Vodovodni sistemi
?Lokalni
?Centralni (gradski, regionalni, međuregionalni)
?Po
načinu transporta vode od izvorišta do centra
potrošnje dijele se na:
?Gravitacione vodovode (prirodan pad)
?Vodovode sa mehaničkim dizanjem (pumpe)
?Kombinovane vodovode
РЕПУБЛИКА СРПСКА
МИНИСТАРСТВО ПРОСВЈЕТЕ
И КУЛТУРЕ
Vodovodi se sastoje iz:
?Vodozahvata
?Transportnih cijevi
?Pumpnih stanica
?Postrojenja za prečišćavanje
?Rezervoara
?Distributivne mreže i dr. objekata
Reference:
?Kristoforović
Ilić. M. et al. Komunalna higijena. Prometej. Novi Sad 2002.
F. Higijena pitke vode. Univerzitet u Sarajevu. Fakultet zdravstvenih studija.
Sarajevo 2008.
?Dalmacija B. Kvalitet vode za piće. Univerzitet u Novom Sadu. Prirodno matematički
fakultet Novi Sad, 1998
?Dalmacija B. Mali vodovodni i kanalizacioni sistem. Univerzitet u Novom Sadu. Prirodno
matematički fakultet Novi Sad, 1999
?Dalmacija B. Kontrola kvaliteta voda u okviru upravljanja kvalitetom. Univerzitet u
Novom Sadu. Prirodno matematički fakultet Novi Sad, 2000
?Ivančević-Tumbas I., Dalmacija B. Upravljanje kvalitetom vode sa aspekta okvirne
Direktive EU o vodama. Univerzitet u Novom Sadu. Prirodno matematički fakultet Novi
Sad, 2003.
?Kristoforović Ilić. M. Higijena sa medicinskom ekologijom. Ortomedics. Novi Sad 2003.
?Gledović Z. Janković S. Et al. Epidemiologija. Librimedicorum. Beograd 2006.
?WHO. Promoting the Health of Young people in Europe. Health education in schools.
WHO.
?Copenhagen, 1994
?Stewart Brown, S. What is the evidence on school health promotion in improving school
health or preventing disease and specifically what is the effectiveness of the health
promoting schools approach?. World Health Organization, Copenhagen 2006.
?St Leger, L. Kolbe, L., Lee, A., McCall, D. and Young, I.School Health Promotion–
Achievements, Challenges and Priorities: in McQueen, D. V. And Jones, C. M. Global
Perspectives on Health Promotion Effectiveness. New York: Springer Science and Business
Media,2007.
?St Leger, L. & Nutbeam, D. Evidence of effective health promotion in schools”. In: Boddy,
D. ed. The Evidence of Health Promotion Effectiveness: Shaping Public Health in a New
Europe. European Union, Brussels, 1999.
?World Health Organisation. Promoting Health Through Schools – The World Health
Organisation's Global School Health Initiative. World Health Organisation. Geneva, 1996.
?World Health Organization. Conference Resolution: The Health Promoting School - an
investment in education, health and democracy. WHO Regional Office for Europe,
Copenhagen 1997
?World Health Organization. Schools for Health, Education and Development: A Call for
Action. World Health Organization, Geneva, 2007.
?http://www.euro.who.int/ENHPS
?http://www.hzjz.hr/
?Jusupović
VODOSNABDIJEVANJE
I VRSTE VODNIH
OBJEKATA
Institut za zaštitu zdravlja
Republike Srpske
NAČIN VODOSNABDIJEVANJA I VRSTE VODNIH OBJEKATA
Zahvatanje podzemne vode pomoću bunara
Načini vodosnabdijevanja:
Kopani bunari
1. Zahvatanje atmosferske vode:
?Cisterne ili čatrnje
2. Zahvatanje podzemne vode:
?Zahvatanje podzemne vode na prirodnim izvorima kaptaža
?Zahvatanje podzemne vode pomoću bunara:
?Kopani bunar
?Pobijeni bunar
?Bušeni bunari (arteški i subarteški)
?Drenaže i galerije
?Horizontalni bunari
3. Vodovodni sistemi:
?Lokalni vodovod
?Regionalni vodovod
?Međuregionalni vodovod, koji po načinu transporta
vode mogu biti :
?Gravitacioni (slobodni pad)
?Vodovodi sa mehaničkim dizanjem (pumpanjem)
?Kombinovani vodovodi
ZAHVATANJE PODZEMNE VODE
Zahvatanje podzemne vode na prirodnim izvorima
?Pri zahvatanju prirodnih izvora i kaptaža mora se držati nekoliko
uputa:
?Izvor se zahvata tamo gdje se voda prvi put pojavila
?Kaptaža treba da je propisno građena od čvrstog materijala
?Zahvaćena voda prvo ulazi u komoru (kao taložnica) odakle
se preko zida preliva u drugu komoru u kojoj je smještena i
cijev za odvod viška vode
?Da je ulaz u kaptažu u vidu šahta
?Ventilaciona cijev je zaštićena gustom mrežom da se
onemogući prodor insekata
?Vrata na ulazu u komoru moraju biti metalna i obezbjeđena
sigurnom bravom
?Neposredna okolina kaptaže mora biti obezbjeđena
žičanom ogradom i štititi se od ulaska neovlaštenih lica,
krupne stoke i divljih životinja
?Područje oko kaptaže zaštititi nabijenim slojem gline i
eventualno slojem betona, kako bi se izbjeglo zagađivanje
kaptaže površinskim vodama
? Kopani bunar je najjednostavniji i najčešći tip vodnih
objekata uglavnom za individualno vodosnabdijevanje u
seoskim uslovima.
Higijenski građeni seoski bunari treba da imaju sljedeće osobine:
? Da nisu plitki (ne plići od 5 m)
? Da na uticajnoj zoni bunara nema nikakvih zagađivača
? Da su zidovi bunara građeni od čvrstog materijala,
kamena vazanog malterom, cigle ili betonskih prstenova.
? Prostor između spoljašnjeg zida bunara i iskopa zemlje
popunjava se slojem gline debljine 0,5 m, a od površine na
niže do dubine od 2 m
? Nadzemni dio bunara treba graditi do visine od 1 m
(vijenac bunara)
? Okolina bunara treba da se betonira u prečniku od 2 m sa
nagibom od bunara ka periferiji zbog efikasnog oticanja
vode što dalje od bunara, koja treba da se odvodi u obližnji
vodotok
? Gornji otvor bunara je najbolje zatvoriti i postaviti
mehanički sistem za crpljenje vode, jer se na taj način
izbjegava moguća kontaminacija vode
? Ako bunar nije riješen na prethodni način, obavezno
treba da ima kučicu sa nastrešnicom
? Bunar treba biti zamračen jer UV zrake doprinose
razvoju mahovine unutar bunara
Uslovi za lokaciju bunara:
? Bunar se uvijek postavlja uzvodno od zagađenja, na
udaljenosti :
? 20-30 metara od štala i đubrišta,
? 15 m od stambenih sgrada,
? 150 m od groblja,
? 20 m od pojila za stoku, iako su ove vrijednosti promjenljive
zavisno od hidrogeološkog sastava zemljišta
Pobijeni bunari
? Ovaj tip bunara se može izvesti pobijanjem ili bušenjem i
služi za zahvatanje manje količine vode.
? Izvodi se sa cijevi prečnika 25-75 mm, dužine 10 m. Ovi
bunari se nazivaju abisinski, a voda se crpi nortonovom
crpkom koja se montora direktno na cijev bunara.
? Donji dio cijevi je zašiljen tako da se lako utiskuje u teren,
a iznad toga cijev je pperforirana (izbušena) u dužini od 2 m i
više, da bi se voda iz vodonosnog sloja usisavala u cijev pri
pumpanju.
? Nadzemno cijev je u visini od 1,5 m od nivoa zemlje, a na
nju se montora pumpa sa klipom.
? Dio oko cijevi se mora popločati i to sa nagibom da
onemogući vraćanje vode uz cijev.
? Sa epidemiološkog aspekta ovi bunari nisu preporučeni,
jer prestavljaju opasnost zbog zahvatanja vode na maloj
dubini.
? Bušeni bunari
? Služe za zahvatanje velike količine vode i sa velikih
dubina (nekoliko stotina metara)
? Ovim bunarima se dobija kvalitetna voda u izdašnim
količinama.
? Ako se bušenjem naiđe na vodonosni sloj pod pritiskom
kada voda spontano izlazi na površinu to su arteške vode,
ako se pak voda penje do određene visine i izvlači se
pumpom to su subarteški bunari.
? Drenaže i galerije
? Drenaže i galerije se primjenjuju u slučajevima male
izdašnosti i tankog vodonosnog sloja, u kojem bi primjena
vertikalnih bunara bila neracionalna i neefikasna.
? Drenažne cijevi mogu biti od raznih materijala prečnika
10-50 cm.
? Polažu se na nepropusni sloj, oko njih se formira filtarska
obloga u visini vodonosnog sloja na koju se kao zaštita
postavlja folija, a zatim nabija glina.
? Galerije su drenaže većih dimenzija.
? Horizontalni bunari
? Izvode se u pjeskovitom i sitnijem šljunkovitom tlu.
? Sastoji se od sabirnog bunara i horizontalnih filtarskih
cijevi koje su zrakasto položene oko sabirnog bunara.
? Filtarske cijevi se mogu postaviti i u dva nivoa (ako je
vodonosni sloj deblji i žele se zahvatiti veće količine vode).
? U jednom nivou može se postaviti i do 12 filtarskih cijevi.
? Filtarske cijevi su prečnika 150-300 mm i dužine do 100
m.
Download

VODOSNABDIJEVANJE I VRSTE VODNIH OBJEKATA