Glas Goražda
150
Januar 2013.
NOVINE CENTRA ZA KULTURU GORAŽDE - Januar 2013. GODINE - GODINA XIX - BROJ 150- CIJENA 2 KM
150
BROJEVA – GLAS GORAŽDA
1993 – 2013
Glas Goražda
Događaj koji je obilježio januar
IMPRESUM
GORAŽDANKE I GORAŽDANI IZRAZILI
OGORČENJE I PROTEST ZBOG
HAPŠENJA BRANILACA GRADA!
150
Januar 2013.
List Centra za kulturu Goražde
Direktor:
Mr. Hamdo Sijerčić
Odgovorni urednik:
Slavko Klisura
Redakcija:
Sudba Turčalo, Rabija Šalo
Saradnici:
Alen Bajramović, Suada
Tozo Waldman, Mulija Alihodžić,
Azra Omerović, Elma Geca,
Elmedin Došlo
Husein Hasanefendić
Ahmed Posvandžić
Lektor:
Anka Ćurovac
Marketing:
Safet Bajrović
DTP:
Emir Škaljić
Štampa:
Za štampariju:
Sead Demirović
Tiraž: 1300 primjeraka
Telefon: 038/221-867
Fax:
038/ 221-867
E-mail: [email protected]
[email protected]
www.centarzakulturu.com.ba
Transakcijski račun: PBS D.D.
Sarajevo filijala Goražde
101 1400000065152
V
iše hiljada Goraždanki i Goraždana okupljenih 19. januara na platou ispred Centra za kulturu izrazili su podršku četvorici
pripadnika 31. Drinske udarne brigade uhapšenih zbog sumnje da su počinili ratni zločin,
ali i svim ostalim braniocima grada heroja koji
se mogu naći u sličnoj situaciji.
Članovi porodica uhapšenih, građani, saborci,
kao i predstavnici boračkih udruženja, izrazili
su nezadovoljstvo što se u ovom gradu hapse
branioci Goražda, grada koji je u svijetu poznat po herojskom otporu zlu i nezapamćenoj
golgoti. Na skupu je izraženo i ogorčenje
zbog žalosne činjenice da, ni 18 godina nakon
rata, za zločine počinjene nad stanovnicima
Goražda niko nije procesuiran.
Predsjednik Udruženja veterana rata BPK i
ratni komandant 31. Drinske udarne brigade
Abduselam Sijerčić-Pelam podsjetio je da se
ranije upozoravalo na mogućnost hapšenja
onih koji su branili ovaj grad te je poručio građanima da jedino vjeruje u njih.
"Svako od nas koji smo branili gole živote
može da bude procesuiran. Hvala vam što dajete podršku ovim ljudima i njihovim porodicama. Na taj način dajete je i nama, i mi jedino
imamo povjerenje u vas, građane ovoga grada", poručio je Sijerčić.
Na ovom su skupu govorili i Emina Adžem,
kćerka jednog od uhapšenih, predsjednik
Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja
„Zlatni ljiljan“ Derviš Hadžić, predsjednik Saveza RVI „ Sinovi Drine“ Safet Sijerčić, Goraždanka Seja Bavčić, generalni sekretar Udruženja „ Zelene beretke“ Ismir Nokto.
Brojni telegrami podrške stigli su na adresu
porodica, boračkih udruženja i građana Goražda. Skup je protekao mirno i dostojanstveno, a završen je protestnom šetnjom do Trga
branilaca Goražda.
3
Glas Goražda
Glas Goražda
150
Aktuelno
Januar 2013.
Hronika zbivanja
KREDITNO ZADUŽENJE OPĆINE TREBALO
BI DA IZNOSI 5 MILIONA MARAKA?
Nacrt odluke o kreditnom zaduženju, na posljednoj prošlogodišnjoj sjednici Općinskog vijeća, vraćen je na doradu
N
a decembarskoj sjednici Općinskog
vijeća Goražde, pred vijećnicama i
vijećnicima našlo se niz značajnih
dokumenata, a najviše polemike izazvao je
Nacrt odluke o kreditnom zaduženju Općine koje bi trebalo da iznosi 5.000.000 KM.
Kako je predlagač očekivao ili planirao, nakon usvajanja na sjednici Vijeća, Odluka je
trebalo da ide u javnu raspravu kako bi se
o njoj izjasnili i građani. Međutim, niz vijećnika/vijećnica iznijelo je primjedbe na ponuđeni dokument, pa je većinom glasova Nacrt
vraćen na doradu.
Klubovi SDA i S BiH na pomenutoj sjednici
Vijeća bili su najizričitiji u ocjeni kako se Odluka ne može prihvatiti , jer je kako je rečeno, ponuđena bez validne dokumentacije o
tome koliko će projekti finansirani ovim kreditom ukupno koštati, te zbog toga što se ne
zna sa kolikim iznosima će ( i ako će)u svemu
učestvovati viši nivoi vlasti i druge institucije.
Predsjednica Kluba SDA u Općinskom vijeću Aida Obuća istakla je kako se Stranka
demokratske akcije ne protivi kreditnom
zaduženju,ali ...
„Mi u Stranci demokratske akcije smo svjesni
da je neminovno da dođe do kreditnog zaduženja, te da se mnogi kvalitetni, dugoročni projekti mogu jedino realizovati sa kreditnim zaduženjem. Ali, ono što smo imali na
trećoj redovnoj sjednici Općinskog vijeća je
bio materijal na osnovu kojeg se nije mogla
donijeti odluka o kreditnom zaduženju. U
njemu jesu navedeni projekti koji su potrebni i kvalitetni, ali dokument nije sadržavao
prateću dokumentaciju koliko pojedini projekti koštaju ili, preciznije, na koji će način,
od koga i u kom iznosu biti sufinansirani. Mi
moramo imati sve potrebne pokazatelje i
moraju biti ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke da bi se Općina uopće mogla zadužiti – kaže Obuća.
-„U Nacrtu odluke o kreditnom zaduženju
je previše nepoznanica – rekao je vijećnik
SBiH Senad Čeljo.“ Mi jesmo za kreditno zaduženje, jer smo svjesni da općina Goražde
bez kreditnog zaduženja ne može napraviti
iskorake u infrastrukturnim projektima. Međutim, isto tako, svjesni smo da bez podrške
viših nivoa vlasti i bez sufinansiranja tih pro-
4
Sjednica OV Goražde
Načelnik općine Goražde mr. Muhamed Ramović odgovarajući na pitanje - za šta su bile
vezane primjedbe vijećnica i vijećnika kada
se radi o Nacrtu odluke o kreditnom zaduženju, kaže: „Nije tu bila nikakva posebna
zamjerka. Mislim da su nedostajali politička
volja i političko raspoloženje. A Općina Goražde ima mogućnost kreditnog zaduženja
i jako smo sretni što do sada nemamo nikavih obaveza niti dugova. Ja se nadam da će
razum preovladati i da će vijećnici biti svjesni da ne možemo implementirati kapitalne
projekte bez kreditnog zaduženja“- ističe
načelnik Ramović i dodaje...
„Nikada ne bih pomislio predložiti kreditno
zaduženje da to nije u interesu građana i za
potrebe rekonstrukcije ili izgradnje infrastrukture. Želim da ovi projekti budu uspješni, a mogućnost da sarađujemo i radimo zajedno sa IFAD-om i ODRAZ-om, biće upitna
bez kredita. U budžetu Kantona za dva put-
na pravca planirano je 620.000,00 KM. Kako
uraditi te projekte ako ne budemo imali
trideset posto koje smo dužni obezbijediti.
Bez sredstava iz kredita svi projekti dolaze
u pitanje. Sada imamo četiri projekta koja
su prošla kod federalnog Ministarstva, oni
su već bodovani, ali mi moramo da imamo
i svoja sredstva za implementaciju puta Jezero-Brzača, Sadba-Žigovi, Goražde-Vranpotok, te sanaciju kanalizacione mreže Berič,
Bogušići, Mravinjac i Sadba. Kredit smo planirali sa kamatom do pet posto, ali ćemo se
truditi da bude i manja, u iznosu od tri do
četiri posto. Radićemo projekat po projekat.
Prvi je projekat za sekundarnu mrežu. Idemo
putem Razvojne banke Federacije BiH, federalnog Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Svjetske banke, te BBI
banke koja je nedavno otvorila poslovnicu na
području naše općine“ - naglašava Ramović.
Inače, predviđena rata kredita od pet miliona, sa rokom otplate 12 godina, iznosi
50 hiljada maraka na mjesečnom nivou. Po
Zakonu o dugu, zaduživanju i garancijama
FBiH, iznos rate ne smije preći 10 posto prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini. Prihodi Općine Goražde do septembra
2012. iznosili su 4,6 miliona maraka.
Od toga kakav će biti konačni prihod za
prethodnu godinu , odnosno od Izvještaja o
izvršenju budžeta za 2012.godinu, vjerovatno će zavisiti dalji stav stranaka čiji su predstavnici u Općinskom vijeću Goražde odlučili
da Nacrt Odluke o kreditnom zaduženju vrate na doradu.
Ka.So
MISA I PRIJEM POVODOM
KATOLIČKOG BOŽIĆA
NAČELNIK NAJMNOGOLJUDNIJE OPĆINE U
BIH U POSJETI OPĆINI GORAŽDE
O
jekata od strane nekih organizacija kao što
su IFAD, OdRaz i druge, ne mogu se realizovati ti projekti. U Nacrtu odluke o kreditnom
zaduženju se navodi da će „ neko“ finansirati, odnosno sufinansirati projekte, međutim, o tome nema nikakav pisani trag, neko
pismo namjere ili sličan dokument. Dakle,
mi nismo odbili Nacrt, mi smo ga vratili na
doradu. Obzirom da smo usvojili Odluku o
privremenom finansiranju Općine u periodu
do 31. marta, predlagač Nacrta ima dovoljno
i vremena i prostora da obezbijedi finansijsku podršku za određene projekte. Za sve
projekte za koje se obezbijedi sufinansiranje
mi ćemo dati podršku o kreditnom zaduženju – kaže Čeljo.
150
Januar 2013.
pćinu Goražde posjetio je Semir
Efendić, načelnik općine Novi
Grad Sarajevo, sa saradnicima. On se
tom prilikom sastao sa načelnikom
općine mr. Muhamedom Ramovićem.
Načelnicu dvaju općina razgovarali su
o mogućnostima saradnje između ove
dvije lokalne zajednice, ali i o pomoći
od strane općine Novi Grad općini Goražde. Načelnik općine Novi Grad SeRazgovori o saradnji
mir Efendić izrazio je spremnost da se
općina Goražde i Novi Grad
zajedničkim naporima pomogne i radi
na projektima od interesa za obje lokalne zajednice. Na sastanku se govorilo o stanju u općinama Goražde i Novi Grad, te izazovima sa kojima se ove
dvije lokalne zajednice suočavaju. Posebna pažnja tokom posjete posvećena
je razgovorima o mogućnostima saradnje na polju privrede, jer je Goražde
pozitivan primjer održivog ekonomskog razvoja i stvaranja povoljnog ambijenta za investiranje i otvaranje novih radnih mjesta. Dva načelnika su ovom
prilikom govorila i o poljima na kojima sarajevska općina može da pomogne
općini Goražde, te o načinima njene realizacije. Prilikom sastanka, načelnik
Efendić je istakao – ''Ovo je jedna od prvih posjeta otkako sam stupio na
funkciju načelnika. Više je razloga zašto smo za početak izabrali baš Goražde,
a to su prije svega pozitivna iskustva u privredi. Želimo ta iskustva primjeniti
i kod nas i sretni smo da možemo doći baš u Goražde po pozitivne primjere
kada je u pitanju ekonomija i privreda.“ Načelnik općine Goražde mr. Muhamed Ramović podvukao je važnost ove posjete i naglasio bitnost buduće saradnje – ''Izuzetno smo počašćeni posjetom mladog načelnika velike općine
Novi Grad iz Sarajeva, čovjeka koji je porijeklom sa ovih prostora. Danas smo
mu predali i rodni list koji je simbol naše povezanosti. Drago nam je da mu
možemo čestitati i nadam se da će naša saradnja da se nastavi i bude veoma
uspješna. Otvorili smo pitanja od interesa za obje zajednice kada su u pitanju
zajednički projekti iz europskih fondova. Ova posjeta je važna za našu općinu
i sretni smo da smo mu mogli poželjeti dobrodošlicu.“ U okviru protokola,
upriličena je i posjeta jednoj od najuspješnijih bosansko-hercegovačkih firmi
“Bekto Precisa” u Goraždu.
E.Herak
NAČELNIK OPŠTINE ČAJNIČE
POSJETIO OPĆINU GORAŽDE
ačelnik opštine Čajniče Goran KaradN
žić posjetio je općinu Goražde, gdje
se sastao sa načelnikom mr. Muhamedom
Ramovićem i njegovim saradnicima. Na sastanku je razgovarano o saradnji ove dvije
općine, ali i zajedničkim projektima. Kao
što je već ranije u nekoliko navrata bilo govora o ponovnom priključenju Goražda na
vodozahvat Čajniče, spremnost dvije općine
da zajednički uđu u realizaciju ovog projekta potvrđena je i na ovom sastanku. ''Ovaj
prijem je upriličio načelnik općine Goražde
Muhamed Ramović, da se prvi put sretnemo nakon izbora i da vidimo koji
su to problemi građana Čajniča, a koji građana Goražda, te da vidimo šta
mi možemo u zajedničkom radu i dogovoru da riješimo. Mi smo i prirodno
i svakako naslonjeni jedni na druge, tako da jedni bez drugih ne možemo i
ne bi trebali da funkcionišemo. Mi imamo dobar dio učenika koji ovdje idu
u školu, radnika iz Čajniča koji ovdje rade u firmama u Goraždu kao što su
firme Prevent, Bekto Precisa i drugim, zatim sportista koji igraju u goraždanskim klubovima, s druge strane imamo povratnike koji su vezani za Čajniče i
razgovarali smo da taj povratak bude održiv kako bi ljudi bili zadovoljni. Također smo razgovarali o ekonomskoj saradnji kroz iznalaženje novih radnih
mjesta. Evo jedna od ideja koja je zajednička i u funkciji je čajnička voda koja
bi išla prema Goraždu, a znamo da idu vremena krize kada je upitanju voda,
a mi imamo izuzetno kvalitetnu vodu i mi ćemo rado prihvatiti da kroz zajedničke nastupe sa projektima prema donatorima afirmišemo našu saradnju.''
– naglasio je načelnik općine Čajniče Goran Karadžić. ''Općina Goražde i opština Čajniče su itekako povezane, kako geografski tako i kroz druge vidove
saradnje. Znate da je redovna praksa da učenici iz Čajniča upisuju srednje
škole u Goražde, da imamo i radnike koji rade ovdje, a tokom ovog razgovora potekle su i neke nove inicijative kako pomoći našim povratnicima koji su
se vratili u Čajniče, kao i povratnicima u Goraždu. Drago mi je da je načelnik
opštine Čajniče spreman da učini sve sa svoje strane da ponovo krenemo sa
idejom čajničke vode, jednom od najboljih pitkih voda u BiH, tako da je taj
projekat vrlo interesantan i sigurno bi naišao na razumijevanje finansijera,
jer to je projekat koji uvezuje općine iz RS i Federacije BiH.'' - istakao je načelnik općine Goražde mr. Muhamed Ramović.
E.H
U
kapeli župnog ureda „ Sveti
Dominik“, povodom katoličkog Božića održana je sveta misa, a
potom je upriličen prijem za predstavnike vlasti BPK Goražde i općine
Goražde. Premijer BPK Emir Frašto i
pomoćnik načelnika općine Goražde Sanid Zirak, župniku Željku Čuturiću i prisutnim vjernicima, uputili
Župnik Željko Čuturić sa predstavnicima
su čestitke za ovaj veliki blagdan.
vlasti BPK i općine Goražde
Prijemu su prisustvovali i predsjedavajući i dopredsjedavajuća Skupštine BPK Goražde Suad Došlo i Vesna
Nemec Klisura.
Povodom pravoslavnog Božića
P
PRIJEM U OPĆINI GORAŽDE
ovodom velikog pravoslavnog
praznika Božića, načelnik općine Goražde mr. Muhamed Ramović,
upriličio je prijem kome su prisustvovali goraždanski paroh Novica Ćebić
i predsjednik crkvene opštine Goražde Dragoljub Stojanović. Načelnik
Ramović je uputio čestitke gostima
i svim vjernicima pravoslavne vjeroPrijem za predstavnike
ispovijesti i potom istakao izuzetno
pravoslavne crkve
uspješnu saradnju koju općina ima
sa predstavnicima goraždanske parohije, odnosno pravoslavne crkve.
-Saradnja je uspješna, osobito kako službu paroha obavlja gospodin
Ćebić. Općina Goražde nastoji da u okvirima mogućnosti pomaže u
realizaciji potreba pravoslavne crkve, i svakako, u uključivanju građana srpske nacionalnosti u sve aktivnosti naše zajednice. Posebno nam
je drago što sve veći broj građana srpske nacionalnosti nalazi posao u
firmama na području općine, odnosno Kantona Goražde. Drago nam
je da smo uspjeli da u Goraždu adaptiramo crkveni dom, zapravo,
očekujemo da cijeli projekat u vezi sa domom, završimo u ovoj godini, a pomoć ćemo pružiti i u uređenju pravoslavnih kapela – rekao je
načelnik Ramović. Goraždanski paroh Novica Ćebić se zahvalio načelniku Ramoviću na prijemu, čestikama i dosadašnjoj podršci općine
Goražde. -Naša saradnja iz godine u godinu sve je značajnija i bolja.
Vjerujem da će biti još uspješnija u ovoj godini– istakao je Ćebić, uputivši čestitke povodom pravoslavnog Božića na tradicionalni način - „
Mir Božiji, Hristos se rodi, vaistinu se Hristos rodi“.
Sastanak premijera BPK Emira Frašta i predsjednika
Euroregije „Drina“Zdravka Krsmanovića
ZAJEDNIČKI INTERES – ZAŠTITA DRINE I
PODRUČJA U NJENOM SLIVU
P
rojekti Euroregije „Drina“ i nastavak saradnje sa Bosansko-podrinjskim kantonom Goražde u 2013.godini teme su o kojima su u
Goraždu razgovarali premijer BPK Goražde Emir Frašto i predsjednik
Euroregije „Drina“ Zdravko Krsmanović. Kako je jedan od osnovnih
ciljeva Euroregije „Drina“ zaštita i unaprjeđenje cjelokupnog područja sliva rijeke Drine, na ovom sastanku bilo je riječi o aktivnostima
na izradi usaglašene prostorno-planske dokumentacije za sliv rijeke
Drine, te o projektima upravljanja vodama i projektima unaprijeđenja
i zaštite ribljeg fonda u slivu ove rijeke. U svjetlu najavljene izgradnje
velikih hidroenergetskih objekata, Euroergija „Drina“ planirala je u
narednoj godini koordinaciju aktivnosti na obezbjeđenju integralnog
razvoja sliva rijeke Drine, uz insistiranje da se vode ovog sliva koriste
višenamjenski u interesu svih korisnika voda, a ne samo energetike.
Pored navedenih projekata, saradnja sa Euroregijom „Drina“ obuhvatila bi i projekte u oblasti turizma, poljoprivrede i ekologije, koji bi
se realizovali putem prekogranične saradnje ili iz dostupnih fondova
Evropske unije.
www.bpkg.gov.ba
5
Glas Goražda
Glas Goražda
150
Januar 2013.
Hronika zbivanja
Povodom jubileja Crvenog krsta Federacije BiH
GRADIĆE SE SPOMEN OBILJEŽJE
KOMANDANTU ZAIMU IMAMOVIĆU
V
lada BPK Goražde, na sjednici održanoj 27. decembra prošle godine,
prihvatila je i inicijativu Ministarstva za boračka pitanja Bosanskopodrinjskog kantona Goražde za izgradnju fontane-spomen obilježja
komandantu Zaimu Imamoviću u Goraždu te zadužila Ministarstvo za
urbanizam da putem Kantonalnog stambenog fonda pokrene postupak nabavke građevinskog zemljišta, pribavljanje projektne dokumentacije u skladu sa odabranim idejnim rješenjem i druge postupke kod
nadležnih organa s ciljem pribavljanja potrebnih dozvola i saglasnosti
za izgradnju ovog spomen obilježja.
www.bpkg.gov.ba
IZVJESNA REALIZACIJA PROJEKTA
REKONSTRUKCIJE KANTONALNE BOLNICE
D
elegacija iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde upriličila je početkom januara posjetu Turskoj upravi za međunarodnu saradnju i
razvoj (TIKA) u Sarajevu. Sastanku su, pored direktora TIKA-e za Bosnu
i Hercegovinu dr. Zülküf ORUÇA sa saradnicima, prisustvovali premijer Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Emir Frašto, kantonalni
ministar za finansije Alem Mujković i v.d. direktorica JZU Kantonalna
bolnica Goražde prim.dr Nermina Kamenica sa saradnicima.Na sastanku su predstavnici našeg Kantona zvanično informisani da je projekat
rekonstrukcije Kantonalne bolnice Goražde dobio podršku ove organizacije, čija ukupna vrijednost iznosi oko 2,6 miliona KM. TIKA bi finansirala 70% ukupne vrijednosti projekta, dok bi Bosansko-podrinjski
kanton finansirao iznos od 30%. Premijer Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Emir Frašto izrazio je zadovoljstvo što je nakon ovog
sastanka već izvjesna realizacija ovog dugo očekivanog projekta, kao
i apsolutnu opredjeljenost Vlade na čijem je čelu da sa svoje strane, u
potpunosti, ispoštuju dio obaveza koje se odnose na Bosansko-podrinjski kanton. Premijer Frašto uputio je riječi zahvalnosti direktoru TIKA-e
gospodinu ORUÇU na izuzetnom angažmanu na ovom projektu kao i
na drugim projektima u BiH. Ukoliko sve aktivnosti budu tekle planiranom dinamikom, završetak radova na objektu Kantonalne bolnice
očekuje se do septembra tekuće godine, čime bi pacijenti bolnice dobili daleko bolji prostor za boravak i liječenje.Direktor TIKA-e najavio je
mogućnost da ova organizacija, nakon realizacije projekta rekonstrukcije Kantonalne bolnice Goražde, po istom principu u narednoj godini
izvrši i nabavku moderne medicinske opreme za ovu ustanovu.
www. bpkg.gov.ba
Press kluba poslanika SDA u Skupštini BPK
„NASILJE NAD ZAKONOM“
K
lub poslanika SDA u Skupštini BPK održao je krajem decembra press konferenciju naslovljenu sa „Nasilje nad zakonom koje provodi
SDP“. U podužem saopštenju se tvrdi da tako nasilje nad zakonom do
sada nije viđeno u BiH i u demokratskom društvu. „SDP-ova većina u
Vladi – stoji u saopštenju - koja je bila do juna mjeseca ove godine je
ignorisala Budžet i Zakon o njegovom izvršenju. Za pola godine općinama je doznačena po jedna tranša, a trebalo je 6 tranši, sve s ciljem da se
ugroze načelnici općina iz drugih političkih stranaka pred nadolazeće
općinske izbore i da tako SDP lakše dobije načelničke pozicije u općinama, što im nije uspjelo i zato se tim istim načelnicima općina sada svete
kroz planirane grantove općinama za 2013. godinu. Naime, u budžetu
Kantona za 2013.drastično su smanjeni grantovi općinama u sastavu
Kantona što će ugroziti njihovo funkcionisanje. Koalicionim partnerima SDP-u i SBB-u je neprihvatljivo da se u Budžetu kantona planira 1
milon KM za rekonstrukciju puteva Osanica-Ilovača i Mravinjac-Berič.
Žalosno je da SDP u novu Vladu kantona na skoro pola pozicija postavlja penzionere i osobe završene odbrane i sigurnosti, iako na Birou za
zapošljavanje ima veliki broj visokoobrazovanih i sposobnih mladih ljudi koji već duže vrijeme čekaju na radno mjesto u svom Goraždu. Skandalozno je da će u resoru pravosuđa na čelu biti osoba završene odbrane i sigurnosti, a logično bi bilo da na tom odgovornom mjestu bude
pravnik. Na nedavno održanim lokalnim izborima svaki treći građanin
u BPK i BiH koji je izašao na izbore je uskratio povjerenje SDP koje im
je dao 2 godine ranije, prepoznajući njihovu lošu politiku po građane.
Nakon ovoga niko nema razloga biti sretan, jer pitali se iko kako je
građanima koji očekuju rezultate i poboljšanje općeg stanja, a nemaju
ništa od borbe za fotelje koju već 2 godine provode SDP i SBB“ - kaže
se, između ostalog u saopštenju Kluba poslanika SDA.
6
Hronika zbivanja
C
PLAKETE OPĆINI GORAŽDE,
NAČELNIKU MR.MUHAMEDU
RAMOVIĆU, CRVENOM KRSTU BPK I
POSTHUMNO IBRAHIMU ČAUŠEVIĆU
rveni križ u Bosni i Hercegovini, krajem decembra, u Bosanskom kulturnom centru u
Sarajevu je akademijom obilježio sto godina
postojanja i djelovanja na ovim prostorima, a
Crveni križ Federacije BiH petnaest godina u
istoj misiji humanosti i pomoći ljudima. Od samog osnivanja, kao i tokom petnaestogodišnjeg rada Crvenog krsta/križa Federacije Bosne i Hercegovine, Općina Goražde je koristila
svaku priliku da se afirmiše kao pouzdan parnter i iskaže zainteresovanost i
spremnost da pomogne pri provođenju projekta, te učinila sve da se izgradi
odnos međusobnog poštovanja, uvažavanja i saradnje u cilju što uspješnijeg provođenja humanih projekata Crvenog krsta/križa. Takvo opredjeljenje
općine Goražde, te aktivna podrška su prepoznati, za što je Općina Goražde nagrađena Plaketom kao najvišim priznanjem Crvenog križa. Plaketa je
uručena predstavnicima općine Goražde, načelniku Muhamedu Ramoviću,
predsjedniku CK BPK-a prim. dr. Fadilu Jahiću, te plaketa koja je dodijeljena
posthumno Ibrahimu Čauševiću, dugodišnjem sekretaru CK općine Goražde.
Potpisani ugovori sa korisnicima
Projekta podrške ruralnom
razvoju za 2012.godinu
U
skladu sa Programom podrške ruralnom razvoju u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde za 2012. godinu, u organizaciji Ministarstva za
privredu upriličeno je potpisivanje ugovora sa korisnicima kojima su odobrena finansijska sredstva za realizaciju projekata i zahtjeva iz ove oblasti.
Potpisivanju ugovora prisustvovao je ministar za privredu Demir Imamović,
kao i načelnik općine Pale-Prača Asim Zec. Sa sredstvima u iznosu od 86.264
KM finansijski je podržano 14 korisnika, u pojedinačnim iznosima od 2.000
do 10.000KM. Korisnici sredstava, prema potpisanim ugovorima, u obavezi su
da svoje izvještaje o utrošku sredstava dostave Ministarstvu do mjeseca maja
2013.godine. Kako ističe ministar za privredu Demir Imamović, ovaj projekat
se u našem Kantonu realizuje već dvije godine i biće nastavljen i u 2013.godini. „Ovo je već druga godina zaredom kako se implementira naš Program
podrške ruralnom razvoju na području našeg Kantona i finansirano je 30
projektnih aktivnosti. Za projekat u 2012.godini bila su planirana sredstva u
iznosu od 100.000 KM i sve aplikacije koje su ispunjavale uslove su odobrene.
Mislimo da je to zadovoljavajuća podrška u oblasti ruralnog razvoja i ona
će se nastaviti i u 2013.godini, a čim se stvore uslovi i ispune rokovi prema
ugovorima koji su danas potpisani, Ministarstvo će objaviti Javni poziv za
2013.godinu“-kazao je ministar za privredu Demir Imamović nakon potpisivanja ugovora. Općina Pale-Prača, između ostalih, aplicirala je sa projektom
za uređenje poljoprivrednih parcela uz korito rijeke Prače u Hrenovici, oštećenih prilikom poplava koje su zadesile ovo područje. „Mi već dugo godina
radimo projekat obaloutvrde, a pošto je više puta rijeka izlazila iz svog korita
i poplavila poljoprivredna zemljišta, potrebno je da se na ovom dijelu vrati
zemljište u prvobitno stanje. Ova sredstva koja su nam odobrena nisu dovoljna i mi ćemo krenuti od onih prvih parcela kako bi vlasnici mogli koristiti ovo
zemljište kao poljoprivredno“ –istaknuo je ovom prilikom načelnik općine
Pale-Prača Asim Zec.
www.bpkg.gov.ba
RADOVI NA NATKRIVANJU
POTHRANJENSKOG POTOKA
U
Goraždu se izvode radovi na natkrivanju Podhranjenskog potoka
dužine od 66 metara čijim će završetkom riješiti neki od problema u saobraćaju, a grad će dobiti i novo šetalište. Sredstva za pomenute radove
obezbijedila je Vlada BPK-a u iznosu
od 30.000,00 KM dok je Općina Goražde obezbijedila 71.000,00 KM, te sredstva za izradu projektne dokumentacije. Radovi bi se trebali završiti do aprila, kada je planirano asfaltiranje
šetališta. Ono što je također bitno naglasiti jeste da su vlasnici dužni urediti
objekte uz šetalište.
EDUKACIJA PROSVJETNIH RADNIKA U OBLASTI
INKLUZIJE I RADA SA DJECOM SA POSEBNIM
OBRAZOVNIM POTREBAMA
U
sklopu svojih redovnih aktivnosti, Pedagoški zavod
Bosansko-podrinjskog kantona
Goražde organizira i provodi
edukacije i seminare za sudionike
odgojno-obrazovnog
procesa u odgojno-obrazovnim
ustanovama na području Bosansko-podrinjskog kantona Koražde. U školskoj 2012/13. godini
planirana je realizacija projekta
«Edukacija za nastavnike i stručne suradnike osnovnih i srednjih škola u oblasti inkluzije i rada sa djecom
s posebnim obrazovnim potrebama u ustanovama za odgoj i obrazovanje
u BPK-a Goražde.» Tim povodom, a u skladu sa planom realizacije projekta
upriličen je seminar za nastavnike perdmetne nastave i profesore u srednjim
školama u prostorijama SOS Dječijeg vrtića u Goraždu. Edukatori ovoga seminara bili su eminentni stručnjaci iz ove oblasti doc.dr.sci. Edin Mujkanović
i prof.dr.sci. Sadeta Zečić. O ovoj temi i koji je njen cilj , prof.dr.sci. Sadeta
Zečić je između ostaloga kazala – « Kada kažemo inkluzija uvijek ljudi misle
na djecu sa posebnim poteškoćama u razvoju, međutim mi ovdje govorimo i
o nadarenoj djeci, što znači da je inkluzija uključivanje naše djece u redovan
sistem obrazovanja. Mislim da će biti velika korist ovoga seminara, tako što
će učesnici seminara zapravo čuti one osnovne stvari koje su mogli da čuju od
vaših profesora u kantonu“. Direktorica Pedagoškog zavoda BPK-a Goražde
je kazala kako pored ovako dobrih edukatora uspjeh ovoga seminara neće
izostati te dodala:« Ovo je nastavak seminara koji smo započeli u prošloj godini, početkom ove školske godine na temu inkluzija i obrazovanje svih uposlenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i svih suradnika, i krenuli smo od
osnovnog, srednjeg i predškolskog obrazovanja. Ulaganje u obrazovanje je
pokazalo da će dati dobre rezultate upravo kroz ovako jedan dobar projekat,
a cilj nam je da u suradnji sa Ministarstvom obrazovanja nauke kulture i sporta obučimo i educiramo kompletno nastavno osoblje koje ulazi u odjeljenja»
– kazala je direktorica Pedagoškog zavoda BPK-a Dika Makota. Prisutnima se
obratio i ministar obrazovanja nauke kulture i sporta BPK-a Goražde Dževad
Adžem i između ostaloga istakao – « Ovo su konkretni pokazatelji koji će
predstaviti građanima i svima onima koji se nalaze u obrazovnom sistemu, da
je formiranje Pedagoškog zavoda na prostoru našega kantona od prioritetnog značaja, te da će i u narednom periodu kroz svoj rad to i dokazati. Pedagoški zavod je pripremio i uradio vrlo kvalitetna predavanja sa eminentnim
predavačima, Ministarstvo stoji iza toga naš primarni cilj je učenik u centru
svih zbivanja, učenik je centar jedne baze oko koje će svi dati doprinos, da se
znanje digne na puno veći nivo.“
Sudba Turčalo
150
Januar 2013.
NASTAVLJENE POSJETE GRADILIŠTIMA NA
PODRUČJU OPĆINE GORAŽDE
N
ačelnik općine Goražde
mr. Muhamed Ramović
sa saradnicima nastavio je
sa posjetama gradilištima
na području općine. Tako
je posjetio gradilište zgrade u ulici Seada Sofovića
Sofe, koju grade naši sugrađani od kojih je jedan Nusret Osmanspahić. Riječ je
o stambeno-poslovnom objektu vrijednosti oko 1.000.000,00
KM, sa pet stanova, te poslovnim objektima. Gradnja pomenute zgrade počela je 2012. godine i do sada je uloženo oko
600.000,00 KM, a kako je istakao Osmanspahić, trebala bi biti
završena u 2013. godini. Izvođač radova je goraždanska firma
Kaja company d.o.o.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta BPK
PRIJEM ZA ERMINA BAŠAŠKIĆA
Ermin Bašakić je na državnoj smotri naučno- tehničkog stvaralaštva mladih osvojio prvo mjesto
Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK Goražde
Dževad Adžem organizovao je
prijem za učenika devetog razreda Osnovne škole „ Fahrudin
Fahro Baščelija“ Ermina Bašaškića koji je na 51. smotri naučnotehničkog stvaralaštva mladih
( održana u Gradačcu) osvojio
prvo mjesto. Ermin je izradio mikroskop i senzor vlage, uglavnom, kako je rekao na prijemu, od recikliranih materijala. Uz Ermina, prijemu su prisustvovali i predstavnici
Udruženja tehničke kulture, te škole koju on pohađa. Ovom je prilikom Erminu ministar Adžem uručio i vrijednu nagradu Vlade BPK, odnosno resornog ministarstva –laptop tablet. Obradovan čestitkama i
nagradom, Ermin je najprije uputio riječi zahvale roditeljima i nastavnicima na podršci. -Na smotri su bile škole iz cijele Bosne i Hercegovine. Konkurencija je bila velika, a ovaj uspjeh je, ako mogu da budem
neskroman, time značaniji ako se uzme u obzir kako su opremljeni
kabineti škola u velikim gradovima, a koliko su skromni uslovi u našoj
školi. Ovo što sam ja ostvario rezultat je velikog truda moga nastavnika Dževada Hasanovića, mojih drugarica i drugova iz škole i mene.
Svakako, osvojeno prvo mjesto i ova nagrada su veliki poticaj za moj
dalji rad. Raduje me ovo što je najavio ministar, da će Ministarstvo
pomoći opremanje tehničkog kabineta u Osnovnoj školi „ Fahrudin
Baščelija“ – rekao je Ermin. Ministar Dževad Adžem je u obraćanju
prisutnima na prijemu, a potom i u izjavi za medije, istakao značaj
ovog uspjeha koji je ostvario goraždanski učenik, ali i potrebu da se
posveti mnogo više pažnje dobrim rezultatima koje postižu đaci iz
našeg kantona, najavivši i nove iskorake u modernizaciji obrazovanja. -Ono što je bitno ovom Ministarstvu jeste naše opredjeljenje da
pozicioniramo učenika u centar obrazovnog sistema a da sve oko tog
centra, odnosno oko učenika, bude u svrhu savremene edukacije, što
naravno uključuje i stvaranje takvih općih uslova školovanja. Mi želimo da na neki način saberemo i usmjerimo tu silnu kreativnu energiju
i znanje koje posjeduju đaci u našim školama. Zato smo, uz ostalo,
uputili i jedan dopis prema svim školama i drugim institucijama u
obrazovnom sistemu, od kojih tražimo podatke o svim nagradama i
nagrađenim učenicima u posljednje četiri godine na svim nivoima, od
općinskih do međudržavnih, kao i podatke ko prati dalji rad i razvoj
nagrađenih đaka. To će za nas biti baza na osnovu koje ćemo krenuti
u kampanju i aktivnosti podrške usavršavanju natprosječno nadarene
djece – istakao je ovom prikom ministar Adžem.
Ka.S
7
Glas Goražda
Glas Goražda
150
Januar 2013.
Novi iskoraci u zapošljavanju u Bosansko- podrinjskom kantonu Goražde
150
Januar 2013.
Novi razvoj Goražda
NA OSNOVU PROGRAMA FEDERALNOG ZAVODA
ZA ZAPOŠLJAVANJE POSAO ZA 47 OSOBA
„PREVENT GORAŽDE“ –LIDER U ZAPOŠLJAVANJU
Piše : Alen Bajramović
zasluga poslodavaca sa kojima imamo izvanrednu saradnju i kojima i ovaj put upućujem
veliku zahvalnost „ – istakla je ovom prilikom Nafija Hodo.
U 2012.godini u Bosansko- podrinjskom
kantonu Goražde ostvareni su značajni rezultati u oblasti zapošljavanja po kojima su,
kada je riječ o ovom procesu, goraždanski
Kanton i posebno općina Goražde lideri u
Bosni i Hercegovini.
Zahvaljujući Federalnom zavodu za zapošljavanje sa kojim Služba za zapošljavanje BPK
ima izuzetnu saradnju, načinjen je novi korak u stvaranju uslova za zapošljavanje novih osoba sa evidencije Službe.
Krajem decembra, u prostorijama Kluba za
traženje posla koji djeluje u okviru kantonalne Službe za zapošljavanje u Goraždu organizovana je dodjela ugovora poslodavcima
po Programu sufinansiranja zapošljavanja
„Prilika za sve“. Ugovore su poslodavcima
uručili direktorica Službe za zapošljavanje
Nafija Hodo i predsjednik Upravnog odbora
ove službe, Samir Kanlić. Vrijednost ugovora je 132.307,60KM, a 11 pravnih subjekata
zaposlilo je 47 osoba sa evidencije Službe za
zapošljavanje BPK Goražde, na period od
12 mjeseci. U skladu sa aktivnom politikom
zapošljavanja i Programom rada za 2012.godinu, Federalni zavod za zapošljavanje i ove
godine provodio je aktivne mjere politike
zapošljavanja. Ovaj program realizovao se s
Sa dodjele ugovora u Službi za zapošljavanje BPK
ciljem zapošljavanja što većeg broja osoba
sa evidencije nezaposlenih, sa posebnom
socijalnom i rodnom osjetljivošću, radi jačanja njihove konkurentnosti na tržištu rada,
spriječavanju dugotrajne nezaposlenosti te
stvaranju uslova za sticanje njihovog prvog
radnog iskustva. Ciljna grupa su nezaposlene osobe, čiji je osnovni iznos sufinansiranja
zapošljavanja različit, a što je određeno prema dobi osobe koja se zapošljava, stručnoj
spremi, periodu provedenom na evidenciji
nezaposlenih i spolu, pri čemu se iznos sufinansiranja povećavao u procentu koji je
utvrđen posebnim kriterijima.
„ Kada se radi o našem Kantonu, mislim da
su u oblasti zapošljavanja naši rezultati najbolji u Bosni i Hercegovini. Prije svega, to je
Od 47 osoba koliko je dobilo posao, čak 17
je primila uspješna goraždanska firma UNIS
„Ginex“. Direktor „Ginex“-a Jusuf Hubjer
ističe kako je zapošljavanje novih radnika
jedno od strateških opredjeljenja firme. „Mi
primamo svake godine 30 do 50 radnika, a
tu ćemo praksu nastaviti i ubuduće pa smo
za 2013.godinu aplicirali za 20 radnika. „Ginex“ ima dobre programe i projekte, firma
snaži i razvija se i zato su tu i nova zaposlenja“ – rekao je Hubjer. Osim ovog Programa, Federalni zavod za zapošljavanje prema
Programu sufinansiranja samozapošljavanja
„Omladinsko poduzetništvo „ za 10 mladih
osoba sa prostora našeg kantona izdvojio je
sredstva za samozapošljavanje. Ukupna vrijednost izdvojenih sredstava je 70.000 KM,
što znači 7.000 KM po osobi . Ovaj Program
bio je namijenjen nezaposlenim osobama
koje se nalaze na evidenciji prije objave javnog poziva, bez obzira na stručnu spremu,
ali da su starosne dobi do 35 godina.
Ka.S
PODRŠKA STAMBENOM ZBRINJAVANJU BORAČKE POPULACIJE
U
govore o dodjeli finansijskih sredstava za sanaciju i adaptaciju stambenih jedinica potpisala su 24
pripadnika boračke populacije.
Vrijednost projekta je 100. 000
KM, a sredstva su osigurana u
budžetu Ministarstva za boračka pitanja. Korisnici sredstava
obavezuju se da u roku od šest
mjeseci namjenski utroše sredstva za finansiranje nabavke
građevinskog materijala i isti
ugrade posredstvom odabranog
izvođača građevinskih radova i
o tome obavijeste Ministarstvo
za boračka pitanja. „Na javni
poziv bilo je prijavljeno 150 kandidata. Komisija iz Ministarstva
za boračka pitanja u saradnji sa
udruženjima koja okupljaju boračku populaciju odabrala je 24
kandidata koji su danas potpisali ugovor. Iznos sredstava koji je
odobren po pojedincu kreće se
od 2 000 do 10 000 KM. Namjera nam je ove godine nastaviti
ovaj projekat i postepeno rješavati ovaj problem. U budžetu
za 2013. godinu planirali smo,
takođe 100.000 KM i mi ćemo
nastaviti sa ovim aktivnostima
nakon sticanja uslova, odnosno
priliva novčanih sredstava“- rekao je Osman Subašić, ministar
za boračka pitanja. Ugovor na
iznos od 7 600 KM potpisao je
i Samir Mulahmetović. “Već pet
godina živim kao podstanar,
nisam u mogućnosti sam da sa-
D
ogađaj 2012.godine u Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde
svakako je otvaranje nove „Preventove“ fabrike u industrijskoj zoni Vitkovići. U maju 2012. godine „Prevent“ je
u pogonima za proizvodnju automobilskih
presvlaka otvorio oko 750 radnih mjesta,
a godinu završava sa 1.100 uposlenih. Serijska proizvodnja garnitura za posljednji
model Volkswagenovog automobila Golf
7 biće nastavljena i u narednoj godini dinamikom od 2.500 garnitura dnevno.
NOVI IZAZOVI
- Pred nama su novi izazovi jer VW je velika kompanija, ne smijemo se opuštati
da bismo ostali konkurentni i kvalitetom
i cijenom – kaže direktor goraždanskog
„Preventa“ Haris Rahman. Investicije u
industrijskoj zoni Vitkovići rezultat su i
usvajanja Zakona o raspolaganju državnom imovinom BPK, na osnovu kojeg je
kantonalna Vlada „Preventu“ dio devastiranih objekata bivše „Azotare“ ustupila za
jednu marku.
Tim svojim poslovnim potezom „Prevent“
je ohrabrio i druge investitore, pa su pripreme i za izgradnju „Emka Bosnia“, u kojem bi trebalo biti otvoreno oko 200 novih
radnih mjesta. - Mi smo napravili ključni
iskorak. S ponosom možemo reći da ćemo
i u 2013. u Vitkovićima imati nova gradilišta. Vidite šta „Emka“ radi, trebalo je
srušiti te stare objekte koji su bili ruglo na
ulazu u grad. Ponosan sam i kao građanin
kako se Goražde mijenja – kaže Rahman.
NA DOBROM PUTU
Jedan od pokazatelja razvoja grada je i taj
što u njemu ima devet banaka, a toliko ih
nije bilo ni prije rata.
- Idemo naprijed, Goražde je na dobrom
putu da vrati poziciju koju je imalo i prije
rata - ističe Rahman.
"Prevent" koji, osim pogona za proizvodnju autopresvlaka, u Goraždu ima i tvornicu zaštitne opreme, pomaže i drugim
subjektima u gradu. Između ostalog, ta
grupacija je renovirala jedan, a firme u
vlasništvu Redža Bekta drugi sprat bolnice.
U PLANU PRIJEM NOVIH RADNIKA
Kako analitičari predviđaju pad prodaje
automobila, pred "Preventom"je veliki
izazov da sačuva radna mjesta, ali iz kompanije najavljuju da imaju pripremljene
druge projekte koji će dovesti do prijema
novih radnika.
ZA REKONSTRUKCIJU POSTROJENJA U INDUSTRIJSKOJ
ZONI „POBJEDA“ 400.000 KM!
N
a 70.redovnoj sjednici Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na Odluku Upravnog odbora Agencije za vodno područje rijeke Save
kojom se iz sredstava tekuće rezerve odobrava 400.000 konvertibilnih maraka za sufinansiranje projekta Rekonstrukcija i modernizacija postrojenja za obradu tehnoloških otpadnih voda industrijske zone „Pobjeda” u Goraždu. U ovoj industrijskoj zoni duži niz
godina postoji problem rješavanja, obrade i prečišćavanja tehnoloških otpadnih voda, koje po svojoj strukturi predstavljaju opterećenje za
kvalitet voda rijeke Drine. Realizacija ovog projekta je od izuzetnog značaja za funkcioniranje proizvodnog procesa privrednih društava
industrijske zone „Pobjeda“, koja je od neprocjenjivog značaja za Bosansko-podrinjski kanton Goražde.
Sa potpisivanja ugovora
niram kuću, tako da će mi ova
sredstva itekako dobro doći da
konačno sa porodicom uselim u
svoj dom”, rekao nam je Samir.
Time bi se ispunili neophodni uslovi koji proizilaze iz okolinskih propisa, kako ne bi bio doveden u pitanje nastavak rada ovih industrijiskih
postrojenja koja su uglavnom izvoznog karaktera, stoji u informaciji Vlade Federacije BiH.
R.Šalo
8
9
Glas Goražda
Glas Goražda
150
D
150
Visokoobrazovani kadrovi u BPK
Novi podsticaj razvoju općine Goražde
DUGOGODIŠNJE TRAGANJE ZA POSLOM
OTVORENA POSLOVNICA BBI BANKE
Januar 2013.
ok se u gotovo svim kantonima na evidencijama
Službi za zapošljavanje
povećava broj nezaposlenih osoba, u JU Služba za zapošljavanje
BPK-a Goražde krajem 2012. godine evidentirano je smanjenje
broja nezaposlenih. U mjesecu
decembru, broj nezaposlenih
na evidenciji ove službe bio je 3
637, što je u odnosu na mjesec
novembar manje za 7 osoba.
i sigurnosti, koji je na evidenciji
od 2006. godine.
“Više od 5 godina tragam za
poslom. Nisam siguran da bih se
mogao sjetiti svih mjesta gdje
sam tražio posao. Konkurisao
sam gdje god je bio raspisan
konkurs, predavao sam molbe
samoinicijativno, molio, tražio….nisam nikada imao pozitivan odgovor. Od 2006. godine
sam se obraćao Službi za zapo-
je zvanje diplomiranog pravnika
stekla 2008. godine. “Nije mi jasno šta se dešava, u ovom gradu je nemoguće doći do posla.
Nigdje nije bio konkurs, a da nisam aplicirala. Obilazila sam sve
firme, molila tražila, i premijere
i načelnika, i ministre, bilo je nekih obećanja, ali ništa konkretno. U Službi za zapošljavanje sam
aktivna gotovo pa svakodnevno.
Pohađala sam sve kurseve koje
su organizovali, član sam Kluba
naše nezaposlene kako tražiti
posao, od obuke kako se piše
CV, biografija, način komunikacije prilikom traženja posla i
slično. Organizujemo seminare,
kurseve, tokom cijele godine
imamo aktivnosti, sve u namjeri
da pomognemo nezaposlenim
osobama kako bi došli do posla”, rekla nam je Senija Hadžić,
stručni saradnik za posredovanje
u zapošljavanju. Uz saglasnost
Ministarstva za obrazovanje, na-
''Danas BBI banka otvara dvadesetu poslovnicu i danas je jedan
od najvažnijih iskoraka u ovoj
godini, pogotovo imajući u vidu
da smo fokusirani na implementaciju kredita Republike Turske. Nadamo se da ćemo ovim
i sredstvima BBI banke donijeti
dobrobit građanima Goražda i
da ćemo ojačati ekonomski ovaj
dio BiH, povećati broj povratnika na teritorije oko Goražda i na
taj način razvijati multietičnost
u BiH. Nadamo se da ćemo biti
od koristi građanima i da će naš
servis biti na visokom nivou..
Otvaranje poslovnice BBI banke
u Goraždu predstavlja značajan
iskorak za Bosansko–podrinjski
kanton i općinu Goražde, jer
otvaranjem poslovnice u Goraždu doprinijeće se razvoju kako
lokalne zajednice, tako i cijele
regije - '' - rekao je direktor BBI
banke Amer Bukvić tokom cere-
Januar 2013.
Sa svečanosti otvaranja poslovnice
monije otvaranja poslovnice ove
banke u Goraždu. Poslovnicu
ove renomirane banke, u prisustvu poslovnih partnera, predstavnika javnog života, klijenata i medija, svečano su otvorili
načelnik općine Goražde mr.
Muhamed Ramović i generalni
direktor BBI banke Amer Bukvić.
Brojne učesnike svečanosti pozdravio je i direktor Poslovnice
Ismet Bukva.
Nakon što je menadžmentu i
uposlenicima BBI banke uputio
čestitke povodom otvaranja poslovnice BBI banke u Goraždu,
načelnik Ramović je istakao značaj ove banke za dalji razvoj Goražda - ''Goražde ovih dana, uistinu, ide uzlaznom putanjom. Iz
naše općine šaljemo samo dobre
i pozitivne vijesti. Uskoro ćemo
imati šest novih firmi na našem
području. Imali smo sedam banaka, a ovih dana bogatiji smo
za još dvije, tako da Goražde
ima već devet banaka što je dobro i govori da Goražde uskoro
postaje razvijeni grad kao što
smo to nekada i bili. Posebno
treba naglasiti da ova banka stipendira studente i pomaže učenicima, kao i da realizuje razne
humanitarne pomoći kojima se
odaziva i nadam se da će se takve aktivnosti provoditi i na području općine Goražde- rekao je
Ramović na svečanosti otvaranja
poslovnice BBI banke.
Turkish Ziraat Bank u Goraždu
„VIŠE OD BANKE“!
Admir Osmanspahić
I dok, s razlogom, raduje smanjenje ukupnog broja nezaposlenih u BPK, mora da zabrinjava broj osoba na evidenciji
Službe za zapošljavanje, koje sa
sobom nose fakultetske diplome. Naime,od ukupnog broja
nezaposlenih, 19 osoba je sa višom stručnom spremom, dok je
207 visokoobrazovanih. Kao i
prethodnih godina, tako i u decembru prošle godine najviše je
bilo diplomiranih pravnika, njih
39, zatim 25 dipl. ekonomista,
12 magistara menadžmenta, 11
diplomiranih politologa, 11 diplomiranih socijalnih radnika….
šljavanje, i jedino sam uspio ući
u program volontiranja godinu
dana. Po meni lično, ova Služba i
nema svrhu svog postojanja, mislim da ne pružaju dovoljno nezaposlenima. Sve je u redu to što
oni organizuju seminare, kurseve, to što postoji CISO centar, ali
mene lično boli to što neko na
posao čeka i više od 5 godina.
Mislim da nije fer. Ja sam trenutno aktivan u jednom udruženju,
ali nažalost, još uvijek nemam
nikakvih naznaka da ću u skorije vrijeme doći do stalnog zaposlenja”, rekao nam je Admir
Osmanspahić.
Neki od njih su na evidenciji
Službe za zapošljavanje više od
5 godina, očajnički tragajući za
poslom. Jedan od njih je i Admir
Osmanspahić, profesor odbrane
Na evidenciji Službe, bar kada
govorimo o visokoobrazovanim
kadrovima najviše je diplomiranih pravnika. Najduže na evidenciji je Mediha Jašarević, koja
10
Mediha Jašarević
za traženje posla, ali mislim da
oni daju sve od sebe, bar onoliko
koliko je u njihovoj moći. Mislim
da rade i trude se, ali jednostavno je tako teško naći posao da
oni i ne mogu puno toga uraditi”, rekla nam je Mediha Jašarević, diplomirana pravnica.
U JU Služba za zapošljavanje
BPK-a Goražde rekli su nam da
oni rade sve što je u njihovoj
moći, kako bi broj nezaposlenih
na evidenciji službe bio što manji. “Mi se zaista trudimo da na
sve moguće načine doprinesemo
zapošljavanju u našem Kantonu.
Prošla godina je na neki način
obilježena tim što smo otvorili
Klub za traženje posla, u kom se
družimo, razgovaramo, informišemo, a prvenstveno edukujemo
uku, kulturu i sport, Služba za
zapošljavanje BPK-a dva puta
godišnje posjećuje sve osnovne
i srednje škole kako bi upoznala
učenike o stručnoj spremi nezaposlenih osoba, odnosno o tome
koji su to suficitarni, a koji deficitarni kadrovi po podacima kojima raspolaže Služba.
Bilo kako bilo, jedni rade i trude se da pomognu, drugi traže
i mole vjerovatno na pogrešnim
adresama, dok treći, uz malo
sreće, dođu lahko do posla. Nadati se da će se u što skorijem periodu nešto promijeniti, pa da se
bar poštuje pravilo da prednost
pri zapošljavanju bude data onima koji su najduže na evidenciji
Službe za zapošljavanje.
Rabija Šalo
Na finansijskom tržištu Goražda, krajem prošle godine djeluje više novih poslovnica banaka koje, kako su njihovi predstavnici istakli i
prilikom otvaranja, imaju veoma ambiciozne
planove. Među njima je i poslovnica Turkish
Ziraat banke, čije nam je poslovne planove i
poruke predstavio direktor Amer Dragolj.
je promjena CBS (core banking softwarea)
do kraja novembra. Planirano je otvaranje
još 14 poslovnica u zemlji, među kojima su
i poslovnice u RS (počevši sa Banja Lukom).
Planirano je i otvaranje ino poslovnica, odnosno osnivanje subsidijarnih banaka u zemljama regije (Crna Gora, Srbija i Kosovo).
Predstavite nam, u najkraćem, Ziraat
banku?
Što se tiče filijale Goražde, očekivanja se
temelje na jasno preciziranim proizvodima i
uslugama koje banka nudi, želimo biti stabilna i prepoznatljiva filijala gdje će klijenti, prije svega u našoj Filijali i Banci, imati
partnera u njihovim poslovnim i privatnim
planovima. Ono što krasi ovu Banku je fleksibilnost i jednostavnost. U ovim teškim finansijskim vremenima želimo pomoći svima
da što jednostavnije i brže postignu i ostvare
svoje poslovne i privatne ciljeve.
Ziraat Banka je osnovana 1863. godine u Pirotu, kao prva banka koja je davala podsticaje poljoprivrednicima, odakle je i dobila ime.
Ziraat na turskom jeziku znači poljoprivreda.
Nakon osnivanja Republike Turske, postaje i
najveća državna banka koja u određenim regijama Turske ima i funkciju Centralne banke. Trenutno, sa svojih oko 25000 uposlenih i
preko 1500 filijala druga je banka po veličini
u Turskoj.
Turkish Ziraat Bank Bosnia dd Sarajevo osnovana je 1996. godine, a počela je sa radom
1997. godine kao prva banka u BiH sa stranim
kapitalom. 1998. godine Turkish Ziraat Bank
je izdala prvu kreditnu karticu na tržištu Bosne i Hercegovine. Danas je Turkish Ziraat
Bank jedina banka u BiH koja ima partnerski
odnos i sa VISA i sa MasterCardom.
Do 2012. godine Banka je pretežno kreditira-
Poslovnica Turkish Ziraat banke u Goraždu
la stanovništvo, a fokus je u toku prošle godine prebačen i na kreditiranje pravnih lica.
Portfolio pravnih lica je u toku prošle godine
uvećan za oko 240%, a i u narednom periodu
Banka planira da nastavi sa podrškom kako
pravnim licima, tako i stanovništvu. U navedenom će veliki uticaj imati i kreditna linija
koju je obezbijedilo Ministarstvo finansija Republike Turske.
Kakva su očekivanja, kada se radi o poslovnim rezultatima poslovnice banke u
Goraždu?
Banka planira da u sljedećoj godini ostvari
rast od oko 80%. Novi model poslovanja, u
kojem fokus poslovanja se stavlja na klijenta, počinje od 28.01. ove godine. Planirana
Vaše poruke klijentima?
Sve građane BPK Gorazde pozivamo da posjete našu filijalu, da pokušamo zajednički
naći način za ispunjenje njihovih poslovnih
i privatnih planova i ciljeva. Naš slogan je
„Više od Banke“, što dovoljno govori o našoj poslovnoj politici, načinu djelovanja i ciljevima kao i o onom najvažnijem - odnosu
prema klijentu.
S.K
11
Glas Goražda
Glas Goražda
150
Na osnovu Odluke Vlade BPK Goražde
Jubileji: 100 godina Crvenog križa i 15 godina CK FBIH
NOVA ESENCIJALNA LISTA LIJEKOVA
TRI PLAKETE GORAŽDU
Januar 2013.
N
a temelju federalne Odluke i Odluke o osnovnom paketu zdravstvenih
prava, Vlada Bosansko-podrinjskog
kantona Goražde donijela je Odluku o primjeni nove Esencijalne liste lijekova koja se
na području našeg kantona primjenjuje od
01.01.2013.godine. Tim povodom, direktor
Zavoda zdravstvenog osiguranja BPK Goražde Ferid Pleh organizovao je press konferenciju kako bi građane Bosansko-podrinjskog
kantona upoznao sa ovom veoma bitnom
odlukom. Press konferenciji su prisustvovale
i direktorica Doma zdravlja dr. Sabina Gušo i
dr. Olga Hasanbegović.
Sa novom Esencijalnom listom lijekova stavljena je van snage lista iz 2006.godine, a njena primjena, prema riječima direktora Pleha,
potpuno pada na teret Zavoda zdravstvenog
osiguranja BPK Goražde, bez učešća građana u njenom finansiranju.
„Lista je daleko šira i omogućuje primarnoj
i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti drugačiji
pristup prema građanima kada je u pitanju
zadovoljavanje potreba građana za lijekom,
dok to u prethodnom slučaju nismo imali pa
se Zavod zdravstvenog osiguranja nalazio u
ulozi refundiranja jedne vrste troška kada
je u pitanju lijek koji građanin nije mogao
finansirati, a naročito troškova za lijekove
koje se odnose na potrebe liječenja djece. Mi
ćemo nakon ispitivanja realizacije ove liste
doći u situaciju da formiramo i B novu listu
u kojoj će biti naznačeni i lijekovi koji to do
sada nisu i koji se ne nalaze na A listi, a koji
su neophodni za liječenje naših osiguranika“
– naglasio je direktor Zavoda zdravstvenog
osiguranja Ferid Pleh.
Za finansiranje esencijalne liste lijekova u
2013.godini Zavod zdravstvenog osiguranja
BPK Goražde planirao je sredstva u iznosu od
bolesti ljudi utvrđujemo i taj parametar je
prisutan kod utvrđivanja potrebne količine
lijeka“-riječi su direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Ferida Pleha.
O karakteristikama Esencijalne liste lijekova sa stanovišta struke govorila je dr. Olga
Hasanbegović ističući da je novina o broju
preparata koji se nalaze na ovoj listi te kriterijima za njihov odabir.
Sa press konferencije u Zavodu
zdravstvenog osiguranja BPK
dva miliona konvertibilnih maraka. Novčana
sredstva koja su data u prvobitnom Finansijskom planu neće biti dovoljna za pokriće tih
troškova, svjesni su u Zavodu zdravstvenog
osiguranja, ali zato postoje rebalansi finansijskih planova i iznalaženje dodatnih izvora
prihoda.
„Izvore prihoda po ovom osnovu možemo
posmatrati na više načina a jedan od njih
jeste učešće Vlade kantona po svim odlukama i zakonskim propisima koji regulišu
ovu oblast. Vlada BPK Goražde bi trebala učestvovati u finansiranju nedostatnih
sredstava, ukoliko se za to iskaže potreba,
a s druge strane će ta potreba biti utvrđena
sa 31.03.2013.godine kada vidimo koliko će
iznositi mjesečni izdati trošak.
Na temelju toga, pokušaćemo odmah iznaći dodatna sredstva, da ne bi kao u ostalim
kantonima morali da pribjegavamo mjerama koje nisu popularne, a to je da zabranjujemo dalje propisivanje lijeka sa liste. Vodeći
se iskustvom iz ostalih kantona to nećemo
dozvoliti, nego ćemo pokušati da obezbijedimo dodatna sredstva ukoliko se za to
ukaže potreba. S obzirom na činjenicu da
ovdje govorimo o neophodnom lijeku, mi po
strukturama starosnoj, polnoj i strukturama
„Pri izradi same Esencijalne liste komisija je
vodila računa o kriterijima koji su važili za
izradu liste a vodilo se računa i o proizvođaču, generičkom imenu, komercijalnom imenu zavisno od proizvođača, preparatu koji je
registrovan, odnosno certifikatu koji je bio
dodijeljen od Agencije za kontrolu kvaliteta
lijeka. Na osnovu tih kriterijuma je i formirana ova Esencijalna lista i ona u svom dijelu
sadrži sve omjere. Ja mogu reći da je naša
Esencijalna lista prilično široka i sadrži 134
preparata vezano za generičko ime lijeka,
odnosno 634 oblika lijeka koji se odnose na
komercijalna imena. Pri odabiru preparata
vodilo se računa, ne samo o generičkom i
komercijalnom imenu, već i o karakteristikama lijeka, o tome da li postoji certifikat od
Agencije za kontolu kvaliteta lijeka i da li je
lijek registrovan u državi Bosni i Hercegovini. Klasifikacija je rađena po preparatu koji
se odnose na liječenje po sistemima, tako da
je broj preparata daleko veći nego što je bio
na staroj Esencijalnoj listi. Takođe, vodilo se
računa o kvalitetu preparata i o pakovanju,
a gledali smo i to da odaberemo preparate
koji su dovoljni za liječenje do mjesec dana,
odnosno o pakovanjima koja sadrže toliku
količinu lijeka potrebnog za liječenje do
mjesec dana“- kazala je dr. Olga Hasanbegović.
Dom za stara i iznemogla lica u Goraždu
PRIJEM POVODOM 15 GODINA POSTOJANJA
M
enadžment Doma za stara i iznemogla
lica u Goraždu, organizovao je prijem
povodom obilježavanja petnaest godina postojanja ove javne ustanove.
Na prijemu se okupljenim gostima obratio direktor Doma Elvedin Hrelja, koji je istakao značaj ove
javne ustanove za Bosansko- podrinjski kanton, ali
i regiju. Hrelja je govorio i o poteškoćama sa kojima se Dom za stara i iznemogla lica suočava, te
očekivanja da se Domu pruži svestrana podrška
BPK Goražde. Ovom su prilikom uručene zahvalnice institucijama i pojedincima za doprinos u djelovanju Doma.
12
bpkg.gov.ba
J
ubilej -100 godina Crvenog križa/krsta u
Bosni i Hercegovini i 15 godina djelovanja Crvenog križa Federacije obilježen je
velikim brojem aktivnosti tokom cijele 2012.
godine, s posebnim akcentom na decembar,
koji je obilježen mnogobrojnim aktivnostima. Svečana akademija povodom stotinu
godina Crvenog križa/krsta i petnaest godina djelovanja Crvenog križa Federacije BiH,
čiji je domaćin bio Crveni križ Federacije BiH,
održana je krajem decembra u Bosanskomkulturnom centru u Sarajevu. Tom prilikom
promovirani su kratki film i monografija o
Crvenom križu/krstu, te dodijeljene plakete
i najveća priznanja Crvenog križa pojedincima, volonterima i profesionalcima, organizacijama i institucijama za posebno značajan
doprinos radu i razvoju Crvenog križa/krsta
u BiH. Tri plakete stigle su u Goražde, jedna
od njih posthumno je dodijeljena Ibrahimu
Čauševiću kao profesionalcu koji je najduže
radio u Crvenom križu i ostavio dubok trag
u njegovoj historiji, te prim. dr. Fadilu Jahiću dugogodišnjem volonteru Crvenog križa,
koji i danas obavlja najznačajnije funkcije u
Crvenom križu na nivou Općine, Kantona,
Federacije BiH i države BiH, dok je općina
Goražde bila jedna od samo dvije općine u
Bosni i Hercegovini, koje su dobile Plaketu
CK, kao najveće priznanje za kontinuiranu
podršku radu i veliki doprinos razvoju Crvenog križa. Ovaj značajni povod iskoristili
smo da sa sekretarom Crvenog križa općine
Goražde Emirom Sarajlićem razgovaramo o
historiji djelovanja Crvenog križa, njihovim
najvećim dostignućima, o volonterima koji su
neizostavan segment ove organizacije, te o
samoj promociji volonterizma u ovoj oblasti...
Molimo da nas najprije podsjetite na historiju djelovanja organizacije Crvenog križa u
Goraždu ?
U arhivu Crvenog križa/krsta Republike Bosne i Hercegovine zapisano je da je Crveni
križ u nekim dijelovima BiH osnovan 1912.
godine što potvrđuju i novija saznanja i
istraživanja, pa je tako npr. u knjizi «Tuzlanski vremeplov», autora Dragiše Trifkovića
zapisano da je Crveni križ u Tuzli formiran
upravo te 1912. godine. Početkom Prvog
svjetskog rata u BiH je formirano «Bosanskohercegovačko društvo za pomoć i sanitarnu
njegu u ratu i u slučaju opće nevolje u mirno
doba» čiji su ciljevi identični ciljevima Crvenog križa. Nakon završetka rata 1918. godine, to društvo se gasi i prerasta u Crveni križ.
Crveni križ Federacije BiH formiran je 18.10.
1997. godine u Sarajevu kada je održana
Skupština na kojoj je za prvog predsjednika
Skupštine CK FBiH izabran prim.dr. Fadil Jahić, a za predsjednika Predsjedništva prim.
dr. Sadžida Rašidagić, dok je za sekretara
imenovan Franjo Tolić. Crveni križ Goražde
formiran je 1947. godine, tada je za prvog
150
Januar 2013.
zajednički finansirali MKCK i Međunarodna
federacija društva CK i Crvenog polumjeseca. To je trajalo do 2007. godine, kada je ovaj
objekat vraćen u vlasništvo općine Goražde.
Crveni križ Goražde je 1997. godine obilježio 50. godina postojanja i neprekidnog
rada održavanjem svečane Skupštine, kojoj
su pored članova Skupštine prisustvovali i višestruki dobrovoljni davatelji krvi, volonteri
CK i brojni predstavnici institucija, organizacija i Ustanova iz naše Općine i Kantona.
Koja su najveća dostignuća Crvenog križa u
posljednjem desetljeću ?
Emir Sarajlić
predsjednika Narodnog odbora Crvenog krsta izabran Jusuf Juka Ferhatović, od tada pa
sve do danas nije prekidao svoj rad, čak niti
u najtežim trenucima rata 1992 – 1995. Prije
rata, Crveni križ Goražde pravio je programe socijalne zaštite, pa je koristeći sredstva
tadašnjeg SIZ-a za socijalnu djelatnost, obezbjeđivao pomoć u osnovnim životnim namirnicama, kao i druge vidove socijalne pomoći za oko 300 osoba na godišnjem nivou.
U periodu od 1968. do 1989. godine, Crveni
križ Goražde organizirao je ljetovanja za
djecu školskog uzrasta na različitim destinacijama u Splitu, Gracu, Neumu, Dubrovniku,
Cavtatu, Baošićima, Bijeloj, Petrovcu, Sutomoru i Baru. Godišnje je tako ljetovalo od
350 – 500 djece, a ovi projekti rađeni su u
suradnji sa školama, koje su za svakih 20 djece obezbjeđivali po jednog vaspitača/nastavnika. Pored ovih, rađeni su i drugi programi iz
oblasti zdravstvenog prosvjećivanja, obuke iz
prve pomoći, dobrovoljnog darivanja krvi,…
Tokom rata 1992-1995., Crveni križ Goražde
organizirao je prihvat, smještaj i ishranu za
veliki broj izbjeglica koji su utočište našli u
Goraždu. U tom periodu, u Goražde su stizali konvoji pomoći, koje je slao Međunarodni
komitet Crvenog križa (MKCK), koji je prvi
od međunarodnih organizacija koji je stigao
u opkoljeno Goražde. Ova pomoć se putem
lokalnog Crvenog križa, u suradnji sa organima vlasti, distribuirala svim građanima Goražda. Veoma bitno za spomenuti su i poruke Crvenog križa. Zahvaljujući njima mnogi
građani Goražda uspjeli su stupiti u kontakt
sa članovima svojih porodica, koji su usljed
ratnih strahota napustili Goražde, bilo da su
se našli u nekim drugim gradovima u BiH ili
otišli u inostranstvo.
Nakon rata, CK Goražde nastavio je da vodi
brigu o jednom broju izbjeglica smještenih u
bivšem Đačkom domu, čiju rekonstrukciju su
Crveni križ/krst Bosne i Hercegovine danas
ima formirane lokalne organizacije u svim
općinama, tako da se s pravom može reći da
CK djeluje na cijeloj teritoriji BiH. Posljednjih
se godina dosta radilo na izgradnji i razvoju ljudskih i materijalnih kapaciteta unutar
CK, s ciljem uspješnog provođenja različitih aktivnosti iz oblasti socijalne djelatnosti,
zdravstvenog prosvjećivanja, obuke iz Prve
pomoći, dobrovoljnog darivanja krvi , službe traženja, djelovanja mladih u CK, a posebno se radilo na pripremi za djelovanje u
slučaju velikih prirodnih ili drugih nesreća.
Tako su formirane višenamjenske terenske
ekipe CK u svim kantonima i regijama i u
nekim većim općinama. Ove jedinice djeluju u sklopu Civilne zaštite, sastavljene su od
profesionalaca i volontera, a zadužene su za
prihvat i smještaj unesrećenih, pružanje prve
pomoći i evidentiranje eventualno nestalih
osoba. Neke od ovih jedinica su već djelovale
u stvarnim situacijama kada su se dešavale
poplave i velike snježne padavine.
Značajan dio aktivnosti organizacije Crvenog križa zasniva se na doprinosu volontera, koliko će promocija volonterizma u ovoj
oblasti biti prisutna u narednom periodu ?
U radu Crvenog križa posebno značajno
mjesto zauzimaju volonteri bez čijeg se angažmana ova organizacija ne može zamisliti.
Oni su praktično uključeni u sve aktivnosti
koje provodi CK, vođeni prije svega humanizmom i željom da pomažu drugim ljudima. CK se prema volonterizmu i volonterima
odnosi sa najvećim uvažavanjem i prema
statutarnim odredbama, upravo volonteri
zauzimaju najznačajnija mjesta u organima
tijelima Crvenog križa ( Skupština, Predsjedništvo, Nadzorni odbor, različite komisije).
Generalna politika CK je stalna promocija
volonterizma i regrutacija novih volontera
koji su bili, jesu i uvijek će biti najveća snaga
ove organizacije čiji je značaj globalnog karaktera, jer društva Crvenog križa ili Crvenog
polumjeseca postoje u 187 zemalja svijeta sa
tendencijom daljnjeg rasta.
Sudba Turčalo
13
Glas Goražda
Glas Goražda
150
Januar 2013.
Predstavljamo vam goraždanske mjesne zajednice: Sadba
Šesta manifestacija Dani meda i ljekovitog bilja u Goraždu
PRIORITET – SANACIJA I REKONSTRUKCIJA
PUTNIH KOMUNIKACIJA
“ ŽIVJETI S PRIRODOM”
U
organizaciji Udruženja uzgajivača medonosnog, aromatičnog i ljekovitog
bilja Bosansko- podrinjskog kantona
Goražde “ Facelija” u Goraždu je održana dvodnevna manifestacija Dani meda i ljekovitog
bilja pod nazivom “ Živjeti s prirodom”. Ovaj
privredno, turistički i kulturni događaj, jedinstvena je manifestacija u BiH koja, kako je ovom
prilikom istakao predsjednik Udruženja “ Facelija” Rehad Deljo, ima za cilj da skrene pažnju
institucija i cjelokupne javnosti na probleme koji
su danas prisutni u poljoprivredi, a vezani su za
uzgoj, sakupljanje, preradu i plasman kako ljekovitog, medonosnog, aromatičnog bilja, tako
i meda, pčeljinih proizvoda i preparata proizvedenih na bazi tog bilja, odnosno meda.
M
jesna zajednica Sadba, između
ostalog, poznata je i po tome što
je plaža u samom centru ove mjesne zajeednice jedno od najomiljenijih i najposjećenijih izletišta u općini Goražde. U tamošnjoj osnovnoj školi svakog ljeta održava
se, po mnogo čemu, osobena manifestacija
tokom koje se susreću đaci osnovnih škola iz
regije.
U svijetu, mjesna zajednica Sadba, dobila je
svoje mjesto kada je u selu Žigovi i na lokacijama oko njega, sniman uspješni bosanskohercegovački film: „ Snijeg“. Stanovnici sela
i cijele Mjesne zajednice bili su uspješni i više
nego gostoljubivi domaćini.
-Drago nam je što smo dobili priliku da pomognemo u snimanju ovog filma i pokažemo kako je gostoprimstvo ovdje jedna od
naših vrlina – kaže Salem Hodo, predsjednik
Savjeta mjesne zajednice.
Niz je potreba stanovnika ove MZ koji su
ugrađeni u projekte od kojih su neki postali
i sastavni dio općinske lista kapitalnih projekata . Šta su prioriteti, pitali smo Hoda..
-Savjet naše mjesne zajednice prioritet je
dao putnim komunikacijama. U našoj mjesnoj zajednici imamo pet značajnih putnih
pravaca i svaki od njih zaslužuje punu pažnju. Među njima, cijenimo da je posebno
značajna saobraćajnica Sadba – Žigovi. Ovaj
se put nalazi na ažuriranoj listi kapitalnih
projekata u općini Goražde. Kako se očekuje, u realizaciji projekta vezanog za ovaj put
učestvovaće i sredstva sa federalnog nivoa.
-Ovaj put je važan za stanovnike Sadbe i Žigova, ali značajan je i po tome što se na njega uključuje još nekoliko puteva?
-Ne mislim da su manje važni i ostali putni
pravci u našoj mjesnoj zajednici, ali ovaj o
kome govorimo je po mnogo čemu višestruko značajan. Na trećem kilometru ovog putnog pravca odvajaju se putevi prema selima
Baljići i Novakovići ( Republika Srpska) koji
pripadaju mjesnoj zajednici Oglečeva. Iz sela
Žigova nastavlja se put za selo Gostići u opštini Foča, te selo Radovovići koji pripadaju
općini Foča – Ustikolina. Naravno, naše su
želje vezane za pomenuti, ali i za neke druge putne pravce, kojima je potrebna sanaci-
14
Salem Hodo
ja i rekonstrukcija; kao što su Osanički most
– Kučino – Gunjevići i Sadba – Donje selo...,
te Sadba – Krtjanovići, za koje ima naznaka
da će biti podržani i od Općine. Inače, procjenjuje se da ukupna dužina saobraćajnica
u našoj mjesnoj zajednici iznosi oko 20 kilometara.
-Osim sanacije, rekonstrukcije i izgradnje
putnih komunikacija, koji su projekti za koje
se odlučio Savjet vaše mjesne zajednice?
-Pa, radi se o projektima koji su na listi ažuriranih kapitalnih projekata. Tu su rješavanje
pitanja vodosnabdijevanja, fekalni kolektor,
izgradnja višenamjenskog objekta u kome bi
bila i kancelarija mjesne zajednice ( sada se
nalazi u osnovnoj školi, prim.red.), fiskulturna sala...
-U 2012.godini, u vašoj mjesnoj zajednici realizovana su dva manja projekta vezana za
vodosnabdijevanje?
-Da, imali smo, ponajviše zahvaljujući Nasifu Krašiću, koji je pokretač inicijative i učesnik u njenoj realizaciji, na sanaciji česme,
odnosno, dovoda vode do česme u selu Kolovarice. Voda do ove česme je ranije bila
dovedena pocinčanim cijevima koje su od
dugogodišnje upotrebe praktično propale
i uništene. Putem granta koji je realizovala naša mjesna zajednica uz pomoć Općine
150
Januar 2013.
Goražde, ovaj je problem riješen i cijevi su
zamijenjene šlaufom. Mještani su učestvovali i u akciji i u prikupljanju sredstava kojima
je plaćeno angažovanje mašine za iskop kanala. Drugi projekat je vezan za rješavanje
problema u snabdijevanju vodom šehidske
česme na Sadbi. Naime, izvor sa koga je dovođena voda je presušio, pa smo organizovali akciju, obezbijedili šlauf, opet zahvaljujući Općini i problem je uspješno riješen.
-Obzirom na duži spisak potreba stanovnika
MZ koji su pretočni u projekte što trebaju i
konkretnu finansijsku potporu, kako ocjenjujete tu podršku od lokalnih organa vlasti
i uopšte saradnju sa Općinom Goražde?
Na svečanosti koja je upriličena povodom otvaranja ove manifestacije, o njenom značaju i
važnosti susretanja uzgajivača i proizvođača
u ovoj oblasti govorili su Osman Ibrahimpašić,
predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH i inžinjer Ferid Velagić. I ovaj put, kao i tokom svih
ranijih manifestacija, njeni su učesnici govorili
o velikom zagovorniku očuvanja prirode Nijazu Abadžiću. U kulturno -umjetničkom dijelu
svečanosti učestvovali su đaci Osnovne muzičke
škole “ Avdo Smailović” iz Goražda.
Na šestim Danima meda i ljekovitog bilja, koje
je zvanično otvorio načelnik općine Goražde mr.
Muhamed Ramović, učestvovalo je 26 izlagača
iz Bosne i Herecegovine i Srbije, među kojima
dominiraju pčelari .
-Saradnja sa kolegicama i kolegama iz drugih mjesnih zajednica?
Uz prodajnu izložbu gotovih proizvoda, prerađevina, repromaterijala, opreme i literature iz
pčelarskog i herbalnog sektora, tokom manifestacije Dani meda i ljekovitog bilja realizovan
je bogat edukativni program koji je obuhvatio
stručna predavanja, nekoliko Okruglih stolova,
predstavljanja uzgajivača i praktičara, banaka i
mikrokreditnih fondacija, osiguravajućih društava za poljoprivredne proizvođače, te prezentacije udruženja, privrednika i samostalnih poljoprivrednih obrtnika, obrtničkih komora, turističkih
agencija i zajednica.
-Sa predstavnicima ostalih 19 mjesnih zajednica imamo dobre odnose i sarađujemo.
Onoliko koliko je to moguće, obzirom na razuđenost općine, susrećemo se, razgovaramo o zajedničkim potrebama, savjetujemo
se i pomažemo.
Ovu su značajnu manifestaciju podržali Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Vlada BPK
Goražde, općine Goražde, Pale – Prača, Foča –
Ustikolina, Karitasov ured u Goraždu, Enol, Turistička agencija “ Obner”, Turistička zajednica
BPK Goražde i Obrtnička komora BPK.
K.So
Ka.S
-Imamo dobru saradnju sa našom Općinom,
odnosno općinskim službama i načelnikom
općine. Nadamo se da će u 2013.godini doći
na red da budu realizovani neki od naših
projekata koji su svi u interesu građana.
15
Glas Goražda
Glas Goražda
150
Januar 2013.
SA EKO-REDARIMA ZA BOLJI IZGLED GRADA
S
vjedoci smo da se u današnje vrijeme, u svim razvijenim zemljama,
veoma velika pažnja posvećuje
zaštiti okoline i ekološkoj osviješćenosti društva, nastalih zbog potrebe očuvanja životne sredine. Razvojem tehnologije i ubrzanim tempom življenja,
suočeni smo sa mnogim proizvodima
koji nam svakodnevno olakšavaju, ali
s druge strane stvaraju problem zagađenosti sredine ( PVC ambalaža, kesice
i sl.) koju prirodni procesi ne uspijevaju apsorbirati bez našeg angažiranja
i pomoći. Općina Goražde, svjesna tih
problema i kao odgovorna institucija
koja vodi brigu o svojim građanima u
svim segmentima društva, je uporedo
sa drugim aktivnostima pokrenula i
uspostavljanje službe Eko-redara. Od
februara 2012. godine, kada su počeli
sa radom, eko- redari su na cijelom prostoru općine svakodnevno vršili obilazak i kontrolu, te upozoravali građane
na nepravilnosti u smislu preventivnog
djelovanja i educiranja, a prema nesavjesnim i neodgovornim licima, sačinjavali su i uručivali zapisnike, u skladu sa
zakonskim propisima koji uređuju ovu
oblast. Obzirom da je ova oblast novina u općini Goražde, za „Glas Goražda“
o svojim iskustvima sa terena govore
eko – redari Muhamed Džabija i Nihad
Sakić.
Muhamed Džabija
-Veoma važno za napomenuti jeste da
smo u kontaktu sa građanima, u većini
slučajeva, naišli na pozitivnu reakciju i
spremnost na suradnju, što u mnogome olakšava rad eko redara. Do kraja
2012. godine, uručili smo 206 zapisnika
za počinjene prekršaje kojima je obuhvaćeno 302 izvršitelja, a pored toga,
izrečena su i 345 usmena upozorenja
za lakše prekršaje.
Najveći broj prekršaja čini nepropisno
Muhamed Džabija
16
150
Eko – redari u općini Goražde
Januar 2013.
odlaganje ogrijevnog drveta na zelenim površinama ( oko 41%). Razlog
takvog visokog procenta prekršaja
ogleda se u neriješenom pitanju zagrijavanja stanova u gradskoj i prigradskoj
zoni, te nedovoljnog broja i površina
podrumskih prostorija. To je posebno
izraženo u slučajevima gdje je vršena nadogradnja potkrovnih stanova.
Nadležna služba trenutno vrši potrebne predradnje, te analizu i pripremu
projekata koji će u skladu sa usvojenim
regulacionim planovima privremeno
ili stalno regulisati ovu problematiku.
Nedovoljna površina parking prostora i
garaža ima za posljedicu velikog broja
prekršaja u smislu parkiranja motornih
vozila na zelenim površinama, što čini
oko 27 % uručenih zapisnika. Svjesni da
nam je u gradu preostalo veoma malo
zelenih površina, te da postoji potreba
za kultiviranim parkovnim površinama,
tako da ćemo u skladu sa zakonskim
propisima intenzivno vršiti kontrolu
parkiranja na zelenim površinama i
sačinjavati zapisnike s ciljem očuvanja
tih resursa. Također, imamo problem
sa odlaganjem smeća, zbog nedovoljnog broja kontejnera, te nesavjesnosti
pojedinaca, što za posljedicu ima formiranje divljih deponija koje stvaraju ružnu sliku našega grada, a i potencijalni
su izvori zaraze. S ciljem rješavanja tih
problema u nadležnoj općinskoj službi
rade na dugoročnom rješavanju prikupljanja i odvoza komunalnog otpada,
te se kao jedna od najprihvatljivijih varijanti nameće ponovno uspostavljanje
metalnih kanti za odlaganje otpada.
Nihad Sakić
-U proteklih deset mjeseci rada na ovim
poslovima koji su u domenu eko-redara, prvenstveno djelujemo na svijest
građana o zaštiti životne sredine, te
kroz razgovor sa građanima pokušava-
Nihad Sakić
mo edukativno djelovati da im «podignemo» svijest koliko je bitno čuvati okoliš. To se prvenstveno odnosi na
elementarne stvari kojih bi se svaki građanin trebao pridržavati, a to su: pravilno odlaganje komunalnog otpada
u za to predviđene tipske kontejnere, zatim odlaganje
kartonske ambalaže, također, u kontejnere namijenjene
za takvu vrstu otpada ( ovo s kartonom prvenstveno se
odnosi na pravna lica). Upozoravamo i one koji bez imalo savjesti odlažu pepeo iz svojih kotlovnica neposredno
pored kontejnera kao i šut i bio-otpad iz svojih vrtova, a
što sve ima za posljedicu da stvara ružnu sliku o gradu.
Kao dobar primjer se može uzeti naselje 1. Maj koje u
odnosu na druga naselja prednjači po izgledu, odnosno
angažiranost i samih stanovnika pomenutog naselja koji
se aktivno uključe da zasade cvijeće i drže u urednom stanju prostor oko svojih zgrada. Obzirom da mi pokrivamo
područje cijele općine, obilaskom terena konstatirali smo
da postoji veliki broj tzv. divljih deponija otpada, i za to bi
bilo neophodno obezbijediti određena novčana sredstva
da se te deponije saniraju i konzerviraju. Žalosno je da na
samo dvadesetak metara od naselja postoji divlja deponija ili da se pored rijeke Drine odlaže otpad, što odstupa
od ekoloških principa. Sve u svemu, moramo se zalagati
i raditi više u ovoj oblasti kako bi nam svima bilo bolje.
S ciljem kvalitetnijih uvjeta života i očuvanja sredine, ekoredari apeliraju na veću angažiranost građana naše općine, kako bi zajednički stvorili uvjete za potpuno i kvalitetno življenje, kakvo nam i priliči. Za ostvarenje tih ciljeva
nije potrebno mnogo truda, već samo malo više volje i
želje, te o ovoj temi što više govoriti u sredstvima javnog
informiranja.
ŠTA O EKO REDARIMA I
NJIHOVOM RADU MISLE NAŠE
SUGRAĐANKE I SUGRAĐANI
Sead Tafro
Obzirom da je ovo novina,
(eko-redari) i nešto što je tek
počelo, teško je u kratkom
vremenu osjetiti prave efekte, ali sigurno da u nekom
vremenu koje dolazi trebali
bi se osjetiti efekti, ili neki
korektiv savjesti građana,
nešto što se ne može postići
samo riječima, već i nekim
represivnim mjerama. Ako
se neko ne može pozvati na
savjest ili na potrebu ekoloSead Tafro
gije da živi u zdravoj sredini,
onda je logično da kršenje i narušavanje jednog takvog
poretka treba i sankcionirati, a eto to bi bio zadatak eko
– redara. Ja smatram da bi oni trebali više djelovati preventivno i edukativno, kada bi se potrudili na neki način
uz ostale neke nevladine organizacije, pa i vladin sektor i
općinske službe, da se pozabave malo javnim tribinama,
otvorenim razgovorima, edukacijama, brošurama…, da
se ustvari kultura življenja unaprijedi, a drugo nije sve u
kaznama, treba uvijek preventivno djelovati.
Selver Adžem
U naselju Bare gdje ja stanujem
vidan je napredak čistoće, nakon
što odnedavno rade eko-redari,
mada je problem u nedostatku
kontejnera. Trebalo bi da ima
više kontejnera i češći odvoz
Selver Adžem
smeća, jer je to veliko naselje i
sve se odlaže na jednom mjestu,
ali od kada su prisutni eko-redari
vidim da se ljudi pridržavaju propisanih pravila i odlažu smeće u
kontejnere, a ne kao do sada pored i oko kontejnera.
Nusret Sijerčić
Obzirom da su eko-redari odnedavno počeli sa radom, teško je
da u tako kratkom roku mogu
postići mnogo, ali njihov rad svakako se vidi. Dok se posao uhoda
i krene kako treba, dok se ljudi
naviknu na neku disciplinu, mislim da će u narednom periodu
napredak biti mnogo veći. Ovo
do sada što je urađeno je za sva-
zbog nas samih da nam grad
izgleda bolji i ljepši.
Selma Omerhodžić
Kako da ne, vidan je napredak
uvođenjem ovih eko-redara. Ljudi manje odlažu smeće pored
Selma Omerhodžić
kontejnera, pridržavaju se propisanih pravila pri odlaganju smeća. Imaju određeni kontejneri za
sve vrste otpada ( staklo, papir,
…) tako da sve više budi svijest
kod građana kada je u pitanju
pravilno odlaganje smeća. Ovim
činom postignut je veoma dobar efekat, što se odražava i na
boljem izgledu grada i gradskih
površina.
Sudba Turčalo
PROPISI U OVOJ OBLASTI
U vršenju nadzora nad provođenjem Odluke o komunalnoj čistoći komunalnom inspektoru pomažu eko-redari. Eko-redari
su ovlašteni da vrše uviđaj na licu mjesta i sačine zapisnik o utvrđenom stanju, te da prikupljaju druge dokaze o počinjenom
prekršaju kao i o počinitelju prekršaja, koje dostavljaju komunalnom inspektoru radi daljnjeg postupanja.
Eko-redari se u svom radu pozivaju na niz propisa od kojih izdvajamo neke: Odluka o komunalnoj čistoći, Odluka o kućnom
redu, Odluka o uslovima i načinom prokopavanja javnih površina u putnom pojasu i na javnim cestama na području BPK-a,
Odluka o općem uređenju i izgledu grada, Odluka o prekršajima javnog reda i mira. Ipak, najviše se koriste Odlukom o komunalnoj čistoći, iz koje kao posebno interesantno citiramo član 3:
„Sva javna mjesta na području Općine Goražde: ulice, trgovi, parkovi, pijace, pločnici, sportski tereni, igrališta, javni putevi i putno
zemljište, mjesta za javne skupove, logorovanje i kampovanje, korita rijeka i potoka, groblja, javni nužnici, neizgrađeno građevinsko
zemljište i druge javne površine, moraju se držati u čistom stanju.
Na svim mjestima iz prethodnog stava zabranjeno je ostavljanje, lagerovanje i bacanje otpadaka, smeća, ambalaže, havarisanih
i neupotrebljivih motornih vozila, otpadnih voda i drugih materijala, obavljanje nužde, vezivanje i zadržavanje stoke, izuzev mjesta
koja su određena za te svrhe.
Nusret Sijerčić
ku pohvalu, malo je teško educirati ljude, ali ovim putem se
nadam da ćemo uspjeti u tome,
Zabranjeno je lagerovanje ogrijevnog drveta, drvene građe i drugog građevinskog materijala na ulicama, trotoarima, zelenim površinama i javnim površinama, kao i ispred stambenih, poslovnih i drugih objekata na području grada i naselja Vitkovići, izuzev mjesta
zato određenih od strane nadležnog općinskog organa, na područjima na kojima postoji potreba za tim.“
17
Glas Goražda
150
Glas Goražda
150
U organizaciji Općine Goražde i Centra za kulturu Goražde
Januar 2013.
Januar 2013.
DANI ISAKA SAMOKOVLIJE – SUNCE NAD DRINOM, Goražde – Sarajevo - Fojnica
U
Goraždu je prije 124 godine rođen
Isak Samokovlija. Na obalama Drine,
budući ljekar i književnik proveo je
svoje najranije djetinjstvo koje je ostavilo
neizbrisive tragove u njegovom sjećanju.
Manifestacija se nastavlja u februaru raspisivanjem Javnog poziva za literarne radove u prozi ili
poeziji za osnovne škole (VII – IX
razrede) i srednje škole u BPK,
Sarajevskom kantonu, Fojnici, i
drugim mjestima, kao i za građane. I ove godine, organizovat će
se kviz o temi '' Život i djelo Isaka
Samokovlije '' u kojem će učestvovati đaci od VII do IX razreda osnovnih i srednjih škola. Pored ovih sadržaja, u galeriji Novi
hram u Sarajevu 06 – 10. maja
biće postavljena izložba likovnih
radova nastalih na Likovnoj koloniji ''Boje prijateljstva'' , koju organizuju Centar za kulturu Goražde i goraždansko Udruženje
likovnih umjetnika.
U gradu na rijeci koju je veliki književnik i
humanista toliko volio, 15.januara, 58 godina nakon njegove smrti, nizom zbivanja počela je deveta po redu manifestaciju „ Dani
Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom“, koju
organizuju Općina Goražde i goraždanski
Centar za kulturu. Riječ je o najznačajnijoj
književno-kulturnoj manifestaciji u regionu.
Pred bistom Isaka Samokovlije - zahvalnost velikom piscu
ru. S toga vjerujem da će ovaj čovjek živjeti
na ovim prostorima i dalje i naravno, kroz
njegovo djelo, pretočeno putem pera na papir i ostavljeno nam u amanet da ga čuvamo“- kazala je ovom prilikom prim. dr. Sabina Gušo, direktorica Doma zdravlja «Isak
Samokovlija».
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice
BiH zahvalio se Goraždu, organizatorima
manifestacije i građanima koji čuvaju uspomenu na Samokovliju.
Isak-Samokovlija
1889-1955
Prema tradiciji, manifestacija je počela polaganjem cvijeća pred bistu dr. Isaka Samokovlije, u krugu goraždanskog Doma zdravlja
koji nosi ime velikog pripovjedača. Bukete
cvijeća položile su delegacija u kojima su bili
predstavnici Općine Goražde, Doma zdravlja
i Centra za kulturu, delegacija Jevrejske zajednice Bosne i Herecegovine, te delegacija
goraždanskih đaka koji su na federalnom
konkursu u pisanju literarnih radova osvojili
nagrade.
„Vjerujem da i ovo januarsko jutro obilježeno sjećanjem na riječi i djela Isaka Samokovlije, zapravo, samo pokazuje koliko
njegovo djelo i Samokovlija žive na ovome
prostoru. Sjetićemo se svih tih prelijepih
opisa Drine, ljepote «Hanke», «Plave Jevrejke» težine života «Nosač Samuela», ali ono
što naglašavam u ovome trenutku to je, po
mom mišljenju, izuzetna hrabrost i odvažnost Samokovlije da se po završenom studiju
medicine u Beču vrati u našu malu kasabu u
istočnoj Bosni i započne svoju radnu karije-
18
„Hvala vam što ste po ovome kišnom danu
došli da krenemo sa manifestacijom «Sunce
nad Drinom» jer Drina i Goražde zaslužuju
sunce, a ne kišu, međutim kad se sjetimo, a
ima nas koji pamtimo sahranu Isaka Samokovlije davne 1955. godine, nikada ,kažu, u
Sarajevu kiša tako intenzivno nije padala kao
kada je bila sahrana, kao da je nebo plakalo za nekim za kim je imalo da plače. Čini
se da Goražde ima na što da bude ponosno,
jer izrodilo je sina koji je ponos ne samo svih
Jevreja BiH i šire, čovjek koji je svojim radom
i humanitarnom djelatnošću zadužio puno
ljudi u Istočnoj Bosni, u cijeloj Bosni, svugdje
tamo gdje je radio on je ostavio svoj trag...
Čuvajući uspomenu na njega, dajući ovome
značajnom zdravstvenom objektu ime Isaka
Samokovlije mislim da će njegovo ime vječno
živjeti i kao pisca i kao humaniste i nekoga
ko je slavu Goražda pronio daleko iza naših
granica“.
Manifestaciju je zvanično otvorio načelnik
općine Goražde mr. Muhamed Ramović istakavši otvorenost Goražda, grada koji široka
srca dočekuje sve prijatelje.
„Dragi prijatelji, iz svih dijelova Bosne i Her-
cegovine, dobro došli u Goražde. Čast mi je
i zadovoljstvo što sve mogu da vas srdačno
pozdravim i u ime Općine Goražde i građana
Goražda i kao predsjednik Organizacionog
odbora ove velike manifestacije. Goražde
je uvijek imalo uspješne ljude i one koji su
na najbolji način prestavljali svoje Goražde
i svoju Drinu. Mi smo iz puna srca ponosni
na našeg Isaka Samokovliju. Uistinu, istinski
cijenimo i poštujemo sve ono što je on kroz
svoje pripovjetke napisao o njegovom i našem Goraždu i drago mi je što Dom zdravlja u
Goraždu, s ponosom, nosi ime našeg pjesnika
i humaniste“– rekao je Ramović.
Dobrodošlicu učesnicima manifestacije i gostima uputio je direktor Centra za kulturu
Hamdo Sijerčić, istakavši u obraćanju zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje
pomažu organizaciju manifestacije. Ministar
za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK
Goražde Dževad Adžem naglasio je značaj
stvaralaštva Isaka Samokovlije, osobito univerzalnost njegovog djela i poruka, te značaj
uključivanja mladih u aktivnosti koje su u sadržaju manifestacije posvećene Samokovliji.
Sa izložbe fotografija i
dokumenata o Isaku Samokovliji
Gost iz Rudog pjesnik Radomir Jagodić
S.K.
S.T.
R.Š
Poeziju je govorio mladi pjesnik
Vedin Klovo
Koncert za pamćenje – sarajevske
umjetnice Adela Šabić i Ornela
Tokom programa održanog u Maloj sali Centra za kulturu, stihove su govorili članice i
članovi književnog kluba „ Isak“ Enisa Hrelja,
Munever Perla, Vedin Klovo, Ermin Bašaškić,
te gosti, pjesnici – Rašad Bašić iz Sarajeva i
Radomir Jagodić iz Rudog. Publika će dugo
pamtiti i mini koncert sefardskih pjesama
koje su izvele sarajevske umjetnice Ornela
Đukić i Adela Šabić.
U okviru manifestacije, u holu Centra za kulturu postavljena je izložba fotografija i dokumenata pod nazivom „ Život i djelo Isaka
Samokovlije“.
Teatar mladih Goražde izveo je
predstavu - Rođen sam u Goraždu
19
Glas Goražda
Glas Goražda
150
Januar 2013.
N
In memoriam
Likovna umjetnost
ADO ČELJO 1967 - 2013
NA IZLOŽBI ULUBIH-a „ MALI FORMAT 2012“
I DJELO ENVERA KRAJIŠNIKA
akon tradicionalne revijalne izložbe koja je ostvarila značajan uspjeh i zabilježila veliku posjećenost publike, Udruženje likovnih
umjetnika BiH organizovalo je novu godišnju izložbu u Galeriji "Roman Petrović" pod nazivom "Mali format". Naziv izložbe potječe
od zadatih dimenzija djela koja uzimaju učešće, a to je do trideset centimetara visine ili širine. Čar ovog formata je upravo u otkrivanju sposobnosti umjetnika ili umjetnice da svoju viziju sroči na apriori ograničenom polju. Time dokazuje vlastitu umjetničku veličinu i
izražajnu snagu, s obzirom na to da veći format znači i veće mogućnosti i više raspoloživih sredstava za materijalizaciju ideje, odnosno realizaciju djela, dok minijatura kao takva na manjem polju zahtijeva veću koncentraciju u formalno-oblikovnom i semantičkom smislu. Izložba
"Mali format 2012." broji 71 djelo umjetnika, članova Udruženja, različitih u mediju i u stilskom izrazu, a među njima je i rad goraždanskog
likovnog umjetnika Envera Krajišnika pod nazivom “Zakopčaj me...!. Radove je, među mnogobrojnim prijavljenim, za ovu priliku odabrao
Umjetnički savjet ULUBiH-a. Grafike, ulja, akvareli, skulpture, instalacije samo su neki od vidova u kojima su umjetnici koji učestvuju u ovogodišnjoj izložbi pronašli svoju inspiraciju. Zahvaljujući Udruženju likovnih umjetnika Goražde, izložba „ mali format 2012“ postavljena je
i u Gradskoj galeriji u Goraždu, o čemu ćemo vas detaljnije informisati u narednom broju.
Novi uspjesi goraždanskih đaka
Đ
ŠEST NAGRADA NA FEDERALNOM
KONKURSU ZA IZRADU LITERARNIH RADOVA
aci iz BPK, odnosno općine Goražde, ostvarili su novi uspjeh u oblasti književog stvaralaštva. Na konkursu Federalnog ministarstva
obrazovanja i nauke za izradu literarnih radova o temi: „ Budućnost kakvu želim u Bosni i Hercegovini – jedan krov za sve nas“ nagrađeni su: Dženan Hodo i Elma Papračanin, OŠ „ Hasan Turčalo Brzi“, Nedžma Mušović OŠ „ Husein ef. Đozo“, te učenici Mješovite
srednje škole „ Enver Pozderović“ – Naim Čolo, Nizama Rišljanin i Ema Hastor. Čestitamo!
K
DJECA PJEVAJU HITOVE NARODNE MUZIKE
rajem mjeseca decembra, u organizaciji JU Centar za kulturu Goražde održana je manifestacija „Djeca pjevaju hitove narodne muzike“(od 7 do 14 godina). U zvaničnom
takmičenju bilo je 13 učesnika iz Goražda. Stručni žiri odlučio je
da treće mjesto pripadne Edvinu Rahmanu, drugo Emini Hadžović, a pobjednica je Džejla Ramović. Troje nagrađenih primili su
nagrade sponzora:“Wink“, Baby Shop“ i „Zlatara Hubanić“, koje
je obezbijedio organizator.Voditeljica manifestacije bila je Amra
Kanlić.
B.Imamović
N
20
čuti. Publika u Pavarotti centru nije štedila
dlanove da nagradi vrijedne učenike, a po
riječima profesorice Šećerkadić-Ganović, ovo
je početak jedne lijepe saradnje između dvije škole, što znači da ovo jeste prvi, ali ne i
posljednji koncert ove vrste. Važno je napo-
P
ovodom prerane smrti Goraždanina Ada Čelja, Udruženje
veterana rata BPK Goražde organiziralo je komemoraciju
u maloj sali Centra za kulturu. Rodbina, prijatelji i brojni
sugrađani dostojanstveno su se oprostili od drugara, neobičnog
i posebnog na svoj dirljivi drugarski način, brižnog prema raji,
prijateljima i ljudima kojima je nesebično pomagao, a koji je
nakon teške bolesti preminuo u Francuskoj, u gradu Oserjanu,
gdje je obavljena i dženaza.
Ado Čeljo rođen je 1967. godine u Goraždu gdje je proveo najveći dio života, a u ratnom periodu radio je između ostalog kao radio amater koji je spojio na desetine hiljada pokidanih
veza u najtežem periodu života za ovaj grad. Nekoliko poslijeratnih godina proveo je radeći za humanitarne organizacije IRC
i Međunarodni Crveni križ, a od 1998. godine živio je u Francuskoj.
Komemoraciji je prisustvovao i dio porodice Ada Čelja, majka
Senija i sestra Elva. U vrijeme dok je trajala komemoracija u
Goraždu u francuskom gradu Oserajnu, supruga Veronika i blizanci su uz mnoge prijatelje bili na Adovoj sahrani. Goraždanima
je poznata velika ljubav Ada i Veronike, koja je kao humanitarac
u Goražde stigla u ratu. Ta ljubav ga je odvela u Francusku gdje
su dobili blizance, ali ga nije odvojila od svog grada i prijatelja.
Neki ljudi u našim životima zauvijek ostave tragove. Ta draga mjesta pamte se po njima negdje u zaustavljenim trenucima
naše prošlosti, oni žive i nakon smrti. Onoliko dugo koliko traju
ta mjesta, bez njih drugačija i prazna, ali zauvijek obilježena
nečijim postojanjem. Mnogo je malih, velikih ljudi koji nedostaju. Ado Čeljo je jedan od njih, poručeno je sa komemoracije.
In memoriam
Č
FERID HERAK 1967 - 2013
lanovi porodice i brojni prijatelji, na
dostojanstven način oprostili su od
rahmetli Ferida Heraka, predsjednika
Savjeta MZ Vitkovići, koji je preminuo u 46.
godini života.
Džejla Ramović
MAHIR VEHABOVIĆ U KLAVIRSKOM
ANSAMBLU SREDNJE MUZIČKE ŠKOLE SARAJEVO
akon uspješnog koncerta klase, održanog u sali Srednje muzičke škole u
Sarajevu, profesorica Greta Šećerkadić-Ganović je, spojivši svoje učenike iz Srednje muzičke škole Sarajevo i MOS Mostar,
upriličila i Mostarcima nezaboravan koncert,
koji je održan u Pavarotti centru. Na zadovoljstvo publike, izvođene su kompozicije
Bacha, Beethovena, Chopina, Mendelssohna, Haydna i drugih poznatih kompozitora.
Veliko interesovanje prisutnih je izazvalo
učešće klavirskog ansambla, kojeg čine učenici Srednje muzičke škole Sarajevo Esma
Bešlija, Lejla Tucaković i Mahir Vehabović.
Ovaj neobični ansambl, koji takođe radi pod
rukovodstvom profesorice Grete ŠećerkadićGanović, svirao je kompozicije za 6 ruku na
jednom klaviru, interesantno i za vidjeti i za
150
Januar 2013.
menuti da se učenici Mahir Vehabović i Esma
Bešlija pripremaju za učešće na Belgrade
Chopin Festu, koji će se održati u organizaciji
najstarije beogradske muzičke škole "Stanković" i umetničkog udruženja KREATIVA iz
Beograda, krajem februara i početkom marta 2013. Šopenijada, kao dvodnevni muzički
događaj, koji slavi Frederika Šopena - jednog od najvećih kompozitora svih vremena,
okuplja mlade pijanističke talente, stručnu
muzičku javnost i ljubitelje klavirskog zvuka
uopšte.. Velika je čast za učenike Esmu i Mahira, a takođe i za njihovu profesoricu Ganović, što imaju priliku da učestvuju na jednom
ovako velikom događaju i mi im želimo da
uspješno predstave našu državu.
K.So
Povodom smrti Ferida Heraka, u prostorijama MZ Vitkovići održana je komemoracija,
a o izuzetnim ljudskim osobinama Ferida
Heraka koji je dao veliki doprinos u brojnim oblastima stvaralaštva, govorili su Feriz
Omanović, član Savjeta MZ Vitkovići, Šemso
Ferhatović, u ime predsjednika savjeta mjesnih zajednica Općine Goražde, Safet Sijerčić, predsjednik Saveza RVI „Sinovi Drine“
BPK Goražde, te načelnik Općine Goražde
mr. Muhamed Ramović.
-Općina Goražde, MZ Vitkovići izgubili su
izuzetno vrijednog radnika, aktivistu, istinskog prijatelja, čovjeka koji je nesebično
pomagao ljudima u nevolji, savjesnog i odgovornog predsjednika mjesne zajednice –
rečeno je tokom obraćanja.
Rahmetli Ferid /Adil/ Herak rođen je
15.05.1967. godine u Goraždu. Osnovnu školu završio je u Vitkovićima, a nakon toga i
srednju školu u Goraždu. U toku 1992-1995.
bio je pripadnik Armije BiH, kada je i teško
ranjen na izvršavanju borbenog zadatka.
Nakon rata, obavljao je niz funkcija: član
Upravnog odbora MDD Merhamet Goražde,
član Predsjedništva RVI BPK-a, član Skupštine
NK Azot, predsjednik mjesnog ogranka SDA,
predsjednik Savjeta MZ Vitkovići.
Nakon komemorativne sjednice, ispred Sinan-begove džamije u Goraždu klanjana je
dženaza namaz, dok je ukop rahmetli Ferida
Heraka obavljen na mezarju Lastavice.
21
Glas Goražda
Glas Goražda
150
150
Januar 2013.
Božić u domu Tamburića, na Jabuci iznad Goražda
Uspješni, mladi Goraždani: Ermir Bašaškić
I RADOST I TUGU DIJELIMO SA KOMŠIJAMA
SRETAN SAM ZBOG SREĆE MOJIH
RODITELJA I PRIJATELJA
Piše : Alen Bajramović
O
B
ožićna radost u selu Jabuka iznad Goražda i ove godine bila je pomiješana
sa gorčinom povratničkog života porodice Tamburić. U surovom kraju koji je u
ratu ostao bez većine svojih stanovnika i iz
kojeg odlaze i rijetki povratnici Drago i Milena očekuju da im na vrata pokuca neko od
komšija, kao što je običaj kojeg čuvaju decenijama.
svojio je prvo mjesto na državnoj smotri naučno- tehničkog
stvaralaštva mladih i dobio pažnju brojnih medija, javnosti
uopšte. A zaslužio ju je i mnogo ranije. Ermin Bašaškić, odlični goraždanski đak, svira harmoniku ( završio je osnovnu muzičku
školu), slika, piše...Skroman, tih, ne voli mnogo pričati o sebi. O svemu ostalom što voli, a voli mnogo toga, govoriće satima...Sa mnogo
zanesenosti i entuzijazma....
-I poslije onog, Drugog svjetskog rata ovdje
smo svi mi bili rastureni, a došlo vrijeme da se
slavi Božić. U mene pokojni deda Mile kaže
ko prvi dođe biće nam polaznik. Dolazi Ibrahim iz Zorlaka koji je krenuo u Deševu. Deda
ga za ruku i svrati ga kao gosta u kuću – sjeća
se Drago, koji uskoro puni osamdeset godina
života. Prvi polaznici nakon još jednog rata i
povratka kući, također su bili Bošnjaci, Hamzići sa Jabuke, prve komšije.
Uprkos brojnim problemima i preprekama sa kojima si se suočavao,
uspijevaš da budeš uspješan u brojnim oblastima. Kako?
- Badnjak se sječe, ali se ne unosi u kuću dok
se ne ispeku zaoblice. Ujutro rano se naloži
vatra, a ako polaznik urani on loži badnjak.
Žitom pospemo polaznika ili on nas, ko prije
ugrabi. Palimo svijeće, kadimo kuću timjanom – priča Milena o starim običajima.
Komšije su u Jabuci, selu u kojem su zime
teške, uvijek bile preče i od brata. Pomažu
se međusobno i danas, bez obzira na nacionalnost, jer se jedino jedni na druge mogu
osloniti.
-Ja sam iz Vražalica, nekoliko kilometara
odavde. I moj je otac uvijek fino živio s komšijama. Njega je neki Emin Isović parama
otkupljiv'o od ustaša i krio ih po štalama. A
tako i moj otac njih – kaže Milena. - Moj djed
mi je nekad govorio - biće rata, ali nemoj ići
naprijed. Kad te najviše dopadne budi manji
od makova zrna. Njegove riječi uvijek su mi
na umu bile – dodaje Drago. Kuća Tamburića
u prva tri mjeseca rata našla se u teritoriji pod
kontrolom VRS. Veliki broj srpskih izbjeglica
u njoj je pronašao utočište, a Drago je stizao
pomoći i Bošnjacima, uputivši ih kojim putem
roditelja, sretnih zbog uspjeha njihovog djeteta!
Pohađaš deveti razred osnovne škole... Kakvi su planovi za ubuduće?
Kao što sam već rekao, ja volim sve. Nalazim se u jednom velikom
raskoraku, a malo je vremena ostalo do odluke, pa ću se odlučiti do
kraja školske godine, mada volio bih upisati SMŠ; ili gimnaziju – „jezički smjer“; ili mašinsku tehničku! Još ne znam, pa vidjet ću...
Ka.S
Drago i Milena Tamburić
da prođu do slobodne teritorije. - Nije mi nikako jasno da se ne može čovjek s čovjekom
dogovoriti. Ako treba nešta da se radi, popusti malo ovaj ili onaj, a pos'o se završi. Pa kravu kad prodaješ pogađaš se, pa se to završi, a
ne državu kad vodiš – komentira Drago poslijeratnu bh politiku. Nakon što je radio u rudniku, a potom i firmi za održavanje puteva,
punih 26 godina Drago je proveo za upravljačem autobusa prijeratnog „Servistransa“.
Od 69. do 91. godine vozio je ka Foči, Čajniču,
Trebinju, Sarajevu, posljednjih godina na relaciji Goražde – Bare.
- U toliko godina za volanom nijednog udesa
nisam imao i nijednog putnika nisam ostavio
bez prevoza. I policija me je kažnjavala zato
što sam van stanica staj'o, prim'o viška putnika, ali niko nije ostao. Zato me i sreća služila
– kaže Drago.
Prve povratnike na Jabuku pogađaju nepravde u podjeli donacija, te činjenica da ni
za deset godina od povratka nisu mogli dobiti mašinu koja bi im olakšala život. Sedam
godina su živjeli u kolibi čekajući da im kuća
bude pokrivena, a ni do danas je nisu uspjeli
potpuno obnoviti. Boli ih i što stanovnici iz
ovog i okolnih sela umiru, stotine duluma
zemlje zarasta u korov, sve ostaje pusto.
Čudnim dejtonskim crtama dom Tamburića
ostao je u teritoriji Općine Novo Goražde,
u RS. - Ma kakvi srpska, kakvi muslimanska.
Ovo samo neko jak treba da dođe, stranac
neki da uzme u svoje ruke i sve potjera tamo
odakle su i da se radi. Svi danas gledaju na
interes, ko će mu šta dati, donijeti u cekeru,
a ko nema ništa i ne dobije. Ne valjaju oni sa
vrha i odakle će valjati rep – zaključuje Milena Tamburić.
Prvo predstavljanje Teatra mladih iz Goražda
„ROĐEN SAM U GORAŽDU“
U okviru Dana Isaka Samokovlije u Goraždu , u velikoj sali CZK Goražde predstavila se grupa mladih, izuzetno motivisanih glumaca amatera.
U prepunoj sali goraždanskog Centra za kulturu ( već i sama ta činjenica je veliki dobitak) oni i one su izveli (premijerno) koprodukcijsku
predstavu Mostarskog teatra mladih 1974 i novoformiranog Teatra mladih iz Goražda.
Bilo je očito da su djevojke i mladići, koji su veoma kratko vrijeme okupljeni u ovom ambicioznom ansamblu u cijeli projekat uložili mnogo
truda, prije svega volje i zaslužuju svaku vrstu podrške. U predstavi, koja se može nazvati i scenskim igrokazom, u formi vremeplova, vidjeli
smo i čuli radnju u kojoj je smještena i fragmentirana priča o životu i djelu Isaka Samokovlije.
U predstavi „Rođen sam u Goraždu“ su igrali Aldijana Hećo, Amela Džafović, Džejna Topuz, Džejlana Fejzić, Erna Čvorak, Kenan Tafro, Indira Bavčić, Irma Starhonić, Lamija Ahmetspahić, Lejla Pirija, Merima Ćamo, Merima Karauzović, Naida Odžak, Nejra Bašić, Vildana Muratspahić, Adel Homoraš, Adnan Čelik, Aldin Džananović, Arman Bešlija, Damir Deljo, Faruk Ćulov, Ajdin Kitan i Faruk Omanović.
Režija: Sead Đulić. Asistent: Amra Prutina.
22
Januar 2013.
ČITAV SVIJET JE LJUDSKA KUĆA
Ermin Bašaškić
Od malena sve me interesuje: muzika, pisanje, crtanje, prirodne pojave te sve moguće i nemoguće stvari koje jedno dijete mogu da
interesuju! Sve što treba da uradim ili naučim, tome prilazim sa velikom pažnjom i ne odustajem dok ne dođem do željenog cilja. Treba
mnogo rada i truda i mnogo odricanja da bih sve stigao. Znam da
odem ujutro u 7h u školu, a da se kući vratim navečer u 19h samo
zbog raznih obaveza koje imam, ali naravno koje sa ljubavlju obavljam.
U tvom su životu škola, muzika, likovna umjetnost, pisanje, tehnička
kultura....Šta ima prednost?
U školi mi je važan svaki predmet. Velika moja ljubav su muzika i
folklor. Pisanje pjesama takođe, a razgovor na njemačkom ili engleskom jeziku je poslastica za mene, a sav se zanesem kada radim neki
projekat iz tehničkog obrazovanja. Tada bi' i spavao u školi samo da
ga završim, tako da kod mene sve ima prednost!
Zvuči stereotipno, ali ćemo ipak zatražiti da kažeš neku poruku tvojim vršnjacima?
Ja bih im poručio da manje idu u kladionice, da manje vremena provode na ulici, da manje igraju igrica, a da se više posvete školi i školskim aktivnostima, jer ja najbolje znam kako je lijepo biti odličan
učenik, kako je srce puno kada se osvoji neka nagrada, kako je lijepo
otići sa KUD-om na neko gostovanje i vidjeti druge kulture i zemlje,
načine i običaje drugih naroda i najbitnije, vidjeti osmijeh na licu
Kud god pođeš oko ti zablista,
Gledajući polja, visoke gore,
Zelene rijeke i vrela čista,
Te sinje more što ko' biser blista!
Misli te ponesu pa obiđeš
RIM – Vječni grad ili PARIZ – Grad svjetlosti,
Pa u Istanbulu na Kapali – Čaršiju siđeš,
A srce ti zadrhti kad ugledaš Aja – Sofiju,
Ljepoticu na Bosforu!
I ta zemlja izlazećeg sunca
Ili travnate doline daleke Australije,
Pa Holivud – san miliona ljudi,
Sve su to ljudske želje velike!
Gdje god da ideš,
Lijepo ti bude, jer sve je to naša kuća
Ova prelijepa planeta zemlja
Svugdje ljudima ruke pruža!
Zbog toga čuvajte
Rijeke, šume, planine i mora
Da živimo lijepo i sretno
Jer čitav je svijet ljudska kuća!
Ermin Bašaškić
23
Glas Goražda
Glas Goražda
150
Januar 2013.
Naš feljton (II)
Društvene teme
Stećci nisu bogumilski spomenici
KAKO PREPOZNATI I NJEGOVATI KREATIVNOST KOD DJECE
Piše: Eldin Baljević
N
aziv stećak počinje se koristiti krajem XIX stoljeća kada je AustroUgarska monarhija okupirala Bosnu
i Hercegovinu, od kada i počinju sistemska
naučna istraživanja. Među istraživačima
svakako se izdvaja Ćiro Truhelka koji je i
afirmisao naziv «stećak» sa kojim je odredio pojam „stojeći“ iznad groba. Važnim
se izdvaja i to da je tokom ovog perioda
u narodu se ovaj pojam izgovarao „steći“. Autentični nazivi za stećke koji su se
koristili tokom perioda kada su i nastajali
su „bilig“, „kam“, „zlamen“, „kuća“ i „vječni dom“. Ove nazive možemo pročitati sa
natpisa (epitafa) na stećcima, koji jasno to
dokazuju.
Već na samom početku naučno-istraživačkih radova stećci će biti protumačeni kao
nadgrobni spomenici bogumila. Početak
ovakve interpretacije vezuje se za arheologa Arthura Evansa koji je na putu prema
Grčkoj prošao kroz Bosnu 1875. godine
i tada zapazio stećke. U svom putopisu
Evans je za stećke napisao da mogu pripadati bogumilskim nadgrobnim spomenicima ali to nije izričito naglasio. Stećci će
postati bogumilski spomenci kroz knjigu
Manar Janos von Asbóth, koji je u to vrijeme bio činovnik Austro-Ugarske monarhije u Bosni i Hercegovini. Knjiga Asbótha
«Bosnien und die Herzegowina» Reisebilder und Studien, je obrađivala bosansku
kulturu gdje je važno mjesto posvećeno
stećcima. Štampana je na stranim jezicima, a ista je objavljena u Budimpešti
1887. godine, zatim u Beču 1889. godine
i Londonu 1890. godine. Nakon ovakve
političke propagande u ovom periodu,
istraživači neće osporavati tezu o bogumilskoj pripadnosti stećaka. Tako da već
na samom početku istraživanja stećci su
dobili iskrivljenu sliku, koja je bila prisutna
čitavo jedno stoljeće.
Pogrešno interpretiranje bogumilstva u
srednjovjekovnoj bosanskoj historiji direktno se odrazilo i na nastanak literature.
Nakon Drugog svjetskog rata, kroz literaturu se pisalo kao je «bogomilstvo osovina srednjovjekovne bosanske istorije», ili
da je «crkva bosanska bogumilska», «u
Bosni žive bogumili», itd. Pored ovakvih
objašnjenja, gdje se bogumilstvo dovo-
24
150
Januar 2013.
Piše: Biljana Begović, dipl. psiholog
di u vezu sa «crkvom bosanskom», «bosanskom vlastelom» ili stanovništvom,
isključivo ima politički karakter. Na ovakav
način srednjovjekovna historija samo se
dodatno opteretila gdje se naučna vrijednost pokušavala prikazati kroz političke
programe. Posljedice ovakve literature su
višestruke i svakako zaslužuju analizu koja
bi poslužila da se otklone negativne interpretacije bosanske srednjovjekovne historije. Vezivanjem bogumilstvo za srednjovjekovno bosansko stanovništvo, vlastelu,
crkvu, i stećci nisu bili pošteđeni već su i
oni postali bogumilski spomenici. Međutim, prilikom nastajanja ove literature nije
se vodilo računa o tačnosti podataka o
bogumilskom karakteru bosanske države
u Srednjem vijeku već se isključivo vodilo činjenicom koja je nastala još od knjige
Asbótha o bosanskoj kulturi, što se pokazalo netačnim.
Stereotip o bogumilskoj pripadnosti stećaka je odbačen iz prostog razloga jer
bogumili nisu nikada živjeli na području
srednjovjekovne bosanske države. U Bosni koja ima najveći broj stećaka (86% od
ukupnog broja) bogumili kao pripadnici
etničke skupine nisu zabilježeni niti kroz
i jedan historijski dokument. Pored toga,
stećci nastaju u drugoj polovini XII stoljeća i traju do kraja XV stoljeća, a podaci o
bogumilima datiraju od druge polovine X
stoljeća i to na području Bugarske. Bogumili su sljedbenici vjerskog učenja popa
Bogumila, koji su i nazvani po njegovom
imenu. Pop Bogumil, u vrijeme bugarskog
cara Petra I (927-968), istupao protiv crkve (carigradske patrijašije) i počinje širiti novo vjersko učenje. Njegovo učenje i
objašnjavanje je privuklo sljedbenike koji
su nazvani Bogumili. Prvi podatak o ovom
načinu vjerskog učenja nalazi se kod patrijarha Teofilakta. Podaci o bogumilskog
vjerskom učenju zabilježio je Kozma Prezviter a isti se nalaze u «Besjedi o herezi»
koja je nastala 972. godine. Tada je pop
Bogumil direktno optužen da širi krivovjerje po bugarskoj zemlji na štetu crkve.
Ubrzo nakon ovoga pokrenuti su vojni
pohodi protiv popa Bogumila i njegovih
sljedbenika. Najteži udarac bogumilima
desio se za vrijeme bizantskog cara Vasilija
II (1004.-1024.)
Ko su bili bogumili
Bogumili ili Bogomili, su pristalice vjerskog pokreta koji je bio u suprotnosti sa
učenjem Carigradske crkve, a pojavio se
sredinom X stoljeća za vrijeme bugarskog
cara Petra I (927. – 969.). Najstariji podatak o pojavi bogumila nalazi se u poslanici
patrijarha Teofilakta, koju je uputio bugarskom caru Petru I, gdje mu objašnjava da
je to heretički pokret koje je on usporedio sa «pavlićanstvom koje je pomiješano s manihejstvom». Najviše podataka o
bogumilima nalazi se «Besëda na jeres»
od Kozme Prezbitera nastala 972 godine.
Kozma je optužio popa Bogumila da širi
novu, krivu vjeru «po zemlji Bugarskoj»,
koja se protivi učenju pravovjerne kršćanske crkve (u ovom periodu kršćanska crkva nije bila podijeljena između Rima i Carigrada). Pored direktne optužbe Kozme
na račun popa Bogumila i ostatak teksta
predstavlja važan historijski dokument
jer daje podatke o osnivaču, području na
kojem se novo učenje javlja, kao i samoj
doktrini tog učenja. Prema tim objašnjenjima, pop Bogumil je propovijedao da
postoje «dva Boga, - jedan je Bog dobra,
a drugi je Bog zla, gdje je pri tome Bog zla
stvorio čitav materijalni svijet, uključivši i
čovjeka». Kozma Prezbiter je bugarski pisac koji je proučavao društvene i vjerske
procese u Bugarskoj u drugoj polovini X
stoljeća. Sa Kozminom «Besjedom o herezi» bogumilsko učenje je zapisano i kao
takvo danas nije nepoznanica. Za bosansku srednjovjekovnu historiju je važno da
je bogumilsko učenje odbačeno (bar kod
ozbiljnijih istraživača) a sa tim se smanjila
i opterećenost historije bosanskog srednjovjekovlja.
Stećci nisu bogumilski spomenici, kako
se to u ranijem periodu pisalo, već su
odraz društvenih procesa i narastajućih
ekonomskih prilika koje su se dešavale u
periodu od XII do XVI stoljeća. Na pitanja
zašto su se pravili i gdje se krije njihova
izvornost, morat ćemo još pričekati pošto
takvog odgovora nema.
U
posljednje vrijeme mnogo se bavimo (doduše iz opravdanih razloga)
djecom, koja su specifična, odudaraju od uobičajenih standardnih prosjeka, sa
izraženim mentalnim smetnjama, vaspitno
zapuštena i onom, sklonom socijalno-neprihvatljivom ponašanju- u globalu djecom
koja se iz ovih ili onih razloga ne uklapaju u
determinisane standarde društva.
Sve više se u odgoju i obrazovanju pominje
pojam „INKLUZIJA“, djeca sa posebnim potrebama i sl. a još uvijek nemamo uravnotežene kriterijume na koji način i po kojoj
metodologiji dijagnostikujemo i klasifikujemo izvjesnu djecu u određene kategorije…
No, mi se nećemo baviti tom temom, jer se
o istoj dovoljno polemiše u društvu i ona je
već zauzela neko mjesto u odgojno-obrazovnom procesu.
Mi ćemo se baviti temom o kojoj se rijetko
govori, koja je često zanemarena i stavljena u drugi plan zbog navedenih razloga u
uvodnom dijelu teksta. Pokušaćemo da probudimo javnost, društvenu zajednicu, a posebno odgojno-obrazovne institucije da se
malo osvrnemo svi zajedno na talentovanu,
darovitu, kreativnu djecu…djecu koja vladaju vještinama, sposobnostima koji prevazilaze okvire prosječnosti, uobičajenog, podrazumijevanog i sl. Želimo da podstaknemo
javnost da se malo osvrne i „probudi“ iz
svakodnevnice i počinje da gleda i vidi djecu koja su drugačija po svojim interesovanjima, koja posjeduju znanja koja nisu isključivo školskog sadržaja, koja imaju talente za
bavljenjem različitim temama, aktivnostima,
koja posjeduju osobine darovitosti i izvjesne
talente, imaju svoju individualnost, identitet, radoznalost…ali oni „čuče“u njima,
niko ih ne vidi, ne prepoznaje, ne podstiče
da se dalje razvijaju i kanališu… te sve te
obdarenosti ostaju u granicama prosječnog,
dovoljnog i „u kalupu“ poželjnosti sredine
u kojoj žive. Mi ćemo pokušati da pišući u
našem GLASU pomognemo i podstaknemo
roditelje, odgajatelje i nastavnike prvo da
probude svijest o tome, a drugo, da počnu
da se bave uočavanjem, prepoznavanjem
i podsticanjem razvoja takve djece. Sigurni
smo da su ta djeca tu, oko nas, ali negdje u
drugom planu, iz navedenih, a i pregršt ne
navedenih razloga (ekonomsko-materijalana nestabilnost porodica, nesređeni porodični odnosi, dinamika života i sijaset okolnosti), koji „preplavljuju“ svijest pojedinaca
i porodica da nisu u mogućnosti da pruže otpor, nadvladaju trenutne probleme i dublje
pogledaju u sopstveno dijete.
ŠTA JE KREATIVNOST?
KREATIVNOST je bitan izraz razvoja čovjeka.
To nije slučajan dar pojedincima, to je vještina koja se razvija, vježba i uči. Kako bi razvili
kreativnost kod djece moramo uložiti svjestan trud i napor da ih naučimo da vježbaju
i navikavaju svoj mozak da razmišlja izvan
svojih okvira, izvan automatizovanih radnji,
često kroz povezivanje dotad nepovezanih
ideja i informacija. Najkreativniji će biti u
područjima o kojima često misle, u kojima
im skupljanje znanja nije obaveza, već užitak. Humor i duhovitost u jednom obliku,
mogu biti izraz i karakteristika kreativosti,
spremnost da ne razmišljamo uvijek logično
i „kako bi trebalo“, takođe može biti odlika
kreativnosti, da budemo spremni na mnoge
pogreške, prije no što postignemo uspjeh,
takođe može biti kreativno…
Roditelji često iz najboljih namjera ispravljaju djecu, vođeni željom da im što prije usade
što više znanja i da ih što prije „ukalupe“ u
okvire sredine i društvene poželjnosti. Malo
je roditelja koji znaju ohrabriti i podržati
dječiji entuzijazam prema stvaranju ideja.
Djeca kroz kreativno stvaralaštvo izražavaju svoje emocije, a to im pomaže da bolje
komuniciraju sa okolinom. Ono što bismo
ovom prilikom ukazali i pomogli roditeljima
u davanju smjernica za podsticanje kreativnosti je slijedeće:
-Dijete treba ohrabrivati u svakom njegovom koraku i pružiti slobodu da istražuje,
prepoznaje, mijenja i sl.
-Pripovjedanje je tehnika razvijanja slušanja,
razumijevanja i podsticanja mašte
-Muzika i ples služe da pokrenu dijete da na
taj način izraze emocije, glasom i pokretom
-Učenje kroz igru, koristiti igračke koje podstiču maštu, fantaziju, ideju…
- Podsticati manipulativne sposobnosti, crtanjem, vajanjem, pravljenjem, eksperimentisanjem i sl.
Sadržajem ovog teksta, imali smo namjeru
da iniciramo i probudimo interesovanja za
temu, a u slijedećim brojevima više ćemo se
posvetiti konkretnim uputstvima i metodologiji prepoznavanja, podsticanja i razvijanja
dječije kreativnosti i stvaralačkog mišljenja.
25
Glas Goražda
Glas Goražda
150
Januar 2013.
150
Januar 2013.
Pisma iz Pariza
Vijest za istoriju fudbala u Goraždu - sarajevski Olimpik postaje goraždanski klub
ZALOG LJUBAVI
UTAKMICE PREMIJER FUDBALSKE LIGE U GORAŽDU!
Piše Suada Tozo
P
M
ovodom objavljivanja 150-og broja
Glasa Goražda nakana mi je bila napisati nešto na temu mosta, u stvari
mostova općenito. Radi se, priznajem, o
jednoj od mojih omiljenih tema. Ali, ne radi
se samo o tom općepoznatom elementu urbane infrastrukture, nego i o mostu u duhovnom smislu, to jest mediju koji povezuje,
omogućava protok i strujanje ideja, razmjenu informacija, u jednom i u drugom pravcu,
tamovamo. U neku ruku, mediji, elektronski
ili papirni tisak, svojevrsni su mostovi. Jedan
od njih, Glas Goražda ima misiju mosta između stanovnika goraždanske općine i organizatora privrednih, ekonomskih, kulturnih i
sportskih zbivanja.
U jednoj Sidranovih pjesmi1 koju sam imala
veliku čast i zadovoljstvo prevesti za jedan
pariški časopis na francuski i engleski jezik,
riječ je o slijepcu koji pjeva svom gradu. Na
ovom mjestu ne želim gnjaviti čitaoce s opširnom analizom pjesme, niti opisima olfaktivnog i audio bogatstva ovog malog Sidranovog remek-djela. Namjera mi je ipak istaći
fantastičnu sposobnost pjesnika za poistovjećivanjem s drugim, njegovo shvatanje finesa perceptivnih procesa kod osoba kojima
nedostaje čulo vida.
Tokom besciljne šetnje prostorom čiju kompletnu mapu drži u glavi, slijepac se približava jednom mostu :
Znam: blizu je most, i drukčije će po njemu
zvoniti korak i štap, sa više svijetla u zvuku.
Nevjerovatno tačna i precizna opaska ! …
Drukčije će po njemu zvoniti korak i štap,
sa više svijetla u zvuku. Budem li ikad imala
prilike susresti se sa autorom, našim slavnim
sugrađaninom, jako bih mu voljela postaviti
par pitanja :
1 Minula je kiša. Sad iz kanala, sa tavana i ispod podova
trošnih kuća u predgrađu bije smrad mišjih lešina. Koračam, ne tražeć naročit smisao u tom: slijepac sam, i
dato mi je da vidim samo ono što drugi ne vide. Tako biva
nadoknađena moja neimaština: prepoznajem, u južnom
vjetru što me dotiče, glasove onih koji su napustili ovaj
grad. Kao da plaču. U blizini, evo, miriše lipa. Znam: blizu
je most, i drukčije je po njemu zvoniti korak i štap, pa više
svijetla u zvuku. Zatim tu, pored moga uha, u trenu se sparuju dvije muhe. Ponovo će žega. Obilaze me tijela, vruća,
s mirisom postelje, s mirisom pohote. Koračam, govoreći s
Bogom, kao da i sam uza me korača: "Zar iko od mene bolje
poznaje ovaj grad? Od mene, Bože, kome si dao da nikad
ne vidi onu koju ljubi?"
26
eđu aktuelnim temama u bosanskohercegovačkom sportu a
fudbalu posebno, pred kraj prošle godine bila je i prelazak FK „Olimpic“ iz
Sarajeva u neki drugi bh. grad. Najprije se
govorilo o Tuzli i mogućnosti stapanja Olimpica i tuzlanske Slobode, da bi potom u žižu
interesovanja došlo Goražde kao destinacija
u koju će doći sarajevski klub.
Kad, kako i otkud mu je došla na um spoznaja o odjeku koraka po mostu koji, naravno,
odzvanja drukčije zbog praznine, šupljine
okolnog prostora?
Da li je on možda nekad u jednom od svojih
ranijih života bio slijep?!
U posljednjoj strofi, slijepac kome je na sličan način kao i pjesniku, dato da vidi samo
ono što drugi ne vide, postavlja Svevišnjem
dva pitanja. Prvo izražava sljepčev osjećaj
superiornosti (opravdan!) u odnosu na ostale, ponos, oholost. Drugo pitanje je protest,
prijekor i krik kojim izražava nezadovoljstvo
svojom sudbinom.
"Zar iko od mene bolje poznaje ovaj grad?
Od mene, Bože, kome si dao da nikad ne vidi
onu koju ljubi?"
Na rijeci Seni jedan od mostova zove se Most
umjetnosti (Le Pont des Arts). Ograde tog
mosta pune su, prepune katanaca svih veličina (ima i onih za bicikle) koje kače zaljubljeni parovi, posjetioci Pariza. Na mrežama
nema više ni milimetra slobodnog prostora.
Ključeve ili ključiće ljubavnici bacaju dolje,
u valove ravnodušne Sene. Kažem ravnodušne jer primila je ona mnogo uzbudljivijih i
zanimljivijih predmeta stoljećima bacanih s
mostova i obala.
U početku je fenomen katanaca na ogradama mosta bio simpatičan. Prelazeći preko
čitali smo ugravirana imena i poruke napisane neizbrisivim flomasterima gdje su ključne
riječi neizostavno ljubav i zauvijek. Na svim
jezicima i pismima. Ali, cijela stvar uzela je
puno maha i postala moda, ne samo ovdje
nego i na drugim mostovima i mnogim drugim europskim i svjetskim gradovima, a vidim, prema jednoj Amelinoj fotki, počeli su
se kačiti katanci i na ogradama Gradskog
mosta u Goraždu. U redu. Zašto ne ?
Krhke ograde Mosta Umjetnosti, a i ostalih
mostova, pretrpane katancima pretvaraju
se postepeno u gvožđarije na otvorenom.
Pariške komunalne vlasti redovno ih iz sigurnosnih razloga režu, skidaju, pa valjda
pretapaju te panoe pune željezarije, a onda
zamjenjuju novim mrežama. Nedavno,
iznenada, ispred nosa svima, nestalo je nekoliko metara ograde na Mostu Umjetnosti.
Jedan skulptor, priča se, noću je bez dozvole
izrezao par mreža ograde natovarene katancima da bi od njih napravio umjetničku
instalaciju.
Jedna stvar me ipak kopka: Kako to da katanac koji skupa sa ključem, lancima potsjeća
na zatvor, sužnja, taoca, roba, također asocira na ljubav ? Ali, htjeti ostati zajedno po
svaku cijenu, iskati vječnu ljubav razumljiv je
imperativ u današnje doba epidemija, SIDE,
finansijske nesigurnosti i ostalih pošasti koje
prijete i vrebaju na nas u zasjedi …
PS. I na koncu, sve najbolje, puno uspjeha i
zanimljivih sadržaja želim Glasu Goražda !
Jedna od mojih sugestija bila bi postaviti ga
što prije na internet i tako učiniti pristupačnim većem broju čitalaca.
O dolasku bosanskohercegovačkog fudbalskog premijerligaša Olipmica u Goražde razgovarano je,( u periodu do pripreme ovog
broja naše novine za štampu, 16.januara)
u nekoliko navrata na sastancima koje je
organizovao načelnik općine Goražde mr.
Muhamed Ramović. Sastanku održanom
u Maloj sali zgrade Općine prisustvovali su
predstavnici Uprave FK Olimpic na čelu sa
predsjednikom kluba Nijazom Gracićem, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport
BPK-a Dževad Adžem, predstavnici NS/FS
BiH, te predstavnici Uprave FK Goražde, kao
i direktor JU SKPC ''Mirsad Hurić'' Goražde
Memsur Ćurović.
Razgovarano je, prije svega, o ispunjavanju
potrebnih uslova kada je upitanju Gradski
stadion, a koji se odnose na mogućnost odigravanja utakmica Premijer lige.“ Na sastanku imali smo i predstavnike NS/FS BiH koji
su pogledali stadion u Goraždu i prostore,
koji su naglasili da su zadovoljni terenom,
međutim, svi prateći objekti moraju da se
adaptiraju. Prije svega, tu mislim na svlačionice i prostorije za službene predstavnike
Saveza na utakmicama koje bi se odigravale na našem stadionu i mi se obavezujemo,
kao lokalna zajednica, da ćemo te probleme
riješiti. To je zaista potrebno, a i da se nije
ugovorio ovaj aranžman, mi smo svakako
planirali da našim sportistima koji koriste
ove terene omogućimo da imaju adekvatne
prateće prostorije uz stadion. Ovdje su predstavljene i nove ideje, to jest, renoviranje
pomoćnog stadiona kada je upitanju postavljanje vještačke trave, izgradnja nove tribine
na glavnom terenu jer je mnogo lakše dobiti
sredstva kada imamo premijerligaša i zbog
toga mi ovdje prije svega pokušavamo da
afirmišemo mlade sa područja općine Goražde, da ostane naš FK Goražde i da ostvarimo
svoj interes kroz niz projekata koje možemo
napraviti. Ono što nas također raduje jeste
da ćemo na utakmicama Premijer lige imati
nekoliko hiljada posjetilaca na našem stadionu, tako da Goražde kada je u pitanju
Razgovor o sportskoj saradnji dva fudbalska kluba
fudbal postaje centar regije i zato smo mi sa
svoje strane učinili sve da podržimo ovaj projekat.'' – kazao je načelnik Općine Goražde
mr. Muhamed Ramović.
''Mi smo postigli visok stepen saglasnosti, a
o detaljima ćemo nastaviti u daljem toku naših razgovora i mislim da smo na obostrano
zadovoljstvo postigli visok nivo saglasnosti.
Goražde će ovim dogovorom dobiti premijerligaša, dobiće jednu novu granu sporta
koja će poprimiti ozbiljne oblike jer naše
ambicije su da se identifikujemo sa gradom
i Kantonom, normalno, Olimpic postaje goraždanski klub. Imamo ambicije za Evropu
i ubjeđen sam da ćemo izboriti nastupe u
Evropi, ali svakako želimo da razvijemo taj
omladinski pogon da ne bude samo floskula
da djecu odvlačimo od ulice i droge. Zaista
želimo da se djeca identifikuju sa ovim klubom, da nađu svoj interes u ovom klubu i da
postanu sutra bolji ljudi i dobri fudbaleri i
to je osnovna misija Olimpica.'' – istakao je
predsjednik FK Olimpica Nijaz Gracić. Podršku Fudbalskom klubu “Olimpik”, premijerligašu iz Sarajeva koji će nakon preregistracije
i zvanično postati član Fudbalskog saveza Bosansko-podrinjskog kantona Goražde dala
je i Vlada BPK Goražde.. Radnoj sjednici
Vlade u proširenom sastavu, pored stručnih
saradnika iz Ministarstva za obrazovanje,
nauku, kulturu i sport, prisustvovali su potpredsjednik FK “Olimpik” Faruk Hadžović i
predsjednik FK “Goražde” Midhat Drljević.
Na sastanku je razgovarano o modalitetima
saradnje i podrške Vlade ovom klubu čijim
će dolaskom u Goražde naš Kanton dobiti
premijerligaša i niz prednosti.Uz ocjenu da
je podrška FK “Olimpik” opravdana, Vlada
Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na
ovoj sjednici zadužila je ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i sport da od Skupštine
BPK Dževada Adžema da zatraži saglasnost
za potpisivanje sporazuma u kojem će se
precizirati saradnja i načini podrške Vlade sa
ovim klubom.
Gradski stadion već sada ispunjava uslove za
odigravanje utakmica Premijer lige BiH, ali
dolazak Olimpica u Goražde otvara mogućnosti za intenziviranje aktivnosti u vezi sa
unaprjeđenjem infrastrukture. Prema riječima Memsura Ćurovića, direktora SPKC, koji
gazduje glavnim i pomoćnim stadionom,
trenutni kapacitet tribina je skoro 1.500 mjesta, uključujući i 616 stolica. Plan preduzeća
je da se taj broj u perspektivi poveća na skoro 3.000.
- Da bi stadion ispunio uslove za premijerligaške utakmice, planirano je da u fazama
saniramo postojeće svlačionice ili da nabavimo tri svlačionice kontejnera te da proširimo i tribine sa obje strane. U perspektivi
mi imamo idejni projekt, moguće je tribine
izgraditi i sa istočne strane stadiona te dobiti do 2.000 novih mjesta. No, ovo preduzeće
nema snage da preuzme bilo kakve finansijske obaveze – kaće Ćurović. U fazi pripreme
ovog broja za štampu, očekivalo se potpisivanje Sporazuma kojim bi se i ozvaničila ova
odluka ili bolje rečeno inicijativa koja obećava nove iskorake u sportu BPK.
G.G - gorazdeonline.ba, bpkg.gov.ba.
27
Glas Goražda
Glas Goražda
150
150
Januar 2013.
Januar 2013.
NAŠ JUBILEJ - 150 BROJEVA NOVINE “ GLAS GORAŽDA”
“Glas Goražda”-vjerni svjedok
prošlog i budni pratilac vremena
pred nama- Sretan ti 150. broj!
Anka Ćurovac, prva i
dugogodišnja glavna i
odgovorna urednica novina
„Glas Goražda“, direktorica
Službe za odnose s javnošću
Vlade BPK Goražde
„Glas slobodnog Goražda“u slobodnom Goraždu pripovijedao je o slobodi, o herojstvu naših boraca, prkosio okovima, zimi, gladi i granatama
koje su činile našu svakodnevnicu te
ratne 1993.godine.
Novine koje danas po 150. put izlaze
iz štampe bile su još jedno od „čuda“
bosanskog otpora, u opkoljenom
gradu, bez struje, vode i hrane, u
gradu u kojem je ljudima nedostajalo svega, ali ne i duha i onog bosanskog inata, koji je između ostalog
učinio da ono naizgled nemoguće
postane moguće, da se štampaju
prve ratne novine.
Bila sam dio ekipe koja je učestvovala u tom „čudu“ otpora i od tog
februara 1993.godine pa do danas,
mene i „Glas Goražda“ spaja neka
posebna veza.
Sve ove godine, a 20 ih je prošlo,
pišući i uređujući tekstove, ili samo
kao član Redakcije, sudjelovati u
tom činu stvaranja, izdavanja novina, bio je neopisiv doživljaj. Onaj
koji nije bio „s druge strane kulisa“,
to neće razumjeti. Čitalac vidi gotov
proizvod, njihov sadržaj, izgled koji
mu se sviđa ili ne sviđa. A do odštampanih novina, mukotrpan je put, koji
zahtijeva mnogo rada, volje i odricanja onih koji učestvuju u njihovom
nastajanju.
Poslijeratnih godina, sjećam se, tekstovi za „Glas Goražda“ pisali su se
na pisaćoj mašini. Fotografije su se
izrađivale kod fotografa, pa onda
označavale i slagale zajedno sa tekstovima, stranu po stranu, od prvog
do posljednjeg broja. Tako upakovan materijal novina slali smo auto-
28
Anka Ćurovac
busom u Sarajevo do osobe koja je
radila njihov tehnički prelom. Prije
štampe, novine su se morale još jednom pregledati u štampariji i korigovati eventualne greške. Kad pomislim na to doba, često mi u sjećanju
iskrsnu sablasne ruševine nekadašnje zgrade „Oslobođenja“ kroz koje
sam prolazila do Štamparije „Oko „
u kojoj smo dugo godina štampali naše poslijeratne brojeve „Glasa
Goražda“. Sjetim se i ljubaznih Centroprevozovih vozača, kao i vozača
goraždanskog Udruženja RVI „Sinovi Drine“, koji su nam nebrojeno
puta, bez ikakave naknade, prevozili
tek odštampane novine iz Sarajeva u
Goražde. Mnogo je onih koji su bili
dio tog procesa i koji su činili važnu
kariku u nastanku i opstanku naših
novina. Hvala im!
Prošlo je mnogo godina, izmijenile
su se mnoge štamparije, urednici,
novinari.... I sam „Glas Goražda“
mijenjao je svoj izgled i sadržaj, ali
je i dalje ostao hroničar ovog grada
i ljudi koji u njemu žive. Internet je
umnogome olakšao njihovu pripremu kao i vezu sa štamparijom. U
drugom smislu, brzina informacija
koje se plasiraju putem interneta i
mnogo jače novine od naših goraždanskih učinile su nekonkuretnim na
tržištu.
„Glas Goražda“ nikad nije ni mogao
parirati tome. Kao hroničar vremena
i običnih ljudi koji su se smijenjivali na njegovim stranicama, životnih
priča i zapisa o ljudima i njihovim
djelima, „Glas Goražda“ nikada nije
bio interesantan onima koje privlače bombastične vijesti sa naslovnih
strana. Sigurno je da njegov izgled
i sadržaj mogu biti i bolji, ali mu je
neophodna i finansijska podrška
koje je sve manje.
Ja i „Glas Goražda“ i dalje se družimo. Imam tu privilegiju da ga, prije
svih, pročitam od prve do posljednje
strane te da vodim računa da što
ljepši i bez grešaka dođe do svojih
čitalaca. I nadam se da će dugo biti
tako...
Kada ovaj broj „Glasa Goražda“ izađe iz štampe prelistaću ga i odložiti
uz 140 ostalih brojeva. U njima je
složeno i 20 godina našeg života u
gradu Goraždu i Kantonu.
Onaj glas koji je nastao kao krik prkosa i ponosa ratne 1993.godine,
2013. radosno odzvanja u našim srcima.
Glas Goražda u slobodnom Goraždu.
Mustafa SMAJLOVIĆ,
književnik i publicist:
SAN MNOGIM PRINTANIM
MEDIJIMA JE DOŽIVJETI
JUBILARNI 150. BROJ
Ako su oči ogledala duše (a jesu,
jer naš mudri narod nije je džabe
izustio), onda je novina kao javno
glasilo ogledalo grada u kome izlazi
pred oči javnosti. Bez dvojbe, “Glas
Goražda” je odavno prepoznatljivo ogledalo svog grada u kome se
ogledaju i grad i čitalac, juče i danas,
sadašnjost i budućnost. U ogledalu ništa se ne može sakriti, samo su
strane zamijenjene (lijeva je desno,
desna je lijevo), ali takve su kakve
ih vidimo našim očima. Dakako,
ima u tome simbolike: treba stanje
sagledati onako kakvo u stvarnosti jeste. Zato i postoje novinari da
javnosti prenesu takvo stanje kakvo
jeste, da istrajavaju, istražuju i pišu
o svemu onome što čitaoca interesuje. Novinarska zadaća je, između
ostalog, da razotkriju i rasvjetle ono
što je pod velom tajne, sklonjeno,
zgurano u ćošak ili pod tepih, te da
ukažu na griješke, ali i da prenesu i
pohvale ono što je lijepo i vrijedno
pohvale. Ko to bolje zna raditi od
novinara koji su rođeni, prohodali
i sazreli u gradu u kome novinsko
ne nove paradigme društvene stvarnosti. U bunilu manipuliranja, ne/
slobode medija i masovnih kršenja
ljudskih prava, novinarskih pogotovo – teško je opstati, a djelanje je,
ako ne kontrolirano, onda izuzetno
ograničeno.
U ovim teškim vremenima kada se
mnogi listovi gase i novinari ostaju
bez posla, slaviti jubilarni broj zaslužuje više od kurtoazne čestitke. Danas kada držimo u rukama 150. broj
Stoga, menadžmentu, uredniku,
uposlenim i članovima Redakcije
novina „Glas Goražda“ čestitam
na tome što uprkos svakodnevnim
problemima, svojim radom i zalaganjem, ne daju da se ugasi ovaj jedini
printani medij u Jugoistočnoj Bosni.
U
drugom mjesecu ratne 1993.
godine jedan je glas iz slobodnog Goražda bio glasniji i jači od
topovske paljbe i zvuka granata. Odzvanjao je među bosanskim brdima,
razljevao se dolinom Drine, glasniji
od njenog huka, čistiji od njenih bisera....
Alija Lapo – direktor
SOS Kinderdorf vrtića Goražde
Vedin Klovo
Mustafa Smajlović
glasilo izlazi? Oni najbolje znaju
kako diše njihov grad na Drini, i ne
samo grad, već njihovo cijelo Gornje
Podrinje. “Glas Goražda” se daleko
čuo, zahvaljujući upravo novinarima i ovoj prepoznatljivoj lokalnoj
novini koja je po kvaliteti novinskih
tekstova i profesionalnom odnosu
uhodanog tima na relaciji redakcija
– čitalac – saradnici, odavno prevazišla okvire “lokalnog” i svrstala se
među poznatija općinska, kantonalna, državna, pa i regionalna glasila.
Uprkos surovoj stvarnosti, kada u
besparici grcaju daleko materijalno
moćniji centri,” Glas Goražda” traje
i istrajava na najprofesionalniji način
sa novinarima koji podastiru ljubav
kao temelj opstanka. Možda manjka
svega, ali ljubavi prema novini, svom
gradu i Goraždanima sigurno ne!
Dakako, bez razumijevanja i materijalne potpore matične Općine, sami
novinari ne bi puno mogli uraditi.
Otud općinski oci zavrijeđuju pohvalu na podršci. Naravno, tu je i promišljanje šta bi bilo kad bi bila punija
kasa? Puno toga bi se moglo više
uraditi,u trenutnoj (samo)svjesnosti
kako možda i zbog toga ima manjkavosti u informisanju onih zbog kojih postoji novina kao informativno
glasilo. No, za rođendan kritika nije
umjesna! Ruku na srce, malo je danas printanih glasila koja se mogu
pohvaliti takvim rođendanskim jubilejom kao što ga ima “Glas Goražda”. U postratnom vremenu, kada
su se ugasila ili se gase najpoznatija
dnevna i ina printana glasila, “Glas
Goražda” se “čuje” sa svojih stranica. Novina putuje do čitalaca. Čita
se! Imena zaslužnih ne pominjem,
prepoznaće ih čitaoci, ali zavrijeđuju
sve pohvale i čestitke. Nije šala – 150
brojeva! Jubilarnih 150 brojeva!
Svaka čast!
Alija Lapo
‘’Glasa Goražda’’, koji još miriše na
štamparsku boju moram kapu dolje
za sve vas koji učestvujete u tom veličanstvenom činu pripreme i štampanja lista. Zašto kapu dolje? Prvo zato
što je ovo jubilarni broj koji zaslužuje čestitke i priznanja. Drugo, što ste
u ovim nimalo povoljnim finasijskim
prilikama uspjeli održati kontinuitet
izlaska lista. Zatim, što ste bez obzira na sve unaprijedili kvalitet lista
koji je bogat zanimljivim i aktuelnim
sadržajima, a posebno je dopadljiv
dizajn i prelom lista. Moglo bi se nabrajati još komplimenata, ali ću ipak
reći da ste vi u Redakciji i list ‘’Glas
Goražda’’ hroničari ovog grada i vremena u kojem živimo. Mi nemamo
bilo kakav ljetopis koji bilježi događaje u gradu i Kantonu osim vas.
U to ime čestitam vama, a i nama
jubilarni broj lista, sa željom da naredne brojeve pripremate u materijalno, tehnički i finansijski boljim
prilikama, sa brojnijom Redakcijom
koja je puna entuzijazma kao i ova
grupa mala, neću reći odabrana, već
posvećena onome što radi! Sretno u
Novoj 2013.g.!
Vedin Klovo, učenik
Prije svega, želio bih čestitati Redakciji na 150. jubilarnom izdanju “Glasa Goražda” i nadam se da će novine održati svoj kontinuitet kao i do
sad. Mislim da Redakcija radi odličan
posao u pokušaju da vjerno oslika
stanje i dešavanja u našem gradu i
šire. Veoma je važno da Goražde ima
funkcionalne i vjerodostojne novine
koje će u svakom pogledu pokriti sve
važnije događaje koji su se odvijali u
tom periodu. Drago mi je što su novine prilagodljive za svakog i što je
u njima moguće pronaći sve ono što
nas zanima i o čemu se želimo informisati. Redakcija novina je uspjela
da čitanje novina buda nešto više od
mjesečne "obaveze", mada bih ja
volio kada bi u novinama bio prisutan veći broj redovnih rubrika koje
bi čitaoci pratili iz mjeseca u mjesec
i koje bi ih dublje uvukle u zbilju našeg grada. Što se tiče prijedloga, ja
bih preporučio da se uvede rubrika
koja bi objavila lični profil osobe
koja je najviše zaslužna da se nađe
u tom broju “Glasa Goražda”. U
sklopu te rubrike bi se objavio profil
određene ličnosti koji bi bio zasnovan na prethodnom intervjuu. Znam
da posao Redakcije uopšte nije lagan, uzimajući u obzir da je Goražde
jedan od manjih gradova u Bosni i
Hercegovini i da nije toliko krcat dešavanjima i manifestacijama. Uprkos
tome, Redakcija je uspjela iskoristiti
ono što ima i sve mjesečne informacije skupiti i pretvoriti u jedno izdanje “Glasa Goražda”. U ime mladih
mogu reći da mi je drago što je rad
mladih u Goraždu dobro propraćen
od strane “Glasa Goražda” i što su
svi uspjesi goraždanske omladine
trajno sačuvani i zabilježeni u ovim
novinama. Zato bih samo želio da
čestitam Redakciji na dosadašnjem
radu i nadam se da će se to nastaviti i u sljedećim izdanjima “Glasa
Goražda”, za koje se nadam da će se
održati u ovakvim vremenima.
Amela Džafović, PR službenica
Sretno u sto pedeset i
prvi mjesec!
Svjesni smo izumiranja printanih
medija. Ispočetka polako, a onda
strmoglavo naglo, novi mediji su zauzeli svoje mjesto u oslikavanju jed-
Globalne korporacije jače od pojedinih država, od državica listom, zadržala su svoja glasila pod krinkom
slobode i objektivnosti, a sam pojam
demokratije nikad nije bio jeftiniji,
a ni prozirniji, kao zastor najvećoj
diktaturi ikad sprovođenoj – ne zato
što je ona sama po sebi brutalna, već
isključivo zbog preslike odraza na
cijeli svijet koji u vlastitoj nesvijesti
mjesto mozga ima televizor ili monitor računara da za njega misli.
Goražda”, jeste hronološki zapis
prethodnoga mjeseca, svojevrsni
dnevnik jednoga dijela vremena na
našem malom području. Nerijetko
me pozitivno iznenadi pokoje tako
'golemo ime', nekoga od 'prognanih' umjetnika goraždanskih, negdje
skrašenih po svijetu. Lijep je pokušaj
osviješćivanja javnosti pomenom
uvaženih ličnosti koji više nisu među
nama, a koji su eto prenijeli, ili bolje
kazano, ostavili naravnoučenije koje
zamalo i nema ko prenijeti budućim
generacijama.
Ali, “Glasu Goražda” je potreban
menadžment koji će naći načina list
uraditi konkurentnim na tržištu. Potreban mu je tim profesionalaca u
istraživačkome novinarstvu koji će
imati zaštitu i utočište za izvlačenje
svih tih predmeta iz ladica. Potreban
mu je tiraž, potrebni su novci, potrebni su svi uvjeti bez kojih list ne
može, a evo ipak može i živi kroz jubilarni 150-ti broj.
Sretno!
Mulija Alihodžić,
općina Foča -Ustikolina
Amela Džafović
Naša mala sredina, jednako je poput
ostatka planete, gore opisane – ispunjena svime: kvazi inteligencijom,
moćnicima, elitom (svijetlom, sivom,
crnom), sivilom, manipulacijom, lažima, intrigama, estardom, žutilom,
ali i dobrim radom tu i tamo, skrivenim, zakukuljenim, 'o svom poslu
i belaju'. Analizom društvene zbilje
pogreška je misliti da je na lokalnome nivou lakše biti objektivan, profesionalan, dosljedan – teže je, dabome. Svijet je lopta šarena, uvijek
se imaš gdje skloniti, a male sredine
ubijaju; prepune su kompleksa same
po sebi i tu dirnuti 'moćnici' smrtonosno udaraju. Vidjeli smo to možda najbolje analizom ponuđenih
medijskih sadržaja pr. tvbpk tijekom
prethodne izborne kampanje, vidjeli smo to rušenjem lokalnog portala
gorazdeonline.ba, vidimo to i tiražom i opskrbom “Glasa Goražda”.
Vidimo to i promoviranim imenima,
a i 'sklonjenim' – tamo negdje, bar
da sve to ne vidimo tako jasno svi
redom...
Ono na što uvijek mogu da računam,
kad uzmem u ruke novi broj “Glasa
Želim kazati da smo sretni i ponosni
što općina Goražde, kao i susjedne
općine imaju novinu kakva je „Glas
Goražda“, koji obuhvata sva područja i dešavanja na prostorima ovih
općina i redovno i objektivno informiše svoje građane. Drago mi je da
svojim povremenim angažmanom
mogu doprinijeti u realizaciji i izradi
jedinog printanog medija na našem
prostoru. Ovo 150. jubilarno izdanje
govori samo po sebi o kvaliteti i želji
Mulija Alihodžić
čitatelja da ovaj printani medij želi
na ovim prostorima i u svojim domovima. Što se tiče samog uređivanja
novine to bih prepustila onima koji
rade u Redakciji, da nastave kao i do
sada, uz iskrene čestitke i još mnogo
novih izdanja „Glasa Goraža“.
okreni
29
Glas Goražda
150
NAŠ JUBILEJ - 150 BROJEVA NOVINE “ GLAS GORAŽDA”
Januar 2013.
Uz 150 brojeva Glasa Goražda - poruke i preporuke čitalaca i saradnika
Esma Drkenda – predsjednica
Udruženja „ SEKA“
Od srca čestitam 150-ti broj Goraždanskog glasa, znam koliko truda i
kreativnosti treba da nastane jedno
izdanje, zato se želim zahvaliti cijelom timu koji marljivo radi. Po mom
mišljenju, list “Glas Goražda” nije
samo u funkciji informisanja građana
već ima važno mjesto za marketinške
svrhe privrednih subjekata na području BPK-a.
Esma Drkenda
Sjećam se prvih brojeva ovih novina,
koje su tada imale drugi naziv, sjećam se sa koliko radosti sam čekala
novo izdanje. Tada je bilo puno siromašnije, kako sadržajem tako i sa
dizajnom. Ali nekako bila su druga
vremena, imali smo manje mogućnosti da dođemo do informacija, danas
je svima dostupan TV, radio, internet,
pa rijetko se može vidjeti kao nekad
da čovjek sjedi u kafani uz kaficu i
čita novine.
Erna Cagara, stručni saradnik
u Službi za zapošljavanje
BPK Goražde
„Institucija u kojoj radim redovni je
pretplatnik - postoji nepisano pravilo da jedan primjerak uvijek bude na
mom stolu. Prvo prelistam pa čitam,
danima..od zadnje do prve stranice..
po staroj dobroj navici... Uživam.. Vo-
Erna Cagara
lim pisanu riječ - miris hartije - listanje
stranice.. Kao građanka imam potrebu i obavezu da znam šta se dešava
u gradu u kojem živim - dnevnik kao
izvor informisanja je moj posljednji
izbor. Osim ako nešto nema predznak
„hitno“, čekam početak mjeseca.. Čitam svoje napisane rečenice.. I da,
upravo sam opisala vezu jedne vaše
čitateljke i lista „Glas Goražda“. Ne
može grad (posebno to ne može grad
30
Goražde) bez svog printanog medija.
Drago mi je da postojite. I otkrit ću
vam još jednu tajnu NAŠE veze..ja
sam kolekcionarka vaše Novine. Zamišljam da ću jednog dana, u krugu
svoje obitelji, listati stara izdanja iz
davne 2012. 2013. ... godine i pričati
priče o Goraždu nekada..nekome...
Sretno Vam postojanje..da potrajete..
pišete i pričate..o Goraždu..ljudima i
događajima...“
Mirsada
Ćulov,
predsjednica
Udruženja oboljelih od cerebralne paralize i distrofije
Bosne i Hercegovine ili manifestacija Isakovi dani, pokazuju svekoliku
površnost i formalitet, kao da je prisutna floskula; obilježimo, samo da
bi se obilježilo. U sklopu obilježavanja dana Državnosti, promovirana je
knjiga prof.dr. Omera Ibrahimagića
pod naslovom " Bosanski identitet i
suverenitet". Tri promotora, tri univerzitetska profesora, od kojih su
dva akademika, zaslužili su, ako već
tematika knjige nije, prisutnost više
od deset posjetitelja, pa makar i po
službenoj dužnosti. Izostali su izabrani, imenovani, pa i opredijeljeni za
Dragi naši prijatelji! Iskrene čestitke
povodom jubileja! Raduje nas 150eti po redu broj našeg i vašeg „Glasa Goražda“. Posebno smo zahvalni
uredniku i Redakciji za povjerenje i
stranice namijenjene osobama sa invaliditetom koje su redovno i drago
štivo . Zadovoljstvo nam je što putem
vaših redova imamo mogućnost prezentovati naše aktivnosti, potrebe i
probleme. Svjesni da je mnogo naših
Sead Tafro
Mirsada Ćulov
istomišljenika u ovoj našoj zajednici.
Stoga mislimo da zaslužujete obimnija izdanja, bolji kvalitet i moderniji
dizajn. “Glas Goražda“ je naš zajednički medij, jedinstven na našem životnom prostoru i zato mu želimo još
veći tiraž i mnogo jubilarnih izdanja.
Još jednom od srca sretno !!!
Mr. sci . Sead Tafro
Sudbina tranzicijskih društva je uronjavanje u sistem koji nema milosti. Pretvorba vlasništva kapitala iz
društvenog u državno, a potom u
privatno, ima za posljedicu urušavanja sistema vrijednosti. Sve se percipira kroz prizmu novca. Materijalno
je vrijedno, duhovno zapostavljeno.
Svjedoci smo, na svim nivoima, šizofrene borbe za vlast. Politički akteri
na izvitoperenoj političkoj sceni, žele
prigrabiti što više vlasti , kako bi vladali, a ne upravljali opšte društvenim
poslovima, pokušavajući obezbijediti
dobro samo sebi i "svojima", pritom
zaboravljajući da je dobro za pojedinca samo ako je dobro cjelokupnom
društvu. Proslave, jubileji, obilježavanja, promocije, sjećanja i ine društvene aktivnosti bi trebale oplemeniti u
punom kapacitetu kulturni identitet
bosansko-hercegovačkog
društva.
Međutim, netom minuli datumi,
kao što je proslava Dana Državnosti
kulturu. Vjerovatno, da ima naknada za prisustvo, Mala sala Centra za
kulturu bila bi premala. Tek što se
zaboravila nekultura kulturne zajednice Goražda, i našlo se kakvo-takvo
opravdanje, novi šok. Predstava " Rođen sam u Goraždu" u izvedbi Teatra
mladih Goražde i Mostarskog teatra
mladih 1974. ugrijala je Veliku salu
Centra za kulturu. Sala puna, Bogu
hvala omladine, koju bi svaki grad
poželio. Predstava dobra, onoliko koliko je bilo moguće uraditi u veoma
kratkom vremenu. Publika zadovoljna, konačno se nešto dešava. I opet
je to prošlo bez prisustva onih koji bi
na neki način trebali biti tu, koji su na
neki način dobro plaćeni da "izdrže"
tek manje od sat vremena za nešto
što ih možda i ne interesuje, a trebalo bi. To je na njihovu štetu, a neka
im je i na čast. "Glas Goražda" slavi
150. broj, ponekad i "nazor" izlaska
na korist čitatelja. U najvećem broju objavljenih listova su slike onih o
kojim je sasvim malo, koliko bi trebalo biti, rečeno u prvom dijelu ovog
teksta. Smiju se, drago im što su "ispali" u novinama. Logično, najveći
dio prostora u našem dragom glasilu je rezerviran za Njih, pa zaboga
oni to i finansiraju, ruku na srce ne
iz svog džepa, ali nema veze. “Glas
Goražda” je dobar list, naš je. Bilježi što se dešava na ovim prostorima.
Neka. Tako treba. Što nije zapisano,
kao da se nije ni dogodilo. Malo je
para za toliko posla. Ako je tačno da,
koliko para, toliko muzike, onda se i
ne može očekivati u sadržaju “Glasa
Goražda”, filharmonija, ali ipak ima
sevdaha. Za žaljenje je što dobar dio
ovdašnjih intelektualaca očekuje da
bude objekt, a ne subjekt zapisivanja
privrednog i kulturnog razvoja Gor-
naše klijente je lako prepoznati
nje -drinske regije. “Glas Goražda”
jeste lokalni list ali to ne znači da je
manje vrijedan i da mu se ne treba
posvetiti puna pažnja. Misija “Glasa
Goražda” treba da bude informisanje, obrazovanje, te hronologija ljudskog djelovanja na ovim prostorima.
SRETNO!
Safet Bajrović,
Centar za kulturu Goražde
Dragocjenost koju treba čuvati
Jedno je sigurno, novine „Glas Goražda“ su dragocjenost koju treba čuvati
iz više razloga. Prije svega, naš „Glas
Goražda“ je jedini printani medij u
regiji, što, pored ostalih društvenih
segmenata (privreda, kultura, itd), u
pozitivnom smislu izdvaja Goražde
od ostalih općina/opština u regiji i
daje mu status regionalnog centra.
Također, imajući u vidu sadržaj novina „Glas Goražda“, možemo reći da
su one trenutno najbolja arhiva događaja na našem prostoru. Pošto se
radi o jubilarnom 150-om broju zapitajmo se o kakvoj je arhivi riječ? Ono
što bi također bilo vrijedno pomenuti
jeste da je ovo 150-i broj od 1993. go-
Safet Bajrović
dine, te da naš „Glas Goražda“ ima,
doduše pod nazivom „Drinske novosti“ i prijeratnu dugogodišnju tradiciju, što također ima veliki značaj
za ovaj medij. Kao član Redakcije u
jednom periodu znam da se Redakcija susreće sa nizom poteškoća u svom
radu, te naglašavam da gledano iz
te perspektive ideja o sedmičnom ili
petnaestodnevnom listu izgleda nedokučiva bez veće podrške. Međutim, od ove ideje ne treba odustati s
tim da će za njenu realizaciju trebati
veća podrška. Ono što još želim da
naglasim jeste činjenica da je većina
institucija vlasti, privrednih i drugih
subjekata sa područja općine Goražde prepoznala značaj našeg lista i da
pruža veliku podršku istom, podršku
bez koje bi objavljivanje novine bilo
dovedeno u pitanje. Naravno, ovu
priliku želim da iskoristim da čestitam
Centru za kulturu, a posebno Redakciji novina jubilarni 150-i broj novina
„Glas Goražda“ i da se zahvalim svim
onima koji su na bilo koji način pomogli da grad na Drini ima printani
medij.
G.G.
Download

ovdje