Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
KOTOR
Novembar-decembar 2012.
MUZEJ NAUKE I TEHNIKE BEOGRAD, GENERALNI KONZULAT
REPUBLIKE SRBIJE I POMORSKI MUZEJ CRNE GORE, ORGANIZOVALI
IZLOŽBU KAPETANI RIJEKA I MORA
Veze bokeljskih
kapetana sa Srbijom
sklopu programa proslave Dana opštine Kotor i obilježavanja 60 godina postojanja Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru 23. novembra je otvorena međunarodna izložba Kapetani rijeka i mora koja je tokom dvije nedjelje trajanja posjetiocima nudila odgovor na pitanje - kakve veze bokeljski kapetani
imaju sa Srbijom. Organizatori su na uvid ponudili jednu od najnovijih muzejskih zbirki sa 77 eksponata koju je formirala autor
izložbe Gordana Karović, muzejski savjetnik Muzeja nauke i
tehnike, kustos zbirke riječnog brodarstva u Beogradu.
U
Izložbu su organizovali Muzej nauke i tehnike u Beogradu, Generalni konzulat Republike Srbije sa sjedištem u
Herceg Novom i naš Pomorski muzej Crne Gore Kotor.
Upriličena je kao doprinos
obilježavanja 150 godina
od uspostavljanja riječnog
brodarstva u Srbiji, 1862.
godine, ali i obilježavanju
jubileja 60 godina postojanja Pomorskog muzeja u Kotoru. Još nije prikazana u
Srbiji, a prije Kotora bila je
priređena u Herceg Novom i
u Tivtu. Nakon našeg grada
upriličena je i u Budvi.
Izložbu je otvorila gospođa Marina Jovićević, generalni konzul
Republike Srbije u Herceg Novom. Prema njenim riječima, realizacija ovog zahtjevnog projekta u najboljem duhu međudržavne
saradnje omogućena je, osim zaslugom Muzeja nauke i tehnike iz
Beograda, koji je izložbu pripremio, i ljubaznošću kolega iz Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje je dalo finansijsku podršku.
Više od godinu dana od kada se rodila ideja da Republika
Srbija doprinese obilježavanju Jubileja 60. godina od osnivanja
Pomorskog muzeja Crne
Gore u Kotoru, večeras
imam posebnu čast da otvorim izložbu o kapetanima, vječnoj temi Boke Kotorske, rekla je gospođa
Jovićević i dodala da će
ova izložba posjetioce
provesti kroz istoriju veza
između Srbije i Boke
Kotorske
Večeras će vam biti ispričana priča o 43 kapetana,
bokelja, koji su svoj radni
vijek i dobar dio svog živFoto: S. Dabinović
otnog vijeka proveli ploveći
Marina Jovićević, generalni konzul Republike Srbije u Herceg Novom,
na srpskim rečnim brodoviotvara izložbu Kapetani rijeka i mora
ma. Ova izložba je upriliNa početku ceremonije otvaranja goste je pozdravila direktoričena i u čast obeležavanja 150 godina od uspostavljanja rečnog
ca našeg muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević koja je tom pribrodarstva u Srbiji, 1862. godine, kada je prvi državni parobrod
likom izrazila zadovoljstvo organizacijom izložbe. Posebno se zakneževine Srbije pod zapovedništvom pomorskog kapetana Boža
hvalila direktorici Muzeja nauke i tehnike Maji Zimonjić koja je
Radončića iz Dobrote Dunavom doplovio u Srbiju. Verujem da ćete
sa svojim timom omogućila da vidimo i doživimo ovu izložbu.
kroz ovu izložbu spoznati nove činjenice o vašim sunarodnicima,
rekla je gospođa Jovićević.
Zadovoljstvo što nas povezuju kapetani koji nijesu bili poznati
samo po plovidbi morima, već i po rijekama, rekla je Pejaković
U muzičkom dijelu programa nastupili su sopran Milica ZdravVujošević, naglasivši da je izložba veliki doprinos jubileju 60 godiković i Dragana Krgović pratnja na klaviru.
na postojanja.
Dodatak izložbe bilo je predavanje o temi koje je u Pomorskom
Istakavši da je prva saradnja Pomorskog muzeja sa beogradmuzeju, 27. novembra, održala autorka izložbe Gordana Karović.
skim Muzejom nauke i tehnike, gospođa Zimonjić je izrazila zadoDogađaju su prisustvovale gospođe Marina Jovićević, generalni
voljstvo što će se ona nastaviti izložbom koja će biti organizovana
konzul Srbije, i mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica našeg
u aprilu ove godine u Beogradu. Takođe se zahvalila Pomorskom
Pomorskog muzeja.
nastavak na stranama 4,5 i 6
muzeju, kao i autorki izložbe Gordani Karović.
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
Jedra Boke je mjesečna publikacija
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Novembar-decembar 2012. godine
Direktor Pomorskog muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Milja Radulović
mr Stevan Kordić
Don Anton Belan
Prof. dr Milenko Pasinović
Antun Tomić
Milan Sbutega
Zoran Radimiri
Željko Brguljan
Petar Palavršić
Radojka Janićijević
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Milica Vujović
Smiljka Strunjaš
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje
Drago Brdar
Pokloni sveštenicima
Kotorske biskupije
U
znak zahvalnosti za uspješnu saradnju, a posebno
za realizaciju projketa izložbe Zavjetni darovi
Kotorske biskupije koja je bila postavljena u septembru ove godine u sklopu centralne proslave
obilježavanja jubileja Pomorskog muzeja - 60 godina
njegovog uspješnog postojanja - naš kolektiv je
četvorici vjerodostojnika Kotorske biskupije 21.
decembra dodijelio kopije slika jedrenjaka slikara
mariniste Vasilija Ivankovića Bazija. Radovi slikarke
konzervatora Smiljke Strunjaš, koja radi u našem
muzeju, dodijeljeni su biskupu kotorskom Monsinjoru
Iliji Janjić, generalnom vikaru Kotorske biskupije don
Antun Belanu, ovogodišnjem dobitnuku nagrade
našeg muzeja Merito Navali, monsinjoru Srećku
Majiću, peraškom župniku i don Antu Dragobratoviću, župniku crkve Svetog Mateja. Trojici
prisutnih sveštenika poklone je uručila direktorica
Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević.
Don Srećko Majić se biranim riječima zahvalio
kolektivu Pomorskog muzeja. Poslije uručivanja
poklona, u ugodnoj atmosferi i prigodnu zakusku, sa
predstavnicima Kotorske biskupije razgovaralo se o
daljoj saradnji na više projekata u narednom periodu.
Poklon sliku biskupu Iliji Janjiću direktorica Muzeja
uručila je odvojeno u prostorijama Biskupije.
Fotografije: S. Dabinović
Jedra Boke
Dodjela poklona don Antonu
Belanu, monsinjoru Sreću
Majiću i don Anti
Dragobratoviću
Djed Mraz u palati Grgurina
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900.
godine otvorena za javnost, a 1938.
godine preuređena i otvorena na prvom
spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne
palate plemićke porodice Grgurina iz
početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i
adaptirana za potrebe Muzeja.
ove godine je uoči božićnih i novogodišnjih blagdana u našem muzeju organizovana svečanost za djecu zaposlenih. U
prostranom holu palate Grgurina 20.
decembra okupili su se mali i veliki, bebe,
predškolci i školarci, njihovi roditelji, cijeli
kolektiv našeg Muzeja. U razdraganoj
atmosferi Djed Mraz je djeci dijelio poklone. Tu ulogu uspješno je igrao glumac
Dejan Đonović. Svi su bili veseli - djeca i
odrasli. Na kraju slavlja uslijedila je zakuska i neizostavno zajedničko fotografisanje za "uspomenu i dugo sjećanje" na
ovaj radostan dan.
I
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.
Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija
za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej
sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na
te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih
moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,
zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada.
Pomorski muzej je institucija kulture
Republike Crne Gore.
Grupni portret s Djeda Mrazom (fotografija dolje); Dolazak Djeda
Mraza uz pozdrav najmlađim učesnicima dočeka (fotografija gore)
2
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
Foto: S. Dabinović
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.com
e-mail: [email protected]
AKTIVNOSTI
Novi projekti našeg muzeja
omorski muzej Crne Gore Kotor dostavio je Minisatrstvu kulture 20. novembra četiri projekta za Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara u 2013. godini, koji će zajedno sa
ostalim projektima koje stignu na adresu ministarstva biti dostavljeni vladi Crne Gore na razmatranje i usvajanje. Projekti
Pomorskog muzeja se odnose na zaštitu i očuvanje kulturnih
dobara na prostoru Boke Kotorske.
oraha. Postoji podatak da u Boki Kotorskoj postoji svega pet
sekretera. Nalazi se u stalnoj postavci etnografskog odjeljenje
Pomorskog muzeja. Restauracijom i konzervacijom sekreter bi
bio vraćen u prvobitno stanje sa svim sada nedostajućim
baroknim elementima.
PROJEKT ZAŠTITA DRVENIH BARKI, MANDRAĆA, TIRADURA U
BOKI KOTORSKOJ. Cilj projekta je zaštita ovih segmenata
TOLJU. Urađen je od drveta, metala i plastike. Dimenzije modela su 178x 28 cm. Izrađen je u prvoj polovini XX vjeka a u
Pomorski muzej je stigao kao poklon preduzeća Jugoagent iz
Beograda. Projekat obuhvata konzervaciju i restauraciju. Cilj
projekat je vraćanje modela ovog parobroda u stalnu postavku Pomorskog
muzeja Crne Gore. Izlaganje ovog modela u stalnoj postavci muzeja doprinijelo bi prezentaciji crnogorsko brodarstvo u period
između dva svjetska rata.
P
materijalne kulturne baštine koji svakim danom sve više nestaju
i propadaju, ali i edukacija mlađe populacije o njima. Drvene
barke, kojih danas ima samo oko deset u Boki Kotorskoj, mandraći i tiraduri u kojima su se ove barke vezivale jedan su od
najvažijih indetiteta prostora Boke. Projekat je fokusiran u početnoj fazi na terenski rad - fotografisanje preostalih starih
barki, bitvi, tiradura i mandraća, kao rijetkih primjeraka materijalne kulture Boke Kotorske i Crne Gore. Nakon toga, organizovala bi se na velikim panoima izložba fotografija drvenih
barki, mandraća i bitvi. Ova izložba imla bi edukativni karakter - mlađoj populaciji predstavio bi se vrijedan segment
materijalne kulture Boke. Izložbu bi pratio opsežni katalog koji
bi sadržao popis i fotografije postojećih barki, bitvi, madraća i
tiradura.
PROJEKAT RESTAURACIJE I KONZERVACIJE SEKRETERA. Riječ
je o veoma rijetkom primjerku baroknog namještaja iz 18. vijeka, dimenzija 245x148 cm, koji je pripadao porodici Tripkovic iz Dobrote. Uzdignut je od poda na četiri stilizovane noge
sa tri ladice iznad kojih je ploča na kojoj se moglo pisati. Ispod
ploče koja može da se pokreće
nalaze se ladice, tj tajni pretinci u
kojima su se čuvala pisma, nakit i
dokumenta. Na gornjem dijelu dominiraju dvoja vrata koja sa prednje
strane imaju ogledala. Otvaranjem
vrata u gornjem dijelu nalaze se
pretinci za flaše i veća dokumenta.
Gornji dio pri vrhu ukrašen je barokno stilizovanim floralnim elementima. Furnir ovog baroknog komada
namještaja urađen je od kavkaskog
PROJEKAT KONZERVACIJE I RESTAURACIJE MODELA PUTNIČKOG PAROBRODA KRALJ ALEKSANDAR I NA DRVENOM POS-
PROJEKAT KONZERVACIJA I RESTAURACIJA SVILENE ZASTAVE
BOKELJSKE MOMARICE. Neophodna je što hitnija konzervacija
i restauracija ove zastave kao izuzetno vrijedne kulturne zaostavštine i rijetkog, u Muzeju i šire jedinstvenog muzejskog
predmeta. Cilj projekta je vraćanje restaurirane i konzervirane
zastave u stalnu prezentaciju-postavku odjeljenja Bokeljske
Mornarice u Pomorskom muzeju u Kotoru. Svilena zastava sa
prikazom mladog mučenika sv. Tripuna koji je stradao u prvim
progonima hrišćana, zaštitnika grada Kotora, jedna je od najstarijih zastava ovog tipa i nastala je u prvoj polovini XIX vijeka. Zastava je od osnivanja muzeja bila sastavni dio odjeljenja
vezanog za uspomenu na humanitarno, vojno i esnafsko udruženje, bratovština pomoraca - Bokeljsku mornaricu. Muzejski
predmet naslijeđen je od Bokeljske Mornarice. Značaj prezentacije ove zastave je upoznavanje stranih i domaćih posjetilaca
sa slavnom pomorskom prošlošću Kotora i Boke Kotorske koja
vuče korijene od davne 809. godine.
Proces realizacije svih navedenih projekata bio bi detaljno praćen u našem njuzleteru Jedra Boke. Medijska pokrivenost se
očekuje od lokalnih i republičkih elektronskih i pisanih medija.
Rezime 2012. godine
a kraju 2012. godine, 28. decembra, u Pomorskom muzeju
u Kotoru održan je sastanak zaposlenih na kome je direktorica Muzaja mr Mileva Pejaković Vujošević rezimirala
sve što je rađeno u 2012. godini. Gospođa Pejaković
Vujošević zaposlenim se zahvalila na saradnji koja je bila
vrlo uspješna. U godinii kada je Muzej slavio svoj jubilej – 60
godina rada, bilo je izuzeno puno aktivnosti u kojima su
zaposleni dali veliki doprinos. Poželjela im je dobro zdravlje,
ličnu i porodičnu sreću sa željom da se uspješna saradnja
nastavi i u 2013. godini. Na kraju ovog sastanka za
zaposlelene je organizovan je prigodni koktel.
Fotografija: D. Brdar
N
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
3
IZLOZBe
Publika na otvaranju izložbe Kapetani rijeka i mora
Foto: S. Dabinović
MUZEJ NAUKE I TEHNIKE BEOGRAD, GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE SRBIJE I
POMORSKI MUZEJ CRNE GORE, ORGANIZOVALI IZLOŽBU KAPETANI RIJEKA I MORA
PREDAVANJE GORDANE KAROVIĆ U POMORSKOM MUZEJU
Kapetani Bokelji na Dunavu
Brod imena važnog za Srbiju, koje je dobio po bojevima sa Turcima u Deligradskom šancu, obezbjeđivao je kontinuitet
plovidbe pod nacionalnom zastavom pa se
trenutak njegovog uplovljavanja u srpske
vode Dunava danas obilježava kao početak savremenog brodarstva u Srbiji. Izložbom Kapetani rijeka i mora - Srbija i Boka
Kotorska, Muzej nauke i tehnike iz Beograda želi da obilježi ovaj važan datum za
istoriju plovidbe i brodarstva u Srbiji i da
ujedno pruži doprinos proslavi šezdesetogodišnjice postojanja i uspješnog rada Pomorskog muzeja u Kotoru. Zato ćemo istorijsku priču o rijčnom brodarstvu u modernoj srpskoj državi, u hronološkom okviru
koji obuhvata vrijeme od početka 19. do
20. vijka, ispričati stavljajući akcenat na
učešće pomoraca iz Boke Kotorske u njenom stvaranju, kazala je autor izložbe
Gordana Karović na početku predavanja
održanog 27. novembra u Pomorskom
muzeju Crne Gore u Kotoru.
Kao jedno od najznačajnijih imena Karović je navela Toma Milinovića Morinjanina (1770-1846) prvog pomorca iz Boke, porijeklom iz kapetanske i brodovlasničke porodice, nastanjenog u Trstu, koji je
pomagao Karađorđev ustanak protiv Turaka, dokazavši se i kao hrabri artiljerac.
Za Spiridona Gopčevića tršćanskog trgovca rodom iz Poda u zaleđu Herceg
4
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
Novog, izgrađeni su brodovi Cerere i Valaco, kojim je po Dunavu uspješno trgovao
solju, a kasnije je obilježio i početak parobrodarstva u Srbiji poklonivši joj jedan od
dva svoja parobroda izgrađena u Engleskoj. Pomorskom kapetanu Aleksandru Poznanoviću iz Herceg Novog bila je povjerena značajna istorijska misija. Nakon sporazuma turskog sultana i kneza Mihaila, na
proljeće 1867. brodom Deligrad kapetan
Poznanović je niz Dunav izveo iz Srbije
posljednje čete Turaka među kojim su bile i
posade iz Beogradske citadele, podsjetila
je između ostalog Karović.
U katalogu koji prati izložbu i predavanje bilježimo imena šestorice pomoraca
Bokelja koji su se u Prvom svjetskom ratu
borili u redovima srpske dobrovoljačke
vojske, a zatim i na rijekama proveli svoj
radni vijek. To su: Ljubomir Gopčević,
Petar Šparović, Jovan Barbić, Krsto Brguljan, Daro Pasinović i Slavko Želalić.
Na rukovodećim mjestima u kapetanijama
između dva rata bili su pomorci, a čak 13
ih je bilo iz Boke: Antun Antunović, Nikola Bravo, Krsto Brguljan, Jovan Gakavac, Tihomir Dabinović, Špiro Zmajević,
Milan B. Kosović, Nikola Lazari, Đuro
Pasinović, Tomo Radulović, Tripo Simović, Metod Staničić i Nikola Filipović.
U periodu između dva rata, ispit za kapetana riječne plovidbe položili su: Jovan
Barbić 1921. godine, Ljubomir Gopčević,
Mato Kosović, i Slavko Želalić 1922. g.
Petar Šparović 1926.g. Nikola Bravo
1927.g. Vladimir P. Mitrović, Božo Rosović
i Šime Rudan 1928.g. Milovan Petričević
1929.g. Vaso Ivošević i Ćiro Pasinović
1930.g. Filip Krželj i Jakov Vukičević
1932.g. Luka Radimiri 1933.g. Aleksandar
Dedić 1934.g. Bogdan Lješković i Vukašin
Vukadinović 1935.g. Anton Andrić 1937.g.
Ivan Petričević 1939.g. Branko Vukadinović
1940.g. Jovan Meštrović, Petar Popović i
Predavanje Gordane Karović u Pomorskom muzeju
Foto: S. Dabinović
otor, prije 150 godina, u ljeto 1862.
godine, pod zapovedništvom pomorskog kapetana Boža Radoničića iz Dobrote kod Kotora, Dunavom je do Prahova
doplovio Deligrad, prvi državni parobrod
Kneževine Srbije.
K
Nikola Stojković u martu 1934. godine,
navela je gospođa Karović.
Interesantno je da su u Srbiji između
dva rata bili veoma aktivni opštinski odbori Jadranske straže, naročito po pitanju
prikupljanja sredstava za nabavku školskog broda Jadran. Prema podacima iz
Glasnika Jadranske straže najveće iznose
priložili su oblasni odbori iz unutrašnjosti,
a ne iz primorja Kraljevine Jugoslavije
(Sarajevo-310.850 dinara, Veliki Bečkerek 190.000, Beograd 150.000, Split
32.203, Dubrovnik 3000, Ljubljana 918,
Priština 33.613 dinara ...)
Tokom Drugog sjvetskog rata bokeljski
kapetan Jovan Barbić 1941. godine
stradao je od ustaša u Sisku, Branko
Vukadinović 1942. godine u logoru
Mauthauzen-Gisenu, Darko Pasinović
1944. godine u njemačkom logoru u
Kelebiji u Mađarskoj i Petar Popović
1944. godine u ustaškom logoru Jase-
novac. Sin kapetana Slavomira, Nenad
Želalić, poginuo je 16. aprila 1945. godine na Sremskom frontu.
Bokeljski pomorski kapetani sa rijeka
bili su na dužnostima i nakon Drugog
svjetskog rata. Tako je kapetan Luka Radimiri bio član komisije za prijem plovnih
objekata jugoslovenske zastave u američkoj okupacionoj zoni Dunav (sektor LincRegensburg). Komandant Ćiro Pasinović
je bio jedan od službenika Državnog riječnog brodarstva raspoređenih na brodovima u američkoj zoni na gornjem Dunavu.
Na potrebu obnove flote u poslijeratnom
periodu u Brodarskom glasniku ukazuje
Milan B. Kosović, dok Tihomir Dabinović piše o izuzetno važnoj vezi sa Evropom luke Trst za koju bi najbolje rešenje
bilo da pripadne Jugoslaviji.
Kapetani Bokelji su i u predratnom i u
poslijeratnom periodu bili članovi nastavnih i ispitnih komisija za sticanje zvanja
poručnika i
kapetana
unutrašnje
plovidbe i
drugih
zvanja iz
oblasti
plovidbe i
Kopija molbe kapetana Boža
navigacije.
Radoničića Ministarstvu finanObjavljivali
sija Kraljevine Srbije, 13. 4.
su stručne
1863. i kopija uverenja istog
ministarstva kapetanu
članke u
Radoničiću
većem broju
časopisa, bili saradnici Pomorske enciklopedije i drugih enciklopedijskih izdanja.
Mnogi su za svoj rad bili odlikovani i
novčano nagrađivani, sarađivali su i bili
darodavci Muzeja riječnog saobraćaja u
Beogradu, čulo se između ostalog na predavanju Kapetani rijeka i mora - Srbija i
Boka Kotorska u Pomorskom muzeju Crne
Gore u Kotoru, nakon kojeg je najavljen i
nastavak istraživanja.
KAPeTANI
BOKeLJI
U RIJeCNOM
BRODARSTVU
BIJELA
Slavomir (Simeona) Želalić, 1890-1962
BRGULI, HERCEG NOVI
Bogdan (Gavrila) Lješković , 1905-?
BUDVA
Vladimir (Nikole) Mitrović, 902-197
DOBROTA
Anton (Mata) Andrić, 1903-1981
Nikola (Mata) Bravo, 1901-1966
Tihomir (Špira) Dabinović, 1886-1974
Mato (Jakova) Kosović, 1896-1966
Milan (Boža) Kosovič, 1886-1966
Đuro (Filipa) Pasinović, 1893-1970
Ćiril (Filipa) Pasinović, 1893-1970
Ćiril (Filipa) Pasinović, 1903-1994
Ivan (Pava) Petričević, 1907-1992
Milovan (Josipa) Petričević, 1903-1984
Božo (Vida) Radoničić, 1830-1881
Božo (Ivana) Rosović, 1898- ?
Šime (Toma) Rudan, 1901-1957
MORINJ
Božidar (Rada) Dučić, 1921-1987
MUO
Anton (Gracija) Pasković, 1912-1984
Tomo (Uroša) Radulović, 1899-1989
Tripo Simović, ? - ?
KOTOR
ORAHOVAC
Jakov (Antuna) Vukičević, 1904-1974
Luka (Nikole) Radimiri, 1902-1959
Nikola (Jovana) Stojković, 1911-1984
Ljubomir (Vasilija) Gopčević, 1894-1972
KRTOLI
Jovan (Luke) Barbić, 1895-1941
Vaso (Ivana) Ivošević, 1903-1987
Jovan (Špira) Meštrović, 1908-1987
LASTVA
Špiro (Joza) Zmajević, ? - ?
Pano sa portretima riječnih kapetana
porijeklom iz Boke Kotorske. Pano je
sastavni dio izložbe Kapetani rijeka i mora
PERAST
Antun Antunović, ? - ?
Emer Vicko, 1885-1933
POBORE, BUDVA
Petar (Ilije) Popović, 1908-1944
RATIŠEVINA, HERCEG NOVI
Aleksandar (Vasa) Poznanović, 1817-1888
RISAN
Branko (Vasilija) Vukadinović, 1909-1942
Vukašin (Vasilija) Vukadinović, 1907-?
Jovan (Boža) Grkavac, 1910-2002
Filip (Jurja) Krželj, 1905-1965
Aleksandar (Nikole) Tisinović, 1919-2003
Petar (Nikole) Šparović, 1887-1967
STOLIV
PRČANJ
Nikola Filipović, ? - ?
Krsto (Vjekoslava) Brguljan, 1891-1978
Lazari (G.) Nikola, 1817-1888
Metod (Krsta) Staničić, 1890-1971
TIVAT
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
5
IZLOZBe
Fotografije: S. Dabinović
PRIZORI IZLOŽBE: Prije samog otvaranja izložbe direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević uručila je poklon maketu bracere - direktorici beogradskog muzeja Maji Zimonjić (fotografija 1); Na fotografiji br. 2 vidi se trenutak kada gospođa
Pejaković Vujošević pozdravlja prisutne, a na slijedećoj - nastup Milice Zdravković i Dragane Krgović. Na fotografijama 4, 5, 6, 7, 8, 9 su
razni eksponati (na fotografiji 8 - uniforma kapetana Janka Popovića iz prve polovine 20-tog vijeka i slika parobroda Deligrad; Na
fotografijama 10 i 11 je dolazak eksponata u naš muzej; Na fotografija br. 12 je autorica izložbe Gorgana Karović a na slijedećoj je
scena raspakivanja eksponata; Na fotografiji 12 je kustos našeg muzeja Radojka Abramović u uniformi kapetana Janka Popovića.
6
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
U SEVILJI 9. DECEMBRA ZAVRŠENA IZLOŽBA BLAGO CRNE GORE –
ZAVJETI IZ GOSPE OD ŠKPJELA I BOKE
Stari zavjeti Bokelja vraceni iz Španije
Sevilji je 9. decembra zatvorena izložba Blago Crne gore – zavjeti iz Gospe od Škrpjela i Boke
koja je u tom španskom gradu bila otvorena 11. oktobra. Na ovoj izložbi, kojom se Crna Gora
prvi put predstavila Španiji, bile su izložene 923 srebrne zavjene pločice iz epohe baroka koje se
čuvaju u crkvama Gospe od Škrpjela i u Bogorodičnom hramu na Prčanju. Prezentaciju manjeg dijela bokeljskog blaga je organizovala Ambasada Crne Gore pri Svetoj Stolici i Malteškom Redu
u saradnji sa Kotorskom Biuskupijom, Ministarstvom kulture Crne Gore, Opštine Kotor, Turističkom
organizacijom Kotora I Pomorskim muzejom Crne Gore u Kotoru.
Autor izložbe je ugledni stučnjak za zlatarstvo i primijenjenu umjetnost iz Venecije Piero Paci
(Pazzi), a jedan od glavnih promotera i organizatora postavke u Španiji bio je don Anton
Belan, generalni vikar Kotorske biskupije, laureat nagrade Merito Navali našeg muzeja.
U
Pomorski muzej Crne Gore bio je angažovan u obimnom poslu pripreme izložbe. Naš konzervatorski tim obavio je svu potrebnu muzeološku obradu vrijednih eksponata, uz komplikovanu
ali neophodnu proceduru dokumentovanja i osiguranja eksponata. Obrada predmeta trajala
je dva mjeseca, za svaki od njih urađen je karton sa osnovnim podacima i istorijatom, zatim je Muzej dobio dozvolu od Uprave za kulturna dobra Crne Gore i nalog od Ministarstva kulture, pa je uslijedila procedura osiguranja. Potpisan je i ugovor o prevozu
specijalnim vozilima, koja su putovala do Španije tri dana, preko pet država.
Izložba je pobudila zapaženu pažnju španskih pisanih i elektronskih medija. Na više
Internet portala, kao i na sajtu Kraljevskog dvorca (Real Alkazar) objavljeni su prikazi
o bokeljskim zavjetima. Ovom prilikom u Jedrima Boke prenosimo tekst koji je povodom
otvaranja izložbe objavio seviljski dnevnik ABC de Sevilla.
Svetište Bogorodice od Stijene /Škrpjela/ u Alkazaru
Ovo je prvi put da jedna izložba iz Montenegra gostuje kod nas u Sevilji
U Real Alcazar-u/Kraljevskom dvorcu/ od juče /11. oktobra/ do 9. decembra održava se izložba Blago Crne Gore – zavjeti sa Gospe od Škrpjela i Boke. Zbirka od
923 srebrnih zavjetnih pločica sa pomorskim temama i motivima posvećenih Djevici
Mariji nastala je uglavnom u periodu baroka i prvi put je izložena u Španiji.
Cilj izložbe je da Špance upozna sa mladom Republikom Montenegro kroz njeno
umjetničko i kulturno nasljeđe. Izabrane su i izložene 923 srebrne zavjetne pločice,
uglavnom iz baroka, koje pripadaju Svetištu Gospa od Škrpjela u Perastu, mjesta
na dalmatinskoj obali koje je danas dio Republike Crne Gore. Izložbu dopunjuje i
dio oltara - antependij - iz crkve Bogorodičinog hrama na Prčanju gdje su uramljene zavjetne pločice.
Zbirka izloženih zavjetnih pločica iz Svetišta Gospa od Škrpjela može se smatrati jedinstvenom, pošto u današnje vrijeme ne postoji hrišćanska crkva koja posjeduje kolekciju tako divnih srebrnih otisaka koji potiču iz XVII i XVIII vijeka.
Zavjeti sa pomorskim temama u crkvama Španije, Italije i Francuske su često
slikovni radovi na drvetu, rjeđe na platnu, a vrlo rijetko u srebru.
S religiozne tačke gledišta eksponati su grupisani u šest kategorija, od čega
pet prema različitim zazivima Blažene Djevice Marije koji su njima predstavljeni: Zvijezda Mora /Stela Maris/, za pločice darovane prigodom plovidbe:
Majko Slatka /Mater Dulcedo/, za pločice na kojima je predstavljena sama
Blažena Djevica Marija: Nado Jedina /Spes Unica/, za pločice darovane za
posebne potrebe: Zdravlje Bolesnih /Salus Infirmorum/, pločice darovane
Djevici poslije neke izliječene bolesti: Kraljica Presvete Krunice /Regina
Sanctissimi Rosarii/, podrazumijeva pločice na kojima je predstavljena
Djevica ili neka pobožna osoba sa krunicom, i kao poslijednje, Mješovita
kategorija u koju su uključene zavjetne pločice sa različitom tematikom.
Na fotogtafijama: Prikaz sa sajta Kraljevskog dvorca; stranica
ABC de Sevilla; stranice portala Arte Sacro i Costaleros del Rosario
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
7
LIBRI
ZAJEDNO SA OPŠTINOM KOTOR I CENTAROM ZA ARHEOLOGIJU I KONZERVACIJU
IZDALI SMO MONOGRAFIJU
Graditeljstvo Kotora
omorski muzej Crne Gore, Opština Kotor i Centar za arheologiju i konzervaciju – područno odjeljenje Kotor zajedno
su izdali monografiju Graditeljstvo Kotora čiji je autor arhitekta Svetislav Vučenović. Knjiga ima više od 500 strana sa
preko 100 crno-bijelih fotografija i velikim brojem kolor fotografija, autentičnih dokumenata, kao i rezime na engleskom
jeziku. Vrijedno dijelo je 26. novembra promovisano u crkvi
Svetog duha u Starom gradu. Promocija je održana povodom
Dana opštine Kotor, a organizovali su je: Opština Kotor, Pomorski muzej Crne Gore Kotor i Regionalni Zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor.
P
U ime Pomorskog muzeja Crne Gore prisutnima se obratila
njegova direktorica mr Mileva Pejaković Vujošević, rekavši da
„smo ovu vrijednu knjigu podarili kao poklon našem gradu za
njegov praznik“.
„Nije slučajnost što se promocija dešava upravo u zdanju koje
je svoje pravo mjesto našlo u istraživanju autora. Takođe, nije
slučajnost ni što je izdavač Pomorski muzej Crne Gore jer su se
davne 1980. godine u jednoj od prostorija u prizemlju, u palati Grgurina, sastali stručnjaci iz više univerzitetskih centara sa
željom da svojim znanjem pomognu Kotoru u poslovima njegove
obnove poslije katastrofalnog zemljotresa 1979. godine“,
kazala je direktorica Pejaković Vujošević.
Ona je istakla kao posebno važno da je na ovom projektu,
pored arhitekte Vučenovića, radio tim u kome su bili inženjer
Stojan Ribnikar i arhitekta Franc Varga iz Ljubljane, dr Mirko
Kovačević iz Beograda, te mr Jovan Martinović, dr Milenko
Pasinović i dr Rajko Vujičić iz Kotora.
„Autor knjige je brižljivo i stručno prikupljao i profesionalno
obradio materiju kao što je graditeljstvo Kotora kroz vrijeme“ –
rekla je Vujošević.
Mr Vesna Vičević kazala je da je ovo dijelo „izuzetno vrijedno, i da je njegov autor svoju stručnost za istraživanje gradova
ovog tipa gradnje, između ostalog, pokazao angažovanjem i
rezultatima na istraživanjima Trogira, Hvara i Splita“.
Ona je podsjetila da je Vučenović učestvovao u detaljnom
ekipnom istraživanju ranjenih zdanja i sabiranju do tada poznatih činjenica sa novim tek otkrivenim,te da je cilj bio da re-
Gospođa Vičević je podsjetila na staru latinsku
izreku koja
kaže da
knjige imaju
svoju sudbinu i
dodala da vjeruje „da je sudbina ove knjige da bude dugo
pročavana, čitana i citirana, te da će biti kamen temeljac mladim istraživačima da na njoj grade svoje građevine i knjige što
će biti najbolji dokaz njene stručno-znanstvene vrijednosti.
I mr Zorica Čubrović iznijela je pregršt pohvalnih ocjena o
djelu Svetislava Vučenovića.
„Naučna zasnovanost, spoznaja o vrijednostima graditeljstva
Kotora, dokumentovanost nalaza i otkrića i dosljednost u sistemu analize uvrstiće ovu knjigu u krug ključnih djela kotorske istoriografije o vrijednostima graditeljstva Kotora, u ona dijela
koja će biti od najveće koristi za svakodnevni rad na zaštiti i
očuvanju kotorskog graditeljskog plana, kazala je mr Čubrović.
Prema njenim riječima, djelo je nastajalo istovremeno sa
formiranjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, „u
saradnji sa njim doživljavalo je svoj rast kroz spoznaje koje je
pružalo bavljenje graditeljskom baštinom ovog grada“.
Angela Mijušković, profesorka Muzičke škole Vida Matjan
pročitala je autorovo pisano obraćanje skupu u crkvi Sv. Duha,
koji je bio spriječen da prisustvuje promociji knjige. U muzičkom
dijelu programa učestvovala je učenica kotorske Muzičke škole
Ivanka Muhadinović.
Publika na prezentaciji monografije
Fotografije: Radio DUX
Crkva Sv. Duha: Mr Zorica Čubrović
govori o monografiji; Angela
Mijušković, mr Vesna Vičević i mr
Mileva Pejaković Vujošević
konstrukcija zaštiti nekadašnje i novootkrivene vrijednosti i da
se time uvaže međunarodna praksa i
propisi u zaštićenim kulturnim baštinama svijeta.
8
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
Recenzije
godišnjim iskustvom proučavanja povijesnih jezgri Splita, Trogira, Herceg Novog i drugih značajnih istočnojadranskih urbanih cjelina, pa je svoja iskustva sada ugradio u monografiju graditeljskog nasljeđa grada Kotora. Na više od 500 stranica teksta Vučenović cjelovito obrađuje graditeljstvo grada Kotora koje je proučavao s aspekta povijesnog razvitka i današnje analize građevnih blokova povijesne jezgre. Koristeći se svim dostignućima suvremene historiografije, autor je vrlo sustavno iznio
povijesni razvitak Kotora od prapovijesti i antike preko srednjega vijeka do novovjekovnih razdoblja mletačke, francuske i
austrijske uprave te promjena u posljednjem stoljeću.
DR MILOŠ MILOŠEVIĆ, naučni savjetnik: Iako su grad Kotor
i područje njegove komune bili stoljećima u žiži pažnje stranih i
naših istraživača arhitekture, njihovi radovi su većinom imali
parcijalni karakter ispitivanja pojedinačnih sakralnih ili profanih
građevina. Nedostajali su pokušaji cjelovitijeg sagledavanja
problematike, s tako brojnim i još nepoznatim komponentama.
Ali to je i sasvim razumljivo, jer je kompleksnije razmišljanje u
tom pravcu zahtijevalo brojna istraživanja, sa arheološkim sondiranjem oko zgrada, po izmijenjenim fasadama zgrada i slično. A to se - u širem obimu - usred uravnoteženog pulsiranja
DR MILKA ČANAK MEDIĆ, profesor Univerziteta u Beonormalnog života grada praktično nije dalo učiniti. Trebalo je
gradu u penziji: Do Vučenovićevih istraživanja vjerovalo se da
da se desi nešto "nemoguće", pa da se najedanput zaustavi taj
su netragom nestale srednjovjekovne stambene zgrade i da
normalni puls života, da stanovniKotor svoj Iik i sadržaj duguje
ci svojevoljno napuste svoje doobnovama nastalim posle najramove, i da opustjeli grad bude
zornijeg zemljotresa, 1667. gootvoren za sva moguća slobodna
dine. Poslije Vučenovićevih
naučna istraživanja. I to se neistraživanja spomenički sadržaj
očekivano dogodilo kada je
grada Kotora je znatno bogatiji.
zemljotres 15. aprila 1979. god.
Otkriveni su delovi srednjovekosnažno potresao grad i okolinu,
vnih stambenih zgrada i naslućen
uglavnom ne rušeći totalno zgraje tadašnji urbani sklop Kotora, a
de i hramove... Na sreću, tadašntačnije su određene i promjene
je jugoslavenske vlasti okupile su
koje su u njemu nastale prije vebirane stručnjake iz više univerlike obnove. Izučavani graditeljszitetskih centara u zemlji da već
ki fond Kotora je tumačen uz
od 1980. g. otpočnu rad na obkorišćenje obimne komparativne
novi Kotora koji će trajati godigrađe, što Vučenovićeve analize
nama. Ali i pored svega toga,
čini dobro utemeljenim. Kao odliIzgled Kotora prije 1584. godine
opet je trebalo da se nađe jedan
čan poznavalac struktura i razvoenergičan i požrtvovan stručnjak koji ima dovoljno znanja i
ja nekolikih većih urbanih cijelina na Primorju, Vučenović je bio
snage da brižljivo sredi toliko obimni i raznovrsni prikupljeni
u mogućnosti da na najbolji način osvijetli razvoj grada Kotora.
materijal o Kotoru kroz vjekove i da ga sustavno što šire obraTim prije što ga je tokom mnogo godina neposredno terenski
di, sa svom neophodnom tehničkom i fotodokumentacijom. I takistraživao. Njegovo bogato iskustvo u proučavanju primorskih
vo se djelo, koje je ostvario Svetislav Vučenović, danas nalazi u
gradova: Trogira, Hvara, Splita, Herceg Novog došlo je do
našim rukama pod naslovom Graditeljstvo Kotora.
izraza u studiji o Kotoru koja je pred nama. To je omogućilo da
se sva tumačenja geneze i prostornog razvoja ovog grada
DR. SE. TOMISLAV MARASOVIĆ, profesor emeritus Sveučidobro utemelje i potkrijepe odgovarajućim paralelama. Prvolišta u Splitu: Knjiga Graditeljstvo Kotora jedna je od najcjelovirazrednom studijom knjigu čini i priložena građa o svim kotortijih urbanoloških studija istočnojadranskih povijesnih gradova.
skim zgradama.
Autor je vrlo istaknuti istraživač graditeljskog nasljeđa s dugo-
SVETISLAV VUČENOVIĆ, AUTOR - se poslije studija arhitekture u Beogradu, 1954. g., zaposlio u Saveznom (Jugoslovenskom) institutu za zaštitu spomenika kulture. Usavršavao se u inostranstvu. Godine
1960. studirao je na Urbanističkom institutu Univerziteta u Parizu, a specijalizirao je urbanu i arhitektonsku konzervaciju u Međunarodnom centru za proučavanje očuvanja i obnove kulturne baštine (ICCROM) i
na Arhitektonskom fakultetu u Rimu (1968-1969). Kao darovitom mladom saradniku Jugoslovenskog
instituta za zaštitu spomenika kulture povjereni su mu složeni kozervatorsko-restauratorski poslovi na
crkvi u Lipljanu i crkvi Svetog Petra Starog u Zadru. U periodu između 1954. i 1963. g. rukovodio je
opsežnim projektima istraživanja istorijskih urbanih cjelina Trogira i Hvara. U periodu od 1964. do
1968. Vučenović je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Splita radio na istraživanju istorijskog jezgra
Splita i na metodologiji stvaranja dokumentacije za Stari grad. U Zavodu za zaštitu spomenika kulture Beograda od 1969.
do 1988. g. svoja iskustva i metodologiju rada primjenio je pri izradi studije zaštite Varoši u šancu (područje Knez Mihajlove
ulice i Kosančićev vjenac). Izradio je projekte obnove više spomenika kulture (Konak kneginje Ljubice, Konak Kneza Miloša) i
adaptacije hotela Srpska kruna za Biblioteku grada Beograda i dr. Od 1980. do 1990. učestvovao je u obnovi primorskih
gradova sa liste svjetske baštine oštećenih zemljotresom i izradio studije zaštite Kotora, Herceg Novog, Risna i drugih naselja
u Boki Kotorskoj, kao i Metodologiju obnove Starog grada u Dubrovniku. Kao predavač po pozivu Vučenović je od 1968. g.
svoje bogato iskustvo i veliko znanje prenosio mlađim kolegama na poslijediplomskim studijama organizovanim za graditeljsko naslijeđe na Sveučilištu u Zagrebu – Odsjek u Splitu. U periodu od 1988. do 2006. g. on je kao predsjednik Komisije za
stručne (konzervatorske) ispite doprinio unaprijeđenju obrazovanja konzervatora u Srbiji.
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
9
LIBRI
PROMOCIJA KNJIGE BOKELJSKE BURE, JUGA I BONACE
RADOJKE ABRAMOVIĆ, KUSTOSA NAŠEG MUZEJA
Otisak zivota u Boki
tokom dva vijeka
U
koncertnoj dvorani kotorske crkve Sv. Duha 3. decembra
pred brojnom publikom promovisana je knjiga Bokeljske bure, juga i bonace čiji je autor Radojka Abramović, kustos istorisjko-umjetničke zbirke Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.
Riječ je o književnom prvijencu autorke, slikovitom opisu dva vijeka života u Boki omeđena sa dva plavetnila - nebom i morem. Ovaj roman koji se bavi se prošlošću našeg kraja i susretu
i preplitanjima kultura u ovim prostorima promovisan je uz muzičku pratnju ženske klape Incanto.
umjetnosti koja za sobom ima
dugogodišnji rad u Pomorskom muzeju, istakao je
Luković. On je posebno izdvojio kao vrijedan opis crnogorske svadbe u romanu
sa svim običajima, ulogom
svatova i etnološkom niti
koja se prožima.
Bokeljske bure, juga i bonace možemo tumačiti kao roman zbivanja kroz hroniku dešavanja šest generacija obitelji Andrić, zatim kao roman vremena kroz dva stoljeća, a Boka kao lokalitet i
nepresušni izvor inspiracije ima jednu od glavnih uloga u romanu
tako da ga možemo nazvati i romanom prostora. Dokumentaristička sfera romana koja obiluje etnografskim detaljima predstavlja jednu od najvrijednijih komponenti ovog djela, a to su autentični opisi običaja, mjesta, navika, poslovanja, svadbi, palaca,
načina trgovine, povezanosti Boke i zaleđa, kazala je filološkinja Jasmina Bajo predstavljajući knjigu.
Pročitajte ovu knjigu da biste vidjeli kako su nekada naši stari živjeli, sa kakvim su se nedaćama nosili, koliko su
bili, silom prilika i života definisanog sa dva plavetnila – mora i
neba, upućeni na to da što više se obrazuju i što više saznaju, da
postanu vrsni kapetani i stručnjaci pomorskog osiguranja, vrsni
pomorski pravnici, vrsni brodograditelji i izuzetni trgovci. Pročitajte knjigu i vidjećete kakva je bila istorija ovoga kraja u zadnja
dva vijeka, ostaćete frapirani onim što je Boka bila i što nažalost
u mnogim djelovima svojim više nije. Možda je patetika, ali naći
ćete onaj stari bokeški život, bokeške užance koje danas sve
manje i manje ima, kazao je Luković.
Govoreći o knjizi novinar i publicista Siniša Luković je rekao
da ona pruža sliku drevnih vremena, ali i pokazuje autorkino
izuzetno poznavanje kulturoloških i etnoloških podataka, te
istorijskih okolnosti u kojima se odvija radnja djela.
Po riječima autorke, djelo se bavi simbiozom pridošlih
dinarskih ljudi i romanske kulture njegovane u Kotoru tokom
niza generacija porodice koju u romanu prati.
Roman je sublimirao sve one podatke o bogatoj istoriji bokeškog pomorstva, brodovima, slavnim kapetanima, burama i neverama. Djelo obiluje velikim brojem istoriografskih etnografskih
podataka, što ne čudi kada se zna da je autorka istoričarka
Svoje viđenje sam maštom pretočila u priču i pokazala specifičan dolazak jedne porodice u Boku. Kroz jednu porodičnu istoriju
opisala sam simbiozu dinarskog elementa i romanske kulture baštinjene u Kotoru, pojasnila je autorka Radojka Abramović.
Fotografija lijevo: Radojka Abramović (u sredini) govori o svojoj knjizi, Jasmina Bajo i Siniša Luković (lijevo i desno); Fotografija desno: Publika na
promociji; Fotografija dolje lijevo: Nastup klape Incanto; Fotografija dolje desno: Radojka Abramović sa cvijećem po završetku promocije
10
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
Pomorstvo u KOTORU – danas
Najveći brod koji je ikada uplovio u Crnu Goru, super-luksuzni megakruzer MSC Divina italijansko-švajcarske korporacije Mediteran šiping MSC (Mediterann Shipping), boravio je u Kotoru 5. novembra, od oko 6:50 časova do negdje
poslije 21 čas, kada je isplovio iz Bokokotorskog zaliva. Kruzer je bio usidren ispred Luke. U Boku ga je uveo i odatle izveo pomorski pilot kapetan duge plovidbe Rajko Čavor iz Tivta.
Divina je dugačka 333, širok 38 metara. Zbog impozantnih dimenzija, lošeg vremena i nemogućnosti da se okrene
ispred Kotora, Divina je u 17 sati, atraktivno osvjetljena po cijeloj svojoj površini, isplovila sa sidrišta unazad do
najšireg dijela zaliva, ispred dobrotskog naselja Sveti Stasije, gdje se okrenula u pravcu izlaska iz zaliva. Tu se
zadržala, kao i višestruko manji kruzer Siborn spirit (Seabourn Spirit), čekajući smirivanje kiše i jakog južnog vjetra. Iz
luke Kotor na brod se ukrcalo i 40 putnika iz Crne Gore. Oni su obišli Pirej, Heraklion, Marmaris, Siciliju i Rim.
Divinu su tokom njenog boravka u Kotoru obišli predstavnici Opštine Kotor, gradske Luke i kotorske agencije Balun
čijim je posredstvom je u Kotor i Crnu Goru stigla. Kapetan broda Mario Stifa pohvalio je Kotor kao „jednu od najljepših destinacija na kojoj je do sada bio“. Agencije Balun je ovlašćeni agent za kruzere MSC od 2006. godine,
kada je u Kotor po prvi put uplovio kruzer ove kompanije MSC Opera.
Na brodu se nalaze restorani, barovi, kockarnica, četiri bazena, kuglana, dvorana za fitnes, spa centar. Od 18
brodskih paluba, 14 je namijenjeno putnicima, a one nose imena antičkih grčkih bogova. Posebna atrakcija ovog
broda jesu stepeništa ukrašena Swarovski kristalima, a na palubi broj 16 je i najlukuzniji od svoih tzv. Sofija Loren
apartman koji je dizajniran po sugestijama slavne istoimene italijanske glumice – inače kume MSC Divine i svih ostalih
kruzera iz flote kompanije MSC. Kapacitet je 4,36 hiljada putnika i 1,33 hljade članova posade.
Brod ima dizel-električni pogonski sistem koga čini pet agregata marke Wartsila ukupne snage preko 97 hiljada
konja od čega na dva fiksna propelera promjera šest metara, dolazi „samo“ 59.400 konjskih snaga, dok na
potrebe snabdijevanja strujom brojnih sadržaja na MSC Divini ide veći dio snage. Orijaški brod morem se kreće
impozantnom maksimalnom brzinom od skoro 24 čvora.
Datum Ime broda
01.11.Costa Classica
Armonia
02.11.SS Mariner
Artemis
03.11.Artemis
05.11.Seabourn Spirit
MSC Divina
08.11.Costa Classica
09.11.Artania
10.11.Azamara Journey
13.11.Artania
15.11.Costa Classica
16.11.Arethusa
17.11.Arethusa
18.11. Athena
BRT
novembar
novembar
Vrijeme
dolaska
13:30
7:00
8:00
10:30
58625
48075
1206
1206
9975
7:00
137936 8:00
13:30
44588 7:00
30277 10:00
44588 7:00
13:30
1206
9:30
1206
16144 7:00
odlaska
19:00
13:00
18:00
13:00
16:00
18:00
19:00
13:00
21:00
14:00
19:00
13:00
16:00
Datum Ime broda
BRT
23.11. Pacific Princess
30.11. Arethusa
30277
1206
Posjete kruzera Luci Kotor
Datum Ime broda
01.12.Arethusa
02.12 Arethusa
15.12.Arethusa
16.12.Atena
22.12.Atena
13.12.Athena
26.12.Atena
27.12.Athena
Mega-kruzer MSC Divina 5. novembra na sidrištu ispred Luke Kotor;
Na manjoj fotografiji Divina u sumrak tokom premještanja do šireg dijela zaliva
Vrijeme
dolaska odlaska
7:00
16:00
9:30
decembar
BRT
1206
1206
1206
16144
16144
16144
16144
16144
Vrijeme
dolaska odlaska
13:00
10:30
13:00
9:30
13:00
16:00
13:00
16:00
Foto: S. Dabinović
Posjete kruzera Luci Kotor
Jedra Boke - novembar-decembar/2012.
11
SJEĆANJA
OMAŽ MAESTRU TRIPU TOMASU
(1885 -1975.) - U Centru za kulturu Nikola Đurković 19. novembra Hrvatsko
građansko društvo Crne Gore (HGD)
priredilo je omaž glazbeniku i kompozitoru Tripu Tomasu (1885. – 1975.) pod
nazivom Šjor Tripu s ljubavlju. U programu su učestvovali Gradska muzika Kotor,
dječiji mandolinski sastav HGD-a Tripo
Tomas, ženska klapa Bisernice Boke,
muška klapa Bokeljski mornari, Kristina Katelan violina i maestrov unuk prof. Ivan Tomas.
Tripo Tomas ostavio je neizbrisivi trag u muzičkom stvaralaštvu
Boke kotorske te značajno doprinio širenju muzičke kulture, u vrijeme kada nije postojalo organizirano muzičko školstvo. Komponovao je preko 100 djela, većinom za duvače, od kojih je 80
autorski zaštićeno, jer je od 1935. god. bio član Udruženja
jugoslavenskih muzičkih autora.
O Tripu Tomasu i njegovom muzičkom stvaralaštvu govorili su
mr. Vesna Vičević, član obitelji Dragica Tomas, direktorica
Muzičke škole Marina Dulović, kapelnik Gradske muzike Kotor
Petar Bukilica, Adam Cuca koji je započeo svirati u gradskoj
muzici pod maestrovom dirigentskoj palici.
Uz brojne Tomasove kompozicije jedno divno veče završilo se
uz neizbježnu Šjoru Maru koju su zajedno otpjevali svi učesnici i
organizatori večeri.
RSTVO
O
M
PO
Riječnik
VIZANTIJSKI KARAB /CORBITA/ - trgovački brod koji su
razvili Vizantinci poslije 10 vijeka. Osim u trgovačke svrhe
Karab se po potrebi upotrebljavao i za ratne potrebe.
Pored karaba Vizantinci su za trgovinu prvobitno upotrebljavali i dromone, a poslije 10. vijeka taj tip broda su koristili
samo za ratne namjene.
Veliki karab 12. vijeka bio je dug oko 30 metara. Imao je
dva jarbola i dva križna jedra. Pramac mu je bio okrugao,
a na vrhu je nosio prostranu platformu. Krma karaba
završavala se savijenim oštrim čunjem, a vrh joj je bio gotovo dvaput viši od pramca. Kada se krajem 12. vijeka
trgovačkim brodovima na Sredozemlju naglo počela mijenjati snast, na karabu je prednji jarbol opreman latinskim
jedrom. Karabi sa tri jarbola imali su glavno jedro križno, a
pramčano i krmeno latinsko.
Vizantija je inače, zahvaljujući Grcima, sačuvala pomorsku
tradiciju Sredozemlja koja je na Zapadu potpuno bila
uništena nakon što su varvarska plemena poslije seobe naroda prodrla do mora. Vizantija je postigla najveću pomorsku
snagu za careva Mauricija Tiberija u 6. vijeku i Leona
Filozofa u 9. vijeku, kad je zagospodarila pomorstvom
Sredozemnog mora; to je doba dromona, koje je trajalo
punih pet vijekova.
Stari bokeljski
jedrenjaci
Brigantin Ana Lazarević, autor Vincenzo Luzzo, Venecija 1869.g. Vlasnici Nikola Lazarević iz Baošića,
Anto Želalić iz Bijele i Savo Petković iz Đenovića. Brod se zapalio i potonuo 1880. g. Kolekcija Pomorskog muzeja u Kotor.
Download

PDF - Pomorski muzej