Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
KOTOR
Februar 2012.
KNJIGA POEZIJE PREDRAGA PREĐA VUŠOVIĆA
PROMOVISANA U NAŠEM POMORSKOM MUZEJU
Slušaj srce glumca pjesnika
sklopu obilježavanja 60-te godišnjice
odškrinula vrata Pređove intime, njesopstvenog postojanja i rada Pomorski
govih emocija, zaigranosti, potraga,
muzej Crne Gore Kotor je u saradnji sa
iskričavih stihova i promišljanja“, rekla
Maticom Hrvatskom – ogranak Dubrovnik
je u ime izdavača – Matice Hrvatske,
– 8. februara u lijepoj palati Grgurina
predsjednica dubrovačkog ogranka
organizovao promociju knjige poezije
Ivana Burđelez.
Slušaj srce pjesnika i glumca
Neke od pjesama Predraga
Predraga Pređa Vušovića. Ova
Pređa Vušovića muzički je
čudesna mala crna knjiga iz
obradio glumčev prijatelj i
štampe je izašla posebnim
poznati kompozitor Đelo
trudom Luke Paljetka i
Jusić koji je, nakon kratkog
Pređove sestre Jasne
obraćanja, Kotoranima
Vušović.
predstavio pjesmu Mali
U njegovom rodnom
porat. „Vjerovali ili ne,
Kotoru, zbirku pjesama
svakog dana ga sretnem
predstavili su akademika
u gradu i idemo skupa
Luko Paljetak, predsjednipopit po bićerin, tako
ca dubrovačkog ogranka
da i dalje živimo skupa“
Matice hrvatske Ivana
– rekao je Jusić.
Burđelez, te Jasna
Luko Paljetak, jedan
Vušović, a stihove je kaziod urednika izdanja
vao glumac Slobodan
poezije Pređa Vušovića,i
Marunović.
sam pjesnik, razumijevao
Zbirka Slušaj srce sadrži
je umjetničke potrebe
pjesme iz rukopisne ostavšsvog prijatelja. „Bilo je
tine Predraga Vušovića.
prirodno očekivati da će
Njegova sestra Jasna rekla
Predrag Vušović Pređo,
da je nakon bratovljeve smrti
glumac koji je na tolikim
pronalazila njegove zapise na
pozornicama govorio tuđe
novinama, tiketima sportske
riječi, htjeti progovoriti i svoje
prognoze i na drugim neobičnim
riječi svojim riječima. I jeste promjestima.
govorio – u ovoj knjizi. Kao
Predrag Vušović Pređo
(1960 - 2011)
„Knjiga je izašla u izdanju
mnoštvo naplavina s raznih
Matice Hrvatske ogranak
tamnih i svijetlih strana
Dubrovnik, te je njena promocija okupila
pozornice Vušovićeva intenzivna života
autorove bliske prijatelje i poštovaoce iz
stigle su na bjelinu ovih stranica.
Dubrovnika i Kotora, što je potvrda da
Iznuždene su i uvjerljivo su ušle u ove
kultura nema granica“, istakla je mr
stihove koji, razbacani po papirićima,
Mileva Pejaković Vujošević, direktorica
napisane u žurbi, u utakmici s mišlju koju
Pomorskog muzeja Crne Gore.
žele prestići... Ni sami nisu bili svjesni
„Matica se pridružila onim
svoje poetske vrijednosti sve dok nisu
Dubrovčanima i Kotoranima, prijateljistigli do na kraj puta čekajući presu“ –
ma i kolegama, koji su Pređa cijenili i
rekao je Paljetak.
voljeli, a koje je on zauvijek zadužio
U muzičkom dijelu programa
svojim maestralnim glumačkim interučestvovala je i mlada flautistkinja
pretacijama. Knjiga je ta koja nam je
Angela Mijušković.
ve godine Pomorski muzej Crne
Gore u Kotoru slavi veliki jubilej,
60 godina postojanja. Muzej je nastao iz zbirke bratovštine Bokeljske
mornarice1880. g. U pravi muzej
prerastao je 1952. g. kada je u
palati Grgurina, dobio svoje mjesto.
Za svoje pregalaštvo Muzej je dobio
više priznanja, a poslijednji je
Nagrada 44. Međunarodnog sajma
turizma u Novom Sadu kao najbolja
kulturna institucija u pružanju
turističke usluge u Crnoj Gori.
Želimo da jubilej dostojno obilježimo. Programi koje smo osmislili za
svaki mjesec, podijeljeni u tri segmenta. Prvi segment su međunarodne izložbe kojima želimo da
ugostimo drage saradnike i prijatelje sa prostora bivše Jugoslavije.
Drugi segmet se sastoji od organizovanja izložbi iz našeg i fundusa
srodnih institucija. Izdvajamo izložbu
koju ćemo organizovati na dan
našeg rođendana 10. septembra,
Zavjetni darovi kotorske Biskupije od
XVI do XXI vijeka.
Naša misija je da promovišemo
sve ono što je vezano za Muzej i
ljude koji su od pera i znanja i
zato je koncept trećeg segmenta
pisana riječ.
Prvi put u istoriji muzeologije
biće potpisana i povelja o bratimljenju dva muzeja, riječkog i
kotorskog muzeja.
O
Foto: Ž
eljko
60 GODINA
Tutnjev
ić
U
Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
Jedra Boke je mjesečna publikacija
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Februar 2012. godine
Direktor Pomorskog muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Milja Radulović
mr Stevan Kordić
Don Anton Belan
Prof. dr Milenko Pasinović
Antun Tomić
Milan Sbutega
Zoran Radimiri
Željko Brguljan
Petar Palavršić
Radojka Janićijević
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Milica Vujović
Smiljka Strunjaš
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje
Drago Brdar
NOVA SJEDNICA SAVJETA MUZEJA
usvojeni Izvještaj o rada
i godišnji racun za 2011.
avjet Pomorskog
muzeja Crne Gore
sastao se 24. februara na svojoj trećoj
sjednici. Glavni predmet pažnje članova
Savjeta na ovoj sjednici bili su Izvještaj o
rada Pomorskog
muzeja za 2011. godinu i Godišnji račun
naše muzejske institucije za prošlu godinu. Oba dokumenta su usvojena jednoglasno. Od odluka koje se odnose na
tekuće aktivnosti Savjet je, između
ostalog usvojio i prijedlog direktorice
Muzeja mr Mileve Pejaković
Vujošević da se finansijskim planovima
predvide sredstva za finansiranje
izdavanja muzejske mjesečne publikacije (newsletter) Jedra Boke u
S
Sa druge sjednice Savjeta
Pomorskog muzeja
naredne četiri godine. Savjet je zasjedao u svom stalnom sastavu:
akademik dr Radoslav Rotković
(predsjednik), prof. Dr Marija
Radulović (član), Ljiljana Zeković
(član), istoričarka umjetnosti savjetnica
u Narodnom muzeju Crne Gore, Tanja
Vujović (član), savjetnik konzervator i
Slavko Dabinović (zamjenik predsjednika), bibliotekar u Pomorskom muzeju.
KRAJEM FEBRURA U POMORSKOM MUZEJU
OBAVLJENI MOLERSKI I FARBARSKI RADOVI
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900.
godine otvorena za javnost, a 1938.
godine preuređena i otvorena na prvom
spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne
palate plemićke porodice Grgurina iz
početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i
adaptirana za potrebe Muzeja.
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.
Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija
za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej
sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na
te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih
moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,
zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada.
Pomorski muzej je institucija kulture
Republike Crne Gore.
2
Jedra Boke - februar/2012.
uljepšavanje palate grgurina
U
posljednjoj nedelji februara u
Pomorskom muzeju Crne Gore
okrečeno je nekoliko muzejskih prostorija
a uz to su obavljeni i određeni farbarski
radovi. Radovi su počeli su 22. februara.
Okrečene su sljedeće prostorije: centralna sala prvog i drugog sprata, odjeljenje za hendikepirane i stepenišni prostor.
Molerske radove izveo je majstor Peđa
Krivokapić. Za farbarske radove bio je
angažovan Andrija Ramadanović.
Ofarbana su škura prema pjaci, balkonska vrata u centralnoj sali i prvom spratu
i zamjenjena pojedina stakla na vratima.
Ove radove smo preduzeli da bi smo
spoljnu stolariju bolje zaštitili od vremenskih uticaja ali da bi palata Grgurina u
kojoj je smješten Muzej zablistao punim
sjajem u godini u kojoj obilježavamo i
slavimo 60 godina plodnog rada naše
muzejske institucije. Nadamo se da je
postavljeni cilj ostvaren.
Fotografije: Danijela Nikčević
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.com
e-mail: [email protected]
promocIje
Slušaj srce
glumca
pjesnika
Jasna Vušović
Diraj ljude tamo
gdje su najbolji
Pređovom kompjuteru zatekla sam
37 pjesama koje je pisao posljednjih
par mjeseci svoga života. Neke od njih
mi je čitao preko telefona, kada sam
shvatila da se razvija u zrelog pjesnika.
Ostali dio građe sam čuvala (neke od
njih i 40 godina). Najveći dio sam pronašla među njegovim papirima, tekstovima, na poleđinama računa, kovertama,
blokovima Sportske kladionice, džepovima... Pređo nije mario za arhiviranje ni
rukopisa, ni kritika iz štampe, ničega što
se odnosilo na njegov život...Ostavio nam
je svoje stihove, mislim da nisam pogriješila što sam odlučila da se objave. Tu
se otkriva njegova intima; ostavio je da
je čitamo, pružio mogućnost da zavirimo
malo u njegovo srce.
Od Pređa sam puno naučila, on je
bio skoro dvanaest godina mlađi od
mene, ali je bio jača ličnost. Ako ikada
budem napisala knjigu o nama dvoma
ona će se zvati Kako sam postala
Pređova sestra. To je bila takva energija
i gde god bi smo se pojavili i kad su
me ljudi od ranije znali, ja bih posle
Pređa postala Pređova sestra. Drugo,
on je bio sjajna ličnost , naravno seke to
uvijek kažu ali vjerujem da djelite moje
mišljenje. Neću vam o tome puno pričati,
ali reći ću samo jednu stvar za koju mislim da mi je onako najjača. Kada bih se
na nekoga naljutila malo bih ja počela
nešto, on kaže: „Ma nemoj seko, nemoj
svako od nas ima nešto što ne valja.
Niko ti nije savršen. Nemoj, diraj ljude
tamo gdje su najbolji“.
Tako je on meni govorio i mislim da
je to najljepše što sam od njega
naučila. Mislim i da je on inače svakog
od nas dirao tamo gdje smo najbolji i
da je ostavio traga ljubavi iza sebe. I
meni je to najljepše i zahvalna sam
bogu što sam imala Pređa kao brata,
što mi je bio blizak, što je bio takav.
Bogu sam zahvalna što je to trajalo
makar samo godina. I eto dragi prijatelji, ne bih dalje, ne bih se možda ni
snašla. U svakom slučaju, mislim da je
najljepše što je Pređo ostavio, ne samo
svoje uloge, pa ni ove pjesme, ostavio
je trag ljubavi.
Mr Mileva Pejaković Vujošević,
direktorica Pomorskog muzeja
Dolores Fabian, konferansije, otvara prezentaciju knjige Vušovićevih pjesama
Foto: Radio Dux
Jasna Vušović
Foto: Radio Dux
U
Biografija
PREDRAG VUŠOVIĆ PREĐO, poznati hrvatski glumac,
rođen je 1960. godine u Kotoru a preminuo je 17. februara prošle godine u 51. godini života od posljedica jakog
moždanog udara.
Iako rođen u Crnoj Gori, o Predragu Vušoviću se uvijek
govorilo kao o dubrovačkom glumcu. Vušović je u
Dubrovniku završio osnovnu i srednju školu, te je s 12 godina imao glumački debi u pozorištu Mali Marin Držić s ulogom Toma Sojera.
Vušović je Akademiju dramske umjetnosti završio u
Zagrebu, da bi se nakon toga vratio u Dubrovnik, gdje je dobio angažman u
Kazalištu Marin Držić. 1996. godine se vraća u Zagreb i započinje glumiti u Gavelli,
pozorištu koje je mu je postalo i ostalo ‘domom’ sve do trenutka njegove smrti.
Prvu televizijsku ulogu Vušović je imao u seriji Putovanje u Vučjak 1986.
godine, a širem gledalištu postao poznat nakon uspjeha filma Kako je počeo rat
na mom otoku Vinka Brešana, s kojim je kasnije snimio i Maršala.
U Dubrovniku je redovno otvarao Dubrovačke ljetne igre, glumio je u mnogim
predstavama i u 34 filma, a gledaocima je najpoznatiji po ulogama u televizijskim serijama, od kojih je zadnja bila ona u Periferija Cityju Nove TV. Predrag
Vušović sahranjen je u Risnu gdje je živjeo u ranom djetinjstvu.
Jedra Boke - februar/2012.
3
promocIje
Slušaj srce
glumca
pjesnika
Luko Pateljak
Čovjek buntovan,
prkosan i nesalomljiv
ilo je prirodno očekivati da će
Predrag Vušović Pređo, glumac koji
je na mnogim pozornicama govorio
tolike tuđe riječi, htjeti progovoriti i
svoje riječi, svojim riječima. I jest - progovorio, je. Te njegove riječi u ovoj su
knjizi. Kao mnoštvo naplavina s raznih,
tamnih i svijetlih strana pozornice
Vušovićeva intenzivnog života stigle su
na bjelinu ovih stranica. Iznuždene su i
upravo zato uvjerljivo su ušle u ove stihove koji, onako porazbacani po
papirićima, napisani u žurbi, u utakmici
s mišlju koju žele prestići, i sami nisu bili
svjesni svoje poetske vrijednosti sve dok
nisu stigli do nakraj puta čekajući presudu. Ali: Tko je tako moćan /da presudi
emociji? / Nitko. /Besmrtna je, /kakva
takva,/ nečija je. (Presuda). U ovom
slučaju Pređova je – potpuno.
Život je česma iz koje Vušović pije te stihove sa sviješću da nije: pričopisac, /ni
dramoser /ni romanopisac, /esejist i
novelist/ još i manje (Poeta), ali pjesnik
jest po neotklonjivoj potrebi s ljudima
podijeliti /intimu i sanje (Poeta).
Čitavim Vušovićevim intimnim poetskim
prostorom vladaju stoga tri ključna
imperativa: diši, slušaj srce i otvori srce,
s važnom dodatnom pripomenom: Ne
daj da ti drugi srce krèče! Zato je sav
njegov svijet obojen crvenom bojom srca,
onakvom kakva je boja i Kraljice Herca
koju je, često je izvlačeći iz špila karata,
nastojao naći u životu, tražeći je kao jednorog – ono izmaštano biće što beskrajno
žudi za nevinošću i djevičanskom čistoćom i
zna je prepoznati i ondje gdje je naizgled
nikako nema i ne može biti - tražeći je i
kao unikatni konj.
Ako tim opće važećim imperativima,
na kojim se gradi sva emocionalna
Knjiga Pređovih pjesama
4
Jedra Boke - februar/2012.
Foto: Radio Dux
B
Luko Paljetak govori o Pređovim pjesmama
inteligencija ovih stihova, pridodamo i
naputke Kako umrijeti dostojanstveno ili
kako produžiti život, dobit ćemo pravilnik po kojem je život vladao Predragom
Vušovićem, shvatiti raster u koji su se
smjestili njegovi dani i njegove noći, kao
mješavina realnog apsurda i snova.
Otkrit će nam se samovit i sanovit pisac
koji osjeća da neke stvari ne smiješ samo
da sniš / moraćeš to sebi da objasniš.
Ova knjiga jest i knjiga koja objašnjava.
Piše, je čovjek buntovan, prkosan i nesalomljiv – slomite me ako možete - baš
zato što predobro poznaje svoju
krhkost. Štiti se zato oklopom mangupske, vijonovske ironičnosti i autopodrugljivosti, zaklanja njarnjasovskom
maskom i negromantskim plaštom
Marina Držića, u mnogim trenucima ne
znajući tko iz koga govori,
poistovjećujući se s njim po zakonima
najuže srodnosti, kao hombre i hombre,
kako se to vidi iz amblematske pjesme
Dragi Marine. Osjeća, kao i Marin, razliku između onih nazbilj i onih nahvao
koje smješta, i šalje, u Karašnjihov.
Predrag Vušović vidi relativnost svega,
pa i strana svijeta: Istok je zapadno
zapad je istočno - jedina, je konstanta
jug: na jugu je toplina, na jugu je srce
koje se ne da krečiti, zna da ljudi te
varaju / ljudi te lažu / samo si im hrana
(Živim sa živinama), zna da nitko nije
posve čist, da: Svako biće miriše osobnim
govnom. Sebi. (Govna), nastoji razbiti
krug u kojem se vrtimo (Krug) čvrsto
vjerujući da će nas svakako / pomoći zvijezde, da nam je cilj biti: U snu / u javi /
među oblacima i zvijezdama / bez riječi /
sretni / zauvijek / slobodni i javni. (Želja).
Zato pridodaje još nekoliko imperativa s
obavezom svakodnevnog izvršavanja:
Pometimo prepreke / pomazimo prigode
/ progledajmo. (Poklon)
Pisac ovih pjesama moćno živi
ljubav i potrebu za njom. Kao
pripremni teren podastire joj odmalena urođenu nježnost, kako se to vidi
iz mladenačkih pjesama napisanih
sestri Jasni, ne boli ga kada mu
ljubav na srce, na vrat / ovdje i tamo
udari pečat, ona ga potvrđuje, ona je
putovanje –do srca naših (Putovanje), baš
kao što je i život putovanje, ali i lutanje, s
otkrićem da: U patnji se pronalazimo / i
opet zajedno / činimo isto / volimo se...
(Lutanje)
Predrag Vušović Pređo bio je uspješan u svemu što je radio na obje
strane vage, ponajviše na onoj gdje je
uteg bio najveći i najteži, a njemu
najlakši — na onoj glumačkoj. Samo u
jednoj stvari nije uspio - nije uspio ostariti. Zato i pripada onima koji ne znajući
da su već stari / stare i dalje u mladosti
vječnoj (Starenje). I o tome govori ova
knjiga. Nije je napisao pričopisac / ni
dramoser /ni romanopisac, nego čovjekglumac Predrag Vušović, od milja zvani
Pređo. Čitajući je treba slušati srce, živo
crveno neokrečeno srce, sa sviješću da
uvijek nešto fali, fali i gotovo, Pređo
večeras ponajviše.
promocIje
Ivana Burđelez
Iskričavi stihovi
i promišljanja
oštovane gospođe i gospodo, dobra
vam večer i hvala vam što ste došli
na večerašnju promociju,
Svesrdnim marom Luka Paljetka, Jasne
Vušović i Davora Mojaša iz tiska je izašla čudesna mala crna knjiga. Knjiga
poezije Predraga Vušovića - Pređa pod
nazivom Slušaj srce. Matica hrvatskaogranak Dubrovnik pridružila se tako
onim dubrovčanima i kotoranima, prijateljima i kolegama koji su Pređa cijenili i voljeli a koje je on zauvijek zadužio
svojim maestralnim glumačkim interpretacijama. Knjiga je to koja nam je
odškrinula vrata Pređove intime, njegovih emocija, zaigranosti i potraga,
iskričavih stihova i promišljanja. Ukratko
Pređo kakvog smo znali ili kakvog nismo
znali sada je ponovo pred vama. Sinoć
smo pred prepunom dvoranom održali
predstavljanje knjige u Dubrovniku a
večeras smo došli u Pređov rodni grad
da mu zajedno s vama odamo poštovanje i da u mislima s njim obilježimo
godišnjicu njegovog konačnog odlaska.
Ipak teškoj sudbini unatoč, Pređo nam
je kao zalog ostavio ovu knjigu koja će
P
Nastup flautistkinje Angele Mijušković
trajno čuvati uspomenu na njega.
I za kraj evo jedne osobne poruke
Pređu ma gdje da se nalazio.
Pređo, na jugu se ne broje ure! Jedina
naša mjera je možda Sv. Vlaho ali on
zapravo otkucava, broji, stoljeća...pa čak
i tisućljeća. I tko zna koliko žive golubice,
one njegove, bijele, iz težačke košare
puštene, što iskati slobodu žele? Sanjaju
li one poput nas dubrovačku Ikariju, vide
li sada već imaginarni, arhetipski
Stradun, klizište naših duša, klanac
naših glasovnih poruka, izložbu naših
prvih ljubavi što na izlozima stoje?
Lete ti nad morem kojim si toliko puta
Đelo Jusić
Koktel posle promocije
brodio s ribarima i zlaćan ulov vadio?
Ometaju li golubice tvoje predstave,
one zemaljske i one nebeske što s Dum
Marinom sad slažeš? Jesu li njihova
bijela pera mekana poput pramenja
kose tvoje drage? Piju li one s izvorišta
naše Dubrave ili zlaćane kapi ištu što
zaborav nose? Osluškuju li šušur jutra
neprospavanih sanja? Ćute li miris
njen, i tvoj, poje li se prema tvojoj
recepturi? Osjećaju li samoću, tvoju,
moju? Sudbinom osuđeni, slavimo
beskonačnost juga. Stavi svoje crne
očale i priđi Pređo, ne, ili nemoj,
poleti, golubice naša.
Publika na promociji
Foto: Radio Dux
Publika na promociji
Ivana Burđelez
govori na promociji
Jedra Boke - februar/2012.
5
tradIcIja
2012
KOTORSKE KARNEVALSKE FEŠTE
vogodišnje tradicionalne zimske
kotorske karnevalske fešte svečano
su otvorene 10. februara u dvorani
kotorskog Kulturnog centra, kada je
proglašena nova kraljica kotorskog
karnevala, a to je Ljiljana Gojković. U
režiji Dolores Fabian grupa kotorskih
entuzijasta i feštađuna originalnim nastupom, scenom, jezikom, muzikom, kostimografijom izvela je predstavu Ja sam
od mota i oduševila kotorsku publiku.
Glumci su na autentični način prikazali
život starog i novog Kotora kroz
ćakule, i život koji se odvijao u njemu
nekada i danas. Kapo kotorskog
karnevala Luka Knezović, na otvaranju je domaćima i fureštima poručio: Da
što ne falim odma na početak, jer su
mediji tun, pa će reći i ono što nijesam
reko. Bilo je predviđeno da fešte traju
do 19. februara, ali su zbog lošeg
vremena i uvođenja vanrednog stanja
u zemlji produžene u mart.
U Domu kulture u Dobroti istoga
dana održan je Bal pod maskama. U
dobrom raspoloženju uz muziku i ples
brojne maske podigle su raspoloženje
pa se feštovalo do jutarnjih sati.
Brojnim maskama gostima i
O
Novi broj
Karampane
KAO dio propratnog programa
karnevala iz štampe je 27. februara izašao novi broj humorističko
satiričnog lista Karampana. U novoj
Karampani može se između ostalog
pročitati Muljanske škerce,
Dobrojske cukunade, Vrtovima
Tabačini okolo kokolo, Opačine iz
Sinda i okoline, Suđenje kotorskom i
prčanjskom Krnevalu, Ćakule šoto
voće, Mudrolije ispod batoća i
mnoge druge sadržaje. Karampanu
je počelo da izdaje Srpsko
pjevačko društvo Jedinstvo još
1926. godine.
Počasni građanin (Ćitadino D`Onore) prije i tokom spaljivanja
feštađunima predstavila se nova
kraljica Kotorskog karnevala. U
prčanjskom Domu kulture popodne je
priređen Dječji maskenbal.
U nedjelju 12. februara popodne u
diskoteci Maksimus održan je drugi
Dječji maskenbal. Dvorana kotorskog
Kulturnog centra u ponedjeljak 13. februara bila je mjesto održavanja koncerta art-grupe Montenegro, a u utorak
14. februara u Kulturnom centru je
priređen Dječji hepening.
U petak 17. februara u Kulturnom
centru je održan program pod nazivom
Mažoretke Fešta šou, dok je u Domu kulture u Škaljarima organizovana
Škaljarska večera. U subotu 18. februara
u 20.30 održan je Tradicionalni kotorski
maskenbal u diskoteci Maksimus. Goste
su zabavljali Montenegrosingersi, Nina
Petković i Vesko Belada, a voditeljka
programa bila je Dubravka Jovanović.
Istog dana u Donjoj Lastvi je održan
tradicionalni donjolastovski karneval
koji je krenuo iz VII kvarta ispod
smokve. Sunce i lijepo vrijeme izmamilo je veliki broj maski i gostiju koji su
učestvovali u povorci duž jadranske
magistrale i rive. Domaćini iz sedmog
Karneval u Donjoj Lastvi
kvarta poslužili su razne delicije a
gosti su bili posebno oduševljeni
domaćim vinom čuvenih vinarija
Nikolić i Luković, kontroliranog porijekla sa donjolastovskih padina, autohtonih sorti Infuzija, Transfuzija i
Proglašenje Ljiljane Gojković za kraljicu karnevala 2012.
6
Jedra Boke - februar/2012.
Smokva. Povorka sa maskama
mažoretkama i gradskim muzikama
Đenovića i Tivta obišla je cijelo mjesto
a nakon optužnice i izricanja presude
na mulu ispred crkve Svetog Roka
spaljen je krivac za sve nedaće,
Cittadino Onorario olitiga Počasni
građanin.
Nakon što je 19. februara objavljeno
da je karneval zbog nevremena
odložen, tada za sljedeću nedjelju,
Karnevalska grupa Oriđinali na bini
ispred ulaza u Stari grad nastupila je u
svojoj režiji, ukazavši na borbu protiv
kolektivne amnezije, posebno kada je
riječ o uzrocima propasti pomorske
kompanije Jugooceanija.
U četvrtak 23. februara u Starom
gradu je priređen tradicionalni Abrum
u kojem je učestvovala Gradska muzika i mažoretke. U izvornom značenju
abrum je stari naziv za udicu, koji
koriste bokeški ribari, a u doba
karnevala abrum je vrsta reklame,
poziv, mamac za maškare.
Sveštenstvo Kotorske biskupije i
Pravoslavne crkvene opštine smatra
da ova paganska tradicija treba da
se održava u skladu sa tradicijom
poštovanja početka posta koji
Prčanjski karneval: Korupko Pokvarenjaković
Oktopodus, krivac za sve loše u 2011.g.
podrazumijeva uzdržavanje od svih
poroka, tišinu i molitvu
Nastavljena je i tradicije održavanja starog Prčanjskog karnevala, koja
je obnovljena 1976 godine. Vesela
karnevalska povorka 25. februara je
prodefilovala prčanjskom rivom. Na
čelu povorke bio je kako to tradicija i
nalaže Kapo od karnevala, uz
Gradsku muziku Kotora, mažoretke,
brojne maske i naravno krivac za sve
loše u protekloj godini – Korupko
Pokvarenjaković-Oktopodus – koji je,
Spaljivanje Korupka
Pokvarenjakovića oktopodusa
Fotografije: Radio Dux
tradIcIja
nakon suđenja na rivi spaljen. Istog
dana u šoping centru Kamelija
održan Veliki dječji maskenbal. Među
maskama su bili: gusari, vile, štrumfovi, ratnici, pčele, zečevi,miševi te
kraljica noći, a prvonagrađena nosi
naziv Princeza i princ.
Organizatori zimskih karnevalskih
svečanosti su Opština Kotor, Turistička
organizacija i Kulturni centar Nikola
Đurković, a pokrovitelj Ministarstvo turizma i održivog razvoja. Vrijednost manifestacije je 30 hiljada eura.
POČETKOM FEBRUARA PROSLAVLJEN
tripundan po 1203. put
Tripundansko kolo Bokeljske mornarice
stva St.Trifone Adelfia - Montrone iz Barija. U pratnji
Bokeljske mornarice i Gradske muzike Kotor, procesija je,
u skladu sa tradicijom, prošla ispred pravoslavnog hrama
Svetog Nikole, gdje su mošti sveca pozdravili paroh
kotorski Momčilo Krivokapić i članovi Srpske
pravoslavne crkvene opštine kotorske. U okviru svetkovine
Sv. Tripuna 4. februara u bečićkom hotelu Splendid
održano je tradicionalno Tripundansko veče. U programu
su učestvovali Slatka tajna iz Metkovića i trio Ad libidum
iz Dubrovnika. Manifestacija Tripundanskih svečanosti
okončana je puštanjem zastave Sv.Tripuna sa katedrale u
nedjelju 12. februara tačno u podne.
Procesija sa moštima sv. Tripuna
Izlazak iz katedrale Svetog Tripuna
Fotografije: Radio Dux
U našem lijepom gradu 5. februara je po 1203. put u
kontinuitetu obilježen blagdan sv. Tripuna. Nakon svečane
pontifikalne mise, koju je u katedrali služio biskup kotorski monsinjor Ilija Janjić, u okviru vanjskih svečanosti
povodom Tripundana u procesiji ulicama Kotora su
učestvovali brojni vjernici - katolici i pravoslavni. Ove
godine bilo je kao i toliko prethodnih. Čitav Grad je na
poseban način osjećao Svečevu prisutnost, koji više od
milenija bdije nad njim. Mošti sveca iz vremena nepodijeljenog hrišćanstva pozdravili su i zvaničnici, među kojima i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović i
gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, kao i gosti brat-
Jedra Boke - februar/2012.
7
dan muzeja grada perasta
uzej grada Perasta 28. februara je proslavio 75 godina
rada i postojanja. Povodom obilježavanja dana Muzeja istog dana
uveče u prostoru Muzeja u palati
Bujović promovisan je roman
Četvrta dimenzija autorke Olivere
Doklestić iz Herceg Novog. Knjigu je izdala beogradska kuća
Ars libri jula prošle godine, a na književnoj večeri u peraškom
muzeju govorili su istoričar i teoretičar drame i pozorišta prof.
dr Siniša Jelušić, književnik Miraš Martinović i turizmolog prof.
dr Milenko Pasinović. Muzej grada Perasta osnovao je 28.
februara 1937. godine Opštinsko vijeće Perasta. Radio je u
kontinuitetu čak i u vrijeme Drugog svjetskog rata, a jedini kraći
prekid bio je nakon razornog zemljotresa 1979. g. kada je
zgrada bila obnavljana. U njemu se čuva istorija, ne samo
Perasta nego i Boke, vrijedna arhiva od sredine 15. vijeka,
eksponati od 15. do 20 vijeka. Muzej prikazuje istoriju mjesta
malog po gabaritima, ali izuzetno velikog po značaju i
istorijskom i kulturnom nasljeđu.
DON NIKO LUKOVIĆ – GODIŠNJICA: 15.
februara se navršilo 42 godine od smrti
poznatog naučnog i kulturnog radnika don Nika
Lukovića, kanonika kotorske Biskupije. U toku
svog šezdesetogodišnjeg službovanja u crkvi,
kao čovjek široke kulture, avangardnih pogleda
shvatanja i poteza, neumorno je propovjedao
bratstvo među narodima, a izrazito se zalagao
za razvoj i afirmaciju Boke Kotorske kao turističke destinacije i
promocije njene bogate kulturno istorijske baštine.
TRIPO KOKOLJA – SJEĆANJE: 28. februara 1661. godine u
Perastu je rođen znameniti bokeljski barokni slikar Tripo Kokolja.
Školovan je u Veneciji, najveći dio života
proveo je u rodnom gradu odakle pred
kraj života odlazi na Korčulu. Najveći
umjetnički domet ostvario je u religioznom
stvaralaštvu. Uradio je veliki broj pala i
oltarskih slika, a njegovo najznačajnije
djelo je unutrašnja dekoracija crkve
Gospa od Škrpjela na istoimenom ostrvu
pred Perastom.
M
RSTVO
O
M
PO
Riječnik
pomorskih pojmova
HRVATSKI TRGOVAČKI JEDRENJAK 12-13 VIJEKA imao je
tri latinska jedra, bio je dugačak 28 m, širok 8,4 m, visine
boka do palube 4,4 m i maksimalnim gazom vjerovatno
između 2 i 3 metra. Bokovi broda su bili obli kao i dno koje
je prema pramcu poprimalo jajolik oblik.
Krma mu je završavala u obliku klina (klinasta kruna), a duž obiju
strana palube protezala se ograda. Na kraju krme nalazio se
krst (vjerovatno je tu bio umjesto pulene na pramcu broda).
Pramac je bio povinut prema unutrašnjoj strani broda. Na
krmenom dijelu (kasur) bila je izgrađena nastamba za
posadu, koja je istovrijemeno služila i kao kormilarnica
(kormilo sa krmenim veslom, po jednim sa svake strane
broda). Na pramčanom dijelu nalazio se uređaj za podizanje
sidra (ručno vitlo). Na pramcu su bile i bitve za privez.
Snast (jarbolje i jedrilje) je konstruktivno doprinosila ukupnoj
stabilnosti broda. Pramčani jarbol je bio nagnut naprijed
kako bi se moglo koristiti najveće jedro. Bio je osiguran sa
pet pripona što su čvrsto vezivale i davače sigurnost
prilikom jačih udara vjetra. Pri vrhu jarbola nalazio se
prsten za prihvat stepenica što su vodile na koš na jarbolu.
Srednji i krmeni jarbol bili su na palubi postavljeni pod
uglom od 90 stepeni, a ležišta su im, kao i kod pramčanog,
bila čvrsto fiksiran u palubi i potpalublju.
Zbog nedostatka klasičnog kormila
i zbog skraćene krmene statve
njime se nešto teže održavao
smjer plovidbe. Bio je
poglavito namijenjen
trgovini ali se uz male
preinake mogao
koristiti i u ratne
svrhe. Prikaz
ovakvog broda
nalazi se na grafitu
crkvice sv. Jurja
na ostrvu Krku.
Slike starih jedrenjaka
Download

Jedra Boke - Pomorski muzej