VIJEĆE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE
MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I
EKONOMSKIH ODNOSA
NACRT VODNE POLITIKE U BiH
Oktobar/Listopad 2011
2
Vodna politika u BiH
PREDGOVOR
Ne treba posebno naglašavati: voda, iako veoma jednostavna
hemijska supstanca, ključni je elemenat ljudskog postojanja
kao i svakog drugog života na Zemlji. Dvije trećine površine
naše planete prekrivene su vodom.
FOTOGRAFIJA
Upravljanje vodnim resursima i izgradnja infrastrukture
namijenjene njihovom korištenju ima vjekovnu tradiciju u BiH.
Prvi vodovod u Sarajevu izgrađen je 1462. god, tj. u vrijeme
kada su tek 2-3 europska grada imala izgrađen javni
vodovodni sistem. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina
prošlog stoljeća, BiH je po mnogima na području bivše
Jugoslavije bila vodeća Republika u pogledu planiranja i
upravljanja vodnim resursima.
Nažalost, ratna dešavanja u periodu od 1992-1995 esencijalno su poremetila planirani
razvoj sektora voda imajući kao ključne posljedice:
 međuentitetsku raspodjelu nadležnosti vezanih za sektor voda bez uspostavljanja
adekvatnog operativnog koordinacionog tijela i/ili mehanizma na nivou BiH;
 međusektoralnu disperziju nadležnosti vezanih za upravljanje vodnim resursima;
 značajan odliv kadrova iz sektora voda bez adekvatnih administrativnih planova i
akcija da se isti ubrzano nadomjeste;
 razaranja i velika oštećenja infrastrukturnih objekata;
 krucijalno oslabljen ekonomski položaj stanovništva i privrede što uslovljava da se
voda u BiH još uvijek tretira prvenstveno kao socijalna a ne kao ekonomska
kategorija.
I pored navedenih teškoća, mora se konstatovati da su u poslijeratnom periodu,
karakterističnom po radikalnim političkim, zakonodavnim, administrativnim i
finansijskim promjenama, ostvareni značajni uspjesi nadležnih organa na rehabilitaciji
vodne infrastrukture i daljnjem razvoju sektora voda.
U isto vrijeme, na svjetskom nivou su gotovo potpuno usaglašeni ključni principi
upravljanja vodnim resursima što je potvrđeno i kroz zaključke planetarno relevantnih
konferencija održanih u Rio De Žaneiru, Dablinu i Mar del Plati. Paralelno sa ovim
svjetskim trendovima i Europska Unija je, također, učinila ogromne iskorake na izradi
cijelog niza direktiva i pratećih dokumenata kojima je definirana zajednička politika i
metodologija upravljanja vodnim resursima za sve njene zemlje članice. S obzirom na
činjenicu da je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih
zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Bosne i Hercegovine, sa druge
strane, smatramo potpuno opravdanim da se daljnji razvoj sekotra voda u BiH
prvenstveno fokusira na detaljnoj analizi kapaciteta raspoloživih vodnih resursa i
jačanju postojećeg socio-ekonomskog i administrativno-institucionalnog ustroja kako
bi se u što kraćem vremenskom periodu upravljanje vodnim resursima u BiH
usaglasilo sa međunarodno priznatim upravljačkim principima i ključnim pravcima
razvoja definiranim u okviru EU zakonodavstva i međunarodnih sporazuma/konvencija
koje su ratificirane od strane Bosne i Hercegovine.
U tom pogledu, ovaj dokument vodne politike ima prvenstveno za cilj da služi kao
konceptualna platforma, usaglašena između ključnih zainteresovanih strana u BiH, o
tome šta se želi postići u razvoju sektora voda u Bosni i Hercegovini do 2035. god. A
način i mjere koje će se poduzeti u cilju realiziacije ovdje proklamovanih ciljeva
preciznije će se definirati kroz enitetske strategije ili akcione planove upravljanja
vodnim resursima i okolišem.
Ministar
Ime Prezime
Vodna politika u BiH
3
LISTA SKRAĆENICA I AKRONIMA
BD
Brčko distrikt
BiH
Bosna i Hercegovina
DEI
Direkcija za evropske integracije
Ekvivalentni broj stanovnika (organsko opterećenje industrijskih otpadnih
EBS
voda izraženo kao organsko opterećenje koje bi proizveo ekvivalentan broj
odraslih osoba)
EU
Evropska unija
FBiH
Federacija Bosne i Hercegovine
ICPDR
Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunava
komisija
http://www.icpdr.org/
MKP BiH
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH
MPŠV RS
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske
MPVŠ FBiH
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i
Hercegovine
MRC
Milenijski razvojni ciljevi - http://www.un.ba
MVTEO BiH
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
ODV
OPŠV BD
(EU) Okvirna direktiva o vodama
http://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/index_en.html
Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta
Plan upravljanja riječnim slivom izrađuje se u skladu sa Zakonom o vodama
Plan upravljanja
FBiH, odnosno RS i u skladu sa EU Okvirnom direktivom o vodama.
riječnim slivom
U Zakonu o vodama FBiH ovaj plan se naziva "Plan upravljanja vodama
vodnog područja".
RS
Republika Srpska
Savska komisija
Međunarodna komisija za sliv rijeke Save http://www.savacommission.org/
Riječni sliv označava površinu zemlje preko koje svi površinski tokovi putem
potoka, rijeka i eventualno jezera otiču u more i to putem jednog riječnog
Riječni sliv i
ušća, rukavca ili delte.
riječni podsliv
Riječni podsliv označava površinu zemlje preko koje svi površinski tokovi
putem potoka, rijeka i eventualno jezera otiču do određene tačke u drugom
vodnom tijelu (najčešće ušće u jezero ili u drugu rijeku).
ViK
Vodovod i kanalizacija
Napomena:
1. U administrativnom pogledu, BiH se sastoji od dva entiteta (Federacije BiH i
Republike Srpske) i Brčko distrikta. Da bi se u tekstu ovog dokumenta izbjegla
višekratna ponavljanja ove činjenice, na više mjesta su korišteni izrazi kao što su
enitetske institucije, entitetski organi, entitetski zakoni i sl., podrazumijevajući da se
ovi termini ne odnose samo na Federaciju BiH i Republiku Srpsku nego i na Brčko
distrikt.
Vodna politika u BiH
SADRŽAJ
1.
KONTURNI USLOVI ZA IZRADU VODNE POLITIKE ................................. 5
1.1 Prirodne karakteristike ................................................................................. 5
1.2 Međunarodni trendovi................................................................................... 6
1.3 Postojeći zakonodavni okvir u BiH............................................................... 9
1.4 Finansiranje sektora voda u BiH ................................................................ 12
2.
KOJE CILJEVE ŽELIMO OSTVARITI DO 2035? ......................................... 14
2.1 Vizija i ključni ciljevi vodne politike .......................................................... 14
2.2 Ključni principi upravljanja vodnim resursima ....................................... 18
3.
ŠTA SU NAŠI PRIORITETI DO 2035?.............................................................. 21
3.1 Identifikacija ključnih tema/problema....................................................... 21
3.2 Jačanje koordinacijske uloge Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH .............................................................................. 23
3.3 Realizacija obaveza koje BiH mora ispuniti po osnovu postojećih i
budućih međunarodnih sporazuma/ugovora............................................. 24
3.4 Izrada planova upravljanja riječnim slivovima ........................................ 25
3.5 Snabdijevanje pitkom vodom urbanih i ruralnih područja..................... 26
3.6 Odvođenje i pročišćavanje urbanih otpadnih voda .................................. 28
3.7 Upravljanje rizicima od poplava ................................................................ 31
4.
KAKO ĆEMO REALIZIRATI VODNU POLITIKU? ..................................... 33
4.1 Administrativno-institucionalna organizacija........................................... 33
4.2 Finansiranje implementacije EU direktiva................................................ 33
4.3 Urgentne mjere za ubrzano poboljšanje postojeće situacije .................... 36
5.
KAKO ĆEMO NADZIRATI IMPLEMENTACIJU VODNE POLITIKE? ... 38
6.
BIBLIOGRAFIJA ................................................................................................. 39
4
Vodna politika u BiH
5
1. KONTURNI USLOVI ZA IZRADU VODNE POLITIKE
U prijedlogu "Strategije razvoja Bosne i Hercegovine", čiju izradu koordinira
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH 1 , proklamovano je da tokom narednih
desetak godina "Bosna i Hercegovina u Evropskoj uniji" treba da bude ključna
ideja vodilja i pokretačka snaga svih društveno-političkih aktivnosti u Bosni i
Hercegovini. Istovremeno, ukazano je da sve korespondirajuće razvojne politike
treba da poboljšaju funkcionalnost i konkurentnost ekonomije BiH fokusirajući se
na slijedeće strateške ciljeve:
1. Makroekonomska stabilnost sa posebnim naglaskom na vanjski sektor,
javne finansije i razvoj finansijskog tržišta.
2. Konkurentnost sa posebnim naglaskom na kompetentnost ljudskih resursa,
razvoj naučno-tehnološke i poslovne infrastrukture, kao i razvoj
jedinstvenog ekonomskog prostora.
3. Zapošljavanje sa posebnim naglaskom na razvoj malih i srednjih preduzeća
i otvaranje radnih mjesta, bolje funkcioniranje tržišta rada kao i
poboljšanje vještina na tržištu rada, strukovnog obrazovanja i obuke
uposlenih.
4. Održivi razvoj sa posebnim naglaskom na razvoj poljoprivrede, proizvodnje
hrane, ruralni razvoj, ekološki i energetski razvoj, kao i transport i
komunikacije.
5. EU integracije sa posebnim naglaskom na provođenju mjera iz dokumenta
"Program mjera za sprovedbu Privremenog sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju” usvojen od strane Vijeća ministara.
6. Socijalna uključenost sa posebnim naglaskom na smanjenje siromaštva u
BiH.
Ovako uspostavljeni strateški ciljevi razvoja BiH korišteni su u prvom redu i kao
ključni konturni uslovi za izradu vodne politike u BiH.
1.1
Prirodne karakteristike
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom Balkanu gdje graniči sa
Republikom Hrvatskom (932 km), Republikom Srbijom (302 km) i Crnom Gorom
(225 km). Hidrografski posmatrano, BiH pripada slivovima Crnog i Jadranskog
mora. Od ukupne površine BiH koja iznosi 51.129 km2, Crnomorskom (odnosno
slivu rijeke Save) pripada 38.719 km2 (75.7%), a slivu Jadranskog mora 12.410
km2 (24,3%).
Skoro 80% teritorije BiH prostire se između 200 i 1.500 m iznad mora. U
klimatskom pogledu u BiH razlikujemo tri osnovna područja:
 sjeverni dio i niži dijelovi centralnog područja sa umjereno
kontinentalnom klimom;
 dijelovi iznad 1.000 m.n.m sa planinskom (alpskom) klimom;
 južni dijelovi zemlje sa preovlađujućom mediteranskom klimom.
Prosječne godišnje padavine na teritoriji BiH iznose 1.250 l/m2 što teoretski
rezultira sa prosječnim godišnjim potencijalnim oticanjem od 2.030 m3/s.
Međutim, procjenjuje se da tek 57% od ukupno pale količine vode (1.155 m3/s)
stvarno otekne sa teritorija BiH i to 403 m3/s u pravcu Jadranskog mora i 722
m3/s u pravcu Crnog mora.
1
http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/razvojna_strategija/Archive.aspx?template_id=71&pageIndex=1
Vodna politika u BiH
6
Posljednji demografski popis u BiH urađen je 1991. godine kada je ustanovljeno
da je u slivu rijeke Save tada živjelo oko 4.000.000, a u slivu Jadranskog mora
oko 500.000 stanovnika. U okviru rada na izradi ovog dokumenta procijenjeno je
da trenutno u slivu Save živi 3.700.000, a u slivu Jadranskog mora 450.000
stanovnika. Uvažavajući te vrijednosti i vrijednosti prosječnih oticanja može se
ustanoviti da u slivu rijeke Save prosječni oticaj po stanovniku iznosi 0,2 l/s/stan
a u slivu Jadranskog mora 0,9 l/s/stan.
Procjene ukazuju da 45% stanovništva sa sliva rijeke Save živi u podslivu rijeke
Bosne. Imajući u vidu da prosječni godišnji oticaj sa podsliva rijeke Bosne iznosi
163 m3/s, proizilazi da prosječni oticaj u podslivu rijeke Bosne iznosi 0,1 l/s/stan
što indirektno ukazuje da su mnogi vodoprivredni problemi u podslivu rijeke
Bosne i najizraženiji u BiH. Kada se ovim kvantitativnim pokazateljima doda i
činjenica da u podslivu rijeke Bosne egzistiraju i najveći industrijski korisnici u
BiH, onda se zasigurno može ustvrditi da je rijeka Bosna najugroženija u pogledu
unosa urbanih i industrijskih otpadnih voda.
1.2
Međunarodni trendovi
Postojeći problemi u sektoru voda u BiH nisu unikatni. Široko su rasprostranjene
izjave mnogih stručnjaka da povećani pritisci pojedinih korisnika na ograničene
vodne resurse mogu dovesti, u bliskoj budućnosti, do većeg broja
internacionalnih i nacionalnih konflikta. Stoga ne treba da čudi da se u svijetu
stalno pokreću nove inicijative kako bi se multidisciplinarni karakater korištenja
vodnih resursa adekvatno (integralno) sagledao kako bi se na odgovarajući način
pristupilo formulisanju opšte prihvaćenih "pravila ponašanja" vezanih za njihovo
korištenje. Stoga se i kod kreiranja ove vodne politike vodilo računa da je ista
usaglašena sa ciljevima, smjernicama i zaključcima koje su uspostavile
relevantne međunarodne organizacije ili koje su utvrđene u okviru određenih
međunarodnih konferencija. U tom pogledu najviše su respektovane
smjernice/zaključci:
 UN Milenijske deklaracije, New York, SAD, 2000;
 "Helsinške konvencije" - UNECE konvencija o korištenju i zaštiti
prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, Helsinki, Finska, 1992;
 "Barcelonske konvencije" - Konvenicija o zaštiti Sredozemnog mora od
zagađivanja, Barselona, Španija, 1976;
 "Dunavske konvencije - Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo
korištenje rijeke Dunav, Sofia, Bugarska, 1994;
 "Sporazuma o rijeci Savi" - Okvirni sporazum o slivu rijeke Save,
Kranjska Gora, Slovenija, 2002;
 UNECE protokol o vodi i zdravlju, London, UK, 1999;
 "Arhuske konvencije" - Konvencija o pristupu informacijama,
sudjelovanju javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu vezano za
okolišna pitanja, Aarhus, Danska, 1998;
 "Ramsarske konvencije" - Konvencija o močvarama, Ramsar, Iran, 1971
 UN konvencija o zakonu o moru, zaliv Montego, Jamajka, 1982;
 UN konferencije o životnoj sredini, Štokholm, Švedska, 1972;
 UN konferencije o vodama, Mar del Plata, Argentina, 1977;
 Konferencije o vodi i okolišu, Dublin, Irska, 1992;
 UN konferencije o okolišu i razvoju, Rio de Janeiro, 1992);
 Svjetske komisije za okoliš i razvoj, 1987. "Naša zajednička budućnost".
Vodna politika u BiH
7
1.2.1 EU vodna politika i zakonodavstvo
Za sve države koje se kandidiraju da postanu članice Evropske unije, kao glavni
preduvjet u procesu sticanja članstva postavlja se zahtjev da iste moraju
uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, tzv. Acquis
communautaire.
Acquis communautaire uključuje svo akumulirano zakonodavstvo Evropske unije
kao što su zakonski akti, odluke sudova, međunardni ugovori, sva načela prava i
interpretacije Evropskog suda pravde, kao i duh i slovo opštih načela koja važe u
EU. U vrijeme pregovora sa zemljama kandidatima 2004, cjelokupni acquis
communautaire bio je podijeljen u 31 poglavlje dok već u pregovorima sa
Turskom i Hrvatskom (2010) isti je podijeljen u 35 poglavlja.
Generalno posmatrajući, okolišna politika, i naročito vodna politika, vjerovatno
su najdetaljnije regulirana podučja unutar acquis communautaire. U tom
pogledu, primarnim dokumentima za sektor voda smatraju se slijedeće EU
direktive:
 "Okvirna direktiva o vodama" - Direktiva 2000/60/EC
o
uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u oblasti vodne politike;
 "Direktiva o otpadnim vodama" - Direktiva 91/271/EEC o
pročišćavanju urbanih otpadnih voda;
 "Direktiva o pitkoj vodi" - Direktiva 98/83/EC o kvalitetu vode
namijenjene ljudskoj upotrebi;
 "Direktiva o nitratima" - Direktiva 91/676/EEC o zaštiti voda od
zagađenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora;
 "Direktiva o podzemnim vodama" - Direktiva 2006/118/EC o zaštiti
podzemnih voda od zagađenja i pogoršanja kvaliteta;
 "Direktiva o vodama za kupanje" - Direktiva 2006/7/EC o upravljanju
kvalitetom vode za kupanje;
 "Direktiva o opasnim supstancama" - Direktiva 2006/11/EC o
zagađenju izazvanom izvjesnim opasnim supstancama ispuštenim u
akvatični okoliš Zajednice;
 "Direktiva o ribama" - Direktiva 2006/44/EC o kvaliteti slatkih voda
koje trebaju zaštitu ili poboljšanje kako bi podržavale život riba;
 "Direktiva o poplavama" - Direktiva 2007/60/EC o procjeni i
upravljanju rizicima od poplava;
 "Direktiva o moru" - Direktiva 2008/56/EC o uspostavljanju okvira za
djelovanje Zajednice u oblasti pomorske okolišne politike.
Dodatno gore navedenim "primarnim direktivama" za sektor voda izuzetno je
važna i primjena slijedećih "sekundarnih direktiva":
 "Direktiva o industrijskoj emisiji" - Direktiva 2010/75/EU
o
industrijskoj emisiji (integralna prevencija i kontrola zagađenja);
 "Direktiva o pristupu informacijama" - Direktiva 2003/4/EC o javnom
pristupu informacijama vezanim za okoliš;
 "Direktiva o učešću javnosti" - Direktiva 2003/35/EC o obezbjeđenju
učešća javnosti u procesu kreiranja određenih planova i programa
vezanih za okoliš;
 "Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš" - Direktiva 85/337/EEC o
procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;
 "Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš" - Direktiva
2001/42/EC o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš.
Vodna politika u BiH
8
Generalno se može konstatovati da se EU vodna politika fokusira na sljedeće
ključne probleme:
a) Voda je esencijalna za ljudski život kao što je i nezamjenjiv resurs za
provođenje mnogih ekonomskih aktivnosti;
b)
Ljudske aktivnosti dovode do rastućih "pritisaka" na vodne resurse
smanjujući mogućnosti sigurnog korišenja istih kako u kvalitativnom
tako i u kvantitativnom pogledu;
c)
Glavne opasnosti za vodne resurse prvenstveno su povezane sa:
 prekomjernim/nekontrolisanim zahvatanjem voda;
 nekontrolisanim ispuštanjem otpadnih voda koje potiču iz naselja,
industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti.
EU vodna politika je koncipirana na način da se rješavanje ovih problema ubrza:
a) Uspostavom zajedničkog okvira djelovanja formuliranog kroz ODV gdje
se ključnim principima upravljanja vodnim resursima promoviše:
 integralno upravljanje sa naglaskom na izradi plana upravljanja
riječnim bazenom čiji je centralni dio fokusiran na program mjera
koje se planiraju provesti u cilju dostizanja dobrog stanja ili dobrog
ekološkog potenicijala svih vodnih tijela;
 korištenje riječnog bazena kao osnovne upravljačke jedinice čime se
prepoznaje da administrativne ili političke granice ne mogu
predstavljati barijere u cilju iznalaženja optimalnog korištenja
vodnih resursa;
 uspostava realnih cijena vodnih usluga koje trebaju obezbijediti puni
povrat ostvarenih troškova;
 uspostava funkcionalnog kvantitativnog i kvalitativnog monitoringa
vodnih resursa pri čemu se najveći naglasak stavlja na zahtjev da
rezultati monitoringa moraju biti pravovremeno dostupni javnosti;
b) Uspostavom odgovarajućeg zakonodavstva koje slijedi dva ključna
razvojna pravca:
 uspostava ciljeva kvaliteta vode za različite tipove vodnih tijela;
 uspostava graničnih emisionih vrijednosti za specifična korištenja
vodnih resursa uvodeći koncept korištenja "najboljih raspoloživih
tehnologija".
Unutar EU postoji zajednički konsenzus da će EU vodna politika proizvesti za sve
zemlje članice slijedeće koristi:
 intenziviranje održivog načina korištenja vodnih resursa sa
posebnim naglaskom na balansiranje potreba svih korisnika tokom
nestašica vode;
 efikasnije upravljanje vodnim resursima koristeći riječni bazen kao
osnovnu upravljačku jedinicu;
 smanjenje zagađenja i poboljšano pročišćavanje otpadnih voda;
 poboljšanje zdravstvenih uslova vezano za pojačanu zaštitu vodnih
resursa koji se koriste za vodosnabdijevanje i kupanje;
 rast određenih ekonomskih aktivnosti (npr. turizma);
 efikasnije i efektnije korištenje vodnih resursa usljed uvođenja
ekonomski realnih cijena vode;
 porast osjećaja kod svih interesnih grupa da su oni stvarni vlasnici
vodnih resursa kao rezultat pojačanog učešća javnosti na donošenje
ključnih odluka.
Vodna politika u BiH
9
U cilju iznalaženja optimalnog načina korištenja vodnih resursa u BiH važno je
napomenuti da se, u skladu sa EU Okvirnom direktivom o vodama, planovi
upravljanja riječnim slivovima na području Bosne i Hercegovine moraju usaglasiti
sa planovima upravljanja riječnim slivovima u susjednim zemljama kako bi se u
oba pravca spriječili neželjeni prekogranični uticaji.
1.2.2 Učešće BiH u radu međunarodnih institucija/organizacija
Uvažavajući činjenicu da sve površinske i podzemne vode u BiH pripadaju
kategoriji tzv međunarodnih riječnih slivova, aktivno učešće BiH u radu
međunarodnih institucija/organizacija vezanih za sektor voda predstavlja jednu
od najvažnijih aktivnosti ministarstava nadležnih za upravljanje vodnim
resursima u BiH. Postoji veliki broj svjetskih (UN) i europskih komisija/institucija
u kojima su predstavnici BiH aktivno uključeni u rješavanje određenih problema
vezanih za sektor voda. Pri tome se može istaći da su predstavnici BiH trenutno
najviše angažirani u radu ICPDR i Savske komisije koje su prvenstveno
fokusirane na izradu planova upravljanja slivovima rijeke Dunav, odnosno Save.
Imajući u vidu da su Republika Hrvatska i Republika Srbija uključene u rad
ICPDR komisije a Republika Hrvatska, Republika Srbija i Crna Gora u rad Savske
komisije, može se konstatirati da BiH na taj način indirektno rješava i najveći
broj otvorenih pitanja sa susjednim zemljama vezanih za sektor voda. Pri tome
treba napomenuti da je 2006. god. BiH ratificirala i poseban "Ugovor između
Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine o uređenju
vodnogospodarskih odnosa".
1.3
Postojeći zakonodavni okvir u BiH
Sukladno Ustavu, Bosna i Hercegovina je decentralizovana država sastavljena od
dva entiteta (Federacije BiH i Reublike Srpske) i Brčko distrikta. FBiH se sastoji
od 10 kantona (svaki kanton ima svoju Vladu i Ustav) i 84 opštine, dok RS ima
63 opštine bez kantona. U oba entiteta opštine su administrativne jedinice
lokalne uprave. Brčko distrikt je osnovan 2000. godine kao zasebna
administrativna jedinica koja pripada teritoriji oba entiteta ali se u
administrativnom pogledu nalazi pod direktnim suverenitetom Bosne i
Hercegovine.
Sukladno postojećem zakonodavstvu ključne nadležnosti vezane za upravljanje
vodnim resursima u BiH raspoređene su po slijedećim nivoima:
 nivo Bosne i Hercegovine;
 nivo entiteta i Brčko distrikta;
 nivo kantona (samo u FBiH);
 nivo lokalne uprave (opštine u FBiH i opštine u RS).
1.3.1 Bosna i Hercegovina
Na nivou Bosne i Hercegovine ključnim institucijama koje učestvuju u procesima
bitnim za upravljanje vodnim resursima smatraju se:
 Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine predstavlja najviši
zakonodavni organ Bosne i Hercegovine koji, između ostalog, donosi
odluke o ratifikaciji dokumenata bitnih za sektor voda.
Vodna politika u BiH







10
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine koje je, između ostalog,
nadležno za vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine kao i
predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim
organizacijama i institucijama;
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine koje je, između ostalog,
nadležno da kroz svoja tri ministarstva (Ministarstvo vanjskih poslova,
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvo
komunikacija i prometa) i Direkciju za europske integracije koordinira
aktivnosti koje BiH treba da realizira po osnovu međunarodnih
sporazuma/ugovora vezanih za sektor voda;
Ministarstvo vanjskih poslova koje je, između ostalog, nadležno za
provođenje utvrđene politike BiH i razvoju međunarodnih odnosa u
skladu sa stavovima i smjernicama Predsjedništva Bosne i Hercegovine;
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koje je, između
ostalog, nadležno i za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti BiH
koji se odnose na definisanje politike, osnovnih principa, koordiniranje
djelatnosti i usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na
međunarodnom planu u području zaštite okoline, razvoja i korištenja
prirodnih resursa;
Ministarstvo komunikacija i prometa koje je, između ostalog,
nadležno za pripremanje međunarodnih ugovora, sporazuma i drugih
akata kojim se reguliše plovidba rijekom Savom;
Direkcija za europske integracije koja je nadležna da koordinira
proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju;
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine koja je, između
ostalog, nadležna za sigurnost kvaliteta vode namijenjene ljudskoj
upotrebi.
1.3.2 Federacija Bosne i Hercegovine
U čl. 21 Zakona o vodama Federacije BiH navodi se da je upravljanje vodama u
nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, kantona, grada i opština. Na
nivou FBiH ključnim institucijama koje učestvuju u procesima bitnim za
upravljanje vodnim resursima smatraju se:
 Parlament Federacije BiH koji je, između ostalog, nadležan za
donošenje Zakona o vodama i Strategije upravljanja vodama FBiH;
 Predsjednik Federacije BiH koji je, između ostalog, nadležan za
potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihovih donošenja kao i
za potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma;
 Vlada Federacije BiH koja je, između ostalog, nadležna za provođenje
politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, predlaganje i davanje
preporuka iz oblasti zakonodavstva, kao i za pripremanje budžetskih
prijedloga Parlamentu Federacije i donošenje planova upravljanja vodama
vodnih područja i njihovo proslijeđivanje Vijeću ministara za donošenje na
nivou BiH;
 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koje je,
između ostalog, nadležno za upravne, stručne i druge poslove utvrđene
zakonom koji se odnose na nadležnost Federacije u oblasti vodoprivrede;
 Ministarstvo turizma i okoliša koje je, između ostalog, nadležno za
upravne, stručne i druge poslove utvrđene zakonom koji se odnose na
nadležnost Federacije iz oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja okoliša;
Vodna politika u BiH






11
Ministarstvo zdravstva koje je, između ostalog, nadležno za upravne,
stručne i druge poslove utvrđene zakonom koji se odnose na nadležnost
Federacije vezano za zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku upotrebu;
Uprava za inspekcijske poslove koja je, između ostalog, nadležna za
vršenje inspekcijskog nadzora korištenja vodnih resursa;
Agencija za vodno područje rijeke Save i Agencija za vodno
područje Jadranskog mora koje su, između ostalog, odgovorne za
sprovođenje zadataka upravljanja vodama koji se Zakonom o vodama
FBiH i propisima donešenim na osnovu tog zakona stavljaju u njihovu
nadležnost uključujući i pripremu planova upravljanja i programa mjera
za vodna područja iz njihove nadležnosti
Fond za zaštitu okoliša FBiH koji je, između ostalog, nadležan za
prikupljanje i distribuciju finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na
teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Kantonalni zakonodavni i izvršni organi koji su, između ostalog,
nadležni za poslove upravljanja vodama utvrđene Zakonom o vodama I
kantonalnim propisima, obezbjeđenje javnog vodosnabdijevanja kao i
prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda na području kantona;
Gradski/opštinski zakonodavni i izvršni organi koji su, između
ostalog, nadležni za poslove upravljanja vodama utvrđene Zakonom o
vodama i gradskim/opštinskim propisima, obezbjeđenje javnog
vodosnabdijevanja kao i prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda na
području grada/opštine.
1.3.3 Republika Srpska
U čl. 21 Zakona o vodama Republike Srpske navodi se da Republika Srpska
upravlja vodama u Republici Srpskoj na način definisan tim Zakonom, kao i da
izvršava obaveze koje Bosna i Hercegovina ima kao međunarodno pravni
subjekat. Na nivou Republike Srpske ključnim institucijama koje učestvuju u
procesima bitnim za upravljanje vodnim resursima smatraju se:
 Narodna skupština Republike Srpske koja je, između ostalog,
nadležna za usvajanje zakona o vodama, strategije upravljanja vodama,
prostornog plana i budžeta;
 Predsjednik Republike Srpske koji je, između ostalog, nadležan za
proglašavanje zakona i drugih opštih akata koje usvoji Narodna
skupština;
 Vlada Republike Srpske koja je, između ostalog, nadležna za
provođenje politike i izvršavanje zakona, predlaganje i davanje preporuka
iz oblasti zakonodavstva, predlaganje strategije upravljanja vodama, kao
i usvajanje planova oblasnih riječnih slivova;
 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koje je,
između ostalog, nadležno za upravne, stručne i druge poslove utvrđene
zakonom koji se odnose na nadležnost Republike Srpske u oblasti
vodoprivrede;
 Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju
koje je, između ostalog, nadležno za upravne, stručne i druge poslove
utvrđene zakonom koji se odnose na nadležnost Republike Srpske u
oblasti zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine;
 Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite koje je, između ostalog,
nadležno za upravne, stručne i druge poslove utvrđene zakonom koji se
odnose na nadležnost Republike Srpske vezano za zdravstvenu ispravnost
vode za ljudsku upotrebu;
12
Vodna politika u BiH




1.4
Republička uprava za inspekcijske poslove koja je, između ostalog,
nadležna za vršenje inspekcijskog nadzora korištenja vodnih resursa;
Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save i Agencija za vode
oblasnog riječnog sliva Trebišnjice koje su, između ostalog,
odgovorne za sprovođenje zadataka upravljanja vodama koji se Zakonom
o vodama Republike Srpske i propisima donešenim na osnovu tog zakona
stavljaju u njihovu nadležnost;
Fond za zaštitu životne sredine Republike Srpske koji je, između
ostalog, nadležan za prikupljanje i distribuciju finansijskih sredstava za
zaštitu životne sredine na teritoriji Republike Srpske.
Gradski/opštinski zakonodavni organi koji su, između ostalog,
nadležni za obezbjeđenje javnog vodosnabdijevanja, kao i prikupljanja i
pročišćavanja otpadnih voda na području grada/opštine.
Finansiranje sektora voda u BiH
Finansiranje sektora voda u BiH definirano je entitetskim zakonima o vodama.
Sukladno ovim zakonima, osnovni prihodi u sektoru voda ostvaruju se iz
sljedećih izvora:
FBiH
 Opšta vodna naknada;
 Posebne vodne naknade;
 Budžeti FBiH, kantona, gradova i
opština;
 Kreditna sredstva;
 Sredstva osigurana posebnim
zakonom;
 Donacije i ostala sredstva u
skladu sa važećim zakonima.
RS
 Posebne vodne naknade;
 Prihodi po osnovu zakupa
javnog dobra;
 Prihodi iz opšteg dijela budžeta
Republike Srpske;
 Donacije i ostala sredstva u
skladu sa važećim zakonima.
Opšte vodne naknade ostvaruju se samo u FBiH, i to u iznosu od 0,5% od neto
plaće svakog zaposlenika.
Posebne vodne naknade ostvaruju se u oba entiteta i to po osnovu:
 Zahvatanja
vode
(za
javno
vodosnabdijevanje,
za
flaširanje
(ne)mineralnih voda, za navodnjavanje, za uzgoj riba, za industrijske
procese (uključujući i termoelektrane, kao i za ostale namjene);
 Zaštite voda (naknade od vlasnika transportnih sredstava koji koriste
naftu ili naftne derivate, naknade za ispuštanje otpadnih voda na osnovu
EBS-a, naknade za uzgoj riba, naknade za korištenje gnojiva i hemikalija
za zaštitu bilja);
 Vađenje materijala (uglavnom pijeska i šljunka) iz vodotoka.
U oba entiteta postoji zakonska osnova i za ostvarivanje posebne naknade po
osnovu zaštite od voda (naknade od vlasnika poljoprivrednog, šumskog ili
građevinskog zemljišta kao i naknade od vlasnika stambenih, poslovnih i drugih
objekata koji su zaštićeni objektima za zaštitu od voda) ali se ista trenutno ne
provodi.
Vodna politika u BiH
13
Visinu postojećih naknada utvrđuju entitetske vlade pri čemu se ukupno
prikupljena sredstva raspoređuju između nadležnih institucija sukladno zakonski
utvrđenim odnosima datim u slijedećoj tabeli:
FBiH
Prikupljena sredstva se dijele po slijedećem osnovu:
 40% nadležnoj agenciji za vode;
 45% nadležnim kantonima;
 15% Fondu za zaštitu okoliša FBiH.
Posebne vodne naknade dijele se po slijedećem osnovu:
 70% za posebne namjene za vode budžetu RS;
 30% za posebne namjene za vode jedinicama lokalne uprave.
RS
Naknade koje plaćaju vlasnici transportnih vozila koja koriste naftu i
naftne derivate, naknade za ispuštanje otpadnih voda po osnovu EBSa i naknade koje plaćaju uzgajivači ribe dijele se po slijedećem
osnovu:
 55% za posebne namjene za vode budžetu RS;
 30% za posebne namjene za vode jedinicama lokalne uprave;
 15% Fondu za zaštitu okoline RS.
Vodna politika u BiH
14
2. KOJE CILJEVE ŽELIMO OSTVARITI DO 2035?
Ovdje se mora naglasiti da se kod kreiranja bilo koje vrste politike, pa i u ovom
slučaju, ne može očekivati da se sa izradom takvog jednog dokumenta
adekvatno adresiraju "svi" postojeći problemi jer se zbog uvijek prisutnog
velikog broja problema isti i ne mogu riješiti istovremeno u relativno kratkom
vremenskom periodu. Gotovo po pravilu, limitirajući faktor su uvijek ograničena
finansijska sredstva koja stoje na raspolaganju da bi riješila cijelu listu
identificiranih problema. Istovremeno, uvijek će postojati problemi valorizacije
važnosti rješavanja uočenih problema - što je za jednu interesnu grupu od
urgentnog značaja za rješavanje, to je veoma često za drugu grupu "malo
manje" relevantno. Stoga će, kod izrade ovakvih dokumenta, nadležni organi
uvijek pokušati da adekvatno izbalansiraju sve postojeće "za i protiv"
argumentacije kako bi definirali listu ključnih problema koje treba prioritetno
rješavati u cilju ubrzanog poboljšanja postojećeg stanja, a na način koji će biti u
skladu sa trenutno opšte prihvaćenim svjetskim i evropskim trendovima.
U konkretnom slučaju, ova vodna politika je prvenstveno formulirana sa
namjerom da se postigne usaglašenost enitetskih institucija u BiH o ključnim
ciljevima vodne politike koji će se prvenstveno temeljiti na vodnoj politici
Europske unije, smjernicama ICPDR, smjernicama Savske komisije kao i
smjernicama Barcelonske konvencije.
2.1
Vizija i ključni ciljevi vodne politike
Naša vizija provođenja vodne
politike podrazumijeva da do
2035. god. želimo da u BiH
ostvarimo pravedan, efikasan i
finansijski održiv način
korištenja i planiranja razvoja
vodnih resursa i to u skladu sa
socijalnim, ekonomskim i
okolišnim potrebama njenih
sadašnjih i budućih stanovnika.
Vodna politika u BiH
15
Da bi ostvarili našu viziju razvoja sektora voda fokusiraćemo se na ispunjenje
šest ključnih ciljeva i njima korespondirajućih aktivnosti. Numerisanje navedenih
ciljeva nema karakter njihove sistematizacije po "važnosti" jer se uspješno
upravljanje vodnim resursima može ostvariti jedino ako su svi ovi ciljevi
sinhronizirano i integralno sagledani u iznalaženju rješenja za bilo koji problem.
1. Zaštita kvaliteta voda
Želimo zaštiti resurse površinskih i podzemnih voda u pogledu kvaliteta
vode kako bi se dostiglo dobro ekološko i dobro hemijsko stanje
površinskih voda, kao i dobro kvantitativno i hemijsko stanje
podzemnih voda.
Da bi se za sve legitimne korisnike kao i za potrebe ekosistema vezane za vodne
resurse obezbijedio adekvatan fizičko-hemijski i ekološki kvalitet površinskih i
podzemnih voda potrebno je prvenstveno:
 utvrditi postojeće stanje kvaliteta površinskih i podzemnih vodnih tijela;
 utvrditi željeno stanje kvaliteta površinskih i podzemnih vodnih tijela;
 utvrditi neophodno potreban stepen pročišćavanja otpadnih voda prije nego
što se iste ispuste u prirodne recipijente;
 utvrditi granične vrijednosti emisije svih tačkastih i difuznih zagađivača o
ispuštanju njihovih otpadnih voda u prirodne recipijente;
 utvrditi akcioni plan realizacije te pristupiti izgradnji novih, popravci i
nadogradnji postojećih kanalizacionih sistema zajedno sa postrojenjima za
pročišćavanje otpadnih voda;
 obezbijediti adekvatan monitoring ispuštanja otpadnih voda kao i dosljedno
provođenje sankcija u slučaju nepridržavanja predmetne zakonske regulative;
 osigurati odgovarajući (nadzorni, operativni i istraživački) monitoring u cilju
praćenja stanja površinskih i podzemnih voda.
2. Korištenje voda
Želimo zaštiti resurse površinskih i podzemnih voda u pogledu
raspoloživih količina vode kako bi isti mogli obezbijediti održivo
zadovoljenje potreba sadašnjih i budućih generacija, kao i potreba
ekosistema.
Da bi se obezbijedile potrebne količine vode za zadovoljenje dugoročnih potreba
stanovništva, privrede i ekosistema potrebno je prvenstveno:
 utvrditi prirodno raspoložive količine postojećih resursa kao i potencijalne
promjene sukladno mogućim klimatskim promjenama;
 utvrditi dugoročne potrebe za vodom stanovništva, privrede i ekosistema;
 koristeći principe integralnog planiranja upravljanja vodnim resursima,
ustanoviti optimalan način korištenja pojedinih vodnih resursa u cilju
adekvatnog balansiranja potreba za vodom i raspoloživih količina;
 utvrditi akcioni plan realizacije, te pristupiti izgradnji novih, popravci i
nadogradnji postojećih javnih vodovodnih sistema;
Vodna politika u BiH
16
 obezbijediti adekvatan monitoring korištenja vodnih resursa, kao i dosljedno
provođenje sankcija u slučaju nepridržavanja predmetne zakonske regulative.
3. Zaštita od voda
Želimo obezbijediti adekvatnu zaštitu ljudstva i dobara u iznimnim
hidrološkim situacijama kao što su poplave, suše, bujice,
erozije riječnih korita i sl.
Da bi obezbijedili smanjenje šteta u iznimnim hidrološkim situacijama potrebno
je prvenstveno:
 utvrditi rizična područja u BiH, kao i potencijalne štete koje se mogu javiti u
tim područjima u iznimnim hidrološkim situacijama;
 utvrditi program mjera i aktivnosti koje se moraju poduzeti u iznimnim
hidrološkim situacija;
 utvrditi akcioni plan realizacije, obnoviti postojeće ili izgraditi nove
infrastrukturne objekte u cilju povećanja stepena sigurnosti ljudstva i dobara;
 obezbijediti adekvatan monitoring iznimnih hidroloških pojava;
 pripremiti akcione programme, planove i zakone o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara u cilju zaštite od voda;
 obezbijediti adekvatnu dogradnju, održavanje i monitoring rada postojećeg
infrastrukturnog sistema.
4. Zakonodavstvo
Želimo uspostaviti zakonodavstvo koje će omogućiti pravedno, efikasno
i održivo upravljanje vodnim resursima.
Da bi se se obezbijedio adekvatan pravni osnov za daljnji razovoj sektora voda
prvenstveno je potrebno da se postojeće zakonodavstvo kontinuirano
usaglašava, dorađuje i dopunjuje kako bi isto bilo vertikalno i horizontalno
usaglašeno na svim nivoima vlasti u BiH, a istovremeno kompatibilno sa:
 zakonodavstvom EU vezanim za sektor voda;
 zahtjevima iz međunarodnih multilateralnih/bilateralnih sporazuma/ugovora
potpisanim od strane nadležnih organa Bosne i Hercegovine;
 zahtjevima drugih zakona važećih u BiH koji direktno ili indirektno imaju ili
mogu imati interakciju sa sektorom voda.
Vodna politika u BiH
17
5. Institucije
Želimo ojačati institucionalni sistem u BiH vezan za sektor voda tako da
su uloge, zadaci i odgovornosti nadležnih organa/institucija jasno
definirane i efikasno sprovođene.
Da bi se obezbijedio efikasan razvoj sektora voda u BiH sa ciljem ispunjenja
obaveza koje BiH ima po osnovu međunarodnih ugovora/sporazuma neophodno
je ojačati postojeći institucionalni sistem i to na način da se dodatno preciziraju:
 uloge, zadaci i odgovornosti nadležnih organa/institucija po pojedinim
međunarodnim ugovorima/sporazumima;
 načini efikasnijeg izvršenja postojećih i planiranih obaveza;
 načini vertikalne koordinacije između institucija na nivou BiH, entiteta,
kantona i opština;
 načini
horizontalne
subordinacije
i
koordinacije
između
nadležnih
ministarstava/službi na svakom nivou posebno (BiH, entiteti, kantoni i
opštine);
 struktura i broj uposlenika minimalno neophodnih za obavljanje svih poslova
iz domena sektora voda kako bi se ubrzano pristupilo zapošljavanju
nedostajućeg kadra.
6. Finansiranje
Želimo uspostaviti sistem u kojem će se korištenjem ekonomski realnih
stopa vodnih naknada i cijena vodnih usluga obezbijediti neprofitno i
samoodrživo finansiranje sektora voda.
Da bi se se obezbijedilo efikasno finansiranje sektora voda potrebno je
prvenstveno:
 sagledati stvarne finansijske potrebe sektora voda korištenjem realnih tržišnih
cijena roba i usluga;
 ustanoviti nedostajuće finansijske potrebe u odnosu na postojeće izvore
finansiranja;
 identificirati izvore i način dodatnog finansiranja;
 dosljedno
provoditi
primjenu
opšteprihvaćenih
svjetskih/europskih
ekonomskih principa (npr. prinicip da zagađivač plaća) i prekršioce istih
dosljedno sankcionirati;
 obezbijediti postepeno uvođenje ekonomskih cijena vodnih usluga, i to
naročito u oblasti vodosnabdijevanja i prikupljanja i pročišćavanja otpadnih
voda;
 oformiti ili imenovati na nivou entiteta instituciju nadležnu za određivanje
minimalnih cijena vodnih usluga.
Vodna politika u BiH
18
7. Transparentnost
Želimo uspostaviti sistem planiranja razvoja i upravljanja riječnim
slivovima koristeći principe integralnog upravljanja vodnim resursima i
to uz puno učešće javnosti u donošenju ključnih odluka
Da bi se upravljanje riječnim slivovima u BiH provodilo u skladu sa EU "Okvirnom
direktivom o vodama" i postojećim entitetskim zakonima o vodama, potrebno je
prvenstveno:
 sagledati postojeće stanje upravljanja vodnim resursima;
 ustanoviti potrebe za vodom ključnih korisnika;
 identificirati postojeće probleme i iste prioritetizirati u cilju zadovoljenja
potreba za vodom;
 ustanoviti tehničke, administrativno-institucionalne i socio-ekonomske mjere
koje se trebaju provesti u cilju rješavanja utvrđenih problema;
 sagledati posljedice provođenja odabranih mjera;
 provesti javne rasprave u cilju definiranja mjera koje će se uvrstiti u planove
upravljanja vodnim područjima;
 publicirati planove upravljanja vodnim područjima;
 vršiti monitoring realizacije dogovorenih mjera, te na osnovu rezultata
monitoringa i adekvatnog učešća javnosti novelirati planove upravljanja
vodnim područjima u periodima od po šest godina.
2.2
Ključni principi upravljanja vodnim resursima
Ova vodna politika kreirana je pod pretpostavkom da će se buduće upravljanje i
korištenje vodnih resursa u BiH ostvariti u punoj saglasnosti sa međunarodno
priznatim principima. Isti su u nastavku grupisani kao institucionalni, tehnološki,
ekonomsko-finansijski, okolišni, socijalni i informativno-edukativni.
2.2.1 Institucionalni principi
Najznačajnijim institucionalnim prinicipima smatraju se:
 Princip efikasne vlasti zagovara da su uloge i zadaci nadležnih organa na
svim nivoima vlasti jasno definirani, adekvatno povezani i zvanično
uspostavljeni;
 Princip transparentnosti traži da rad vladinih institucija bude transparentan
u pogledu provođenja ključnih aktivnosti sa posebnim naglaskom na vođenje
knjigovodstva i javnih nabavki kako bi se spriječile potencijalne koruptivne
radnje;
 Princip adekvatne reprezentativnosti zainteresovanih grupa nalaže da
kod donošenja ključnih odluka vladine institucije moraju osigurati adekvatnu
zastupljenost interesa svih zainteresovanih grupa. U prvom redu, to se odnosi
na obezbjeđenje adekvatne involviranosti drugih sektora (npr, poljoprivrede,
šumarstva, zaštite okoliša, …), privatnog sektora, relevantnih javnih
preduzeća, industrijiskih korisnika, domaćinstava, nevladinih organizacija,
akademskih institucija, javnih medija i sl. kod donošenja ključnih odluka.
Vodna politika u BiH
19
2.2.2 Tehnološki principi
Najznačajnijim tehnološkim principima smatraju se:
 Princip kombinovanog pristupa u kontrolisanju stepena zagađivanja
vodnih resursa uspostavljanjem graničnih vrijednosti emisije na mjestu
ispusta iz izvora zagađenja i uspostvljanjem ciljeva kvaliteta za prijemna
vodna tijela;
 Princip
korištenja
najbolje
raspoložive
tehnologije
zagovara
kontinuirano praćenje razvoja tehnologije, njeno korštenje kao i ubrzanu
zamjenu starih tehnoloških rješenja u svim situacijama kad se inovativnim
tehnološkim rješenjima može značajno poboljšati zaštita vodnih resursa ili
ostvariti efikasnije korištenje istih;
 Princip korištenja najboljih iskustava zagovara da se u datoj situaciji
koriste, što je moguće više, iskustva iz drugih zemalja bilo da se promoviše
određeno tehnološko rješenje ili da se spriječi upotreba onih tehnologija koje
su se pokazale neefikasnim.
2.2.3 Ekonomsko-finansijski principi
Najznačajnijim ekonomsko-finansijskim principima smatraju se:
 Princip ekonomske vrijednosti nalaže da voda ima svoju ekonomsku
vrijednost i da se stoga ista treba razmatrati kao ekonomsko dobro kako bi se
u određenim situacijama spriječilo njeno rasipanje ili "jeftino" korištenje;
 Princip ekonomskih tarifa vode koji zagovara da se vodne usluge moraju
adekvatno procijeniti i naplaćivati kako bi se obezbijedila neophodna sredstva
za pogon, održavanje i kapitalna ulaganja u prateće infrastrukturne sisteme;
 Princip povrata troškova vodnih usluga zagovara da se troškovi pružanja
vodnih usluga, uključujući troškove zaštite okoliša i samog resursa, moraju
adekvatno uključiti u jedničnu cijenu usluga kako bi se obezbijedila adekvatna
zaštita vodnih resursa kao i samoodrživo poslovanje subjekata koji pružaju
usluge;
 Princip upravljanja potrebama nalaže da se za sva korištenja vodnih
resursa mora prvo maksimizirati način korištenja date zapremine vode pa tek
onda razmatrati dovođenje novih količina vode u sistem;
 Princip “zagađivač plaća” zagovara da troškove zaštite kvaliteta vodnih
resursa ne treba da se nametne društvu u cjelini, nego prvenstveno
korisnicima koji disponiraju svoje otpadne vode u prirodne resurse;
 Princip “korisnik plaća” zagovara da troškove zaštite kvaliteta i kvantiteta
vodnih resursa ne treba da se nametne društvu u cjelini, nego prvenstveno
onim korisnicima koji korištenjem vodnih resursa kao "opštih dobara"
ostvaruju komercijalnu dobit.
2.2.4 Okolišni principi
Najznačajnijim okolišnim principima smatraju se:
 Princip integracije zagovara sveobuhvatno sagledavanje interakcije između
prirodnih,
društveno-ekonomskih
i
administrativno-institucionalnih
karakteristika koji preovladavaju u određenom riječnom slivu, a u cilju
pronalaženja rješenja koja će zadovoljiti najveći broj korisnika vodnih resursa
u datom riječnom slivu;
 Princip predostrožnosti zagovara da se kod korištenja vodnih resursa ne
smiju poduzimati mjere i aktivnosti koje nepovratno mogu narušiti
kvalitativne i kvantitativne karakteristike istih ili sa njima vezanih ekosistema.
Vodna politika u BiH
20
2.2.5 Socijalni principi
Najznačajnijim socijalnim principima smatraju se:
 Princip održivog razvoja zagovara obezbjeđenje međugeneracijske
ravnopravnosti u korištenju postojećih vodnih resursa;
 Princip osnovnih ljudskih prava ukazuje da se snabdijevanje pitkom
vodom u dovoljnim količinama i obezbjeđenje baznih sanitarnih uslova mora
smatrati osnovnom ljudskom potrebom koju treba obezbijediti svima na ovoj
planeti;
 Princip participativnosti se trenutno smatra ključnim principom u
upravljanju vodnim resursima koji zagovara da nadležni organi moraju
adekvatno uključiti sve postojeće i potencijalne korisnike vodnih resursa u
donošenju odluka kojim se želi kreirati rješenje za dugoročno, bezkonfliktno
korištenje predmetnih vodnih resursa;
 Princip “spolne ravnopravnosti" zagovara da se u donošenju odluka
vezanih za razvoj sektora voda posveti posebna pažnja u obezbjeđenju
ravnopravne zastupljenosti osoba ženskog spola.
2.2.6 Informativno-edukativni principi
Najznačajnijim informativno-edukativnim principima smatraju se:
 Princip korištenja najnovijh informacionih tehnologija zagovara
kontinuirano korištenje najnovijih tehnologija (npr. Interneta) sa ciljem
informisanja što šireg auditorijuma o podacima i informacijama relevantnim
za izradu planova upravljanja riječnim bazenima;
 Princip komunikacije i jačanja svijesti građana nalaže da se javnost
mora redovno informisati i educirati o ključnim pitanjima iz oblasti upravljanja
vodnim resursima kako bi se pravodobno dobila šira potpora za realizaciju
pojedinih planova/projekata, te kako bi se na taj način minimizirao broj
neželjenih situacija manipuliranja građanstva od strane određenih interesnih
skupina;
 Princip kontinuirane edukacije i treninga nalaže da se usvajanje novih
znanja i tehnologija treba kontinuirano obavljati ne samo unutar vladinih
institucija nego i među korisnicima vodnih resursa kako bi isti prepoznali da i
drugi žele da zadovolje svoje potrebe za vodom.
Vodna politika u BiH
21
3. ŠTA SU NAŠI PRIORITETI DO 2035?
3.1
Identifikacija ključnih tema/problema
Na početku izrade ove vodne politike identificirano je preko četrdesetak
tema/problema koji su trenutno najizraženiji u sektoru voda u BiH, a za koje
nadležni organi moraju iznaći adekvatna rješenja. Teme/problemi su razvrstani u
slijedeće tri podgrupe:
3.1.1 Administrativno-institucionalne teme/problemi
 Slabo provođenje koordinacijskih aktivnosti vezanih za upravljanje vodnim
resursima od strane organa nadležnih na nivou BiH (MVTEO, MKP, DEI);
 Ispunjavanje obaveza koje BiH mora ispuniti po osnovu međunarodno
potpisanih sporazuma/ugovora (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa
EU, ICPDR komisija, Savska Komisija, Barcelonska konvencija, UN milenijski
razvojni ciljevi, ...);
 Neusaglašenost vodnog zakonodavstva i planskih dokumenata sa politikom i
zakonskim aktima EU;
 Nedovoljno precizirana raspodjela nadležnosti i odgovornosti između državnih
i entitetskih ministarstva;
 Nejasno definirana raspodjela nadležnosti i odgovornosti između entitetskih i
kantonalnih/opštinskih organa uprave;
 Nejasno definirana međusektorska saradnja i odgovornost između sektora
voda na jednu stranu i sektora zaštite okoliša, prostornog planiranja,
komunalne privrede, industrije, transporta, poljoprivrede, šumarstva,
turizama, na drugu stranu;
 Nedostatak bilateralnih ugovora sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom u
pogledu načina upravljanja vodnim resursima u međugraničnim područjima;
 Nepotpuno usaglašeno entitetsko zakonodavstvo u sektoru voda;
 Nedostatak međuentitetske usaglašenosti u načinu upravljanja riječnim
bazenima;
 Neadekvatna tarifna politika koju lokalne vlasti nameću komunalnim
preduzećima;
 Direktna ovisnost uprava komunalnih preduzeća o lokalnim nivoima političke
vlasti;
 Slabi rezultati inspekcijskih organa u pogledu zaštite površinskih i podzemnih
voda;
 Slabo definirana kaznena politika i nesprovođenje kaznenih odredbi vezanih
za kršenje vodnog zakonodavstva;
 Nedefiniran način upravljanja obalnim morskim područjem;
 Nedostatak planova upravljanja riječnim bazenima;
 Nedostatak standarda i normi za ključne oblasti korištenja voda;
 Nedostatak naučno-tehničkih istraživanja (master planovi, studije, planovi,
projekti, hidrogeološka istraživanja, analiza klimatskih promjena, ...).
3.1.2 Tehničke teme/problemi
 Snabdijevanje urbanog stanovništva pitkom vodom;
 Snabdijevanje ruralnog stanovništva pitkom vodom;
 Odvođenje i pročišćavanje urbanih otpadnih voda;
Vodna politika u BiH
22
 Odvođenje i pročišćavanje ruralnih otpadnih voda;
 Odvođenje i pročiščavanje industrijskih otpadnih voda;
 Odvođenje i pročiščavanje otpadnih voda od
ostalih tačkastih izvora
zagađenja;
 Smanjenje zagađenja iz difuznih izvora zagađenja (npr. poljoprivredna
zagađenja);
 Kontrola i zaštita od poplava, kao i upravljanje rizikom od poplava;
 Navodnjavanje i odvodnja s poljoprivrednih površina;
 Balansiranje korištenja voda (hidroenergetika, navodnjavanje, turizam,
navigacija, ribarstvo, iskop riječnog materijala, ...) u kontekstu
harmoniziranog zadovoljenja ekoloških ciljeva zaštite;
 Neadekvatna zaštita biodiverziteta vezanog za površinske i podzemne vode;
 Monitoring kvaliteta i kvantiteta površinskih i podzemnih voda;
 Laboratorijska kontrola kvaliteta površinskih i podzemnih voda kao i efluenata
zagađivača;
 Nedovoljno razvijen informacioni sistem u sektoru voda;
 Poboljšanje sistema dojave i efikasnog reagiranja u slučajevima pojave
akcidentnih zagađenja voda.
3.1.3 Socio-ekonomske teme/problemi
 Neadekvatno i nedovoljno finansiranje sektora voda - izrada i usvajanje novog
modela finansiranja baziranog na realnim potrebama;
 Neadekvatne tarife i naknade vodnih usluga;
 Nedovoljno korištenje ekonomskih instrumenata u upravljanju vodnim
resursima (npr. javno-privatno partnerstvo, trgovina dopuštenim kvotama za
korištenje voda);
 Preciziranje uslova za potpisivanje koncesionih ugovora u skladu sa novim
zakonodavstvom;
 Nedostatak stručnog kadra i to naročito na lokalnom nivou;
 Nedovoljno učešće javnosti u donošenju odluka;
 Nedovoljna informiranost javnosti o funkcionisanju sektoru voda;
 Jačanje svijesti stanovništva o značaju voda.
Uzevši u obzir da će se daljnji razvoj sektora voda neminovno odvijati uz
prisustvo nekoliko ključnih ograničavajućih faktora (nedostatak dovoljnog broja
stručnih kadrova u nadležnim institucijama, nedostatak finansijskih sredstava,
kao i nedostatak adekvatnih planskih dokumenata) jasno je da se tokom
sljedećih godina sve gore navedene teme/problemi ne mogu rješavati istim
intenzitetom. Da bi se ustanovili prioriteti u rješavanju pomenutih
tema/problema organizovano je nekoliko sastanaka na kojem su učešće uzeli
predstavnici ključnih zainteresovanih strana. Kao rezulat tog rada, identificirane
su sljedeće prioritetne teme/problemi:
 jačanje koordinacijske uloge Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa na nivou BiH;
 realizacija obaveza koje BiH mora ispuniti po osnovu postojećih i planiranih
međunarodnih sporazuma/ugovora (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
BiH sa EU, Konvencija o zaštiti rijeke Dunav, Okvirni sporazum o slivu rijeke
Save, Barcelonska konvencija, UN Milenijski razvojni ciljevi, ...);
 izrada planova upravljanja vodnim područjima;
Vodna politika u BiH
23
 snabdijevanje pitkom vodom urbanih i ruralnih područja;
 odvođenje i pročišćavanje urbanih otpadnih voda;
 upravljanje rizikom od poplava.
3.2
Jačanje koordinacijske uloge Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH
Postojeće
stanje
Ciljevi
politike
Sukladno postojećem zakonodavstvu u BiH, Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa nadležno je za obavljanje poslova
i zadataka iz nadležnosti BiH koji se odnose na definiranje
politike,
osnovnih
principa,
koordiniranje
djelatnosti
i
usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na
međunarodnom planu u područjima poljoprivrede, energetike,
turizma, zaštite okoline, razvoja i korištenja prirodnih resursa.
Usljed nedostatka dovoljnog broja uposlenih u odjeljenju za
vodne resurse kao i nedovoljno precizirane regulative o
koordinaciji rada sa nadležnim entiteskim organima, postoje
značajni problemi u pravovremenom izvršenju međunarodnih
obaveza BiH proisteklih na osnovu multilateralnih/bilateralnih
ugovora/sporazuma koji se odnose na sektor voda.
Želimo kadrovski ojačati odjeljenje za vodne resurse unutar
MVTEO BiH, uz istovremeno preciziranje uloga, zadataka i
odgovornosti nadležnih organa i institucija u BiH u cilju
ispunjenja međunarodnih obaveza BiH koje se odnose na sektor
voda.


Ključne
aktivnosti


Identificirati neophodan broj, strukturu i zadatke uposlenika u
odjeljenju za vodne resurse unutar MVTEO BiH;
Identificirati
neophodan
broj,
strukturu
i
zadatke
predstavnika BiH u radu međunarodnih komisija vezanih za
sektor voda;
Uposliti nedostajući kadar;
Pripremiti akt o djelovanju MVTEO unutar sektora voda kojim
će se preciznije definirati način subordinacije i koordinacije
između MVTEO BiH i nadležnih entitetskih organa u cilju
ispunjenja međunarodnih obaveza BiH koje se odnose na
sektor voda.
Nosioci
realizacije
MVTEO BiH, MPVŠ FBiH, MPŠV RS; OPŠV BD i Agencije za vode
Procjena
troškova
Za period do 2035. god. procjenjuje se da je potrebno
obezbijediti cca 4.000.000 KM za zapošljavanje nedostajućih
kadrova u MVTEO (5 ljudi * 20 godina * 40.000 KM/god).
Vremenski
rokovi


Uposlenje nedostajućeg kadra će se obaviti do kraja 2015.
god;
Izrada i usvajanje akta o djelovanju MVTEO-a unutar sektora
voda obaviće se do početka 2013. god.
Vodna politika u BiH
3.3
24
Realizacija obaveza koje BiH mora ispuniti po osnovu
postojećih i budućih međunarodnih sporazuma/ugovora
Postojeće
stanje
Trenutno postoji desetak međunarodnih sporazuma/ugovora
koje je BiH potpisala sa (in)direktnim implikacijama na sektor
voda. Kao najzahtjevnije, u pogledu ljudstva i materijalnih
sredstava koje je potrebno angažirati u cilju njihove realizacije,
izdvajaju se:
 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU;
 Konvencija o zaštiti rijeke Dunav;
 Okvirni sporazum o slivu rijeke Save;
 Barcelonska konvencija;
 UN milenijski ciljevi razvoja.
Za svaki međunarodni sporazum/ugovor postoji okvirno definiran
akcioni plan šta BiH treba da poduzme u cilju njegove realizacije.
Ciljevi
politike
Želimo pravovremeno i kvalitetno da realiziramo sve obaveze
koje
za
BiH
proističu
po
osnovu
međunarodnih
sporazuma/ugovora vezanih za sektor voda.
Ključne
aktivnosti
a) Uposliti nedostajući kadar koji će raditi na direktnoj
implementaciji sporazuma/ugovora;
b) Za svaki međunarodni sporazum/ugovor pripremiti:
 detaljan plan aktivnosti na provođenju kratkoročnih,
srednjoročnih i dugoročnih mjera koje je potrebno provesti
u cilju realizacije aktivnosti definiranih okvirnim akcionim
planom;
 akt o djelovanju MVTEO unutar sekotra voda kojim će se
precizno definirati zadaci i odgovornosti institucija/organa
u BiH koji će biti zaduženi za direktnu implementaciju
pojedinih međunarodnih sporazuma/ugovora;
 finansijski plan o realizaciji detaljnog plana aktivnosti koji
će, između ostalog, da sadrži i međuministarski (između
MVTEO i nadležnih entitetskih ministarstva) usaglašen
način i izvore finansiranja pojedinih aktivnosti.
Nosioci
realizacije
MVTEO BiH, MPVŠ FBiH, MPŠV RS; OPŠV BD, Agencije za vode
Procjena
troškova
Za period do 2035. godine, procjenjuje se da je u BiH potrebno
obezbijediti cca. 60.000.000 KM (100 ljudi*20 godina*30,000
KM/god) za zapošljavanje nedostajućeg kadra na entiteskom,
kantonalnom i opštinskom nivou, kao i cca 80.000.000 KM za
pokrivanje materijalnih troškova i tehničkih analiza potrebnih za
izradu i pravovremenu novelaciju detaljnih akcionih planova.
Troškovi direktne implementacije svakog od sporazuma nisu
obuhvaćeni ovom procjenom te će se isti naknadno procijeniti.

Vremenski
rokovi


Uposlenje nedostajućeg kadra na svim nivoima vlasti obaviće
se do kraja 2015.god;
Izrada i usvajanje akta o djelovanju MVTEO-a unutar sektora
voda obaviće se do početka 2013.god;
Izrada akcionih planova pripremaće se u ciklusima od šest
godina pri čemu će se prvi akcioni planovi uraditi do početka
2013. godine.
Vodna politika u BiH
3.4
25
Izrada planova upravljanja riječnim slivovima
Postojeće
stanje
Ciljevi
politike
Ključne
aktivnosti
Nosioci
realizacije
Procjena
troškova
Sukladno smjernicama datim u EU "Okvirnoj direktivi o vodama"
kao i entitetskim Zakonima o vodama, u BiH se moraju izraditi
planovi upravljanja riječnim slivovima i to za:.
 sliv rijeke Save i sliv rijeke Trebišnjice u Republici Srpskoj;
 sliv rijeke Save i sliv Jadranskog mora u Federaciji BiH;
 Brčko distrikt.
Da bi se upravljanje vodnim resursima u BiH provelo sukladno
pricipima integralnog upravljanja vodnim resursima moramo
uraditi planove upravljanja riječnim slivovima sukladno okvirnom
sadržaju datom u entitetskim Zakonima o vodama.
a) MVTEO će koordinirati izradu planova upravljanja riječnim
slivovima kako bi isti bili:
 usaglašeni sa Planom upravljanja sliva rijeke Dunav;
 usaglašeni sa Planom upravljanja sliva rijeke Save;
 usaglašeni sa susjednim zemljama;
 međuentitetski usaglašeni.
b) Entitetska ministarstva nadležna za vodoprivredu i Agencije
za vode moraju pripremiti planove upravljanja sukladno EU
smjernicama i entitskim Zakonima o vodama;
c) Nacrti planova upravljanja moraju proći kroz proces javnih
konsultacija;
d) Implementacija planova će se redovno nadzirati od strane
nadležnih organa definiranih kroz Zakone o vodama;
e) Evaluacija postignutih rezultata i novelacija planova će se
vršiti svakih šest godina.
MVTEO BiH, MPVŠ FBiH, MPŠV RS; OPŠV BD i Agencije za vode
Za period do 2035 procjenjuje se da je potrebno obezbijediti cca
12.000.000 KM (20 ljudi * 20 godina * 30,000 KM/god) za
zapošljavanje nedostajućeg kadra na entitetskom, kantonalnom i
opštinskom nivou za izradu i pravovremenu novelaciju planova
upravljanja riječnim slivovima. Troškovi direktne implementacije
svakog od planova nisu obuhvaćeni ovom procjenom te će se isti
naknadno procijeniti.

Vremenski
rokovi

Uposlenje nedostajućeg kadra na svim nivoima vlasti obaviće
se do kraja 2015;
Datum izrade i usvajanje planova upravljanja riječnim
slivovima definiraće entitetska ministarstva nadležna za
vodoprivredu svojim posebnim odlukama.
26
Vodna politika u BiH
3.5
Snabdijevanje pitkom vodom urbanih i ruralnih područja
Na osnovu analiza urađenih u svrhu izrade ovog dokumenta,
procijenjeno je da je broj stanovnika početkom 2011. god
iznosio:
4,18 miliona stanovnika (100%)
BiH:
2,56 miliona stanovnika (61%);
FBiH:
1.53 miliona stanovnika (37%);
RS:
85.000 stanovnika (2%)
Brčko distrikt:
U okviru iste analize urađene su i procjene o priključenosti
stanovništva na postojeće javne vodovode u BiH. Dobijene su
slijedeće vrijednosti:
Postojeće
stanje
Ciljevi
politike
Ključne
aktivnosti
Procenat stanovništva priključenog
na javne vodovodne sisteme
Procenat stanovništva obuhvaćenog
javnim vodovodnim sistemima koji
imaju, sukladno EU "Direktivi o vodi
za piće", kontinuirano
zadovoljavajući kvalitet vode.
Procenat stanovništva obuhvaćenog
javnim vodovodnim sistemima koji
imaju povremena odstupanja od
kvalitete vode propisanog EU
"Direktivom o vodi za piće".
Ukupno:
FBiH
RS
BD
BiH
36%
34%
25%
35%
24%
23%
12%
23%
60%
57%
37%
58%
Želimo da do 2035. god. 90% stanovništva u BiH ima
obezbijeđeno snabdijevanje pitkom vodom putem javnih,
zdravstveno kontrolisanih vodovoda. Za preostalih 10%
stanovništva smještenih u ruralnim područjima, planiramo da se
snabdijevanje pitkom vodom obavlja putem individualnih
vodovoda. Istovremeno planiramo da se prosječni gubici vode u
BiH smanje na nivo ispod 20%.
Entitetska ministarstva nadležna za vodoprivredu u saradnji sa
"Agencijama za vode", a u FBiH i sa kantonalnim ministarstvima
nadležnim za vodoprivredu, trebaju pripremiti:
 Master planove za snabdijevanja pitkom vodom u urbanim i
ruralnim područjima koji će služiti kao generalna podloga za
izradu pojedinih projekata izvodljivosti;
 Studiju o racionalnom ustrojstvu ViK preduzeća na
entitetskom nivou kako bi se ustanovio optimalan broj
korisnika usluga tih preduzeća u cilju obezbjeđenja njihovog
samoodrživog poslovanja;
 Akcioni plan o pripremi projektne dokumentacije za izvođenje
infrastrukturnih radova kako bi se pravovremeno obezbijedilo
korištenje raspoloživih EU fondova.
U saradnji sa entiteskim ministarstvima nadležnim za
vodoprivredu, MVTEO BiH treba iskoordinirati pripremu:
 Studije o potrebi uspostave agencije na entitetskom nivou
koja bi utvrđivala minimalne tarife usluga ViK preduzeća, a u
cilju da se obezbijedi garancija da će se međunarodni krediti,
27
Vodna politika u BiH

Nosioci
realizacije
za koje je garant Vijeće Ministara ili entitetske vlade,
pravovremeno i otplatiti;
Studije o ispunjenju obaveza BiH sukladno međunarodnim
sporazumima/ugovorima vezanim za snabdijevanje pitkom
vodom urbanih i ruralnih područja i to sa uspostavljanjem
precizno jasnih instrumenata kojim će enitetska Ministarstva
nadležna za vodoprivredu moći uticati na osnivače ViK
preduzeća u cilju provođenja obaveza proisteklih na osnovu
međunarodno potpisanih sporazuma/ugovora.
Organi lokalne uprave trebaju;
 Pripremiti projekte izvodljivosti i ostalu potrebnu tehničku
dokumentaciju;
 Organizovati
i
koordinirati
izgradnju
infrastrukturnih
objekata;
 Utvrditi realne tarife vodnih usluga u skladu sa preporukama
utvrđenim na entitetskom nivou.
MVTEO BiH, MPVŠ FBiH, MPŠV RS; OPŠV BD, Agencije za vode,
kantonalna ministarstva nadležna za vodoprivredu, organi
lokalne uprave.
Prema procjenama uradjenim za potrebe izrade ovog
dokumenta, broj stanovnika u BiH će inositi početkom 2035.
god:
4.806.000 stanovnika (100,0%);
BiH:
2.945.000 stanovnika (61,3%);
FBiH:
1.763.000 stanovnika (36,7%);
RS:
98.000 stanovnika (2,0%)
Brčko distrikt:
U okviru iste analize procijenjeno je da će u 2035. god. procenat
priključenosti
stanovništva
na
javne
vodovode
sa
zadovoljavajućim kvalitetom vode za piće iznositi 90 %. Da bi se
dostigao ovaj procenat priključenosti urbanog i ruralnog
stanovništva, procijenjeno je da su potrebna sljedeća
investiociona ulaganja:
Procjena
troškova
Investicije
Ukupne investicije (miliona KM) 2
Investicije po stanovniku
(KM/stan)
FBiH
1.722
RS
980
BD
35
BiH
2,737
673
641
412
655
Ovim investicijama obuhvaćena su kapitalna ulaganja, odnosno
slijedeći radovi:
 Izrada projektne dokumentacije;
 Rekonstrukcija postojećih vodovodnih sistema;
 Troškovi eksproprijacije zemljišta za izgradnju vodovodnih
objekata;
 Zaštita neposrednih zona zaštite izvorišta;
 Izgradnja objekata za zahvatanje sirove vode;
 Izgradnja postrojenja za pročišćavanje zahvaćene vode;
 Izgradnja laboratorija za ispitivanje kvaliteta vode za piće;
 Izgradnja magistralnih/transportnih cjevovoda;
 Izgradnja rezervoara i pumpnih stanica;
2
U vrijeme izrade ovog dokumenta važeći kurs je iznosio: 1 EUR = 1.95 KM
28
Vodna politika u BiH
Procjena
troškova
Vremenski
rokovi
3.6
 Izgradnja distributivnih mreža do korisničkih vodomjera;
Dakle, ovim procjenama nisu obuhvaćeni eksploatacioni troškovi
kao što su:
 Lični dohoci uposlenih u ViK preduzećima;
 Troškovi električne energije i hemikalija;
 Troškovi održavanja vodovodnih sistema;
 Troškovi amortizacije.
 Master plan i studije će se uraditi do kraja 2015. godine;
 Izrada projektne dokumentacije i izgradnja infrastrukturnih
objekata radiće se sukcesivno do 2035. godine.
Odvođenje i pročišćavanje urbanih otpadnih voda
Za potrebe ovog dokumenta urađene su analize o odvođenju i
pročišćavanju urbanih otpadnih voda sukladno EU "Direktivi o
urbanim otpadnim vodama" (91/271/EC). Kao prvi korak,
procijenjen je broj stanovnika koji trenutno živi u tzv.
aglomeracijama kao i EBS za svaku aglomeraciju. Aglomeracija
se u pomenutoj Direktivi definiše kao teritorij/područje na kojem
su stanovništvo i/ili privredne aktivnosti dovoljno koncentrisani
da se urbane otpadne vode sa tog područja mogu zajednički
prikupljati i sprovoditi do postrojenja za pročišćavanje otpadnih
voda ili do krajnje tačke ispuštanja. Sukladno ovim premisama
procijenjene su slijedeće vrijednosti za početak 2011. god.
Postojeće
stanje
Broj stanovnika
Broj stanovnika u
aglomeracijama
Broj stanovnika
izvan aglomeracija
EBS u
aglomeracijma
FBiH
RS
BD
BiH
1.917.000
867.000
75.000
2.860.000
643.000
666.000
10.000
1.319.000
90.000
3.809.000
2.663.000 1.056.000
Kod sagledavanja gore navedenih vrijednosti treba imati u vidu
da je EBS procjenama obuhvaćena manja urbana privreda. Dakle,
krupna industrija nije uvrštena jer se, sukladno Direktivi,
pretpostavilo da će veći industrijski korisnici imati svoja vlastita
postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ili će prije upuštanja
otpadnih voda u javni kanalizacioni sistem iste podvrgnuti
adekvatnom predtretmanu.
U okviru iste analize urađene su i procjene o procentu
priključenosti stanovništva na javne kanalizacione sisteme i
postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda za 2011. godine, te
oni iznose:
29
Vodna politika u BiH
Procenat priključenosti
Procenat priključenosti
stanovništva koje živi u
aglomeracijama (>2000 EBS) na
javni kanalizacioni sistem
Procenat priključenosti
stanovništva koje živi u
aglomeracijama (>2000 EBS) na
postrojenja za pročišćavanje
urbanih otpadnih voda
Želimo da do
priključenosti:
Ciljevi
politike
2035.
godine
FBiH
RS
BD
BiH
46%
46%
33%
46%
5%
2%
0%
3.5%
ostvarimo
Procenat priključenosti
Procenat priključenosti ukupnog
broja stanovnika na javni
kanalizacioni sistem
Procenat priključenosti
stanovništva koje živi u
aglomeracijama na javni
kanalizacioni sistem
Procenat priključenosti ukupnog
broja stanovnika na postrojenja za
pročišćavanje otpadnih voda
Procenat priključenosti
stanovništva koje živi u
aglomeracijama na postrojenja za
pročišćavanje otpadnih voda
slijedeće
procente
FBiH
RS
BD
BiH
80%
75%
88%
78%
95%
95%
95%
95%
75%
70%
75%
73%
95%
95%
95%
95%
Entitetska Ministarstva nadležna za vodoprivredu u saradnji sa
"Agencijama za vode", a u FBiH i sa kantonalnim ministarstvima
nadležnim za vodoprivredu, trebaju pripremiti:
 Master planove za odvođenje i pročišćavanje otpadnih voda u
urbanim i ruralnim područjima koji će služiti kao generalna
podloga za izradu pojedinih projekata izvodljivosti;
 Akcioni plan o pripremi projektne dokumentacije za izvođenje
infrastrukturnih radova kako bi se pravovremeno obezbijedilo
korištenje raspoloživih EU fondova.
Ključne
aktivnosti
U saradnji sa entiteskim ministarstvima nadležnim za
vodoprivredu, MVTEO BiH treba iskoordinirati pripremu
 Studije o ispunjenja obaveza BiH sukladno međunarodnim
sporazumima/ugovorima
vezanim
za
odvođenje
i
pročišćavanje otpadnih voda iz aglomeracija većih od 2000
EBS i to sa uspostavljanjem precizno jasnih instrumenata
kojim će enitetska Ministarstva nadležna za vodoprivredu
moći uticati na osnivače ViK preduzeća da obezbijede tarife
usluga ViK preduzeća kako bi se i realizirale obaveze BiH
proistekle
po
osnovu
međunarodno
potpisanih
sporazuma/ugovora.
Organi lokalne uprave trebaju;
 Pripremiti projekte izvodljivosti i ostalu potrebnu tehničku
30
Vodna politika u BiH
Nosioci
realizacije
dokumentaciju;
 Organizovati i koordinirati izgradnju infrastrukturnih objekata.
MVTEO BiH, MPVŠ FBiH, MPŠV RS; OPŠV BD, Agencije za vode,
kantonalna ministarstva nadležna za vodoprivredu, organi
lokalne uprave
Za procjenu troškova, kao ulazni parametri za 2035. godinu,
korišteni su slijedeće podaci:
Broj stanovnika
FBiH
RS
Broj stanovnika u
2.205.000 998.000
aglomeracijama
Broj stanovnika
739.000
765.000
izvan aglomeracija
EBS u
3.809.000 1.216.000
aglomeracijma
Procjena
troškova
BD
BiH
86.000
3.289.000
12.000
1.516.000
103.000
4.382.000
Prema procjenama uradjenim u svrhu izrade ovog dokumenta
broj aglomeracija u 2035. god. će iznositi:
Veličina aglomeracije
FBiH
RS
BD
BiH
> 100.000 EBS
4
1
0
5
10.000 - 100.000 EBS
45
24
1
70
2.000 - 10.000 EBS
89
59
6
154
Ukupno:
138
84
7
229
Da bi se ostvario željeni stepen priključenosti u aglomeracijama
preko 2.000 EBS, procijenjeno je da su potrebna slijedeća
investiciona ulaganja:
Procjena
troškova
Investicije
FBiH
RS
BD
BiH
Ukupne investicije
2.905
1.400
109
4.414
(million KM)
Investicije po
1.135
915
1.282
1.056
stanovniku (KM/stan)
Ovim investicijama obuhvaćeni su slijedeći radovi:
 Izrada projektne dokumentacije;
 Rekonstrukcija postojećih kanalizacionih sistema;
 Troškovi eksproprijacije zemljišta za izgradnju kanalizacionih
objekata;
 Izgradnja laboratorija za ispitivanje kvaliteta otpadnih voda;
 Izgradnja primarne i sekundarne kanalizacione mreže do
kućnih priključaka;
 Izgradnja preliva, sifona, pumpnih stanica;
 Izgradnja postrojenja za pročišćavanje urbanih otpadnih
voda;
Dakle, ovim procjenama nisu ubuhvaćeni eksploatacioni troškovi
kao što su:
 Lični dohoci uposlenih u ViK preduzećima;
 Troškovi električne energije i troškovi hemikalija;
 Troškovi održavanja kanalizacionih sistema;
 Troškovi amortizacije.
Vodna politika u BiH
Vremenski
rokovi
3.7


31
Master plan i studije će se uraditi do kraja 2015. godine;
Izrada projektne dokumentacije i izgradnja infrastrukturnih
objekata radiće se sukcesivno do 2035. godine.
Upravljanje rizicima od poplava
Postojeće
stanje
Ciljevi
politike
Ključne
aktivnosti
Do sada se u BiH, kao i u mnogim drugim evropskim zemljama,
u cilju zaštite od štetnog djelovanja voda najčešće posezalo za
provođenjem tehničkih, tj. infrastrukturnih mjera. Korištenje
drugih, netehničkih mjera (npr. hidrotehnički usmjeravane
urbanizacije ili donošenje i striktno poštivanje tehničkih propisa
za građenje u ugroženim zonama, povećanje svijesti o opasnosti
od poplava, podizanje stepena pripravnosti i edukacija
stanovništva) bilo je slabo zastupljeno. Ovo je naročito eskaliralo
tokom posljednjih desetak godina kada je registrovan veći broj
"neuobičajeno" intenzivnih poplava kako u Evropi tako i u BiH.
Velike štete su prvenstveno nastale usljed intenzivne
nekontrolisane gradnje u riječnim dolinama i inundacionim
područjima, imajući za rezultat da se sve veće i veće teritorije
moraju braniti izgradnjom izuzetno skupih sistema zaštite. U
okviru svojih aktivnosti na rješavanju ove problematike,
Evropska unija je izdala "Direktivu 2007/60/EC o procjeni i
upravljanju rizicima od poplava" čija je primjena postala
obavezujuća za sve zemlje članice. I u ovoj direktivi je potvrđen,
trenutno opšteprihvaćen, stav da su poplave prirodna pojava i
da se moramo naučiti živjeti s njima.
Da bi reducirali i kontrolisali rizike koji poplave imaju na ljudsko
zdravlje, okoliš, kulturno naslijeđe i ekonomske aktivnosti,
realiziraćemo sve aktivnosti predviđene pomenutom EU
Direktivom.
a) U saradnji sa entiteskim ministarstvima nadležnim za
vodoprivredu, MVTEO BiH treba koordinirati implementaciju
pomenute Direktive sa posebnim naglaskom na:
 pravovremenom
usaglašavanju
svih
aktivnosti
sa
korespondirajućim aktivnostima koje provodi Savska
komisija u pogledu upravljanja rizikom od poplava i
adaptaciji klimatskim promjenama u slivu rijeke Save;
 pravovremenom usaglašavanju ključnih aktivnosti sa
susjednim državama vezano za upravljanje rizicima od
poplava za dio teritorije BiH koji se nalazi izvan sliva rijeke
Save;
 međuentitetskom usaglašavanju o načinima provođenja
preliminarne procjene poplavnog rizika, metodologiji izrade
mapa rizika i načinu identifikacije poplavnih područja kao i
o sadržaju planova upravljanja poplavnim rizicima.
b) Entitetska ministarstva i Agencije za vode moraju pripremiti:
 Izvještaj o preliminarnoj procjeni poplavnih područja;
32
Vodna politika u BiH
 Izvještaj o identifikaciji područja izloženih riziku od
poplava;
 Izvještaj sa mapama rizika;
 Plan upravljanja rizicima od poplava.
Ove aktivnosti će se ciklično ponavljati svakih šest godina uz
obezbjeđenje pune sinergije sa aktivnostima koje će se provoditi
pri noveliranju "Planova upravljanja riječnim slivovima".
Nosioci
realizacije
MVTEO BiH, MPVŠ FBiH, MPŠV RS; OPŠV BD i Agencije za vode
Za provođenje zaštite od poplava procijenjeni su slijedeći
investicioni troškovi:
Mjere
Procjena
troškova
Investicioni troškovi (KM)
FBiH
RS
BD
BiH
Implementacija
EU Direktive o
poplavama
(pripremni radovi,
preliminarne
procjene
poplavnog rizika,
planovi
upravljanja
poplavnim
rizikom)
24.800.000
23.100.000
790.000
48.690.000
Rekonstrukcija
postojećih
odbrambenih
sistema i objekata
za zaštitu od
štetnih posljedica
poplava
67.900.000
60.800.000 5.500.000
Izgradnja novih
objekata za
zaštitu
468.100.000 389.700.000
50.000
134.200.000
857.850.000
UKUPNO: 560.800.000 473.600.000 6.340.000 1.040.700.000
Godišnji operativni troškovi i troškovi održavanja odbrambenih
sistema procjenjuju se da iznose 5% od ukupno procijenjenih
investicijskih troškova.
Za period do 2035. god. procjenjuje se da je u BiH potrebno
obezbijediti cca. 30.000.000 KM (50 ljudi * 20 godina * 30,000
KM/god) za zapošljavanje nedostajućeg kadra na entiteskom,
kantonalnom i opštinskom nivou.

Vremenski
rokovi

Uposlenje nedostajućeg kadra na svim nivoima vlasti obaviće
se do kraja 2015;
Datum izrade i usvajanje planova upravljanja rizicima od
poplava definirati će entitetska ministarstva nadležna za
vodoprivredu svojim posebnim odlukama.
33
Vodna politika u BiH
4. KAKO ĆEMO REALIZIRATI VODNU POLITIKU?
4.1
Administrativno-institucionalna organizacija
Generalno se može konstatirati da postojeće administrativno-institucionalno
ustrojstvo sektora voda u BiH u punoj mjeri reflektira postojeće administrativnopolitičko ustrojstvo Bosne i Hercegovine. Stoga se za razmatrani period ove
vodne politike može tek ustvrditi da će i buduće ustrojstvo u sektoru voda u
punoj mjeri pratiti sve eventualne administrativno-političke promjene unutar
Bosne i Hercegovine.
Neovisno o potenicijalnim budućim promjenama unutar sektora voda mora se
naglasiti da se ovdje planirani ciljevi i načelne mjere mogu realizirati i u okviru
postojećeg administrativno-instituiconalnog ustrojstva, ukoliko se u kratkom
vremenskom periodu:
 preciznije definira i obezbijedi efikasnija koordinacijska uloga MVTEO-a
kao i obaveze ostalih nadležnih organa u cilju ispunjenja međunarodnih
obaveza BiH vezano za sektor voda;
 obezbijedi dodatno zapošljavanje stručnih kadrova u institucijama
nadležnim za upravljanje vodnim resursima kako bi se broj uposlenih u
sektoru voda u odnosu na ukupno stanovništvo procentualno približio
stanju u najslabije razvijenim EU zemljama;
 da se broj zaposlenih u ViK preduzećima postepeno usaglasi sa
europskim standardima o broju uposlenih u sličnim preduzećima.
Istovremeno, potrebno je detaljno razraditi i implementirati mjere
socijalne politike za sve otpuštene radnike;
 obezbijedi da ministarstva nadležna za vodoprivredu imaju ključnu ulogu
u formiranju minimalnih tarifa za javno vodosnabdijevanje, prikupljanja i
pročišćavanja otpadnih voda, a sve u cilju ispunjenja obaveza po osnovu
komplementarnih EU direktiva koje BiH treba da realizira u procesu
pridruživanja EU.
4.2
Finansiranje implementacije EU direktiva
Prethodno navedeni investicioni troškovi vezani za implementaciju tri EU
direktive (Direktiva o pitkoj vodi, Direktiva u otpadnim vodama i Direktiva o
poplavama) ukazuju da je do 2035 potrebno obezbijediti:
Direktiva
Direktiva o pitkoj
vodi
Direktiva o
otpadnim vodama
Direktiva o
poplavama
Ukupno:
FBiH
Investicioni troškovi (miliona KM)
RS
BD
BiH
1.722
980
35
2.737
2.905
1.400
109
4.414
561
474
6
1.041
5.188
2.854
150
8.192
34
Vodna politika u BiH
Kada se ove vrijednosti dovedu u vezu sa brojem stanovnika procijenjenih da će
2035. godine živjeti u BiH dobiju se slijedeći iznosi:
Direktiva
Direktiva o pitkoj
vodi
Direktiva o
otpadnim vodama
Direktiva o
poplavama
Ukupno:
Investicioni troškovi po stanovniku (KM/stanovniku)
FBiH
RS
BD
BiH
585
556
357
569
986
794
1.112
918
190
269
6
217
1.762
1.619
1.531
1.705
Dodatnim analizama procijenjeno je
da je za implementaciju
EU direktiva relevantnih za sektor
voda potrebno u BiH obezbijediti oko
10 milijardi KM ili oko
2.400 KM/stanovniku. Ovaj iznos
bi omogucio izgradnju autoputa u
duzini od 700 km.
4.2.1 Potencijalni izvori finansiranja
Da bi se obezbijedila implementaciju EU direktiva u BiH planira se da se
neophodna finansijska sredstva obezbijede iz tri ključna izvora:
 EU fondovi i međunarodne donacije;
 Lokalni izvori finansiranja;
 Krediti dobijeni od stranih banaka i međunarodnih finansijskih
institutucija.
Vodna politika u BiH
35
Što se tiče lokalnih sredstava planirano je da se ista obezbijede:
 kroz vodne naknade;

kroz posebne (namjenske) naknade ostvaren po osnovu drugih zakona
(npr. "Zakona o zaštiti okoliša")

kroz prihode ViK preduzeća ostavreno kroz povećanje cijena usluga;

iz posebno namijenjenih fondova entitetskih, kantonalnih i opštinskih
budžeta;

iz sredstava javnih zajmova;

po osnovu posebnih (namjenskih) poreza;

po osnovu "Zakona o koncesijama";
Analizama nisu obuhvaćene mogućnosti obezbjeđenja sredstava po osnovu
učešća privatnog sektora jer trenutni regionalni trendovi ukazuju da u zemljama
u okruženje privatizacija neće imati "značajniju ulogu" u sektoru voda tokom
narednih godina. Naravno, ukoliko se ovaj trend promijeni isti će se morati
adekvatno i valorizirati.
Na osnovu zvaničnih podataka u FBiH se po osnovu postojećih vodnih naknada
prikupi godišnje oko 38.5 miliona KM. Trenutno se u RS po osnovu postojećih
vodnih naknada prikupi godišnje oko 18,0 miliona KM, dok se u Brčko distriktu
prikupi oko 50,000 KM. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da se do
2035. god. po osnovu postojećih vodnih nakanada može u BiH realno prikupiti
oko 1,4 milijarde KM. Dakle, nadležne institucije će morati obezbijediti dodatnih
8,6 milijardi KM iz drugih izvora finansiranja.
Važno je skrenuti pažnju na paradoks da Fondovi za zaštitu okoliša trenutno
ubiru naknade jedino po osnovu Zakona o vodama. Istovremeno, u listama
projekata koje Fondovi trenutno finansiraju, projekti vezani za sektor voda su
minorno zastupljeni a i ti koji se trenutno finansiraju iz fondova nisu usaglašeni
sa aktivnostima entitetskih ministarstava nadležnih za vodoprivredu.
Istovremeno, postoji više registrovanih slučajeva u oba entiteta da se na
kantonalnim i opštinskim nivoima sredstva prikupljenja po osnovu vodnih
naknada ne koriste za potrebe sektora voda nego se prebacuju za rješavanje
drugih budžetskih potreba. Entitetska ministarstva nadležna za vodoprivredu
moraće ubrzano pokrenuti inicijativu na rješavanju ovih problema kako bi se
sredstva prikupljena po osnovu Zakona o vodama stvarno i trošila na poboljšanje
postojećeg stanja u sektoru voda.
4.2.2 Finansijski plan implementacije
U svim analizama načina obezbjeđenja nedostajućih sredstava utvrđeno je da
BiH ispunjenje svojih obaveza po osnovu EU zakonodavstva vezanog za sektor
voda može ostvariti samo uz intenzivno korištenje EU (pristupnih) fondova. U
analizama urađenim za potrebe ovog dokumenta korištene su trenutne procjene
MVTEO-a po kojima se planira da bi BiH mogla postati zemlja kandidat za
članstvo u EU 2014. godine a da bi 2020. godine mogla postati ravnopravni član
EU. Dakle, počevši tek od 2020. god, BiH bi došla u poziciju da koristi sredstva iz
strukturalnih i kohezionih fondova koji omogućuju znatno veća povlačenja
bespovratnih sredstava nego iz tzv. pretpristupnih fondova. Međutim, za
obezbjeđenje sredstava iz tih fondova biće neophodno obezbijediti i lokalno
sufinansiranje projekata, te se stoga, već sada moraju poduzeti adekvatne
Vodna politika u BiH
36
pripreme kako bi se nedostajuća sredstva odmah po ulasku u EU mogla ubrzano
angažirati u cilju izgradnje nedostajućih infrastrukturnih objekata.
Mnogi donatori u BiH ističu da se značajni iskoraci u realizaciji složenih projekata
trebaju ostvariti kombinovanjem izvora finansiranja. U tom pravcu postoje već
značajni pomaci jer su sredstava iz pretpristupnih EU IPA fondova za 2009 i
2010 god. odobrena za izgradnju infrastruktre u sektoru voda najvećim dijelom
kao komplementarna sredstva kreditima obezbijeđenim od strane Međunarodnih
finansijskih institucija.
Jasno je da se iz EU fondova i kredita međunarodnih finansijskih institucija neće
moći pokriti svi troškovi izgradnje i održavanja infrastrukturnih sistema u sektoru
voda. Trenutno u BiH prosječna cijena snabdijevanja vodom, odvođenja i
pročišćavanja otpadnih voda iznosi oko 1,0 KM /m3. Na osnovu statističkih
podataka iz 2007. god, kada su prosječna primanja po domaćinstvu iznosila 525
KM, procijenjeno je da je za predmetne usluge prosječno domaćinstvo u BiH
izdvajalo oko 4 KM/mjesečno ili oko 0,8 % od svojih prosječnih primanja. U
zemljama EU, ova izdavanja iznose 4-5% od ukupnih primanja prosječnog
domaćinstva. Stoga, se nameće neminovnim da se postojeće cijene pomenutih
usluga moraju ubrzo povećati 2-3 puta kako bi se obezbijedila puna primjena
principa "povrata troškova vodnih usluga". Ovdje prezentirane vrijednosti imaju
orijentacioni karakter, te će se tačne vrijednosti utvrditi u okviru studije
izvodljivosti sa svaku aglomeraciju posebno. Međutim, ovdje se želi posebno
naglasiti da je značajno povećanje tarifa ovih usluga ključna promjena koja se
mora uvesti što prije i to naročito u situacijama kada nadležni organi traže od
ViK preduzeća da budu nosioci kreditnih zaduženja.
Da bi se obezbijedila implementacija EU direktiva do 2035 godine, procjenjuje se
da će se 50% od ukupno potrebnih sredstava obezbijediti iz EU fondova i
grantova međunarodnih institucija, 30% iz lokalnih izvora finansiranja i 20% iz
kredita dobijenih od lokalnih i međunarodnih finansijskih institucija. Naravno,
ovo sve važi uz ispunjenje pretpostavke da će 2014. god. BiH postati zemlja
kandidatkinja za članstvo u EU, a da će 2020. god. BiH postati članica EU. U tom
slučaju procijenjeno je da bi kod potpisivanja ugovora o članstvu u EU, BiH
morala obezbijediti slijedeće tranzicione periode:

minimalno 5 godina za implementaciju "Direktive o upravljanju rizicma od
poplava".

minimalno 10 godina za implementaciju "Direktive o vodi za piće", i

minimalno 18 godina za implementaciju "Direktive o otpadnim vodama"
4.3
Urgentne mjere za ubrzano poboljšanje postojeće situacije
Da bi se ostvarili neophodni preduslovi za efikasnu implementaciju EU direktiva
vezanih za sektor voda, neophodno je da nadležni organi u kratkom
vremenskom periodu (1-3 godine) poduzmu slijedeće aktivnosti:

usklade Zakone o vodama sukladno EU direktivama koje su izdate nakon
usvajanja postojećih zakona;

kompletiraju podzakonske akte u oba entiteta vezano za sektor voda uz
provođenje neophodnih korekcija kako bi se obezbijedila maksimalno
Vodna politika u BiH
37
moguća usaglašenost između svih podzakonskih akata koji su nastajali u
različitim vremenskim periodima;

usaglasiti obaveze i nadležnosti svih institucija/organa na ispunjenju
obaveza koje BiH mora provesti po osnovu međunarodnih sporazuma
vezanih za sektor voda i tako usaglašene obaveze prioritetno ispunjavati;

zaposliti nove stručne kadrove u institucijama nadležnim za upravljanje
vodnim resursima kako bi se u BiH dostigao procenat uposlenih prema
broju stanovnika koji je uobičajen za sektor voda u EU zemljama.
Iskustva novih EU članica nedvojbeno ukazuju da najveće prepreke u
procesu implementacije EU direktiva nije nedostatak finansijskih
sredstava nego nedostatak jakih institucionalnih i stručnih ljudskih
kapaciteta potrebnih da se u kratkom vremenskom periodu realizira veliki
broj infrastrukturnih projekata;

pripremiti master planove za snabdijevanje vodom, odvođenje i
pročišćavanje otpadnih voda u BiH koji bi služili kao osnovna
dokumentacija za izradu pojedinačnih studija izvodljivosti (veoma je
važno da se kroz master planove definiraju ključni projektantski
parametri kako bi isti bili harmonizirani na području cijele BiH);

izvršiti karakterizaciju riječnih slivova kao prvi korak na izradi planova
upravljanja riječnim slivovima;

pojačati fiskalnu disciplinu korisnika vodnih resursa u cilju što efikasnijeg
prikupljanja korisničkih naknada definiranih postojećim zakonodavstvom;

ojačati opštinske kapacitete jer će opštine biti finalni korisnici rezultata
većine investicijskih projekata;

detaljno usaglasiti sa statističkim institucijama vrste podataka relevantnih
za planiranja i projektovanja u sektoru voda, način njihove obrade,
interpretacije i prezentacije te način njihove razmjene između nadležnih
institucija;

osigurati obavezno učešće javnosti u donošenju ključnih odluka vezanih
za izgradnju infrastrukturnih objekata;

uspostaviti posebnu web-stranicu u okviru MVTEO, posvećenu sektoru
voda na kojem će se redovno ažurirati najaktuelnije informacije vezane
za ispunjenje međunarodnih obaveza BiH vezanih za sektor voda.
Vodna politika u BiH
38
5. KAKO ĆEMO NADZIRATI IMPLEMENTACIJU
VODNE POLITIKE?
Uzevši u obzir da je ovaj dokument prvenstveno pripremljen za potrebe organa
nadležnih u BiH za upravljanje vodnim resursima a cilju pravovremenog
iniciranja i provođenja onih aktivnosti koje BiH mora realizirati u okviru
provođenja međunarodnih sporazuma, njegova primjena će se prvenstveno
pratiti i evaluirati na sastancima koje će MVTEO redovno održavati sa
predstavnicima entitetskih ministarstava nadležnih za vodoprivredu i
predstavnicima agencija za vode. Na ovim sastancima će, ovisno o predmetu
rada, učešće uzimati i predstavnici drugih ministarstava, nevladinih organizacija,
akademije, ViK preduzeća/asocijacija, industrijskih korisnika vodnih resursa i
svih drugih koji budu zainteresovani za iznalaženje rješenja po određenim
pitanjima vezanim za razvoj sektora voda.
Što se tiče provođenja ove vodne politike od strane predstavnika BiH uključenih
u rad međunarodnih institucija i komisija, MVTEO će definirati jasne procedure
izvještavanja kako bi nadležni organi na entitetskom i kantonalnom/opštinskom
nivou bili pravovremeno informirani o svim obavezama koje BiH mora preduzeti
u cilju ispunjenja određenih međunarodnih sporazuma.
Na web-stranici posvećenoj sektoru voda, MVTEO će posebnu pažnju posvetiti
adekvatnoj prezentaciji realizacije aktivnosti utvrđenih u ovom dokumentu.
Istovremeno, u okviru web-stranice obezbijediće se i mogućnost da svi
zainteresovani iskažu svoje komentare/mišljenje o provođenju ove vodne
politike.
Vodna politika u BiH
39
6. BIBLIOGRAFIJA
Za izradu ovog dokumenta ključni podaci su korišteni iz slijedećih publikacija:
1. Vijeće Ministara BiH i Direkcija za ekonomsko planiranje, 2010. Strategija
razvoja Bosne i Hercegovine - Prijedlog.
2. Zakon o vodama Federacije BiH, 2006.
3. Zakon o vodama Republike Srpske, 2006.
4. EU vodna politika: http://ec.europa.eu/environment/water/index_en.htm
5. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH,
2010. Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010 -2022 Prijedlog.
6. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i
Republička direkcija za vode, 2006. Okvirni plan razvoja vodoprivrede
Republike Srpske.
7. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske,
2007. Akcioni plan za realizaciju okvirnog plana razvoja vodoprivrede
Republike Srpske - Planski period 2007 -2016.
8. Javno vodoprivredno preduzeće "Vodoprivreda Bosne i Hercegovine"
Sarajevo i Zavod za vodoprivredu Sarajevo, 1994. Okvirna vodoprivredna
osnova Bosne i Hercegovine.
9. Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH, 2008. Strategija zaštite
okoliša Federacije BiH 2008-2018.
Download

Nacrt vodne politike u BiH