Saburinske Strune
S
Sadržaj:
aburinske strune
Izdavač : Osnovna škola
„Saburina“
Novinarska sekcija :
Zahiragid Sabrudina
Direktor škole : Prof.
Avdija Hasanbegovid
Redakcija : Nastavnica
Vlajčid Suvada, Dirid Armin,
Bevrnja Kerim
Likovni prilozi : Prof.
Herceg Mersiha
Štampa : Učenici
informatičke sekcije
Maj, 2010. god.
Uspjeh i rezultati
takmičenja...............2
Intervju s učiteljem
Sulejmanom
Bajraktarevidem.......7
Humana akcija O.Š.
„Saburina“................8
Povodom
stogodišnjice rođenja
Šukrije Pandže i Meše
Selimovida...............10
Literarni kutak.........13
Žargonizmi i
Vulgarizmi:Armin Dirid
i Bevrnja Kerim.......17
Obrada lektire u VIII
razredu...................20
Dobro došli u 21.
stoljede...................22
Razonoda................23
1|Strana
Saburinske Strune
Aktivnosti učenika u 2009./2010. Godini
Takmičenja
Izvještaj sa sportskih takmičenja u 2010. godini
U ovoj kalendarskoj godini učenice i učenici naše škole
su postigli izvanredne rezultate u sportu.
-Superiorno su osvajali prva mjesta na nivou opdine u:
- ODBOJCI (Djevojčice)
- NOGOMETU(Dječaci)
- KOŠARCI (Dječaci)
-Na atletskom takmičenju (M+Ž) smo osvojili 2. mjesto
-Na kantonalnom takmičenju iz košarke smo osvojili 3.
mjesto.
Ovom prilikom se zahvaljujemo svim našim
sportašicama i sportašima naše škole i čestitamo na
izvanrednoj prezentaciji znanja i ponašanja.
Prof. Rešad Fočo
2|Strana
Saburinske Strune
Opdinsko takmičenje u odbojci
-muškarci-
U Osnovnoj školi „Saburina“ 20. i 27. Februara 2010. god. održano je
opdinsko takmičenje šest osnovnih škola iz Starog Grada. Takmičenje je
organizovala Opdina prema programu Prosvjetno Pedagoškog zavoda
Kantona Sarajevo za 2010. Godinu. U takmičenju su učestvovale Osnovne
škole : „Mula Mustafa Bašeskija“ , „Hamdija Kreševljakovid“ , „Vrhbosna“,
„Saburina“, „Edhem Mulabdid“ i „Šejh – Muhamed ef. Hadžijamakovid.
U muškom takmičenju prvo mjesto osvojila je ekipa O.Š. „Hamdija
Kreševljakovid, drugo ekipa O.Š. „Mula Mustafa Bašeskija“, a treda O.Š.
„Vrhbosna“. Turnir je zatvoren dodjelom nagrada i diploma koje je osigurala
Opdina Stari Grad.
-Djevojke-
-Naša škola je učestvovala na opdinskom takmičenju u odbojci koje je bilo
održano 22.2.2010. godine. Zajedno sa nama učestvovale su svih pet
osnovnih škola iz opdine Stari Grad. Ove godine se takmičenje odrzalo u
našoj školi. Sa profesorom Rešadom Fočom osvojili smo 1. mjesto, Mula
Mustafa Bašeskija 2. Mjesto, a Hamdija Kreševljakovid je osvojila 3. Mjesto.
Na Takmičenju iz naše škole učestvovale su učenice 7 i 8 razreda :
Leila H. , Edina B. , Selma S. , Amina Š. , Lamija F. , Lamija T. , Hannan M. ,
Nejra B. ,
Dženana Č. , Almedina F. , Amra Š. , Samra B. i Erna A.
Za zaslužno 1. Mjesto otišli smo na Kantonalno takmičenje koje se odrzalo
20.4.2010. god. U KŠC na Ilidži gdje smo nažalost ispali u prvom kolu.
3|Strana
Saburinske Strune
-Prva Pomod-
10.4.2010. god. održalo se opdinsko takmičenje iz Prve pomodi u našoj školi.
Učestvovale su Osnovne škole: „Vrhbosna“ , „Šejh-Muhamed Efendija
Hadžijamakovid“ , „Hamdija Kreševljakovid“ i neke srednje škole. Osvojili smo
1. mjesto čime smo prošli na kantonalno takmičenje gdje smo osvojili 8.
mjesto. Učenici su: Abdurahim K. , Kasim Nj. , Haris S. , Amina S. , Azra S. ,
Melika B. , Faruk Ž. i nastavnica Elvedina Rožajac.
-Matematika-
U Osnovnoj školi „Vrhbosna“ održano je opdinsko takmičenje iz matematike.
Zajedno sa nastavnicom Munirom Đido osvojili smo 6. Mjesto. Učenici koji su
učestvovali su: Ensar D. , Abdurahim K. i Dženana Č.
-Informatika-
Na opdinskom takmičenju iz informatike koje se održalo u O.Š. „MulaMustafa Bašeskija“ naša škola osvojila je 4. mjesto. Sa nastavnicom Suvadom
Vlajičid bili su i učenici: Abdurahim K. , Ensar D. i Faris S.
-Demokratija-
Na takmičenju iz demokratije koje se održalo 17. aprila u Srednjoj
Ugostiteljskoj školi osvojili smo 2. mjesto. Za temu smo izabrali „Značaj
sporta u BiH“. 1. mjesto osvojila je O.Š. Šejh-Muhamed Ef. Hadžijamakovid.
Za 2. mjesto najviše je zaslužna nastavnica Arijana Nikšid kao i učenici: Demir
E. , Abdurahim K. , Erna A. , Amra S. , Mona M. , Alma S. , Ramya B. i Kerim B.
-Fizika-
Opdinsko takmičenje iz fizike koje se održalo u O.Š. Hamdija Kreševljakovid
osvojili smo 5. mjesto. Učenici koji su učestvovali: Ensar D. , Abdurahim K. ,
Faris S. i Dženana Č. Na kantonalno takmičenje je prošla Dženana D. Gdje je
osvojila 2. mjesto sa nastavnicom Aidom Kočanovid.
4|Strana
Saburinske Strune
-Fudbal-
Na turniru u fudbalu koji se održao 22.4.2010. god. u Osnovnoj školi
„Hamdija Kreševljakovid“ osvojili smo 1. mjesto. U prvim utakmicama smo
igrali sa OŠ „Vrhbosna“ i OŠ „Mula Mustafa Bašeskija“. Na finalnom turniru
koji se održao 29.4.2010 god. igrali smo protiv OŠ „Hamdija Kreševljakovid“
koju smo također pobjedili. Osvojili smo pehar, dobili nagrade za najboljeg
strijelca Harisa Ajnadžica, i najboljeg igrača Harisa Bajraktarevida. Ekipu su
sačinjavali :
Sedad S. , Haris A. , Haris B. , Haris D. , Ensar D. , Abdurahim K. , Belmin E. ,
Nedim K. , Nedim P. , Ahmed H. , Emin M.
5|Strana
Saburinske Strune
-Košarka-
Kantonalna liga u košarci osnovnih škola održala se 09.05.2010. godine u
sportskoj dvorani „Ramiz Salčin“ na Mojmilu. Našu školu su predstavljali
sljededi igrači: Demir E. , Haris A. , Velid M. , Kerim B. , Muhsin S. , Sedad S. ,
Mirza Š. , Haris S. , Abdurahim K. , Habib M. Trener ekipe bio je prof. Rešad
Fočo uz pomod nastavnika Ferušid Lamije i Kerima. Naša škola je osvojila 3.
mjesto, dok je 2. mjesto osvojila O.Š. „Musa Čazim Čatid“, a 1. mjesto O.Š.
„Fatima Gunid“. Najbolji igrač i strijelac bili su igrači iz O.Š. „Fatima Gunid“.
-Atletika-
U srijedu 28. aprila održan je Atletski kup na stadionu Asim Ferhatovid Hase.
Na 60m osvojili smo : 4 mjesto – Sedad S. , 4. mjesto – Ensar D. ,
1. mjesto Lamija T. , 1. mjesto Almedina F.
Na disciplini 300m osvojili smo : 1. mjesto Nejra B. , 1. mjesto Selma S. ,
7. mjesto Haris A. , 7. mjesto Mirza H.
U disciplini bacanja kugle osvojili smo : 2. i 3. mjesto sa Velidom M. i
Habibom M. Na ostalim disciplinama bili su : Leila H. , Amina Š. , Ramya B. ,
Nadja Č.
Kao škola osvojili smo 2. mjesto sa profesorom Rešadom Fočom.
6|Strana
Saburinske Strune
Intervju s učiteljem Sulejmanom Bajraktarevidem
Koliko dugo se bavite ovim poslom?
Ne znam tačno redi, oko 35-36 godina.
Da li imate slobodnog vremena?
Veoma malo.
Zašto ste se opredjelili za ovaj posao?
Navedite neke male stvari koje Vas čine
sretnim?
Bilo bi neiskreno da kažem da sam sa
svojih 14 god. znao sve ljepote i sve
probleme koji nosi ovaj posao.
Da djeca u koju ja ulažem trud postignu
nešto u životu.
Da li je težak rad sa djecom?
Posao učitelja je veoma težak u ovim
vremenima.
Da niste to što jeste, šta biste bili?
Na šta, ili na koga ste slabi?
Na djecu.
Koje predmete djeca kod vas najviše
vole?
Sve predmete jednako vole.
Bio bih eko-čuvar.
Šta više cjenite kod učenika, dobro
učenje ili dobro ponašanje?
Šta najviše zamjerate učenicima?
U kombinaciji.
Gotovo ništa.
Šta mislite da li je teži posao učitelja ili
nastavnika?
Učitelja.
Razlikuju li se današnje generacije od
prijašnjih?
Djeca se ne razlikuju ama baš nikako.
Samo se razlikuju oni koji ih odgajaju.
Koji je vaš životni moto?
Znanje.
Čavdar Nađa VIII
7|Strana
Saburinske Strune
Humanitarna akcija O.Š. Saburina
Dana 23.11.2009. godine izvršena je podjela prikupljenih sredstava (hrana,
novac, garderoba, higijenske potrepštine) za šest ugroženih porodica
učenika naše škole, zatim Narodnoj kuhinji i CK Stari Grad. Ova akcija je prva
od planiranih dvije Godišnjim programom rada. Voditelj akcije je nastavnica
Bašid Mirzeta. Učenici tradicionalno svake godine u vrijeme praznika
zajedno sa nastavnicima i roditeljima organizuju humanitarne akcije.
8|Strana
Saburinske Strune
9|Strana
Saburinske Strune
Povodom Stogodišnjice rođenja Šukrije Pandže i Meše Selimovida
Mehmed Meša Selimovid je rođen 26. aprila 1910. godine u Tuzli. U
rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. 1930. godine upisao se
na studijsku grupu srpskohrvatski jezik i jugoslavenska književnost
Filozofskog fakuletata u Beogradu. Diplomiaro je 1934. godine a od 1935.
do 1641. godine radi kao profesor Građanske škole, a potom je (1936)
postavljen za suplenta u Realnoj gimnaziji u Tuzli. Prve dvije godine rata živi
u Tuzli, gdje ga hapse zbog saradnje sa NOP-om, a u maju 1943. godine
prelazi na oslobođenu teritoriju, postaje član KPJ i član agitrop-a za istočnu
Bosnu, potom je politički komesar Tuzlanskog odreda, a 1944. godine
prelazi u Beograd i obavlja značajne političke i kulturne funkcije. Od 1947.
godine živi u Sarajevu i radi kao profesor Više pedagoške škole, docent
Filozofskog fakulteta, umjetnički direktor „Bosna-Filma“, direktor drame
narodnog pozorišta, glavni urednik IP „Izdavačko Preduzede Svjetlost“.
1971. godine penzioniran je i seli u Beograd. Bio je redovni član Sprske
akademije nauka i umjetnosti.
Biran je za predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, bio je počasni doktor
Sarajevskog univerziteta (1971), redovni član ANUBiH i SANU. Dobitnik je
brojnih nagrada od kojih su najznačajnije NIN-ova nagrada (1967),
GORANOVA nagrad(1967), Njegoševa nagrada (1967), potom
Dvadesetsedmojulska SRBiH, nagrada AVNOJ-a, itd.
Umro 11. jula 1982. godine u Beogradu.
Djelo Meše Selimovida je utkano u središte bošnjačke književnosti, kojoj po
tematici i iskazu najvrijednijih djela nesumljivo pripada. Također, ono je
dijelom i sprske književnosti, svjesnim autorovim zahtjevom, kao i
uronjenošdu nemaloga dijela opusa u srpske književne i kulturne teme.
Tredeg novembra 1976. godine, Selimovid, u pismu Srpskoj akademiji nauka
i umjetnosti kaže :
10 | S t r a n a
Saburinske Strune
„Potičem iz muslimanske porodice iz Bosne, a po nacionalnoj pripadnosti
sam Srbin.
Pripadam srpskoj literaturi, dok književno stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini,
kome takođe pripadam, smatram samo zavičajnim književnim centrom, a ne
posbenom književnošdu srpskohrvatskog jezika. Jednako poštujem svoje
porijeklo i svoje opredjeljenje, jer sam vezan za sve ono što je odredilo moju
ličnost i moj rad“.
Svaki pokušaj da se to razdvaja, u bilo kakve svrhe, smatrao bih
zlouporebom svog osnovnog prava zagarantovanog Ustavom. Pripadam,
dakle, naviji i književnosti Vuka, Matavulja, Stevana Sremca, Borisava
Stankovida, Petra Kočida, Ive Andrida, a svoje najdublje srodstvo sa njima
nemam potrebe da dokazujem. Znali su to, uostalom, oni članovi
Uređivačkog odbora edicije „Srpska kniževnost u sto knjiga“, Odjeljenju
jezika i književnosti: Mladen Leskovac, Dušan Matid, Vojislav Đurid, Boško
Petrovid. Nije, zato, slučajno što ovo pismo upudujem Srpskoj akademiji
nauka i umjetnosti, sa izričitim zahtjevom da se ono smatra punovažnim
autobiografskim podatkom.“
11 | S t r a n a
Saburinske Strune
Šukrija Pandžo (rođen 1910. godine u Ulogu kod Kalinovika) je bio
bosanskohercegovački književnik. Osnovno školovanje je završio u rodnom
mjestu, učiteljsku školu u Mostaru, a studirao književnost i francuski jezik na
Višoj pedagoškoj školi u beogradu i završava ga 1940. godine. Kao učitelj,
potom kao nastavnik, radio je u raznim seoskim školama. Po dolasku u
Sarajevo također je najprije radio kao nastavnik. 1948. godine postao je
urednik u Kulturnoj redakciji Radio-Sarajevo. Jedan je od osnivača
popularne humorističke emisije „Veselo veče“ i „Udruženja književnika BiH“.
Pandžo je pisao i za djecu i za odrasle poeziju,prozu,dramske tekstove.
Dvostruki je dobitnik nagrade Udruženja književnika BiH; za zbirku pjesama
„Razgovori“ 1954. i za zbirku priča „Samo jos kosovi zviždudu“ 1961.
Odlukom Savjeta RTV Sarajevo, 10. aprila 1970. godine, dobija spomenplaketu u znak priznanja za dugogodišnji uspješni rad, a 1. juna Josip Broz
dodjeljuje mu Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.
Umro je 1984. godine u Sarajevu.
Djela:
Pjesme (Svjetlost – Sarajevo, 1952.)
Razgovori – Pjesme za djecu (Narodna prosvjeta – Sarajevo,
1954.)
Ljudi smo – pripovjetke (Džepna knjiga – Sarajevo, 1958.)
Samo jos kosovi zviždudu – Priče za djecu (Svjetlost – Sarajevo,
1961.)
Bliže su postale zvijezde – Pjesme za djecu (Svjetlost – Sarajevo,
1965.)
Iznad gore vjetri zbore – Pjesme za djecu (Svjetlost – Sarajevo,
1968.)
Poezija – izbor iz poezije (Veselin Masleša – Sarajevo, 1973.)
Zeleni strah – Priče za djecu (Svjetlost – Dobro mi došli – Pjesme
za djecu (Svjetlost – Sarajevo, 1989.)
Merima Karahmet VIII1
12 | S t r a n a
Saburinske Strune
Literarni kutak
„Jesen razlije boje po bašćama“
Jesen je lijepa, snena i plava.
Snena i puna boja lelujava.
Lijepo je sve na svom planetu.
Pa čak i ovaj jesenjski let,
što nas inspiriše i ovaj cvijet.
Jesen je lijepa,
praznik za oči.
To je dokaz vatrometa boja
Ove noći.
Zvijezde, ljepota mile su
pa ih sanjamo samo u snu.
Nebo, kosa djevojčice
što joj pristaje uz lice,
smeđe lišće divota je sva,
ljepše od dječačkog sna.
Bašće, vikendice prelijepe su zapravo
nije im ravno dječije pravo.
Tako se završava pjesma sve,
sve do nekog narednog sna.
Merima Karahmet,VIII-1
13 | S t r a n a
Saburinske Strune
„List na putu“
Prolazila seja šumom
kroz utrti put
vidjela na zemlji
jedan listić žut
kako je sletio na put.
List je zašuškao
seja je čula
sagela se i podigla ga
sa zemlje i stavila ga na dlan
Seja plače
što je listu kraj
poljubi ga nježno
i odvede ga u raj.
Zašuškao listić sveli
sletio je na put
i tako listić sveli
ode na svoj dug put.
Karanana Emin, VI-a
„Jesen“
Jesen je slikar. Dođe septembrom i donese paletu boja. Kao platno joj je
dvorište, park, šuma. Uzme i boji kistom. U parku je najljepše. Kad ga oboji,
zove vjetar. On obori lišde na tlo. Liči na more, ali klupe su barke koje plove
morem listova. U školi je to prostirka koja je spremna za početak škole. Ima
i zelena prostirka. To je crnogorično drvede. Jesen ga ne koristi za platno.
Kao da su u svađi. I tako jesen šara prirodu i čini je ljepšom.
Merima Karahmet VIII-1
14 | S t r a n a
Saburinske Strune
„Suton...“
Predvečerje je. Sunce, velika topla narandža, koja nas grije, gubi se u moru
bezglasne muzike. Vjetar, taj lukavi stari lisac, obitava negdje na sjeveru,
ne maredi za naša ugrijana lica koja traže taj posljednji dašak vjetra.
Negdje, tamo u svijetu, ljudi su sretni, jer kod njih se sunce tek rađa i
nastaje novi dan.
Međutim, ništa se ne može usporediti sa tihim cvrkutom ptica koje pune
srdašca i uljevaju nadu u bolji svijet i bolje sutra. Negdje u travi hodaju
mravi koji skupjaju zimnicu i obezbjeđuju sebi bolji život. Nedaleko od
mene čuje cika zrikavaca koji se nadmedu čija pjesma de postati najbolja. I
sve ide svojim tokom, zemlja se okrece, ptice pjevaju, smjenjuju se ljeta i
zime, a evo ja posmatram i upijam svu ljepotu ovog čudesnog svijeta, koji
ima svoj ustaljeni tok.
Merima Karahmet,
VIII-1
Roditelji
Sedam slova riječi roditelj izgovaram iz dubine srca. Osjedaj tople ruke na
ramenu i blagi poljubac na obrazu samo mali su znak ogromne ljubavi koju
mi pružaju moji roditelji. Ljubavi, koja je bezuvijetna, neograničena i
vječna. I kada padam nnjihove me tople ruke dižu, brišu moje suze i daju
mi snagu da uzdignute glave nastavim svojim putem.
Kako vrijeme prolazi, postajem svjesna da su ta četiri oka moji vjerni
pratioci kroz život i moji najbolji prijatelji. Prijatelji koji žive za mene i
spremni su pomaknuti planine, preplivati duboke rijeke i pružiti mi
sigurnost u ovom okrutnom svijetu.
15 | S t r a n a
Saburinske Strune
Ta se ljubav ne može obojiti niti jednom duginom bojom, niti i jedna
zvijezda može sjati kao majčino oko.Volim svoje roditelje. Volim način na
koji me šalju na dugi put života, iako znam da svi moji putevi vode upravo
ka njima. Volim tople riječi pouke kroz koju se trude učiniti svoje čedo što
boljim čovjekom. Mnogo toga volim kod ta dva prekrasna bida.
Vremenom, moja ljubav prerasta u nešto veliko. Prerasta u jedno veliko
bogatstvo koje čuvam u srcu i čiji ključ čuvam u njihovom srcu. Želim da
ovo traje vječno. Želim da zauvijek osjetim toplu ruku na ramenu i blagi
poljubac na vrelom obrazu. Želim biti uz njih, kao što su oni bili uz mene
sve ove godine u kojim nisam imala najboljeg prijatelja i kada svijet nije bio
ružičast.
Zauvijek du im biti zahvalna na svemu što mi pružaju, što grade moju
ličnost i olakšavaju puteve mog života. I kada godine prođu i vrijeme
donese svoje, ponosito du izgovarati imena svojih roditelja, svojih najboljih
prijatelja.
Ilma Poturkovid
16 | S t r a n a
Saburinske Strune
Žargonizmi i vulgarizimi
Žargonizmi
1. Žargonizmi(argotizmi) su riječi koje u svojim prenesenim značenjima ne
pripadaju standardnom, savremenom jeziku.
2. Žargonizmi su riječi, oblici ili izrazi koji su karakteristični za žargon.
Žargon je kolokvijalni(razgovorni) jezik kojim se služi jedna određena
društvena grupa. U usporedbi s normom književnog jezika žargon pokazuje
odstupanja u svim jezičkim disciplinama.
Žargon je gotovo redovna pojava razgovornog jezika, pa je to dvoje nekad
teško razlučit.
Razlikujemo 3 značajnije grupe:
a)Žargon različitih profesija(škola,zanata,ljekara),
-Ovaj tip žargona uvjetovan je vrstom posla pa je protkan stručnom
terminologijom, skradenicama, izrazima, i riječima koje su razumljive
članovima iste profesije ali su teže razumljivi onima koji ne pripadaju tim
grupama.
b)Žargon posebnih sredina(uličara,kriminalaca),
-Drugi tip žargona je jos udaljeniji od norme književnog jezika jer se u tom
žargonu zatvorenog tipa svjesno želi što više udaljiti od jezika i stila šire
zajednice. To je načesde jezik malih zatvorenih grupa, ponekad i „tajni jezik
podzemlja“, pa služi i za neki oblik nezakonitih radnji. Upotreba tajnog
jezika označava naglašavanje pripadnosti određenoj grupi. Ovaj tip žargona
zbog vedeg broja negativno(ružno) markirane leksike, aposebno
argotizama(uličarske ili šatrovačke riječi) naziva se šatrovaki govor ili slang.
Neupudene osobe svaki žargon smatraju slangom, pa se prema samom
pojmu žargona postavljaju kritički.
17 | S t r a n a
Saburinske Strune
c)Žargon mladih ljudi
-Ovdje demo ukazati na žargon koji se zaista može izazvati šatrovačkim
govorom. To je govor kod koga se premutacijom slogova(zamjenom
njihovog mjesta u riječi) ostvaruje oneobična leksika (npr. đido mova=dođi
vamo, remo=more, je šta mai=ej šta ima itd.)Omladinski žargon, obilježen
je ponajprije terminologijom škola i fakulteta, a zatim i velikom
maštovitošdu u izgradnji stilističkih sredstava izraza. Zanimljivi epiteti,
često neočekivane poređenje, sočna i vulgarna metafora svojevrstan su
izazov standardnom i korektnom izrazu. Ovaj žargon se brzo osvježava
novom leksikom, ali njegova leksika brzo i zastarjeva. Evo nekoliko
žargonizama Sarajevske omladine: in ili out = moderno, bos ili
hadžija=glavni gazda ili šef, bunariti=krasti, žara=skupo, pored leksem
apostoje i frazemi kao ovi: boli glava=odlično ili izvanredno, biti u
šemi=zabavljati se; žargonizmi metaforičke priroda: surla=veliki nos,
avion=zgodna djevojka.
Žargon je uvijek prostorno i vremenski ograničen. On uvijek označava
opoziciju prema neutralnom, bezbojnom govoru. On znači i bijeg od
ustaljenog i normalnog kao klišea, težnja za jednostavnom komunikacijom
koja se ne mora držati propisanih normi. Zbog svega toga žargon i njegovo
proučavanje su jedno vrijeme bili predmet kritike tradicionalnih lingvista.
Smatralo se da je žargon krivac za kvarenje jezika, bilo da su neposredni
krivci traženi u argotizmima, vulgarizmima, ili u leksici preuzetoj iz stranih
jezika.
Međutim, žargon se može pojaviti i kao izvjesno osvježenje kako u
razgovornom tako i u književnom stilu, zatim u novinarskom stilu i u jeziku
drugih medija.
18 | S t r a n a
Saburinske Strune
Književnoumjetnički tekstovi posežu za žargonom sa ciljem karakterizacije
likova: ako je lik visoki intelektualac, očekujemo da njegov govor pripada
jezičkom standardu; ako je lik zanatlija, očekujemo da on govori jezikom
svog esnafa; ako je lik narkoman uličar i slično, on de govoriti argo ili sleng
leksikom.
Žargonizmi nastaju uglavnom na 3 moguda načina :
a)izmisli se nova, ranije nepostojeda riječ npr: lova=novac, panja=hljeb..
b)postojedim se riječima i izrazima daju nova značenja, obično prenesena,
po nekoj sličnosti npr: mrak=odlično
c)riječ se metatezom promjeni tako da više nije prepoznatljiva
npr:vozdra=zdravo, stipu=pusti.
Vulgarizmi
Vulgarizmi su nepristojne riječi bezobraznog značenja, razne psovke,
besramne i prostačke riječi.
Iz pridjeva vulgaran izvedena je i riječ vulgarizam.
19 | S t r a n a
Saburinske Strune
Obrada lektire u VIII razredu
„Veliki Vezir“
Naslov djela: Veliki Vezir
Vrsta književnog djela: Drama
Osnovni podaci o piscu: Derviš Sušid rođen je u Vlasenici 1925. godine.Kao
đak sarajevske učiteljske škole, odlazi s grupom učenika 1942. godine u
partizane, što de imati znatnog utjecaja na njegov književni svijet i
tematsku zaokupljenost. Nakon rata, bio je učitelj u Srebrenici i Tuzli i
društvenopolitički radnik u Sarajevu. Najpoznatija djela su mu „Ja“, „Danilo
u stavu mirno“, „Pobeme“, „Žestine“, „Uhode“, „Tale“ te kontraverzna
zbirka političko-pamfletskih tekstova „Parergon“. „Našoj povijesti i
tradiciji“, kako pišudi o nejgovom djelu, konstatira enes Durakovid, „Sušid
ne prilazi mitomanski, nego u maglinama prohujalog otkriva sve ono što
nas čini ovakvima kakvi jesmo, sve ono u čemu se pouzdano
prepoznajemo, ponosno ili postiđeno, svejedno. „Derviš Sušid je umro u
Sarajevu 1990 godine.
Vrijeme zbivanja radnje: Vrijeme zbivanja ove drame dešava se 1579
godine u Carigradu (današnjem Istanbulu).
Tema: Pisac u ovom djelu nam piše o jednom Velikom Veziru koji je živio i
radio u Carigradu, a porijeklom je Bošnjak.
Ideja: Hrabrost je vrlina velikih. Život velikih ljudi nije tako jednostavan
kako se čini običnim ljudima.
20 | S t r a n a
Saburinske Strune
Glavna ličnost: Vezir Mehmed – Paša sokolovid, on je veoma strog,
odlučan, odan Osmanskom carstvu, savjestan, poštuje mnogo Murat-hana
kao čovjeka visokog ranga na ljestvici vlasti, ali odlučno de odbiti da izvrši
njegova naređenja koja nisu u skladu sa zakonom.
Sporedna ličnost: Pilavija Muzafer – On je vezirov tjelohranitelj , odan
njemu i Osmanskom carstvu, pošten, još sa nekolicinom se smatra
pozitivnim likovima ove drame.
Sadudin – On je prava ulizica, na strani Sultana. Svojim ponašanjem
dokazuje da je možda jedan od najsvirepirijih i najbrutalnijih carskih
namjesnika.
Sultan Murat III – Uporno želi ubiti Vezira, škrt, pogane naravi. Iako je želio
da ubije Vezira on se prema njemu odnosti lijepo, kulturno. On svoju
podlost dokazuje načinom kako je došao na vlast, tačnije ubio je petero
svoje brade.
Nurbanu - Sultanija, majka muratova i Esmihanina, veoma podla,
podržava svog sina u ubistvu Vezira.
Esmihana – Vezirova žena, voli svog muža, uporna u tome što radi,
tvrdoglava je.
Kompozicija djela:
Uvod: Sjednica Divana
Početak radnje: Dolazak članova Divana
Zaplet: Dolazak vezira
Vrhunac: Pokušaji ubistva Velikog Vezira
Rasplet: Posljednja sjednica Divana za Vezira
Kraj: Hamzevija ubija Vezira
Forma: Ovo dramsko djelo ima 6 scena u 2 čina.
Lektiru uradio : Abdurahim Kalajdžid VIII1
21 | S t r a n a
Saburinske Strune
Dobrodošli u 21. stoljede
Facebook zamijenio „kafice“ i telefoniranje
Znanstveno istraživanje u Teksasu pokazalo je kako ljudi ne lažu o sebi na
svojim profilima. Zapravo, dokazano je sasvim suprotno.Ovu napopularniju
svjetsku mrežu 2004. godine osnovao je Mark Zuckerberg, tada student
Harvarda kako bi sa svojim kolegama mogao lako razmjenjivati fotografije i
ostale podatke. No, ta priča več odavno je poznata i zapisana u analima
cyber svijeta kao legenda. Podsjetimo, Facebook je, gotovo preko nodi, s
trona svrgnuo dotad vrlo popularnu društvenu mrežu MySpace nakon što
je jedno istraživanje pokazalo kako Facebook uglavnom koriste ljudi višeg
stupnja obrazovanja. Poslije toga, započela je era „vladavine“ danas
najpopularnije društvene mreže na svijetu. Facebook je postao predmet
istraživanja. Sam Facebook od svoga je postanka postao puno više od
društvene mreže i uopde je teško je zamisliti kako smo cijeli život mogli
izdržati bez njega. Čak su i utjecajni mediji diljem svijeta potvrdili
apsolutnu korist ove stranice i čuđenje zašto takvo nešto nije postojalo i
ranije. Ma kako li smo samo uhodili svoje bivše partnere, pamtili
rođendane naših kolega, zafrkavali prijatelje i igrali uzbudljive igrice u
vrijeme pauze prije pojave Facebooka – bio je natpis u novinama
Entertainment Weekly. Fenomen Facebooka je postao toliko velik da je
postao predmetom čak i znanstvenih istraživanja.Tako je jedno
istraživanje, koje je vršeno nedavno na teksaškom sveučilistu, opovrgnulo
jedan stari mit vezan uz internetske profile na Facebooku i ostalim
društvenim mrežama. Naime, do sada se vjerovalo kako ljudi kada izrađuju
svoje profile, sebe predstavljaju u idealnom svjetlu. Od fotografija, do
podataka o obrazovanju ili raznih vještina kojima raspolažu, za sve se to
predpostavljalo da ljudi uljepšavaju na internetu. No, stvari ipak stoje malo
drugačije. Naime, istraživanje je pokazalo kako Facebook profili prikazuju
njihove vlasnike upravo onakvima kakvi oni i u stvarnosti zapravo jesu.
22 | S t r a n a
Saburinske Strune
Iznenadio sam se nad rezultatima istraživanja jer bilo je uvriježeno
mišljenje kako ljudi koriste Facebook da se prikazuju u idealnom svijetlu.
No, rezultati su ipak pokazali kako profili prikazuju vrlo tačnu sliku njihovih
vlasnika.
Čoko Lamija VIII1
Razonoda
Vicevi
GUMA
Žali se plavuša prijateljici:
- Nije prošla ni sedmica dana, a ved mi je stradala guma na autu!
- Pa kako?
- Prešla sam preko boce...
- Zar je nisi vidila?
- Kako bih je vidila kad je bila čovjeku u džepu?!
STAN
Plavuša u sumrak kuca po stupu javne rasvjete.
Naiđe policajac i pita je zašto to radi.
- Pa tražim stan ovde piše da se iznajmljuje
- Onda kucajte još – reče joj policajac – gori im svjetlo, u kudi su.
ČETKA
Razgovaraju 2 policajca:
-Jude sam kupio četku za WC
- I?
- Pa neznam, nekako mi je sa papirom bilo bolje.
Tihi
Bili baba i djed u crkvi na misi.
- Ah, ispustila sam vjetar, ali tiho, šta da radim – stidno de baba.
- Promijeni bateriju u slušnom aparatu – odgovori djed.
Podmornica
-Kako deš potopiti podmornicu punu plavuša?-Pokucaj na vrata!
23 | S t r a n a
Saburinske Strune
Zanimljivosti o životinjama
-Pčele moraju posjetiti 4 milijuna cvjetova i predi put 4 puta duži od opsega
zemlje za jedan kilogram meda.
-Morski psi se nikada ne razboljevaju, jer su imuni na sve poznate vrste
bolesti.
-Svinje se ne mogu znojiti.
-Šišmiši uvijek skredu na lijevo kada izlaze iz pedine.
-Puževi mogu spavati čitave tri godine.
-Jastogu treba oko 7 godina da naraste i dobije masu od 500 grama.
-Ukupna masa svih mrava na svijetu veda je od ukupjne mase ljudske
populacije.
-Koze i hobotnice imaju pravokutne zjenice.
-Ne postoje dvije zebre sa istim rasporedom pruga.
-Delfini spavaju s jednim otvorenim okom.
-Bikovi su daltonisti.
-Zlatna ribica ima mod pamdenja u intervalu od 3 sekunde.
-Kravu je mogude voditi uz ali ne i niz stepenice.
-Ostriga može promijeniti spol nebrojeno puta tokom života.
-Krtica može iskopati tunel od 70 metara za jednu nod.
-Aligatori ne mogu hodati unatraške.
-Iguana može izdržati pod vodom 28 minuta.
-Crv ima pet srca.
-Jakovo mlijeko je ružičaste boje.
-Golubovi imaju trodimenzionalni magnetski osjet.
-Kod slonova vlada matrijarhat.
-Hrtovi su najbrži psi na svijetu, mogu trčati brzinom vedom od 70
kilometara na sat.
-Hobotnica de početi jesti svoje krakove ako je zaista gladna.
Ilma Poturkovid
24 | S t r a n a
Saburinske Strune
Vicevi o Chuck Norris-u
Chuck Norris nije ubio 2 muhe jednim potezom,nego je ubio 2 poteza sa jednom
muhom.
Chuck Norris ne jede med, on žvače pčele.
Chuck Norris je bacio kudu kroz prozor.
Kad Chuck Norris uđe u hladnu vodu ,voda se trese.
Znate da Chuck daje krv,ali ne svoju.
Chuck je brojao do bezbroj dva puta.
Chuck ne trci za vlakom, vlak trci za njim.
Chuck Norris pere vodu rukama.
Chuck Norris može zalupit rotirajuca vrata.
Chuck Noris je jabukom ogulio nož.
Zašto superman leti?zato što Chuck Norris hoda.
Chuck Norris je jednom ganjao 2 lopova. Jedan pobjegao lijevo, drugi desno, a on
za njima.
Chuck Norris je supervizor Milke Danid.
Chuck Norris zna gdje počinje krug.
Chuck Norris je uspeo da natera Šešelja da kaze 'R'.
Chuck Norris ne ulazi u more da ajkule ne bi postale kopnene životinje.
Chuck Norris je ved bio na Marsu. Zato tamo nema tragova života.
25 | S t r a n a
Saburinske Strune
Chuck Norris koristi Domestos kao kapi za oči.
Chuck Norris je na floppy disk narezao DVD film od 4,5 GB.
Armin Dirid i Bevrnja Kerim
26 | S t r a n a
Download

aburinske strune Izdavač : Osnovna škola „Saburina