Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
KOTOR
Jul-avgust 2012.
U okvirU JUBiLEJA 60. GoDiNA rADA PoMorSkoG MUZEJA
PrEDSTAviLi SMo NovU kNJiGU Prof. Dr ANToNA SBUTEGE
Ljudi iz Boke
organizaciji Pomorskog muzeja Crne
Gore Kotor i Ekumenskog centra Don
Branko Sbutega u petak uveče, 24. avgusta, promovisana je knjiga pod nazivom
Ljudi iz Boke, autora prof. dr Antuna
Sbutege, ambasadora Crne Gore u
Vatikanu, velikog i dragog prijatelja
našeg Muzeja. Izuzetno posjećena promocija ovog djela održana je u crkvi Svetog
Nikole na Prčanju, kao dio cjelogodišnje
proslave 60. godišnjice postojanja
kotorskog Pomorskog muzeja. Pomorski
muzej Crne Gore i Ekumenski centar Don
Branko Sbutega su istovremeno i izdavači
ove knjige.
Dijelo, koje je prof. dr Antun Sbutege
posvetio roditeljima Krstu i Olgi, opisuje
ličnosti iz različitih epoha, koje su na njegovo sazrijevanje,
ostavile naročiti ustisak Vila Alkima, Kadmo i
Harmonija, Teuta,
Andrea Saraceni,
Nikola i ostali Buća, Fra
Vito Kotoranin, Lovro
Dobričević, Blaženi
Gracija, Andrija
Paltašić, Lodoviko
Paskvali, Blažena
Ozana, Jeronim Bisanti,
Andrija Zmajeviić,
Tripo Kokolja, Vicko
Bujović, Marko
Martinović, Petar
Želalić, Vojinovići,
Zanovići, Viskovići, Ivo
Visin, Sv. Leopold
Mandić, Ivo Brkanović,
Viktor Vida, Vasko
Lipovac, don Branko
Sbutega. Knjiga ima 364 stranice, sa preko 30
fotografija autora mr
Stevana Kordića.
Predstavili su je najprije
ve godine Pomorski muzej Crne
Gore u Kotoru slavi veliki jubilej,
60 godina postojanja. Muzej je nastao iz zbirke bratovštine Bokeljske
mornarice1880. g. U pravi muzej
prerastao je 1952. g. kada je u
palati Grgurina, dobio svoje mjesto.
Za svoje pregalaštvo Muzej je dobio više priznanja, a poslednje je
Nagrada 44. Međunarodnog sajma
turizma u Novom Sadu kao najbolja
kulturna institucija u pružanju turističke usluge u Crnoj Gori.
Želimo da jubilej dostojno obilježimo. Programi koje smo osmislili
za svaki mjesec, podijeljeni u tri
segmen ta. Prvi segment su među narodne izložbe kojima želimo da
ugostimo drage saradnike i prijatelje sa prostora bivše Jugoslavije. Drugi segmet se sastoji od organizovanja izložbi iz našeg i fundusa
srodnih institucija. Izdvajamo izlo žbu
koju ćemo organizovati na dan
našeg rođendana 10. septembra,
Zavjetni darovi kotorske Biskupije
od XVI do XXI vijeka. Naša misija je da promovišemo
sve ono što je vezano za Muzej i
ljude koji su od pera i znanja i
zato je koncept trećeg segmenta
pisana riječ. Prvi put u istoriji muzeologije biće potpisana i povelja o bratim ljenju dva muzeja, riječkog i kotorskog muzeja.
O
Fotografija: D. Brdar
U
don Ivo Ćorić, župnik Prčnja, zatim
direktorica Pomorskog muzeja mr.
Mileva Pejaković Vujošević, a potom i
prof. dr Milenko Pasinović. Na kraju je
o svom djelu, s puno neposrednosti, govorio sam autor.
Program u crkvi Svetog Nikole vodio je
don Ivo Ćorić, a u muzičkom dijelu programa izuzetno inspirativno nastupila je
sopran Marijana Šovran. U brojnoj publici
su bili mnoge ugledne ličnosti crnogorskog
i kotorskog kulturnog i javnog života, a
među njima i princ Nikola Petrović, ministar kulture Branislav Mićunović i ministar saobraćaja i pomorstva Andrija
Lompar, gradonačelnica Kotora Marija
Ćatović, te generalni konzul Republike
Hrvatske u Crnoj Gori Božo Vodopija.
Prof. dr Antun Sbutega govori o svojoj knjizi
Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
Jedra Boke je mjesečna publikacija
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Jul-avgust 2012. godine Direktor Pomorskog muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Milja Radulović
mr Stevan Kordić
Don Anton Belan
Prof. dr Milenko Pasinović
Antun Tomić
Milan Sbutega
Zoran Radimiri
Željko Brguljan
Petar Palavršić
Radojka Janićijević
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Milica Vujović
Smiljka Strunjaš
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar
Kontroverze o Statutu Muzeja
omorski muzej Crne Gore dobio je 5. jula u pismenoj formi od Ministarstva kulture
naše države pozitivno mišljenje na Statut naše institucije. U ovom dokumentu, koji je
potpisao ministar kulture Branislav Mićunović, navodi se da Ministarstvo kulture
„nema primjedbi na dostavljeni Statut“. „Statutom Javne ustanove Pomorski muzej Crne Gore… na odgovarajući način
uređena su sva pitanja koja su predviđena članom 18. stav 1. Zakona o kulturi (Sl. List
CG, br.49/08), kao i druga pitanja koja su od značaja za organizaciju i rad
Pomorskog muzeja“, navodi se u dokumentu Ministarstva.
Nakon toga, 18. jula, u naš muzej su stigla četiri primjerka usaglašenog teksta
Statuta, bez bitnih izmjena sadržaja na koji je Ministarstvo dalo mišljenje bez primjedbi, sa molbom da ih u što kraćem roku potpiše predsjednik Savjeta Muzeja, kako
bi Statut mogao biti proslijeđen Vladi Crne Gore na davanje saglasnosti. Međutim, 30. avgusta iz Ministarstva je u naš muzej naknadno stigao zahtijev da
se iz usaglašenog teksta Statuta, briše član 19. kojim se uređuje pitanje izbora
direktora Muzeja, uz kratko obrazloženje da će se to pitanje urediti aktom o siste ma tizaciji i sa uputstvom da izmjenjen tekst potpiše predsjednik Savjeta. Zahtjev smo
proslijedili predsjedniku Savjeta Muzeja akademiku dr Radoslavu Rotkoviću koji je
ocjenio da se radi o dva različita teksta Statuta, te da on ovaj drugi ne može potpisati a da o tome svoj stav ne zauzme Savjet Muzeja. U internoj konsultaciji sa
članom Savjeta prof. dr Marijom Radulović, doktorom pravnih nauka, takođe je
zaključeno da se o inicijativi Ministarstva mora izjasniti Savjet pošto se tom inicijativom bitno mijenja sadržaj prethodnog teksta Statuta. Ocjenjeno je i da o svemu
mora biti obaviješena gradonačelnica Kotora Marija Ćatović.
P
PoČETkoM JULA iZ AUSTrALiJE U NAŠ MUZEJ STiGLo 50
PrEDMETA UMJETNiČkE iLi ANTikviTETSkE vriJEDNoSTi
Nesebican dar gospode Nade Radimir
očetkom jula u Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru stigla je izuzetno vrijedan
poklon iz daleke Australije - 50 predmeta umjetničke ili antikvitetske vrijednosti
koje je našem muzeju i svom zavičaju darivala gospođa Nada Radimir, potomak
poznatog bratstva Radimir i nekadašnji žitelj našeg grada. Iz Australije su nam
pristigli portret Petra Smekje, dvije primorske škrinje, sekreter, lampe i biblioteka
od stotinu vrijednih knjiga. Osamdesetdvogodišnja Nada Radimir je davno otišla iz
zavičaja, ali nije zaboravila svoj kraj. Drago nam je što je baš naš muzej prepoznala kao instituciju koja zna da cijeni i čuva starine. Zahvalni smo gospođi Radimir
na ovom nesebičnom poklonu i ovim putem izražavamo naše veliko divljenje za njen
plemeniti gest. Pomorski muzej u Kotoru biće pravi dom njenim starinama.
Fotografije darivanih predmeta objavićemo u septembarskom broju Jedara Boke.
P
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900.
godine otvorena za javnost, a 1938.
godine preuređena i otvorena na prvom
spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne
palate plemićke porodice Grgurina iz
početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i
adaptirana za potrebe Muzeja.
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.
Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija
za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej
sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na
te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih
moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,
zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada.
Pomorski muzej je institucija kulture
Republike Crne Gore.
crNoGorSki MiNiSTAr kULTUrE U NAŠEM MUZEJU
PriMio PrvoG vioLoNČELiSTU SviJETA
Micunovic
´
´ sa Majskim u salonu Florio
inistar kulture Crne Gore Branislav Mićunović je 18. jula u salonu Florio našeg
muzeja primio poznatog violončelistu, maestra Mišu Majskog. Poslije srdačnog razgovora ministar Mićunović je prvom violončelisti svijeta darivao monografiju o Crnoj Gori.
Direktorica Pomorskog muzeja je tom prilikom harizmatičnom violončelisti poklonila monografiju Prčanj, osavremenjenu verziju djela don Nika Lukovića u izdanju našeg muzeja. M
Fotografije: S. Dabinović
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.com
e-mail:[email protected]
Direktorica našeg muzeja sa maestrom Majskim; Majski (lijevo) i Mićunović (desno) u salonu Florio našeg muzeja
2
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
teRaSa
ao i nekoliko minulih ljeta i proteklog jula i avgusta terasa našeg
Pomorskog muzeja bila je pozornica
raznolikih događanja, a prije svega
onih povezanih sa održavanjem Kotor
Arta, ljetnjeg kotorskog umjetničkog festivala. Prvi događaj, odnosno koncert
pod nazivom Veče kamerne muzike, na
prepunoj terasi održan je 2. jula u
okviru III Festivala gudača koji je organizovala kotorska Škola za osnovno i
srednje muzičko obrazovanje Vida
Matjan. Koncert je počeo u 21 sat.
Nastupale su Milena Vuković – violina,
Vedrana Rašović – violina i Mirjana
Jovanović – viola. Nakon toga je 7. jula na terasi
palate Grgurina na konferenciji za novinare najavljen početak održavanja festivala Don Brankovi dani muzike Kotor,
koji je počeo 13. jula u 21 sat na trgu
ispred katedrale Sv. Tripuna. Na konferenciji za novinare održanoj
19. jula autorski, glumački i koproducentski tim predstavio je prvu ovogodišnju pozorišnu premijeru Kotor Arta - predstavu Leda koju su Kotorani i njihovi gosti
K
bili u prilici da premijerno vide istog
dana (22h) u krugu Stare livnice. Umjetnički direktor Kotor Arta Paolo
Mađeli 26. jula je na konferenciji za
novinare takođe na terasi Pomorskog
muzeja najavio održavanje u Perastu
11. Međunarodnog festivala klapa koji
je prvi put održan u okviru Interna cio nal nog festivala Kotor Art. Povodom početka segmenta Kotor
Arta posvećenog arhitekturi pod nazivom
Kotor APSS 4. avgusta u istom prostoru
je održana konferencija za novinare. Direktor Crnogorskog narodnog
pozorišta (CNP) Janko Ljumović govorio je 7. avgusta na konferenciji za novinare u Pomorskom muzeju Crne Gore o
drugoj ovogodišnjoj premijeri Kotor Arta, predstavi Egzistencija, autorskog projekta Radmile Vojvodić. Naša terasa je 9. avgusta bila je
mjesto održavanja konferencije za novi nare na kojoj je najavljena treća premijera Kotor Arta. Riječ je o predstavi
Guliver u režiji Petra Pejakovića i
dramatizaciji Dejana Đonovića, po
motivima romana Guliverova putovanja
Fotografija: S. Dabinović
Za muziku i Kotor art
Nastup gudačkog tria
Džonatana Sfifta. Predstava je održana
u kotorskoj luci u nedjelju 12. avgusta. Povodom početka održavanja Pjace od
filozofa, sedmog i ujedno posljednjeg
segmenta 4. Međunarodnog festivala
Kotor Art na terasi Muzeja 10. avgusta
održana je posebna konferencija za
štampu. Pjaca od filozofa počela je predavanjem i promocijom knjige Deklaracija
Antonija Negrija jednog od najvećih
političkih mislilaca današnjice, dok su 12.
i 13. avgusta održana dva pozorišna
komada iz njegove Trilogije kritike: Čovjek
koji se smije (kritika politike) i Renco partizan (kritika oružja). Istog dana na našoj lijepoj terasi
održana je i završna konferencija za
medije Kotor Arta, na kojoj su sumirani
dometi ovogodišnjeg izdanja fastivala.
BaštiNa
ETNoGrAfSkA ZBirkA ZorANA rADiMirA
Muzej u porodicnoj kapeli
porodičnoj kapeli crkvi Svetog Mihovila u Dobroti 12. jula je otvorena stalna etno izložba dobrotskih starina zbirke Zorana Radimira, živog potomka jednog od najzaslužnijih
dobrotskih bratstava. Bratstvo Radimir ostavilo je duboke tragove u istoriji i kulturnom stvaralaštvu Boke, počev od 1582. godine, njegovog prvog pominjanja, preko čuvenih pomoraca
zaslužnih potomaka koji nastavljaju tradiciju čuvanja kulturnog nasljeđa. U ovoj zbirci našeg sugrađanina i dragog prijatelja Pomorskog muzeja nalaze se
vrijedni predmeti porodične zbirke iz perioda od 16. do 20. vijeka, komadi
dobrotske čipke, stari alati, posuđe, muzički instrumenti, nošnje, stari pomorski instrumenti, karte i religijski predmeti. Postavku je inače uredila direktorica našeg muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
Ovom izložbom želim predstaviti bogato etnografsko nasljeđe moje porodice kroz kolekciju
raznih predmeta koju sam sakupljao, konzervirao i restaurirao u jednom dužem vremenskom periodu. Bilo je teško u ovom malom prostoru crkve Svetog Mihovila opredjeliti se za izbor predmeta
koji će biti izloženi ali u tome su mi pomogli etnolozi Pomorskog muzeja. Ovom izložbom želim da
u turističkoj sezoni predstavim nasljeđe i predmete koji su bili u svakodnevnoj upotrebi u Dobroti i
Boki - kazao je Zoran Radimir.
Izložbu je otvorio prof. dr Milenko Pasinović. Na ponti ispred kapelice šoto voće zapjevala je klapa Bokeljski mornari, a poetsku notu uz svoju pjesmu Tratamenat u Bokeške kuće
govorila je pjesnikinja Dubravka Jovanović.
Fotografije: Radio DUX
U
Zoran Radimir (lijevo) i klapa Bokeljski mornari; Crkvica Svetog Mihovila na otvaranju zbirke
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
3
pReZeNtacije
Ljudi iz Boke
su mnogi ljudi postali poznati kao
proizvod tih zbivanja.
Čitajući knjigu prof. dr Antuna Sbutege,
imao sam utisak da sam u ruci imao istoriju Boke Kotorske, prikazanu na jedan osobit način, kroz legende, biografije poznatih ličnosti, reprezenata jednog vremena, koji su to vrijeme obilježili svojim djelima kao dobrotvori, sveci, pomorci, učitelji
pomoraca, graditelji, političari, ratnici,
književnici, štampari, umjetnici, svećenici,
ali i poneki kao avanturisti, hazarderi ili
nasilnici – rekao je Pasinović.
On je naveo da je autor u knjizi obuhvatio ličnosti od ilirskog perioda do
današnjih dana ocjenivši da ni legenda,
kao što je ona o Vili Alkimi, kada je riječ
o Boki nije priča bez dokaza, te da ima
potvrdu u stvarnosti, konkretno u lokaciji
Kotora po savjetu Alkime, vezivanju njegove sudbine za more, kao i ona o
Kadmu i Harmoniji, koja ukazuje na ranu
vezu Boke Kotorske sa pojedinim zemljama na obali Mediterana. Kao što nijesu bez dokaza tragovi
Ilirske prijestolnice Risna u doba Teute,
jedne od 26 izabranih Ijudi iz Boke. Pa, ni
ona, koja govori o nevremenu zbog kojeg
se sklonio jedrenjak sa moćima Sv.
Tripuna, na ulazu u Boku Kotorsku, sve
knjizi Ljudi iz Boke najprije je govorila
direktorica našeg muzeja mr Mileva
Pejaković Vujošević koja je rekla da je ovo
djelo autor posvetio roditeljima Olgi i
Krstu i potom ukazala da nije slučajnost
što se promocija knjige, održava u zdanju
crkve Svetog Nikole sa početka 18. vijeka. Nije slučajnost da je to knjiga Ljudi iz
Boke jer je nju napisao prvi susjed ovog
zdanja, sugrađanin ovog pomorskog gnijezda, uvaženi diplomata, publicista i
iznad svega zaljubljenik u njegovu Boku
prof. dr Antun Sbutega, kazala je
Vujošević, dodavši, između ostalog, da
ljudi u kotorskom Pomorskom muzeju
ovom knjigom željeli da pokažu i dokažu
da naša institucija nije samo vizuelni i
duhovni čuvar minulih epoha, već institucija koja poklanja veliki značaj pisanoj
riječi, jer je pisana riječ trajan dokument
kojeg treba ostaviti pokoljenjima koja
ostaju i poslije nas.
O
Govoreći potom o Sbuteginom dijelu
prof. dr Milenko Pasinović najprije je
podsjetio da prostor, koji nosi naziv
Boka Kotorska, dužinom svoje obale
participira sa svega 0,69 odsto u ukupnoj dužini obala Sredozemlja, a da
ipak predstavlja svojevrstan fenomen,
jer je učestvovala u gotovo svim važnijim zbivanjima na prostoru Mediterana,
te da su ta zbivanja djelo ljudi, kao što
Milenko Pasinović
manje liči na legendu jer je, to bila prilika
da, kotorski plemić Andrea Saraceni,
otkupi moći ovog sveca i prenese ih u
Kotor, za čiji se dolazak vezuje nastup
Bokeljske mornarice i njeno datiranje 809.
kao i početak gradnje prvobitne crkve
posvećene Sv. Tripunu, rekao je pored
ostalog Pasinović.
On je ukazao da Boka nije samo prihvatala već da je i emitovala mnoge kulturne tekovine pa je podsjetio na nekoliko umjetničkih imena koja su obilježili
period romanike, renesanse, gotike i
baroka, a čija djela nisu ostajala samo u
granicama Boke. Takođe je dodao da
Bokelji, nijesu samo sticali slavu na
području Boke Kotorske i da su se
proslavili u mnogim situacijama u kojima
se rješavala politička, i ne samo
politička, sudbina Mediterana, posebno
Evropskog dijela. Ovom knjigom bibliografija Boke
Kotorske biće bogatija ne samo brojem
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
Fotografija: Radio DUX
Fotografija: Radio DUX
Fotografije po redosledu: Mr Mileva Pejaković Vujošević; Publika u crkvi Sveti Nikola
na Prčnju na promociji dr Sbutegine knjige; Princ Nikola Petrović; Sopran Marija Šovran
Fotografija: D. Brdar
Fotografija: D. Brdar
4
Fotografija: Radio DUX
(nastavak sa strane 1)
mima, jer bi arhiva bila mnogo opširnija.
Bila bi to vrsta enciklopedije. To su ljudi
koji su na mene ostavili neki posebni utisak“, kazao je između ostalog Sbutega , Prema njegovim riječima knjiga je
zbirka priča o životnim istorijama ljudi
iz Boke koje je upoznao iz knjiga, priča,
požutjelih dokumenata u arhivima, sa
starih portreta u muzejima i crkvama,
od kojih je neke je čak i lično poznavao. Ova knjiga je nastala zbog osjećaja
duga prema brojnim ličnostima iz Boke,
koje su se od mog najranijeg djetinjstva
ugradile u moj život i uticale na moje
moralno, duhovno i intelektualno forimiranje. Potrudio sam se da u jednoj knjizi
sakupim i ispričam njihove životne priče
koje su me fascinirale svojom
zanimljivošću, intenzitetom, dramatičnošću
ili tragikom – kazao je Antun Sbutega.
Izbor ličnosti je, kako je rekao, arbitriran, jer u toku više od dvije i po hiljade
godina istorije zaliva u njemu je živilo
jako puno ljudi, od kojih su mnogi ostavili
tragove dovoljne da njihova životna priča
bude ispričana, tako da je i sam bio u
problemu jer je bilo previše osoba čije
priče su se nametale svojom zanimljivošću,
dramatičnošću a koje su morale biti eliminisane kako knjiga ne bi bila preopširna.
Rezimirajući šta je napisao o ljudima u
svojoj knjizi dr Sbutega je citirao jednog
grčkog mislioca koji je kazao Vi nijeste
živjeli običnim životom, vi ste živjeli na
čudo potomstvu.
jedinica, već prije svega sistematizacijom
ličnosti i događaja koji su obilježili minule
epohe, ali i novim saznanjima o njima.
Mnoge ličnosti koje se u knjizi spominju,
tu su zahvaljujući moru. Benefiti koje uživamo proizvod su ovog prostora koji čini
18% Crne Gore, za koji se ratovalo i
ginulo. Čitajući knjigu mnogi će se zapitati da li je Kotor i na koji način obilježio
imena ličnosti o kojima je riječ. Mnogi će
prepoznati duh ekumenizma vjekovima
prisutan u Boki. Knjigom nas je autor
podstakao na razmišljanje koliko i kako
se odnosimo prema nasljeđu koje su nam
ostavili preci, koje baštinimo ali ga ne
svojatamo, koje je 65,74 odsto materijalnih kulturnih dobara Crne Gore, koje svojim vrijednostima vraća Crnu Goru u
Evropu, ali i od Crne Gore traži više
brige za njegovu zaštitu u organizacionom, funkcionalnom i finansijskom
smislu, kazao je Pasinović. Autor knjige Antun Sbutega se zahvalio svima koji su došli na promociju
knjige, ali i onima koji su došli zbog ekumenskog centra i njegovog brata čije ime
on nosi: zbog don Branka Sbutege. On
je kazao da mu nije bio cilj da piše
enciklopediju o značajnim ljudima Boke
niti da je to radio iz naučnog ugla. Niti sam ja nešto novo izmislio, nego
sam samo sažeo i dao formu onome o
čemu su mnogi prije mene pisali o njima.
Nisam ih birao prema objektivnim kriteriju-
O ekumenskom
centru
Govoreći o knjizi don Ivo Ćorić
se posebno se osvrnuo na ulogu i
misiji Ekumenskog centra Don
Branko Sbutega. „Centar je
otvoren za sve predstavnike vjerskih zajednica, donosioce odluka,
predstavnike politike, privrede,
kulture i društva, koji žele
neposredno preuzeti dio odgovornosti za pitanje religijskih sloboda, kooperativnu, konstruktivnu
pozitivnu interakciju između
različitih religijskih tradicija individualno i institucionalno“, kazao
je Ćorić. On je izrazio nadu da će
se radovi na Centru, započeti
2010. godine, intenzivirati, posebno nakon što su ove godine finansijski potpomognuti od strane
Vlade Crne Gore, te da će se
uskoro nastaviti sa još intenzivnijim
domaćim i međunarodnim
aktivnostima.
Fotografija: D. Brdar
Fotografija: D. Brdar
Fotografija: D. Brdar
Fotografija: Z. Parteli
Fotografije po redosledu: Koktel posle promocije knjige; dr Sbutega potpisuje knjigu;
mr Mileva Pejaković Vujošević u razgovoru s princem Nikolom Petrovićem
Don Ivo Ćorić
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
5
pOSjete
GENErALNi SEkrETAr UN U PALATi GrGUriNA
Ban Ki Mun obišao naš Muzej
mali smo veliku čast da tokom kratkog boravka u Kotoru, 22.
jula, naš muzej posjeti generalni sekretar Ujedinjenih nacija
(UN) Ban Ki Mun zajedno sa svojom suprugom Ju Sun Taek. U
prostorijama Pomorskog muzeja gradonačelnica našeg
drevnog grada Marija Maja Ćatović generalnom sekretaru
UN u ime grada domaćina uručila je na poklon reprint srednjovjekovnog Statuta grada Kotora. U knjigu utisaka našeg
muzeja Ban Ki Mun je zapisao slijedeću poruku: Duboko sam
impresioniran ovim pomorskim muzejem. Muzeji su čuvari istorije
ljudskog roda, njegove jake želje za istraživanjem svijeta.
Iskreno se nadam da ćemo iz izloženog naučiti vrednu lekciju.
Posjeta Pomorskom muzeju uslijedila je nakon što je Ban Ki
Mun sa gradonačelnicom
Ćatović obišao grad. Prvi
čovjek UN boravio je u
Kotoru u okviru svoje
zvanične posjete Crnoj Gori.
U opštinskom saopštenju se
navodi da je visoki gost u
Kotor stigao u pratnji
Zapis Ban Ki Muna u knjizi
crnogorskog ministra vanjskih
utisaka našeg muzeja
poslova i evropskih inte-
I
Ban Ki Mun sa suprugom Ju Sun Taek u pratnji direktorice
našeg muzeja razgleda vitrinu sa starim nakitom
gracija Nebojše Kaluđerovića, ministra kulture Branislava
Mićunovića, pomoćnika generalnog sekretara UN za ljudska
prava Ivana Šimunovića i šefa stalne misije Crne Gore pri UN
Milorada Šćepanovića. Tokom zvanične posjete našoj zemlji,
generalni sekretar UN istakao je značaj doprinosa Crne Gore
mirovnoj politici, posvećenost izgradnji multietničkog društva te
progres u svim oblastima.
GrADoNAČELNicA AMEriČkoG GrADA SANTA BArBArE U NAŠEM MUZEJU
iz Kalifornije u palati Grgurina
alatu Grgurina u kojoj je smješten kotorski Pomorski muzej
9. jula posjetila je Helen Šnajder (Helene Schneider),
gradonačelnica Grada Santa Barbara na pacifičkoj obali
SAD-a. Riječima dobrodošlice dragu gošću gospođu Šnajder
i dvije njene saradnice pozdravila je direktorica Muzeja Mr
Mileva Pejaković Vujošević. Zajednička fotografija direktorice muzeja sa gošćama iz dalekog grada, koje krasi velika neposrednost i dobro raspoloženje, ostaće trajan trag
ovog lijepog susreta. Helen Šnajder je 11. jula u palati Bizanti održala
prezentaciju grada Santa Barbara, kojoj su pored predsjednice opštine Kotor Marije Ćatović i potpredsjednika Andrije
Popovića i Fila Biskupovića, prisustvovali i predstavnici
javnih preduzeća i ustanova. Nakon uvodne riječi predsjednika SO Kotor Nikole Konjevića, Šnajder je predstavila grad
Santa Barbaru rekavši da ima 90.000 stanovnika te da ga
godišnje posjeti 10,5 miliona turista, ali i samo 15 kruzera
koji u njegovu luku uplove u okviru krstarenja od Kalifornije
do Meksika. Grad prihoduje uglavnom od turizma. Ukupni
budžet je 268 miliona USD. Luka ima 1,2 hiljade vezova, a
10% pripadaju ljudima koji žive na brodovima.
Kotor i Santa Barbara su gradovi pobratimi od 2009.
godine kada su uspostavili saradnju u oblasti kulture, sporta,
turizma i pomorstva. U toku sedam dana, koliko su se zadržali
u Kotoru, gošće iz Santa Barbare su sa domaćinima iz Opštine
P
6
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
Helen Šnajder (druga lijevo) i mr Mileva Pejaković Vujošević (druga desno)
i dvije saradnice gradonačelnice Santa Barbare
Kotor razgovarali o primjerima dobre prakse iz oblasti kulture,
turizma i sporta. Do sada je između dva grada uspostavljena
saradnja na sportskom planu a uspješno se nastavlja i kulinarska akademija u kotorskom Zavodu za rehabilitaciju lica sa
poremećajima sluha i govora. Onim studentima koju su završili
ovu akademiju u Kotoru omogućeno je da dođu u Santa
Barbaru na njihov kulinarski Institut.
viSokA JEvrEJSkA
DELEGAciJA
PoSJETio NAS JE viSoki ZvANiČNik AUSTriJE
Vicekancelar špindeleger medu
bokeljskim starinama
U najljepšoj
palati Kotora
elegacija Evropskog jevrejskog parlamenta iz Brisela, Evropske jevrejske unije iz Londona i Jevrejske zajednice Crne Gore predvođena Vadimom
Rabinovičem, Joelom Rubinfeldom,
Tomerom Ornijem i Olegom
Rabinovičem 29. avgusta je obišla naš
Pomorski muzej. Kotor je prava starinska kamena dvorana u vi ste sada u jednoj od njegovih
najljepših palata. Baštinimo sve što je
vezano za more, morske pučine i ljepote
življenja. Naš muzej je nastao iz zbirke
najstarijeg udruženja pomoraca na svijetu
– Bokeljske mornarice koja postoji 12
vjekova i na pomorsku tradiciju veoma
smo ponosni. Ponosni smo i na katedralu
Svetog Tripuna koja je starija i od pariške
crkve Notr Dam. Na pravom ste mjestu i
želimo da se u našem gradu osjećate kao
kod svoje kuće – riječi su dobrodošlice
koje je gostima uputila direktorka
Muzeja Mileva Pejaković Vujošević.
Osim palate Grgurina jevrejska delegacija posjetila je jevrejsko groblje u
Škaljarima i Stari grad, a održan je i
radni ručak sa gradonačelnicom Kotora
Marijom Ćatović. Ovo nije prvi put da u
Kotor dolaze visoki jevrejski zvaničnici –
u Kotoru je prije godinu dana bio
vrhovni rabin Izraela Jona Mecger.
Tokom posjete jevrejske delegacije
najavljeno je da će se u saradnji sa
gradskim vlastima i Istorijskim arhivom
pokušati sabrati dokumenta i
svjedočanstva o jevrejskom životu na
ovom području, te da će se oformiti
jevrejska arhivska zbirka.
D
Vadim Rabinovič (desno) i mr Mileva Pejaković
Vujošević u holu Pomorskog muzeja
Vicekancelar Mihael Špindeleger (u sredini), gradonačelnica Kotora Marija Maja Ćatović (desno),
ambasador Austrije u Crnoj Gori Martin Pamer (lijevo) i mr Mileva Pejaković Vujošević (sasvim lijevo);
Gospodin Mihael Špindeleger upisuje se u Knjigu utisaka našeg muzeja
okom dvodnevnog boravka u Crnoj
Gori vicenkancelar i ministar vanjskih
poslova Austrije Mihael Špindeleger 6.
jula posjetio je Pomorski muzej. Sa
bogatom istorijom našeg grada visokog
gosta iz Austrije i njegove pratioce upoznala je direktorica Muzeja mr Mileva
Pejaković Vujošević. Po obilasku Muzeja,
vicekancelar Špindeleger se upisao u
knjigu utisaka. Gospodin Špindeleger u
Kotor je doputovao sa sada bivšim ministrom vanjskih poslova i evropskih inte-
T
gracija Crne Gore Milanom Roćenom,
tokom svoje dvodnevne posjete našoj
zemlji. Roćen i Špindeleger su se susreli u
Kotoru, prepunom primjera zajedničke
prošlosti. Austrijski ministar je obilazeći
znamenitosti drevnog grada obećao
pomoć oko restauracije i konzervacije
zastave Merito Navali, kojom je austrijski
car prije 150 godina darivao Kotoranina
Iva Visina - prvog Slovena i građanina
Austrougarske monarhije koji je jedre njakom oplovio svijet.
i DJEcA iZ JAPANA SA NAMA
Solidarnost sa mladima iz šicigame
omorski muzej 13. avgusta je posjetila
grupa od desetoro djece iz japanskog
grada Šičigame, koji su prošle godine
pogodili razorni zemljotres i cunami. Mladi
Japanci su u palatu Grgurina stigli u pratnji
kotorske djece. Gosti iz Japana su obišli
naš muzej sa velikim interesovanjem. Drage
mlade goste iz daleke zemlje darivaili smo
sa manjim maketama starih brodova i sa
nekoliko publikacija o Muzeju. U Muzej su
mladi Japanci stigli u pratnji direktora
Djeca iz Japana u našem muzeju
srednje škole Asađi Suzukija.
Učenici iz daleke Šičigame u Kotor su stigli u subotu 11. avgusta a u našem gradu
bili su desetak dana. Sa njima su, tokom boravka u Kotoru, bili predstavnici opštinskog Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti i volonteri grada. Njihov boravak
u Crnoj Gori plod je inicijative gradonačelnice Kotora Marije Ćatović, a podršku je
pružilo Ministarstva vanjskih poslova.
Opština Kotor je ovim gestom, kako je objasnila Marija Ćatović, pokazala solidarnost jer su se i oni našli u sličnoj situaciji 1979. godine, kada je Crnu Goru pogodio zemljotres. Djeca su bila oduševljena pejzažom Boke Kotorske. P
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
7
tRadicija
2012
Fašinada
PRADJEDOVSKI ZAVJET 560. PUT
U sklopu Fašinade održana i tradicionalna regata, a u
Perastu je 22. jula održana tradicionalna pučka svečanost,
Pomirbenoj dvorani je otvorena izložba slika Željka Brguljana i
560. po redu Fašinada. Lošije vreme i nešto jači burin na
Borisa Dragojevića. Postavku pod nazivom Zvijezdi mora je nakon
moru, nije spriječio konvoj od 45 barki da doplovi do Gospe
fašinade otvorila Marija Mihaliček, istoričarka umjetnosti.
od Škrpjela – zaštitnice mora i pomorstva. Mihaliček je kazala da su Boka i njen simbol Gospa od Škrpjela
Ispred školja, uz zvona crkve, muški predstavnici mjesta
inspiracija za oba umjetnika u građenju njihovog umjetničkog viđenja
izručili su kamenje u more za još jedan prađedovski zavjet.
ovog čudesnog prostora.
U prvoj barci, po običaju, bio je župnik peraški don Srećko
Majić, viđeni Peraštani i
članovi Bokeljske mornarice koji
su po običaju pjevali
bugarštice. Kuriozitet je i jedna
sportska – olimpijska barka u
Fašinadi iz koje je kamenje
izručio najmlađi iz sportske
porodice Vičević Pavo, ali i
vaterpolo asovi i olimpijci
Veljko Uskoković, Andrija
Pura Popović i Mirko Vičević,
na samo pet dana prije
Olimpijskih igara u Londonu.
Povorka brodica povezanih u fašu (povez)
Barka u kojoj je bio i bibliotekar našeg muzeja
Ovoj fešti prisustvuju
plovi prema Gospi od Škrpjela
Slavko Dabinović (drugi s lijeva)
Bokelji i turisti, uz medijsku
pažnju brojnih ekipa, jer
Fašinada predstavlja svojevrsnu kulturno-turističku
manifestaciju.
Prema predanju, 22. jula
1452. godine ribari braća
Mortešić su na hridi u moru
pronašli ikonu Bogorodice, a
Italije, Makedonije i Srbije. Karnevalska
očetkom avgusta, između 1. i 4. u tom
jedan od njih je izmolio
povorka, duga dva kilometra krenula je od
mjesecu, u našem gradu održan XI. interozdravljenje. Peraštani su
bivšeg hotela Fjord, obalom do Tabačine,
nacionalni ljetnji kotorski karneval. U
nakon ovog događaja počeli
da bi ulicama Staroga grada prodefilovala
završnoj svečanosti 4. avgusta sudjelovalo
gradnju ostrva i crkvice na
i došla do Glavnog gradskog trga, gdje je
20 karnevalskih skupina: njih 15 je nastupilo
njemu, nasipajući kamenje i
zabava nastavljena do ranih jutarnjih sati.
iz Kotora, dok su ostale bile iz Hrvatske,
potapajući stare brodove
kako bi se ostrvo ogradilo. U
Scene sa završne karnevalske svečanosti 4. avgusta
čast Gospi pučka fešta se
održava svakog 22. jula
kada barke, u kojima su
muški predstavnici mjesta,
povezane fašom (povezom),
okićene jablanovim granama
i napunjene kamenjem plove
prema ostrvu, s tim što su
prvoj barci župnik peraški i
članovi Bokeške mornarice. Po
dolasku ispred Gospe od
Škrpjela, u more izručuju
kamenje što prati zvonjava
crkvenih zvona, a zatim oko
ostrva formiraju prsten.
U
2012
Fešte
LJETNJI KOTORSKI KARNEVAL
P
8
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
2012noc´
Bokeljska
STO GODINA TITANIKA NAJBOLJA BARKA
A na kraju vatromet
Publika u očekivanju dekorisanih barki
Sto godina Titanika: Prvonagrađena kreacija
su nagrađene novčano pa je prva dobila 1.500 eura, druga
1.000, treća 500 eura.
Takmičile su se barke pod nazivima: Giro d aqua, Dionis,
bog vina, Muljanski prozor, Alkima, Paun, Gambor, Biser Boke,
Lepeza, A đe sad, mrčo, Moderna žena, Galebova ljubav,
Marioneta, Posejdon današnjice, Klovn iz kutije, Persej i
Meduza, Tajna večera, Mile mali kit, Snupi, Bidermajer,
Kalimero, Starka, Diznilend, Idemo na Mars, Odzvonilo nam je,
New time, Joco se vraća
kući, Ribarska se muka
posrećila, Balerina, Zmajevo
glavnih gradskih vrata u 21 sat. Potom je u
gnijezdo, Sto godina Titanika,
21.30 na prčanjskoj rivi uslijedila Fešta od
Euro po euro – neuro,
mušulja. U četvrtak, 2. avgusta u 21 sat,
Ćakulone, Pare nisu problem
održan je Abrum ulicama starog grada a
– para nema, Gusari, Kula
nakon toga upriličena je Ribarska fešta –
od karata – aš baštona, due
na muljanskoj rivi. Najmaškaraniji grade –
špadi, Zrcalo naravi bokeškiMuzički hepening i predstavljanje karnevaljeh, Kap za kap, Sveti Matija,
skih grupa održano je u petak, 3. avgusta,
Furešt, Kremenko, Ajkula i
a u 21 sat na Trgu od oružja uslijedio je i
Motor na vodi.
koncert grupe Salsa y Punto.
Tradicionalno je priređen
Organizator kotorskog ljetnjeg karnevala
veliki vatromet, a fešta se
je udruženje Fešta.
zatim preselila na trgove i
pijacete starog grada. Organizatori ovogodišnje
Bokeljske noći bili su Centar
za kulturu Nikola Đurković
Turistička organizacija grada
Kotora, dok je pokrovitelj
manifestacije bila Opština
Kotor. Bokeljsku noć,
svečanost na moru, Kotorani
su počeli organizirati krajem
19. vijeka. Ostalo je zabilježeno da su joj prisustvovali
1938. godine engleski kralj
Edvard i 1959. godine
predsjednik Jugoslavije
Josip Broz Tito.
radicionalna fešta Bokeljska održana je 18. avgusta u akvatorijumu Kotorskog zaliva. Privukla je više desetina hiljada
posjetilaca, koji su uživali u originalnim kreacijama dekorisanih
barki. U defileu od muljanske rive do kotorske učestvovalo je 44
barki. Prvo mjesto pripalo je barci pod nazivom Sto godina
Titanika, drugo mjesto kreaciji Sveti Matija, a treće Motoru na
vodi. Tako je odlučio žiri u sastavu Jasminka Grgurević, Mladen
Lučić, Mirko Vičević, Goran Petrović i Slavko Mandić. Kreacije
T
Više hiljada posjetitelja zabavljao je
muzički sastav Taliri iz Dubrovnika i Kulersi
iz Beograda. Muzičku podršku karnevalskoj
povorci dala je i kotorska Gradska muzika,
kao i Gradska muzika Šibenik.
Prije defilea karnevalske povorke, klape
Narenta iz Mostara, Reful iz Splita, Dubrava iz
Dubrave i Podvorje iz Splita, izveli su čuvenu
pjesmu Bokeljska noć, To je bio poklon
karnevalu Peraškog festivala klapa.
11. Internacionalni ljetnji kotorski
karneval otvoren je 1. avgusta – ispred
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
9
pomorstvo u KOtORU - danas
U okviru svojih aktivnosti Pomorski muzej redovito svakog dana bilježi i dolaske brodova u luku našeg grada. U julu je tako registrovano 40 dolazaka manjih ili većih brodova na njihovim redovnim kruzing turama, dok je u avgustu taj broj bio veći – ukupno 54.
Za prvih osam mjeseci u Kotorsku luku uplovilo je 213 brodova sa 149.134 putnika (pet odsto više brodova i 27 odsto više putnika
u odnosu za isti period prošle godine) i 1.173 jahte sa 4.552 putnika (15 odsto više jahti, a putnika na jahtama na nivou istog
prošlogodišnjeg perioda). U dvije tabele na ovim stranama prikazali smo koji su to brodovi dolazili u Kotor i kada.
Jul
Vrijeme dolaska
Datum
2. 7.
4. 7.
5. 7.
i 6. 7.
6. 7.
8. 7.
9. i 10. 7.
11. 7.
12. 7.
15. 7.
16. 7.
17. 7.
10
Sati
17:00
7:00
9:30
7:00
7:00
13:30
10:00
8:00
7:00
10:00
9:00
9:30
8:00
7:00
13:30
10:30
7:00
7:00
17:00
9:00
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
Ime broda
BRT
Kruna Mora
Riviera
Arethusa
Solstice
Armonia
Costa Classica
Harmony G
Silver Spirit
Seabourn Spirit
Sea Dream I
Royal Clipper
Artemis
Silhouette
Armonia
Costa Classica
Arethusa
Seabourn Spirit
Solstice
Kruna Mora
L’Austral
246,9
66000
1206
118100
58625
52926
498
36009
9975
4253
4425
1206
118100
58625
52926
1206
9975
118100
246,9
10944
Vrijeme dolaska
Datum
Sati
19. 7.
7:00
8:00
10:00
13:30
10:00
20.7.
10:30
11:00
12:00
14:30
23. 7.
8:00
24 7.
9:00
9:00
26. 7.
7:00
13:30
7:00
27. 7.
12:00
29. 7.
9:00
30. 7.
8:00
17:00
9:30
31. 7.
9:00
Ime broda
BRT
Armonia
Thonson Majesty
Harmony G
Costa Classica
Sea Dream I
Artemis
Nieuw Amsterdam
Royal Clipper
Star Clipper
Seabourn Odyssey
L’Austral
Harmony G
Armonia
Costa Classica
Seabourn Spirit
Sea Dream II
Sea Dream II
SS Mariner
Kruna Mora
Artemis
L’Austral
58625
40876
498
52926
4253
1206
86273
4425
2298
32346
10944
498
58625
52926
9975
4333
4333
48075
246,9
1206
10944
Sunliner X
Talitha
Phoenix
avgust
Vrijeme dolaska
Datum
Sati
2. 8.
7:00
10:00
13:30
4. 8.
8:00
5 8.
7:00
9:00
7:00
6. 8.
8:00
9:00
i 7.8.
17:00
7. 8.
8:00
8. 8.
7:00
13:30
8:00
9:00
i 9. 8.
9:00
10. 8.
8:30
i 11. 8.
10:30
11. 8.
8:00
13. 8.
9:00
14. i 15. 8. 20:00
9:00
15. 8.
7:00
16. 8.
7:00
7:00
13:30
8:00
Ime broda
BRT
Armonia
Sea Dream I
Costa Classica
Silver Wind
Seabourn Spirit
Royal Clipper
Star Clipper
Silver Spirit
L’Austral
Kruna Mora
Silhouette
Armonia
Costa Classica
Sea Cloud II
Arcadia
Azamara Quest
Corinthean II
Artemis
Regatta
L’Austral
Azamara Quest
Harmony G
Seabourn Spirit
Armonia
Riviera
Costa Classica
Ocean Majesty
58625
4253
52926
16927
9975
4425
2298
36009
10944
246,9
118100
58625
52926
3849
83781
30277
4200
1206
30277
10944
30277
498
9975
58625
66000
52926
10417
Vrijeme dolaska
Datum
Sati
17. 8.
8:00
18. 8.
8:00
20:00
20. 8.
8:00
7:00
i 21. 8.
9:30
i 21. 8.
17:00
21. 8.
8:00
i 22. 8.
9:00
20:00
22. 8.
8:00
23. 8.
7:00
13:30
24. 8.
8:00
17:00
12:00
25. 8.
11:00
11:00
7:00
27. i 28. 8. 17:00
28. i 29.8. 9:00
29. i 30. 8. 9:00
30. 8.
7:00
8:00
13:30
31. 8.
10:30
10:00
Ime broda
BRT
Celebrity Silhouette
Arion
Sea Dram I
Seabourn Odyssey
Celebrity Solstice
Artemis
Kruna Mora
Sea Cloud II
Harmony G
Azamara Quest
Silver Wind
Armonia
Costa Classica
Silver Spirit
Minerva
Royal Clipper
Nieuw Amsterdam
Arion
Seabourn Spirit
Kruna Mora
Harmony G
Otac Ivan
Armonia
Thonson Majesty
Costa Classica
Artemis
Kristina Katarina
118100
5888
4333
32346
118100
1206
246,9
3849
498
30277
16927
58625
52926
36009
12449
4425
86273
5888
9975
246,9
498
170
58625
40876
52926
1206
12907
Kotorska luka 20. jula: Brodovi Royal Clipper (lijevo), Nieuw Amsterdam, Star Clipper i Artemis (desno)
Jedra Boke - jul-avgust/2012.
11
pomorstvo - izložbe
KRAGIĆEVE KORNATSKE IDRE I
JEDRA - Prenoseći u Jedrima Boke
značajna događanja u Kotoru povezana
sa pomorskom tradicijom i pomorstvom
uopšte ovom prilikom bilježimo otvaranje
izložbe fotografija splitskog umjetničkog
Kragić i Mihaliček na
fotografa Borisa Kragića. Postavku, pod
otvaranju izložbe
nazivom Kurnatska idra, posjetioci su mogli
da vide 6. jula u palati Pima a fotografije i njihovog autora predstavila je na otvaranju Marija Mihaliček, istoričarka umjetnosti.
Na fotografijama koje su bile izložene prikazanu su Kornati,
jedinstvena skupinu od čak 152 ostrva, ostrvca i hridi, kojima
danas krstare moderni nautičari iz ciijelog svijeta, prepoznavši
jedrenje kornatskim arhipelagom, kao jednu od najatraktivnijih
ruta na Mediteranu. Svojim majstorskim fotografijama Kragić
bilježi te moćne jedrilice, sa svim pomagalima današnje navigacije, kao i starinske gajete i leute, urađene rukama murterskih
majstora, sa “posadom” koju čine ostrvljani i ostrvljanke. Profesionalni fotograf i dizajner Boris Kragić je rođen 1949. g.
u Splitu, a grafičku školu, odsjek reprofotografije, završio je
1968. g. Radio je u Slobodnoj Dalmaciji, do 1984. g. kada osniva Grafički studio u Splitu, a kasnije na Hvaru.
“Za pola vijeka bavljenja medijem fotografije, Boris Kragić je
vezan za Dalmaciju, njenu bogatu materijalnu i nematerijalnu
baštinu, običaje, tradiciju…. Pojedinačno ili u serijama (ciklusima)
posvećuje se tim temama stvarajući fotografije koje gledaoca plijene majstorstvom
i snagom, ali sa
uvjek prisutnom
emocijom prema
motivu“, rekla je
gospođa
Mihaliček. Izložba je
organizovana u
saradnji sa
Hrvatskim
građanskim
društvom Crne
Gore Kotor.
RSTVO
O
M
PO
rječnik
PELIG je teretni i trgovački jedrenjak veći od trabakule i
bracere. Unapređenje je ostvareno ponajpre dodavanjem
određenih uspjelih rješenja logera na formu dva pomenuta
tipa broda a posebno trabakule. Pelig je nesumnjivo izveden u prvom redu iz trabakula, pri čemu se željelo dobiti
jedrenjak sposoban podnjeti nešto veću dinamiku mora.
Istorijski je potrvrđena u nastajanju peliga i uloga bracere
jer se i njenom dogradnjom znao dobiti pelig.
Trup peliga je oblih bokova i dna, a kobilica je često
snažne konstrukcije. Pramac je u pravilu sličan onome u trabakula ali poznate su i izvedbe preuzete od logera (šiljat
pramac s ukočenom pramčanom statvom prema spolja).
Slično je i sa krmom. Nekada je jajoliko-šiljasta kao u trabakula, a koji put oblo-polukružna kao u logera.
Ograda je visoka pola metra i proteže se cijelom dužinom broda. Kormilo, ukoliko je krma izvedena kao u trabakula, seže duboko ispod kobilice, u suprotnom, ukoliko se
slijedio loger, nalazi se u nivou s kobilicom. Trup je često
izrađen od kvalitetne hrastovine. Prosječna dužina tog
broda je 18 m, širina 2,5 m, visina 2,15 m, gaz maksimalno do 1,7 m, a srednja tonaža 20-25 brt. Na sredini broda je grotlo dugo 1/5 dužine peliga, a na
pramcu i krmi uobičajeni manji otvori. Brodska posada se
uobičajeno sastoji od 5 do 6 članova. Paluba se prema pramcu
od sredine broda uzdiže za oko 0,8 m a prema krmi do 0,6 m. Na snast se kao kod trabakula dodavao
još jedno jedro – gornjača na
krmenom jarbolu, uz istovremenu
zamjenu oglavnog jedra na
tom jarbolu sa sošnjačom.
Pelizi su imali većinom
kosnik sa dvije
prečke,a kasnije
samo oglavna
jedra.
Školski brod Jadran - 79 godina
Školski brod Vojske Crne Gore Jadran 19. avgusta proslavio je 79. rođendan, u sjećanje na dan kada je 1933. g.
upisan u Flotnu listu Kraljevske mornarice Jugoslavije. Rođendanska proslava počela je nekoliko dana ranije izložbom
u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, koja je trajala do 25. avgusta. Izložbu su otvorili komandant broda
Jadran, poručnik bojnog broda Goran Pajović i direktorica Pomorskog muzeja Kotor mr Mileva Pejaković Vujošević.
Ovaj brod i sve što je ovdje sakupljeno i prikazano o njemu su živuća istorija pomostva, pa ovu izložbu treba da vide i
stanovnici svih drugih djelova Crne Gore - poručila je Pejaković Vujošević.
Među izloženim eksponatima našle su se fotografije života na brodu, ali i odlikovanja i plakete koje je brod dobijao na brojnim putovanjima, kao i specifična brodska oprema.
Jadran u Tivtu sa razaračem Dubrovnik
Download

PDF - Pomorski muzej