Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
KOTOR
April 2013.
U GALERIJI NAUKE I TEHNIKE SRPSKE AKADEMIJE NAUKA
I UMJETNOSTI OD 15. DO 27. APRILA ODRŽANA
Izložba
Izložba
Slavni
Slavni
kapetani
kapetani
Boke Kotorske
Kotorske
Boke
Galeriji nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) 15. aprila je otvorena izložba Slavni
kapetani Boke Kotorske Pomorskog muzeja Crne Gore iz
Kotora. Zajedno sa našim muzejom suorganizatori izložbe su bili
Muzej nauke i tehnike u Beogradu i Galerija nauke i tehnike
SANU. Izložbu, čiji su autori Radojka Abramović i mr Mileva Pejaković Vujošević, kustoskinja i direktorica našeg muzeja, otvorio
je ambasador Crne Gore u Srbiji Igor Jovović, a govorili su mr
Mileva Pejaković Vujošević, Sonja Zimonjić, direktorica Muzeja
nauke i tehnike, te akademik Zoran Petrović, direktor Galerije.
Postavku izložba Slavni kapetani Boke Kotorske činila su tri segmenta. U prvom su bili portreti uglednih bokeljskih kapetana i
slavnih bitaka na moru. Drugi segment su bili navigacioni instrumenti i njihova upotreba na jedrenjacima tokom 17. 18. i 19.
vijeka a treći segment je bio posvećen starim pomorskim dokumentima, geografskim kartama i atlasima.
Bogatom i raznovrsnom postavkom Pomorskog muzeja, željeli
smo posjetiocima da predstavimo pomorsko nasljeđe Boke Kotorske i interesantnu priču o slavnim bokeljskim kapetanima, koji su
se afirmisali po čitavom svijetu kao izvrsni navigatori, uspješni
privrednici i slavni ratnici. Pomorstvo je stvorilo veze Boke Kotorske sa svijetom i omogućilo privredni razvitak ovog kraja, kao i
civilizacijski i kulturni napredak.
Na izložbi su bili izloženi brojni eksponati iz fundusa Pomorskog
muzeja: portreti kapetana Boke, modeli brodova, pomorski instrumenti i stari dokumenti, koji dočaravaju istoriju pomorstva
Boke Kotorske, preko predstava ratništva i slavnih okršaja na
moru, do priče o privrednom i kulturnom usponu Boke koje je
uslovila pomorska privreda. Posjetioci su, između ostalog, mogli
da saznaju kako se sticalo zvanje kapetana duge plovidbe –
zapovjednika broda, ko su kapetani Boke zaslužni za istoriju
svjetskog pomorstva, kao i koji je to kapetan Boke u 19. veku
oplovio svijet.
Izložba je trajala do 27. aprila, a vidjelo ju je oko 15.000
posjetilaca.
(Nastavak na stranama 4, 5, 6, 7 i 8)
Fotografija: D. Brdar
U
Fotografije: Naslovna strana kataloga izložbe (gore); Galerija
nauke i tehnike SANU pred otvaranje izložbe kotorskog
Pomorskog muzeja i Muzeja nauke i tehnike u Beogradu pod
nazivom Slavni kapetani Boke Kotorske
Jedra Boke
POSjeTe
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
Predsjednica Parlamenta Islanda
u Palati Grgurina
Jedra Boke je mjesečna publikacija
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
April 2013. godine
Direktor Pomorskog muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
omorski muzej Crne Gore u Kotoru 11. aprila posjetila je predsjednica Parlamenta Islanda Aste Johanesdotir (Johannesdottir). Gospođu Johanesdotir je u
holu Palate Grgurina dočekala direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević
nešto prije 16 sati. Uglednoj gošći Kotora i našeg muzeja ona je potom pokazala
izložene eksponate i predstavila istoriju Kotora i Boke. Predsjednica islandskog
parlamenta upisala se u knjigu utisaka Pomorskog muzeja Crne Gore. Njenu poruku
koja je ostala u knjizi utisaka nijesmo uspjeli da prevedemo. Gospođa Johanesdotir
boravila je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori 10. i 11. aprila na poziv predsjednika
Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića.
P
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Milja Radulović
mr Stevan Kordić
Don Anton Belan
Prof. dr Milenko Pasinović
Antun Tomić
Milan Sbutega
Zoran Radimiri
Željko Brguljan
Petar Palavršić
Radojka Janićijević
Ilija Mlinarević
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Milica Vujović
Smiljka Strunjaš
Fotografije: Gospođa Johanesdotir u holu Plate Grgurina sa
direktoricom Muzeja mr Pejaković
Vujošević; Upisuje se u knjigu utisaka i njena poruka
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje
Drago Brdar
Školske ekskurzije
otorska Palata Grgurina u kojoj se nalazi Pomorski muzej Crne Gore mjesto je
koje često obilaze školske ekskurzije. Inspirativnu izložbenu postavku našeg muzeja dolaze da vide najviše đaci iz crnogorskih osnovnih i srednjih škola ali ima i posjeta đaka iz zemalja regiona. Tokom aprila, kada počinje sezona učeničkih ekskurzija naš muzej posjetili su đaci nekoliko osnovnih škola iz Crne Gore. U okviru svojih
ekskurzija oni su, osim Pomorskog muzeja koji je nezaobilazna adresa, obilazili grad
Kotor i njegove kulturne i istorijske znamenitosti. Fotografijom smo zabilježili posjete
učenika dvije osnovne škole iz Nikšića - OŠ Mileva Lajović Lalatović (19. aprila) i OŠ
Braća Ribar (24. aprila). Imjući u vidu skromne đačke džeparce Pomorski muzej je
izašao u susret učenicima koji su željeli da vide postavku u palati Grgurina omogućio
im je besplatan ulaz.
K
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.com
e-mail: [email protected]
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900.
godine otvorena za javnost, a 1938.
godine preuređena i otvorena na prvom
spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne
palate plemićke porodice Grgurina iz
početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i
adaptirana za potrebe Muzeja.
Pomorski muzej je institucija kulture
Republike Crne Gore.
2
Jedra Boke - april/2013.
Učenici OŠ Braća Ribar
Fotografije: D. Brdar
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.
Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija
za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej
sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na
te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih
moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,
zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada.
Učenici OŠ Mileva Lajović Lalatović
NAŠA POSLA
Revizori Ministarstva kulture u Palati Grgurina
U Pomorskom muzeju Crne Gore, 25.
aprila, boravila su dva revizora republičkog Ministarstva kuture - Veselin Krstićević i Milica Martić - radi inspekcijskog uvida u dokumentaciju naše institucije. Riječ je o redovnoj kontroli kako se
vodi muzejska dokumentacija koja se
obavlja u svim muzejima u Republici.
Inspektori su konstatovali da će Program
sakupljanja muzejskog materijala biti
uskoro utvrđen. Takođe, da će postupak
revizije muzejskog materijala biti okončan do u naredna 3-4 mjeseca ove godine, nakon čega će biti urađeno i za-
ključivanje stare muzejske dokumentacije.
Sa inspektorima je dogovoreno kako da
se ustanovi registar muzejskih kopija i rok
do kada treba da sačinimo i Ministar-stvu
dostavimo izvještaj o izvršenim mjerama.
Sijednica Izdavackog Savjeta
našeg Godišnjaka
U biblioteci našeg muzeja 5. aprila
okupili su se članovi Savjeta Godšnjaka
Pomorskog muzeja. Na sjednici je razmotren tok priprema za štampanje Godišnjaka, posla čije okončanje kasni zbog
neplanirano velikog povećanja broja
tekstova koji će biti objavljeni, kao i
zbog problema u finansiranju tog poduhvata. Pripreme su uglavnom privedene
kraju, ali je konstatovano da se Godišnjak ne može dati u štampu dok se ne
obezbijedi novac za taj dio posla.
Pomen don Branku Sbutegi
Na godišnjicu kada je preminuo don
Branko Sbutega, 27. aprila, direktorica
Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković
Vujošević, zajedno sa sekretarom Božanom Biskupović, bibliotekarem Slavkom Dabinovićem i urednikom Jedara
Boke Dragom Brdarem obišla je grob
tog intelektualnog velikana i humaniste
Boke Kotorske. Don Branko Sbutega
rođen je 8. aprila 1952. g. u Kotoru a
preminuo je 27. april 2006. g. Pomorski
muzej i na ovaj način njeguje uspomenu
na dragog nam prijatelja.
’ spremanje
Prolecno
Sa dolaskom proljeća, kao i ranijih godina, obavili smo veliko spremanje Muzeja. U
tom poslu angažovan je bio dio našeg kolektiva, a za poslove u bašti na tersi Palate
Grgurina bili su nam potrebni i radnici gradskog zelenila. Muzej se svakodnevno čisti i
sređuje, ali da bi sve bilo besprijekorno, povremeno se to uradi temeljito. Čišćenje vitrina i starog oružja kao i drugih eksponata obavili smo 17. i 18. a na terasai se radilo 20. i 21. aprila. Za našu baštu kupili smo nove rasade, sezonske biljke i tako obogatili cvijetni pejzaž koji plijeni pažnju naših posjetilaca.
Posjeta porodici
Vaska Lipovca u Splitu
Pripremajući izložbu pod nazivom
Akademski slikar i skulptor Vasko Lipovac
vraća se doma, ekipa našeg muzeja je,
21. i 22. aprila, posjetila Split u Hrvatskoj gdje je čuveni umjetnik živio i radio
od 1967. godine sve do svoje smrti
2006. godine. Kao rođenom Kotoraninu
njegova brojna djela značajno su obilježili motivi njegovog rodnog grada i
Boke Kotorske, pa je to bio i razlog da
u Pomorskom muzeju, za manifestaciju
Noć muzeja, priredimo izložbu posvećenu upravo Vasku.
Izložbu organizujemo sa udruženjem
Vasko Lipovac-Val iz Splita gdje se danas nalazi najveći dio njegove znamenite zaostavštine i gdje živi njegova
porodica.
Boravak u Splitu iskoristili smo da sa
porodicom Lipovac dogovorimo sve detalje izložbe čija je priprema počela u
februaru, a zajedno sa njegovim sinom
Mariom, koji vodi brigu o Vaskovoj
zaostavštini i suprgom Milenom odaberemo slike i skulpture koje će biti izložene u Palati Grgurina od 14. maja
do 8. juna. U ekipi Pomorskog muzeja
bili su mr Mileva Pejaković Vujošević,
direktorica Muzeja, kustos Ilija Mlinarević, Slavko Dabinović, bibliotekar, te
Božana Biskupović, sekretar Muzeja.
Vasko Lipovac rođen je u Kotoru, 14.
juna 1931. godine, a preminuo u Splitu,
4. jula 2006. godine. Akademiju primjenjenih umjetnosti završio je u Zagrebu
1955. godine. Bio je saradnik majstorske radionice Krste Hegedušića od
1955. do 1959. godine. Od 1956. godine izlagao je na oko stotinu samostalnih i preko dvjesto skupnih izložbi u
zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih
nagrada za skulpturu, ilustraciju, te javne spomenike.
Odabir eksponata
u Vaskovom ateljeu
Jedra Boke - april/2013
3
IZLOZBe
Izložba Slavni kapetani Boke Kotorske
(Nastavak sa strane 1)
a početku programa otvaranja izložbe Slavni kapetani
Boke Kotorske govorio je direktor Galerije nauke i tehnike
SANU akademik Zoran Petrović. Pozdravljajući posjetioce i
predstavnike oba muzeja–organizatora on je podsjetio na
izreku da svako kada stavi prst u more tako dolazi u kontakt
sa svijetom, sa svim značajnim centrima u svijetu. To nas vodi u
prošlost, u bitke, u trgovinu i bogaćenje, na kraju vodi nas u
jednu lijepu istoriju koju će, nadam se, dočarati ova izložba,
rekao je gospodin Petrović.
On je rekao da je izložba dio razmjene Muzeja nauke i tehnike u Beogradu i Pomorskog muzeja u Kotoru i izrazio nadu
da će se tradicija razmjene Muzeja nauke i tehnike i drugih
muzeja iz regiona nastaviti, kao i da će se to odvijati u
Galeriji nauke i tehnike SANU.
N
Akademik Zoran Petrović govori na otvaranju
izložbe; Iza su Radojka Abramović, mr Mileva
Pejaković Vujošević i Igor Jovović
Poslije direktora Galerije gospodina Petrovića, publiku i goste - Igora Jovovića, ambasadora Crne Gore u Srbiji, mr Milevu Pejaković Vujošević, direktoricu Pomorskog muzeja, i Radojku Abramović, kustosa našeg muzeja, u ime Muzeja nauke i
tehnike pozdravila je Sonja Zimonjić, direktorica tog muzeja.
Ona je podsjetilada je saradnja dva muzeja počela prošle
godine kada je Muzej nauke i tehnike gostovao je u Crnoj Gori
sa izložbom Kapetani mora i rijeka a koja govori o povezanosti
bokeljskih kapetana sa istorijom riječnog brodarstva u Srbiji.
Sonja Zimonjić govori
na otvaranju izložbe
4
Jedra Boke - april/2013
Ovo je lijepa saradnja u kojoj učimo jedni od drugih, oslonjeni
smo jedni na druge i veliko mi je zadovoljstvo što je došlo do
razmene. Na ovoj izložbi videćemo jedan dio slavne istorije
bokeljskih kapetana, rekla je gospođa Zimonjić izražavajući
zahvalnost svima koji su došli na otvaranje izložbe.
Mr Mileva Pejaković Vujošević
Uvažene dame i gospodo, dragi Beograđani, dragi moji Kotorani,
sobita mi je čast i zadovoljstvo da vas večeras, zajedno sa
mojom koleginicom Radojkom Abramović, najtoplije pozdravim i zahvalim na lijepoj dobrodošlici. Posebnu zahvalnost
dugujemo gospođi mr Sonji Zimonić - direktorici Muzeja nauke
i tehnike i njenom stručnom timu što je došlo do realizacije ove
izložbe, zatim gospodinu akademiku Zoranu Petroviću – direktoru SANU, gospođi Marini Jovićević, konzulici Srbije u Crnoj
Gori. Pozdravljam ambasadora Crne Gore u Srbiji, gospodina
Igora Jovovića koji će otvoriti izložbu „Slavni kapetani Boke
kotorske“. Kada dođete u grad Kotor ne dočekuju vas samo
prijatelji i Kotorani, nego i vjekovi koji su sve vrijeme njegovog
postojanja ugradili u ono što je stvoreno, čuvano i sačuvano do
današnjeg dana.
Isplovili smo iz svoje matične luke, iz UNESKO vog Kotora,
odškrinuli vrata jedne barokne palate u kojoj je smješten
Pomorski muzej, sa željom da vam pokažemo samo dio kulturne baštine minulih epoha. Takođe nam je želja bila da vam
dočaramo duh i ljepotu Mediterana kroz istoriju pomorstva i
slavnih bokeljskih kapetana, dobrih navigatora, uspješnih
privrednika i darovitih diplomata.
Ovom izložbom napravili smo jedan skalin više, pokazali
da kultura ima svoj putokaz, da je magično polje u kojim su
muzeji ti koji grade i dograđuju mostove prijateljstva,
zbližavaju ljude i gradove i time čine da nam život bude
ljepši i duhovno bogatiji.
Želim da se narednih dana u ovom divnom prostoru vaše oči
odmore, a vaša duša oplemeni na ovim rijetkim i vrijednim
muzejskim eksponatima, jer muzeji su nit koja spaja, oni su
kapija kroz koju prolaze vjekovi čiji smo mi dobri čuvari.
Kapije grada Kotora su vam uvjek otvorene, kao i vrata
našeg Muzeja, dođite nam, mi vas očekujemo. Hvala.
O
Igor Jovović,
Neposredno prije ovog našeg današnjeg čina razmišljao sam
na tu temu i došao do jednog jednostavnog zaključka da smo
neke od najvećih civilizacijskih pomaka u našoj istoriji postigli u
oblasti pomorstva kao jedne vrlo kompleksne ljudske djelatnosti
koja se ne odnosi samo na privredu, nego i na tehnička dostigČast da otvori izložbu pripala je Igoru Jovoviću, ambasanuća, koja zahvata sve sfere života i kulture i omogućava upoznavanje generalno sa drugim narodima i prenošenje iskustava i
doru Crne Gore u Srbiji. Gospodin Jovović je rekao:
ostvarenog napretka iz drugih sredina u našu sredinu.
Jedan od dokaza da je Crna Gora, kao jedna mala i čestita
uzej nauke i tehnike u Beogradu i naši muzeji imaju sadržava u području Balkana, da ne govorimo o svjetskim razradnju koja je prošle godine na najbolji način manifestomjerama, bila vrlo prepoznatljiva i da to je trajalo stotinama
vana u Crnoj Gori time što je u nekoliko crnogorskih gradova
godina, upravao zahvaljujući velikim dijelom pomorstvu. Tako
organizovana izložba Kapetani mora i reka koji su dolazili iz
da koliko god smo ili teritorijalno
ove sredine ili obrnuto. Nevezano za
sputani, kao kraj koji nije imao tradiovu izložbu, nedavno sam saznao da
cionalno saobraćajne veze, more
je parobrodarski transport u Srbiji ponam je bilo otvoreno kao jedna širočeo sa kapetanima koji su dolazili sa
ka, univerzalna magistrala i naši
crnogorskoga primorja. Čak iako ne
preci su očito to dobro znali da
znate ništa o velikoj pomorskoj tradiciji
koriste. Zato Crna Gora, osim što je
Crne Gore, kada uđete ovaj prostor i
nadarena prirodnom ljepotom, plikada pogledate ove portrete odvažjeni kako ljude sa strane, tako i ljude
nih i odlučnih ljudi možete da steknete
sa ovih naših područja, svojim velikim
utisak da iza toga stoji jedna prošlost
kulturnim i drugim nasljeđem.
na koju se sa zadovoljstvom treba priPortreti kapetana na zidovima i svi
sjećati, utoliko više ako se ona može
drugi artefakti i dokumenti, mape i
prezentirati i drugim sredinama, pogopomorski instrumenti na jedan klasitovo ovdje u Srbiji koja sa Crnom Gočan, prepoznatljiv način ukazuju na
rom ima mnogobrojne prijateljske, kuldio te naše tradicije, na podvige,
turne, naučnotehničke, privredne i svahrabrost, na pregnuća ljudi koji su nas
ke druge veze.
upoznavali sa drugim svjetovima, i što
U ovakvim prilikama čovjek se prosto
je još važnije donosili njihova dostipita kako odgovoriti zahtjevu da se
gnuća među naše ljude.
nešto kaže na ovu temu kao što je hilVjerujem da ćemo i u doba u kojadugodišnja i duža istorija pomorstva
jem živimo, kao društvo i država
u Crnoj Gori. Da vas samo podsjetim
naći snage da obnovimo pomorsku
da je Bokeljska mornarica osnovana,
tradiciju koja je nažalost došla u pripretpostavlja se iako nema pisanih doFotografija: D. Brdar
lično loše stanje zbog svega što je
kaza o tome, u 9. vijeku, da se ona
prethodilo ovom periodu u kojem se
vjerovatno oslanjala na tradiciju udruAmbasador Igor Jovović otvara izložbu; U pozadini,
s lijeva na desno: Mr Mileva Pejaković Vujošević,
sada nalazimo, što je vezano za rasženja pomoraca i kapetana koja je
Radojka Abramović, akademik Zoran Petrović,
apad bivše države.
postojala u rimskom carstvu i da je
Sonja Zimonjić i princeza Jelisaveta Karađorđević
Zahvaljujem se što ste došli u ovolikao takva jedna od najdužih bratovkom broju i što ova izložba doprinosi kulturnom i svakom drugom
ština po svom trajanju koja postoji bilo gdje u svijetu. Istovrezbližavanju između dva naroda i dvije države i želim da bude
meno, kao što sam već rekao, privredni život u primorskom
još mnogo takvih momenata gdje ćemo na isti način razmjenjivati
dijelu Crne Gore a povezano s time, i u zaleđu i svaki drugi,
iskustva i predstavljati se jedni drugima. Posebna čast mi je da u
dakle ukupni civilizacijski napredak te sredine je itekako bio
ime ambasde Crne Gore proglasim ovu izložbu otvorenom.
vezan sa pomorstvom.
ambasador Crne Gore u Srbiji
Posjetioci na otvaranju izložbe razgledaju eksponate
Foto: Bojan Bernard
M
Jedra Boke - april/2013
5
IZLOZBe
Kataloški predmeti na izložbi Slavni kapetani Boke Kotorske
Portret kapetana Krsta
Čorka iz Perasta, kraj
XVII vijeka,
ulje na platnu 125x93
cm, nepoznati autor
Portret kapetana Matije
Zmajevića,
1937. g. ulje
na platnu 91
x62 cm, autor Anastas
Bocarić
Kopija poprsja kap.
Marka Ivanovića sa
zavjetne slike iz crkve
Sv. Đorđa i Tripuna u Veneciji, autor Mato Đuranović
Okršaj braće Marka i Joza
Ivanovića kod Pireja 1756.
g. ulje na platnu, 117x88
cm, autor Vincenzo Chilone
Tartana, brod XVII i XVIII
vijeka kojom su Bokelji plovili Mediteranom;
Portret kapetana Peta
Želalića
druga polovina XVIII
vijeka, poslije 1760.
g. ulje na platnu, 107x82cm,
nepoznati autor
Pismo admirala Matije
Zmajevića,
bratu Vicku
Zmajeviću,
nadbiskupu
barskom u
Perastu,
Karlove Vari, 3. 9. 1712. g.
Atlas pomorskih karata
Mediterana u izdanju Josipa
Rua iz Marselja 1764. g.
Portolan, XVIII vijek, veličina
19,5x 20,8 cm
Portret kapetana Antona
B. Radimir,
2004. g. ulje
na platnu,
100 x70 cm,
autor Drago
Radimir
Oktant, druga polovina XVIII
vijeka;
Barketa – brzinomjer, korišćen na jedrenjacima XVIII i
XIX vijeka
Fotografija kamenog reljefa
sa prikazom venecijanskog
lava i Sv. Tripuna, patrona
grada Kotora, štampa na
platnu, 106 x 57 cm
Okršaj kapetana Marka Ivanovića kod Patrasa 1751. g.
Venecija 1823. g. ulje na
platnu, 117x71 cm, autor
Vincenzo Chilone
Model jedrenjaka tipa šambek, gusarski brod Sredozemnog mora (XVI – XVIII
vijek)
6
Jedra Boke - april/2013.
Portret kapetana Joza Lukovića iz Prčanja, kraj
XVIII vijeka,
ulje na platnu,
100×70 cm,
nepoznati autor
Durbin i Devisov kvadrant,
XVIII vijek;
Model nave Leon Coronato,
XVIII vijek;
Portret kapetana Krsta Radoničića, prva polovina
XIX vijeka, ulje
na platnu, 44x
35 cm, autor Generini
Portret kapetana Špira
Danilovića iz
Herceg Novog, prva
polovina 19.
vijeka ulje na platnu, 65x52
cm, nepoznati autor
Portret
Tripa Milatovića iz
Stoliva,
polovina
XIX vijeka,
ulje na
platnu, 65 x52 cm, nepoznati
autor
Portret Tripa
Milatovića iz
Stoliva, polovina XIX
vijeka, ulje
na platnu,
65x 52 cm,
nepoznati autor
Pomorska dozvola, I verzija
iz prve polovine XIX vijeka;
Portret kapetana Joka
Jakšića iz
Igala, druga
polovina XIX
vijeka, ulje
na platnu, 57x49 cm, nepoznati autor
Portret kapetana
Ivana Matova
Radoničića,
druga polovina XIX vijeka,
ulje na platnu, 38
x31 cm, nepoznati autor
Portret kapetana Pava
Kamenarovića, kraj
XIX vijeka,
ulje na platnu, 48x38 cm, autor František Cigler (Ziegler)
Portret kapetana Iva
Vizina iz
Prčanja,
1954. g.
ulje na platnu, 71 x51
cm, autor
Vasko Lipovac
Portret Federika Belavite iz
Prčanja, 1970.
godina, ulje na
platnu, 71x 51
cm, autor Tomislav Ciko
Portret Petra
Jankovog
Kaluđerovića
iz Luštice,
polovina XIX
vijeka, ulje
na platnu, 80x64 cm, nepoznati autor
Hronometar, William Weichert, XIX vijek
Portret kapetana
Marka
Dabovića
iz Kostanjice, kraj
XIX vijeka, ulje na
platnu, 58x4 cm, nepoznati
autor
Portret kapetana Stanislava Petrovića, iz
Kotora,
1902. godine ulje na
lesonitu, 64x46 cm
Portret
kapetana
Slavomira Đurkovića,
iz Risna
kraj XIX
vijeka,
ulje na kartonu, 57x47 cm,
autor Špiro Đuranović
Kutija za pisanje brodskog
dnevnika, XIX vijek Drvo i
platno, 31×11 cm (otvoreno
52×11)
Portret kapetana Joka Đinovića iz Bijele,
druga polovina XIX vijeka, ulje na
platnu, 69 x50 cm, nepoznati autor
Portret Andrije Kršanca iz Luštice, 1875.
g. ulje na
platnu, 61
x55 cm,
nepoznati autor
Sekstant, druga polovina XIX
vijeka
Portret kapetana
Ilije Ivanovića iz
Stoliva,
1899. g.
ulje na
platnu, 70
x52 cm, autor I. Volarić
Fotografija gipsanog reljefa
Boke Kotorske, fotokarton,
106x57, težina 2kg, štampa
na platnu
Iz kataloga izložbe Slavni kapetani Boke Kotorske
omorstvo, koje je stvorilo veze Boke Kotorske sa svijetom, značilo je civilizacijski i kulturni napredak kraja,
razmjena materijalnih dobara – privredni napredak, a
bokeljski kapetani afirmisali su se ne samo u Boki Kotorskoj, već i u čitavom svijetu kao ljudi izuzetne umne i fizičke
snage, izvrsni navigatori, uspješni privrednici i slavni ratnici.
Prateći karijeru pomorskog kapetana ukazuje nam se vrlo
naporan i trnovit put od prvog stupanja na brod do dobijanja kapetanskog zvanja. Činom dobijanja ovog zvanja
tek nastaju prave dužnosti na brodu, jer je kapetanska karijera sinteza ogromnog iskustva, znanja u navigaciji,
upornosti i požrtvovanja.
Na brod je mališan stupao sa svojih četrnaest godina,
poslije izvjesnog nautičkog obrazovanja koje je sticao u lokalnim školama. Obično je to bio jedrenjak njegovog oca,
ujaka, strica ili nekog bliskog rođaka. Otrgnutom iz majčinog okrilja i toplog roditeljskog doma, dječaku u svojstvu
maloga na brodu jedrenjak ubrzo postaje novi dom, a
vlažne palube, stenjanje užadi i jedara, krik galebova,
urnebesne oluje i ljetne vreline dio svakodnevice.
Poput malog Spartanca koji se od ranog djetinjstva sprema za krvava ratišta, dječak se na brodu podvrgavao veoma strogoj disciplini. Pomagao je mornarima u brojnim
poslovima oko jedara, krme, ukrcaja i iskrcaja tereta, uz to
poslužujući oficire i kapetana broda. Pokoravajući se svakoj
naredbi odraslih na brodu poštovao je staru bokeljsku izreku: Ko se ne navikne slušati, taj neće umjeti zapovjedati.
Po unapređenju u mladića takođe je savladavao težak
mornarski zanat, ali sa nešto više lične slobode. Zavisno od
pojedinačnog angažovanja i afiniteta prema plovidbi, poštujući strogu hijerarhiju na brodu, od mladića je postajao
kormilar, zapovjednik palube, oficir, pomoćnik kapetana, a
tek onda bi budući kapetan čekao na red ili na srećnu
okolnost da sam zapovjeda brodom. Prije dobijanja oficirskog, a zatim kapetanskog zvanja mladi pomorac pohađao je na kopnu nautičku nastavu, kako bi, pored praktičnog znanja koje je stekao na brodu, posjedovao izvjesno teorijsko nautičko obrazovanje. U uvodnom izlaganju
svoje knjige Uspomene iz pomorskog života kapetan Vlado
Ivelić piše o danima svoje mornarske prakse slijedeće:
Za osam godina moga prvog mornarskog života, dok sam
postao časnikom, živio sam sa svojim drugovima pod provom i ležao na ranču, često puta mokar i na mokroj postelji, a kadkada i čista odjeća, u koju bih se preobukao, bijaše vlažna. Bilo je slučajeva da s rđavim vremenima za
nekoliko dana ne bismo mogli ni uljesti pod našu provu.
Morao bi se pokriti tambuđ s daskama i zabiti dobrim
čavlima jer bi se preko njega talasi bacali kada bi brod s
provom pod more ronio. Dokle god bi nevrijeme trajalo,
nije bilo spavanja ni zaklona, već smo morali stajati u
inceradi, mokri i gladni, pošto za takvih dana nije ni kuhinja mogla da funkcioniše.
Ipak, za mnoge kapetane to su bila najljepša sjećanja iz pomorske prakse, o čemu kapetan Vlado Ivelić
takođe piše u svojim uspomenama: Rado se spominjem
najljepših dana moje mladosti koje sam proveo kao
prosti mornar na barku Peti Dubrovački gdje sa svojim
drugovima (momci od oka, jedri i zdravi) uživah slobodno vrijeme u veselju, igri i zabavi, tako da nam i u
najgrđoj opasnosti ni jedna gorčina ne bijaše preteška.
P
Jedra Boke - april/2013.
7
IZLOZBe
FOTO GALERIJA IZLOŽBE - Opsežne pripreme za održavanje izložbe u Beogradu počele su odmah nakon novogodišnjih
božićnih praznika, a finale kotorskog dijela posla, tj. prenos eksponata do kombija za transport vide se na fotografiji 1. Veliki
dio posla obavili su u Beogradu i saradnici Muzeja nauke i tehnike i Galerije SANU, gdje smo u očekivanju početka programa
otvaranja izložbe napravili zajednički portret direktorica dva muzeja Sonje Zimonjić i mr Mileve Pejaković Vujošević ispred
portreta kapetana Krsta Čorka (fografija 2). Na istom mjestu smo zaustavili i potomka slavnog kapetanovog, (fotografija 3). Tu
smo napravli i zajednički portret autora beogradske izložbe Radojke Abramović i direktorice Pejako-vić Vujošević sa autorkom
kotorske izložbe Kapetani rijeka i mora, mr Gordanom Karović (fotgrafija 5). Na fotografii 4 je kustos Galerije nauke i tehnike
SANU, Bojana Božić Hrelja. Izgled Galerije sa našim eksponatima je na fotografiji 6, a na fotografiji 7 su posjetioci dok traje
program otvaranja. Nakon otvaranja zabilježili smo susret gospođe Pejaković Vujošević sa akademicima Ljubišom Rakićem i
Zoranom Petrovićem (fografiji 8). Na fotografiji 9 su ambasador Igor Jovović i njegova supruga Vesna sa Radojkom Abramović
i direktoricom našeg muzeja. Na posljednje dve fotografije su posjetioci dok razgledaju izložene eksponate i dok razgovaju na
platou ispred Galerije u ulici Đure Jakšića.
2
5
8
3
4
6
9
7
10
Fotografije od 1 do 10: D. Brdar
1
Fotografija 11: Bojan Bernard
11
8
Jedra Boke - april/2013
LIBRI
PROMOCIJA KNJIGE KIŠI LI NEPREKIDNO NAD KOTOROM? U PALATI GRGURINA
Pomorski muzej u Kotoru, 10. aprila: Prezentacija knige
Kiši li to neprekidno nad Kotorom? Lidije Vukičević
organizaciji Pomorskog muzeja u palati Grgurina 10.
aprila promovisana je knjiga Kiši li neprekidno nad Kotorom? autorke Lidije Vukčević. O knjizi crnogorske spisateljice, rođene Zagrepčanke, kotorskoj čitalačkoj publici govorili su književnik i pjesnik Bogić Rakočević, novinar i pisac Miraš Martinović i autorka.
U
Ova knjiga se može posmatrati kao intimni muzej antikviteta,
ona razmiješta djelove života autorke po raznim mjestima. Bez
obzira na erozije svakodnevice i turbulentnu životnu kombinatoriku, Lidija uvijek ostaje dosljedna sebi i
uprkos varljivih životnih
putokaza uvijek pronalazi
put do kuće. Zagledanost u
lice i naličje svojih domovina, ispoljava ne samo u
naslovu knjige nego i u
njenom semantičkom opsegu,
rekao je o knjizi Bogić
Rakočević.
Lidija Vukičević govori o svom djelu;
Miraš Martinović (lijevo), Bogić Rakočević
Fotografije: Radio DUX
Intimni muzej antikviteta Lidije Vukicevic’
Miraš Martinović je primjetio da knjiga u sebi ima nešto i od
poeme, drame, eseja, reportaže, pripovjesti, mnogi žanrovi su
tu zastupljeni. Ustvari je ona sve to, ali i više od toga, biografija, stvarna ali imaginarna, porodična hronika stvarnost dignuta
na nivo fikcije.
U najboljem smisli riječi, ova knjiga podsjeća na značajna djela
srednjeevropskih pisaca. Ovo je knjiga bezdomstva, nekog ko je
u ličnom i faktičkom egzilu, oslanjajući se na svoje korjene koji su
duboko u crnogorskoj zemlji. Ona sanja domovinu u
drugoj domovini u kojoj se spisateljica ostvarila literalno, intelektualno i
egzistencionalno”, kazao
je Martinović.
Lidija Vukčević je kotorskoj publici govorila o
svom romanu u kome supotstavlja dokumentarizam i
fikciju, ispisujući jednu ličnu i
vrlo intrigantnu naraciju.
Korice knjige
Prema njegovom kazivanju,
Kiši li neprekidno nad Kotorom?
Veliki je stepen autobiograpriča se neprekidno grana u
i autorica Lidija Vukičević
fičnosti
ovog romana. Mislim da
više pravaca prikazujući razne i uglavnom
čitaoce
nisam
ostavila
ravnodušnim,
nisam
željela koketirati sa
nametnute situacije što poput tajni koje se nenadno otkrivaju
svojim
stranstvom,
nisam
željela
od
sebe
napraviti
žrtvu pa onda
ukazuju na bačenost krhkog bića u životne vrtloge koji su uvjek
pisca,
kao
što
je
najveći
broj
mojih
kolega
pisaca
napravio
mislim
odraz određenih simptona društva.
da to nije korektno. Smatram da su većina pisaca vrlo samoljuRiječ je o pitkom i lucidnom štivu čiji naziv prati u obrazloženju
bivi, zaista je neka vrsta egocentrizma kod umjetnika jako naglazavršnice knjige "njeno srce nalikuje brošu Kotora, ogradila ga je
šena. Ja to nastojim izbjeći, jer mislim da najviše djelo govori i
kamenim zidinama, tek kiša ljuta kiša neisplakanih iskustava
sudi o čovjeku, način na koji se odnosi preme njemu, koliko ga
povremeno joj kao visoki talas zasuo lice kapljama suza" to je
uređuje, na koji način ga rafinira, rekla je autorica nakon što je
istovrijemeno obrazloženje zašto je ova knjiga morala biti
kotorskoj publici čitala odlomke iz svoje knjige.
napisana i zašto je uzela Boku i Kotor kao idelno mjesto kao
U muzičkom dijelu programa nastupili su učenici Muzičke škole
simbolično i stvarno utočište, kazo je su svojoj besjedi o ovom
Vida Matjan iz Kotora.
djelu Rakočević.
Jedra Boke - april/2013. 9
TRADICIjA
2013
Kamelija
trofi
RIBANJE, TRKA DRVENIH BARKI, PREDAVANJE
U
okviru manifestacije Kamelija trofi (Camellia trophy) ispred
Stoliva 28. aprila takmičilo se desetak drvenih barki u ribanju i veslanju nakon čega su prodefilovale ispred stolivske
rive. Ovom manifestacijom ribarskih susreta i vlasnika drvenih
barki, koja je održana u organizaciji NVO Kamelija Stoliv,
Mjesne zajednice Stoliv i kluba sportskih ribolovaca Zubatac Kotor, zatvorena je tradicionalna Fešta kamelija 2013.
valorizacija mandraća, tiradura, barki i starih bitvi. Prvi crtež za
izradu bitvi za vezivanje jedrenjaka izrađen je 1880. god. Danas
je sve manje tiradura, bitvi, a kako bi podsjetili i opomenuli na
stanje Pomorski muzej priprema izložbu fotografija Identitet u
vremenu i prostoru, kazala je mr Mileva Pejaković Vujošević, uz
predlog da se iduće godine održi simpozijum na temu zaštita
drvenih barki i tiradura.
NVO Kamelija i Mjesna zajednica Stoliv, kao i aktiv žena
koje pomažu u realizaciji fešte, pokazali su se kao dobri
domaćini. Organizatori već treću godinu zaredom nastoje da
kroz ovu manifestaciju sačuvaju barem postojeći broj drvenih
barki u bokeljskim mandraćima, koje predstavljaju svojevrstan
dio kulturne maritimne baštine kojoj pripadamo.
Učesnici skupa prisjetili su se kroz in memoriam Branka
Nikolića, idejnog tvorca očuvanja drvenih barki i tvorca portala www.drvenebarke.blogspot.
Drago mi je što je u akvatorijumu ispred Stoliva bilo desetak
drvenih barki, što je na izvjestan način potvrda da drvena plovila, iako danas teška za održavanje, još uvijek nisu pala u zaborav, rekao je predsjednik Upravnog Odbora NVO Kamelija
Romeo Mihović, dodajući da se kroz održavanje ribarskih susreta vlasnika drvenih barki, čini još jedan napor kako one ne
bi bile zaboravljene.
Takmičenje drvenih barki
NAGRADE
Pobjednik u veslanju drvenom barkom bio je Mario Garbin iz Tivta. Pobjednici u ribanju su braća Marijan i Mladen Šantić, drugo mjesto osvojili su Mario Garbin i Bruno
Brguljan, dok je treće mjesto pripalo Zoranu Brguljanu.
Ukupan ulov, oko devet kilograma ribe, među kojima najviše
rombuna, ali i bukava, gljara i sipa, završio je u vrelom ulju,
uz vino i dobru zabavu do kasnih popodnevnih sati.
Grupni portret učesnika
U stolivskim mandraćima danas ima oko dvadesetak drvenih
barki, a isto toliko i u prčanjskim. Istina, za održavanje drvene
barke treba znatno više novca nego za plastičnu, ali veće je zadovoljstvo ribati ili se voziti u drvenoj barci, naveo je Mihović.
U okviru ove manifestacije održano je stručno predavanje o
drvenim brodovima, barkama kao nacionalnom kulturnom dobru, spomeniku kulture svake pomorske zemlje, koji treba staviti
pod režim zaštite, kao i svako drugo kulturno dobro. To su prepoznale mnoge evropske zemlje i krenule u spašavanje, održavanje, ali istovremeno i promociju svoje pomorske baštine i kulture. Postavljeno je i pitanje kada će to uraditi i Crna Gora?
Romeo Mihović
sa pobjednikom trke
Pobjednici u ribanju
Učestvujući na ovom skupu direktorica Pomorskog muzeja
Kotor mr Mileva Pejaković Vujošević predstavila je projekat
Bitve, mandraći i tiraduri u Boki kotorskoj, koji je prezentiran u
sklopu proslave dvadesetogodišnjice proglašenja Crne Gore
ekološkom državom na Žabljaku – 2011.
Ono što treba da zaštitimo su i drvene barke. Identitet Boke
Kotorske je more koje je vezano sa jedrenjake i barke koje su
bile prevozno sredstvo i izvor života na ovom prostoru. Muo kao
staro ribarsko mjesto početkom dvadestog vijeka je imao registrovanih oko 75 barki. Danas ih ima samo jedanaest. U cijeloj
Boki danas ima oko sedamdesetak. Željela bih da vam pomognem i da napravimo zajednički projekat koji bi se zvao Zaštita i
10
Jedra Boke - april/2012.
Predavanje mr Mileve
Pejaković Vujošević
Ručak od ulovljenih delicija
Pomorstvo u KOTORU danas
Dolazak megakruzera Divine u Kotor 22. marta označio je početak sezone
điravanja putničkih kruzing brodova u naš zaliv i naš grad, ali tek u drugoj
polovini aprila sezona je dobila zamah .
M/V Zenith, 4. 4.
Costa Mediterana, 5. 4.
Grand Celebration, 21. 4.
Serenissima, 20. 4.
U aprilu je zabilježno skupa 23 dolazaka
putničkih brodova u kotorsku luku. Pojedini
brodovi su bili više puta, a najčešće su u
Kotor arivali manji putnički brodovi
Serenissima (4) i Athena (3), te kruzer MSC
Armonia (3). Prvi je u naš grad, 1. aprila, stigao manji kruzer FTI Berlina, koji je u Kotoru
bio i 28. aprila. 2. aprila je došla Athena
koja je u kotorsku luku pristajala još 12. i 23.
aprila. 4. aprila je na vezu u Luci bio kruzer
Zenit od 47.255 BRT. Kruzer Costa
Mediteranea od 85.619 BRT dolazi je 5.
aprila. Potom je, 6. aprila, bio putnički brod
Serenissima. Ovaj lijepi brodić od 2.632 BRT
uplovljavala je 13, 20. i 26. aprila. Istog
dana u Luci je na sidru bio i školski brog
Jadran. 8. aprila je na vezu u Luci bio manji
brod Artemis. MSC Armonia (58625 BRT) u
Kotoru je bila 14. 21. i 28. aprila. Seven Seas
Mariner (48.075 BRT) bio je u Kotoru 16.
aprila. Zajedno sa Serenissimom 20. aprila je
bila jahta Harmony G (498 BRT), koja je u
Kotoru ostala i slijedećeg dana do 18. sati.
Slijedećeg dana sa MSC Armoniom (sidro) na
vezu u Luci bio je kruzer Prinsendam (37.983
BRT). Po kišnom vremenu, 22. aprila u Luci su
bili kruzer Seabour Spirit (9.975 BRT) i
jedrenjak Francesco Petrarca. Brod La Belle de
l'Adriatique (2.995 BRT) u Kotoru je boravio
24. aprila, a 28. je dolazio kruzer Adonia
(30.277 BRT). Poslijednji je u aprilu u Kotoru
bio kruzer Artania od 44.588 BRT.
Seven Sease Mariner, 16. 4.
Fotografije: D. Brdar
Seabour Spirit i
Francesco Petrarca, 22. 4.
Jadran, 6. 4.
Jahta Penny Mae, 20. 4.
Harmoni G, 20. 4.
Jahta Avangard II, 30. 4.
Jahta Space, 30. 4.
La Belle de l'Adriatique i Adonia, 20. 4.
FTI Berlina, 28. 4.
Luka Kotor 21. aprila oko 10:30 sati: MSC Armonia na sidrištu i Prinsendam na vezu
Jedra Boke - april/2013.
11
ISTORIJA
SREDNJEVJEKOVNI BRODOGRADITELJI U KOTORU - Najstariji od 6-7 poznatih kotorskih brodograditelja srednjeg vijeka je
Palin pok.Hranka iz 1396. godine, ali osim oznake zanata i
toga da se svojom barkozijom, koju je imao u suvlasništvu sa
Stojkom Burilom, bavio još i pomorskom trgovinom, nema podataka o njegovoj djelatnosti (Kovijanić, n. dj., GPMK I, 62 i V, 6).
Više brodograditelja iz perioda 1330-1440. godine navedeno
je u arhivskim spisima samo po imenu (Radonac, Branko, Stojko,
Radič i Dobrac), iako se njihov rad donekle može pratiti. Za
neke druge opet, ima i puno prezime (Ivanko Tihobratić i Stefan Pintura), ali osim oznake zanata nema spomena o obimu njihova rada (Isto, GPMK I, 64-65).
Obiično se izrađuju barkozije,
cakore i barke, od 14 do
20 lakata, s nekoliko vesala i kržnim jedrom.
Cijena im se kreće oko
30 perpera (Isti, GPMK
VIII, 51-52 i VI, 23; detaljnije
o tipovima, mjerama i nosivosti u
članku Milivoja S. Miloševića, Bokeljski jedrenjaci građeni u Kotoru i Perastu u periodu od 1397. do
1455. godine, GPMK IX, 7-17). Izuzetno su velike barkozije latinskog tipa, jedna od 40 kola, a druga od 800 vreća mlet. mjere.
Izgrađivali su ih kalafati Branko, Stojko i Radič, prvu po nalogu
nekih članova plemićke kuće Bolica i Marka Alegretova, a drugu po narudžbi Leonarda da Esculo. Približno su iste cijene, 220
i 226 perpera (Isti, GPMK II, 12-13).
Ako se radilo po nadnici, ona je za kotorskog brodograditelja iznosila od devet groša do jednog perpera (Isti, GPMK VI,
24). Krajem XVI i početkom XVII vjeka u Kotoru rade kao brodograditelji nekoliko Korčulana (R. Kovijanić, o brodograditelju
Mišuliću, GPMK IV, 171-174).
Pomorstvo
Rječnik
SREDNJEVJEKOVNE GALIJE (1): O trgovačkim brodovima
ranoga srednjeg vijeka nema iscrpnih podataka. Na istočnom
Sredozemlju prevoze robu karabi, a u zapadnom basenu plove okrugli brodovi kojima se ne zna ime. Po uzoru vizantiskog
dromona novi učitelji brodogradnje s apeninskih obala bivši
đaci vizantiske škole, Mlečani i Đenovljani, počeli su oko sredine
10. vijeka graditi novu vrstu galije. Atlantskim okeanom plovile
su u to doba srednjovjekovne nave, ali je u 12. vijeku počela i
Engleska nabavljati galije za svoje ekspedicije. U 13. vijeku
galija se proširila čitavim Sredozemljem i stekla dobar glas.
Glavno brodogradilište srednjovjekovnih galija bila je Đenova,
kasnije joj se pridružila Venecija, pa donekle i Ren u Francuskoj.
Italijanski brodograditelji, trgovci, brodari, pomorci i kondotjeri
su preplavili sve obale Sredozemlja i Atlantika do Bretanje i
Flandrije. Zauzimali su položaje admirala čas na jednoj, čas na
drugoj strani, a uz to su se bavili trgovačkim ekspedicijama s
dosta piratske naravi. U osnovi svih tih djela, običaja i pothvata osjećao se uticaj Vizantije.
Slike prvih galija pune su fantazije i toliko izobličene da je
teško tim brodovima ustanoviti pravi oblik. Na njima se pojavila
krupna novost, za koju sada sa sigurnošću znamo da je uvedena potkraj 13. vijeka. U brodogradnji se pojavilo pravo kormilo u sredini krme, umjesto onoga velikog vesla sa strane što su
ga izumeli stari Egipćani. Novi izum bio je posebno važan jer
se pomoću pravog kormila moglo upravljati i najvećim brodovima, dok se krmeno veslo moglo upotrebljavati samo na
čamcima i brodićima. Svojim galijama Đenovljani i Mlečani su
plovili na daleka okeanska putovanja duž afričke i evropske
obale, a redovan promet su održavali s Flandrijom i Rumunijom.
Na sje-ver se izvozio biber, đumbir i vino, a dovozila se vuna.
Iz Rumunije se uvozilo žito.
Stari jedrenjaci
Jedan od posljednjih peraških jedrenjaka Andriana (48 tona) u oluji; Vlasnik i upravitelj bio Josip Bratičević; Potonuo
je 1884. g. kod Aleksandrije; akvarel nepoznatog autora iz Zbirke Gospe od Škrpjela, Perast; Model ovog jedrenjaka
(mala fotografija) nalazi se u Muzeju Perasta a trenutno se radi na njegovom renoviranju
Download

PDF - Pomorski muzej