Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
KOTOR
Maj 2012.
U SKLOPU JUBILEJA 60. GODINA RADA NAŠEG POMORSKOG
MUZEJA OBILJEŽENA SVJETSKA MANIFESTACIJA NOĆ MUZEJA
Muzej, mladost, muzika
Pomorskom muzeju i ove godine prigodno je obilježena svjetska manifestacija Noć
muzeja. Tako se naš Muzej pridružio sve brojnijoj zajednici muzeja u svijetu koji
jedno veče u godini širom otvaraju svoja vrata polazeći od ideje da kulturne vrijednosti
koje baštine treba da budu dostupnije najširoj javnosti. Ove godine obilježavanje te
manifestacije istovrijemeno je i dio sveukupne proslave jubileja 60 godina Pomorskog
muzeja Crne Gore.
Manifestaciju je otvorila Marina Dulović, direktorica Muzičke škole Vida Matjan u prisustvu gradonačelnice Kotora Marije Ćatović, predsjednika Skupštine opštine Kotor dr
Nikole Konjevića, generalnog konzula Republike Srbije u Herceg Novom Marine
Jovićević, konzula Republike Hrvatske u Kotoru Boža Vodopije, te drugih predstavnika
lokalne samouprave i brojnih zvanica i posjetilaca.
„Uloga Pomorskog muzeja od velikog je značaja za očuvanje pomorske tradicije
Boke Kotorske u cjelini, predstavlja kuću sjećanja i usmene tradicije koja je neraskidiv
dio kulturne baštine, a mi ćemo večeras pokušati da integrišemo muziku i kulturno
nasljeđe“, kazala je Marina Dulović. Pomorski muzej je širom otvorio svoja vrata posjetiocima do dugo u noć.
U muzičkom dijelu programa učestvovali su učenici kotorske škole Vida Matjan –
dobitnici različitih priznanja na domaćim i inostranim takmičenjima. Nastupili su
pijanisti Una Pajić, Matias Fabian, Ema Valdeg, Kristina Kamenarović, klavirski duo
Maja Ćatović-Ivona Franović, duo Jovana Mršulja, flauta – Laura Pavličević, klavir,
Sara Spičanović, violina (korepetitor prof. Nina Vuleković), Miloš Sekulić, truba,
gitaristi Robert Kovač i Boris Pajić, te Aleksandar Janićijević, mladi tenor, u
klavirskoj pratnji prof. Dušice Ćetković. Djevojčica Vjera Radulović recitovala je
kratku izvedbu na italijanskom jeziku.
Nakon toga, mladi vodiči, njih jedanaestoro, uzrasta od prvog do devetog razreda
osnovne škole, predstavili su brojnim posjetiocima vrijedne umjetničke, istorijske i kulturne
predmete koji se čuvaju u palati Grgurina. Miloš Sekulić, učenik četvrtog razreda osnovne
škole, već dvije godine radi kao dječji muzejski vodič. Cijela grupa odabrane djece imala
je svoje vodiče zaposlene u Pomorskom muzeju, od kojih su učili šta da govore, kako da se
kreću izložbenim prostorom od prizemlja do drugog sprata palate Grgurina, a Miloš je
imao tu sreću da mu vodič, pored voditeljke manifestacije Dolores Fabian, bude i njegova
majka Sandra Sekulić.
U
ve godine Pomorski muzej Crne
Gore u Kotoru slavi veliki jubilej,
60 godina postojanja. Muzej je nastao iz zbirke bratovštine Bokeljske
mornarice1880. g. U pravi muzej
prerastao je 1952. g. kada je u
palati Grgurina, dobio svoje mjesto.
Za svoje pregalaštvo Muzej je dobio više priznanja, a poslednji je
Nagrada 44. Međunarodnog sajma
turizma u Novom Sadu kao najbolja
kulturna institucija u pružanju turističke usluge u Crnoj Gori.
Želimo da jubilej dostojno obilježimo. Programi koje smo osmislili
za svaki mjesec, podijeljeni u tri
segmenta. Prvi segment su međunarodne izložbe kojima želimo da
ugostimo drage saradnike i prijatelje sa prostora bivše Jugoslavije.
Drugi segmet se sastoji od organizovanja izložbi iz našeg i fundusa
srodnih institucija. Izdvajamo izložbu
koju ćemo organizovati na dan
našeg rođendana 10. septembra,
Zavjetni darovi kotorske Biskupije
od XVI do XXI vijeka.
Naša misija je da promovišemo
sve ono što je vezano za Muzej i
ljude koji su od pera i znanja i
zato je koncept trećeg segmenta
pisana riječ.
Prvi put u istoriji muzeologije biće potpisana i povelja o bratimljenju dva muzeja, riječkog i kotorskog muzeja.
O
Najmlađi učesnici Noći muzeja
Jedra Boke
Posjete
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
RADNI DOGOVOR SA STRUČNJACIMA MUZEJA NAUKE
I TEHNIKE IZ BEOGRADA
Jedra Boke je mjesečna publikacija
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Maj 2012. godine
Direktor Pomorskog muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Milja Radulović
mr Stevan Kordić
Don Anton Belan
Prof. dr Milenko Pasinović
Antun Tomić
Milan Sbutega
Zoran Radimiri
Željko Brguljan
Petar Palavršić
Radojka Janićijević
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Milica Vujović
Smiljka Strunjaš
Priprema izlozbe Voda nas spaja
aposleni u Pomorskom muzeju u Kotoru i u maju su predano i vrlo aktivno radili na
pripremama pojedinačnih manifestacija koje smo predvideli u programu obilježavanja jubileja: 60 godina postojanja Pomorskog muzeja. Deo tih aktivnosti bio je radni
sastanak sa trojnom grupom stručnjaka Muzeja nauke i tehnike iz Beograda. Sa beogradskim Muzejom naša institucija naime planira organizovati izložbu Voda nas spaja
koja bi trebalo da se održi krajem septembra. Na ovom radnom sastanku učestvovali
su Sonja Zimonić, direktorica Muzeja nauke i tehnike, Gordana Karović, kustos-arheolog, Marko Jovanović, dizajner beogradskog muzeja, Marina Jovićević, generalna
konzulica Srbije u Herceg Novom, te mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja, i Radojka Abramović, viši savjetnik u Pomorskom muzeju.
Z
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje
Drago Brdar
Učesnici sastanka u holu našeg muzeja: Radojka Abramović, XXXXX XXXXX,
Sonja Zimonić, Marina Jovićević, mr Mileva Pejaković Vujošević i Gordana Karović
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.com
e-mail: [email protected]
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900.
godine otvorena za javnost, a 1938.
godine preuređena i otvorena na prvom
spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne
palate plemićke porodice Grgurina iz
početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i
adaptirana za potrebe Muzeja.
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.
Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija
za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej
sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na
te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih
moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,
zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada.
Pomorski muzej je institucija kulture
Republike Crne Gore.
2
Jedra Boke - maj/2012.
DOGOVORI SA ANTROPOLOZIMA IZ SLOVENIJE
Prijatelji iz Pirana u palati Grgurina
godnu posjetu palati Grgurina i kolektivu našeg Muzeja 4. maja upriličili su dvoje
uglednih slovenačkih antropologa, supružnici Irena Weber, docent za kulturnu
antropologiju Fakulteta za turističke studije Portorož – Univerzitet (Univerza) na Primorskem, i dr. Bojan Baskar, redovni profesor socijalne antropologije i mediteranskih
studija Filozofskog fakulteta – Univerzitet (Univerza) u Ljubljani.
U neformalnom i prijateljskom razgovoru sa direktoricom našeg muzeja mr Milevom Pejaković Vujošević uvaženi gosti iz Slovenije, prijatelji Pomorskog muzeja u
Kotoru, razgovarali su o mogućim oblicima saradnje. Za sada je na obostrano zadovoljstvo prihvaćeno da studenti iz Slovenije dolaze u studijske posjete našem muzeju,
pri čemu bi dobili priliku i bliže da se upoznaju sa bogatom istorijskom i kulturnom
baštinom grada Kotora i Boke Kotorske. Zahvaljujemo gospođi Ireni Weber i gospodinu Bojanu Baskaru na ovoj dragocjenoj posjeti. U uvjerenju da će ovi preliminarni
razgovori dovesti do konkretnih koraka u realizaciji određenih oblika saradnje pozdravljamo naše slovenačke prijatelje želimo im brzi povratak u Boku.
U
Mr Milevom Pejaković Vujošević (lijevo) Bojan Baskar, kći gđe. Weber i g. Baskara i Irena Weber u
biblioteci Pomorskog muzeja; Zajednička fotografija u prostoru Muzejske zbirke Porto Montenegra u Tivtu
naše aktivnosti
sjednica redakcije muzejskog Godišnjaka
reća redovna sjednica redakcije Godišnjaka, publikacije naše
muzejske institucije čiji je prvi broj objavljen daleke 1952. godine održana je 11. maja u prostoriji biblioteke Pomorskog muzeja Crne Gore. Sastanku redakcije prisustvovali mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Muzeja, prof. dr Gracijela Čulić,
mr Jovica Martinović, arheolog, Marija Mihaliček, istoričar
umjetnosti - muzejski savjetnik Muzeja grada Perasta, don Atun
Belan, vikar Kotorske biskupije, Jelena Antović, Istorijski arhiv (Kotor), Jasminka Grgurević, konzervator u JU Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, i Siniša Luković, novinar, te
članovi našeg kolektiva: kustosi Radojka Abramović i Jelena
Karadžić, Smiljka Strunjaš, restaurator, Slavko Dabinović, bibliotekar. Članovi redakcije odredili su recenzente za 21 prispjeli
rad, a utvrđeno je i da sve radove treba dostaviti redakciji do 1.
jula. Dogovoreno je da se zbog obimnosti i značaja izda dvobroj
Godišnjaka i to u dva toma koji će sadržati oko 30 stručnih radova. Rezimei svih radova bi pak trebalo biti prevedeni na engleski
jezik od 1. do 15. septembra. Na početku trećeg ovogodišnjeg
sastanka redakcije Godišnjaka, glavna i odgovorna urednica mr
Mileva Pejakovič-Vujošević pozvala je prisutne da minutom ćutanja odaju poštu nedavno preminulom dr Milošu Miloševiću,
uglednom članu redakcije i autoru brojnih radova u Godišnjaku
kome će ove godine biti posvećena ova publikacija. Sledeći sastanak Redakcije zakazan je za početak jula.
T
Sa sastanka redakcije Godišnjaka
U ZASLUŽENU MIROVINU ISPRATILI SMO DRAGOG KOLEGU PETRA PALAVRŠIĆA
Penzija za vrsnog poznavaoca pomorske istorije
aš dragi kolega i prijatelj, Petar Palavršić, kustos Pomorskog muzeja ovog proljeća otišao je u zasluženu penziju.
Tim povodom naš kolektiv je 8. maja organizovao malu feštu u
znak zahvalnosti i poštovanja prema svemu što je Petar uradio
za naš i njegov Muzej. U Muzej Petar se zaposlio prvi put
1975. godine i kao kustos radio je do 1984. godine, kada je
kao pomorac započeo desetogodišnju plovidbu svjetskim morima. Uslijedile su potom četiri godine profesionalnog bavljenja
ribarenjem, da bi se 1999. godine vratio u naš Muzej gdje je
radio kao kustos pomorsko-tehničke zbirke. Kao vrstan poznavalac pomorstva uopšte i pomorske istorije Boke Kotorske i
šire, autor je više stručnih radova u godišnjacima Pomorskog
muzeja, a zajedno sa Slavkom Dabinovićem objavio je knjigu
Plovidba Iva Visina oko svijeta.
Petar Palavršić je rođen u Herceg Novom 1944. godine,
gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Na Saobraćajnom
fakultetu u Beogradu, odsjek riječno-morski saobraćaj, diplomirao je 1968. godine. Prvo zaposlenje bilo je u Luci Bar, gdje
je radio od 1969. do1974. godine.
Odlaskom u penziju ne prestaje naša saradnja sa Petrom jer
je Pomorskom muzeju dragocjeno osebujno znanje i stručnost
našeg kolege. Zahvalni smo mu za sve ove godine lijepog
druženja i plodnosnog rada.
N
Petar Palavršić od direktorice Muzeja mr Mileve Pejaković Vujošević prima
poklon našeg kolektiva; Mala zakuska na ispraćaju dragog nam prijatelja
Jedra Boke - maj/2012.
3
Manifestacije
Robert Kovač
Boris Pajić
Muzej, mladost,
muzika
(nastavak sa strane 1)
„U prizemlju su bronzane ploče na
kojima su urezani likovi starih
kapetana iz prošlih vremena, galije i
Stari grad, na prvom spratu su slike
starih kapetana, grbovi plemićkih
porodica Boke Kotorske, dva salona
porodica kapetana Florija i Ivelića,stil
Elizabeta Druga. Tu su i kolekcije oružja, etnološkog nasljeđa, a na drugom
spratu su nošnje Bokeljske mornarice i
kapetanske odore, eksponati iz istorije
pomorstva, dijelovi brodova, nakit,
nabrojao je spremno Miloš Sekulić
odgovarajući na pitanje šta se čuva u
Pomorskom muzeju.
Povodom manifestacije Međunarodni
dan muzeja i šezdeset godina od osnivanja Pomorskog muzeja Crne Gore 18.
maja od 8 do 18 sati obezbijeđen je bio
besplatan ulaz u ovu ustanovu uz stručno
vođenje i predavanje.
Aleksandar Janićijević
Sara Spičanović
Maja Ćatović
i Ivona Franović
Kristina Kamenarović
RIJEČ MARINE DULOVIĆ, DIREKTORICE MUZIČKE
ŠKOLE VIDA MATIJAN
U carobnom svijetu kulturnog naslijeda
a posebnim zadovoljstvom želim da
vas pozdravim i izrazim zahvalnost
što smo večeras zajedno, na ovoj večeri
u Noći muzeja, koja nosi simboličan
naslov Muzej, mladost, muzika kazala je,
otvarajući manifestaciju i pozdravljajući
djecu , kolektiv Pomorskog muzeja i
prisutne zvanice i posjetioce.
Manifestacija Noć muzeja, nije tako
stara kao što je ova palata u kojoj se
sada nalazimo, simbol pomorstva i simbol kulture grada Kotora, ali je sigurno
već opravdala svoje postojanje.
Činjenica da su se sada, nakon sedam
godina obilježavanja, priključilo više od
40 zemalja i 2.000 muzeja širom svijeta
otvarajući svoja vrata posjetiocima
S
nakon 18 sati, dovoljno govori o njenoj
popularnosti i značaju. Ideja je potekla
iz Francuske 2004. godine, sa ciljem da
se stručnoj i široj javnosti ukaže na
važnost muzeja i muzejskih djelatnosti,
kao i sa zadatkom u prenošenju poruka
iz zajedničke istorije budućim generacijama. “Tokom dana kada su ljudi
Roditelji i ostala publika u Noći muzeja
Mali vodič kroz Muzej Marta Pejaković
4
Jedra Boke - maj/2012.
Božo Vodopija, Marina Jovićević, dr Nikola Konjević, Marina Dulović i mr Mileva Pejaković Vujošević
Ema Valdeg
Matias Fabian
zauzeti svojim obavezama i spriječeni
da ulaze u muzeje, neko se dosjetio da
noću otvori vrata i desio se fenomen koji
je dobio ime Noć muzeja. Možda je i
tako nastalo ovo veče koje budi sve
veće interesovanje posjetilaca, organizatora i učesnika širom svijeta. Uloga
Pomorskog muzeja je od velikog
značaja u očuvanju pomorske tradicije
Boke Kotorske u cjelini, kuća sjećanja i
usmene tradicije koji predstavlja neraskidivi dio kulturne baštine. Kako je neko
rekao ,,Istorija je učiteljica života, naravno, za one koji znaju da čitaju istoriju,, a istorija umjetnosti je jedan od
alata u čarobnom svijetu kulturnog
naslijeđa. Slike prošlih vremena i sve
ono što krasi ovaj kameni prostor je
svakako idealno uputstvo za buduća
vremena jer muzeji i slični umjetnički
prostori nisu napravljeni da kriju
umjetničke vrijednosti već da ih čuvaju
Priča o eksponatima
Nije je bilo lako održati strpljenje
Una Pajić
Laura Pavličević
od juče za danas i sjutra.”
Večeras ćemo imati zadovoljstvo da
uživamo u čarima muzike sa našim
mladim muzičarima a nakon toga
vodiči koji su po prvi put u novoj ulozi
će nam predstaviti posebnosti i sadržaje
kamene palate Grgurina, rekla je Marina Dulović, dodajući da će ujedinjeni i
na istom zadatku pokušati da na najbolji način predstave vrijednosti koje čine
neraskidivi dio kulturne ponude, da integrišu muziku i kulturno naslijeđe.
“To neće biti ni malo teško ako
uzmemo u obzir da su umjetnost i kultura neraskidivi dio i najbolja promocija
svake države. Ono što predstavlja naš
lajt motiv, ideju vodilju jeste ljubav
prema umjetnosti, jer nas vodi drugačija
misao, drugačije shvatanje i iskreno
uvjerenje da ono što radimo je
djelotvorno i dostojno našem opredjeljenju i posvećenosti. Iako ne možemo
Miloš Sekulić
Vjera Radulović
promjeniti svijet možemo učiniti da ga
uljepšamo i da se i drugi sa našom
muzikom osjećaju bolje, jer umjetnost
diše životom cijelog univerzuma, a univerzum se odražava u životu svakog
pojedinca. U svakom umjetničkom djelu,
u svakoj kreaciji i tvorevini ljudske mašte
nalazi se cijela sudbina čovječanstva,
sve ljudske nade, radosti, tuge, slabosti i
veličine. Zadatak svakog umjetnika pa i
ovih naših mladih nada je da imaju
vedru misao, da vjeruju u vlastitu
sposobnost i da svojom umjetnošću
uljepšaju svijet. Kotor je grad bogate
kulturne prošlosti koji je oduvijek znao
da otvori svoja vrata i toplo dočeka
goste u ambijentu visoko kvalifikovanog
kulturnog naslijeđa, što je sigurna sam i
večeras slučaj. Tako je bilo u prošlosti,
tako je danas, a nadam se da će biti i
u budućnosti u koju gledamo sa povjerenjem.
Malo igre sa velikim arkebuzama
Ćakule na terasi Muzeja posle zvaničnog programa
Jedra Boke - maj/2012.
5
iz staRih GoDišnjaka
U spomen na
dr Miloša Miloševića u
rubrici Iz starih
Godišnjaka u ovom broju
biltena Jedra Boke
objavljujemo drugi deo
teksta dr Miloševića
Rudolf Giunio, admiral
Bokeljske mornarice
(Prčanj, 1938- 1959.) posljednjem njegovom
prilogu objavljenom u Godišnjaku broj LIV iz 2006.
godine. Dragi prijatelj našeg muzeja i jedan od
najznačajnijih bokeških mislilaca dr Miloš Milošević
umro je 25. aprila ove godine u 92. godini života.
Rudolf Giunio, admiral
Bokeljske mornarice
(Prcanj, 1938-1959.)
Dr Miloš Miloševic´ / Godišnjak Pomorskog
muzeja crne Gore iz 2006. godine
Rudolf Giunio, admiral Bokeljske mornarice (1938-1959.)
(nastavak iz aprilskog broja)
III
oš tokom 1946. god. došlo je do prvih dubljih razilaženja
i podvajanja, i to na inicijativu kotorskih društveno-političkih struktura. Neposredan povod je bio zahtjev kotorskih
omladinaca, predvođenih svojim predstavnikom Ilijom
(Vasom) Reichelom, da im Mornarica pozajmi 18 kompletnih
odijela u kojima bi, na I omladinskom kongresu Jugoslavije u
Zagrebu 15. maja igrali tradicionalno Kolo. Kako se u stvari
radilo o folklornoj smotri, takvim učešćem se Kolo sv. Tripuna
svrstavalo u folklor, dok je Mornarica stajala na čvrstom stanovištu da za to nema ni istorijskih, ni statutarnih ovlašćenja.
U stvari smatralo se da Kolo ne spada u narodni folklor.
Dubljim proučavanjem etnolozi-specijalisti su došli do zaključka da se radi o gradskom, srednjovjekovnom katedralnom
kolu, poznatom i u drugim mediteranskim, srednjovjekovnim
komunama, koje se igra jedanput godišnje, igraju ga samo
muškarci, i to vezano za zaštitnika grada, ili u drugim, ali
veoma izuzetnim prilikama. Ali u tom trenutku (1946. godina), ipak se, s obzirom na prilike, a uz velike ograde, izašlo
u susret traženju i Kolo se igralo u Zagrebu.
Iste te godine je 4. novembra obaviještena Mornarica da
je Ministarstvo prosvjete odlučilo da se “kao folklorna
grupa pošalje odred mornara-igrača Bokeljske mornarice
koji bi odigrali svoje tradicionalno kolo na tom Festivalu.”
To je, naravno, za Mornaricu bila apsurdna kvalifikacija i
neprihvatljiv zahtjev i tu je svakako moralo doći do sukoba,
J
6
Jedra Boke - maj/2012.
iako šire dokumentacije o tome nema. Međutim skoro 4
decenije kasnije, (1985.g.), Vaso Reichel je poklonio
Istorijskom arhivu u Kotoru dva Zapisnika Mornarice i to o
radu Skupštine Mornarice od 10. januara i Admiralata od
15. aprila 1946. godine. Tu nam postaju jasni oblici tog
sukoba, iako sama ta dva dokumenta ne daju utisak potpune vjerodostojnosti naročito po tome što su bez potpisa
admirala Giunija, ili nekog drugog ovlašćenog predstavnika Mornarice. Potpisao je samo Reichel, uz svoju navodnu
titulu ađutanta, iako ranije nije bila održana Skupština
Mornarice da ga proglasi, a za ađutanta je na ranijoj
redovnoj Skupštini bio izabran Mirko Homen.
Ovaj je dokument u stvari trebao da pravda i legalizira
faktičko preuzimanje uprave nad Mornaricom od strane
lokalnih omladinskih i drugih viših političkih i partijskih struktura. Ipak Reichelov dokument je dragocjen jer nam jasno
iznosi sukob i njegove posljedice. Faktično se radilo o obustavi djelovanja istorijski i statutarno predviđenih organa
Mornarice i preuzimanje rukovođenja od strane omladinskih
i partijskih struktura. Planirali su se kao rad u stvari samo
nastupi Kola, a iza svega toga se, kako se tamo izričito
navodi, stoji Sreski odbor narodnog fronta i Sreski odbor
USAOCG Kotor i, posebno, omladinska organizacija. Ne
ulazeći ovdje u sve pojedinosti dokumenta, istaknimo samo
da se tu navodi kako “omladinski rukovodilac” Reichel IlijaVaso kritički izvještava o radu Mornarice “od februara
1941 do danas (1946)”, ali je glavni predlog bio dat od
strane predsjedavajućeg Skupštinom, Tona Petrovića (inače
tada šefa milicije), “da se dan proslave Mornarice bokeljske
prebaci na neki drugi povoljniji datum u ljeto, jer da ona
treba da bude samostalna, posebno što je i njena namjena
da skuplja mlade i da ih uči folkloru i preko toga da se
povezuju sa ostalim mladima i ljudima..”
Naravno da je od tog predloga o kidanju sa stoljetnom tradicijom došlo do jakog otpora admirala R. Giunija i ađutanta
M. Homena, pa se kaže da je “rasprava bila dosta
žučna”...Međutim u tadašnjim prilikama se glasanjem prihvatio
stav Tona Petrovića, pa je time od tada prestalo učešće
Mornarice o Tripundanu. Kod izbora novih organa Mornarice,
Sreski front i omladina su, uz ostale, ipak opet predložili za
domaćina i admirala R. Giunija, a za ađutanta i kolovođu
Vasa Reichela, koji u jednom dokumentu posebno podvlači da
je on “istovremeno član Izvršnog odbora Fronta i sekretar i
predsjednik Omladine Kotor”. Na to je admiral Giunio zamolio da “njega izostavimo i da ne bude ni Domaćin ni Admiral,
jer da je bolestan, ali prisutni nijesu prihvatili njegov zahtjev”.
Giunio je lično smatrao da je dao ostavku, ali ipak niko nije
biran na taj položaj. Formalnim zadržavanjem u funkciji starog
admirala davao se privid kontinuiteta rada Mornarice.
Što se tiče 1947. god. sačuvan je jedan dokument sa sjednice
Admiralata, u kome se evocira veoma uspješni nastup Kola
Mornarice 12. maja 1946. u Zagrebu, ali i za snimatelje TASSa iz Moskve. Na tom sastanku je donijeta odluka da se kao dan
Bokeljske mornarice odredi dan Jugoslavenske ratne mornarice
10. septembar. Zapisnik je vodio i opet potpuno sam potpisao
“ađutant” Reichel, iako je admiral Giunio bio prisutan, trudeći
se u diskusiji da se spasi što se spasiti dade i da se Mornarica
ne svede na običnu folklornu grupu, ili, kako je on sam tada
rekao, da se učešćem Mornarice “ne pođe u širinu..prigodnih
folklornih priredbi i da se vodi računa o nivou...”
Poslije toga, Mornarica u prvim poslijeratnim decenijama,
zbog neregularnog stanja u svojim upravnim tijelima i bez
redovitih Skupština i revidiranog Statuta, nije pravno ni postojala. Faktički, međutim, je, na traženje političkih struktura,
povremeno nastupala, kada bi se, po njihovoj ocjeni, pojavila
neka značajnija i reprezentativna prilika. A takvih prilika bilo
je više tako da je sama vlast, do konsolidacije i izglasavanja
novog Statuta 1964. god. osjećala potrebu djelovanja
Mornarice i pozivala više puta na Cetinje, u Tivat i u Kotor. Tu
su učestvovali i mornari iz Tivta i Herceg novog, iako “podružnice” formalno-pravno još i nisu bile uspostavljene. A
Mornarica se, dakle, poslije kratke optimističke faze
1945/46.god. u cjelini nije lako uklapala u nove društvene
prilike. Za sve to vrijeme, još od 1938. god. pa i na početku i
poslije rata i revolucije od 1941. god. na položaju admirala,
do 1946. god stvarno. a kasnije nominalno, nalazio se Rudolf.
Giunio. Kako je on smatrao da je 1946. dao ostavku pa se
više nije pojavljivao, za v.d. admirala, do 1964. god. djelovao kap. Luka Milošević, kada je za novog admirala izabran
akad. Vladislav Brajković.
Za vrijeme dok je admiral Bokeljske mornarice bio Rudolf
Giunio 1937. na 1938. godinu, mali admiral bio je Božo
Brajak, kasnije kapetan trgovačke mornarice, čiju kratku autobiografiju ovdje donosimo, kao i pjesmu spjevanu njemu u čast
od, Vladimira Brguljana 1967. godine.
Kratka autobiografija Boža
Brajaka, malog admirala
Bokeljske mornarice iz 1937/38
“Božo Brajak, pom. kap. u mirovini, od oca Petra i majke
Anđelije Brguljan, rođen 26/12/1926. god. u Prčanju –
Boka Kotorska.
Potičem iz pomoračke obitelji, te sam od najmlađih dana
vezan uz more i pomorstvo. Najveći i najvažniji događaj desio
se u mom djetinjstvu, kada veliki admiral Bokeljske mornarice
postane gosp. Rudi Gjunio. Kako je njegova želja bila da mali
admiral može biti i izvan Kotora, odabran sam te 1937. na
1938. god. budem mali admiral Bokeljske mornarice.
Pomorsku školu – nautički odsjek – završio sam u Kotoru
1948 god., te sam iste godine primljen u pomorsko poduzeće
„Jugolinija“ Rijeka, gdje sam proveo čitav svoj radni vijek, ploveći od kadeta do zapovjednika broda.
Višu pom. školu završio sam 1960 god. u Rijeci a zapovjednik broda postao 1966, na kojoj funkciji ostajem sve do
umirovljenja 1986 god.
Za vrijeme mojeg pomoračkog zvanja, a nakon položenog
poručničkog ispita, upućen sam 1949. god. u Beograd na rad
u Privredni Savjet Vlade FNRJ, kao referent za pomorstvo. Na
toj sam dužnosti ostao do 1951. god. kad sam se na moje traženje ponovo vratio u „Jugoliniju“ Rijeka te nastavio ploviti.
Uvođenjem nove tehnologije u Jugoslavenskom pomorstvu,
poduzeće „Jugolinija“ 1974. god. otvara po prvi put kontejnerski servis za Sjevernu Ameriku sa brodom „Pionir“, a mene
postavljaju za zapovjednika broda – kao prvi zapovjednik
kontejnerskog broda u Jugoslavenskoj floti.
Sa velikim stečenim iskustvom u tom poslovanju i plovidbi,
upućen sam 1976 god. u Njujork, gdje ostajem sve do 1982
god. kao predstavnik „Jugolinije“, a odgovaram za sav lučki
promet naših brodova.
Nakon povratka na Rijeku, plovim kao zapovjednik broda na
najvećem kontejnerskom brodu „Jadran Express“, na liniji Sjeverna
Amerika – Jadran – Perzijski zaljev, te nakon dugogodišnjeg plovljenja na toj liniji – ruti – odlazim u mirovinu 1986 god. i tako
završavam svoj aktivni rad u pomorstvu i pomorskoj privredi.”
Mali admiral
Možda to sada pamti
još samo morski val:
kraj velikoga stoji
i Mali admiral.
Okolo kršni momci,
slegla se Boka sva,
u kolu Mornarice
i njemu oko sja.
Sjeća se toga barba
dok sluša broda zvon,
jer taj admiral mali
nekada bješe on.
Vladimir Brguljan (1967)
Jedra Boke - maj/2012.
7
ekipa RtcG
snimala u Muzeju
Gutemberg na terasi Grgurina
egujući ukupno kulturno-istorijsko nasljeđe Boke Kotorske Pomorski muzej Crne Gore
je u svom prostoru oživio istoriju štamparskog zanata i demonstrirarajući najstarije
metode štampe iz doba Gutenberga. Na baroknoj terasi Palate Grgurina tako je
mjesto dobila prava replika Gutenbergove prese sa postoljem za grafičku boju na
linorezu, odakle izlaze primjerci grafika sa motivima kotorskih svetinja. Drevnu
štamparsku liniju, čine još radni sto, te drvena kada za ručnu proizvodnju papira od
recikliranog papira. Projekat je osmislio Duško Ćirković, koji je na tu ideju došao
nakon posjete Ohridu, gdje je vidio jednu verziju ove prese.
Liniju je projektovao i od čamovine uradio Dragoslav Dragović iz Podgorice, u svojoj
radionici na Koniku. Presu je napravio na osnovu fotografija sa interneta.
Izradi prese prišao sam kao pravom umjetničkom izazovu. U izradi smo sarađivali sa
Marijom Kapisodom, asistentkinjom na Odsjeku za grafiku na Likovnoj akademiji Cetinje,
objasnio je Dragović.
Pomorski muzej se uključio u ovaj projekat kao nešto što je karakteristično i vezano
za Kotor, u kome je postojala štamparija Andrije Paltašića, na koju se nadovezuje,
kao i na Crnu Goru, jer prva štamparija je bila na Obodu.
N
Autorska ekipa Radio-televizije Crne
Gore (RTCG) u našem muzeju je u maju
nekoliko puta snimala dokumentarni
film o pomorskim kapetanima Boke Kotorske Za tu svrhu su korišćeni portreti
bokeških kapetana i neki drugi eksponati koji se nalaze u Pomorskom muzeju. Autor emisije je Tanja Piperović, a
reditelj Gojko Kastratović, poznati
crnogorski režiser, producent i bivši direktor Crnogorske kinoteke. U ovom
projektu učestvovala je Radojka Abramović, viši savjetnik Muzeja, koja je
govorilla. Gospođa Abramović je inače autor izložbe Slavni kapetani Boke
Kotorske za koju je ona napisala i tekst
u izložbenom katalogu.
AKTIVNOST ICOM-A ZA JUGOISTOČNU EVROPU
Rizici kulturne i prirodne baštine
ruga regionalna naučno-stručna konferencija pod nazivom
Procena rizika kulturne i prirodne baštine u regionu
Jugoistočne Evrope održana je od 22. do 26. maja na
Univerzitetu u Nišu. Organizatori ove stručne konferencije bili su
Regionalna alijansa ICOM-a za Jugoistočnu Evropu (ICOM SEE) i
Centralni institut za konzervaciju u Beogradu. Na konferenciji je
učestvovalo preko 80 učesnika iz celog regiona. Među njima su
bile i Ljiljana Zeković, član Savjeta Pomorskog muzeja u Kotoru
i član Odbora ICOM SEE, te direktorica kotorskog muzeja mr
Mileva Pejaković Vujošević.
Tematski i radno konferencija je bila fokusirana na arhitektonsko, spomeničko, arheološko, i pokretno nasljeđe (muzejski predmeti, arhivski, bibliotečki i filmski materijal), kao i nematerijalno i
prirodno nasljeđe. Istraživači i eksperti iz devet zemalja regiona
Jugoistočne Evrope - Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Rumunije, Bugarske i Srbije - ima su 62 prezen-
D
Otvaranje konferencije ICOM-a u Nišu
8
Jedra Boke - maj/2012.
tacije. Aktivno učešće sa prezentacijama imali su i učesnici iz
Australije (Univerzitet Novi Južni Vels) i Italije (Visoki institut za
konzervaciju u Rimu i Italijanska kooperacija u Beogradu).
Skup je usvojio zaključke za svaku pojedinačnu tematsku oblast, uz generalnu ocenu da je time podstaknuta saradnja, stručni
dijalog i razmjena iskustava i znanja između stručnjaka iz
svih disciplina, kreatora politike, privatnog sektora, nevladinih organizacija i
drugih interesnih grupa u oblastima procena rizika za kulMr Pejaković Vujošević govori na skupu u Nišu
turno nasljeđe.
Učesnici konferencije ispred Muzeja Ponisavlja u Pirotu
tRaDicija
2012
kicenje
mada
´
JEDAN JE OD NAJSTARIJIH BOKELJSKIH OBICAJA
Perastu je i ove godine 1. maja rano ujutru održana tradicionalna manifestacija Kićenje mađa. Običaj kićenja stabla
mladog brijesta ili hrasta kao znak veselja radi početka najljepšeg proljetnog mjeseca, manifestuje i nadu i želja stanovništva
u bolje, za plodnom godinom, sunčanim i prijatnim danima i
smijehom i veseljem.
Kako običaj nalaže da posljednji ženik ubere stablo brijesta i posadi ga na perašku pijacu, ispred crkve Svetog
Nikole, ove godine je to uradio Pavle Gunjajević. Po
U
običaju su mladi okitili stablo bočicama mlijeka i vina i
suvim kolačima tzv. koroman i raznobojnim trakicama.
Prigodne riječi izgovorio je Miro Brajić. Zatim, su uz zvuke
gitara i mandolina i pjesmu grupe Škuribanda građanstvo i
gosti obišli grad a nakon toga pošli u konobu Đardin na
bijelu kafu sa koromanima.
Kićenje mađa je jedan je od najstarijih bokeljskih običaja
sačuvan do danas ali nije zabilježeno od kada se slavi taj
dan. Pretpostavlja se da običaj potiče iz paganskog doba.
Kićenje mađa; Pavle Gunjajević podiže mađ; Grupa Škuribanda na čelu povorke u šetnji Perastom; Sedeljka u konobi Đardin uz bijelu kafu i koromane
2012
Gadanje kokota
MANIFESTACIJA U CAST POBJEDA PERAŠTANA NAD TURCIMA
enzioner iz Kotora Blagoje Lončarević pobjednik je ovogodišnje manifestacije
Gađanje kokota koja je 15. maja održana u Perastu. On je iz malokalibarske
puške iz prvog puta pogodio kokota na plutači udaljenoj od obale oko 100
metara. Prije Lončarevića kokota je iz više pokušaja bezuspješno pokušalo da
pogodi nekoliko prijavljenih učesnika.
Lončarević, koji ima 53 godine, za medije je rekao da čak ima problem sa vidom.
Istakao je zadovoljstvo ovom, ali i ostalim manifestacijama koje govore o bokeškoj
tradiciji i običajima.
„Žao mi je što sam ga pogodio, ali što ću“, kazao je za Radio Kotor Lončarević koji
sa ponosom ističe da je sedam godina član Bokeške mornarice.
Ovogodišnjem pobjedniku čestitao je i Vjekoslav Barić prošlogodišnji nosilac bijelog
šugamana (peškira) sa natpisom koji govori o uspjehu na svojevrsnoj manifestaciji kojom
se obilježava pobjeda Peraštana nad Turcima 1654. godine (više o tome na strani 12). U
sjećanje na tu pobjedu ostao je običaj „gađanja kokota“, koji simbolizuje neprijatelja. Na
kraju, Lončarević je po običaju prisutne častio crnim vinom.
U programu je učestvovala Gradska muzika iz Tivta, kao i Bokeljska mornarica,
koja je prije mise održane u župnoj crkvi Svetog Nikole, odigrala kolo. Gađanje
kokota je održano pred brojnim Bokeljima i strancima koji su se zadesili u gradu, a
zapaženo je i više stranih televizijskih ekipa. Organizator manifestacije je Društvo
prijatelja grada Perasta. I ove godine događaj niije naišao na odobravanje udruženja
za zaštitu životinja.
P
Svečanost ispred župne crkve
Sveti Nikola Pobjednik manifestacije
Gađanje kokota Blagoje Lončarević (gore);
Jedra Boke - maj/2012.
9
Celbrity Solstice 5. i 29. maj
Pomorstvo u kotoRU - danas
St. Victoria 5. maj
Variety Voyager
17, 26 i 28. maj
Nieuw Amsterdam 2. maj
Riviera 19. maj
Seabourn Odyssey 21. maj
10
Jedra Boke - maj/2012.
Aaegean Odyssey 21. maj
Silver Wind 4. maj
Corinthian II 2. i 10. maj
Artemis 7, 18. i 28. maj
Seaborn Spirit 7. i 17. maj
SS Mariner 17. i 23. maj
Celebrity Silhouette 27. maj
San snova 17. i 23. maj
Costa Classica 24. i 31. maj
Minerva 1. maj
Azucar 5. maj
Beachseeker 18. maj
Amadea 18. i 23. maj
La Belle de L'Adriatique 9, 16, 23. i 30. maj
Comunque Vada 18. maj
Reef chef 6. maj
SS Voyager 6. maj
L´austral 25. maj
Romance 31. maj
Harmony G 5. maj
Negara 5. maj
Quinta Essentia 4. maj
Luka Kotor 16. maja 2012. g: Arcadia (lijevo),
La Belle de L'Adriatique (krmeni dio), Wind surf (u sredini - bio i 9. maja) i jahta Saint Nicolas (desno)
Jedra Boke - maj/2012.
11
JUBILEJI
170 GODINA GRADSKE MUZIKE - Gradska muzika Kotor 20.
maja formalno obilježava 170 godina postojanja. Prema arhivskim podacima prvi potpis za stvaranje duvačkog orkestra dala
je grupa uglednih građana Kotora 20. maja1842. godine, kada
su Opština i njen predsjednik M. Paskvali primili od njih pismeni
predlog za osnivanje orkestra i nacrt pravila za osnivanje
Gradske muzike Kotor. Od tada Orkestar radi bez prestanka.
Radio je sa I. Jedlickom mlađim, A. Petrarkom, I. Buratijem, L.
Jedlickom starijim, De Sarnom, kada su koncerti održavani
skoro svake nedjelje u čuvenoj bašti gradske kafane Dojmi.
Novogodišnji koncert Gradske muzike pod vođstvom Petra Bukilice
Muzika je svirala i na vjenčanju Franca Ferfinanda u Beču,
kao jedan od tri orkestra iz monarhije. Do osnivanja Vojne
muzike na Cetinju, kotorska Gradske muzike je bila orkestar na
prinčevom dvoru, a kasnije na dvoru kralja Nikole I Petrovića. U
dugoj istoriji svirala je princu Edvardu i aktivno učestvovala u
bogatom kulturnom životu Kotora. U 20. vijeku orkestar su vodili
braća Bagatela, Tripo Tomas, Antun Homen, Tripo Đurašević,
Nikola Čučić, Nikola Gregović, a od 1994. godine do nedavno
Vladimir Begović.
Orkestar je za svoj rad dobio brojne nagrade i priznanja. Danas Gradska muzika broji više od 40 članova, pretežno mladih,
najviše zahvaljujući ponovnom otvaranju kotorske Srednje muzičke škole i jačanju duvačke sekcije koja je obezbijedila nove članove. Pored tradicionalnih, na repertoaru su i novi aranžmani
popularnih kompozicija u izvedbi sa solistima. Orkestar tradicionalno održava dva godišnja koncerta, novogodišnji i ljetnji, a
tokom godine ima oko 50-tak različitih nastupa. Repertoar i
kva-litetno sviranje privlače nove članove i publiku, što je uslov
za opstanak ove posebne kulturne institucije Kotora.
RSTVO
O
M
PO
Riječnik
ZADARSKI TRGOVAČKI JEDRENJAK 14. VIJEKA je naprednija, lokalna verzija mediteranskih jedrenjaka tog
doba. Ta verzija svjedoči o brodograditeljskom umjeću
čovjeka s tog područja, kao i njegovoj opredijeljenosti da s
Mediterana preuzme svaku novinu korisnu za sopstvenu
brodograditeljsku praksu. Ona istovremeno predstavlja
sponu između starohrvatskog jedrenjaka iz Nina, neretvljansko-omiškog i sjevernodalmatinskog brodarstva.
Prikaz jedrenjaka ovog tipa zahvaćenog olujom nalazi se
na škrinji sv. Šimuna iz istoimene zadarske crkve. Brod
takvog tipa imao je dva jarbola – pramčani i krmeni – pri
čemu se na pramčanom, kako je prikazano, nalazilo latinsko
jedro. Jarboli su bili sastavljeni od dva dijela. Donji dio je
naime bio ugrađen u brodsku konstrukciju pa vjerojatno nad
palu-bom nije bio viši od dva metra. U taj jaki drveni
učvršćivač (sastojao se on niza zasebnih drvenih komada
međusobno poveznih oko jarbola) konopima ili metalnim
obručima vezao se jarbol u svom donjem dijelu (ispod i
iznad palube). Premda se takav konstruktivni element pripisuje u biti uticaju sa italijanske obale Jadrana, ipak u tome
se vidi i značajan pokazatelj inventivnosti domaćih
brodograditelja. Takvim riješenjem naime polomljeni jarbol
mogao se lako zamjeniti, a njegovo lomljenje
nije izazivalo veća oštećenja broda, pogotovo
ne unutrašnjih konstruktivnih elemenata.
Jedrenjak je na krmi imao par vesala
(sa obe strane po jedno) kojima se
kormilarilo, što je to bilo normalno
za trgovačko brodovlje 13. vijeka (kormilo na trgovačke
brodove uvedeno nešto kasnije nego
na ratne). Krma je bila visoka,
kao što je bila krma na krčkom
Zadarski trgovački
starohrvatskom jedrenjaku.
jedranjak 14. vijeka
´
Jedrenjaci na slikama Bazija Ivankovica
Brodovi preduzeća Florio-Visin
(nava Libertas, brakovi Columbus i Tempo, te kliper-bark Neptun), 1873. god.
Download

PDF - Pomorski muzej