TOKSIKOLOGIJA
Dr. sc. Radovan Fuchs
Institut za medicinska istraživanja
Sječanj 2013
Riječ toksikologija sadrži u sebi prefiks
toksic koji dolazi od grčke riječi toks a
znači luk.
Što je toksikologija?
• Brojnost mogućih štetnih učinaka različitih kemijskih
supstanci kojima smo okruženi i izloženi, te brojnost različitih
mehanizama njihovog djelovanja, čine toksikologiju vrlo
širokom znanošću.
• Toksikologija je znanost o otrovima ili izučavanje štetnih
učinaka kemijskih i fizikalnih noksi na biološke sustave.
Toksikolozi su osobe posebno školovane i trenirane da bi
istraživale prirodu štetnih učinaka neke supstance na žive
organizme i procjenjivale mogućnost njihove pojave.
Međutim toksikologija je do danas ostala svojevrsni
paradoks!
• Zato što su sve supstance otrov
• Samo je pitanje doze dali je nešto otrov ili ne
Što je otrov ?
• Otrov je za neko živo biće svaka tvar ili smjesa tvari
koja kod određene jednokratne doze ili kod kroničnog
uzimanja određenih doza tijekom nekog perioda,
izaziva bilo kakva štetna, prolazna ili neprolazna,
oštećenja tog organizma.
Iako je u načelu točna ova definicija nije u
potpunosti univerzalna zbog razlika među
vrstama.
• Moderna toksikologija je stoga usmjerena na
određivanje takozvane SIGURNE DOZE ili doze bez
štetnog učinka.
• Da bi to mogli moramo jasno razumjeti biološke
mehanizme i dostupne metode istraživanja.
• Na osnovu takvih egzaktnih podataka uz jasno
definirane postupke evaluacije i interpretacije rezultata
moguće je odrediti DOZU BEZ UČINKA.
Najstariji pisani tragovi
• Papirus Ebers iz 1552. godine prije Krista nađen u Egiptu
smatra se najstarijim pisanim dokumentom toksikološkog
sadržaja.
• Sadrži brojne recepte o otrovima (olovo, bakar, opium,
terpentin i druge)
• U starom Egiptu u doba faraona koriste otrov u pravne svrhe za
dokazivanje nečije krivice ili nevinosti.
(pripravak ekstrakta koštice od breskve koji sadrži hidrocijanidnu kiselinu)
• Kleopatra 69.- 30. p.n.e. – eksperimentirala strihninom na
zatvorenicima
Mithridates kralj Pontusa
 100 p.K. imao je reputaciju najvećeg
poznavatelja otrova i protuotrova svog
vremena.
 Mitridatum je njegov univerzalni antidot
 Testirao je otrove na robovima,
kriminalcima i zatvorenicima
 Iskoristio svoje znanje o otrovima u ratu
sa rimskim generalom Pompejem
67.p.K., namamivši ga na obalu Crnog
mora do grada Trabzona. Područje u
kojem raste jedna vrsta rododendrona
koji sadrži grajanotoksin.
Rimsko Carstvo
• Obožavali su otrove.
• U 1.stoljeću imperatori su se intenzivno služili otrovima
• Poznate su 3 slavne trovačice:
Canidia
Martina
Lacusta
Car Klaudije je Lacustu osudio na smrt ali je umro!
Neron ju je potom angažirao da se riješi svojih neprijatelja
uključujući brata Britanicusa. Postaje službeni Neronov
savjetnik za otrove.
• Raspadom Rimskog Carstva u 5.stoljeću
Europa gubi vezu sa svojim medicinskim
nasljeđem.
• Crkvene dogme vraćaju stanje u vrijeme prije
Hipokrata.
• Bolest je kazna božja i djelovanje nadnaravnih
sila i bića.
U vrijeme renesanse otrovi se uglavnom koriste u
borbama za vlast, dakle eliminaciji protivnika i
suparnika
• Obitelj Borgia (1400) je sinonim u upotrebi otrova u
te svrhe.
• Zanat profesionalnih trovača cvate.
• Gulia Toffina oko 1700 je najpoznatija i ima
dokazanih oko 600 trovanja (uglavnom muževa)
(prodaje otrovni pripravak - Aqua Toffina)
 Renesansa ipak nije sa aspekta toksikologije
jedino iznjedrila Borgije kao sinonim uspješnih
trovača u borbi za postizanje političkih ciljeva i
borbi za vlast
 1492. – 1541. živi toksikolog najdužeg imena
Philippus Theopharastus Aureolus Bonapartus
von Hohenheim
 Napisao je brojna kapitalna medicinska djela, a najpoznatiji je po
tome što je postavio do danas važeći temeljni princip toksikologije
“Sve su supsatance otrovi, nema nijedne koja nije
otrov. Samo prava doza razlikuje što je otrov, a što
lijek”
 Prvi je uočio da je toksičnost relativna pojava koja ne ovisi
samo o toksičnim svojstvima tvari nego i o uporabljenoj dozi.
 Odnos između doze tvari i učinka.
PARACELSUS
Ocem moderne toksikologije smatra se
Matthieu Joseph Bonaventura Orfila
1787. – 1853. porijeklom španjolac, školovao
studirao kemiju i medicinu u Valenciji,
Barceloni i Parizu. Bio je Prof. na Sorboni.
1814. objavio je knjigu Traite des poisons koja
je prva knjiga o općoj toksikologiji.
PODJELA TOKSIKOLOGIJE
Postoji veliki broj različitih podjela u toksikologiji
Najprimjereniji podjela je prema:
1) PRISTUPU
2) PODRUČJU
3) PROFESIJI
Prema PODRUČJU
• Forenzička - hibrid analitičke kemije i fundamentalnih
toksikoloških principa.
• Klinička - usmjerena je u prvom redu na dijagnostiku i
terapiju otrovanja.
• Ekotoksikologija - izučava učinke zagađenja na divlje
životinje i ekosustave.
Prema PRISTUPU
• Deskriptivna – (najstarija) - bavi se toksikološkim
testiranjima i daje podatke za
regulatorne svrhe.
• Analitička – laboratorijske tehnike i metode.
• Molekularna – izučava djelovanje štetnih tvari na
molekularnoj razini.
Prema PROFESIJI
• Deskriptivna - najstarija - bavi se toksikološkim
testiranjima i daje podatke za
regulatorne svrhe.
• Mehanistička - istražuje mehanizme djelovanja
otrova na žive organizme, nove metode
i modele testiranja, nove terapijske
pristupe.
• Regulatorna - donosi preporuke (odluke) na osnovu
podataka deskriptivne toksikologije o
prihvatljivosti rizika uvažavajući vrlo široki
spektar činjenica i podataka.
POJMOVI U TOKSIKOLOGIJI
• KSENOBIOTICI - vanjski, prirodni ili proizvedeni uzročnici
uključujući lijekove, pesticide, industrijske proizvode ili
otpadne tvari
• TOKSOIDI - toksini nastali djelovanjem čovjeka kao
posljedica kontroliranih reakcija u proizvodnji npr.
Sredstava za čišćenje, pesticida, umjetnih gnojiva
• BIOLOŠKI TOKSINI - otrovi različitih živih organizama
biljnih, životinjskih uključujući plijesni i bakterije
• ANTIDOT - od grčke riječi anti – protiv i didani – dati,
označava specifično sredstvo koje djeluje kao protuotrov
• TOKSIKOKINETIKA – matematički model kojim se opisuje i
predviđa ponašanje ksenobiotika tijekom apsorpcije, distribucije,
metabolizma i ekskrecije
• TOKSIKODINAMIKA – odnos koncentracije ksenobiotika
naspram uočenog kliničkog učinka
• INTERAKCIJA OTROVA –kod izloženosti 2 ili više ksenobiotika
štetni učinci mogu se pojačavati ili čak nastajati neki novi. Može
biti:
aditivna
sinergistička
potencirajuća
x + y = xy
x + y = veće od xy
x + y = puno veće od x
ANTAGONIZAM – učinak 2 ili više kemikalija ali u toksikološki
pozitivnom smislu i dovodi do smanjenja ili nestajanja štetnog učinka.
–
funkcionalni – tvari imaju suprotan učinak ( konvulzivi –
antikonvulzivi)
–
kemijski – inaktivacija jedne tvari drugom (teški metali – kelirajuće
tvari)
–
dispozicijski – mijenja se toksikodinamika (adsorbensi, diuretici)
–
receptorski – dvije tvari vežu se za isti receptor ali različitim
afinitetom
(atropin – acetilkolin)
 FREKVENCIJA IZLOŽENOSTI – kod jednokratnog unosa
otrova doza ima presudnu ulogu ali kod višekratnog
ulaska u organizam (uvijek manjih doza od letalne)
frekvencija izloženosti je bitan čimbenik u procjeni rizika
za pojavu nekog štetnog učinka npr. pojava tumora.
Akutna – jednokratna izloženost
Subakutna – do mjesec dana
Subkronična – 3 mjeseca
Kronična – dulje od 3 mjeseca
Kod procjene rizika u zadnja 3 slučaja mora se uzeti u obzir i činjenicu da
izloženost u tim vremenskim intervalima može biti stalna i povremena.
• TOKSIDROM – skup simptoma koje uzrokuje specifični
otrov ili grupa otrova
 Antikolinergični
 Kolinergični
 Simpatomimetički
 Opioidni
- antihistaminici, amandatin, kurare
- OP-spojevi, karbamati, neke gljive
- kokain, amfetamini, efedrin
- prirodni opijati, morfij i sintetski
analozi
 Benzadiazepinski - valium
TOKSIDROM-Antikolinergični
•
•
•
•
•
•
•
suhoća mukoznih membrana
rumenilo kože
retencija urina
poremećen mentalni status
proširene zjenice
ciklopegija
smanjena motorika crijeva
(antihistaminici, triciklički antidepresivi, antipsihotički lijekovi,
mišićni relaksanti, amantadin)
• Ova skupina otrova blokira muskarinske acetilkolinske receptore
TOKSIDROM-Kolinergički
• mioza, bradikardija, bronhospazam i plućni edem, povraćanje,
proljev, suzenje, inkontinencija urina – (muskarinski simptomi)
• midrijaza, tahikardija, bronhodilatacija, hipertenzija, slabost –
(nikotinski simptomi)
• nemir, konfuzija, letargija, koma, moždani udar, smrt – (centralni
simptomi)
(organofosforni spojevi, karbamati, neke otrovne gljive, sarin)
TOKSIDROM -Simpatomimetički
• povećan tlak, tahikardija, tremor, povećana aktivnost,
proširene zjenice
(kokain, amfetamini, efedrin)
TOKSIDROM-Opioidni
depresija CNS-a, mioza,depresija disanja, bradikardija,
hipotenzija, smanjena motorika crijeva
( prirodni opijati - morfij i sintetski analozi )
POJMOVI U TOKSIKOLOGIJI
• LD50 doza – jednokratna ili frakcionirana doza unutar 24 sata od
koje ugiba 50% životinja
• Compartment model - otrovi se u svojoj kinetici mogu ponašati po
principu jednostrukog ili dvostrukog odjeljka unutar organizma.
DISTRIBUCIJA
APSORPCIJA
CENTRALNI
COMPARTMENT
ELIMINACIJA
DISTRIBUCIJA
APSORPCIJA
CENTRALNI
COMPARTMENT
ELIMINACIJA
PERIFERNI
COMPARTMENT
O vezivanju toksina na proteine u
plazmi ovisi da li se toksikokinetika odvija
prema jednostrukom ili dvostrukom
„compartment” modelu.
POJMOVI U TOKSIKOLOGIJI
• NOEL – No Observed Effect Level
• MTD – Maksimalno Tolerirajući Doza
• ADI – Acceptable Daily Intake (za pojedini medij)
• MDDD – Maksimalno Dopuštena Dnevna Doza (za sve medije)
• MDK – Maksimalno Dopuštena Koncentracija
• Rizik – mogućnost da će neka tvar ili kemikalija prouzročiti štetu pod
određenim uvjetima
• Sigurnost – obrnuto od rizika, mogućnost da se šteta neće pojaviti pod
određenim uvjetima
RIZIK
Što je za neku kemikaliju ili neki lijek prihvatljiv rizik je upravo stvar
prave prosudbe koja u pojedinim zemljama ne mora biti ista.
•
•
•
•
•
•
•
•
Koje su koristi
Postoje li druga alternativna sredstva istog pozitivnog učinka
Predvidivi obim upotrebe
Zapošljivost stanovništva
Gospodarski učinci
Utjecaj na okoliš
Prirodni resursi
Itd.
Primjeri: upotreba DDT-a i Chloranphenicola
Da bi otrov, odnosno toksična supstanca, mogla
ispoljiti štetno djelovanje prvo mora ući u organizam.
•
•
•
•
Oralno
Inhalatorno
Dermalno
Parenteralno
APSORPCIJA
brza ili spora
Nakon oralnog ulaska moguća je apsorpcija u cijelom ili
samo dijelu probavnog trakta.
Brzina i mjesto apsorpcije ovisi i o
karakteru supstance:
•
•
•
•
•
•
Ph (kisele u želucu, lužnate u crijevima)
Molekularnoj težini (mali brže)
Koncetracijskom gradijentu
Liposolubilna ili topiva u vodi
Postojanje aktivnog transporta
Saturacijski gradijent (proteini u krvi se mogu saturirati
pa dolazi do akumulacije supstance u centralnom
compartmentu)
Odnos doza – toksični učinak
• Razlikujemo:
“sve ili ništa” efekt
smrt ili stupnjevani učinak (npr. Inhibicija enzima ili
patološka oštećenja – promjene na razini markera)
• Oba pristupa pokazuju tipični odnos doza – učinak
• U oba slučaja biti će doza(e) kod koje je “nemjerljiv”
efekt i viša doza s najvišim toksičnim učinkom
Toksični efekt
• Najjednostavnije je odrediti smrtnost, ali to je
najgrublji parametar.
• Drugi parametar toksičnog učinka je prisutnost
patoloških lezija, npr. Nekroza stanica jetre.
• Preciznija mjerenja patološkog učinka su praćenja
biokemijskih promjena.
Toksični efekt
 Postoje različiti stupnjevi akutne oralne toksičnosti





1)”ekstremno toksični” spojevi – nekoliko µg/kg t.m
2) “vrlo toksični” spojevi – nekoliko mg/kg t.m.
3) “umjereno toksični” spojevi –par stotina mg/kg t.m.
4) “slabo toksični” spojevi – nekoliko gr/kg t.m.
5) “ne toksični” spojevi – 5 gr i više / kg t.m.
 Praktično značenje u grupiranju otrova
GRANICA SIGURNOSTI
MORTALITET
B
LD
A
DOZA
Subletalni efekt
 Industrija – otpadne vode,plinovi
 Izazivaju mikro količine otrovnih tvari iz biosfere (neprekidno, duže
vrijeme dospijevaju u organizam)
 Poljoprivreda – pesticidi
 Promet – sagorijevanje goriva
 Otpaci iz kućanstva
 Uzrokuju suptilne biokemijske lezije u organima
 Smanjuju obrambenu sposobnost organizma
 Djeluju na reprodukciju
 Mijenjaju genetičke faktore
 Djeluju mutageno, teratogeno, kancerogeno
Novo područje toksikologije - nanotoksikologija
Toksičnost i rizik
• Za ocjenu otrovnosti vrijednosti akutne toksičnosti nisu
dostatne
• Hazard (opasnost) i rizik
– Vjerojatnoća pojave otrovanja
– Vjerojatnoća izloženosti i uvjeta pod kojim se odvija
– Spojevi iz 1. skupine – najveća kontrola primjene
– Ljudski faktor – obučenost osoba koje ga koriste
Testovi na životinjama nezamjenjivi u procjeni
„hazarda”!
TESTOVI TOKSIČNOSTI I PROCJENA
RIZIKA
TESTOVI TOKSIČNOSTI
• U većini industrijaliziranih zemalja; lijekovi,aditivi,
industrijske kemikalije, pesticidi, kozmetički preparati i
slično obavezno se moraju testirati.
• Postoje razlike u zakonskoj regulativi među pojedinim
zemljama.
• Mogu se tražiti određena dodatna testiranja – ovisno o
vrsti spoja, uporabi,nacionalnim propisima za
registraciju.
• Izlažu se test-supstancama pokusne životnije ili biljke.
• Epidemiološki podaci – vrlo važni.
• Ekotoksikologija primjenjuje mnogo točnije određivanje
rezidua u okolišu.
• Ispituje se perzistentnost i ponašanje supstance unutar
lanca prehrane.
• Utjecaj na “korisne” životinjske vrste (pesticidi-pčele).
• Utjecaj na vodene organizme.
Prije početka ispitivanja toksičnosti
treba odgovoriti na niz pitanja:
• Radi li se o potpuno novom spoju ili o kemikaliji sa
“dugom povijesti upotrebe” ?
• Hoće li se koristiti u okolišu ?
• Da li će biti dodavan u hranu ?
• Koja je djelatna doza primjene ?
• Koja je starosna skupina najeksponiranija ?
• Može li se očekivati izloženost trudnica i djece?
• Itd.
Osnovna biološka pitanja pri dizajnu testiranja
toksičnosti
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Najpogodnije vrste životinja ?
Najpogodniji soj pokusnih životinja ?
Uvjeti i način držanja životinja ?
Prehrana ?
Sličnost u metabolizmu prema ljudima ?
Put aplikacije ?
Trajanje testiranja ?
Broj životinja u pokusu ?
Pozitivne i negativne kontrolne skupine ?
Kategorije ispitivanja toksičnosti
Testovi na pokusnim životinjama s obzirom na duljinu
izlaganja:
•
•
•
•
Akutna toksičnost (1 doza)
Subakutna t. (više doza do 1 mj.)
Subkronična t. (više doza od 1- 3 mj.)
Kronična t. (više doza od 3 mj. do 2 god.)
Testovi na životinjama
• Određivanje akutne toksičnosti (LD50) oralno dermalno
• Procjena subkronične toksičnosti (90 dana)
• Procjena kronične toksičnosti, najmanje 3 doze (MTD;
1/2MTD i 1/4MTD)
• Utvrđivanje karcinogenog potencijala
• Reprodukcijska toksičnost
• Teratogenost i embriotoksičnost
• Genotoksičnost
• Istraživanje metabolizma i toksikokinetike
• Specifično usmjerena istraživanja za bolje pojašnjenje
mehanizma djelovanja (ako treba)
Testovi teratogenosti i reprodukcije
Plodnost i reprodukcija (Faza I)
• 2-3 doze – 20 životinja / dozi / spolu
• Mužjaci 60 dana prije parenja
• Ženke 14 dana prije parenja, tijekom graviditeta i
laktacije
• Prati se: broj gravidnih ženki, živo i mrtvo rođene
mladunčadi, težina, rast, preživljavanje, zdravstveno
stanje mladunčadi u prva 3 tjedna života
Testiranje na teratogeni potencijal (Faza II)
• Prate se malformacije nastale za vrijeme razvoja ploda – od
začeća do poroda
• Obavezna ekspozicija u vrijeme organogeneze
– minimum 12 kunića / grupi, 20 štakor ili miševa / grupi.
– po 3 različite doze u kritičnom vremenu gestacije (kunić od 618 dana, štakor od 6-15 dana)
– vađenje fetusa dan prije okota (kunić 31. dan, štakor 21. dan)
– vaganje uterusa
– broj živih, mrtvih i resorbiranih fetusa
– Živi fetusi: težina, abnormalnosti konstitucije, anomalije u
tkivima i organima
Predporođajna i postporođajna toksičnost
(Faza III)
• Tretiranje ženki od 15. dana graviditete do poroda i
tijekom laktacije
- prirast mladu mladunčadi
- preživljavanje mladunčadi
- rast mladunčadi tijekom prva 3 tjedna
Multigeneracijski testovi toksičnosti na
reprodukciju
 Najmanje 3 različite doze
 Grupe po 25 ženki i 25 mužjaka (30-40 dana starosti)
- F0 generacija – tretman tijekom parenja, graviditeta,
laktacije
mladunčad (F1 generacija ) tretirana in utero, tijekom
laktacije nastavlja se tretirati u hrani
- F1 generacija (140 dana starosti) parenje 25ž/25m
- F2 generacija – nastavak tretmana, isti dizajn
• Prati se:
– Postotak gravidnih ženki F0 i F1 generacije
– Broj uspješnih graviditeta (dovedeni do okota)
– Broj mrtvo i živo rođenih
– Preživljavanje
– Težina mladunčadi 4., 7., 14. i 21. dan
– Histopatologija mladunčadi F0 i F1 generacije
posebno reproduktivnih organa
Posebni testovi toksičnosti
• Na očnu i kožnu iritaciju
• Imunotoksičnost
• Neurotoksičnost
• Toksikokinetički parametri
• Toksikodinamički parametri
Akutna toksičnost
Višekratne doze:
14 dana štakor
90 dana štakor
1. god. p/o štakor
2. god. p/o štakor
Testovi reprodukcije: F1
F2
F3
In vitro testovi:
mikroorganizmi
kulture stanica
56.5 tisuća $
40. 0
100.0
260.0
600.0
30.0
20.0
22.0
1.5
1.5
cca: Cijena testiranja jednog spoja od 5 do 10 m$
Ekstrapolacija rezultata na čovjeka
• Odrediti graničnu dozu -najveću dozu koja ne uzrokuje
štetne efekte – NOAEL
To je polazište za određivanje dnevne doze rezidua u hrani.
• Faktor sigurnosti – maksimalno netoksična doza u kroničnim
studijama toksičnosti umanjena za 100 i više puta
(10 x zbog ekstrapolacije rezultata animalnih testova na čovjeka – više
kvantitativne nego kvalitativne razlike; i 10 x zbog razlike među ljudima)
Dozvoljena razina ksenobiotika u hrani
• ADI u mg / kg t.m. čovjeka / dan je količina (vrijednost)
ksenobiotika koja pri dugotrajnom dnevnom unošenju ne
predstavlja opasnost po zdravlje potrošača
ADI
Donosi se na osnovu:
–
–
–
–
Kemijskih i toksikoloških podataka
Kroničnih eksperimenata na životinjama
NOAEL vrijednost je temelj za određivanje ADI
Primjene faktora sigurnosti (najmanje 100x)
ADI = NOAEL / faktor sigurnosti mg/kg t.m./dan
Dozvoljena razina rezidua u hrani
MRL
• Temelji se na podacima za :
– ADI
– Prosječnoj količini hrane koja se dnevno konzumira (
Q)
– Prosječna težina osobe (60 kg)
– Dozvoljena količina rezidua u svakoj pojedinoj vrsti
namirnice ( K )
K = ADI x 60 x 1000 / Q mg/kg t.m.
( K vrijednost je toksikološka granica, veće vrijednosti od K mogu
biti štetne po zdravlje)
Epidemiološki podaci
• Retrospektivne epidemiološke studije na radnicima u
proizvodnji i primjeni, općoj populaciji izloženoj dulje
vrijemem na niskim koncentracijama
• Akcidentalna trovanja
• “Otvorena literatura”
PROCJENA RIZIKA
Interpretacija toksikoloških podataka
RIZIK
• “Rizik je mjera vjerojatnosti da će doći do neželjenih
učinaka”
– Apsolutni rizik – ovisno o izlaganju (npr. profesionalna
izloženost)
– Relativni rizik – koji je odnos rizika pri izlaganju i ne
izložene populacije
Osnovni problem s toksikološkim podacima je
procjena rizika i kalkulacija rizika te ocjena rizika u
odnosu na dobit.
Rizik
Rizik = hazard x vjerojatnost izloženosti
Za kemikaliju za koju se smatra da je toksična i “hazardna”
rizik je očekivana frekvencija neželjenih učinaka nastalih
zbog izlaganja kemikaliji i funkcija je toksičnosti i doze ili
“razini izlaganja.”
“Razina izlaganja” je određena duljinom, frekvencijom i
jačinom izlaganja (ovisi o uvjetima pri izlaganju u
određenom okolišu).
Kalijev cijanid KCN (visoko hazardna kemikalija)
može¸imati vrlo mali rizik ako smo izloženi
izrazito niskim koncentracijama.
Popiti 1x10-8 M KCN višekratno, povremeno kroz dulji
period praktički je bezopasno (niski rizik) ali jednokratno
uzimanje 1x10-1 M je smrtonosno unutar jedne minute.
Insekticidi u uzgoju cvijeća – zatvoreni prostor, vlaga,
visoke koncentracije – radnici izloženi, potrošači ne.
• Procjena izlaganja i doza su ključni u procjeni rizika
• Teško odredivi unutar ukupne populacije
– na izloženost utječu brojni često specifični faktori

način života
običaji

stupanj razvijenosti društva

Dileme pri donošenju procjene
• Karcinogeni i teratogeni potencijal neke kemikalije
izuzetno je osjetljivo pitanje – teoretski jedno izlaganje
ili reakcija spoja ili njegovih metabolita na dijelu DNA
molekule može biti dovoljno za pokretanje kancerozne
promjene
• AMES test nije dovoljno pouzdan za procjenu moguće
pojave mutagenih promjena
• In vitro testovi nikako ne mogu zamijeniti in vivo testove,
barem ne za sada
Procjena rizika
• Uvijek uključuje i upravljanje rizikom “risk
management”
 dobrobit – šteta
 šteta – profit
 Politika na globalnoj i lokalnoj razini imaju utjecaja na donošenje odluka
Download

TOKSIKOLOGIJA