ad 21. Godišnja izvješća trgovačkih društava u vlasništvu i suvlasništvu
Grada Splita u 2012. godini
Ad 21./1. Trgovačko društvo „Parkovi i nasadi „ d.o.o.
Podtočka je 21./1. to je prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o
poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012. godini, a
izvjestitelj je gospodin Stipe Radoš Knježević, direktor komunalnog Trgovačkog društva
„Parkovi i nasadi“ d.o.o. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Prije ovih izvješća, koliko ih imamo, 6-7 je
li, sedam, pitao bih evo gradonačelnika i vas da li u vlasništvu Splita postoji još tvrtke Split
građenje i Split obala i šta je s njima?
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Obje tvrtke postoje u vlasništvu Grada Splita. Split gradnja d.o.o. i nema više
nikoga, dakle ona je prazna od ljudi, međutim nažalost ili na sreću, već kako hoćete, pošto je
poslovala u prethodnom periodu ne može se likvidirat bez prethodnog postupka čišćenja
firme od svih računa, dugova itd. To je u postupku, mislim, to traje, ona ima još uvijek svoga
upisanog direktora na Trgovačkom sudu i u formalnome smislu postoji iako je neoperativna.
Split obala normalno radi, normalno funkcionira, ima direktora, zaposlenike, mislim da nema
nadzorni odbor, normalno funkcionira, što ćemo s njom to ćemo uskoro odlučit. Na isti način
ovdje imate izvještaj Split kupališta, tvrtka normalno funkcionira, ima svoga direktora, nema
nadzorni odbor. Dakle sve tri tvrtke normalno postoje samo što je (-čuje se više glasova-) O
Obali nema, ne znam zbog čega, moram priznat da ne znam zašto nema Obale, jer, ovdje još
mislim da vam fali još i Veletržnica Split. Veletržnica Split ona je uspecifičnoj sitauciji zato
što je predregionalna tržnica Split, zato što je Regionalna veletržnica Split je pravi naziv, a
ona je u predstečajnom postupku koji je u tijeku tako da isto nisu dostavili izvještaj premda su
91
nam jučer usmeni izvještaj dali, ali je tako, predstečajni postupak, nismo baš oduševljeni sa
svim tim situacijom, a ovo drugo bi vas molio da evo saslušate ostale.
PREDSJEDATELJ
Gospodine Hrvoje Marušić zadovoljni ste sa ovim odgovorom? Molim. Evo
gospodine Knježeviću izvolite dati uvodno izlaganje.
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
Dobar dan, pozdravljam sve nazočne. Tvrtka Parkovi i nasadi je u 100% vlasništvu
Grada Splita, ona se brine o zelenilu javnih gradskih površina. Ukupne površine, zelene
površine u gradu Splitu mi imamo cirka negdje oko milijun kvadrata. Parkovi i nasadi kako
svi znate iz ovoga ovdje, vidjeli ste iz ovoga izvješća ovdje da smo već četvrtu godinu
zaredom u minusu, tj. naše poslovanje mi radimo sa gubitkom. Prošlu godinu smo radili
gubitak je bio negdje oko 2 milijuna i 800 tisuća kuna. Obzirom na tešku gospodarsku
situaciju i smanjenje prihoda Uprava društva provela je mjere racionalizacije poslovanja te
smanjila troškove poslovanja u odnosu na 2010. i 2011. godinu. Analizirajući troškove
odnosno rashode evidentno smo smanjili veliku većinu troškova posebno utrošak osnovnog
materijala .................. javne nabave smanjili smo cijene roba i usluga koje smo nabavljali za
potrebe obavljanja djelatnosti. Uprava društva u 2013. godini nastavlja kontinuiranu
racionalizaciju i štedi na svim razinama društva. Po posljednjih nekoliko godina napravljen je
veliki iskorak o hortikulturi grada tako da je Grad u proteklom razdoblju izdvajao, izdvajao je
značajna sredstva za uređenje zapušte.... ( - kraj 4. kazete A strane - ) ... napravili sa svom, sa
svom ovom komunalnom opremom. Kako znate kad sam došao na čelo Parkova i nasada
vozni park je bio u prosjeku starosti oko 20 godina, znači mi smo morali ići u nabavu
modernizaciju, modernizaciju voznog parka i sitne mehanizacije. Sadašnji vozni park je u
prosjeku starosti devet godina, da još nije optimalan, obzirom da imamo i pojedine vozne
jedinice stare preko 15 godina. Istaknuo bih da Parkovi i nasadi radove naplaćuju po cijenama
dogovorenim 1999. godine, unatoč svim ovim okolnostima koje nam en idu u prilog kao i
teška gospodarska situacija Parkovi i nasadi kvalitetno izvršavaju sve svoje poslove. Kad smo
održali postignuli nivo hortikulturnog uređenja. Usporedbe radi, iznijet ćemo dosad odnos
naših cijena te zagrebačkog Zrinjevca koji obavlja iste poslove kao i Parkovi i nasadi. Cijena
rada koju Grad Split plaća, plaća NKV radnike 37% manje u odnosu na društvo Zrinjevac,
PKV radnike 41% manje u odnosu na Zrinjevac, cijena rada KV radnika je 37% manja, cijena
rada auto-dizalice 39% manja, cijena rada kamiona 20% manja, cijena rada grajfera je 22%
manja, cijena rada motorne pile i kosilice je 50% manja, i treba napomenuti da su 1999.
godine kada su formirane cijene rada pojedinih strojeva cijene goriva višestruko niže bile,
tako cijena euro dizela iznosila je 3,77 kuna, a euro supera 4,03, prosječna cijena euro dizela u
2012. godini 9,89 kuna, a euro supera je 10,41. Cijene gnojiva i zaštitnih sredstava povećane
su oko pet puta:. Cijena struje bila je 40% niža, a vode preko 50% niža. Uzimajući u obzir
navedene činjenice razvidno je zbog čega je društvo Parkovi i nasadi ostvarilo gubitak od 2
milijuna i 800 tisuća kuna. Kada bi se samo izjednačili cijene po kojima se naplaćuju radovi
zagrebačkom Zrinjevcu došlo bi do povećanja prihoda cirka od 6 i pol milijuna kuna na razini
godine, što bi značajno pridonijelo, promijenilo krvnu sliku i ............ na Parkove i nasade. Još
jedna važna činjenica, činjenica i podatak da je Grad Split i, Parkovi i nasadi i Grad Split
sklopili su ugovor o prodaji zemljišta za izgradnju osnovne škole na Pazdigradu, ukupna
cijena je cirka negdje oko 24 milijuna kuna, Parkovi do sada nisu dobili ni novac ni
zamjensko zemljište, čime se onemogućava jedna od naših osnovnih djelatnosti a to je
proizvodnja bilja. Također društvo se sve više nastoji financirati izlaskom na tržište te je došlo
do povećanja prihoda s te osnove za 30%, s druge strane za 35% smanjeno je ulaganje Grada
u uređenje kotareva, škola, vrtića što značajno utječe na naše smanjenje prihoda. I još jedna
92
činjenica, osnutkom kupališta, Splitskih kupališta Parkovi i nasadi koji su radili taj posao
izgubili su jedan dio prihoda, primjera za 2012. godinu to vam je na nivou negdje oko 3
milijuna i 900 tisuća kuna i onda kad se to sve sabere i kad vidite da Parkovi i nasadi po meni
i ako ćemo realno pogledat i nisu baš toliko u nekakvim dubiozama.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Stipi Radošu. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog
reda. Tko se javlja? Da vidimo evo ovako, dakle gospodin Gjurković, zatim gospodin
Marušić, je li Čepo, je. Izvolite gospodine Gjurković.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Hvala lijepa predsjedniče Gradskog vijeća. Dakle sama činjenica, neovisno o rastu
troškova materijala, goriva, vode, itd. isto ukazuje da učešće plaća je 63%, znači udio radne
snage u troškovima je iznimno velik. Isto tako udio usluga za druge, kako ovdje piše, odnosno
za tržište šta ste vi rekli da je povećano 30%, znate kako brojke i statistika su uvijek relativni
kako ih gledamo s koje strane, to je realno u ukupnih prihodima 5,54%, 5,54%. S obzirom da
je to tvrtka Parkovi i nasadi gradska i na proračunu, jer 5,54% ne možemo reći da je nešto
posebno na tržištu, to je iznimno malo i osim racionalizacije iz postojećih, postojeće analize
koje smo mi dobili kao vijećnici možemo sasvim jasno reći da ovdje fali i efikasnosti
menadžmenta na tržištu i očito efikasnosti djelatnika na terenu. Same ove činjenice da je sve
ono šta je u obavezi da se održava, sadi itd. u nekim 100%-tnim iznosima izvršeno isto na
neki način mislim da i baš i nisu nekakve adekvatne brojke, jer baš kad ste već svaki plan
izvršili u kvadratni metar ili u komad malo mi je isto apsurdno na neki način da budem iskren,
jer to znači sve smo mi to pokrili, odradili, a pitanje same efikasnosti je očito upitno izlazak
na tržište. Ako nećete izlazit na tržište ili ćete minimalno izlazit na tržište ova tvrtka mora biti
bar na pozitivnoj nuli, dakle nema potrebe da stvara dobit, jer nama je cilj, osnovna funkcija
Parkova i nasada i ne moramo mi sada na teret proračuna stvarat tu dobit preko Parkova i
nasada jer to nije osnovna funkcija, ali kontinuirani gubitak, neovisno tko je bio kada, nije
nešto šta se može odobrit, nema potrebe da se to na takav način radi, a samo učešće plaća od
63% je iznimno veliko. To šta ovdje u izvješću piše da je to, da su nešto je to kao manje nego
šta je, e, nego šta je 2011., s druge strane imamo strukturu rashoda gdje vidimo da je 2011. to
bilo nešto sitno manje, je li, međutim generalno nije dobro i ne smije se događat da ovakav
profil tvrtke bude u minusu. Zašto? Zato šta osim izlaska na tržište pa možemo reći upitno je,
trenutna je situacija teška, pitanje je tko bi naručio održavanje, neupitno je da imate kadar koji
može apsolutno zadovoljit sve tehničke uvjete i realizaciju na tržištu po pitanju i održavanja i
nekih novih dizajnova po posebnim zahtjevima ako govorimo o sadnji eventualno cvijeća ili
nekih drugih stvari kojima se bave Parkovi i nasadi, međutim kažem ne možete bit u minusu,
ne smijete bit u minusu. Mi raspravljamo o 200 tisuća kuna udruge gradova i o tome
raspravljamo pola sata, a ovdje se stvori minus od 2 i pol milijuna kuna iz proračuna i to je
normalno, to nije normalno. Ovakav tip komunalnog poduzeća mora bit na nuli ili pozitivnoj
nuli i ne smije bit u minusu pa makar malo manje puta mijenjali cvijeće na određenim
dijelovima grada ili držali samo travu i zalijevali.
PREDSJEDATELJ
Taman, istjecalo mu je vrijeme. Pa hoćemo li da, da svi vijećnici kažu svoje šta
ima a vi zapišite, ajet budite ljubazni pa ćemo onda evo ovako. Slijedeći se za raspravu javio
gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite.
93
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pa gospodin Gjurković je detaljno elaborirao
ovo u biti o čemu sam htio govorit, jer ukratko tri rečenice samo, osnova svakog komunalnog
poduzeća nije stjecanje dobiti, ali nije ni stvaranje gubitaka, prema tome na tragu ovoga već
rečenoga dakle komunalno poduzeće ne smije bit u gubitku, nema razloga bit u gubitku,
poduzeće koje je na proračunu praktički 100% ako isplanira sredstva za cijelu godinu nema
razloga bit u gubitku. Isto tako poduzeće ne smije ni ostvarit nekakvu dobit veliku, jer znači
da je preskupo, da može smanjit cijenu. Prema tome za kontinuirani gubitak teško je naći
opravdanje, jednostavno onda treba smanjit obim djelatnosti i prilagodit se sredstvima koja
tvrtka ima od Grada. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Slijedeći se za raspravu prijavio gospodin Čepo. Izvolite.
GOJKO ČEPO
Hvala predsjedniče. Ja imam dva pitanja, a vezana su uz vaš izvještaj koji sam ja
zapravo doživio kao nekakav alibi izvještaj. Vi ste se uspoređivali sa Zrinjevcem, konstatirali
ste da je 37% više cijena NKV radnika po tarifi koju naplaćuju Zrinjevac, isto tako rekli ste i
da ste povećali 30%, za 30% da ste povećali poslovanje na tržištu. Mene zanima nešto drugo,
ako možete isto ova dva podatka mi interpretirat ali malo drugačije, jeste li vi usporedili plaću
koliku Zrinjevac daje svojim NKV radniku u odnosu na plaću koju Parkovi i nasadi daju
svojim NKV radniku i drugo meni nije bitno koliki je postotak, vi smatrate da ste napravili
dobar posao sa povećanjem posla na tržištu, mene zanima koliki je udio tog posla na tržištu u
odnosu na vaš ukupni posao koji radite koliko tog posla je na tržištu i je li se, da li se on može
izrazit u postotcima i da li imate pojam o tome koliki je trošak Zrinjevca u odnosu spram
radnika u odnosu na vas, vaš trošak?
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
Društvo Parkovi i nasadi za održavanje zelenih površina grada Splita s tim da
jedan dio može raditi na tržištu, na tržištu, a mi ne možemo ići na tržište u Slavonski brod
radit nešto, mi možemo radit na tržište tu od Trogira do Omiša, nešto, jer mi ne možemo
ostavit grad, gradu. Sa djelatnicima koje mi imamo, mi imamo za 100, za 100 hektara zelenih
površina, ovdje ste lijepo dobili koliko imamo čega, za 100 hektara zelenih površina imamo
180 djelatnika, u to spadaju i hladni pogon i svi. Po nekakvoj normi jedan hektar intenzivnog
održavanja zelenih površina trebaju dva čovjeka, a onda vi izračunajte, plus drugi svi ovi
prateći. Znači da mi i ovaj dio koji radimo u gradu Splitu premašujemo norme. Ovdje
spomenuli ste da nam je plaća 62%, da su troškovi plaće 62%, je, jeste li možda pročitali
ovdje da imamo najmanje plaće od svih trgovačkih društava u vlasništvu Grada, znači da se
malo. Cijene sam rekao koje su dogovorene sa Gradom 1999. godine, a ovo je 2013., 14
godina samo u gorivo je koliko je otišlo, koliko je otišla voda, koliko je otišlo gnojivo, koliko
je ostalo ............. sredstva, a kad Grad kaže mi hoćemo da nam se grad zeleni, da grad bude
dobar, da grad bude čist šta mi tu možemo, mi moramo to napravit, mi moramo slušat. Znači
da Grad nije dovoljno izdvajao za održavanje, nije na nama nego na Gradu, Grad je vlasnik
zelenih površina i Grad je taj koji kaže izvolite ovo kosite dva puta, ovo kosite jedan put, ovo
nemojte nijednom, a ne mi hoćemo da bude Poljička uredna, da bude ulaz u grad uredan, da
bude sve, sve lijepo, ne možemo mi to mukte odradit. Čačić kad je dizao cijenu struje onda
mu je bila, bila mu je izlika nije se cijena dizala ne znam koliko godina i digao je, a naša se
cijena nije dizala 14 godina, gorivo je tada, evo kažem vam, prije 77, sad je 9,89, a vozni park
je bio preko 20 godina star, mi smo morali ići u nabavu, u nabavu svih novih kamiona, novih
94
kosilica, novoga onoga, to sve nismo mogli kupiti iz svojih sredstava jer nismo imali, išli smo
lizing koji isto opterećuje poslovanje.
PREDSJEDATELJ
U redu, zahvaljujem. Šta je replika? Odnosno.
GOJKO ČEPO
Hvala. Ovaj, ja ću ponovit, a vi ako želite odgovorit, a ako ne želite nemojte, jer u
ovome što ste rekli ja nisam čuo odgovor na moja dva pitanja. Vi ste se uspoređivali sa
Zrinjevcem.
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) Jesam.
GOJKO ČEPO
Pitao sam zbog čega u toj analizi niste rekli kolika je cijena koju Zrinjevac plaća
radnicima u odnosu na vas, da li je i to možda 37% ili ...
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) E to nema, to nema ................, veću plaću .............
GOJKO ČEPO
I ja sam vas pitao, imaju sigurno veću i to je barem 37% ...
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) Nisam, ali mogu vam isto donijeti za ..............
GOJKO ČEPO
I drugo pitanje moje je bilo jednostavno, kažem možete mi odgovorit, možete ne
odgovorit. Koliki dio posla je posao na tržište, jer ste se vi pohvalili da ste to povećali za
30%.
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) Ne, mi smo (-uključen-) Da smo 30% onaj dio šta smo
dosad radili znači povećali za 30%, nismo za 30% sve skupa, e. E sad ja to, to bi trebao isto
iznijeti pa koliko to bude. Jer nemamo mi, kad vidite, pogledajte vi sada kakva je situacija i
kriza i sve, tko uređiva, tko uređiva okućnice, rijetko tko, rijetko, gdje su dizalice danas u
gradu da vidimo da netko nas angažira da uredba. I ovo šta se radilo okolo grada šta je
investirao pa nas, pa nas nisu angažirali, pa onda.
PREDSJEDATELJ
Dobro. Zahvaljujem. Dobro, replika ajde gospodine Gjurković. Izvolite.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Samo kratko. Dakle neću ja odgovarat na usporedbe sa HEP-om Parkova i nasada
i to normalno uopće nije usporedivo, ne može se uspoređivat s drugim komunalnim tvrtkama
ni s drugim komunalnim tvrtkama. Dakle vi ste u svom izlaganju sada rekli kako Grad
odredio cijene, Grad traži da se sve održava, dao je Grad toliko i toliko hektara da se održava,
znači sve je to Grad odredio. Moje jednostavno pitanje je, ako Grad odnosno gradonačelnik
koji je nadležan za Parkove i nasade po novom zakonu a i Gradsko vijeće kažu da to treba bit
95
na pozitivnoj nuli, a s obzirom da ste ispoštivali ove sve druge uvjete koje je Grad ovaj tražio,
jeste li vi u mogućnosti to držat na nuli?
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem.
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
........... ali ako mi dovedemo to na nulu, onda neće Grad bit uredan. Čistoća radi
svoj dio posla, Parkovi rade svoj dio posla. Čistoća ima sasvim svoj posao drugi, mi imamo
svoj posao. Evo i ovo primjera, primjera sada, i sada da prije traže Udruga za kulturu traži,
traži Đardin, Đardin da bi nekakve performanse radili i tamo – amo, mi smo izračunali i dali
smo službi, službi za, u odsjeku za održavanje koliko bi to došlo na nivou pojačalo
održavanje. Znači i to će doći, a to nitko ne pita ............ Onda primjera radi zapadna obala,
zapadnu obalu mi nemamo veze s tim, to je radio Konstruktor, radio je Tehno-beton, na kraju
je došlo nama, a nitko nije predvidio sredstva za održavanje, nije to samo sa zapadnom
obalom, nego sve nove površine koje su se radile tako su, tako su išle. Nama je to dolazilo a
nikakva se sredstva nisu predvidjela da bi se trebalo to održavati. Grad je kroz npr. period od
2005. do 2010. godine značajna sredstva izdvajao, izdvajao za investicijsko održavanje,
održavanje grada, znači izrada novih parkova i toga svega i to je nama u tom momentu
prihod, prihod nam se povećava, ali dogodine smo mi imali troškove održavanja, a gdje nije
predviđeno ovi, nije, nitko nije to planirao, a svi očekivaju da to Parkovi odrade i normalno
jer je to javno gradsko zelenilo. Ne mogu ja, ako vi hoćete, vi sada i ja sada hoću, ako hoću
kupit odijelo nekakvo ja smatram da je naše zelene površine da je to odijelo grada i sad ako
ću ja kupit odijelo Armani ono košta, ali ako ću se pokrit sa Borac Travnik a onda ljudi moji
to treba, vi ste tu pa kažite hoćemo li bit Borac Travnik ili ćemo bit Armani ili ćemo neku
sredinu naći. E. A mislim evo. Je, e nisu to male, nisu to mala sredstva za izdvajanja, pa evo
pogledajte sami, jer vi jednako kad zalijevate ovi jednaka litru vode potrošite danas, ali danas
je litra vode skuplja, skuplja, koliko je ovo skuplja litra vode za, za 50%, e. Cijene goriva i
zaštitnih sredstava su pet puta otišle gori, a mi moramo gnojivo davat, moramo oni zaštitu
vršit, a da to ne radimo biljke bi se razboljele, išle bi kvragu, imali bi još više štete. Znači
trebamo se dogovorit, sjest, evo ovo je ovo, ja sam samo dao primjer, uzeo sam Zrinjeva
primjer, jer je Zrinjevac ......... tvrtka koja se bavi istim poslom kao i mi koja može ............, a
plus toga Zrinjevac puno je lakše održavati zelene površine u kontinentu nego na mediteranu.
PREDSJEDATELJ
Dobro, ja bi ostavio, nemojte se ljutit, ostavio bi Zrinjevac po strani. Evo gospodin
Ivan Banović. Izvolite.
IVAN BANOVIĆ
Evo ja stvarno ne bi ulazio u poslovanje, plaće Zrinjevac kao što je rekao, ovaj,
predsjednik Vijeća, međutim upozorio bi na nekoliko realnih problema koji se dešavaju sa
Parkovima i nasadima, a vezani su uz teren odnosno rad koji se izvršava. Znači s obzirom da
taj rad vide poprilično predsjednici gradskih kotareva i mjesnih odbora koji vode te stvari na
terenu, odrađuju, možemo mi ovdje sjedit, međutim rijetko tko od nas baš zna određene stvari
koje se rade ovaj po gradu, tako ovaj se ljudi žale na neke stvari koje se dešavaju, a to je da je
cijena na neke projekte koji se rade većinom od Parkova i nasada dođe i po 100% veća nego
od ostalih firmi za odrađivanje određenih poslova. Nadalje isto tako se ovaj stvari na koje ste
koncesionari odnosno maloprije ste rekli na održavanje zelenih površina, konkretno imam
primjere gdje se niti nakon godinu dana ne pošalje projekt kad se popriča sa Parkovima i
nasadima o odrađivanju nekih poslova. Tako da molio bi i upozorio bi na to povećanje
96
efikasnosti rada tih službi koje rade u Parkovima i nasadima. Moram pohvalit npr. košnju
trave, stvarno kose svaka čast, međutim ovaj znači ti projekti, projekti koji će vam sigurno
donosit pare ne rade se, ne radi se ovaj na vrijeme i treba ih čekat, kažem, po i do godinu
dana. Isto tako nedavno sam imao primjere koji su mi rekli ovaj predsjednici gradskih
kotareva, sigurno njih tri-četiri predsjednika, da su im se poslovi koji su dogovoreni sa
Parkovima i nasadima da im se uredno pošalju računi i očekuje se da se plati iako taj posao
nije napravljen i čeka se isto tako po sedam-osam mjeseci dok se, ne znam, stave dvije klupe,
dva koša, napravi neki zidić, znači pošalje im se račun a ne radi se posao. Znači ja ne znam u
čemu je problem, u čemu zapinje, zar ne bi bilo normalno da se nešto napravi pa se onda
pošalje račun, tako da stvarno bi upozorio na te neke stvari.
PREDSJEDATELJ
Hvala.
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
.......... reći da to šta ste rekli mi račun poslat nekome da nismo nešto napravili pa
to je samo budalaština, budalaština od toga, to nema logike, to nema logike da pošaljemo
račun nekome ako nešto nismo napravili, a mi sa kotarevima surađujemo, evo ima i ovdje
predsjednika kotareva, kotareva koji su tu pa nek kažu.
PREDSJEDATELJ
Samo čas, evo ja ću gospodine .........., morate pazit kako govorite, vijećnik ima
pravo i na netočnost, ali ima pravo pitati i ne možete upotrijebiti riječ budalaština, ja vam
skrećem pozornost, molim vas ...
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) Dobro, ja se ispričavam.
PREDSJEDATELJ
... nemojte više to napraviti. Da li primate Ivane ispriku.
IVAN BANOVIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Ma O.K., u redu je sve, samo bi ja repliku ako mogu?
PREDSJEDATELJ
Može.
IVAN BANOVIĆ
Evo ja sam predsjednik Gradskog kotara Kman, s vama sam bio dogovorio jedan
posao pa godinu i pol dana iza toga nije ovaj mi pošalje, iako je vaša gospođa jedna koja radi
kod vas došla, uredno, znači dogovorili smo, niti godinu i pol dana iza toga mi nije dostavila
projekt što izradit. Druga stvar isto tako je došla na Kmanu, nedavno je bilo jedan posao koji
smo trebali odradit s vama, ovaj, isto tako nije odrađen, poslan, poslan je račun kad sam ih ja
pitao zašto bi trebao platit račun na nešto što nije odrađeno, pa su mi rekli pa to ćemo mi
odradit kad mi budemo imali vremena, a sad vi platite. Konkretno znači od mene, ja vam sada
govorim iz prve ruke.
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) Ako je to ja se ispričavam u njihovo ime, a ja prvi put
čujem za to. Evo, evo ja za to prvi čujem, ako je ja se ispričavam i garantiram da ćemo, da
97
ćemo odradit sigurno. Evo ja se ispričavam, mi jesmo u Kmanu, ja znam da smo u Kmanu
imali, imali nekakvi, prije je bio nekakav Kman i Kocunar su skupa nešto radili, određivali za
školu pa je imalo neki odrađeni pa nisu plaćeni, pa ovi jesu, nisu, nešto, pa je, nešto je bilo,
ali sam, mislim da su, da su oni (-čuje se više glasova-) Svaka čast ako je tako ja se
ispričavam u njihovo i u svoje ime i ovaj, i stvarno ću pogledat šta je s tim bilo.
PREDSJEDATELJ
U redu, zahvaljujem. Jeste zadovoljni? Ima li još prijavljenih za diskusiju? Ako
nema (-nije uključen mikrofon-) zaključio bi raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Stavljam
na glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog
Trgovačkog društva „Parkovi i nasade“ d.o.o. u 2012. godini.
Tko je za? –
Tko je, tko je (-čuje se više glasova-) (-uključen mikrofon-) Dozvolite samo da
vam nešto kažem, dakle pojavila se je dilema među vijećnicima je li mi prihvaćamo na znanje
ili na neznanje, ja sam, ja sam u ova dva dana sebi dao truda i iščitao sam ustavno sudsku
praksu, pogledao sam dnevne redove ostalih gradskih vijeća, prema tome mi primamo,
razmatramo i usvajamo izvještaj o poslovanju, izvještaj o poslovanju nisu financijska
izvješća, mada sukus izvješća o poslovanju čine financijska izvješća, ali je tu još niz drugih
elemenata uključivši zaštitu okoliša i kadrove i organizaciju i tehnologiju itd. Ono što morate
znati, evo ja ću vam samo pročitati, 3. sjednica Vijeća Grada Pule donošenje zaključka o
usvajanju izvještaja o poslovanju za 2012. godinu trgovačkih društava .......... i onda ih
nabrajaju, Bizovac, Valpovo, Jastrebarski, Zagreb, e sad idemo dalje. Kome odgovara svako
trgovačko društvo gdje je Grad vlasnik. Tko je član i osnivač Parkova i nasada, Vodovoda i
kanalizacije, to nije gradonačelnik nego Grad Split, a gradonačelnik ili po njemu ovlaštena
osoba je predstavnik. Između ostalog gospodin Radoš odgovara državi, Poreznoj upravi,
odgovara u pogledu organizacionih i pravnih pitanja Trgovačkom sudu, Registarskom, ali i
odgovara i mandataru. Prema tome, vlasniku, prema tome, e, sad morate ovdje znati, to je
poseban pravni entitet, temeljem uplaćenih temeljnih uloga Grad Split dobiva poslovne
udjele, a poslovni udjeli su skup prava i obveza. Onog trenutka kad mi usvojimo ili ne
usvojimo izvještaj tada ta tvrtka i njen zakonski zastupnik odgovaraju i mandataru i tada
mandatar može u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima poduzimati ove ili one mjere.
Dakle mi donosimo zaključak koji usvajamo ovaj izvještaj ili ga ne usvajamo. Izvolite
gospodine Marušić.
HRVOJE MARUŠIĆ
Recite mi kako mi možemo izvješće ne usvojit koje je napisano zanatski, ono je
zanatski napisano dobro, mi se ne slažemo s brojevima, ali mi onda ovdje u biti nemamo o
čemu glasovati, mi smo ga primili na znanje, je li tako. E, mi se ne slažemo s brojevima,
točno, dakle sa minusom, ali izvješće je napravljeno u okviru zakona i kao takvoga ga
prihvaćamo.
PREDSJEDATELJ
(-nije uključen mikrofon-) .......... Vjeko Ivanišević pa će gospodin Šundov.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Ma ja na određeni način onaj ipak malo drugačije gledam sve ovo skupa. Grad
Split je postigao zavidan standard upravo ove usluge i bilo bi strašno kad bi počeli obarat
razinu standarda uređenja zelenih površina. Ja sam čuo ovdje od nekih vijećnika da umjesto
sezonskoga cvijeća možemo sve potravnit na neki način. Nije lako na mediteranu održat
travu, tko je probao zna s čime se susreo. Prema tome radi se o jednome rudimentu, ako
98
hoćete, prošlosti iz 2012. godine i cijenama i tamo 1990. i koje ste rekli, devete, mislim da
treba ući ozbiljno u problematiku sa premisom da se održi standard koji je Split dosegao, koji
njemu znači na svim drugim područjima kao nešto posebno, jer kad razgovarate sa bilo kojim
gostom grada Splita onda kaže ovo je zeleni grad, ovo je lijepi grad, ovo je uređeni grad, a ja
bi volio da bude još ljepši.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Izvolite gospodine Šundov.
JURE ŠUNDOV
Evo gospodine predsjedavajući, gospođe i gospodo vijećnice i vijećnici ja slušam
ovaj ovo izlaganje direktora Parkova i nasada i znam u kakvim su problemima i ja i on su
surađivali, ja sam tamo bio u ime gradonačelnika u ulozi predsjednika Skupštine, većina
ovoga što je gospodin Radoš iznio stoji. Mi smo u proteklim godinama sve minuse koji su se
stvarali u Parkovima i nasadima rješavali onako kao smo mogli, kako nam je situacija
dopuštala, obično bi se ti minusi prenosili u naredno razdoblje i tražio način i modus kako to
sve skupa sanirati. Grad Split je jedini vlasnik i osnivač Parkova i nasada, ima još nekoliko
takvih firmi. Meni se čini danas nekako da je ova diskusija otišla u jednom krivom smjeru.
Izvješće koje je Stipe Radoš danas ovdje prezentirao i kojeg će prezentirati i drugi direktori
komunalnih poduzeća prošlo je reviziju, prošlo je sve ono što zakonodavac predviđa da bi se
napravilo uopće jedno izvješće. Mi praktično danas imamo ispred sebe na našem stolu fakte,
a ti fakti su formalno pravno ispravni. Ne može nitko donijet vijećnicima i gradonačelniku na
ovaj stol nešto što bi bilo formalno pravno netočno ili frizirano ili neistinito. Dakle mi
možemo mislit o Parkovima i nasadima ili o bilo kojem poduzeću gradskome ovo ili ono, ali
mi danas praktično primamo na znanje brojke, primamo na znanje stanje, a nama je to te
informacije ako želimo su jedan input kad budemo razgovarali o proračunu, a to je krajem
2013. godine da vidimo na koji način i kako razdijeliti sredstva koja se očekuju u prihodu
Grada Splita a da bi naravno izbjegli u narednom vremenskom periodu 2014., '15. i dalje
sličnu situaciju u Parkovima i nasadima. I naravno potpuno se slažem sa Vjekoslavom
Ivaniševićem i ovim što je on govorio o dostignutom standardu i ja mogu reći ono što sam
govorio cijelo vrijeme kad bi se sastajali, a Stipe će to posvjedočiti, uvijek je on postavio
pitanje je li vi želite zeleni Split ili žuti Split, uvenuli Split, ja sam uvijek govorio naravno da
mi želimo zeleni Split. Zeleni Split zahtijeva svake godine više novaca u Pakovima i
nasadima nego što ih ima sad. Stipe možda nije spominjao i neke druge stvari, on ima ljude
koji imaju svake godine više godina, njihove mogućnosti su manje itd., tehnika je svake
godine starija, on je to i napomenuo i sve ove stvari koje su objektivne. Dakle ja mislim da bi
mi trebali izvješće kao izvješće prihvatit, a kad budemo razgovarali o proračunu ili
eventualno ako će gradonačelnik organizirati, a vjerojatno hoće, jer ja se sjećam i njegovih
rasprava iz proteklog mandata vezano za tvrtke Promet i Parkove i nasade možda trebamo
napravit posebne sjednice ili napravit jednu pa je podijelit po pola pa vidjeti na koji način
naći shemu a da Parkovi i nasadi mogu funkcionirati a da nam grad ne bude žut odnosno da
on bude, da on bude zelen i da na kraju kad se napravi bilanca, izvješće da ona ne bude u
minusu nego ovo kako ste vi gospodine Gjurković govorili da to bude pozitivna nula. Za
mene je nula ništa, pozitivno je kad ima jedan, a minus je kad ima nešto, neka bude nula, ne
mora ona bit pozitivna ili neka bude plus jedan. Komunalna poduzeća nisu zamišljena da bi
zarađivala novac, nego da bi odradila upravo ono zbog čega su osnovana, a to je konkretno
kad Čistoća čisti da bude čisto, a da kad Parkovi rade da grad bude zelen, to im je smisao. I
mislim da je ova rasprava o Parkovima i nasadima u buduće potrebama, ali na jedan možda
malo drukčiji način, ali ne danas, danas mi praktično prihvaćamo brojke, imamo izvješće,
ponijet ćemo ga kući i čuvat ćemo ga i vidjet ćemo po kojim osnovama i kakve su brojke.
99
Zato sam se i javio za raspravu da naprosto se ne iscrpljujemo dalje, ispred nas je tu još 5-6
trgovačkih društava i uglavnom će to bit danas to, mi nismo danas tu da bi raspravljali o
uzrocima, posljedicama itd., nego da bi primili brojke, a bit će druge situacije kad ćemo moći
razgovarat, sugerirat, davat ideje, rješenja itd. Evo ako sam pomogao iti malo.
PREDSJEDATELJ
Jeste itekako. Evo izvolite gospodine gradonačelniče.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Šundov je zaista pomogao i razjasnio neke stvari svima nama skupa, o
tome smo već prije govorili, ali ja bi sad ako mogu, ako vijećnici dozvole napravio ovako,
mislim mi, koliko sam ja razumio predsjednika, formalno, u formalno pravnom smislu
moramo glasat za ili protiv izvješća, dakle postoji teoretska mogućnost da je izvješće
napisano na nekorektni, pravno neutemeljeni ili činjenično neutemeljeni način i zbog čega ga
vijećnici mogu kao takvoga odbacit glasanjem protiv, to je suština šta je predsjednik htio reći.
Dakle u formalno pravnom smislu ovaj izvještaj je napisan točno, činjenično točno i pravno
faktički točno i zato ga mi moramo prihvatit, nema razloga da ga odbijemo, razumijete, zato
što on nije napisao tamo, ne znam, mi se bavimo proizvodnjom aviona, karikiram ali shvatili
ste šta hoću reći. Dakle u pravno formalnom smislu molim vas da za sva ova izvješća koja
slijede, svi ste ih pročitali, sva su pravno, formalno pravno su ispravno napisana i mi bi ih
trebali prihvatit kao takva bez obzira šta su brojke o njima ovakve ili onakve, to je druga
priča. Dakle to je jedna stvar, a druga stvar, ja vam predlažem pošto je već 4 sata, imamo još
nekoliko točaka dnevnoga reda i ove stvari bi trebale ići na tematsku sjednicu, ali ne
pojedinačno, dakle ne tematska sjednica Parkovi i nasadi i Lovrinac, Stanouprava itd., nego
tematska sjednica šta da mi radimo sa komunalnim poduzećima i tu se slažem sa kolegama
koji su raspravljali i sa kolegom Šundovom osobito, dakle komunalna poduzeća su
predviđena kao servis grada i servis građana, nisu predviđena da zarađuju novac, mogu u
jednom dijelu bit na tržištu, mogu u jednom dijelu zarađivat novac, ali nema šanse da ona na
neki način ostvaruju prihode izvan svoga mandatara, a to je Grad Split. Mi možemo ovo šta je
gospodin Radoš rekao njima povećat cijenu za 7 puta, oni će bit profitabilni, možemo im
smanjit cijenu bit će u sadašnjem minusu, dakle to je sve, sve je do vlasnika, mi smo vlasnici,
prema tome se prema svojoj imovini se odnosimo na takav način, možemo ih upropastit,
možemo ih dignuti, možemo radit ovo šta radimo sada. Trpimo neke određene posljedice i
plaćamo im plaće, ali to je tako, oni su komunalno javno poduzeće servis, dakle jednostavno
činjenični servis, nemamo sreću da su sva poduzeća tipa Čistoće i imaju pravo naplate na
jedan drukčiji način ili Vodovod gdje se jasno mjerljiva jedinica je mjerljiva pa je to
jednostavnije. Prema tome ja predlažem da onda mi napravimo tematsku sjednicu na temu
komunalna poduzeća, da stavimo sva poduzeća na neki način pod isti upitnik, ona koja su
negativna da se pitamo, sami da se zapitamo za razmišljanje, nemojte mislit da predlažem, da
li ćemo ih privatizirat ili nećemo, to je ključno pitanje. Da li možemo ovako izdržat ili ćemo
ih privatizirat. Ona koja jasno i definitivno one mjerljive jedinice tipa Čistoća, Vodovod i
kanalizacija mislim da to nema potrebe ili Stanouprava, ona radi na jedan drukčiji način, ali
ova nekoliko ovih poduzeća od kojih su Parkovi i nasadi tu sigurno među prvima njih
moramo drukčije tretirat. Uz napomenu šta direktor nije rekao, Parkovi i nasadi su tvrtka u
vlasništvu Grada koja je u zadnjih tri-četiri godine doživjela najveću transformaciju, izuzeta
su Kupališta i izu............. je Park šuma Marjan, dakle velika transformacija za jedno relativno
malo poduzeće u nekakvim razmjerima i to isto moramo držat na pameti da je to velika
transformacija jednog poduzeća i da tu trebamo imat to u obzir. Ne branim nikoga, da ne bi
tko razumio da sad ja ovo-ono, evo ovo moj prijedlog je dakle da pristupimo glasanju, a
100
nakon toga da i tu organiziramo posebnu sjednicu, to će bit tek u 10. mjesec, nećemo prije
stići. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Nismo glasovali, jer smo bili neujednačeni. Dakle mene interesira, ja sam htio
naglasiti samo formalno pravni aspekt, ponavljam da je u zadnja tri saziva Gradsko vijeće
prethodno je svaki put usvajalo svake godine ovakva izvješća. I da završim, Grad Split kao
osnivač i jedini član Parkova i nasada ne odgovara za obveze Parkova i nasada, odgovara
Uprava društva. Mi trpimo posljedice, ali ne odgovaramo, a jedini formalno pravni ispravni
put jeste da razmotrimo ovo i da usvojimo s tim ako se pruža neku mogućnost da se usvaja
onda mu se pruža i mogućnost da bude suzdržan, za ili protiv, ali u biti ništa neće promijenit,
jer je izvještaj onakav kakav je i ide se svojim putem dalje. Hvala.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Dakle ovdje se ne radi o računovodstvenom izvješću koje je predano na FINA-u i
revizorskom, nego se ovdje radi o izvješću o poslovanju, izvješće o radu i uprave i cijele
tvrtke, dakle ovdje se radi o malo širem kontekstu izvješća, ovdje se ne radi o činjenicama po
kojima je to tako i to svi prihvaćamo da je tako, no kako će bit drukčije, jer su to službeni
dokumenti i revidirani itd. Mi ovdje imamo naravno ovaj određenu raspravu po pitanju da li
smo mi zadovolji da li je to odrađeno kao posao koji ima djelatnost Parkovi i nasadi na
adekvatan način s obzirom na krajnji rezultat, je li, to je to minus-plus itd., dakle o tome se u
biti ovdje radi i O.K. ja se slažem da treba radit tematske sjednice, samo ovo je službena
odluka o da li mi prihvaćamo ovakav način poslovanja ili prihvaćamo samo izvješće kao
činjenice, o tome se radi.
PREDSJEDATELJ
Evo gospođa Vrdoljak.
LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja sam dugogodišnji komunalac pa da spustimo to. Ovo jeste godišnje
izvješće i financijsko i operativno i svako drugo, prema tome ovo jest kompletno financijsko
izvješće, ono što za vijećnike treba bit bitno to je kakvi su bili planovi za prošlu godinu 2012.
i šta je od toga ostvareno. Ako je netko planirao gubitak onda je normalno da gubitak ostvari,
a to je osnivač prihvatio, ako nije planirao gubitak onda se svi mi vijećnici trebamo pitat kako
to da je ostvaren gubitak, znači da se negdje pogriješilo i tu je sva filozofija. Međutim ovo je
sada pošto se radi o novoj vlasti orijentir novoj vlasti kako će se ponašati i ima li bolja
rješenja i ako ih ima onda je normalno da ih nova vlast provodi. Prema tome po meni ovo ni
nije tako rasprava za Gradsko vijeće nego za aktualnu vlast kao predstavnika osnivača ovaj
tih komunalnih društava. I to je po meni vrlo jednostavno, ja se iskreno nisam mislila
uključivat u raspravu o komunalnim društvima, jer sam ja dugogodišnji komunalac i neke
stvari znam, osim toga ovdje ovaj izvještaj je prihvatila Skupština društva, znači ona su već
usvojena, oni su prošli svu zakonsku proceduru i dolaze na Gradsko vijeće jednostavno kao
izvješća da ih Gradsko vijeće primi na znanje. Prema tome svu ovu zakonsku proceduru su
oni prošli i da ne budu izglasani ovaj ništa se bitno ne događa ni na Upravu društva ali ni za
Grad Split, ali ja smatram pošto je Skupština potvrdila, Nadzorni odbor potvrdio itd. onda je
najnormalnije i da na Gradskom vijeću to prolazi normalno uz svakako ovaj mogućnost
svakog od vijećnika da postavi određena pitanja i da dobije odgovore na ta pitanja. Evo samo
toliko.
101
PREDSJEDATELJ
Evo zahvaljujem gospođi Ljubici upravo kao dugogodišnjem komunalcu. Hvala.
Ja bi sad stavio na glasovanje ovu točku dnevnog reda u skladu sa predviđenom procedurom.
Tko je za to da se, samo časkom, prihvati godišnje izvješće o poslovanju komunalnog
Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012. godini?
Tko je za? –
Tko je protiv? –
Tko je suzdržan? –
Koliko mi ih treba? 23, je, usvojeno je, usvojeno. Dakle konstatiram da je godišnje
izvješće o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012.
godini usvojeno sa 18 glasova za, 16 za i 7 uzdržanih ili suzdržanih, jel'te. Zahvaljujem
gospodine Stipe Radoš. Doviđenja.
STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) Doviđenja.
PREDSJEDATELJ
Ako se vi slažete ja bi predložio svim sada ovim izvjestiteljima da oni ne daju
uvodna izlaganja nego da odmah otvorimo raspravu. Jeste li za to? (-čuje se više glasova-) Je,
zahvaljujem. E sad nam dolazi 21./2. Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o
poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. u 2012. godini.
Ad 21./2. Trgovačko društvo „Lovrinac“ d.o.o.
Ovo sam odmah zamuca kad je Lovrinac u pitanju. I želim vam šta manje plana.
Izvjestitelj je gospodin Petar Bilobrk. Gospodine Petre mi smo se s obzirom da smo dobili,
molim vas tiše, tiše, molim vas, obzirom da smo dobili vaše iscrpno izvješće dogovorili smo
se da ćemo otvoriti odmah raspravu i da će vijećnici vama izravno postavljati pitanja, a vi
ćete odmah na njih odgovarati. Pa evo otvaram raspravu. Gospodin Tonći Blažević izvolite.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Hvala predsjedniče. A vidim ja da smo se mi malo uspavali, ma moram pročita
jedan, jednu rečenicu iz ove, iz ovoga izvješća, kaže najvažniji pokazatelj obujma ostvarenih
usluga je broj pogreba, ekshumacija koji je u 2012. godini iznosio toliko i toliko što
predstavlja smanjenje od 3% u odnosu na prošlu poslovnu godinu i smanjenje od 5% u
odnosu na planirano. Manje planirajte, manje planirajte i drago nam je šta je smanjen obujam.
Samo sam to htio komentirat.
PREDSJEDATELJ
Idemo dalje. Ima li još diskutanata? Nema. Zaključujem raspravu, oprostite. Imate
li vi nešto samo dodati ukratko gospodine Bilobrk?
PETAR BILOBRK – direktor Trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o.
Prije svega sve vas skupa pozdravljam, vas kao predsjednika Vijeća, sve gradske
vijećnike, pročelnike službi, medije, evo ja bi se ukratko i predstavio, budući da sam prvi put
pred novim sazivom Gradskog vijeća ja sam Petar Bilobrk, direktor „Lovrinca“, već se ......
punih sedam godina. Uspješno sve godine vodim ovu tvrtku, nadam se da će tako biti i u
buduće ukoliko ostanem na ovom mjestu i ja samo mogu potvrdit da ću raditi korektno svoj
dio posla. Hvala lijepa.
102
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na
glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog
Trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. u 2012. godini.
Tko je za? –
... ( - kraj 1. kazete A strane - ) ... društva Lovrinac d.o.o. u 2012. godini sa 26
glasova za i 1 suzdržanim. Gospodine Bilobrk zahvaljujem.
PETAR BILOBRK – direktor Trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o.
Hvala i vama.
PREDSJEDATELJ
Prelazimo na točku dnevnog reda 21./3. to je Prijedlog zaključka o usvajanju
godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u
2012. godini.
Ad 21./3. Trgovačko društvo „Stanouprava“ d.o.o.
Izvjestitelj je trebao biti gospodin Željko Dadić, međutim on se razbolio, završio je
i u bolnicu, na injekcije, želimo mu brz oporavak, a njega zamjenjuje gospođa ...
KITANA ŽIŽIĆ – voditelj Financijsko-računovodstvenog sektora Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) Kitana Žitić, voditelj Financijsko-računovodstvenog
sektora, moram (-uključen-) Kitana Žižić, ja sam voditelj Financijsko-računovodstvenog
sektora Stanouprave i odgovarat ću na vaša pitanja, shvatila sam da ne moram pričati.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i izvolite postavljati
pitanja ukoliko smatrate da je to potrebno. Ima li prijavljenih? Nema. Zaključujem raspravu i
stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2012. godini.
Tko je za? –
Ima li tko protiv? –
Suzdržan? –
Konstatiram da je Gradsko vijeće usvojilo godišnje izvješće o poslovanju
komunalnog Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2012. godini sa 26 glasova za i 3
suzdržana. Zahvaljujem.
KITANA ŽIŽIĆ – voditelj Financijsko-računovodstvenog sektora Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o.
Željela bih pozdravit vijećnike ....
PREDSJEDATELJ
Dapače.
KITANA ŽIŽIĆ – voditelj Financijsko-računovodstvenog sektora Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o.
... puno sam čekala pa samo da pozdravim.
PREDSJEDATELJ
Ja se ispričavam, na žalost takva je procedura. Prelazimo na točku 21./4. dnevnog
reda to je Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog
103
Trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o., to nema, je li tako, to ćemo, a ima, a ovo je
Split obala, a ha, skužajte, jeste.
Ad 21./4. Trgovačko društvo „Splitska kupališta“ d.o.o.
Izvjestitelj je gospođa Željana Klein, direktorica komunalnog Trgovačkog društva
„Splitska kupališta“ d.o.o. Čuli ste već, izvolite, predstavite se.
ŽELJANA KLEIN - direktorica komunalnog Trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o.
Evo dobar dan svima. Cijenjeni vijećnici ja sam, za one koji me ne znaju, Željana
Klein, direktorica Splitskih kupališta gradske tvrtke u 100%-tnom vlasništvu Grada.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Obzirom da smo dobili izvještaj o poslovanju otvaram raspravu po
istom. Ima li prijavljenih? Gradonačelnik ima za potrebu se obratiti Gradskom vijeću. Izvolite
gospodine gradonačelniče.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Pa više kao vijećnik bivši moram reći da je ovo prvi put da je gospođa Klein došla
ovdje i da prvi put da, ne, izvještaj smo dobivali, ali prvi put da vidim ovaj predstavnika
Splitskih kupališta, međutim tu ne bi ih stavljao u istu kategoriju kao ostala poduzeća, ostala
komunalna poduzeća imaju jedan drukčiji rang, jedan drukčiji način poslovanja. Splitska
kupališta ima cijeli niz nedoumica što se mene tiče i da sad ne bi zamarao vas svih skupa
ovdje, obzirom da se radi o ozbiljnoj stvari, izvještaj je izvještaj kao što smo i prije rekli,
međutim ja ću tražit poseban izvještaj i posebni odnos odnosno posebni razgovor s
direktoricom zbog toga što tu zaista kod mene postoji cijeli niz nedoumica, jedna od njih je
zbog čega oni imaju vanjski servis, zbog čega naručuju sve iz vani, zbog čega se ne koriste
institutom odnosno gradskim službama, recimo za javnu nabavu preko Grada nego sami to
rade itd., itd., ali, kažem, a ovo je pitanje koje ne bi zamarao ovo Gradsko vijeće, ako već od
vijećnika nitko ga nije htio postavit to će bit posebna tema i posebni razgovor nakon čega ću
ja ovom Vijeću dati izvještaj o mome mišljenju.
ŽELJANA KLEIN - direktorica komunalnog Trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o.
Evo ja bi ako mogu samo odgovorila, vanjski knjigovodstveni servis imamo da
nam vodi račune, šta se tiče javne nabave, javna nabava je do lani išla preko Grada, ove
godine sam ja položila tečaj i tako da mogu bit predstavnik naručitelj za javnu nabavu pa smo
to odradili sami, ali nema nikakvih nedoumica u našim javnim nabavama.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ne bi dalje nastavio, ja sam rekao šta predviđam i šta ću vas zamolit da mi
napravite pa ćemo vidjeti.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Vjeko Ivanišević. Izvolite.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Vrlo važna tema, spomenuli ste tematsku raspravu, to će bit otvorena tematska
rasprava, moći će nazočit vijećnici i sredstva informiranja. (-čuje se više glasova-) Baš
Gradskog vijeća samo sa ...., ja sam mislio o onim sastancima koje sam pretpostavljao
popodne kad se pozovu vijećnici pa tko je zainteresiran.
104
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ne, ne, tematska je jedna od predviđenih tematskih sjednica bi trebala bit tematska
sjednica, već sam vam rekao predviđam tematsku sjednicu za Hajduk, tematsku sjednicu šta
su kolegice predložile, a ovo će isto bit mislim da se radi o izuzetno važnoj temi, to nam je
ustvari operativni, operativni vrh Grada su komunalna poduzeća i ostala poduzeća u
suvlasništvu ili vlasništvu Grada Splita. Zato će bit tematska sjednica za Gradsko vijeće s tim
da bi onda dovoljno vremena imali da o svakom pojedinom poduzeću raspravljamo,
razgovaramo na malo detaljniji način, a ne ovo danas, danas je jedna od točaka dnevnoga reda
forme radi, ovo je procesna forma vam je ovo danas. Eto, hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li prijavljenih za raspravu? Nema. Zaključujem raspravu i
stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog Trgovačkog društva Splitska kupališta d.o.o. u 2012. godini.
Tko je za? –
One su se, e podijelile su se njih dvije pa gledaju. Dobro, sad ćemo.
Tko je protiv? –
Tko je suzdržan? – 7. Je li tako?
A koliko je za? E sad ne znam je li vama lakše da jedna bude sa jedne strane, a
druga s druge pa se podijelite po pola, što je gospodin Gojo? Dakle konstatiram da je Gradsko
vijeće usvojilo godišnje izvješće o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva Splitska
kupališta d.o.o. u 2012. godini sa 21 glasom za i 7 suzdržanih. Hvala.
Idemo na točku 21./5. Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o
poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini.
Ad 21./5. Trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o.
Izvjestitelj je gospodin Stjepan Ivčević, direktor komunalnog društva „Čistoća“
d.o.o. Gospođa Željana zahvaljujem. Evo hoćete se samo predstaviti, obzirom da je ovo novi
saziv Gradskog vijeća.
STJEPAN IVČEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o.
Ja sam Stjepan Ivčević, direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o., kao što je,
kao što i sami znate znači osnovni osnivač s temeljnim kapitalom društva sa 96,5% je Grad
Split, prema tome imamo skupštinu, nadzorni odbor i upravu društva tj. direktora, a ja sam taj
koji je odgovoran vama ovdje.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Da li ima
prijavljenih? Gospodin Srđan Gjurković. Izvolite.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Ovo će bit vrlo kratko. Dakle kod svih izvješća generalno uvijek vidim malo igre
uprave sa brojkama i statistikama, šta sam htio reći. Dakle kaže da je 62% ukupnih rashoda
društva nominalno iznose 43 milijuna kuna itd., za 1% su manje od prošlogodišnjih, znači za
1% su manji troškovi osoblja nego prošlogodišnji. I sad po logici stvari mislimo da su manji,
a u biti realno su negdje 2% veći nego 2011., šta vidimo na slijedećoj strani. Tako da bi ja
čisto tehnički zamolio da se ne igramo sa brojkama i statistikama, jer na određen način onda
prvocira, reklo bi se, zdravu pamet, je li, pa onda vijećnici mogu to shvatit kao pokušaj da se
105
provuče nešto šta je uopće nepotrebno, jer recimo po pitanju Čistoće mislim da nema nekog
spora da se usvoji izvješće, da je čisto itd. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Evo izvolite, jedna replika gospođa Ljubice Vrdoljak.
LJUBICA VRDOLJAK
Ovako, ovaj, ova izvješća koja mi imamo na stolu nisu radila komunalna društva
nego stručne službe Grada i ja bi zaista bila ovaj zadovoljna da izvješće Čistoće, ali tako, isto
tako i svih drugih komunalnih društava dođe ovdje onako kako ga poduzeće odnosno uprava
društva pripremi. Znači takvo kakvo je. Ovo su podaci koji su izvučeni iz izvješća
komunalnih društava i ovaj Čistoća radi na jedan drugačiji način, ima drugačiji pristup izradi
svih izvješća, i periodičnih i godišnjih itd., ali možda i da Grad ovdje razmisli da imamo u sva
komunalna društva da imaju na isti način vođenje ovaj izvješća i tada bi se moglo jasno
komparirat rad komunalnih društava, ovako se uvijek uzimaju u komunali ona, oni segmenti
koji odgovaraju određenom komunalcu ili ne odgovaraju, ali kad je špranca jasna onda je to
potpuno jasno. Ovaj, meni je žao da danas nisam ja donijela to izvješće koje radi Čistoća
odnosno direktor, ovaj, onda bi vidjeli kako izgleda jedno pravo evropsko izvješće.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Ljubici Vrdoljak. Izvolite.
STJEPAN IVČEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o.
Ja bih samo nadodao ovdje da to izvješće o godišnjem poslovanju defakto
sadržavaju jednu knjigu od stotinjak, 120 stranica u kojima je sve od operativnog do
financijskog dijela sa svim pokazateljima efikasnosti poslovanja sadržano, međutim to je
prikazano na jedan recimo Stipin moj šou način tj. belitristički način, da vi imate prikaze i sa
Volterovim poslovicama i prikaze sa krugovima koji sačinjavaju da se vidi ovaj udio o kojem
govori gospodin Gjurković, a to je udio koliko su troškovi osoblja, da se vidi udio koliko ima
pelena u fazi recimo onog kruga veličine smeća na odlagalištu, da se vidi tih 19 jedinica
lokalne samouprave koji odbacuju otpad na odlagalištu otpada gdje u ovom izvješću nema niti
trena o tome. Jer pazite, od ukupno 106 tisuća tona otpada u prošloj godini od toga 53% se
samo odnosi na grad Split, a ostalo predstavlja 19 jedinica lokalne samouprave od Makarske,
pa dolje Brela, Tučepa, Podgore, Omiša, Šestanovca do svih ovih ostalih, ali ja vam sad
počinjem priču od izvješću. Ja ću vam samo reći par rečenica, možda mi neće kasnije bit
vremena ni dozvolit za to. Novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom postavlja neke
druge uvjete i on obvezuje prije svega jedinice lokalne samouprave na neki drugi način
tretiranja obavljanja ovih djelatnosti, to više nisu komunalne djelatnosti, to su javne usluge
prikupljanja mješovitog komunalnog otpada, znači javne usluge prikupljanja bio razgradivog
otpada. To je jedan od velikih, velikih promjena koje se dešavaju na tome. Budućnost
trgovačkog društva Čistoće sa njezinih 277 zaposlenih danas, vi ih imate u materijalima 280,
znači budućnost ovisi prije svega o sanaciji odlagališta Karepovac i izgradnji centra za
gospodarenje otpadom, a primjena Zakon o održivom gospodarenju otpadom prije svega
zavisi o načinu, načinu one prve faze obnašanja a to je prva faza i jest prikupljanje što manje
količine smeća, a to može se jedino odvojenim prikupljanjem otpada na licu mjesta, ali to su
druge priče i tu najviše će sudjelovat jedinice lokalne samouprave koje moraju odraditi veliki
dio sa svojim trgovačkim društvom ili ako se odluči na drugi način, a to postoji mogućnost i
koncesija po zakonu. Puno sam priča.
106
PREDSJEDATELJ
Niste. Zahvaljujem. Gospodin Sučić.
DR.SC. GORAN SUČIĆ
Htio sam pitati ako imate pokazatelje ili da nam pojasnite, ako imate, cijenu
koštanja vaših usluga po........ u nekoliko gradova glavnih u Hrvatskoj, da imamo jednostavno
komparaciju Splita sa drugim gradovima.
STJEPAN IVČEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o.
Komparacije ovdje nema, ali te komparacije su učinjene, defakto Čistoća ima
jednu od najjeftinijih cijena koju ja kažem u Republici Hrvatskoj, drugim riječima ja ću vam
samo na jednom plastičnom primjeru objasnit, da ne filozofiram, nauke i matematike, litre,
koliko je ovoga, koliko je onoga itd. Za prosječni stan od 60 otprilike kvadrata, za prosječnu
četveročlanu obitelj ili za prosječnih 90 litara smeća koliko se odbaci znači kroz mjesec dana
ta naplata je 33 kune. U Gradu Zagrebu to je trostruko skuplje, u Rijeci dvostruko i u Zadru
dva i pol puta skuplje. Ponovit ću, 60 kvadrata otprilike prosječni stan, ali kvadrati više nisu
obveze, jer oni su zabranjeni spominjati, jer mi od 1. 01. 2010. imamo novu jedinicu mjere
koja govori o količini otpada a to je litra, znači za 90 litara smeća koje otprilike odgovara
četveročlanoj obitelji otprilike stanu od 60 kvadrata to iznosi 33 kune, 32,5 kune.
DR.SC. GORAN SUČIĆ
Nije ................ nego samo vjerovati kad nemate pokazatelje, je li tako?
STJEPAN IVČEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o.
Obećavam pokazatelje u slijedećem izvješću.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Ako nema evo ja bih iskoristio priliku pa
samo rekao slijedeće. Za razliku recimo od bilance, od računa gubitaka i dobiti koji su točno
propisani kako moraju izgledati plan poslovanja ima osnovne obrise i konture i on je različit
od poduzeća do poduzeća. I gospođa Ljubica je u pravu, dakle ovdje je stručna služba Mile
Marušića izvukla sukus i to u vrijeme kad se nije znalo da ćemo mi ovo razbiti na pod točke
dnevnoga reda. Međutim evo uz privolu i razumijevanje gradonačelnika mi ćemo zaista imati
jednu tematsku sjednicu Gradskoga vijeća i zaista ćemo moći napraviti jedan bitan iskorak u
usuglašavanju onih bitnih komponenti koje jedan budući izvještaj o poslovanju svakog našeg
trgovačkog društva treba imati. Onda će oni biti mjerljivi i usporedivi, a ako želimo možemo
ići i dalje pa se komparirati, ne znam, sa nama sličnim gradovima. Zahvaljujem. Zatvaram
odnosno zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na glasovanje Prijedlog
zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva
„Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini.
Tko je za? –
Ima li tko protiv? –
Suzdržan? – 1.
Znači za je 25, suzdržan 1. Konstatiram da je Gradsko vijeće sa 25 glasova za i 1
suzdržanim usvojilo Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini. Zahvaljujemo gospodinu
Stjepanu Ivčeviću i pozdravljamo ga. Živili.
Idemo na točku dnevnog reda 21./6. Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg
o
poslovanju
komunalnog Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012. godini
izvješća
107
Ad 21./6. Trgovačko društvo „Promet“ d.o.o.
Izvjestitelj je gospodin Držislav Brčić, direktor komunalnog Trgovačkog poduzeća
d.o.o.
LEONARD DRUŽIJANIĆ – član Uprave komunalnog Trgovačkog društva
„Prometa“ d.o.o.
Dobar dan, ispričavam se, ja nisam, ja sam Družijanić.
PREDSJEDATELJ
A niste vi, e oprostite. Ajte molim vas predstavite se, ja se ispričavam, išao sam po
inerciji što nije baš uvijek ni dobro ni pametno. Hvala.
LEONARD DRUŽIJANIĆ – član Uprave komunalnog Trgovačkog društva
„Promet“ d.o.o.
Hvala vama. Dakle želim se predstaviti, ja sam Leo Družijanić, član Uprave
Prometa zadužen za komercijalu i financije. Pozdravljam poštovani Gradsko vijeće,
gospodina gradonačelnika i gospodina predsjedavajućeg. Sa mnom u društvu je i moj kolega
gospodin Marin Milišić, inače inženjer koji je zadužen za tehnička pitanja u samome društvu
Promet. Kao što ste vidjeli iz priloženih podataka tvrtka Promet u 2012. godini koja je
sigurno predstavljala najtežu od njenog postanka nije uspjela pokriti svojim prihodima
rashode, ostvarila je dakle gubitak od 5 i pol milijuna kuna. Tvrtka Promet je u 2012., a
pogotovo i u prvom polugodištu 2013. osigurala, ostvarila jedan, jedan kontinuitet u
povećanju svojih prihoda, međutim ovaj suočena sa užasnom visinom cijene dizel goriva koji
je pretvorio rashode u jednu našu noćnu moru, dakle doveli smo se sa 2009. na, sa 27
milijuna kuna rashoda za potrošeno gorivo, doveli smo se na 45 što je jednostavno bilo
nemoguće prevladati unatoč boljoj organizaciji, unatoč kvalitetnijem pristupu poslu, unatoč
tome da smo ostvarili 99% ostvarenih polazaka, dakle 450 tisuća ostvarenih polazaka imamo
na svih 73 linije, ali jednostavno, kažem, to su takvi rashodi i također bilo je u poslovnim
prihodima je došlo do smanjenja kao redovnih tako i kapitalnih subvencija odnosno dotacija
tako da je taj rezultat je jednostavno bio objektivan i maksimum što se moglo postići u tom
poslovnom okruženju.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Leu Družijaniću. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog
reda. Javio se za diskusiju prvi gospodin Blažević, skužajte, pa gospodin Ćosić.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Predsjedniče zahvaljujem, duga je sjednica pa ću vrlo kratko, iako bi se o ovome
dalo dugo pričat. Kratko i jasno pitanje direktore, 40 do 50 ljudi ste zaposlili prošle godine,
usuli 2 i pol milijuna kuna direktno u gubitak, ovi, in jedna cijena benzine to ne može
opravdat. Želim odgovor po tom pitanju. Želim sad kazat da podržavam ovu ideju
gradonačelnika o zajedničkoj raspravi koju ćemo nazvati raspodjela komunalnog kolača, tako
mi to zovemo, tako sam ja to zvao godinama što se tiče komunalnih poduzeća, jer uz ovo što
sam sad kazao, direktoru s druge strane nevjerojatno da ipak u 20 godina uvijek dvije-tri iste
firme imaju minus a druge su u plusu i s velikim razlikama u plaćama. Moramo nešto
razmislit o onoj podjeli koju smo napravili '90.-tih. I samo još jedan prijedlog vama
predsjedniče Gradskog vijeća da prenesete gradonačelniku, jer ga nema, ja danas stalno
govorim o nekim snižavanjima, suženjima, a sad bi jedno proširenje predložio, znam da nije
tema, recite gradonačelniku da nabaci još jednu klimu gori, jer ovdje je neizdrživo.
108
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Ćosić izvolite.
DAMIR ĆOSIĆ
Poštovani predsjedniče, poštovani predsjedniče Gradskog vijeća ja vjerujem da ste
malo, vjerujem da ste malo umorni, svi skupa smo umorni, dakle nakon šta je gospodin Stipe
Knježević direktor Parkova dao svoje izvješće nakon toga je bio izrešetan s lijeve strane,
oduzete mu je cijela lijeva strana od rešetanja, vi ste ovaj donijeli odluku skupa s
gradonačelnikom da više predsjednici trgovačkih društava odnosno direktori ne daju izvješće,
nego da ćemo odmah krenuti sa pitanjima prema njima. Dakle vi nekome dozvoljavate da
ponovo da izvješća, a nekome sprječavate, dakle smatram da je nemate ujednačene kriterije.
Ispričavam se, mislim da sam u pravu.
PREDSJEDATELJ
U pravu ste, ovo se desilo evo u predstavljanju i onda mi je bilo neugodno
prekinuti čovjeka, moja greška, a vi ste u pravu. Da li ima još prijavljenih? Gospodin Čepo,
pa će onda gospodin Družijanić odgovorit na, na pitanja.
GOJKO ČEPO
Ja imam samo jedno pitanje, ako možete iznijeti točan podatak, dakle koliki su
mjesečni rashodi za bruto plaće samo za tri direktora Prometa odnosno za vašu upravu?
PREDSJEDATELJ
Ima li još prijavljenih? Gospodin Stanko Čudina, izvolite.
STANKO ČUDINA
Pridružujem se u potpunosti gospodinu Blaževiću s obzirom da mi je Promet jako
dobro poznat, u njemu sam proveo skoro pa cijeli život, ali mi nije jasno od jedanput da su
uskrsla tri direktora i nije mi jasno da se povećao broj osoblja negdje više od 300 do 400 nego
što je to bilo u ono vrijeme kada sam ja obavljao poslove u Prometa. I pridružujem se u istom
gospodinu Blaževiću da ovo treba staviti stvarno.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Sučić.
DR.SC. GORAN SUČIĆ
Moje je pitanje jednostavno pa će bit jednostavan i odgovor, pretpostavljam, je li.
Zadatak menadžmenta odnosno uprave nekog poduzeća je da dovede firmu na neku nulu ili
šta ja znam, nikako gubitak. Pa bi moje pitanje, ne zašto gubitak, može se naći objektivno
opravdanje, nego ovaj tko je sugerirao taj gubitak, on je defakto skoro svjestan, mislim taj
netko iz Grada vama vlasnika ili nekog uprave tamo sugerirao taj gubitak svjestan ili je on
slučajno nastao, mislim ja jednostavno.
PREDSJEDATELJ
Ima li još prijavljenih? Evo gospodin Gjurković.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Dakle kako sam u nekoj prethodnoj raspravi rekao svako komunalno poduzeće je
specifično i apsolutno ne mogu ga uspoređivat niti sa Parkovima i nasadima i Čistoćom,
Promet je specifičan, znamo svi da Promet vuče i neke probleme, što se kaže, od prošlog
109
stoljeća. Naravno zapošljavanje, novo zapošljavanje treba i opravdati naravno posebno po
pitanju određenih troškova koji onda dodatno rastu, to pretpostavljam da će na tematskoj
sjednici biti, a posebno šta je ključno da mi kad postoje već ovakvo izvješće o poslovanju,
znači ne samo brojke, da znamo i određeni prijedlog šta i kako iz ovoga dalje i onda mi
temeljem toga možemo donosit određene i odluke, davat određene okvire, a menadžment ili
uprave reći mi to možemo, mi to ne možemo i itd. Dakle Promet je specifičan, minus naravno
nije dobar, smatram da Promet treba i funkcionira na sasvim drukčijem osnovama i ulaznih
troškova i problema održavanja autobusa, jer tu radna snaga nije ona osnovna koja odrađuje
taj dio posla, normalno osim šta vozi, znači zavise od dosta drugih faktora, ali ovo šta je
spomenuto po pitanju zapošljavanja trebalo bi naravno opravdati sa konkretnim činjenicama,
je li to administrativno osoblje, je li to zaista osoblje koje je potrebito radi vožnje, znači zbog
osnovne djelatnosti, jer kako to u politici i u javnosti biva bode oči.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Ako nema dao bih riječ gospodinu Leu
Družijaniću da dade odgovore na postavljena vijećnička pitanja, njihove dileme i sugestije.
Izvolite.
LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva
„Promet“ d.o.o.
Hvala vam lijepa gospodine predsjedavajući. Evo počet ćemo po redu. Kad smo
došli u firmu prije tri godine zatekli smo 800 djelatnika, od tih 800 djelatnika u međuvremenu
je otišlo 100-tinjak i radilo se uglavnom o ljudima dakle starije dobi, isto tako smo naslijedili
ili smo našli tamo 65 invalida rada i 100-tinjak ljudi koji su stvarno koje je, eto moram tako
bit slobodan pa reći, pregazilo vrijeme, jer je jednostavno došlo vrijeme novih tehnologija na
koje oni nisu mogli odgovoriti, to su bili za njih preveliki izazovi. Došli smo dakle u tvrtku
koja je imala u tom trenutku 3% djelatnika sa višom i visokom stručnom spremom, što je
smatrali smo nedostatno da bi se moglo održati funkcioniranje društva i zbog toga smo
posegnuli za novim djelatnicama i to su mahom kažem bili više i visoke stručne spreme,
poglavito prometne, prometnog, prometne specijalnosti. Tri člana uprave imaju bruto plaću
75 tisuća kuna, dakle prethodnik je imao 28, nas trojica imamo 75. Bilo je još pitanja vezano
za, ispričavam se.
GOJKO ČEPO
(-nije uključen mikrofon-) Možete prokomentirat ........... mala, velika, taman.
LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva
„Promet“ d.o.o.
Pa slušajte, kada, ako smo zatekli 101 tisuću prekovremenih sati, a danas smo u
samo prvom polugodištu ove godine ih imamo 16 tisuća, onda se vidi iz toga da su ljudi bili
prenapregnuti, da su radili i van granica ljudskih mogućnosti, a istakli smo ovdje da je Promet
specifična djelatnost i da je iznimno važno održavati jednu sigurnost na prometnicama, dakle
da bude siguran i vozač i putnici koji se u njima voze, ali naravno i ostali učesnici u samome
prometu. Pa mislim da je opravdano težiti ka smanjivanju tih prekovremenih sati da se oni
rasporede na odgovarajući broj ljudi koji mogu podnijeti i kažem koji će imati mjesečno, a na
to nas prisiljava i zakon, jer ne možemo imati više od 180 sati, radnih sati mjesečno i mislim
da je u tome leži uglavnom razlog da smo morali pristupiti osvježenju kadra, kako kažem
profesionalnog tako i po dobi. Inače u Prometu imate gotovo pola ljudi uposlenih je starije od
55 godina, dosta, dosta loša i kažem i dobna i kadrovska struktura.
110
GOJKO ČEPO
(-nije uključen mikrofon-) .......... molio sam da prokomentirate ....................
LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva
„Promet“ d.o.o.
Pa ja držim da tamo je, 800 je radnika, na ovaj promet koji i na one sve poslove
koji se rade vjerojatno je potrebno imati tri člana uprave, ali držim da bi sami osobni dohodci
mogli biti i niži, jer ipak smo se ovaj raspodijeli, ipak su se neke funkcije disperzirale tako da
nije sav teret na jednom čovjeku.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Da li ima još pitanja, prijavljenih za raspravu? Može, izvolite.
LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva
„Promet“ d.o.o.
Ja bih želio iskoristit ovu priliku, još molit ću vas, da vas upoznam, vjerojatno su
to podaci koji se nisu mogli pronaći kroz ovu, kroz ove dokumente koji su vam bili na
raspolaganju, ali morate znati da je Grad Split svojim uredbama, zaključcima, pravilnicima i
ugovorima, a poglavito tijekom '90.-tih godina određenim kategorijama stanovništva uz dužno
poštivanje prema svima, ali dakle radi se o osobama starije od 65 godina, roditeljima
poginulih branitelja, dobrovoljnim darovateljima krvi, sportaši, učenici, građani koji imaju
prebivalište van prve zone i umirovljenici sa zaštitnim dodatkom, dakle svi oni osiguravaju
subvencioniranu kartu i Grad im pomaže u prijevozu. Međutim sve je to bilo tijekom '90.-tih
kada je razina goriva bila između 3,5 i 3,7 kuna, lani smo imali 10,33 kune to je bio top, to je
bila kulminacija cijene, jednostavno Grad Split ni, pardon, Promet nije u stanju više nositi
toliki teret socijalne politike Grada Splita i to se isto tako mora uzeti u obzir. Zamislite da su
samo prije četiri godine subvencije Grada Splita bile dostatne za podmiriti 90% utroška
goriva, danas su one 15 milijuna, a gorivo je 45, dakle tek 1/3 što je za Promet izuzetno,
izuzetno teško. Konkretno, kriza je, Grad Split je nekad znao u vrlo skoroj povijesti imati i 49
milijuna kuna ukupnih subvencija kako redovnih tako kapitalnih dotacija, danas se sveo na
27, a kažem, ovaj to su ipak, ipak sredstva koja, za kojima Promet vapi i Promet jednostavno
ili će morati se organizirat drugačije ili će morati ići na uskraćivanje određenih linija, a
poglavito u onome dijelu koje pokriva u Županiji gdje su prigradske linije svake godine
donosile Prometu minus od 12,8 milijuna kuna.
PREDSJEDATELJ
Skužajte, moram vas prekinuti. Je li vi imate za raspravu?
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Samo jedno pitanje. Interesira me od toga koliko je vozača i koliko je od ovih
zaposlenih, što ste ekstra zaposlili vozača?
LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva
„Promet“ d.o.o.
Vozača je gotovo 60%, 60% ukupno uposlenih u znači zadnje tri godine.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
A ukupno?
111
LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva
„Promet“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) ....... sam prilike koliko vozača ima. Ima 360 vozača.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Nije ni čudo što imate prekovremenog.
PREDSJEDATELJ
Ne može ništa reagirat.
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
Dobro, u redu, kad bude rasprava tematska.
PREDSJEDATELJ
Da li ima još prijavljenih? Evo izneseni su neki podaci koji itekako opravdavaju
tematsku raspravu o komunalnim poduzećima. Ukoliko nema više prijavljenih ja bi zaključio
raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavio na glasovanje Prijedlog zaključka o usvajanju
godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012.
godini.
Tko je za? –
Tko je protiv? – 1.
Tko je suzdržan? –
13, 1, 12. Je li, 13, dobro je, samo provjeravam. Dakle konstatiram da Gradsko
vijeće nije usvojilo Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju
komunalnog Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012. godini, jer je 13 vijećnika bilo za, 1
protiv i 13 suzdržanih, 12, a 12 je, pa lijepo ja pitam. E 12.
BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita
12 suzdržanih jer se ovaj 1 protiv pridružuje onima.
PREDSJEDATELJ
A ha, dobro je, eto ga. Zahvaljujem gospodine Družijanić, živili.
LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva
„Promet“ d.o.o.
(-nije uključen mikrofon-) Pozdrav.
PREDSJEDATELJ
Prelazimo na točku dnevnog reda 21./7. to je Prijedlog zaključka o usvajanju
godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“
d.o.o. u 2012. godini.
Ad 21./7. Trgovačko društvo „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.
Ja ću se isključit. Dobar dan gospodin Antonio Kardum samo se predstavite pa
ćemo onda otvorit raspravu i u raspravi odgovarat na pitanja ukoliko ih bude.
ANTONIO KARDUM – direktor Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.
Ja sam Antonio Kardum, direktor sam Vodovoda i kanalizacije Split, pozdravljam
sve prisutne i spreman sam na vaša pitanja.
112
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Gospodin Ćosić.
Izvolite.
DAMIR ĆOSIĆ
Pozdravljam gospodina Karduma. Evo prilika je da vas vidim tu u vijećnici, inače
sam pokušao doći do vas puno puta, bezuspješno. Dakle ja sam osim gradskog vijećnika ja
sam predstavnik suvlasnika poslovno stambene zgrade Fregata, pa me zanima da li vam je
poznat taj dugogodišnji problem i kako ga mislite riješit?
PREDSJEDATELJ
E morate samo upalit.
ANTONIO KARDUM – direktor Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.
A znači problem je poznat i problem je jako kompliciran. Znači to je jedna zgrada
koja je ogromni broj poslovnih prostora i stambenih jedinica spojeni na jedan, na par
vodomjera i sad jedan kompletni rasplet mi moramo ući u vlasničku strukturu odnosno
moramo mi dogovorit sa vlasnicima, u jednom dijelu dogovaramo, uspijemo riješit nešto,
koliko znam mislim da idemo u tom smjeru dogovora. Ne znam, nije moguće, niste mogli
stupit bar s mojim službama vezano za taj problem. Ja mislim, koliko je meni poznato, da ta
stvar se rješava. Mislim da dolje ima jedan dio nekih poslovnih prostora koje lagano
odvajamo, ali je problem iznimno kompliciran, zašto, zato što od vodomjera prema zgradi je
privatno vlasništvo i sad kad imate 70 stambenih jedinica na jednom mjerilu mi da bi ušli u
taj prostor moramo ući u privatno vlasništvo, e to je pitanje, prvo da li mi smijemo ući u
privatno vlasništvo, jer dosta je jedan da kaže ne, gotovo je, a zatim je i sam problem kad
uđemo u privatno vlasništvo šta nakon toga sa troškovima održavanja i svim onim šta ide uz
to. Ali uglavnom ja mislim, koliko je meni poznato taj dio se rješava.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Antoniu Kardumu. Ima li još pitanja? A gospodin Sučić.
Može, može, ajde.
DAMIR ĆOSIĆ
Ja bi vas molio dok se ne riješi taj problem ako postoji mogućnost da se ne
naplaćuje voda poslovnim prostorima koji uopće ne troše. Dakle ja imam primjere, primjer da
poslovni prostor ne radi a uredno mu svaki mjesec dolazi račun od 450 kuna, poslovni prostor
ne radi, dakle zanima me na koji način čitači očitavaju te, rekli ste interna brojila, a sukladno
zakonu je poznato da svaki poslovni prostor mora imat vodomjer na ulici i mora bit dostupan
čitačima. Dakle ovaj da li postoji mogućnost da se ta voda ne naplaćuje onima koji je ne
troše, a onima koji je stvarno troše da nema mogućnosti očitanja, jeste me razumjeli?
ANTONIO KARDUM – direktor Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.
Da ste mi bar poslali e-mail pa bi se pripremio malo bolje za to pitanje, međutim
radi se o, znači ja mogu sad načelno pričat, vrlo vjerojatno postoji neki međuvlasnički ugovor
na koji se način raspodjeljuje potrošnja. Vi ste u pravu, svaki poslovni prostor po zakonu treba
imat svoje mjerilo, međutim netko davno, davno prije mene je dopustio da tamo bude čitav
niz poslovnih prostora spojen na jedno mjerilo i sad je to jedan veliki problem kako uopće tu
priču razoputiti i na čiji trošak. Ljudi koji imaju poslovne prostore ni na kraj pameti nije da
više plaćaju nove priključke, Vodovod isto tako meni kao direktoru je cilj da zaštitim
financije svog vlastitog poduzeća i moram bit jako ozbiljan sa bilo kakvim financiranjem da
113
ne bi ušao u prostor pogodovanja, prema tome to je jedno pitanje koje bi se moglo recimo u
suradnji s Gradom Splitom iz prostora imate jedan naknadu za razvoj, znači ima jedan
značajan iznos novaca godišnje koji Grad Split u cijeni vode znači određuje gdje će se potrošit
i u toj priči bi moglo ući ovaj problem i napravit kompletan jedan rasplet ovaj tog problema.
Sad imate i poziciju da to progurate, je li, da bude sve u skladu sa zakonom naravno. (-čuje se
više glasova-) Postoje, ne, ne, investitor, a tko je investitor, investitor koji je radio zgradu. (čuje se više glasova-)
DAMIR ĆOSIĆ
A dakle investitor je tvrtka Lavčević, vi to dobro znate da su kupci Fregate prije
rata.
HRVOJE MARUŠIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Ali ovo nema veze sa temom.
LJUBICA VRDOLJAK
E nema veze, pa znam.
(-čuje se više glasova-)
PREDSJEDATELJ
Doći će kad, eto to sam upravo htio predložit, prema, e gospodine Ćosić
očekujemo vas slijedeći tjedan kad god želite doći u Vodovod na kaficu pa ćemo ta pitanja
nastojat riješit. A šta ćemo drugo, nema tu trećeg, dočekat ćemo ga kao potrošača i građanina.
Gospodin Sučić izvolite.
DR.SC. GORAN SUČIĆ
Ma evo htio sam postavit slično pitanje kao gospodinu iz Čistoće, naime je li imate
pokazatelje koji nisu ovdje prezentirani, koliko građanin Splita plaća vodu u odnosu na
građane velikih gradova u Hrvatskoj, da li znamo komparaciju efikasnosti i poslovanja uopće
po tom možda, građane interesira, je li? I drugo pitanje, ovaj, prosto poznato na fenomen
takvih specifičnih firmi poznato u Splitu gubitak vode. Koliko možete učiniti napora da
smanjite gubitak vode u svrhu korisnosti i efikasnosti vašeg poslovanja? Evo hvala.
ANTONIO KARDUM – direktor Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.
Znači što se tiče same cijene vode imate znači na Internet stranicama Vodovoda
Osijek sve cijene vode u Republici Hrvatskoj, cijena vode za građanstvo odnosno za ovaj
domaćinstva grada Splita je 104 u Hrvatskoj od 106 vodovoda s tim da je ova dva vodovoda
koja su poslije nas to su mali vodovodi tipa Žrnovnice gdje se pokriva isključivo nulti trošak
odnosno ubacivanje klora i ništa više. Mi smo ozbiljna firma, znači prvi 103 prije nas je 30%
skuplji od nas. Usporedbe recimo sa vodovodom Šibenik da imamo njihovu cijenu završili bi
godinu sa 80 milijuna kuna plusa, da imamo cijenu recimo Zagreba imali bi 210 milijuna
kuna plusa završenu godinu, prema tome mi smo sa cijenom vode značajno ispod mi sada
pokrivamo sa tom cijenom vodom svoje potrebe, međutim ovaj bitan je iskorak naprijed i
napredovanje, nije bitno ovaj, vi možete živjeti sa tisuću kuna mjesečno, a možete živjeti sa 5,
ako živite sa tisuću živjet ćete slabo i jadno, a mislim da Grad Split zaslužuje jedan moćno,
jednu moćnu firmu i ne znam iz ovog izvješća na strani 20, na strani 12 možete pogledat da u
troškovima osoblja mi imamo oko 27,57 su troškovi osoba ukupnih rashoda. To je gospodin
iz biznisa, on zna ovaj da je to izvrstan podatak, već od ispod 30 u privatnom sektoru je
sasvim prihvatljivo, a u jednoj komunalnoj firmi gdje drugi recimo imaju po 50-60% taj
114
trošak znači mi ne trošimo na plaće nego mi smo u ovom momentu skoro 300 milijuna kuna
investiramo na području koje pokrivamo. Samo u gradu Splitu smo investitori oko 100
milijuna kuna, a u slijedeće tri-četiri godine ćemo bit investitor oko 300 milijuna eura. Što to
znači za naše projektante, što to znači za naše građevince možete sami zamislit. I sad je bitno
da budemo i mi jaki, da budemo sposobni podnijeti sve te investicije odnosno da budemo,
imamo dovoljni kapacitet administrativni da možemo to provest da to izađe na pravu, jer
investicija može ići u dobro, može u lošem smjeru ići.
Oko gubitka vode znači 2011. godine francuska firma Sa....... odnosno Republika,
Vlada Republike Hrvatske je o, izvinjavam se, Vlada Republike Francuske je donirala 4 i pol
milijuna kuna Vodovodu da se napravi analiza kompletnih gubitaka na području vodovoda
Split. Izrađena je značajna studija i u toj studiji su utvrđeni svi nedostatci i što sve treba
napravit da bi se smanjilo gubitak vode na onu prihvatljivu mjeru otprilike na nivou Evropske
unije od 25 do 30%. Sve je znano, sve nam poznato, samo trebamo sklopit financijske
konstrukcije kako to ovaj odradit. Ima puno, puno stvari koje, koje su vezane uz samu
konstrukciju, znači kako smo bili siromašni i previše smo se brzo širili onda cjevovodi, evo tu
je gospodin arhitekt, znači cjevovodi su pratili cestu pa su išli u niže, pa su se penjali i sad
jednostavno ne postoji moguće regulacije tlaka na tim, na takvim sustavima i morat ćemo
kompletne mreže mijenjat da bi mogli normalno funkcionirat. Mi na određenim dijelovima
mreže tzv. ............... imamo oko 7 bara, a da kaže Francuzi da je kod njih .............. tlak 7 bara
da bi gubitci bili isto kao i kod nas, jer jednostavno nije sustav spreman, brtve ne mogu brtviti
na 7 bara, a moramo imat 7 bara da bi na određenim točkama na kraju tog imali dovoljnu
količinu vode. Naravno tu je problem i sa hidrantskom mrežom gdje nas zakon konstantno
pritiska, uvalio bi na neki način tu nama hidrantsku mrežu i da mi na tim zadnjim hidrantima
moramo imat 3 bara tlaka i određenu količinu tako da je to jedan komplet problema.
PREDSJEDATELJ
Ništa. Evo zahvaljujem. Ima li još pitanja? Ako nema zaključujem raspravu po
ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg
Izvještaja o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. u
2012. godini.
Tko je za? –
Ima li netko? Jeste li ih prebrojili?
Ima li tko protiv? –
Suzdržan? – 2.
24 i 2 suzdržana. Konstatiram da je Gradsko vijeće usvojilo prijedlog zaključka o
usvajanju godišnjeg Izvještaja o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva Vodovod i
kanalizacija d.o.o. u 2012. godini sa 24 glasa za i 2 suzdržana.
Sada bi imali pauzu do 5 i 15, kava i kolači da se malo, a onda ćemo ići brzo.
(-pauza-)
Štovane kolege i kolegice vijećnici ja bi da malo ubrzamo pa ću možda bit malo i
otresitiji što se tiče određenih točaka dnevnog reda. Idemo, dakle sada je točka dnevnog reda
22. Prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu Zajedničke
odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi izmjene i dopune DPU-a
priobalnog područja Trstenik-Radoševac.
115
Ad 22. Prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za
izradu Zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi
izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik-Radoševac
Izvjestitelj je, hoće li gradonačelnik prvo ili gospođa, gradonačelnik. Izvolite
gospodine gradonačelniče.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala lijepa. Ja ću samo započet pa bi onda prepustio gospođi Ružici Batinić
Santro, pročelnici Službe, da vam da onaj stručni dio objašnjenja a onda nakon rasprave ili u
toku raspravu mogu se ponovo uključit.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Hvala lijepa. Inicijativu ste svi dobili, ja ću ukratko reći. Znači traži se zajednička
odluka o izmjenama GUP-a Splita i izmjenama Detaljnog plana uređenja Trstenik –
Radoševac na način da se dio zemljišta koje je u vlasniku gospodina Andabake Dioklecijan
Imperator, tako se zove firma, koje se po sadašnjem GUP-u nalazi u zoni Z3 priključi parceli
koja se nalazi u zoni T1. Prema ovim površinama, znači površina parcele koja se nalazi u zoni
T1 je 6219 metara kvadratnih, a u zoni zelenila 1713 metara kvadratnih. U ovom prijedlogu
su i grafički prilozi, znači točno se vidi na ovom grafičkom prilogu 1. da bi se dio zelenila
smanjio, a zona T1 povećala. Ostale karte bi se isto mijenjale, znači u prijedlogu ove
inicijative nije zatražen ni kolika je izgrađenost, nije zatražen ni KIS ni KIG, navedeni su
parametri iz programa natječaja. Znači kad je bio Gradsko vijeće, Gradsko poglavarstvo
mislim, ovo je davno bilo prije nego što sam ja došla u Grad, je usvojilo program ... ( - kraj 5.
kazete A strane - ) ... za koju su u programu natječaja bili definirani parametri KIS nadzemni
2,2, koeficijent izgrađenosti 0,4 , uz 20% površine građevne čestice kao zelenu, obraditi kao
zelenu površinu i bio je planiran hotel sa pet zvjezdica kapaciteta 150 do 200 smještajnih
jedinica, tako je proveden i natječaj. Nakon toga se krenulo u izradu detaljnog plana uređenja,
autori prvonagrađenog rada, međutim stali smo sa tom izradom, zaustavili smo je iz jednog
razloga jer su vlasnici zemljišta na području detaljnog, prijedloga Detaljnog plana Trsteničke
uvale bili nezadovoljni. Naime u GUP-u Splita za ovo područje, ne moram, možda neću reći
svaku riječ ali suštinu hoću, znači u GUP-u Splita je planirano da se tu, dozvoljena je gradnja
12 tisuća metara kvadratnih po hektaru, ali je određeno da 20% zelenila bude u javnom
korištenju uz 20% zaštitnog zelenila, znači ukupno na području Trsteničke uvale treba bit
40% zaštitnog zelenila uz trstenički potok. Onda su dolazili vlasnici zemljišta i bili su protiv,
naravno, govore u GUP-u je to T1 hoteli, a vi sad radite detaljni plan u kojem kažete da će se
na ovim parcelama graditi hoteli, a moja parcela ostaje zelena. Iz tog razloga se stalo sa
izradom plana, a sad nastavljamo sa inicijativom gospodina Andabake. Znači ne, nije
decidirano zatražio ni KIS, ni KIG, ni nikakve parametre, nego je izložio svoju inicijativu,
pozvao se na neke hotele u gradu Splitu i zatražio je samo da se usvoji inicijativa da se pripoji
ovaj dio čestice zelenila u građevnu česticu, naravno parametri gradnje bi se računali onda na
cijelu tu površinu od 7900 metara kvadratnih, a izrađivač plana odnosno službe bi ocijenile i
odredile parametre gradnje na tom području. Hvala lijepa. Ako ima šta.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem i otvaram raspravu. Evo prvi se je javio gospodin Marušić pa
gospodin Jure Šundov.
116
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa predsjedniče. Evo mi smo u pripremi ove točke raspravljali malo na
ovu temu i došli smo do jednog zaključka kako riješit ovaj problem, a to je na slijedeći način,
vrlo kratko i operativno bez puno priče. Dakle ovdje se radi, šta je rekla gospođa Batinić, o
priključenju zelene zone u građevnu na koje se ne bi u naravi ništa gradilo, bar smo tako mi
shvatili, ne bi se gradilo na tome ništa, ali bi se povećao koeficijent na postojećoj čestici na
kojoj se misli gradit. Što je s poduzetničke strane u redu, sa gradske strane relativno
prihvatljivo, kad kažem relativno onda smo stava da bi bio red da ova tvrtka Imperator
Dioklecijan taj dio zelene površine koje je u njihovom vlasništvu ostavi za prostor javne
namjene, da ga ne ogradi, zagradi i koristi u svoje privatne svrhe. Dakle ako će povećat
koeficijent na tom dijelu, šta podržavamo, da ovaj dio na osnovu čega će im se povećat
koeficijent, a u naravi će ostat zelena zona da taj dio zelene zone bude otvoren za javnost, da
se ne može ogradit žicom. Vrlo kratko i vrlo jasno.
PREDSJEDATELJ
I više nego jasno i više nego kratko, puno zahvaljujem. Gospodin Jure Šundov.
Izvolite.
JURE ŠUNDOV
Mi smo imali isto u toku našeg mandata u više navrata razgovore na ovu temu i
naravno i sa pročelnicom, uvaženom pročelnicom gospođom Batinić Santro, ovdje je u
prilogu dat ovaj shematski prikaz prvonagrađenog rješenja na javnom natječaju za izradu
idejnog urbanističkog rješenja područja Uvale Trstenik iz siječnja 2009. godine. Sad ako vi to
malo pogledate onda ćete vidjet koliki je obuhvat i onda vidite da su ti ljudi koji su pravili
rješenje na tom natječaju nacrtali, evo primjerice na jednoj parceli evo jedan toranj koji ja
mislim ovdje ima jedan, dva, tri, nekakvih 15-tak etaža ili 10-tak. Sad možete zamislit koja je
sreća bila onog vlasnika parcele na čijoj parceli se baš nacrtao ovaj toranj, jer on je mogao
metar kvadratni svoje parcele procijenit možda na 10 tisuća eura, dok je velika nesreća bila
svih ovih ostalih vlasnika ili suvlasnika parcela čije su parcele ušle u zeleno. I to je zapravo
nama bio jedan znak da naprosto ovakav način urbaniziranja prostora nije pošten, jer čini se
nelogično da ljudi koji su suvlasnici ili vlasnici na istom prostoru kad se prodaje njihovo
zemljište zapravo dobivaju višestruko ili deset puta manje odnosno više cijene svog zemljišta,
a isključivo zato što je netko napravio detaljni plan uređenja ili neki natječajni rad koji je
odnio prvu pobjedu i sad ga se mi moramo držat. Vidite, mi smo smatrali i ja osobno danas
iznosim stav u ime Kluba vijećnika Hrvatske građanske stranke da bi svim ljudima u ovom
prostoru trebalo dati i omogućit da pod istim uvjetima nešto grade. Neka investitor kupi
parcelu ili parcele, nek se on dogovori sa vlasnicima odnosno suvlasnicima i onda kad on
zaokruži svoju parcelu na toliko i toliko neka on onda ide nešto gradit, ali da mu mi
omogućavamo da pripojenjem jedne zelene površine dobije veću izgrađenost zadiremo u
jedan problem možda nekakvog urbanističkog bonusa koji je definiran na jedan sasvim drugi
način u GUP-u, da mi samo njemu dajemo mogućnost da on iskoristi bruto razinu površinu
koja planira kroz kvocijent izgrađenosti odnosno KIS i KIG GUP-om mislim da to zapravo
nije pošteno. Nije pošteno radi onih drugih koji imaju isto tamo zemlju i kad on svoje izgradi
oni nemaju šta više dobit, jer je on potrošio njihov, njihovu, ovaj, taj koeficijent koji je
planiran uopće za cijeli obuhvat. Ako sam ja naravno u pravu, moguće da ja nisam u pravu pa
bi bilo dobro, evo ja sam zamolio i prije, ovaj, broj je točke dnevnog reda, gospođu Ružicu
Batinić da se baš posebno osvrne na ovo pitanje, da li je davanjem i pokretanjem ovakve
inicijative i eventualno usvajanjem ove točkaste izmjene GUP-a da li onda gospodin Andabak
koristi GUP-om planirani količinu bruto razvijene površine za sebe i u tom smislu
onemogućava one druge da oni dobiju nešto, jer to je nama bila glavna dilema kad smo
117
raspravljali uopće o tom pitanju. Dakle ukoliko, ukoliko to nije ja nemam nikakvog razloga ne
bit za ovaj, ali ukoliko to je onda naprosto ne mogu dignuti ruku da jedan investitor iskoristi
sve ono što ili većinu onog što GUP predviđa za i druge investitore, jer to je dosta veliki
obuhvat i tu može bit možda i 20 i 30 investitora. Evo to je moje pitanje pa ako je moguće to
raščistit, ovoga, da jednostavno tu dilemu izbijem sebi iz glave. Inače jesam za razvoj, za
pokretanje investicija, ali naravno ne, ne pod cijenu da nekomu omogućimo da on uzme nešto
što možda pripada i drugima ili možda da mijenjamo pristup i promijenimo GUP uopće pa da
onda u tom GUP-u damo nekakve drukčije parametre.
PREDSJEDATELJ
Hoćete vi gospođo Ružice dati odmah odgovor ili?
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Mogu dati odmah, pa naravno da ne bi bilo pošteno i pravedno da se dozvoli
gradnja samo gospodinu Andabaki, znači ovo je, on istina traži samo za svoju česticu, ali i
ako se držimo natječaja koji, jer se ponavlja natječaj, ako se mijenja GUP, ako je ovo po
GUP-u zona T1 onda bi svi trebali imat ista prava, ne možemo u istoj zoni nekome dati KIS
1, 2, a nekome 5, ili izgrađenost, prema tome moje mišljenje je da se mora, hoćemo li
mijenjat GUP, hoćemo li mijenjat ne znam šta, ali ako se dozvoli jedna gradnja da sve ove
parcele iznad i ako se držimo ovog natječaja, znači slijedeći tko dođe mora imat iste uvjete
iako u ovom i u natječajnom programu nisu bili isti uvjeti. Znači parcele su bile podijeljene,
vidite, išla se ista katnost, iste visine, a ove građevine su bile veće, ali su bile planirane i veće
parcele. Mislim da moramo vodit računa o tome da svi imaju iste uvjete bez obzira koliki
proizašao KIS ili KIG kad se bude radio, ako se bude radila odluka onda po istim uvjetima,
isti uvjeti se moraju dozvolit bez obzira na koji način i svim ostalim vlasnicima zemljišta.
JURE ŠUNDOV
(-nije uključen mikrofon-) Ako mogu još samo par .....
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospodine Šundov.
JURE ŠUNDOV
Dakle evo ja skrećem ponovno pozornost, ja razumijem i gospodina
gradonačelnika, nije mu lako kad mu dođe investitor, hoće nešto uložit, u blagajni nema
novaca, a on bi uložio, dao bi novce itd., a s druge strane opet morate vodit računa kad
donosite nekakvu odluku i kad je donosi ovo predstavničko tijelo kao najveće tijelo koje
donosi odluke u ovome Grad, dakle ova slika je, zorno ona prikazuje, dakle ovo je
pobjednički rad, na njoj se vidi prije nego šta su riješili vlasnički odnosi netko je već ucrtao
na kojoj parceli će nešto bit, se može puno novaca dobit, a na kojoj se može dobit malo i to,
to zapravo nije samo po sebi pošteno i zato smo mi bili protiv jedne ovakve stvari. Ja sam za
to da se pokrene nešto, a što to je, je li to točkasta izmjena GUP-a ili izmjena uopće GUP-a,
možda na drukčiji način u tekstualnom smislu ili nešto treće, ali da pod istu ravan dovede sve
investitore u određeno, u određenom obuhvatu, a ne da netko na bilo koji način zato što on
sad ima novce bude u prioritetu. Nitko nema pravo pojest tuđe potencijalne kvadrate, kubike
ili što već je. Dakle o tomu moramo vodit računa, moramo vodit računa da odluka koju
donesemo da ona bude poštena prema svima u tom prostoru, a ne samo prema onima koji u
ovom trenutku imaju novce i mogu, mogu pokrenuti ovaj, pokrenuti priču.
118
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Mogu ja?
PREDSJEDATELJ
Evo, pa će onda gospon, izvolite gospodine gradonačelniče.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
A ja ću se malo uključit pa ćemo nastavit. Dakle ova slika je natječajni rad, ako se
ne varam, međutim mi nismo obveznici da se držimo ovoga natječajnoga rada, na ovom
natječajnom radu je hotel koji, o kojem sad govorimo ovo dakle smanjena, mala zgrada, ova
velika, visoka zgrada je mogući, budući, dakle ovo ovdje, pardon, ovo je mogući nekakav
objekt koji bi se sad trebao sagradit na nekoj tuđoj parceli, drugoj parceli, trećoj parceli. Prvo
ovo izgleda malo čudno, ali je tako kako je, ali mi, nama nitko ne, ne obavezuje nas ništa da
se držimo ovoga natječajnog rada. Mi ovoga momenta imamo nekoga tko je kupio parcelu uz
more, na neki način onako jednostavno rečeno prvi red do mora, želi investirat 50 milijuna
eura, otprilike veličina investicije, hotel koji bi trebao tu nastat i bi trebao zaposlit nekih 200,
220, 230 ljudi i on kaže vi molim vas meni, ovo je inicijativa dakle, pokrenemo inicijativu,
slijedeći put na Gradskom vijeću će doći ono šta se dogovore stručne službe i arhitekti
zajedno sa investitorima i onda ćemo tek raspravljat koliki je njegov KIS i KIG, ali on je ovo
unaprijed rekao, ja ne tražim ništa veći ni KIS ni KIG nego ono što je već drugi hoteli na
području grada Splita imaju u okvirima svojih parcela. To je ono što sam ja znao i što sam ja
s njim razgovarao i on kaže, gledajte, ja ću tu napraviti ako mi to dozvolite, hoće li netko iza
njega radit, a ja bi volio da isto netko ima druge parcele, objedini parcele, ima što veću
parcelu da bi dobio, u tom slučaju ravnopravni položaj na način da mu mi ravnopravno
označimo i KIS i KIG, koliko je ovaj toliko je i onaj. Međutim ovoga momenta mi drugih
naznaka nemamo, jednostavno ih nemamo, ako ćemo čekat da netko dođe i da ovo objedini
možda ćemo čekat godinu dana, a možda ćemo čekat 50 godina, tamo se zadnjih 50 godina
odnosno 100 godina nije ništa promijenilo, ako ćemo ići po toj logici onda recimo svima
nemojte dolazit dok mi to sve skupa fino ne izdefiniramo, nađemo novce, sagradimo, onda vi
dođite pa kupite, u to malo karikiram, nemojte se ljutit. Ali hoću vam reći, ovoga momenta
imamo investitora koji ima svoju zemlju, voljan je investirat, ima za ............... financijsku
konstrukciju, svi ga poznajete uostalom, mislim ne mislim osobno ali svi znate tko je i ja
nisam za to da mi sada čekamo druge hoće li se oni odlučit ili neće se odlučit. Ali uvažavam
razmišljanje kolege Šundova da to bude na način da onda mi kažemo onaj tko se poslije njega
javi i kupi dovoljno veliku parcelu ili malu parcelu, meni je svejedno, imat će ravnopravni
tretman na način da će mu KIS i KIG bit potpuno isti. (-čuje se više glasova-) Moguće.
PREDSJEDATELJ
Evo ovako, za repliku se javio gospodin Marušić. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa. Gospodin Šundov ovo što je rekao ja sam smatrao da se to
podrazumijeva i da ne moram govorit uopće, jer naravno da povlašteni položaj ne može, ne
treba i ne smije imat nitko, ni jedan investitor, već ako se omogući ovo ovoj tvrtki Imperator
Dioklecijan, bez obzira čija je, uopće nije bitno sada, je li to gospodin Andabaka ili je to
netko treći, peti, stvarno meni nije bitno, dakle da i oni iza koji dođu kako je to gradonačelnik
rekao apsolutno, i gospođa Batinić, da imaju apsolutne iste uvjete gradnje. Puno projekata
gospodine Šundov u ovome gradu je blokirano zadnjih godina, jer se čekala zona obuhvata da
se riješi i zato projekti, mnogi projekti nisu išli u realizaciju. Ima se investitor, ima se ideju,
ima se novac, gospodine gradi, kad dođe drugi stavit ćemo na dnevni red pa ćemo pričat, a
119
budemo li čekali cijelu zonu, šta ste rekli, 50 godina tko zna, ako. I zato predlažem ponovo,
dakle, da se to prihvati s tim da mu se da jedan uvjet da ta površina koja mu je priznata da
ostane javna površina grada u njegovom vlasništvu, ali da je ne može koristit u privatne
svrhe, već da bude otvorena za javnost.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Može.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Marušić ja sam prije preskočio, ja sam razgovarao s njim na tu temu, to je
bio prvi razgovor u kojem je on odmah, ja ga nisam niti pitao, on je odmah rekao ako to mi
dozvolite ta površina ja ću je uredit, ozelenit dodatno, sredit to i neću je ograđivat, dapače ona
će bit javna površina za upotrebu (-čuje se više glasova-) Ne, Grad je ne otkupljuje, ona ostaje
njegovo vlasništvo, međutim tu je još jedna, imamo još dodatni, dodatni, ovaj, on kaže ja ću
se skrbit o njoj jer ona je u sklopu moga hotela, prema tome ja ću je otvorit za javnu upotrebu.
Istina bog to vam je pokos, u najvećem dijelu je pokos i tu nemate šta tražit, on je može samo
održavat, zalijevat, itd. da lijepo izgleda, ali to je, nema baš neke velike koristi u smislu da će
se tamo netko šetat jer je pokos i samo u jednom dijelu je ravni prostor, ali i taj ravni prostor
je dosta interesantan i može se koristit. To je ono što je on obećao, međutim pustimo obećanja
to će bit u ugovoru, dakle bit će u ugovoru sa, sa, u odluci odnosno u ugovoru, je li.
PREDSJEDATELJ
Oprostite, ovako, javila se gospođa Danira.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Ja sam se ranije javio ........
PREDSJEDATELJ
Ajme skužajte, kad je, ...
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Nema, nema problema, neka gospođa Danira ....
PREDSJEDATELJ
Hvala. Džentlmen ste. Onda, izvolite.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Dogovorili tko, dobro, sad smo mi ovdje ustvari dotakli se jako puno tema i sad
kad bi elaborirala svaku od ovih šta se otvorila predbacila bi vjerojatno minutažu debelo. Radi
se o slijedećem, znači inicijativa koja je nama stigla uz ovaj zahtjev za donošenje zaključka
ne sadrži samo znači jedan zahtjev, a to je ovo priključenje zelene površine zoni T1 i
povećanje izgrađenosti, drugi njegov zahtjev je da se njegova ta kazeta E tretira kao
pojedinačni zahvat što ima svoje konzekvence. Treći njegov zahtjev je da mu se daju
koeficijenti izgrađenosti sukladno onome što imaju drugi hoteli po gradu Splitu za koje on
tvrdi da su istih prostornih karakteristika pa onda navodi hotel Marjan, hotel odnosno Vilu
Rosinu, dakle hoteli ustvari sve hotele koje je naveo naveo ih, to su hoteli koji su u zonama
visoko konsolidiranim, znači u zonama izgrađenima, a to su one šta u GUP-u počinju sa
točkom 1. Ova zona na Trsteniku je neizgrađena zona, znači ona definitivno nema iste
prostorne karakteristike niti on ima pravo zahtijevat iste prostorne pokazatelje kao bilo koji
od tih tamo hotela. Koji su njegovi prostorni pokazatelji određuje se, određeno je GUP-om i
120
odredit će se nakon donošenja Detaljnoga plana. Međutim ono što ja mislim zapravo da je
ovdje pogrešno, a to je, nije Gradsko vijeće nadležno da prihvaća ili ne prihvaća inicijative
investitora naročito ne na ovaj način da dođe prijedlog zaključka da se prihvaća inicijativa i
da se zaduži Upravni odjel za urbanizam da krene u proceduru sa znači tekstom odnosno
zahtjevom koji je pristigao od investitora a bez da se Upravni odjel očitovao da li odnosno
prvo ova točka je stigla bez obrazloženja, drugo Upravni odjel nije dao svoje mišljenje da li je
uopće njegova inicijativa proceduralno provediva na ovaj način na koji je on to zamislio da je
to, da li je to zakonski utemeljeno. Stoga smo mi, dakle ja sad govorim u ime našeg Kluba
vijećnika, ne znam je li ja to smijem, jer nisam predsjednik, ali to je nas zajednički stav,
zapravo htjeli predložit predlagatelju da povuče prijedlog zaključka vezano za ovu inicijativu
do slijedeće sjednice i da je nadopuni mišljenjem Upravnog odjela odnosno stručne službe,
jer Gradsko vijeće nije stručno tijelo, u kojem će znači na neki način se investitoru predložit
procedura koja će moći proći odnosno jasno će biti iz toga mišljenja šta od onoga šta on
inicijativom svojoj traži je uopće moguće da dobije. Nadam se da sam bila jasna.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Jer, mislim ja mogu dalje elaborirat zašto mislim da ovo nije, ali možemo to i
kasnije u raspravi, je li.
PREDSJEDATELJ
Hoćemo li odmah odgovoriti? Izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Hvala. Ovako, da je ovo bilo šta protuzakonito u ovoj inicijativi, prvo inicijative
su uvijek i kad su dolazile na Gradsko vijeće dolazile, to je inicijativa investitora. Stručne
službe nemaju tu šta davat svoj osvrt, da je bilo šta u ovoj inicijativi, pogledali smo je i
pročitali, nezakonito onda to nitko iz stručnih službi ne bi potpisao. Ovo sve što je zatraženo,
znači zajednička odluka o ciljanim izmjenama i dopunama GUP-a i o izmjeni Detaljnog plana
uređenja je sukladno zakonu, tu nema ništa protuzakonito. Nije zatraženo niti KIS niti KIG,
ovdje jesu navedeni hoteli koje ste vi spomenuli, recimo ja se pitam zašto nije naveden hotel
Split koji je u neposrednoj blizini, ima primjerenije KIS-ove i KIG-ove nego ovi drugi.
Napomenut ću da su svi ovi hoteli, ja sam ih izdvojila tri na Bačvicama, znači dva
neizgrađena, jedan izgrađeni, hotel Marjan neću spominjat, to je posebno, onda tu sam stavila
naravno hotel Park, Vilu Rosinu i još jedan hotel koji je planiran, zatim hotel Split, svi oni
imaju KIG 0,3 i 0,4, KIS nadzemni od 1,5 do 2,2, znači to su ti parametri, nisu to parametri
KIS-a 8 i ne znam čega. Što se tiče drugog, zašto, ovo je prijedlog zaključka, što ne znači da
mora bit takav, mi moramo dat prijedlog, a Gradsko vijeće odlučuje kakav će zaključak bit,
hoće li bit ovakav, hoće li bit dodato nešto, hoće li bit da se ne prihvaća, mi dajemo prijedlog
zaključka.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Ako tu nema ništa sporno i ako vi zbilja smatrate da je procedura provodiva na taj
način odnosno da je moguće tu kasetu izdvojiti i proglasit je pojedinačnim zahvatom i da će
na to dobit suglasnosti sve potrebne onda ja ne vidim zašto bi bio problem da vi to napišete u
nekom pisanom obliku i dostavite kao mišljenje uz materijal za slijedeći put. To je naš
prijedlog, kažem, to je ono što, dakle da budemo sigurni, ovo sad ne bih htjela da preduhitrim
121
uopće sve opaske i komentare na temu kako, zadnji put kad sam raspravljala netko mi je
rekao da to je ono kočenje investicije, dapače ovo je u najboljem interesu investitora da ga se
ne uputi, donese se zaključak i uputi ga se u proceduru znači i uvjeri ga se da će nešto proći
što neće proći. Ajmo provjerit prvo, hoće li mu procedura proći, da li će se moći dovršit po
tome, po onome što on traži. Ne, a mislim ovo govorit na temelju toga šta mislim postoji
članci u županijskom planu i isto tako u Zakonu o prostornom planiranju koji jasno se
referiraju na ove neizgrađene zone turističke namjene unutar naselja gdje kažu da se
lokacijske dozvole ne smiju izdavat prije izgradnje, izrade cjelovitog detaljnijeg plana
uređenja. Mislim to tamo piše, a ja kažem kako će se odnosit službe kojima se daju zahtjevi
za suglasnost prema tome dalje sad, je li, ovo onako kako bi trebale odnosno po zakonu.
PREDSJEDATELJ
Ništa, evo ovako, ja bi sad dao gospodinu Ivaniševiću riječ pa će gospodin
Marušić repliku imat i onda ne znam tko se javio, Tonći i Ljube.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Pa nemamo baš cjelovitu informaciju, ako je bio natječaj ja ne znam tko je inicirao
natječaj, tko je naložio da za ovaj prostor mora bit organiziran natječaj i tko je dao i
financirao izradu Detaljnog plana uređenja koji je naišao na probleme u realizaciji? To je
prvo pitanje, a tek onda bi ja mogao nešto kazat.
PREDSJEDATELJ
Gospođo Ružice izvolite.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Ja ono isto nemam podataka ono što imam, znači natječaj je još 2008. raspisan,
provodilo, provodilo ga je Društvo arhitekata Split, 2008. je bio Program za izradu natječaja,
radio je gospodin Edi Katačić i plan je isto započet znači 2009. je odabran prvonagrađeni rad
i 2009. godine je donesen zaključak o odabiru ponude za izradu detaljnog plana uređenja.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
(-nije uključen mikrofon-) A zašto se išlo po natječaju.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Natječaj je propisan GUP-om, u GUP-u piše da je obveza natječaja.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Evo tu je problem.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Evo ga, u GUP-u piše da je obveza provedbenog dokumenta prostornog uređenja
omogućava se oblikovanje uz provedbu natječaja za kojeg će programske smjernice utvrditi
Gradsko poglavarstvo, kasnije je mijenjano kad je ukinuto Gradsko poglavarstvo
gradonačelnik na prijedlog nadležnog stručnog tijela. Znači tu je po GUP-u obveza, obveza
provedbe natječaja.
122
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Mogu li ja?
PREDSJEDATELJ
Izvolite, izvolite.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Dakle imamo u biti dva najbitnija zakona po kojemu se ponaša i živi ovo Vijeće i
čitav Grad, Statut i Generalni urbanistički plan. Generalni urbanistički plan je tražio natječaj,
obavljen je natječaj za koji ne znam je li arhitektonsko-urbanistički ili urbanističkoarhitektonski ili samo urbanistički, mislim da je samo urbanistički, jer tako govori u
dokumentaciji ali nisam siguran da je ova prateća dokumentacija kvalitetna. Ako se traži
inicijativa onda se na određeni način davanjem prava inicijativi ide nekim putem, ako otvorite
vrata za pretpostavit je da ulazite u prostoriju. Ja sam protiv toga da se ovako ad hock i preko
koljena ovako rješava a pogotovo ako se radi u izmjenu temeljnih elemenata generalnog
urbanističkog plana, a to je obaveza natječaja, obaveza izrada Detaljnog plana uređenja i
posebno zaštićeno zelenilo ili zeleni točkasti dijelovi splitskoga klipa od Katalinija brijega,
preko Bačvica, Ovčica, Firula, POŠK-a, pa sve do Stobreča, to se uvijek u Urbanističkom
zavodu dok je radio zvalo dužobalna krajobrazna obilježja nulte vrijednosti, oni su
Urbanističkom zavodu za nas imali takovu vrijednost dugi niz godina ili desetljećima kao
marjanska padina o kojoj je bilo puno riječi i došli smo čak i do kodeksa, je li tako
gradonačelniče, e. Sada se događa da tri-četiri stvari mijenjamo u Generalnom urbanističkom
planu na prvu inicijativu otvarajući širom vrata radi čega, radi moguće veće površine hotela,
jer veća parcela daje veći koeficijent iskoristivosti, ali na uštrb zelenila, e to netko mora
objasnit sutra i građanima i tisku a da prethodno nije obavio nešto što je uvijek bila uzanca,
istina ja sam davno bio vijećnik, ali bila je uzanca ako su ovakve inicijative da se onda uz
stručne službe prethodno po pozivu su dolazili vijećnici koji su zainteresirani na tematsku
raspravu na kojoj bi ovako proradili sva ova pitanja i onda išli čistoga srca i s punim
uvjerenjem prema izradi odluke koju bi izradilo Gradsko poglavarstvo. Ovako krećemo u
postupak, na neki način čak i varamo čovjeka. Ja mislim da mi brzim aktivnostima i brzo
ozbiljnim dogovorom za ovu točku kako što smo razgovarali maloprije možemo stvarno
investitora dovesti u situaciju ne da bude u zabludi nego da relativno brzo dođe do realizacije.
Osobno, a sad malo griješim dušu, jer nam je struka ionako na dnu dna sa legalizacijom,
mislim da je ovaj urbanizam temeljem i programa Edija Katačića i temeljem rad
ocjenjivačkog suda ispod svake kritike, jer tko ne zna šta je Trstenički potok, šta su jablanovi
o kojima je pisao Ujević i šta je jedini i zadnji potok u Splitu njegova zaštita i šta je ušće kad
rijeka umiri i uđe u more i na tom mjestu radit neboder ovo treba stavit van snage, ne samo
radi razloga koje je spominjao Šundov nego je ovo loš urbanizam, treba ga označiti kao loš,
on mora past i treba investitoru dat pravu ricetu da brzo dođe do šanse da realizira svoj hotel,
ali u granicama mogućnosti koje daje GUP.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo sad ćemo i prijeći na replike. Gospodin Marušić na koga se
odnosi?
HRVOJE MARUŠIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Na jedno i drugo.
PREDSJEDATELJ
Dobro, izvolite, samo brzo.
123
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala gospodine predsjedniče. Dakle gospođa Danira kaže stručne službe pa
Gradsko vijeće, Gradsko vijeće je to koje donosi odluke, stručne službe ukoliko treba
pomažu, nisu stručne službe iznad Gradskog vijeća, već je Gradsko vijeće to koje će donijeti
odluku o nečemu ili neće donijeti. Imamo pročelnicu ovdje koja pred svima nama tvrdi da se
ovo može, prema tome ako ona nije relevantni čimbenik ovdje onda ja ne znam zašto sjedimo
ovdje, a Gradsko vijeće daje dakle dozvolu za pokretanje inicijative, neće on sutra počet
graditi iz ovoga, vi to dobro znate, prema tome mi dajemo čovjeku pravo da pokrene
inicijativu, ne uzimamo nikakvu zelenu površinu, kolegi mome Vjeki, već je zadržavamo i to
privatnu zelenu površinu pretvaramo u javnu bez da je Grad otkupljuje, a povećavamo
koeficijent tamo gdje se ionako gradi zgrada. Prema tome sve drugo van ove priče je
prolongiranje i zato mi Hrvati čekamo na investicije, jer svaki arhitekt ima svoju viziju
lijepoga, svaka služba nekome je drag neboder, nekome je draga duga zgrada, nekome je drag
potok, nekome nije drago ništa, a investicija nema. Ajmo pustit da Vijeće da dotičnom
inicijativu da može krenut u promjene, a ukoliko se uklopi u zakonsku regulativu onda će on
to napravit, ukoliko stručne službe nakon naše dozvole, mi moramo stručnim službama dati
dozvolu, a ne stručne službe nama, mi smo ti koji njima dajemo nalog, ne može meni stručna
služba dat nalog zaboga, nego ja ću dat odnosno mi ovdje ćemo stručnoj službi dat nalog da
se uhvati u koštac s ovim, ovdje imamo pročelnicu koja kaže da se to može ako se hoće,
držimo se toga da se može ako se hoće i pustimo da ide u proceduru, a kad dođe ovo kraju
onda ćete imat konkretan prijedlog, konkretnu sliku i viziju šta bi se gradilo i onda donijeti
opet kao Gradsko vijeće konačnu odluku i ja ne vidim u čemu je tu problem, sve drugo je
prolongiranje, zatezanje, ma kako vi to zvali, ali to vodi opstrukciji razvoja Grada. Ja drugu
riječ za to nemam. 20 godina se borimo s time i svako novo Gradsko vijeće misli da će riješti
problem i onda uvijek dođemo opet u neku poziciju da bi trebalo još nešto, e to još nešto na
kraju investitora potjera i zato mi u Gradu smo sad tu gdje jesmo. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Molim? Dapače, prozvani ste, možete.
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Ja kao prijatelj sam prozvan ...
HRVOJE MARUŠIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Nije prozvan, nije prozvan, ja sam samo ...
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
... da u biti, da u biti gušim građenje, a u biti kad god smo govorili o građenju
nikad nismo govorili o građenju kao trošenju grada, prema tome radi se o trošenju i radi se o
poniženju koje je doživjela ova struka. Ja nisam htio na prethodnim intervencijama u prostor
govoriti o poniženjima koje je struka doživjela samo jednom, na jednoj građevini o kojoj čak
i autor već piše negativno, dakle, jer je prošlo svršeno vrijeme. Urbanizam je komponiranje
prostora, taj vanjski prostor je prostor u kome mi živimo i on nas obljubljuje i obgrljuje, ako
mi nemamo pravo odnos prema trsteničkom potoku i mislimo da ako damo komadić sada
neuređene padine koja je u GUP-u zelena površina pa hotel može dobit još hiljadu kvadrata
radi toga pa će narast onda mi ne znamo šta znači volumen u prostoru. Dakle mi automatski
otvarajući inicijativu povećavamo volumen, ali na parceli na kojoj i sada može netko zgradit
neku kuću, ali malo manjega volumena. Šta radimo? Poništili smo struku, u dvije točke smo
izmijenili GUP i mi smo sigurni da će to sve skupa proći i započeli smo aktivnost u koje
ćemo se ponovo ovako naći i kazat pa čekaj vidi šta je ovaj čovjek napravio. Ja mislim da
124
treba malo stat na balun i ništa drugo nisam predlagao i apsolutno se slažem sa Klubom
vijećnika gospođe Puljak, jer ste vi na ovoj liniji, koliko sam primijetio.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Vjeki. Izvolite.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Samo replika na ono, dakle ja kad sam rekla da predlažem odnosno da tražimo da
stručna služba dostavi svoje mišljenje mislim da je, da nisam stavila stručnu službu ispred
Gradskog vijeća, nego mislim da je to uobičajena procedura da se uz materijal dobije
obrazloženje i mišljenje stručne službe da li je nešto što se predlaže provodivo po zakonu,
znači to je ono što sam ja rekla. E, (-čuje se više glasova-) ne, pročelnica ustvari nije
odgovorila zapravo na ono što sam ja pitala, opetovano sad pitam treći put. Šta sa
pojedinačnim zahvatom koji se proglašava u zoni obuhvata urbanističkog plana za turističku
zonu unutar izgrađenog područja naselja? Znači da li će ta procedura proći? Znači to je
dvojbena odluka i inače je dvojbena, ali ne samo zakonski dvojbena i suštinski, ako ćemo sad
dalje nastavit, ali ne bi htjela zloupotrebljavat mislim vrijeme odnosno strpljenje.
PREDSJEDATELJ
U redu, zahvaljujem. Javio se gospodin Tonći Blažević pa ćete onda vi gospodine
Sučić.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Kratko, ovi, ovdje su stručnjaci raspravljali, mi smo na neki način drugi vijećnici
svi slušamo, ali ovo sve ide prema tome da ćemo mi za mjesec dana ponovo o ovome
raspravljat i da se to malo bolje pripremi i da se ove neke nedoumice riješe, ovi, a i
gradonačelniče, a i vi da popričate sa investitorom o light motivu današnje sjednice a to je
urbanistički bonus, je li tako, pa da izađemo, da izađemo sa nekim tim stvarima, jer činjenica
je ako sam ja dobro razumio, to moja struka nije, da mi nekome izlazimo u susret, apsolutno
pravilnih odluka nema niti ih je ikad bilo, šjor Šundov je li tako, nema, niti jedna, svaka
odluka koja je donesena nekome je bolja, nekome slabija, ovdje sam, ja sam razumio da se
ovdje može dogodit da mi gušimo druge, ako dajemo ove s druge strane investicija 150 ljudi
je zaposlenih itd., jako je teško odbit, ali čovjek je donio 1. 07., kad, 1. 07. a danas je 1. 08.,
ajmo mi 1. 09. još te neke stvari malo posložit, vidjeti itd. i izglasat to. Razmislimo malo. (čuje se više glasova-) Znam, ali ja sad sjedim u Gradskom vijeću, a ne zadnje četiri godine. (čuje se više glasova-) A znam, a to pitajte one što su bili prije.
PREDSJEDATELJ
Evo ovako, sada je gospodin Duje Sučić. Izvolite.
DUJE SUČIĆ
Pa evo ja sam htio samo malo, saslušao sam svih ...
PREDSJEDATELJ
Jeste vi Ljubice?
DUJE SUČIĆ
... čuli smo ovdje ova stručna mišljenja, a sad nekako ovako sa strane neke tri
ključne stvari koje se ovdje javljaju, prva stvar je da imamo investitora gdje moramo
objeručke vidjeti na koji način da zadovoljimo zakon i sve interese da to prihvatimo, znači
125
moramo ići prema tome da to želimo prihvatit, jer to je novi investitor. Mi smo imali i na
početku jednu točku gdje smo određenoj stvari prišli investitoru odnosno promijenili smo ono
stambeno, stambeno i u tom smislu smo, i u toj točki izišli u susret jednom investitoru. Znači
ovdje prvo treba sagledat odmah od početka da moramo vidjeti na koji način se može izići u
susret da to krene, to je jedno. A drugo se ovdje javilo pitanje kako da svi oni drugi koji ovdje
imaju te parcele kasnije imaju iste te beneficije kao što je dobio i ovaj investitor, na koji način
se to može riješit, to je bilo tu spomena KIS, ovo-ono, sve skupa, da i oni imaju iste uvjete
kao on. I treće je ovo, tu baš nema nekakvog odgovora, da vidimo oko procedure, je li ova
procedura koja je započeta je li se stoji iza toga da je to tako provedivo do kraja i da nećemo
investitora dovest u zabludu ili ne, je li, znači čuli smo ovdje jedno, drugo, treće, znači to su
tri ključna pitanja. Evo pa čisto da u tom smislu ovaj malo usmjerim i pomognem da vidimo
šta i kako, je li.
PREDSJEDATELJ
(-nije uključen mikrofon-) Hvala. Ljubice izvolite.
LJUBICA VRDOLJAK
Ma evo iz diskusije ovdje kako da postavljamo pitanje je li ono što dođe na
Gradsko vijeće u skladu sa zakonom, pa ja sve ono što dođe na Gradsko vijeće ja sam sigurna
da je pročišćeno u službama i da je usklađeno sa zakonom, jer u protivnom ne bi moglo ni
doći na Gradsko vijeće, to je onaj prvi stav, može se napravit normalno i ovaj pogreška, ali ja
sam sigurna da stručne službe kad stave nešto i potpišu i stave na Gradsko vijeće i izvjestitelj
je čovjek iz stručne službe da onda to apsolutno ovaj je u skladu sa zakonom. Međutim ono
što mene zanima i dalje, a da bi učvrstili poziciju ne samo novog investitora odnosno
investitora koji je dao zahtjev, da ovo područje koje je, znači cijelo područje koje je ovdje
ovaj planirano da ga točno označimo jednim zaključkom kažemo da se sve ovo odnosi i na
područje to, to u granicama tim. Na taj način smo osnažili ovaj zaključak da nismo
pogodovali jednom investitoru na tom području nego da i ostali investitori pod istim uvjetima
znači koriste to isto pravo. Ne samo da smo to kazali ovdje na Gradskom vijeću nego da
dopunimo zaključak i da kažemo da znači investitori, bez obzira ovaj koji investitori, na
području tom koje je u granicama obuhvata znači ovaj imaju, mogu gradit pod istim uvjetima
kao i ovaj, odnosno da za sve vrijedi na tom području isti uvjeti i na taj način smo mi i ovaj
naš zaključak osnažili.
PREDSJEDATELJ
Replika, je li tako?
VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ
Nije, a dobro, recimo da je replika. Radi se o tome da se povećava građevna
čestica što je neosporno, znamo zašto se povećava, radi se o tome da se zadire u GUP-om
utvrđeni zeleni pojas i radi se o tome da smo svi svjedoci toga da naša obala i poslije ove
šumice, nedavnoga ekscesa u šumici dobiva sve manje i manje pristupa ili prilaza građana
zaštićenom priobalnom pojasu. Doći će jednog dana do toga, a to je već počelo, kroz
natječaje Duilova i istočne obale, da će građani imat bedem ispred sebe kroz koji neće moći
proći do mora ili će morat dugo, dugo pješačit da bi do njega došli. Taj proces je u tijeku, o
tome sam upozoren od urbanističkih službi.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Javio se gospodin Gjurković. Izvolite.
126
SRĐAN GJURKOVIĆ
Svi kažu kratko, a naravno sve traje, ali ovdje i jesmo da raspravljamo o tim
stvarima koliko god bilo vremena i toliko je točaka dnevnog reda tako da ne smatram to da je
ništa loše, je li, dapače to nam je posao. Čuo sam ovdje u raspravi da mi investitora dovodimo
u zabludu, pa ja uopće ne razumijem, prvo on traži nešto na njegovu inicijativu, prema tome
ne vjerujem da je on baš sam sa sobom u zabludi, stručne službe, kako je već rečeno, obrade,
daju i kažu da je u skladu sa zakonom i mislim da je to apsolutno apsurdno raspravljat o
takvim stvarima dok se ne dokaže suprotno, ali ne postavljat takva pitanja. Mi stalno
postavljamo, često postavljamo pitanja i ta pitanja u biti dovode investitore u situaciju da mi
nalazimo pitanja, argumente uvijek protiv i zato uopće nikad problem, za bilo koju
problematiku o kojoj raspravljaju, bilo pozicija, opozicija itd. Prema tome ovdje se radi da
pokušavamo vratit stvar na početak. Mi definiramo površine na kojima se gradi, mi
definiramo ovdje namjenu i veličinu objekta. Kroz GUP i kroz izmjene GUP-a. Život je takav
da se one najčešće mijenjaju zbog želja i potreba investitora. S obzirom da se ovdje ne radi o
stambenoj gradnji, ovdje se radi o turizmu, o nečemu šta je razvojno za grad, zapošljavanje, ja
ne bi to htio reći punit će se samo proračun, nego to je razvoj grada i zapošljavanje, dolazak
turista koji opet normalno diže cijeli grad i druge usluge naprijed. Ovo je prva situacija u
kojoj mi osiguravamo prostor da investitor može ići dalje, ali opet mora doći na Gradsko
vijeće, bilo kakvo kočenje po meni nije potrebno u ovoj situaciji. Definirali smo i možemo
stavit u zaključak da slični odnosno isti uvjeti vrijede za isto područje i mi otvaramo prostor
da se ide naprijed, jer mi ovako možemo sve vraćat nazad. Dakle ovdje se ne radi o stambenoj
gradnji, ovdje se radi o turizmu i ovdje se radi o nekome koji je kupio to zemljište. Drugo,
turizam sam po sebi, svi znamo, hoteli sa pet zvjezdica investicija po sobi je 110, 120, 130
tisuća eura i više, do 150, dakle investitor o tom pitanju zaista ulaže iznimno velik novac i
ulaže sam ulazi u rizik isplativosti toga i traženja kredita itd. I kad imamo jedan takav projekt,
dakle ovo nije stanogradnja, ovo je čisti turizam, onda ne vidim razloga da ne, ne damo prvi
korak, jer opet mora doći na Gradsko vijeće i otvorimo prostor i pošaljemo poruku da je to
sve u redu i zajednički interes, ne pogodovanje, da se investira, da se ide naprijed. Naravno
javne površine i dalje i šetnice moraju biti za građane, građanima dostupne i po meni je malo
to jednostavnije nego šta ste vi arhitekti, urbanisti malo ovaj pristupili u tome svemu skupa,
ali svatko ima pravo naravno da raspravlja i da daje neke stavove. Prema tome smatram da je
ovo jedna dobra stvar, da ona uopće ne ulazi i ne zadire nešto posebnije u nekakve interese
posebne investitora, jer otvaramo prostor svima, a ono što on traži je već nešto šta postoji za
određen druge, druge objekte tako da zaista ne vidim da je nešto posebno i specifično, nego
da trebamo reći ajmo i službe kad mi ovo donesemo, vjerujem da ćemo donijeti, što prije da
se odrađuje taj dio posla da bi zaista ta investicija išla šta prije. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo prije nego šta gospodinu Alujeviću dam riječ ja bi samo jedno
kratko uprošćeno i krajnje pojednostavljano pitanje gospođi Ružici postavio. Ako prihvatimo
ovu inicijativu, a nešto krene po zlu da li mi to možemo u svakom trenutku zaustaviti i
eliminirati pitanja naknade štete prema Gradu ili bilo kakvu povredu zakona? Hvala.
RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,
graditeljstvo i zaštitu okoliša
Prvo jutros smo već usvojili jednu sličnu, znači provedena je cjelokupna
procedura, zajednička odluka o donošenju ciljanih izmjena i dopuna GUP-a i detaljnog plana,
znači to je zakonito. Drugo, zelenilo i dalje ostaje zelenilo, znači ostaje u javnom korištenju,
samo je vlasništvo, ne mijenja se zelenilo, ne gradi se na zelenilu, ukidat će ......, ako se bude
donosila bilo kakva odluka u nju mora bit ugrađeno da to zelenilo i dalje ostaje zelenilo u
127
javnom korištenju. Treće, znači ovo je, ova inicijativa je dolazi sad na Vijeće, nakon toga
odluka o izradi, zajednička odluka o izradi ciljanih izmjena i dopuna GUP-a i Detaljnog plana
uređenja dolazi ponovo na Vijeće. Ta ista odluka se šalje ministarstvu, ukoliko jedna zarez u
odluci nije u skladu sa zakonom odluka se vraća. Iza toga provodi se kompletna procedura
izrade izmjena planova. Na tu, kad je procedura gotova, znači javni uvid, javna rasprava,
uključena javnost, uključeni svi zainteresirani, dobija sve suglasnosti tijela i osoba u skladu sa
člankom 74., svi znamo o čemu pričam, bar mi kolege arhitekti, iza toga ide suglasnost
Županije splitsko-dalmatinske, Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Županije
splitsko-dalmatinske, suglasnost ministarstva i ponovo ta odluka dolazi na Vijeće i Vijeće
izglasa. Nakon toga se objavljuje u Službenom glasniku kad postane pravomoćna, tek iza toga
investitor može predat zahtjev hoće li, zavisi po koje zakonu, mi danas koristimo Zakon o
prostornom uređenu i gradnji, pa će ići na lokacijsku dozvolu i potvrdu glavnom projekta ili
će ići o Zakonu o poticanju pa će ići odmah na tješenje za građenje ili će se, nadam se, u
međuvremenu izmijenit Zakon o prostornom uređenju pa će ići na građevnu dozvolu, ali bez
obzira do toga još četiri koraka.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Alujević izvolite. ( - kraj 5. kazete B strane - ) ...
TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS
.....namjerno sam pustio raspravu s obzirom da sam se javio na onu točku šta su
neki spomenuli prije, a očito je sad to vezano, a ja sam i pretpostavio da će to bit vezano i
upravo onda sam govorio o kriterijima i o nekim stvarima pa su neki rekli eto kočiš
investiciju i onda namjerno sam pustio da se svi izredate i sad smo došli do investicije. I
vidim da sad lagano to negdje puca, stoji na pola, znači tipično u Splitu. Znači kad je tamo
trebalo promijenit postotak iz poslovne u stambenu, nema problema, bili smo samo kolega
Blažević i ja suzdržani, a ista je to priča, nije, je, je, ista je to priča, mijenjate li vi te postotke
ili dodate malo postotak više kvadrature unutra sve je to na određeni način pogodovanje
investitoru, to ne možete reći da nije, je. Međutim evo dolazi investicija, treba zaposlit 200
ljudi, izgradit će se neki hotel, eto problem. Po meni u čemu je problem da mi pustimo da ova
inicijativa krene da damo pozitivan znak investitoru da smo spremni s njim surađivat, ali
naravno, naravno uz uvjet, prihvaćam sve ono što je kazano da ono što se bude radilo dalje,
znači u doradi ovih planova, jer očito tu fale, je li, planovi i zato se nije moglo ni krenuti, da
se pazi da određene stvari budu poštivane, da se ne prekorači mjera, da se ne napravi nešto
loše. I zato pozivam, evo s obzirom da me odmah napalo kao da sam protiv investicija, ja sam
zapravo, meni je drago da je se netko javio i da je došao i rekao sad ću izgradit hotel. U ovom
prošlom mandatu smo čak i pustili da se uredi i obala, jel', ja nisam bio vijećnik ali tadašnji
vijećnici da se uredi i obala ispred jednog hotela, je li, koji bi valjda ja se nadam trebao ubrzo
zaživjeti, jer Splitu trebaju smještajni kapaciteti pa u tom smislu želim da pošaljemo pozitivan
znak investitoru da nismo mi ti koji ćemo ga sad zaustavit u početku, ali inzistiram i tražim i
što sam na onoj točki rekao da moraju postojat kriteriji i da ne možemo se baš jeftino
prodavat, to znači to da ne može svaki investitor doći i ucjenjivat. Znači ako postoji jedan
normalan razgovor, ako se može naći jedna prava mjera onda u redu, neka to prođe i ide, ali
sad dajmo pozitivan znak, ali prihvatimo sve ove primjedbe i ovaj poslije to uvažimo, je li.
Eto toliko. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Evo gospodin gradonačelnik se javio malo ranije, oprostite Danira.
128
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Hvala lijepa predsjedniče. Ja bi htio malo zaokružit ovo pa možemo nastavit ako
se slažete, međutim moje mišljenje vam je slijedeće. Dakle već smo u prethodnoj točki o
kojoj se kolega Alujević referirao dogovorili hoćemo formirat radno, stručno radno tijelo
ovoga Gradskoga vijeća koje će prvenstveno se bavit prostornom dokumentacijom,
urbanističkim planovima i arhitektonskim natječajima, ako se ne varam. U to sam vam ja
rekao da imam namjeru uključit svakoga od vas tko je zainteresiran, a obavezno svakoga od
stranaka, ne od grupacije niti od koalicije nego zaista svakoga od stranaka plus ako ima netko
zaista dobru volju da radi, vrlo rado, dakle to može biti i tijelo sastavljeno od 30 ljudi šta se
mene tiče, operativno bi bilo negdje najmanje 15, jer se radi zaista o problematici koja je,
koja iziskuje visoko stručno znanje, arhitektonsko, inženjerskog, urbanističkoga tipa i ja to
znanje nemam, pa bi vam samo se vratio na početak i rekao, Gradsko vijeće je prvenstveno
političko tijelo i mi nismo dužni ni obavezni znati sve šta nam dođe na stol, danas imamo
ovo, sutra će nam doći kako se love miševi, treći dan će doći kako ćemo spašavat pse, mačke
itd., onda poslije toga imamo vatrogasce itd., dakle mi smo političko tijelo i mi donosimo u
suštini političke odluke, ovo je politička odluka. Politička odluka u smislu investitor koji je
imao obećanje prema nama, dakle izvršne vlasti da ima novce, ovce i dobru volju kaže ja vas
molim da pokrenemo inicijativu jer ja bi htio gradit. Dakle mi možemo donijeti odluku da
prihvaćamo tu inicijativu i da šaljemo je u redovnu proceduru. Pri tome su stručne službe
Grada držeći se zakona i propisa, jer ako sumnjamo u stručne službe Grada onda se dignimo i
napustimo ovu dvoranu, je li, napravile sve šta je trebalo napravit. Postoje divergencije,
postoje različita razmišljanja, postoje sumnje, opravdane, apsolutno, ali kolegica Matošić,
kolega Vjeko vi govorite sa, sa visokostručne razine koju mi ostali vijećnici, iskreno rečeno ja
nisam dorastao, ne mogu govorit o tome, ja to ne znam, ali imam dobru vjeru i dobru volju. I
mislim da moramo pokazat dobru volju. Stoga ja predlažem da bi bili svi zadovoljni pošto
smo već dogovorili da ćemo formirat ovo radno tijelo gradske, Gradskoga vijeća da to
automatizmom sada ide i ovo, ali bez da zaustavimo proces, dakle bez da zaustavljamo,
povlačimo ili izglasamo, dakle moj prijedlog da se glasa za inicijativu bez da se odgađa
donošenje ove inicijative, ali ćete vi na tom radnom tijelu koje će se formirat u slijedećih 20tak ili 30-tak dana raspravljati i o ovome, jer u međuvremenu ova odluka ide na ministarstvo
koje može odbit, jer je, pardon, može ga ne prihvatit, vratit, može nam ponovo se to doći na
stol ovdje za slijedeću sjednicu pa mi možemo reći to se ili će u međuvremenu ta stručna
radno tijelo reći to nešto ne štima itd. Dakle da bi zadovoljili sve ovo o čemu je govorio i
kolega Šundov i ostale kolege i kolegica Matošić dakle provjerimo to sve šta je to i to vrijedi
za sve buduće stvari, ali ja vas molim nemojmo zaustavljat određene procese, jer ovo se radi
o poruci investitorima. Da, dobro nam došli, mi ćemo to napravit, ali ćemo usput posebno
stručno tijelo provjerit da li je sve u skladu. Ovo stručno tijelo bi trebalo raspravljat dakle
prvenstveno o, u ovom slučaju o cjelokupnoj Trsteničkoj uvali i ono bi moglo donijeti jednu
preporuku koje Gradsko vijeće poslije toga može izglasat, ja se nadam da će ga izglasat, da
obuhvatimo cijelu Trsteničku uvalu i da kažemo promijenimo GUP i stavimo da svi uvjeti
tamo budu ravnopravni za svih, dakle nema diranja pokosa, nema diranja klifa, mora bit KIS
2, 2 ovaj 0,4 itd., itd. da sam ne ulazim. Dakle da ujednačimo sve i na taj način da onda
budućim potencijalnim investitorima koji će bit eventualno u zaleđu ovoga hotela, ja se
nadam, da imaju ravnopravne uvjete, to vam je moje mišljenje sada, a sad nastavite sa
diskusijom. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Matošić imate potrebu? Imate. Izvolite.
129
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Imala sam potrebu replicirat gospodinu Alujeviću, ali u biti se sad bi se osvrnula
ovo što je rekao gospodin gradonačelnik. Ovo što je on kazao da se potrudimo da svi u
Trsteničkoj uvali imaju iste uvjete to je zapravo najjednostavnije ostvarit tako da se donese
plan, Detaljni plan uređenja za Trsteničku uvalu, onda će svi imat iste uvjete, jer u protivnom
sad ako znači dozvolimo, problem i je taj što sad mi kad ovu kazetu, načeli smo je, tako je,
izdvojimo iz zone zapravo prestaje, kako bi rekla, prestaje, nema više motiva da se taj donese.
On je recimo bio nekakav gorući problem u toj zoni i ta zona će ostat zapravo lokacijski ne
uređenja, plan neće bit donesen jer su, ono, problemi vlasnički tu nerješivi ili se smatra da su
nerješivi i isto tako nema prepreke da kad se njemu pošalje poruka, naravno mi bi trebali slat
poruke da su investicije dobrodošle i da ćemo mi učinit što god možemo, ali isto tako će kad
to gospodinu odnosno Imperator Dioklecijanu prođe tada će doći još dvadeset takvih zahtjeva
za još dvadeset zona obuhvata u gradu Splitu gdje će svi tražit da se pojedinačni zahvati
isključe iz zona i onda automatizmom ti planovi se više neće donositi i mi zapravo kad
ispucamo ne znam koliko potencijalnih zahtjeva koji su na čekanju iza toga nećemo imat
uređeno zemljište i spremno za daljnje investicije. To je realni problem.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gospodin Drago Davidović se javio za riječ.
DRAGO DAVIDOVIĆ
Ma ja bi htio to sve pojednostavnit, mislim da nikome od nas nije cilj ovdje
prigovarati i govorit samo da se govori. Ajmo poslat poruku onu koju svi želimo, imamo
preko 20 tisuća nezaposlenih, imamo kronični nedostatak kreveta, to nam je pokazao ovaj
Ultra Europe ovi festival da smo 9100 kreveta napunili i da nam još falilo 6-7 tisuća, znači
imao taj. Imamo pomanjkanje investicija, konačno se javi jedan investitor koji bi uložio cirka
50 milijuna eura, a mi mu sad ne dajemo šansu za inicijativu i da se prilagodi našim željama,
potrebama i da on napravi to šta treba. Ja ne znam kako ćemo mi razvit ovaj Split, svi
plačemo da novaca nemamo, da je proračun se ne puni, da moramo tri puta godišnje radit
rebalans, imamo situaciju da ćemo imat problema hoćemo li imat za plaće, a 200 ljudi donosi
nam prireze, doprinose, donosi nam stalno punjenje. Imamo komunalne naknade, komunalne
doprinose koje sada još ne znamo, jer ne znamo koliki će bit KIS i KIG, je li tako Ružice.
Znači dajmo, podržimo ovu inicijativu, pustimo čovjeka da se prilagodi ovom našemu
stručnome tijelu koje ćemo osnovati da uskladi naše želje i potrebe sa svojim mogućnostima i
potrebama i idemo razvijat ovaj Split. Ovako ako ćemo samo prigovarat da prigovaramo i
iznosit stvari koje su suvisle meni u ovoj situaciji je to bespotrebno. Bavimo se ozbiljnim
stvarima. Šta je rekao Hrvoje sve dajmo poduzetnicima i investitorima i ja sam isto sklon da
im izlazimo u susret, šta je, šta ne narušava zakon i potrebe ni interese Grada Splita, ali
drukčije mi nećemo razvit ovaj grad, nemamo ni baš ni prostora, nemamo se gdje ni širit.
Kako ga mislimo razvit, ako ćemo samo prigovarat da bi prigovarali. I moj je prijedlog sada
da se ovo da na glasanje i da pružimo ruku tom investitoru i da damo, da mu prihvatimo ovu
inicijativu. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još diskutanata? Izvolite.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Ja moram samo odgovorit gospodinu Davidoviću da ovo nije bilo prigovaranje
radi prigovaranja, mislim on je to jednu pet puta ponovio sad u ovoj replici, replici meni.
Mislim da je ovo, da se ovo zove rasprava, a ne prigovaranje radi prigovaranja.
130
PREDSJEDATELJ
U redu. Čuli smo. Ima li još prijavljenih za raspravu? Ako nema ja bih zaključio
raspravu po ovoj točci dnevnoga reda .......... Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu zajedničke
odluke o izradi ciljane izmjene, molim.
PETAR ŠKORIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Može, ovaj, pauza za konzultacije?
PREDSJEDATELJ
Po Poslovniku može.
(-pauza-)
A ha, gospodin Škorić, je, to je i normalno, zato ste se i povukli. Izvolite.
PETAR ŠKORIĆ
Dobro, evo hvala vam lijepa. Mi smo na našem klubu imali dileme ovaj prethodno
raspravljajući o ovom prijedlogu, željeli smo da čujemo i ostale kolege i kako će se rasprava
iskristalizirat. Naravno da smo nezadovoljni s načinom dakle dolaska ove teme na dnevni red
Gradskog vijeća, govorimo o nizu projekata, govorimo o projektima evo koje smo prethodno i
usvojili, koji su bili u završnoj fazi, svjesni smo situacije odnosno svjesni smo da niz još
projekata čeka i mi smo protiv toga da na ovaj način pojedinačno rješavamo od slučaja do
slučaja i zbog toga pozdravljam ovu inicijativu gradonačelnika za formiranje ovog stručnog
tima koji će vidjeti sve što je se nakupilo od zahtjeva, projekata i to skupno i obraditi i
pripremiti i na taj način da i olakšamo investitorima, ali i da na jednoj stručnoj razini se to
kvalitetnije pripremi. Mi ćemo podržat inicijativu da se ovdje ne zaustavlja ova investicija, ne
treba sad isticati koliko je ona značajna za naš grad, za razvoj turizma, za punjenje gradskog
proračuna, za novo zapošljavanje. Uz ove primjedbe, kažem, koje su isticali kolege iz,
kolegica Danira, gospodin Šundov i naš vijećnik Ivanišević, dakle sve te dileme je potrebno
ukomponirati u daljnjoj fazi i proraditi kroz ovaj stručni tim i dakle mi ćemo tu imenovati,
zapravo dat ćemo našeg predstavnika, gospodin Ivanišević će sigurno biti dio vašeg tima,
možda i dvojicu, tako da kažem ne donosimo nekakve ishitrene odluke, ali da ne stvaramo,
kažem, i probleme niti da kočimo inicijative koji mogu značajno pomoći našem gradu, dakle
mi ćemo evo podržati u ovoj fazi da se pokrene ova inicijativa za ovaj projekat.
PREDSJEDATELJ
.... gospodinu Petru. Samo da vas pitam, je li ovo vaš prijedlog da svi ovi
prijedlozi, sugestije i mišljenja koji su izneseni danas na Gradskom vijeću budu sastavni dio
razmatranja i rada bilo kojeg tijela koje se bavi ovom problematikom? Da, da.
PETAR ŠKORIĆ
Naravno to i je intencija i evo naša rasprava i prije ove sjednice bila je upravo
obilježena nizom dilema, ali evo svjesni situacije u kojoj se nalazimo i rješavanja prethodnih
točaka dakle zaključili smo da podržimo da se pokrene ta inicijativa da se u daljnjim fazama
prati realizacija i da se reagira ako nešto bude išlo u nekakvom neželjenom smjeru.
PREDSJEDATELJ
U redu je, ja ću sad staviti, zaključujem raspravu ukoliko nema više prijavljenih, a
nema, stavit ću ovu točku dnevnog reda na raspravu plus ovaj zaključak koji ste vi iznijeli.
Dakle, a ha evo ga. Stavljam na glasovanje, nakon iscrpne diskusije, prijedlog zaključka u
svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu Zajedničke odluke o izradi ciljane
izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi Izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik
131
– Radoševac na glasovanje uz dodatak da će buduće radno tijelo koje će osnovati biti u obvezi
uzeti u razmatranje sve danas iznesene, iznesena mišljenja, prijedloge i sugestije vezane uz
problematiku ne samo ovu nego općenito urbanizma u gradu Splitu.
Tko je za ovakav zaključak odnosno prijedlog zaključka? –
Tko je protiv? – 1.
Tko je suzdržan? – 4.
Konstatiram da je Gradsko vijeće sa 21 glasom za, 1 protiv i 4 suzdržana usvojilo
prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu Zajedničke
odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi Izmjene i dopune DPU-a
priobalnog područja Trstenik – Radoševac uz obvezu da buduće radno tijelo prihvati sve
sugestije, mišljenja iznesena danas na ovoj raspravi od strane vijećnika Gradskog vijeća
Grada Splita. Zahvaljujem.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Ako mogu ja predsjedniče?
PREDSJEDATELJ
Izvolite gospodine gradonačelniče, vi uvijek imate ...
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ja vam se svima zahvaljujem i oni koji su za i oni koji su suzdržani i oni koji su
protiv, bez razlike, mislim da je bila vrlo kvalitetna rasprava i slažem se ovdje sa kolegom
Škorićem možda nismo to dovoljno pripremili, ali ovdje je stvar koju smo već sada prenijeli
na novo, novo, dogovoreno novo tijelo ovoga Gradskog vijeća koje se nadam da će nam u
buduće pripremat to na jednostavniji i kvalitetniji način da ga možemo svi skupa bolje
razumjeti. Pa vam se i u tom smislu svima skupa zahvaljujem i nadam se da ćemo u buduće
koliko toliko izbjeći ove nedoumice na račun toga šta će nam zaista čista struka reći šta je
najbolje za nas svih skupa odnosno za grad Split. Pa vas molim onda kad imenujete u to, u to
novo radno tijelo imenujte struku, možete i dva, možete i tri što se mene tiče, možete zvati
nekoga tko je izvan, izvan vijećničkih krugova, dakle ako vi imate nekoga tko je zaista, za
koga držite da je, da je pravi stručnjak zašto ne, neka ima šta više ljudi, ne može bit preveliko,
ali mislim da bi to bilo dobro da nam pojasni, pojednostavni nama vijećnicima odluku koja je
ipak, napominjem, ipak je politička odluka, u konačnici. Eto, hvala vam lijepa još jedanput.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Idemo dalje. Ovo će biti točke dnevnog reda koje će biti relativno
lako i brzo preći. Točka 23. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za česticu zgrade
1806 Z.U. 1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13
Ad 23. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 1806
Z.U. 1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13
Izvjestitelj je gospodin Ivica Pavić koji će vas upoznati sa suštinom ove
problematike. Izvolite gospodine Pavić.
IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije
Hvala gospodine predsjedniče, uvaženi vijećnici, ovdje se radi o zaključku o
odricanju prava prvokupa temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara temeljem
132
članka 37, a nekretnina koja se prodaje prelazi vrijednost od milijun kuna o kojoj izjasnit se
mora Gradsko vijeće. Molim za vaše glasovanje. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Otvaram raspravu po ovom pitanju. Gospodin Blažević.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Predsjedniče jedna generalna primjedba za svih ovih sedam točaka, nije za sve
isto, ali ima materijala gdje ti ne možeš naći u kojem se gradu nalazi, a ne u kojoj ulici. Zato
bi molio za slijedeće sjednice da se pripremi kako treba da vijećnik kad pogleda da vidi gdje
se nalazi taj stan. Mi ćemo normalno glasat da nismo za prvokup ili nemamo novaca itd., ali
stvarno apeliram da materijali budu kako treba. Eto, nije čak niti označeno na prerisu ta
čestica nego je moraš tražit.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Gjurković.
SRĐAN GJURKOVIĆ
Pridružujem se ovome prijedlogu da dokumenti koji nam se dostavljaju budu čitki,
dakle kad pogledate i drugu, slijedeću točku, nije sad bitno šta nam nije, nije ova Alješina
nego je Vijugasta recimo, imate dvije, dvije slike nešto stana, nešto ulaza, mislim da je ovo
neozbiljno. Zašto? Zato šta mi se odričemo prava. Drugo, ne znamo točno ni gdje je lokacija,
da li je to u Staroj gradskoj jezgri, da li je pod zaštitom, da li je pod konzervatorima, da li je
po itd., prema tome ta informacija mora, mora postojati, jer moguće je da mi i donesemo
suprotnu odluku od one očekivane da nećemo otkupit. Ali dokumentacija je potpuno
neprimjerena, nema razloga da mi ovo ovaj puta sve ne pustimo da ide u proceduru, ali realno
slijedeći put ja ću tražit da se ovakav dokument vrati na doradu, jer ovo nije to, to nije to.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Javio se gospodin Ćosić, pa Drago Davidović.
DAMIR ĆOSIĆ
E hvala predsjedniče. Dakle imali smo istu točku dnevnog reda prošli put na
Županijskoj skupštini i samim tim slažem se s vama i mislim da će ovaj problem
informatizacije sad kad dobijemo ove laptope puno pomoći. Dakle imali smo, imali smo
fotografije objekata tako da smo mi vijećnici koji smo iz Splita prepoznali smo objekat, dakle
ja mislim da bi trebalo hitno riješit ovaj problem šta je gradonačelnik obećao kompjutera,
laptopa i da dobivamo materijale na CD-u. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Davidoviću izvolite.
DRAGO DAVIDOVIĆ
Ja, ja bi samo napomeno da je bilo zgodno sada ovaj raspravit o prijedlogu
gospođe Visković koju sam imao prilike čuti i koja bi bila dobra i prihvatljiva za ovo
odricanje prava prvokupa pa bi molio da vi gospođa Anđelka ponovite ono šta ste već rekli,
zanimljivo će bit svima.
PREDSJEDATELJ
Gospođa Anđelka Visković. Izvolite.
133
ANĐELKA VISKOVIĆ
Evo ja vas sad sve lijepo pozdravljam. Dakle moja inicijativa se sastoji u tome da
smatram da bi bilo od osobitog značaja da znamo koji su to strateški važne građevine, zgrade
u Staroj gradskoj jezgri koje bi zapravo bile cilj da ih Grad Split u ovakvim situacijama ipak
otkupljuje. Događa nam se, zapravo situacija je takva, da neke zgrade je Grad jednostavno u
prethodnim godinama i prije pet i prije deset i prije petnaest godina zapravo propustio
otkupiti, a bile su zasigurno od posebnog značaja. Pa evo dakle ovo mi imamo formirano i
Povjerenstvo za Staru gradsku jezgru, u sastavnom dijelu Povjerenstva imamo ljude koji su za
tako nešto i kompetentni, znači možemo formirati posebno tijelo, imamo Odsjek za staru
gradsku jezgru, znači imamo ljude koji bi nešto tako mogli napraviti, prema tome tako da
ćemo onda u ovakvim situacijama moći imati i njihovo mišljenje i njihov prijedlog. Pa evo
znači u istinu doći u situaciju da u nekoliko narednih godina ili desetljeća zapravo jer grad
Split živi puno više od mandata jednog Gradskog vijeća, znači možemo strateški važne
objekte otkupiti i onda ih u konačnosti koristiti u razne svrhe na način da smo mi dakle
konačni vlasnici.
PREDSJEDATELJ
Ima li prijavljenih? Zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i istu
stavljam na glasovanje. Dakle stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o odricanju prava
prvokupa za česticu zgrade 1806 Z.U. 1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na
adresi Alješijeva 13.
Tko je za? –
Tko je protiv? –
Suzdržan? –
Konstatiram da je Gradsko vijeće prihvatilo prijedlog zaključka o odricanju prava
prvokupa za česticu zgrade 1806 Z.U. 1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na
adresi Alješijeva 13 sa 23 glasa za, dakle jednoglasno.
Prelazimo na 24. točku dnevnog reda Prijedlog zaključka o odricanju prava
prvokupa na česticu zgrade 2675/1 i čest. zem. 8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split, u naravi zgrada
i vrt u Splitu na adresi Vijugasta 71
Ad 24. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 2675/1 i
čest. zem. 8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split, u naravi zgrada i vrt u Splitu na adresi
Vijugasta 71
Izvjestitelj gospodin Ivica Pavić. Izvolite.
IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije
Hvala gospodine predsjedniče. Uvaženi vijećnici radi se o istom pravnom osnovu,
vrijednost nekretnine prelazi milijun kuna, molim vaša očitovanja. Hvala.
PREDSJEDATELJ
(-nije uključen mikrofon-) Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda.
Konstatiram da nema prijavljenih, zaključujem raspravu (-uključen-) Konstatiram da nema
prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o
odricanju prava prvokupa za česticu zgrade 2675/1 i čest. zem. 8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split,
u naravi zgrada i vrt u Splitu na adresi Vijugasta 71.
Tko je za? –
Tko je protiv? –
Suzdržan? –
134
Znači, da ubrzamo, ova točka dnevnog reda usvojena je sa 23 glasa za, ni jednim
protiv i nijednim suzdržanim, dakle jednoglasno.
Točka 25. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za česticu zgrade 105/4
Z.U. 85 i 16/128 dijelova čestice zgrade 105/6 Z.U. 532 sve K.O. Split, u naravi zgrada i dvor
u Splitu na adresi Kamenita 52
Ad 25. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 105/4
Z.U. 85 i 16/128 dijela čest. zgr. 105/6 Z.U. 532 sve K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u
Splitu na adresi Kamenita 52
Izvjestitelj je gospodin Ivica Pavić. Izvolite.
IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije
Hvala gospodine predsjedniče. Osnov pravni je isti, također nekretnine prelaze
vrijednost od milijun kuna te se moli očitovanje Vijeća. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Konstatiram da nema prijavljenih.
Zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o odricanju prava
prvokupa za česticu zgrade 105/4 Z.U. 85 i 16/128 dijelova čestice zgrade 105/6 Z.U. 532 sve
K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu na adresi Kamenita 52.
Tko je za? –
Protiv? –
Suzdržan? – Nitko.
Konstatiram da je navedena točka dnevnoga reda usvojena jednoglasno sa 23 glasa
za.
Točka 26. dnevnog reda Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio
čestice zemlje 9555/4 Z.U. 12816 K.O. Split u Splitu, u naravi 12 soba sa sporednim
prostorijama površine 267 metara kvadratnih na VIII. katu u Splitu na adresi Kralja
Zvonimira 14.
Ad 26. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest. zem.
9555/4 Z.U. 12816 K.O. Split u Splitu, u naravi 12 (dvanaest) soba sa sporednim
prostorijama površine 267,00 m2 na VIII. katu u Splitu na adresi Kralja Zvonimira 14
Molim izvjestitelja gospodina Ivicu Pavića da dade uvodno izlaganje.
IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije
Hvala gospodine predsjedniče. Pravni osnov je također isti, ovdje se radi o iznosu
preko milijun kuna i moli se očitovanje Vijeća. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Ima li prijavljenih? Konstatiram da
nema prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog
zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čestice zemlje 9555/4 Z.U. 12816 K.O. Split u
Splitu, u naravi 12 soba sa sporednim prostorijama površine 267 metara kvadratnih na VIII.
katu u Splitu na adresi Kralja Zvonimira 14.
Tko je za? –
Protiv? –
Suzdržan? – Nitko.
135
Konstatiram da je ova točka dnevnog reda usvojena sa 23 glasa za, dakle
jednoglasno.
Prelazimo na točku 27. dnevnog reda Prijedlog zaključka o ukidanju statusa
javnog dobra u općoj uporabi na novoformiranoj čestici zemlje 9940/3 površine 32 metra
kvadratna, osnovna čestica zemlje 9940/7 K.O. Split.
Ad 27. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi
na novoformiranoj čest. zem. 9940/3 površine 32 m2 (osnovna 9940/7) K.O. Split
Izvjestitelj je gospodin Anto Krželj. Izvolite gospodine Krželj.
ANTO KRŽELJ – pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju
Hvala gospodine predsjedniče. Dakle detaljnim planom područja jugoistočno od
raskrižja Bračke i Velebitske ulice formirana je građevinska čestica S2-16 u čiji sastav je ušla
i ova novoformirana čestica u površini od 32 m2, a koja je u zemljišnim knjigama upisana kao
javno dobro. Ova nekretnina je nastala cijepanjem čestice puta i pripojena ovoj građevinskoj
parceli, a kako je Detaljnim planom izgubila svoj, svoju namjenu to je potrebno ukinuti status
javnoga dobra, ona ostaje i dalje u vlasništvu jedinice lokalne uprave i samouprave, Grad se
na nju knjiži, a ovu proceduru provodimo iz razloga što ova tvrtka SNB iz Splita podnijela je
zahtjev Gradu Splitu za uređivanje imovinsko-pravnih odnosa na ovu naznačenu česticu.
Kako je ovlaštenje za ukidanje statusa javnog dobra predstavničkog tijela jedinice lokalne
uprave i samouprave to se predlaže Gradskome vijeću da donese zaključak o ukidanju statusa
u kvadraturi od 32 m2. Hvala.
PREDSJEDATELJ
32, evo ga. A ha, dobro, 31, je, je (-čuje se više glasova-)
ANTO KRŽELJ – pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju
(-nije uključen mikrofon-) Nije greška, nego je malo nespretno, nije, ova
građevinska čestica u čiji sastav ona ulazi je .....
PREDSJEDATELJ
Dobro. Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Ima li
prijavljenih za diskusiju? Nema, konstatiram da nema prijavljenih za raspravu, zaključujem
raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj
uporabi na novoformiranoj čestici zemlje 9940/3 ukupne površine 32 metra kvadratna,
osnovna čestica zemlje 9940/7 K.O. Split.
Tko je za? –
Protiv? –
Suzdržan? – Nitko.
Konstatiram da je ova točka dnevnog reda usvojena jednoglasno sa 23 glasa za.
Prelazimo na točku 28. dnevnog reda, prijedlog zaključka o ukidanju statusa
javnog dobra u općoj uporabi na čestici zemlje 9971/4 K.O. Split.
Ad 28. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi
na čest. zem. 9971/4 K.O. Split
Izvjestitelj je gospodin Ivica Pavić. Izvolite.
136
IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije
Hvala gospodine predsjedniče. Ovdje također radi se o skidanju javnoga dobra u
cilju rješavanja tunela u Dubrovačkoj i poslovnih prostora koji su tu izgrađeni. Da bi se to
pravno riješilo potrebno je skinuti status javnoga dobra. Grad Split ostaje uknjiženi i upisani
vlasnik i to bi pomoglo u rješavanju nagomilanih problema gdje Grad Split kao vlasnik
poslovnih prostora koje je prodavao na usjeku odnosno u Dubrovačkoj ulici mogao uknjižit i
parkiralište i tunel u Dubrovačkoj i poslovne prostore. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Konstatiram da nema
prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o
ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na čestici zemlje 9971/4 K.O. Split.
Tko je za? –
Protiv? –
Suzdržan? –
Konstatiram da je Gradsko vijeće usvojilo ovu točku dnevnog reda sa 23 glasa za,
dakle jednoglasno.
Točka 29. dnevnog reda, prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u
općoj uporabi na čestici zemlje 100001/39 K.O. Split
Ad 29. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi
na čest. zem. 100001/39 K.O. Split
Izvjestitelj je gospodin Anto Krželj. Izvolite.
ANTO KRŽELJ – pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju
Hvala gospodine predsjedniče. Dakle u skladu sa lokacijskom i parcelacijskim
elaboratom Grad je otkupio sve nekretnine u trasi prometnice koja je priključak na
Vukovarsku ulicu. Na sve ove nekretnine Grad je se i uknjižio, a ova predmetna čestica ostala
je uknjižena kao javno dobro. Da bi se proveo parcelacijski elaborat, nacrt B potrebno je da
su sve čestice uknjižene na Grad Split. Iz tog razloga potrebno je ukinuti status javnoga dobra
koja prelazi u vlasništvo Grada Splita da se provede nacrt B, a kako je u nadležnost Gradskog
vijeća ukidanje statusa javnoga dobra to se predlaže Gradskom vijeću da donese zaključak o
ukidanju statusa javnog dobra predmetne čestice.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujemo. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Konstatira da nema
prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o
ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na čestici zemlje 100001/39 K.O. Split.
Tko je za? – A ha, sad su otišli.
Tko je protiv? –
Suzdržan? –
21. Konstatira da je ova točka dnevnog reda usvojena jednoglasno sa 21 glasom
za.
Idemo na točku 30. dnevnog reda, prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na
odabir ponuditelja na izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog
zbrinjavanja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata.
137
Ad 30. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na odabir ponuditelja na
izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja HRVI-a iz
Domovinskog rata
Izvjestiteljica je gospođa Katarina Mečep. Izvolite gospođo Merčep.
KATARINA NATAŠA MERČEP – pročelnica Službe za javnu nabavu
Evo dobar dan, ja vas sve najbolje, najljepše pozdravljam. Moj kolega je odsutan
pa evo ja ću pokušat tu točku obranit. Dakle tražimo vašu suglasnost na odabir ponuditelja na
izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja hrvatskih ratnih
vojnih invalida iz Domovinskog rata. Otvorili smo ponude 5. 04., pregledali 15. 04.,
najjeftinija sukladno kriteriju odabira je braniteljsko-građevinsko-obrtnička zadruga „Tvrda
stina“ s cijenom 2 milijuna 31 tisuću 925 kuna 41 lipu s PDV-om (2.031.925,41 kn). Kako je
prošlo Gradsko vijeće imalo zadnju sjednicu 3. travnja, a raspušteno 18. onda smo čekali novi
saziv da nam date suglasnost, jer nabava prelazi milijun kuna, a nije bila taksativno navedena
u proračunu.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospođi Katarini Merčep. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog
reda. Konstatiram da nema prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na
glasovanje prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na odabir ponuditelja na izgradnji vezne
stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja HRVI iz Domovinskog rata na
glasovanje.
Tko je za? –
Protiv? –
Suzdržan? –
Konstatiram da je Gradsko vijeće ovu točku dnevnog reda usvojilo jednoglasno sa
22 glasa za.
KATARINA NATAŠA MERČEP – pročelnica Službe za javnu nabavu
Hvala.
PREDSJEDATELJ
Molim. Hvala gospođa Katarina. Točka 31. dnevnog reda prijedlog odluke o
davanju koncesije za obavljanje komunalnih djelatnosti upravljanja i održavanja javne garaže
Brodarica etaža ovo je podrum 3, jel'te, P03 u Splitu.
Ad 31. Prijedlog odluke o davanju koncesije za obavljanje komunalnih
djelatnosti upravljanja i održavanja javne garaže „Brodarica-etaža P03“ u Splitu
Izvjestitelj je gospodin Pave Zaninović, pročelnik Upravnog odjela za komunalno
gospodarstvo i redarstvo da dade uvodno obrazloženje. Izvolite.
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Hvala vam gospodine predsjedniče. Dakle temeljem obavijesti za odabir
najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje komunalnih djelatnosti upravljanja i održavanja
javne garaže Brodarice-etaža podrum 3 u Splitu koji je obavljen dana 23. travnja 2013.
godine u Narodnim novinama i u dnevnom listu Slobodna Dalmacija i na web stranicama
Grada Splita utvrđeni su svi uvjeti natječaja. Zaključkom gradonačelnik je osnovao
povjerenstvo sastavljeno od tri člana za stručnu tehničku obradu pristiglih ponuda i otvaranje
138
ponuda je izvršeno 21. svibnja 2013. godine. Najniža visina naknade za koncesiju u
natječajnim uvjetima postavljeno na iznos od 22 i pol tisuće kuna godišnje. Uz tako utvrđene
uvjete u postupku izdavanja koncesije javio se samo jedan ponuditelj i to Trgovačko društvo
Acorus Klis sa ponuđenom visinom godišnje koncesijske naknade od 23 tisuće kuna i
prijedlogom cijene parkiranja. Temeljem toga napravljen je ovaj zaključak i donesen je
Gradskom vijeću na donošenje. Da bi još jednu stvar pojasnili dakle sa ovim, to je garaža
kojom je prije upravljala HVIDR-a, to je garaža u Brodarici koja je na III. katu u podrumu,
HVIDR-a je zbog nerentabilnosti i nemogućnosti poslovanja odustala od poslovanja te
garaže. Prvi put je natječaj raspisan 8. veljače 2013. godine kada nam se nitko nije javio na taj
natječaj, jer nije bilo zainteresiranih, kasnije smo raspisali opet natječaj uz uvjet da Grad Split
na sebe uzme plaćanje mjesečne pričuve za održavanje zgrade, jer je Grad Split i vlasnik toga,
od 11 tisuća 238 kuna mjesečno. Tek tako ponovljenom natječaju javila se tvrtka dakle
Acorus kao jedini ponuditelj. Povjerenstvo je provjerilo sve papire i ustanovilo da je ispunilo
sve uvjete natječaja.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem na uvodnom obrazloženju gospodinu Pavi Zaninoviću. Otvaram
raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Imaju dva prijavljena, gospodin Čepo i gospodin
Blaževski za sada, gospodin. Gospođa Marijana Puljak jeste vi prije njih?
MARIJANA PULJAK
(-nije uključen mikrofon-) Ne, ne, nisam.
PREDSJEDATELJ
Dobro. Izvoli.
GOJKO ČEPO
Evo ja ako sam dobro razumio radi se o iznosu od 25 tisuća kuna godišnje, 23
tisuće kuna za 125 parkirnih mjesta, ja sam računao sa 25 tisuća kuna ispalo mi je oko 50 lipa
po parkirnom mjestu dnevno. Je li mi imamo ikakvu drugu mogućnost za raspolaganje s tom
garažom ili da je damo bilo kojoj, gradsku firmu koja ima u djelatnosti, ne znam, Splitska
obala i drži, ima, ima jedan parking, ne znamo šta će s njom bit, ali meni je zapravo
nevjerojatno da dajemo parkirna mjesta po 54 lipe, nama bi se ispla...., da prodamo jedno
parkirno mjesto u toj garaži, parkirna mjesta su 5 do 10 tisuća eura minimalno. Mi sa
prodamo jedno parkirno mjesto tu mi smo riješili najam za četiri godine. Ma ne, O.K., samo
stavljam to u neke realne okvire, meni ovo zvuči nevjerojatno. Je li postoji neki razlog zbog
čega mislite da se nije nijedan koncesionar javio sa malo ozbiljnijom ponudom.
PREDSJEDATELJ
Evo odgovor gospodina Pave Zaninovića.
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Dakle, morate znati ta garaža je, evo ako dopustite, ta garaža je, to u biti i
neisplativa garaža. Prvo projektom je stavljena na III. kat u podrumu, dakle 100% krivo u
startu napravljeno, umjesto javna garaža je trebala ići na I. kat gdje je današnji parking hotela
Atrium, a javna gara..., a njegov parking da ide na III. kat, a ne javna garaža stavljena na III.
kat. Dolje su se pojavile podzemne vode pri samoj gradnji i napravljena su dva praktički
upojna bunara u kojem su pumpe koje rade 24 sata. U ovome trenutku dok nismo imali
koncesionara dolje došlo je dva puta do naplavljivanja toga koje je prouzročilo već i štetu.
Dolje postoji agregat koji netko mora nalit benzinu u njega, netko ga mora održavat i netko ga
139
mora upalit kad te pumpe stanu, jer će doći do naplavljivanja, to je vlasništvo naše, gradsko.
Prema tome mi, ja imam ovdje sve popisane trošak, mjesečni trošak o održavanja te garaže je
jako velik. Osim toga moramo imat, ta garaža je na ulazu postoji vrata koja su zatvorena,
vječno i otvaraju se na daljinski. Za javnu garažu se otvaraju na pritiskom na botun, šta znači
da je morate imat 24 sata dolje ljude u kućici koji otvaraju javnu garažu. Dakle to je jedna
javna garaža dosta čudno isprojektirana i napravljena, da je to valjalo ne bi nju HVIDR-a
napustila. Prema tome mi smo dva puta raspisali natječaj, šta je nama obveza i jednostavno, i
jednostavno na drugi natječaj se javila jedino ova firma i eto takvu ponudu imamo. Evo
imamo, evo ja vam mogu čitat, dakle pričuvu sam rekao, komunalna ............... naknada 3
tisuće kuna, troškovi električne energije 2 i pol tisuće kuna, troškovi vode i čistoće tisuću
kuna, režijskih troškova 500, amortizacije hiljadu i pol, troškovi osoblja na tri zaposlenika 20
tisuća kuna, koncesijska naknada tisuću 917, ispada oko 36 tisuća kuna i kad se to sve zbroji i
mjesečno i kad (-čuje se više glasova-) Samo malo, ...
GOJKO ČEPO
(-prekida-) Te pumpe me ne zanimaju, nešto slično imamo u Sveučilišnoj
knjižnici, koliko te pumpe koštaju koje izbacuju tu vodu konstantno?
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Ja vam mogu reći pumpe kroz troškove električne energije 2 i pol tisuće .....
GOJKO ČEPO
Spominjali ste agregat, agregati rade na benzin a ne na ......
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Dakle agregati se pale samo u slučaju kad nestane električne energije što se zna
dogodit zbog vlage izbacuju osigurači tamo i zbog toga se to dogodi i onda se mora netko bit
dolje da taj agregat upali, jer ako ne upalite u roku od tri-četiri sata garaža je poplavljena. (čuje se više glasova-) Mi preuzimamo plaćanje, šta dosad, nas jedino dakle imamo plaćanje
11 tisuća i 200 kuna mjesečno pričuve, ali nemamo sve ostale troškove održavanja, ali šta je
najvažnije jedan naš objekat koji imamo jednu javnu garažu, svi plaćamo za mjestima su u
funkciji, bolje nego da stoji zapušteno i prazno, jer bi propalo tokom vremena to.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Blaževski.
MILAN BLAŽEVSKI
Ma dali ste već djelomični odgovor vezano za rimsko dva (II) posljednji stavak,
dakle obveza plaćanja pričuve, dakle tu vidim ovdje u obrazloženju tu nemamo izbora, koliko
kužim, dakle mi imamo 23 minus 100 zapravo, dakle neto nam dođe prihod 23 minus 11 i
238, je li dobro govorim?
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Ne, ovo je na godišnjem, ovo je na godišnjemu nivou, dakle ali tu najveće su tu
stavka mjesečno troškovi koje imamo režijsko održavanja, ljudi i tako, to je problem. A to
smo dužni po zakonu kao vlasnici plaćat, jer je to javna garaža i ne mogu se prodavat
parkirna mjesta jer je prozvana javnom garažom.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospođa Puljak izvolite.
140
MARIJANA PULJAK
Ma dobro, ja sam zapravo htjela pitat isto pitanje, je li, znači zašto ne znam
Promet ili neka gradska firma ne uzme ovaj koncesiju, nije se prijavila na, na ovaj natječaj,
jer bilo je čini mi se spomena ova firma koja je sad uzela ovu koncesiju prvo sam mislila da je
gospodin vlasnik firme da je zaposlenik Grada, ali on je bivši je li zaposlenik Grada, pa ovaj
vidim ga, je li on već sad koristi tu garažu, jer vidim da je dosta aktivan čini mi se po gradu,
već angažira ovaj ljude i zove ih na korištenje te garaže. Znači on je već u posje...., ono
mislim koristi ovu koncesiju.
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Ja vam ne mogu govorit o aktivnostima čovjeka kojega sam jedan put vidio u
životu, čak mu ne znam ni ime, tako da gdje on popodne šeta i gdje širi ideje da će biznis širit
ja vam to stvarno ne znam, ali ako već širi, moguće, jer će mu trebat dosta truda da napuni tu
garažu.
MARIJANA PULJAK
Ma ništa, uglavnom samo sam htjela reći evo kao, ne znamo upravljati vlastitom
imovinom, O.K. vjerojatno je podzemne vode, naplavljivanje, pa nije iskoristivo itd., ali
kažem evo jedna privatna firma se javila i misli da je, da je isplativo, kažem možda ono
razmislit u drugim slučajevima s naše strane dakle sa, iz gradskih firmi pokazati isto jednu
inicijativu i ne propuštat ovakve stvari, je li.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za raspravu? Nema. Konstatiram da nema
prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na
glasovanje prijedlog odluke o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti
upravljanja i održavanja javne garaže Brodarica-etaža P03 u Splitu.
Tko je za? –
Protiv? –
Suzdržan? – 2.
Znači konstatiram da je za ovu točku dnevnog reda glasovalo 21 vijećnik za i ... ( kraj 6. kazete A strane - ) ...
... zbrinjavanje turista na području grada Splita, plan postupanja.
Ad 32. Prijedlog operativnog plana za evakuaciju i zbrinjavanje turista na
području grada Splita – Plan postupanja
Izvjestitelj je gospodin Tomislav Bočina. Izvolite.
TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima
Hvala predsjedniče. Znači ovim prijedlogom operativnog plana za evakuaciju i
zbrinjavanje turista na području ...
PREDSJEDATELJ
Molim vas, malo, malo smirenja.
TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima
.... grada Splita za 2013. godinu razrađuju se osnovni podaci i zadaci za
provođenje evakuacije i zbrinjavanje za iskazani i očekivani broj turista u ljetnoj sezoni, dakle
predviđa se evakuacija turista koji i prije svega organizirano ljetuju u našem gradu, a svima
141
njima rukovodi Stožer zaštite i spašavanja Grada Splita i Stožer civilne zaštite i
Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Splita. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem na ovom kratkom obrazloženju. Otvaram raspravu po ovoj točci
dnevnog reda. Konstatiram, ima gospođa Marijana Puljak. Izvolite. I gospodin Petar Škorić.
Izvolite.
MARIJANA PULJAK
Evo, ma ovako, par pitanja, samo časak, imam ih zapisano. Ma čini mi se zapravo
da je ovaj plan nekako nepotpun i nismo sigurni je li operativno, ne znam je li ovaj, znači ovo
je obaveza nekakva, nekako smo napravili ček listu, složili smo neki operativni plan, ali nisam
sigurna da je operativno uopće provediv. Znači nedostaje nekakva dokumentacija, ne znam,
zapovjedništvo, popis hotelskih kuća, kampova, marina, znači nekakva dokumentacija koja bi
trebala ići uz ovaj operativni plan, nismo je, nismo je dobili uopće ovaj na uvid. Znači bez tih
dokumenata ono ne znam je li, je li možemo donijeti ovaj plan uopće. Samo časak. Recimo u
jednoj točki se spominje kaže zašto je, dakle zapravo uopće je potrebno donijeti poseban plan
za građane, u jednoj zoni, u jednoj točki 4.16. kažete građani u zoni neposredne ugroženosti,
je li, treba li uopće odvajat planove ugroženosti za turiste, zašto za turiste donosimo uopće
operativni plan, posebno? Znači prvo, e da, oni su nam prioritet, prvo turiste pa onda, e, e, da.
Uglavnom dakle nedostatak dokumentacije koja ide uz ovaj prilog i zapravo evo neko
obrazloženje zašto posebno za turiste ako ne za sve skupa, je li.
PREDSJEDATELJ
Evo gospodin Škorić pa će onda gospodin Bočina se referirati na ova pitanja.
PETAR ŠKORIĆ
Hvala lijepa. Evo ja dijelom mogu dati i odgovore budući sam radio u službi koja
je praktički nadležna za nadzor provedbe ovih planova. Prije svega zašto plan za zbrinjavanje
turista, to je posebna odluka Vlade dakle koja predviđa donošenje programa za protupožarnu
sezonu i izradu ovakvih planova, dakle nadležno državno tijelo je i Vlada propisala, prema
tome nema smisla da o njemu sada raspravljamo. Što se tiče samog ovog plana ja se slažem
da je on pretjerano načelan i mene zanima evo konkretno službe od stožera, zapovjedništva
civilne zaštite dakle do svih ovih elemenata koji se navode u ovom planu koliko su oni
upoznati sa njegovim sadržajem, koliko oni znaju svoje obaveze u ovom planu i koliko je on
realan i ostvariv. Dakle ovdje nije ovdje načelno definirano operativno pokretanje plana dok
nema ni kontakata, nema ni tko koga dakle zove na koji način se komunikacija odvija
odnosno mene zanima evo s obzirom da smo svi zainteresirani da jačamo sigurnost u našem
gradu da nadležne službe nas izvješćuju o pripremi ovakvih planova odnosno o njihovoj
provedbi, da se naprave određene i raščlambe i ne znam evo da li je Grad Split ove godine
napravio kakvu vježbu po pitanju zaštite i spašavanja, jer u operativnoj provedbi kažem
događaju se veliki problemi, propusti, jer ovakvi planovi često ostaju samo mrtvo slovo na
papiru. Dakle naravno da sam za to da se ovaj plan prihvati, ali evo uz obavezu prilikom
donošenja drugih planova da budu konkretniji, detaljniji i operativniji i jasniji, dakle ne da se
iz godine u godinu usvajaju isti, izmjenjuju samo datumi. Evo hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodinu Petru Škoriću. Ima li još prijavljenih? Ako nema ja bi
zamolio izvjestitelja gospodina Bočinu da se, da dade osvrt na ove opservacije dvije vijećnika.
Hvala.
142
TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima
Hvala predsjedniče. Ma evo kolegici Mariji sa zadovoljstvom mogu odgovorit kao
i kolegi Škoriću u biti prilozi koji idu uz ovaj plan su vrlo veliki i opsežni, da ih vi i dobijete
ovdje na stol bili bi otprilike kao i ovi vaši materijali radni. Dakle tamo su i telefoni i osobe
koje su ovlaštene iz naših firma i specijalističke snage i sve one osobe koje trebaju sudjelovati
prilikom ovakve nekako znači koji će sudjelovati u slučajno ne daj bože evakuaciji i turista i
građana. Gospođi Marijani također mogu reći znači imamo jedan, Grad ima plan i za naše
građane, budite bez brige, nećemo mi samo spašavat turiste i reagirat ćemo sve. Na ovu sa
kolegom Škorićem se svakako mogu složiti da trebamo posvetiti više pažnje zaštiti i
spašavanju, jer je to vrlo bitno za naš grad, mi smo jedan vrlo turistički grad, to vidimo i na
našim ulicama svaki dan, međutim mogu i odgovorit na pitanje, Grad Split nije ove godine
radio nikakvu vježbu, ali je sudjelovao na mnogo vježbi i Grad Split je čak i inicijator i
osnivač jedne udruge tijela lokalnih samouprave koji se bave zaštitom i spašavanjem da
imamo jednu bolju suradnju sa tijelima državne uprave odnosno i sa Državnom upravom za
zaštitu i spašavanje i sa Vladom Republike Hrvatske. Eto, hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ima li dodatnih pitanja?
PETAR ŠKORIĆ
Evo samo jedna mala replika.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Škorić.
PETAR ŠKORIĆ
Što se tiče opsega planova dakle operativni plan, funkcioniranje, shematski prikaz
dovoljan je bio na jednoj stranici da se prikaže da ljudi koji sudjeluju u ovoj provedbi imaju
nekakve osnovne smjernice, a sada kad bi proveli anketu i neke zazvali da ih pitamo za ovaj
operativni plan i njihovoj ulozi vjerujem da ih 90% ne bi znalo o tome ništa. Dakle u tom
smislu govorim o jačanju te operativnosti. Druga stvar, svjestan sam da je ovo Vijeće tek
nedavno konstituirano, ali ovi planovi se u pravilu donose u mjesecu svibnju, dakle, tako već
smo ušli praktički završavamo sezonu pa evo samo da u buduće vodimo o tome računa.
Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodine Bočina ovo ćete imat na umu kod donošenja budućih
planova. Ima li? Gospodin Čepo, izvolite.
GOJKO ČEPO
Ja imam još jedno pitanje financijske naravi. Dakle u slučaju potrebe evakuacije
koliko ste procijenili da bi u jednom trenutku se zateklo u Splitu 6 tisuća 600 turista, u slučaju
njihovog smještanja ...
_____________
(-nije uključen mikrofon-) Koliko bi se u biti evakuiralo ...............
GOJKO ČEPO
Tako je, evakuiralo, u slučaju te evakuacije za 6 tisuća 600 ............ treba osigurati
smještaj, treba osigurat prehranu, lijekove i sve ostalo. Mene zanima sada ZIS treba donijeti
143
odluku da se provede evakuacije ili je može, može to napravit županijska ili državna razina
sad, pitanje, ...
________________
(-nije uključen mikrofon-) Znači našu zaštitu, Stožer za zaštitu i spašavanje Grada
Splita za grad Split.
GOJKO ČEPO
Dobro, mi možemo donijeti naredbu sa više razine da se provede evakuacija, e i to
nije nebitno, zato to i pitam, ako naredba dođe sa više razine onda je, ako dođe s državne
razine financira je država, ako dođe sa županijske financira je županija, mene zanima kako je
to zamišljeno da operativno funkcionira. Ako vi imate jedan sastanak ZIS-a vi sad čekate na
njemu, jer to su ozbiljni troškovi, je li vi donosite odluku da se kreće u evakuaciju ili čekate,
čekate da vas na to pozove županijska ili državna razina pa da i snosi troškove toga svega? (nije uključen mikrofon-) Kako je to zamišljeno?
TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima
Dakle mi svojom odlukom Stožer za zaštitu i spašavanje Grada Splita svojom
odlukom evakuira turiste i ne čekamo mi nikakve snage gore sa vrha, oni mogu dat sugestije
ali mi smo samostalno tijelo. O troškovima ćemo naravno je li poslije.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
U takvim situacijama se baš i ne razmišlja previše o troškovima, rade se
konzultacije (-čuje se više glasova-) Opet ima dovoljno vremena za razmišljat o novcima.
PREDSJEDATELJ
Ima li još prijavljenih za raspravu? Nema. Konstatiram da nema prijavljenih,
zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje Prijedlog
operativnog plana za evakuaciju i zbrinjavanje turista na području grada Splita – Plan
postupanja.
Tko je za? –
Ima li tko protiv? –
Suzdržan? – Nema.
Konstatiram da je Gradsko vijeće ovu točku dnevnog reda usvojilo jednoglasno sa
24 glasa za.
I sada idemo na točku 33. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika
predsjednika i članova Odbora za statut, poslovnik i propise
Ad 33. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i
članova Odbora za statut, poslovnik i propise
Izvjestitelj je gospodin Milan Blaževski.
MILAN BLAŽEVSKI
Hvala gospodine predsjedniče. Sukladno članku 48. stavku 2. Statuta Grada Odbor
Gradskog vijeća Grada Splita je za izbor i imenovanje je na svojoj 2. sjednici održanoj 26.
srpnja jednoglasno utvrdio prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i
članova Odbora Gradskog vijeća Grada Splita za statut, poslovnik i propise te ga dostavlja
Gradskome vijeću na raspravu i odlučivanje. Prijedlog je slijedeći, u Odbor Gradskog vijeća
za statut, poslovnik i propise predlažu se za predsjednika vijećnik Vojko Božulić, za
144
zamjenika predsjednika vijećnik Igor Mladinić, za članove vijećnica Anđelka, Anđelka
Visković, vijećnica Danijela Špalj i vijećnik Tomislav Gojo.
PREDSJEDATELJ
Hvala. Otvaram raspravu. Javio se gospodin Tomislav Gojo prvi, pa gospodin
Tonći Blažević kao drugi. Izvolite Tomislave.
TOMISLAV GOJO
Hvala. Pa evo da bi, da bi uopće uspješno mogli formirati ovaj, a i ovaj slijedeći
dakle odbor mislim da je prvo ovdje potrebno prethodno definirati koje su političke opcije
vlast, a koje su političke opcije oporba. Zašto to kažem? Uvijek je u ova dva odbora bila dakle
praksa i prije četiri i prije osam godina da omjer znači vladajućih i oporbe bude tri naprema
dva. Jedino, jedino objektivno mjerilo temeljem kojega mi možemo definirati vlast odnosno
oporbu je bilo glasovanje prilikom izbora za ovaj predsjednika Gradskoga vijeća. Ako, ako
dakle gledamo to, to ovaj glasanje onda je omjer u ovome odboru četiri naprema jedan, jer su
četiri predstavnika onih političkih opcija koji su dakle podržali izbor predsjednika Gradskoga
vijeća, a samo jedan je praktički predstavnik oporbe. Nije, mislim da apsolutno nije fer da
netko dakle iz one većine koja je podržala izbor predsjednika Gradskoga vijeća ulazi u ovu
kvotu od dva vijećnika koja dakle pripadaju oporbu, oporbi, tako da je zaključak našega dakle
kluba da ukoliko ovakav prijedlog ostane onda bi vas ja molio da izbrišete mene također sa
ovoga potpisa, a isto bi volio dakle znati da li su sve političke opcije odnosno političke
stranke kontaktirane prilikom sastavljanja ova dva odbora? (-nije uključen mikrofon-) Može
još samo jedna nadopuna?
PREDSJEDATELJ
Može, može, izvolite.
TOMISLAV GOJO
Ja se sjećam, evo ja se sjećam i slične situacije prije četiri godine kada je tadašnja
vlast imala sličan prijedlog gdje je omjer bio četiri naprema jedan, gospodina Luke Podruga
sada nema, ali tada se on povukao i pustio je gospodina Marina Jurjevića u ovaj odbor, je, je,
upravo, upravo je bilo tako, tako da je onda nakon toga omjer bio tri ovaj naprema dva.
PREDSJEDATELJ
Evo, gospodine Jure javio se Blažević prvi pa ćete onda vi treći, e. Izvolite
gospodine Blažević.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Predsjedniče zahvaljujem. Dužan sam reagirat kao član Odbora za izbor i
imenovanje i napomenuti kolega Gojo je počeo s time, ali moramo još jedanput ponovit, ja
sam na Odboru postavio pitanje da li su sve političke opcije koje su zastupljene u Gradskom
vijeću konzultirane po ovom pitanju, znači po pitanju izbor članova ova dva odbora.
Predsjednik normalno predsjednik Odbora me nije baš znao odgovorit, nije bio siguran itd., pa
sam se ja potrudio pa sam provjerio kod nezavisne liste Marijane Puljak i oni su mi rekli da
nisu konzultirani. Evo sad direktno pitam kolegu iz, sa liste nezavisne Ivan Grubišić jesu li
konzultirani pa neka kaže. Mislim da na takav način nije u redu. zadatak svih nas vijećnika je
da sudjelujemo u odborima, slažem se sa kolegom Gojom 3:2 da složimo priču, možemo mi
razgovarat o tome pošto će ovo tijelo dosta dobro smo počeli radit, da možda nekome iz
oporbe damo to što je u Saboru da vodi neki od odbora itd., možda je to jedan stupanj
demokracije viši, ali mislim da moja je načelna i vrlo bitna, ustvari vrlo bitna primjedba to da
145
mi je, da pretpostavljam da nisu konzultirane sve političke opcije. Normalno onaj koji ima
većinu odlučuje i predlaže, ali vrlo je nezgodno ne konzultirati.
PREDSJEDATELJ
Evo gospodin Jure Šundov pa ćete onda vi gospodine gradonačelniče.
JURE ŠUNDOV
Evo i ja se baš čudim iz kojih je razloga uvaženi kolega vijećnik Tomislav Gojo
zaključio kako smo mi vlast, koji su to, koji su to, na temelju toga što smo mi digli ruku za
predsjednika Gradskog vijeća on je zaključio da smo mi vlast. Dakle mi kao Hrvatska
građanska stranka na razini Županije, i to smo javno izjavili, smo u koaliciji sa Hrvatskom
demokratskom zajednicom i sa njenim koalicijskim partnerima. Na razini Grada mi nismo u
koaliciji s nikim, apsolutno s nikim, ni formalno ni neformalno. Prema tome ja se osjećam kao
i moje kolege nas petero vijećnika kao opozicija, ali ne znam zbog čega tvrdi gospodin Gojo
da to nije tako. Dakle možda on nije opozicija, ali mi smo opozicija sigurno. Prema tome
jedan je ovaj naš Danijela Špalj ona je opozicija, a da li je on ne znam, ako on nije onda neka
se makne od tamo.
PREDSJEDATELJ
Dobro, evo ovdje su dvije pretpostavljam replike, gospodin Hrvoje Marušić i
gospodin Petar Škorić. Izvolite.
PETAR ŠKORIĆ
Pa evo mi smo se predsjedniče i konzultirali bili o ovoj točci, ali nisam imao ni
spoznaja ni informacija naravno da nekakvi demokratski standardi i u Saboru i u županiji
potvrđuju na neki način da se tu sve više radi jedan iskorak, evo sad je u županiji formirano
od dvanaest tih tijela, od pet njih su čelnici čak tih odbora dati su oporbi, tako imamo i u
Saboru slučajeve gdje predstavnici oporbe su predsjednici nekakvih odbora, u tom smislu
smatramo da takvu politiku treba primijeniti i na lokalnoj razini. Naravno na razini Grada
Splita stvar je vlasti da li će to i primijeniti, a ovo što se tiče tko je oporba, a tko je vlast mi
smo i na konstituirajućoj sjednici upravo s porukom i svojim glasovanjem poslali poruku da
smo oporba. Dakle ja smatram da građani grada Splita, birači imaju pravo znati tko je taj tko
podržava vlast, tko je u vlasti, a tko je oporba, tko zastupa dakle njihove interese i ili građani
imaju pravo znati da aktualna gradska vlast u gradu Splitu nema većinu, da funkcionira kao
tehnička vlada, dakle ako se pojedini predstavnici nekih drugih političkih opcija, nezavisnih
lista ne svrstavaju uz vlast onda to treba tako konstatirati i u buduće na neki način poslati
poruku građanima da vlast u Gradu Splitu nema većinu u Gradskom vijeću nego da
funkcionira tehnički, dakle na principu programa, projekata i slično. Pa u svakom slučaju
mislim da to građani imaju pravo znati. I u tom smislu mislim da smo na konstituirajućoj
sjednici da je građanima bilo razvidno tko, tko je vlast, tko je oporba i u tom smislu mi
očekujemo da se i u, kroz ove odbore ta dinamika na taj način prati. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gospodin Jure Šundov bi imao odgovor, je li.
JURE ŠUNDOV
Meni je posve nejasno zašto gospodin Škorić sebi daje za pravo iznosit mišljenje i
stav neke druge političke stranke i opcije. Dakle vi imate pravo na svoj stav, ali nemate pravo
pred građanima grada Splita zaključivat tko je vlast, tko je oporba. Dakle postoje formalni i
neformalni koalicijski sporazumi, ja vam ponovno govorim i vama i javnosti grada Splita da
146
Hrvatska građanska stranka nije potpisala niti dogovorila nikakav ni formalni ni neformalni
politički savez ili koaliciju sa SDP-eom i njenim koalicijskim partnerima. Prema tome ti vaši
zaključci paušalni koje ste vi proizveli iz onog što smo mi glasovali javno i otvoreno za
predsjednika Gradskoga vijeća apsolutno vam ne daje za pravo da iznosite takav zaključak.
Dakle danas smo mi glasovali protiv u situacijama kad ste vi bili za. Pa meni nije palo
napamet da kažem da je HDZ-e u koaliciji sa SDP-om. Mi imamo sad slijedeće točke
dnevnoga reda gdje je gradonačelnik predložio nešto što ću ja, evo već sad kažem, bit protiv,
a što naravno neće donijeti konačni zaključak. Ako bude više onih koji su za naravno provodi
se ono što se izglasovalo sa većinom i to je tako, to je demokracija. Dakle ne može nitko u
moje ime, u ime moje stranke iznosit da li smo mi u opoziciji ili smo mi u poziciji. Što se tiče
samog gradonačelnika ako ne izglasa proračun pa bit će jasno gdje se on nalazi, pa to je
svakomu jasno. Pa ja mislim da smo ovdje isključivo za to da bi štitili interes ovoga grada i
njegovih građana i to pojedinačno u svakom predmetu ponaosob. Ako ćemo se mi svrstat je li
netko pozicija ili opozicija loša je to politika. Mene takva politika ne interesira. Ja sam se u
zadnje četiri godine nagledao takve politike i zbog takve politike sam pio pet tableta dnevno.
Prema tome meni takva politika ne interesira, ako ja smatram da je nešto za ovaj grad dobro, a
to je predložio SDP ili kolege neovisni vijećnici ili bilo tko drugi pa nema toga tko će mene
natjerati da ja dignem ruku protiv toga, ja ću dignuti ruku za. Ne interesira me s koje strane
dobar prijedlog dolazi, jednako kao što ću biti protiv ako smatram iz svojih političkih
uvjerenja ili spoznaja da je nešto loše za ovaj grad i drukčije ne može biti i ja bi molio da
nitko ne odlučuje u ime naše političke stranke. Vi imate pravo govorit u ime vaše koalicije i
izvolite govorit, ali ostavite se drugih političkih stranki i procjenjivat gdje se ona nalazi ili ne
nalazi. Ja vam javno ponovno govorim da mi nismo u koaliciji sa SDP-om i njenim
koalicijskim partnerima, ako ćemo jednog dana bit i da li ćemo bit onda će to bit javno
objavljeno. To je naša stvar.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo javio se gospodin gradonačelnik pa ćete onda vi sa replikama
svojim. Izvolite.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ja bi vas kolegice i kolege samo molio da od ovoga ne stvaramo neku preveliku
političku priču, premda ovo je politika i dozvoljavam i naravno da imate pravo u tom smislu
razgovarat, ali evo ja ću vam reći ovako mislim ja ne znam tko je pozicija, tko je opozicija s
izuzetkom mojih kolega ovdje iz koalicije, to je barem jasno, a ovo drugo nije, pa mi smo to i
definirali tako, uglavnom se ide na program i na projekte, razgovore, pregovore, dogovore
itd., ja pokušavam samo da sve ono što je logički se glasa za, a ono što nije logički će se, vi
ste maloprije glasali za jedan projekt zato što ste smatrali, premda ste imali divergencije
unutar vas jer ste smatrali da je to, bez obzira šta ima mana ipak treba ići dalje. Zato bi vas ja
molio, mislim, inače sam predvidio da predložim ukidanje cijelog niza odbora i komisija, po
meni su bespotrebne, gubimo vrijeme, nešto malo novaca i ubuduće bi više ja predlagao
ovome Gradskom vijeću koje je u konačnici ono koje mora donijeti odluku. Sve odluke sa
svih komisija, odbora završe ovdje i onda se ovdje glasa. Ono što se glasa tamo gotovo je
irelevantno, na kraju se sve ovdje završi. Ako možete eto ja apeliram da ne gubimo previše
vremena oko ovoga, jer ja u suštini ne znam, mislim iako ja mogu reći sada gospodinu
Šundovu da je on ovaj oporba ili pozicija, mislim, na temelju jednoga, jednoga glasanja.
Vidjet ćemo, ne znam. Uostalom možemo i promijenit ovo, možemo vidjeti kako će se stvari
razvijat, ali ako mislite da je ovaj odbor toliko bitan ja vam tvrdim da nije, na kraju će to
završit ovdje pa ćemo tek onda vidjeti je li imamo dovoljan broj ruku i glasova da eventualno
mijenjamo statut, poslovnik i sve ostalo. Isto tako i proračun financije, za mene taj, taj odbor
147
ne treba, nepotreban, da se ne bi tko uvrijedio, naravno da ljudi vode pročitat to, ali
nepotreban je. Na kraju ćete vi ovdje svi raspravljat i o rebalansu i o proračunu i glasat onako
kako mislite da bude glasao. Imate ja mislim od dvadeset i jednog komisija, odbora itd. i sad
smo formirali i novu koja mi se čini izuzetno potrebnom, ali zato petnaest mislim ukinuti,
predložit da se ukinu, nepotrebne su, to vam je moje mišljenje, a sad možemo raspravit o tome
tko je pozicija, tko je opozicija, četiri godine se u proteklom mandatu nismo uspjeli dogovorit,
a bila je puno jasnija situacija tko je oporba, a tko je, tko je ovaj pozicija, a sad sigurno se
nećemo dogovorit.
_______________
(-nije uključen mikrofon-) Mijenjat ćemo predsjednika Gradskog vijeća pa ćete .....
PREDSJEDATELJ
Može, nemam ništa protiv. Evo jeste vi završili gospodine gradonačelniče?
Sukladno i dosljedno praksi ja bi sad preložio evo da redoslijedom gospodin Marušić, Duje
Sučić, Ljubica Vrdoljak i Petar Škorić dadu svoje replike. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pa evo ja moram priznat da sam začuđen s
ovim šta priča gospodin Šundov, a ja ću reći iz kog razloga. Naime ne da je HGS podržao
predsjednika Gradskog vijeća nego ga je i predložio, tako piše ovdje bar, je li, ako ja krivo
čitam onda, ne. A šta piše? (-čuje se više glasova-) Je li njihov prijedlog bio? E, a mislim, sve
je dobro, gledajte, gradonačelniče, samo malo, samo malo molim vas, sve je to nebitno, a sve
kad zbrojiš ispada da sve vodi u smjeru da je HGS ne samo podržao nego i prikuplja potpise
za predsjednika Gradskog vijeća koji je iz SDP-a i legitimno su ga izabrali za predsjednika
Gradskog vijeća, to uopće nitko ne spori za boga, to je u redu i mi pristali na to u
demokratskom okružju radimo. Ali ovo je baš čisto političko pitanje. Kad se ovdje o čistoj
politici radi onda se ne možemo bavit demagogijom i pričat nešto šta nije točno. Dakle ako ja
sad predložim svog kandidata za predsjednika Gradskog vijeća, a vi ga podržite pa ljudi moji
šta to znači onda nego koalicija. A da bi mogli (-čuje se više glasova-), a da bi mogli odbore
formirat ako će ih gradonačelnik ukinuti to je druga stvar, to je njegovo pravo, ali onda
moramo znati kako ćemo ih formirat, ali e, ma O.K., ali, ali ne možemo se igrat malo jesmo,
malo nismo, nego smo predložili, SDP-e je to naravno svesrdno prihvatio jer je njihov član,
mi smo to kao oporba prihvatili da je to tako jer je to demokratska uzanca i ne možemo sad
reći da to nije tako. Prema tome mi smatramo HGS da je uz SDP, da je koalicijski partner
SDP-a i to je činjenično dokazano, sad se može netko prat koliko hoće, to kao da ja vama
tumačim da je sad vani noć, a dovoljno je samo otvorit prozor i vidjet da sunce sja i ništa
drugo. Prema tome to je političko pitanje kako bi mogli na realnoj osnovi formirat odbore, ja
nemam ništa protiv toga da je HGS oporba, da je HGS vlast, da bude šta bude, ali ne može ne
bit ako se ponaša kao vlast, čak i predlaže predsjednika Gradskog vijeća. Prema tome stvarno
nema, to sve skupa nema smisla ili ako je, gospodine predsjedniče, to uistinu tako onda šta je
predsjednik našeg Kluba rekao gospodin Petar Škorić onda moramo reći javnosti da u Gradu
Splitu nema većinske koalicije, da predsjednik Gradskog vijeća nema većinu i da je na snazi
tehnička vlada i onda ne možemo govorit o koaliciji stranaka i sigurnoj većini, a za nas i za
javnost, svekoliku javnost koja prati sjednice, prati javni tisak HGS je u koaliciji sa SDP-om
ljudi moji i sa vašim koalicijskim partnerima, to su pokazali na djelu, a riječi su riječi, a djela
su djela. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Evo gospodin Šundov replika, pošto je tu. Molim? Ček, ček, je, je, ali evo sad je ...
148
JURE ŠUNDOV
Znate poštovane vijećnice i vijećnici evo uvaženi kolega Hrvoje Marušić uvjerava
mene kao onaj nevjerni muž kad ga je žena našla sa drugom u krevetu i vidjela ga naravno s
drugom u krevetu, onda on nju pita kad je ona njemu rekla pa zašto si me prevario, pa veli
nisam te prevario, pa je li ti vjeruješ meni ili svojim očima. Dakle iz čega ste vi to gospodine
Hrvoje izvukli te vaše konstatacije tko je koalicija ili što ...
HRVOJE MARUŠIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Pa predložili ste predsjednika Gradskog vijeća.
JURE ŠUNDOV
Pa ja, ja bi rekao ovako, da je izborna kampanja završila i da je mislim prilično
oportuno da na prvoj radnoj sjednici Gradskoga vijeća kad imamo gradonačelnika,
predsjednika Gradskog vijeća i Gradsko vijeće vi već vršite kampanju za slijedeću, za
slijedeće lokalne izbore. Mislim da vam nema smisla, a kontra, a kontra Hrvatske građanske
stranke, pa nismo vam mi glavni problem. Mislim da je apsolutno daljnja rasprava o tome tko
je pozicija, tko je opozicija izlišna, a hoće li gradonačelnik i njegovi koalicijski partneri
iznositi koga oni imaju kao većinu ili ne pa to je, to je za mene apsolutno nebitna stvar. Pa mi
smo to rekli na samom, to sve svi govorili, svi vi u kampanjama ste se pozivali na to kako ćete
se borit da vaši projekti dobiju potporu svih u ovom Gradskom vijeću odnosno većine u ovom
Gradskom vijeću, pa to je poanta, to je bit stvari, to je potrebno za ovaj Grad, a nije bitno da li
je netko u poziciji i ima li on većinu, je li to znači da netko tko ima većinu može nametnuti
koješta ovome Gradu i da bi to bilo dobro zato što on ima većinu, ja mislim da ne. Ja mislim
da je bitno da gradonačelnik i predlagatelji, bez obzira tko oni bili, u ovoj vijećnici dobiju
većinu a da je to korisno za ovaj grad, da je to dobro za ovaj grad i to je cijela priča koja mene
interesira u ovoj gradskoj vijećnici. Sve izvan toga je politikantstvo a ne politika.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo, evo ovako, e sad pazite, ima puno replika na repliku i replika na
replikinu repliku, ne možemo ovako. Idemo redom evo ovako, gospodin Duje Sučić. Evo. Ne
može, pusti, ajmo, ajmo bit dosljedni do kraja.
DUJE SUČIĆ
Evo samo jedna ...
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Ako mogu prije nego vi nastavite, molim vas?
PREDSJEDATELJ
Izvolite.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ako mogu predložit ovako malo salamunski, sad je ovo riješeno je Statutom i
Poslovnikom Gradskog vijeća da ima pet članova ovoga radnoga tijela, ako ćete mi dat
vremena za slijedeću sjednicu ću pripremit da to promijenimo, dakle moramo promijenit
Poslovnik, promjena, točkasta promjena, da upotrijebit pravilni izraz, povećat ćemo na sedam
i ubacit ćemo još onoga koga vi predložite. Ne samo u ovu nego i slijed...., dobro znam,
moram promijenit Poslovnik, ali zato vam i kažem.
PREDSJEDATELJ
149
Moramo imat novo tijelo da bi mijenjali Poslovnik.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
U redu, u redu, ali zato vam kažem ako ćete, ako ćete to da izbjegnemo daljnju
politizaciju, premda ovo je politika, gospodine Marušić ja se apsolutno se slažem s vama i
razumijem apsolutno svih vas skupa i ne osporavam vaša prava niti vašu retoriku, međutim ja
vam samo kažem šta ću ja, ovaj, najvjerojatnije napravit to, mi ćemo sad, ja ću preložit
glasanje, ali ću nakon toga onda ići na promjenu Poslovnika i povećanje tako da onda budu
svi zadovoljni, eto, jer ne želim baš ono baš da bude. Eto hvala vam lijepa.
PREDSJEDATELJ
Evo čuli smo prijedlog i razmišljanje gradonačelnika, ja sad predlažem zbilja
jednom telegrafskom brzinom replike. Izvolite gospodine Duje.
DUJE SUČIĆ
Pa ništa, ja onda odustajem, jer mogu samo ponovit ovo šta smo rekli sve, a da
vidimo kako će se razvijat dalje.
PREDSJEDATELJ
Gospođa Ljubica.
LJUBICA VRDOLJAK
Evo kratko, postoji u ovom Gradskom vijeću dio političkih odluka i dio projekata i
normalno da svatko pametan u ovom Vijeću će podržat projekat, investicije i ono što donosi
boljitak gradu, političke odluke su političke odluke, politička odluka je i izbor predsjednika
Gradskog vijeća. Ni ja sa HGS-om nisam imala potpisan nikakvi koalicijski sporazum, to
može gospodin Šundov potvrdit, ali sam ih do kraja podržavala jer sam to obećala, jer je to
tako i smatrala sam se dijelom vlasti i nije mi bilo neugodno niti se danas ograđujem od toga
da sam bila podrška HGS-u, a nikad nikakav sporazum s njima nisam potpisala. Prema tome
ja bi voljela da mi ovdje znamo bez obzira na glasovanje o projektima, to je normalna stav i
svatko, rekla sam već unaprijed na koji način o projektima razmišljam, ali političke odluke su
političke odluke. Politička odluka je izbor Gradskog vijeća, politička odluka je i izglasavanje
proračuna, rebalansa proračuna itd., to su političke odluke i onaj tko podrži takove odluke
normalno da je sastavni dio vlasti. Prema tome to je jasno i tu ne trebamo, ali ovo nije toliko
važno da iziskuje ovoliko diskusije. Evo.
PREDSJEDATELJ
Slažem se. A kako ćemo, ne možemo mijenjat, ne možemo mijenjat, ne možemo
mijenjati Statut i Poslovnik a dužni smo po zakonu, mi to moramo što hitnije. (-čuje se više
glasova-) Sad se, evo sad će gospodin Petar Škorić samo da nešto kažem. Sad kako to riješiti,
tri nezavisne liste HGS, HDZ koalicija, SDP koalicija kako sa njih šest i gospođa još Visković
sedam različitih struja i struktura ukalupit u pet, eto, ja bi baš volio da mi pomognete u tom
razmišljanju kako to napravit. Slobodno vi, evo izvjestitelj gospodin Blaževski.
MILAN BLAŽEVSKI
Ponovit ću još jednom, dakle Odbor je jednoglasno, u kojem su gospodin dakle
nepobitno ovaj od nas pet dakle i gospodin Prljević, dakle i gospodin ovaj Blažević, dakle
svih nas pet i gospodin Gjurković i gospodin Sučić i gospodin Blaževski svih pet smo
jednoglasno glasali za ovaj prijedlog, znači gdje je bilo spomenuto ime gospodina Goje
150
odnosno ovaj iz, kolegice Špalj, kolegice Visković, kolege Mladinica i Božulića, dakle svi su
prijedlozi dobili za pet ljudi jednoglasnu potporu.
TOMISLAV GOJO
(-nije uključen mikrofon-) Ali ste ........ rekli da ste kontaktirali ostali dio oporbenih
......
TONĆI BLAŽEVIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Predsjedniče mogu li, moram ........
GOJKO ČEPO
(-nije uključen mikrofon-) A svi moraju, evo baš ........... , predsjedniče ja ..............,
(-uključen-) Zadovoljniji sam bio sa Nevenkom Bečić, dajte mi molim vas deset minuta se već
javljam za repliku.
PREDSJEDATELJ
Ovaj, evo ovako, to s čim si ti bio zadovoljan to me uopće ne interesira. Gospodin
Škorić pa gospodin Čepo.
PETAR ŠKORIĆ
Evo hvala lijepa. Neću se vraćat više na temu tko je vlast, a tko je oporba,
činjenica da je jedino klub koalicije hrvatskog zajedništva dakle stavio se na stranu oporbe i
mislim da to građani trebaju znati, a kako ćemo dalje funkcionirat, mi smo i danas potvrdili da
smo spremni podržavat projekte i različito nastupat i postupat i na tom tragu ćemo i dalje
djelovati. Sve ono što ocijenimo da je korisno za grad Split i građane Splita neovisno s koje
strane dolazi, da li od strane vlasti, da li od strane nezavisnih lista, da li od strane predstavnika
drugih političkih stranaka mi ćemo podržavati i gradit, ali u političkom smislu trebamo znati
slati poruke i logično bi bilo da u gradu Splitu da se na jedan način iskristalizira i da politička
opcija koja vodi ovaj Grad ima većinu dakle, jer to građani grada Splita očekuju, za to su
glasovali, dakle tehnička vlada znamo svi ovaj šta je i koliko je dugog ona vijeka, tako da u
ovom vremenu to će se iskristalizirati sigurno. Mi ovu temu kad smo otvorili, otvorili smo na
našem Klubu upravo prikupljajući ove informacije nakon Odbora za izbor i imenovanja gdje
smo upoznati da predstavnici nezavisnih lista nisu, nisu bili konzultirani. Smatramo evo da
izbor od tih, u tim tijelima treba imati zastupljenost svih političkih opcija, da vlast treba imat
većinu. Spomenuo sam nekakve demokratske standarde koji su dostignuti i u Saboru evo i u
Županiji, mislim da te primjere i mi u Splitu trebamo slijediti i u tom smislu evo predlažem
predsjedniku Gradskog vijeća da u buduće popuna i daljnjih ovih tijela teče na način da se
konzultiraju svi i da se probamo dogovorit konsenzusom ovaj kako osigurat, a sad da li ići
povećavat broj, ne znam, ovaj.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Ako mogu odgovorit.
PREDSJEDATELJ
(-nije uključen mikrofon-) Izvolite.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Ma gledajte mi smo jednostavno, ovo je, ovo je radi propisa i zakona, koliko sam
ja shvatio, morali bi ovo izglasat, međutim Gradsko vijeće se povećalo s 25 na 35, a mi nismo
povećavali radna tijela, broj članova radnih tijela nismo povećavali, defakto bi ih sve trebali
151
povećat, ali dajte nam vremena da damo prijedlog pa ćemo povećat sve, izmjenom Poslovnika
ćemo sva tijela povećat, jer jednostavno nismo povećavali, to, povećali smo stol, ali nismo
povećali radna tijela. Ja sam mislio istovremeno predložit nekoliko radnih tijela da ih potpuno
ukinemo, a druga da povećamo s brojem članova. U tom slučaju neće više bit divergencija.
Što se mene tiče možemo ići na devet članova, jer čak bi mi i odgovaralo da bude šta više
članova radnih tijela, jedino mi je malo radi toga šta se sva ta radna tijela plaćaju, pa je tu, ali
dobro ajmo reći da to nije toliko ozbiljni problem, međutim na kraju će sve završit ovdje i
ovdje ćemo glasat. Eto, prema tome ja vas molim ako možete sada, meni je jadna poruka,
poruka je vrlo, vrlo jasna i vrlo pragmatična mislim, oporba se zna tko je, po....
PETAR ŠKORIĆ
...... ovoga što je iznio i gradonačelnik i s obzirom upravo na ovo obrazloženje
mislim da bi bilo prihvatljivo ovo na sedam vijećnika i da bi upravo omjer četiri:tri vlast ovaj
to moglo uvijek pokriti da se to, samo pitanje kako ćemo definirat ova tri, jer, ovaj, ali (-čuje
se više glasova-) a ovo što se tiče financijskih troškova i svega tu se mogu uvesti nekakvi
parametri da se to ne povećava, da li po sjednici ili smanjit te iznose ili ukinuti skroz što se
nas tiče, ma.
PREDSJEDATELJ
Dakle temeljni je problem da bismo pristupili izmjeni Statuta i Poslovnika mi
moramo imati ovaj odbor kao stručno tijelo, bez njega danas ako ga ne možemo mijenjati niti
usuglasiti Statut sa izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Pa vas ja molim da ne povlačite svoga čovjeka iz toga
dok ne definiramo to.
PREDSJEDATELJ
I onda ćemo povećati. (-čuje se više glasova-) Ma može, ali kako god želite, mi
ovo naprosto moramo imat ovo tijelo. Evo. A onda ćemo (-čuje se više glasova-) Gospon
Čepo izvolite.
GOJKO ČEPO
Hvala vam predsjedniče od srca.
PREDSJEDATELJ
Ovo je lijepo čuti.
GOJKO ČEPO
Gospodine Škoriću mislim da zapravo nas u ovoj vijećnici puno više interesira tko
je vlast tko oporba nego građane Splita, vi ste u nekoliko navrata spomenuli kako mi moramo
bit načisto prema građanima i prema javnosti tko je tu vlast, tko je oporba i da bi kao građani
gore od želje da oni znaju ako u Splitu je tehnička vlast, jer to građanima jako puno znači. Ne
znači. Znači nama koji tu sjedimo i ja sam zapravo iznenađen jer u ovoj vijećnici sjedi jedan
priličan broj iskusnih političara pa se mi sad iščuđujemo kako mi odjednom ne znamo u ovoj
vijećnici tko je vlast a tko je oporba i tražimo sad definicije po kojima ćemo mi definirat
oporbu odnosno vlast pa evo kolega Gojo je smislio model, za njega je vlast onaj tko je glasao
za predsjednika Gradskog vijeća, a vidite prije, a vidite prije četiri godine sam ja glasao za
kolegu Goju, oprostite, nemojte me molim vas prekidat, dakle ja sam glasao za kolegu Goju
koji je bio zajednički prijedlog HDZ-a i nezavisne liste Željka Keruma, a ta neazvisna lista
152
Željka Keruma je onda nakon godinu dana postala stanka, a predstavljali su je između ostalog
gospodin Jure Šundov i gospođa Anđelka Visković koji sad sjede na različitim stranama stola
u jednoj političkoj i jednoj nezavisnoj opciji. Imali su podršku u vlasti od gospođe Ljubice
Vrdoljak koja je sada zajedno sa gospodinom Marušićem išla kao nezavisna lista, a sad sjedite
u jednoj stranci. Zapravo i ne zna, i cijeli mandat nismo znali tko je, i oni koji su glasali za
proračun su tvrdili da su oporba, a sada tražite(-čuje se više glasova-), a sada tražite
određivanje po tome tko je glasao za predsjednika Gradskog vijeća. Mislim da je
bespredmetno.
PREDSJEDATELJ
Dakle ja, po Poslovniku dužan dati riječ gospodinu gradonačelniku. Evo pa će
gospodin Blažević pa ide gospođa Puljak.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Je, O.K., nastavite raspravu, a ja ću vam samo formulirat moj, moj konačni
prijedlog pa vi nakon toga raspravljajte, naravno da imate pravo raspravljat. Dakle moj
prijedlog je da se ovo izglasa na ovaj način, da se slijedeća točka dnevnog reda koja nije bitna
za, po propisima povuče, dakle ja ću je povući, jer ja sam predlagatelj, ne mogu, mora Milan,
dobro, u redu, ali onda isto tako da to formuliramo na način da ćemo za slijedeću sjednicu
Gradskog vijeća pripremit pored svih ostalih stvari, dakle promjenu, ovaj odbor će .............. u
prijedlogu promjene Poslovnika koje ćemo proširit ne ovo nego sva preostala, sva preostala
radna tijela Gradskoga vijeća za najmanje dva člana tako da bi onda svi imali zadovoljstvo,
plus toga da ću predložit neka da potpuno ukinemo, pa ćemo onda na taj način i financijski,
financijski dio regulirat i doći na isto, nula-nula. Eto to je moj prijedlog, a vi naravno da imate
pravo nastavit razgovor.
PREDSJEDATELJ
Slažem se. Evo gospodin Blažević, po svom običaju će vrlo kratko.
TONĆI BLAŽEVIĆ
Predsjedniče, predsjedniče hvala. Ovi, ja bi volio da se mi slušamo, jedino moje
pitanje koje sam postavio je bilo zašto nisu kontaktirane sve opcije, ja nisam ni o predsjedniku
Gradskog vijeća, ni o opoziciji, ni oporbi itd., i da, glasao sam na Odboru za to i sviđa mi se
prijedlog gradonačelnika i sad ću glasat za ovu odluku i drago mi je šta je skinut Odbor za
proračun i financije. Ali predsjedniče vi se meni sviđate, da sam ja znao ono što sam danas
saznao ja bi bio glasa za vas pa bi Škoriću uz pivo objasnio o čemu se radi, razumijete.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gospođa Puljak. Izvolite.
MARIJANA PULJAK
Ma, ma ništa, ja sam, samo sam htjela reći da bližimo se kraju, bližimo se kraju
dnevnog reda, ja sam mislila ovo će bit najjednostavnije točke, sad je ovo ispalo krucijalno.
Na RTL-u javljaju da šta je maratonska sjednica u Splitu, šta se događa, je li. Ljudi ajmo,
ajmo kraju. Evo samo to.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Ma ja mislim da se gospodin Šundov šalio. Gospodine Šundov je li
vi želite još nešto reći.
153
JURE ŠUNDOV – zamjenik gradonačelnika
Ja sam se javio za raspravu i želim iskoristit svoje vijećničko pravo, to gospodin
Čepo vrlo dobro zna. Mi smo u prošlom sazivu kad bi svi završili i sve smo raspravili e Čepo
ima još nešto reći. Prema tome evo ja imam još nešto reći. Ja mislim da nema razloga da se u
ovom tijelu zbog bilo koga siluje demokracija, vi gospodine predsjedniče imate instrument, a
to je poziv na glasovanje, prema tome vi u svakom trenutku kad se rasprava završi možete
pozvat tko je za, tko je protiv, pa će predmet proći ili neće proći, nema nikakvog razloga da
zbog stava uvaženog vijećnika Hrvoja Marušića, uvaženog vijećnika gospodina Goje i mog
ratnog druga i uvaženog vijećnika gospodina Petra Škorića vi mijenjate jednu uvaženu i
uvriježenu demokratsku praksu koja ovdje živi već dvadeset godina da vi sa pet mijenjate
nešto na sedam ili devet. Radi čega ćete to radit? Stavite na glasovanje, ako prođe idemo
dalje, ako ne prođe onda ćete vi promijenit to itd. Nema razloga da se siluje demokracija zbog
bilo koga u ovoj vijećnici. Provedite postupak, imate i tko je za i tko je protiv i vidjet ćete,
imate ovdje nas koliko nas ima pa ćemo vidjeti je li prošlo ili nije prošlo. I evo to je moj
prijedlog, to je instrument koji se koristi u demokraciji i gotovo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Međutim činjenica je jedno da je meni pa skoro više od pola
vijećnika i vijećnica došlo i ukazalo na potrebu da radna tijela budu veća zbog povećanog
broja vijećnika iz jednostavnog razloga da što veći broj vijećnika bude zastupljen u tim
radnim tijelima. Eto. A sada ćemo, ukoliko više nema prijavljenih za raspravu, zaključiti ovu
raspravu i staviti ovo pitanje odnosno ovu točku dnevnog reda za glasovanje iz jednostavnog
razloga što bez ovog Odbora smo mi jednostavno u pat poziciji i ne možemo donositi nikakve
promjene Statuta i Poslovnika, a one su prijeko potrebne. Zahvaljujem. Evo pa ja bi stavio
prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za statut,
poslovnik i propise onako kako ih je formirao i predložio predsjednik Odbora za izbor i
imenovanje na glasovanje. Hoćete samo još ponoviti molim vas gospodine Blaževski.
MILAN BLAŽEVSKI
(-nije uključen mikrofon-) Za predsjednika Igor Mladinić, zamjenik predsjednika
Anđelka Visković, Danijela Špalj i Tomislav Gojo (-uključen-) za članove. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Dakle tko je za ovakav prijedlog Odbora za izbor i imenovanje?
Ima li tko protiv? – Nema.
Ima li suzdržan? – Nema.
Molim vas, dakle (-čuje se više glasova-) ajte molim vas, dakle konstatiram da je
sa 23 glasa za prihvaćen prijedlog Odbora za izbor i imenovanje vezano za izbor
predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za statut, poslovnik i propise.
Idemo na točku 34. to je prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika
predsjednika i članova Odbora za proračun i financije.
Ad 34. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i
članova Odbora za proračun i financije
Gospodine Blaževski vi imate riječ kao izvjestitelj i imajte na umu ovo što smo
dosad rekli. Hvala.
154
MILAN BLAŽEVSKI
Predlažem da u ime Odbra, ako su suglasni ostali članovi, da ovo skinemo sa
dnevnog reda. Znači trebali bi imat odvojeno, trebali bi Odbor sada izaći pet minuta i (-čuje se
više glasova-), nemamo kolege iz HDZ-a. Ima nas četvero. Jesmo li za? Dakle skidamo ovaj
prijedlog točku 34. dnevnog reda, prijedlog Odbora za financije i proračun, proračun i
financije.
PREDSJEDATELJ
Apsolvirali, idemo na točku dnevnog reda 35. Informacija o postupku predstečajne
nagodbe nad Institutom građevinarstva Hrvatske ( - kraj 6. kazete B strane - ) ...
Ad 35. Informacija o postupku predstečajne nagodbe nad Institutom
građevinarstva Hrvatske d.d. Zagreb, s prijedlogom zaključka
Gospođo Slavice.
SLAVICA RADIĆ
Hvala gospodine predsjedniče. Poštovani vijećnici dobili ste materijal sa
obrazloženjem i prijedlogom. Ja mislim da nema se šta posebno pojašnjavati. Ukoliko netko
ima pitanja neka pita pa ćemo pokušat odgovoriti.
PREDSJEDATELJ
Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog rada. Tko se javlja? Što je napisano
mislim da je više nego dovoljno. Ukoliko nema prijavljenih za raspravu zaključujem raspravu
po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na glasovanje informacija o postupku predstečajne
nagodbe nad Institutom građevinarstva Hrvatske d.d. Zagreb, s prijedlogom zaključka.
Tko je za ovu informaciju? –
Protiv? –
Suzdržan? –
Konstatiram da je informacija primljena na znanje sa 23 glasa za.
Idemo na točku 36., to je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o
komunalnom redu.
36. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu
Izvjestitelj je gospodin Pave Zaninović. Izvolite.
PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo
Zahvaljujem se gospodine predsjedniče. Dakle pred nama je odluka, prijedlog
odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu. U Odluci o komunalnom redu u
članku 27. dodaje se stavak 2. i glasi „Zabranjeno je vezivati se i na drugi način koristiti bitve,
kolone u vlasništvu Grada bez odobrenja nadležnog tijela Gradske uprave.“, dakle izgradnjom
i uređenjem zapadne obale postavljene su bitve i došlo je do potrebe da se pravno regulira
njihova zaštita s obzirom na mogućnost nezakonitog korištenja i uzurpiranja od strane
brodova. Stoga je potrebno donijeti ovu dopunu Odluke o komunalnom redu da bi se zaštitio
komunalni red i bitve u vlasništvu Grada Splita. Hvala.
155
PREDSJEDATELJ
(-nije uključen mikrofon-) Otvaram raspravu po ovim pit...... (-uključen-) Dakle
otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Javio se gospodin Hrvoje Marušić, pa gospodin
Jure Šundov. Izvolite.
HRVOJE MARUŠIĆ
Hvala lijepa gospodine predsjedniče.
PREDSJEDATELJ
I gospodina, gospođa Danira Matošić.
HRVOJE MARUŠIĆ
Naime o ovoj odluci gradonačelnika se jako dugo govori u javnosti, evo danas u
Slobodnoj Dalmaciji čak ovaj piše da bi, dobro nije bitno, ali uglavnom priča se, govori se,
stav gradonačelnika je ovdje jasan, želi da Grad donese odluku da se iz Županijskog plana
povuče stav Grada da se ne može napravit luka nautičkog turizma na zapadnoj obali, već da
obala u koju je uloženo 80 milijuna kuna postane šetnica, ne da ostane nego da postane, jer
svugdje riva na svijetu služi za privez brodova i šetanje ljudi, a eto kod nas bi valjda trebala
služit samo za šetanje. Kako riješit problem a ne tjerat mak na konac, ne svađat se, ne ništa,
konstruktivan prijedlog imam, dakle u svakom slučaju ne nikakvo prepucavanje nego
konstruktivan prijedlog o kojem bi volio da se promisli, razmisli i da se vidi da je sve
izvedivo ako se hoće. Dakle građani Splita i Grad Split smo uložili 80 milijuna kuna u tu lipu
zapadnu obalu koja izgleda krasno i koja bi bila vrlo funkcionalna ukoliko Županijski plan
prođe da bude luka nautičkog turizma. Luka nautičkog turizma za cirka 150 brodova koju bi
Grad sam sebi ostavio u koncesiju, dakle po uzoru na komunalna poduzeća Čistoća, Promet,
itd., Grad Split ima tvrtku Splitska obala d.o.o., dakle Splitska obala d.o.o. da se brine o
zapadnoj obali i privezištu kao što se Promet brine o prometovanju autobusa po gradu, dakle
na taj način se godišnje uprihodi 30 milijuna kuna od eksploatacije zapadne obale šta je obali
osnovna funkcija da bude privezište brodova. Ne može nikome smetat brod na Rivi, naročito
na tom dijelu Rive, jer onda bi mogli slijedom toga ići reći da treba maknuti i ACY marinu,
jer zaklanja pogled prema gradu iz lučice Labud koja je bila tu prije nje i tako bi srušili cijeli
Split, ostavili bi samo valjda, valjda centralnu gradsku jezgru. Prema tome svi obalni gradovi
se bore da bi dobili rivu, da bi dobili privezište. Makarska gradi veliki mul, Trogir koji je grad
UNESCO-a, koji je isto preko puta ACY kao i ovdje vezuje brodove na rivu. Lucky me i
famozni koji je otišao odavde s rive potjeran, čovjek u čudu otišao, gdje je otišao, otišao je u
Trogir, platio je u Trogiru vez, nije išao u ACY-a, nego je išao na trogirsku rivu. Imamo
hvarsku rivu, mislim gdje ćemo nabrajat rive, gdje će brod bit nego na rivi, a neće bit na ne
znam gdje. Prema tome nešto u što je uloženo 80 milijuna kuna ne stavit u funkciju toga što
je, a Županijski plan čak to i predviđa, Grad ima tvrtku za to, dakle ne govorimo u davanju
koncesije nekome za nešto, pogodovanje bilo kome, nego da po uzoru na gradska komunalna
poduzeća ta tvrtka Splitska obala upravlja zapadnom obalom. I nije točno šta se pojavljuje u
medijima da luka nautičkog turizma mora imat nekakve sadržaje koji su tu neprihvatljivi, ni
trogirska riva ni hvarska riva ni nijedna riva nemaju sadržaje osim kolone, rive, niti muringe
nemaju nego se na sidro vezuju brodovi u svim dalmatinskim i svjetskim odnosno
mediteranskim lukama. Prema tome imamo konkretno rješenje, imamo konkretan prijedlog da
gradska tvrtka obavlja tu funkciju, da se uprihode novci, da novci se sa te obale vrate
građanima Splita i recimo kako prijedlog, bez veze, ali da se tih 30 milijuna kuna upotrijebi za
izgradnju Osnovne škole Pazdigrad, zašto ne, a mi sad znači rušimo projekt škole Pazdigrad
jer nemamo para, evo vam para. Imate novaca, uzmite tih 30 milijuna kuna godišnje u
gradsku tvrtku, ne privatni koncesionar i pogodovanje bilo kome, u gradsku blagajnu je dajte i
156
koristite te novce za komunalno opremanje grada i rješavanje infrastrukturalnih potreba grada
za koje trenutno novca nema. Mislim da se nemate pravo, bez obzira šta imate ili nemate
većinu u Gradskom vijeću odreći u ime građana Splita prihoda od 30 milijuna kuna koji su
utemeljeni na zdravom razumu, jer lijepo izračunajte gospodine Čepo koliko košta 40 metara
brod jednodnevni vez na splitskoj rivi i takvih se može vezat tu po Županijskom GUP-u 150.
prema tome kad dođete do te cifre, a možemo sad mahat glavom, da je 20 ili je 40, koliko je
da je više je od nule, to je sigurno, prema tome ovdje se apsolutno dakle ne može govorit o
pogodovanju bilo kome, jer Grad zadržava to apsolutno pod svojom kontrolom u tvrtki koja je
već postoji. Zaposlit će 10-15 ljudi, ta tvrtka će funkcionirat i sav višak sredstava uplaćivat u
gradski proračun, jer će to bit profitabilna gradska tvrtka, ne kao komunalne tvrtke koje
moraju poslovat, šta smo gospodin Gjurković i ja rekli, na nuli, ova tvrtka je pozitivna,
zarađivala bi novce i ta sredstva bi se namjenski koristila za ona, za one infrastrukturalne
projekte koje, koje gradu fale, a Grad novaca nema. Imamo gotovu obalu, treba uzeti novce,
sve drugo bi bilo loše za Grad Split, za građane Splita, za proračun Grada Splita. Dakle sve
imamo napravljeno, ne želimo radit posao. To je meni kao poduzetniku, kao čovjeku koji
cijeli život sam na tržištu meni je to neshvatljivo, a sad, kažem, vi imate vlast, oporbu, šta
imate, donesite odluku kakvu mislite da treba donijeti, ali vas molim da vodite računa da je 80
milijuna potrošeno, da se ta sredstva mogu vratit u pet godina i dalje koristit za boljitak i
razvoj Grada Splita, bez da se ikome pogoduje i bez da se itko uključi u to osim samog Grada
Splita. Hvala lijepa.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo zamolio je gradonačelnik za odgovor. Izvolite.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Marušić da ne ulazim sada u kasni sat u raspravu s vama, moj stav je
poznat, a vaš stav poštujem, međutim to nije tema ove točke, ova tema će doći isto na, na red
kad dođe. Naime ovoga momenta mi nemamo zakonski preduvjet da bi mogli naplaćivat to
šta kažete, bez obzira šta je Županijska lučka uprava predložila jedan skraćeni postupak da
dođe do ove pozicije da mi legalno možemo naplaćivat, ali taj postupak isto zahtijeva
određeno vrijeme. Čak i da ga skratimo on ne može bit prije kraja sezone i ovo je samo
premošćivanje, vremensko premošćivanje situacije koju imamo na zapadnoj obali da mi kao
Grad ne bi odgovarali zbog eventualnog oštećenja broda ili ne daj bože ljudi tamo. Samo se
radi o tome, a ja, ja nisam htio ulazit s vama u raspravu, to ćemo raspravljat s drugom, ja
imam svoje mišljenje, vi imate svoje mišljenje pa ćemo vidjeti o čemu se radi, ali da ne
ulazim dalje, samo vam kažem ovo je vremensko premošćivanje situacije koju imamo tamo
gdje postoji šetnica, ne postoji obala, to vam je činjenično stanje, sve ono šta mi idemo tamo
naplatit to je ilegalno naplaćivanje i lučka, Lučka kapetanija nam isto u tom smislu dala za
pravo i rekla da tamo ne postoji uvjet, preduvjet za, jer ne postoji uporabna dozvola za luku
niti nautičkog turizma, niti privezišta, a osim toga ovdje imate preko puta i ravnatelja Lučke
uprave Split koji vam isto to može potvrdit, dakle ja samo kažem, ja se samo držim zakona i
propisa i u ovom slučaju štitim interes Grada, kad dođe na red onda ćemo razgovarat da li
ćemo to zaista proglasit ili nećemo i to dozvoljavam da će možda netko drugi drukčije mislit i
izglasat se drugi, drukčija ovaj, jedino je mjerodavno ovo Gradsko vijeće i nitko drugi. Hvala.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo vi ćete kratko replika, jelte?
157
HRVOJE MARUŠIĆ
Zato i razgovaramo na Gradskom vijeću, naravno i slažem se da će odluku donijeti
Gradsko vijeće, a ovo šta mi moramo sada odlučit je da dajemo suglasnost Županiji da ...
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Nije to točka dnevnoga reda.
HRVOJE MARUŠIĆ
Nego šta onda mi odlučujemo? A kako, ako mi sad povučemo odluku da ovo uđu
u Županijski plan onda tu neće bit luka nikad. Sad je li vi to nama namjerno hoćete podmetnut
ili ...
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) .............. točka, to nije ta točka. .... 37., a mi smo na 36.
HRVOJE MARUŠIĆ
Dobro, O.K.
PREDSJEDATELJ
Gospodin Jure Šundov se javio za riječ. Izvolite.
JURE ŠUNDOV
Hvala gospodine predsjedniče. Evo za razliku od diskusije od maloprije u ovom
slučaju se u potpunosti i u cijelosti slažem sa diskusijom vijećnika Hrvoja Marušića i imam
još naravno potrebu nadopuniti. Dakle ova odluka odnosno tekst ove odluke nije u skladu sa
pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj. Komunalno redarstvo Grada Splita nema
nadležnost vezano za brodove i za pomorsko dobro, nadležnost za brodove i za pomorsko
dobro ima isključivo Lučka kapetanija u akvatoriju i u luci grada Splita, dakle ne može
komunalni redar Grada Splita doći i odvezat brod sa bitve koja je vlasništvo u ovom slučaju
ne Grada Splita. Vi ste gospodine predsjedniče Gradskoga vijeća danas podučili nas gradske
vijećnike o nekim i pravnim normativnim aktima pa ste kazali kad je bio Stipe Knježević
Radoš, on je odgovorna osoba za stanje u svojoj firmi a nije gradonačelnik Splita, svejedno
što je Grad jedini vlasnik i osnivač, ali ako netko napravi nešto kontra zakonito onda
odgovara ona osoba koja je pred zakonom legitimna odgovarati za taj problem. Onaj tko
upravlja zapadnom obalom u ovom trenutku je tvrtka Splitska obala, ona ima svog direktora,
on je izabran u legitimnom formalno-pravnom postupku. Zapadna obala je u ovom trenutku
šetnica i na njoj se ne mogu privezivati brodovi, jer nije proglašena lukom nautičkog turizma,
ali prošla vlast sa svojim koalicijskim partnerima u kojem je sigurno bila časno i dosljedno od
početka do kraja gospođa Ljubica Vrdoljak je kroz kapitalnu potporu omogućila Splitskoj
obali da upravlja u obuhvatu od biciklističke staze, isključno biciklistička staza do obalnoga
zida od hotela Ambasador do Uvale baluni, dakle ona upravlja tim platoom, ne upravlja ni
prometnicom ovom, ni servisnom prometnicom, ni zelenim pojasom ovdje između socijalnog
i tog prostora tamo. Mi smo naravno tražili, a što je ušlo u prostorni plan u Županiji da se
uvrsti u razmatranje da se ovaj obuhvat o komu sam govorio proglasi lukom nautičkog
turizma. Da li će se on proglasiti ili ne to je stvar buduće rasprave. I Grad Split je tu kako
stranka u postupku koji će dati svoju suglasnost, ali ne daje tu suglasnost gradonačelnik kao
izvršni organ, nego, nego tijelo koje mi predstavljamo a to je Gradsko vijeće. Dakle ja ću
ponoviti nešto što je rekao gospodin Hrvoje Marušić, novac kojeg smo mi uložili je novac
građana grada Splita i ovo je jedini projekt za kojeg ja znam, možda netko zna neki drugi pa
neka mi ga kaže koji je, u barem u ovih zadnjih 20 hrvatskih godina, koji izgledno omogućava
158
da se gradu Splitu vrate uloženi novci i to na koji način. Dakle na način da je Grad trebao
prema našoj zamisli sada potpisati jedan dokument sa svojom firmom Splitskom obalom da će
od sredstava privezivanja i svega ostaloga plaćati hladni pogon, a sav višak sredstava, koji je
evidentan, koji će bit, vraća se direktno u gradsku blagajnu. Na taj način ne samo da će se
vratiti uložena sredstva tih 80 i nešto milijuna kuna u neko dogledno vrijeme, da li je to
godina, dvije, pet ili deset nego će se stvoriti jedan višak sredstava iz kojih se defakto ..........
mogu financirati, da li škole ili što već je, a to opet ovisi o gradskim vijećnicima i o
glasovanju kad se bude glasovalo na, za proračun Grada Splita. Prema tome ovakva odluka
nije legitimna i zakonita, vi ne možete provesti ovakvu odluku, dakle ono što bi bilo pametno
napraviti, a to je da se napravi neko prijelazno rješenje, a to prijelazno rješenje treba
dogovarati sa Županijom splitsko-dalmatinskom koja ima u svom vlasništvu koncesiju i
pomorsko dobro, sa Lučkom upravom koja regulira to kao izvršni organ i njihov lučki kapetan
i njihovi ljudi koji provode red u akvatoriju i Grad Split kao onaj tko je vlasnik preko svoje
tvrtke Splitske obale onog što se sad zove šetnica. Dakle Splitska obala sad upravlja sa tri
objekta, a ako se ovo sve skupa napravi onda bi eventualno mogla upravljati naravno i sa tim
što se zove privezivanje. I još na kraju, dakle govorim u ime Kluba vijećnika pa imam pravo
govorit deset minuta, i na kraju mi smo uložili osim u bitve, mi smo uložili u infrastrukturu za
privezivanje brodova ispod prvog reda ploča se nalazi i voda i struja i DTK mreža i sve
ostalo. Dakle uz jednu malu investiciju, a koja je planirana kad za to dođe vrijeme a tu se
slažem sa gradonačelnikom, to nije vrijeme sad, treba naći premošćivanje zaštite zakonitosti,
ali ne smijemo eliminirati mogućnost da se ovo nešto dogodi bez rasprave ovog Gradskog
vijeća. I na samom kraju ja ću reći slijedeće, ovo Gradsko vijeće je ovlašteno donijeti odluku
ovakovu ili onakovu, ako Gradsko vijeće donese odluku da se tamo neće privezivati brodovi
onda naravno preuzima na sebe odgovornost svatko od nas pojedinačno, zavisno kako je
glasovao, za to da li će se taj novac u gradsku blagajnu vratiti ili ne. Ja odgovorno tvrdim da
Hrvatska građanska stranka nikada neće dignuti ruku protiv projekta kojega smo tu postavili i
koji je ocijenjen ne od nas, nego od svih koji je razumiju u financiranje i povrat financijskih
sredstava kako profitabilan i koji može vratiti novac u gradsku blagajnu. I na samom kraju,
vizure koje će se na zapadnoj obali onemogućiti šetanjem, govorimo o brodu koji je pokretan,
je li to znači da tamo će brodovi bit cijelu godinu, a mi znamo sami da neće, najviše će se
koristit od 5. mjeseca do 10. mjeseca, znači pet mjeseci, nekad može bit mali brod gliser, a
onda možeš vidjeti preko njega što god hoćeš, jer je razina od mora do gore metar i deset, a
gas 60 i visina možda nekad samo jarbol prelazi, ne znam, nekakvu crtu obalne linije. Prema
tome nema uporišta u nečemu i u tvrdnjama kako će se vezivanjem brodova tu spriječiti
vizura gledanja istočne obale. Evo svi mi dolazimo na zapadnu obalu da bi sa nje gledali
istočnu obalu. Dioklecijanovu palaču vidimo s Rive, vidimo je i odavde, nitko je neće
zapriječit itd. Mislim da bi trebali dopustit da sa ovim potezom naš grad na turističkoj karti
dobije zvjezdicu više, jedan sadržaj više zbog kojeg idemo u Hvar, u Trogir, kad je riječ o
Hrvatskoj ili neki naši građani u Nicu, u Monte Karlo ili ne znam gdje već idu da bi vidjeli
takve stvari i da omogućimo klijentima i gostima sa dubokim džepom da kupe i kod nas
nekakvu brendiranu robu tu negdje u zahvatu i da na taj način dodatno povećamo prihod
našega Grada. Evo to je diskusija koju sam naprosto morao, morao ovaj reći i sve što sam
rekao činjenično i formalno pravno sasvim sigurno stoji, stojim iza svake izgovorene riječi.
Evo hvala lijepo.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) ......... odgovorit kolegi Šundovu.
159
PREDSJEDATELJ
Dobro, evo gospodin gradonačelnik želi riječ. Izvolite.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Naravno da moram odgovorit kolegi Šundovu. Uglavnom ste u pravu, ali to,
ponavljam isto što sam rekao kolegi Marušiću, u ovom slučaju nije točka dnevnog reda, a o
tome ćemo razgovarat kad dođe vrijeme i to vrlo brzo, dakle već na slijedećoj sjednici ćemo
razgovarat, međutim ovoga momenta jednostavno zakonski se moramo zaštitit, to je jedina
intencija ove točke dnevnoga reda, ali ako mislite da nismo u zakonu utemeljeni, meni se čini
da jesmo, da možemo na to napravit na ovaj način samo da bi dobili vremenski period da se
zaštitimo u slučaju nesreće, ne daj bože nesreće, samo to, a ovo drugo, drugo su, drugo je za
raspravu, mislim imate svoje mišljenje i ja ga poštujem.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Dalje se javila gospođa Danira Matošić za raspravu. Izvolite.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Ja sam htjela pitat upravo ovo što je gospodin Šundov davno na početku kad je
počeo govorit zapravo postavio ko problem, a to je ovo vezano uz smisao ove odredbe, jer je
mene zbunjivalo pa sam htjela da mi se dodatno objasni, znači bitve u vlasništvu Grada bez
odobrenja nadležnog tijela Gradske uprave kad, koliko sam ja razumjela, Grad nije nadležan
za tu, a bitve nisu gradske jer su na pomorskome dobru. Pa mi ta (-čuje se više glasova-)
JURE ŠUNDOV
Ne, ne, ne, ako dopustite.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Samo časak gospodine Šundov .......... (-uključen-)
Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom
smatraju se pripadnošću pomorskog dobra, na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo
vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. E, zakon, to iz Zakona o pomorskom
dobru i morskim lukama.
PREDSJEDATELJ
Evo gospodin Jure Šundov repliku, vrlo kratko molim vas.
JURE ŠUNDOV
Ja znam možda da sam nekima dosadan, mi već radimo, ali ako smo ostali do 20
sati, a možemo i do 24 sata uopće nije ovaj problem, možemo dočekat novi dan. Vrlo je
diskutabilno i problematično sa pozicije formalno-pravne tekst ove odluke, ja vam tvrdim da
ona nije usklađena sa pozitivnim zakonskim propisima. Ne može komunalni redar uredovati u
prostoru koji nije vlasništvo ovoga Grada, Grad nije dobio koncesiju, koncesiju je dobila
Splitska obala, ona svog ovlaštenog direktora, to je Aleks Kvarantan, dakle nije vlasništvo
Grada. Grad je kroz kapitalnu potporu platio preko Splitske obale izgradnju svega toga, a ovo
dodatno još problematizira cijelu, cijelu tu priču. Koncesija traje jedno određeno vrijeme.
Dakle nije to trajno u vlasništvu ni Splitske obale ni Grada Splita, to je uvijek vlasništvo
države, a Županija je ovlaštena davati koncesije u određenom vremenu. Dakle evo ja molim
da se dodatno to prouči pa ćete doći do zaključka kojega vam ja ovdje ovaj navodim. Naravno
da treba naći rješenje temeljem kojega će se regulirati u ovom trenutku divlje vezivanje
brodova što nije dobro, ali to ne može bit na ovaj način na koji je predloženo ovdje.
160
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem gospodine Šundov. Evo prekinili smo gospođu Daniru.
JURE ŠUNDOV
(-nije uključen mikrofon-) Ispričavam se ja Danira.
PREDSJEDATELJ
Ajte završite vi vašu raspravu.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Dakle ja sam htjela kazat da se ja načelno slažem da se donese ovakva odluka,
samo mi se čini da nije dobro ni logično sročena, znači ne ovakva nego da se donese odluka
po kojoj ćemo onemogućit da se brodovi neovlašteno vezuju, ali da je moramo sročiti nekako
da je logična odnosno da je u skladu sa zakonom, je li.
PREDSJEDATELJ
Slobodno, evo gospodin gradonačelnik pa će gospodin Škorić.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Kolega Jure nisam siguran, mislim da je koncesija dana Gradu koji je to prenio na
Splitsku obalu, dakle direktno je dodijeljena od strane Županijske lučke uprave. Nego? Od
koga? A evo ja zaista ne znam, vi ste, dakle Županija je dala koncesiju Splitskoj obali. Je,
molim vas.
JURE ŠUNDOV
Grad apsolutno nije tražio koncesiju na zapadnoj obali, koncesiju je tražila pravna
osoba koja je osnovana od strane Grada a to je Splitska obala. Dakle Splitska obala je tražila i
dobila koncesiju i plaća je 250 tisuća kuna godišnje itd. od trenutka toga do trenutka toga i to
isključivo i jedino u ovom trenutku za lungo mare ili taj obuhvat kojeg sam vam ja opisao i to
za tri objekta ugostiteljska koja se nalaze sad tamo. U ovom trenutku se brodovi formalno
pravno ne mogu privezivat i tu ste vi apsolutno u pravu, ali nadležnost za reguliranje tog
pitanja nije u rukama Grada i to ispitajte formalno pravno pa ćete vidjeti da sam ja u pravu, ne
možete vi regulirali pomorski promet u akvatoriju grada Splita, to može raditi Lučka
kapetanija i nitko drugi, ne može ni Lučka uprava oni imaju svoje, to radi lučki kapetan i
Lučka kapetanija po posebnim propisima. Dakle treba tražit ...
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo gospodin gradonačelnik.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Dobro, hvala na pojašnjenju. Ja ću prihvatit to, jer zaista nisam znao, ali prihvaćam
to tako pojašnjenje da je Splitska obala nadležna odnosno dobila koncesiju i da je nadležna za
to, mi smo investirali u nešto šta je sad postalo po ovome šta Danira kaže pomorsko dobro, s
čim se ja isto tako ne slažem, međutim i to nije u ovom momentu važno, ja samo pokušavam
zaštitit upravo ovo što se svi očito slažete da ovoga momenta je to neovlašteno privezivanje u
slučaju da se nešto desi Grad Split je odgovoran.
_______________
(-nije uključen mikrofon-) Nije.
161
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Je, odgovoran je, oprostite, pogledajte malo bolje pa ćete vidjeti da je Grad Split
odgovoran ukoliko ne, ne upozori sve one tamo koji se privezuju da se ne mogu. Tablu smo
stavili i nije dovoljna vam tabla, a Split radio isto daje obavijesti itd., dakle meni nije
intencija, ja ne mogu tamo sada zabranjivat na taj način, ali sam mislio da je ovo još jedan
dodatni način da ljude maknemo od Rive, ne zbog toga šta mi samo to smeta, to mi smeta, jer
to je drugi par, par pitanja, nego da se zaista ne bi ponovo neka nesreća desila jer je promet
tamo pregust na način na koji je ovako postavljeno. A kolega Šundov vi ste u pravu, tamo
postoje preduvjeti, ali ključni preduvjet za marinu ne postoji, ali to ćemo opet raspravljat
drugi put. Dobro, to je, to je sada isto kao i kolega Marušić, ali sad ovoga momenta ne postoji,
ne postoji .............. pa ne možemo vezivat tek tako, možemo ih samo bočno vezivat, ali onda
je to isto tako vrlo opasno. Ne možemo na sidro tamo. (-čuje se više glasova-) Dobro ali,
dobro, u svakom slučaju ovo je bio samo jedna od metoda da pokušamo premostit vremenski
period dok ne uredimo i dok ne ovdje na ovo Gradsko vijeće ne odluči šta će napravit sa tom
lukom. Dakle ovo je samo jedan pokušaj, ako vi smatrate da to nije ispravno u redu, mislim,
ja mogu to i prihvatit pa povući, ali i dalje ćemo imat problem kojega nismo riješili i svi smo
odgovorni, nije samo moja odgovornost nego ste i vi odgovorni. Glasanjem za ovo možete i vi
preuzeti dio odgovornosti, ja sam čak razmišljao o tome da uklonimo bitve, međutim to bi
bilo ekstremno, jer bitve zaista lijepo izgledaju i imali bi dodatni trošak, ali ne isključujem ni
tu mogućnost na kraju ukoliko vidimo da ne možemo riješit dok momenta dok ovo Gradsko
vijeće ne odluči šta će napravit sa zapadnom rivom.
JURE ŠUNDOV
(-nije uključen mikrofon-) Moram reagirat ponovno, predsjedniče. (-uključen-)
Uvaženi gospodine gradonačelniče ne možete vi ukloniti nešto što je sastavni dio jednog
projekta, nešto što je dobilo uporabnu dozvolu u svakom smislu te riječi, oblikovani prostor,
taj prostor se zove proširenje i nasipanje zapadne obale, bitve su sastavni dio, zapadna obala
je dobila uporabnu dozvolu, dakle trebalo bi radit novi projekt e sad koji je to postupak to
Ružica Batinić zna jer to ne može se uklonit nešto iz tog, netko je to projektirao i to je
autorsko djelo itd., itd., dakle to je malo problematično da bi se to tako, tako je netko rekao
kako mi trebamo skinuti vješala sa Rive i odnijet ih na Žnjan, a to se tako ne radi, to ima
postupak i procedura, ona je propisana Zakonom o gradnji, prema tome ne možete to radit
zato što se nama to sviđa ili ne, mi moramo poštivati procedure, sve procedure, mi tamo
nismo mogli dobit uporabnu dozvolu zato što Ruža vjetrova nije imala gromobran, a stajala je
tu 15 ili 20 godina i nije imala n ikakav gromobran i nije ni trebao bit gromobran, ali kad smo
mi gradili morali smo imat gromobran. I evo vidite to je rekla struka i mi smo to morali
poštivat kao Grad i to je tako.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Replika na ovo što je rekao gospodin Šundov. Kratko. Znači vješala su bila dio
natječajnog rada i doista i uistinu dio autorskog rješenja, bitva vam nije bila u natječajnom
radu u ovom koji je usvojen za zapadnu obalu. S druge strane mislim da su bitve uopće nisu
tretirane, tretirane su ko urbana oprema tako da uopće nisu dio uporabne dozvole i mogu se
bez prepreke uklonit.
JURE ŠUNDOV
Ali to se treba provjerit.
DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ
Naravno.
162
PREDSJEDATELJ
Može, može, evo sad gospodin gradonačelnik, pa Škorić, pa onda Hrvoje Marušić.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Dakle stručne službe su upravo rekle ovo što je kolegica Matošić rekla, ona nije, to
nije bio dio projekta nego su naknadno ubačene kao oprema i na temelju toga smo mi smatrali
da kao oprema a ne sastavni dio rive podliježe mogućnosti da to bude komunalno opremljeno
i da bude vlasništvo Grada koje je to naknadno stavio. Ovo ste u pravu što se tiče koncesija,
ali ovdje niste u pravu i mi to možemo tretirat kao komunalni, kao komunalna oprema, dakle
kao kanta za smeće, a ne kao sastavni dio rive, jer rive nema, postoji samo šetnica i u tom,
zbog toga smo i napravili ovakvu formulacija koja je malo dvojbena i ima nekih upita radi
toga što se nalazi, neupitno se nalazi na pomorskom dobru, međutim i kante za smeće se
nalaze na pomorskom dobru pa nisu te koje se ne mogu maknuti. Prema tome mi ih sada
tretiramo, jer one su pomične, dakle na četiri vide su i mogu se u pet minuta odvidat i maknuti
bitva, isto kao kantu da zavidate tamo možemo i bitvu i to je bio osnov zbog čega smo
donijeli ovakvo, ovakav, ja se slažem s vama da je ovo dvojbeno, ali neka mi svi pomorski
stručnjaci ovoga svijeta kažu da je kanta dio zato što se nalazi dio mora da je kanta dio
pomorskoga dobra ili ne daj bože još nešto gore da ne kažem. Prema tome ovo je samo, ja
vam ponavljam, otvorili smo raspravu koja će doći za mjesec dana ili mjesec i pol dana na
dnevni red, u miru, kad završi sezona ćemo raspravljat, odlučit i ono što ovo Gradsko vijeće
odluči naravno da ću poštovat, ne pada mi napamet ne poštovat, međutim ovdje samo
pokušavam još dodatnim mjerama zaštitit, ništa više, ništa manje, nisam htio ići u ekstrem pa
ih odvidat i skinuti, jer bi zaista to bilo malo ekstremno čak i sa moje strane vezano za to.
Zato vas molim da možemo raspravit još do ponoći, ali ja bi pristupio glasanju, ako izglasate
protiv ja ću i to poštovat pa nećemo to napravit, eto, ništa više. Ali u krajnjem slučaju se na
terenu ništa novo neće desit jer Aleks Kvarantan je mladić koji odnosno direktor koji je radi
onako kako ga ja zamolim da radi i uredno radi svoj posao. Prema tome on u ovom slučaju
štiti i sebe, svoju tvrtku kojoj je direktor i nas, ne dozvoljava ili pokušava upozorit da se ne
smiju ljudi vezivat tamo da bi, da bi ih još jedanput dodatno upozorio nemojte se vezivat,
nemate, dakle ne postoji obala, ne postoji privezište, nažalost, za sada, poslije ćemo vidjeti.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Petar Škorić. Izvolite. Hvala na strpljenju.
PETAR ŠKORIĆ
Sve u redu. Hvala lijepa. Evo mi smo već na početku današnje sjednice Gradskog
vijeća u biti rekli naš stav što se tiče ove obje točke dnevnog reda koje su došle kasno, gdje
nije poštivan ovaj rok, dakle dovodi nas se pred svršen čin, bez kvalitetne pripreme, bez dobre
elaboracije, ali slušajući raspravu, konzultirajući se evo i s ljudima koji se bave ovom
problematikom a i zdrav razum nas na to navodi da u biti svugdje u svijetu obale i luke služe
za privezivanje brodova i poanta je da u njima budu brodovi, a ne da se s njih miču brodovi. U
obrazloženju slijedeće točke, dakle vezana je jedna uz drugu, stoji da se praktički onemogući
vezanje brodova zbog onemogućavanja vizualnog kontakta sa morskom linijom, zbog
nesmetanog pogleda na akvatorij luke te povijesnu jezgru. Ja sam evo prije dolaska na ovu
sjednicu razgledao osobno, dakle i predlažem vijećnicima da se spustu da pogledaju.
Gospodin Šundov je naglasio dakle koja je razina zapadne obale, dakle ako gledamo i istok –
zapad i obrnuto dakle, a evo bio sam i na gatu sv. Petra nisam vidio nigdje da se zaklanja u
biti pogled na akvatorij luke ni povijesne jezgre i u tom vizualnom smislu se ništa ne gubi.
Zapadna obala je dakle tako visoko postavljena da jahte ne zaprečavaju vizualni kontakt,
nikakav kontinuitet šetnice se time ne prekida, dakle jahte se vezuju na moru, ne idu na
163
šetnicu, zapadna obala je preskup projekat da se ne bi iskoristila da nešto i uprihodi Gradu. U
biti po ovome prijedlogu ispada evo da je gradonačelnik protiv privezišta, postavlja se pitanje
je li to luka otvorena za javni promet ili nije, da li je samo šetalište. Smatramo da za luku
nautičkog turizma, što je bilo predmet razgovora da je o tome potreban isto provest jednu
stručnu raspravu, jer evo ljudi koji se bave pomorstvom imaju različit pristup, znamo šta luka
nautičkog turizma nosi od ograđivanja čuvara, svega ostalog, naravno da nitko od nas nije za
nešto takvo, zapadna obala treba biti ono što je, šetnica, ali ne treba onemogućavati da se
brodovi vežu i da se od toga još uprihodi dodatna sredstva za Grad Split. Dakle naš prijedlog
je i mi trebamo ovdje raspraviti, to je osnovna dilema, jesmo li za to da se brodovi privezuju
ili nisu, je li to otvorena luka za javni promet i zašto ne bi privezivali i ostvarivali prihode.
Koji su to opravdani argumenti da se brodovi ne privezuju? U svim mediteranskim gradovima
na obali se privezuju brodovi, dakle ako gledamo od gradova pod zaštitom UNESCO-a, od
Dubrovnika, Starigrada, Trogira svugdje je to atrakcija za domaće ljude, a Grad od jahtaša
ostvaruje i sekundarnu korist. Dakle vezane su ove točke, mi smatramo da to treba bit luka za
otvoreni promet od županijskog značaja, da to bude sezonsko privezište, dakle da se da
gradskoj, u dogovoru evo sa Županijom, gradskoj firmi Splitska obala da to radi i naplaćuje
da se od toga ostvaruje prihod. I mislim da sam način dolaska i forsiranja evo bez kvalitetnih
obrazloženja zašto ne koristiti, zašto ne ostvarivati prihode u onako šupljem proračunu mislim
da to, da je to potpuno nerazumno. Tako da evo mi kao klub o ovoj temi, računali smo da će
se skinuti sa dnevnog reda tako da nismo ni pripremljeni za glasovanje i ukoliko dođe do
glasovanja mi ćemo zatražit stanku da se dogovorimo ovaj kako postupiti.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Evo imamo još dvije replike. Gospodin Marušić i gospodin Čepo.
Izvolite.
GOJKO ČEPO
Hvala gospodine predsjedniče. Šta mi ovdje možemo napravit a da ne ispadnemo
destruktivni ili bilo šta drugo? Dakle prijedlog O.K., pa vi, ma ne ali ja ne volim destrukciju,
uvijek volim s konkretnim prijedlogom doći, dakle bit protiv zato jer sam protiv to nema
šanse, je li, znači radi se o slijedećem. Gospodin Šundov nam je pojasnio stvarno detalje da je
to u nadležnosti Splitske obale d.o.o. Gospodin Kvarantan koji je direktor Obale, tako je, neka
dobije nalog od Grada, bez Gradskog vijeća, jer svi smo svjesni da tu sad nema koncesije, mi
oko toga uopće nemamo šta raspravljat, u ovom trenutku se tu brod ne može vezati, ali dajte
mu nalog kao gradonačelnik direktoru gradske obale, Splitske obale, kako se zove, da stavi te
tabele i da je se Grad s tim ograđuje od, (-čuje se više glasova-) Već su dolje. Prema tome
zasad je tu priča gotova, smatram da ova točka jednostavno se može povući, a svi se slažemo
s tim da u ovom trenutku se ne može od ovoga radit privezište, ali opet moram povezat šta je i
Petar rekao i šta sam ja na početku rekao, druga točka iza ove koja su vezane jedna s drugom,
ne povući ovo iz Županijskog plana, jer onda zatvaramo vrata da tu ikad više bude luka
odnosno do promjena Županijskog plana. Eto. I tretirajmo to zajednički, bar kroz priču, a
glasovat ćemo kako bude.
PREDSJEDATELJ
Može, evo gospodin gradonačelnik.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Dakle prvo ne smatram te destruktivnim, dapače zahvaljujem se na izuzetno
konstruktivnom razgovoru i poštujem vaše razmišljanje, dakle vi mislite ovako, ja malo
drukčije mislim, nisam ni ja baš ono 100% u tom smislu, međutim ovdje se radi o dvije točke
164
koje, koje nisu povezane u suštini, jedna je samo osnaživanje pozicije Grada preko Splitske
obale, ali u ovom slučaju i preko komunalnih redara, jer Aleks Kvarantan i kolege iz Splitske
obale kad dođu tamo ljudi ih ne slušaju. Komunalni redar nam ovlasti u tom smislu, s ovim,
komunalnom opremom komunalni redar može doći i reći uklonite se ili ću vam odriješit
konop koji je privezan za komunalnu opremu, može, oprostite, pogledali smo zakon, može,
dakle samo ...
HRVOJE MARUŠIĆ
(-nije uključen mikrofon-) ............ taknuti nitko konop broda, ajme, ne, ne stvarno.
PREDSJEDATELJ
Komunalna oprema ne smije nitko vezat za kantu od smeća, ne dira brod, e ali
gledajte, i ovo je samo pokušaj da se osnaži situacija koja nam može uzrokovat štetu. Dakle,
O.K. Zadnja točka su, zabranjeno je vezivanje. (-čuje se više glasova-) Ne možemo mu ništa
napravit, mislim, dobro, oprostite ako vam mogu završit pa ćemo pristupit glasanju. Ovo je
moje razmišljanje samo da osnažimo poziciju Grada odnosno Splitske obale do momenta dok
ovo Gradsko vijeće ne odluči šta će radit tamo pa ćemo onda pristupit. To je predzadnja
točka. Zadnja točka ste u pravu, zadnju točku vam ja prejudiciram situaciju, međutim samo da
znate Županijska skupština može odbit naš prijedlog, ona može odbit, mi predlažemo (-čuje se
više glasova-) Gledajte, zato što se ja želim zaštitit u tom smislu, ali oni, (-čuje se više
glasova-) Ne, gledajte, ne mora, oni mogu odbit to i sve je na tome i ništa više i ništa manje.
Dakle zadnja točka je zaista čista politika i u tom smislu vi glasajte po vašoj savjesti, naravno
vi ste protiv toga, ja poštujem to.
PREDSJEDATELJ
Zahvaljujem. Gospodin Čepo je li vi inzistirate na?
GOJKO ČEPO
A evo gospodine predsjedniče čekajući da se smilujete i date mi riječ zapravo ova
rasprava je otišla u potpuno drugom smjeru, ja ne znam šta se dogodilo, je li, je li zbog sata ili
mislim da je, da je umor uzeo svoj danak, ali vidim da su kolege zapravo dobar dio vremena
posvetile raspravljanju o nečem što zaista nije na dnevnom redu, ja vjerujem da ćemo mi
ovdje vodit jednu ozbiljnu raspravu o tome treba li, trebaju li se brodovi privezivat na
zapadnoj obali, ovdje je, danas na dnevnom redu je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni
odluke o komunalnom redu, izmjena u jednome članku koja kaže da se za bitve ne može
privezivat. Mi smo sa te teme otišli u nekom smjeru da smo sve ono što se priča ...
HRVOJE MARUŠIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Na slijedeću točku smo otišli, ništa drugo Čepo, samo
na slijedeću točku.
GOJKO ČEPO
Ako ste otišli na slijedeću točku opet nije po Poslovniku, jer zato sam i rekao,
izgubilo je, izgubilo je svaku, svaku, svaki smisao. Ja vas molim zaista da neku raspravu koja
nas čeka u budućnosti da se ne crpimo sada na njoj.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
(-nije uključen mikrofon-) Ja predlažem da glasamo za .......... drugu pa ćemo
vidjeti, ali neće se ništa desit.
165
PREDSJEDATELJ
Gospon Čepo jeste, jeste završili? E, dobro. Evo ga. Izvolite gospođo Puljak.
MARIJANA PULJAK
Ma samo jedan sekunda, možemo li samo ispitat dakle je li ova, ova točka ovo
nevezivanje za bitve znači je li u skladu sa ovim zakonom, ne znam, pomorsko dobro, ovoono. Mislim da ne donesemo nešto šta nij eu skladu sa zakonom, je li. Samo to.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Stručne službe smatraju da je u skladu sa propisima, ali dobro, evo zaista je
prekasno, ako ćete vi bit svi skupa mirniji ja mogu povući predzadnju, zadnju ne mogu
povući, za zadnju vas molim da glasamo, a predzadnju ću povući.
HRVOJE MARUŠIĆ
(-nije uključen mikrofon-) Zadnja nam je važnija od ove.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Naravno, ali zato morate glasat. Bez uvrede, ali ponavljam vam samo nešto, ne, ne
morate ništa, naravno da nitko ništa ne mora, nitko ništa, gledajte vi, mislim, e, dobro, dobro,
ali samo vam hoću reći, O.K., predzadnju mogu povući, htio sam samo osnažit poziciju, ako
se ne slažete neću forsirat to, niti ću preglasavat, ali za zadnju mi smo dali primjedbu koja
najvjerojatnije neće bit uvažena od strane, ali to je moj problem.
HRVOJE MARUŠIĆ
(-nije uključen mikrofon-) ........... prijedlog koji je kontra naših stavova.
IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita
Dobro, slažem se, O.K. Evo gospodine predsjedniče.
PREDSJEDATELJ
Koju, koju točku dnevnog, prije završetka, prije završetka rasprave predlagatelj je
povukao u skladu sa Poslovnikom predzadnju točku dnevnog reda, dakle konstatiram da je
točka 36. po, da je točka 36. prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu
povučena od strane ovlaštenog predlagatelja.
I imamo sad zadnju točku dnevnog reda 37., obzirom da smo iscrpili, a pauzu vi
tražite.U redu, 5 minuta, ali molim vas baš 5 minuta, ajte, budite ljubazni.
(-pauza)
Evo još malo strpljenja, vratili su se kolege vijećnici. U redu. Sad ćemo vidjeti.
Dobro je, ako nas nema 18 nemamo kvoruma. Dajte molim vas pozovite. Ništa sad ćemo nas
izbrojit da vidimo jesmo li svi tu.
_______________
(-nije uključen mikrofon-) Koliko nas je?
PREDSJEDATELJ
Evo. Ništa, evo ajte sjedite, Davidoviću. Evo ovako, da je prisutno 15 članova
Gradskog vijeća što je tri manje od potrebnog kvoruma u skladu sa Statutom i Poslovnikom te
sam tužan prekinuti ovu sjednicu zbog nedostatka kvoruma, dakle zbog nedostatka
mogućnosti da pravovaljano odlučujemo. Zahvaljujem svima na dosadašnjem trudu i
ulaganju, i normalno. Eto ga. Dobro, to je to, je, to je u redu. Zahvaljujem. Doviđenja.
166
Sjednica je prekinuta u 20,40 sati.
Sa kazeta reproducirala:
___________
Suzana Milić
167
Download

2. sjednica - Za pametne ljude i pametan grad