Radovan Ognjanović
KONSPEKTI SADRŽAJA
Fizike za 7. razred
Podgorica
2014.
1.1. Fizika - nauka o prirodi
Biologija
Hemija
Fizika
nauka o prirodi
mehaničke
Geografija
optičke
Astronomija
...
Fizičke pojave
promjene u prirodi
magnetne
toplotne
zvučne
električne
...
Zadatak Fizike:
otkrivanje i izučavanje zakona prirode
Fizičko tijelo
svako tijelo u okolini


   
Kako se izučavaju pojave?
NAUČNI METOD
Hipoteza
Posmatranje
Zaključak
Eksperiment
1.2. Fizička veličina i mjerenje fizičke veličine
visina
Fizička
veličina
masa
vrijeme
brzina
...
Vrijednost

Jedinica fizičke
Brojna 

  


vrijednost 

 fizičke veličine A 
veličine A
Veličina
Osnovna jedinica
dužina
metar (1 m)
vrijeme
sekunda (1 s)
masa
kilogram (1 kg)
Vrijednost fizičke veličine
Vrijednost
fizičke
veličine A
Brojna vrijednost
A5m
Jedinica fiz.veličine A
lenjir
hronometar
Mjerni
instrumenti
termometar
menzura
ampermetar
Izmjeriti fizičku veličinu:
uporediti je sa veličinom iste vrste koja je uzeta
za jedinicu
...
Neka su f1, f2 i f3 izmjerene vrijednosti fizičke veličine. Tada je njena srednja vrijednost
(aritmetička sredina):
f  f 2  f3
f SR  1
3
Izmjerena (približna) vrijednost = aritmetička sredina (više) izmjerenih vrijednosti
Veće jedinice
Manje jedinice
h – hekto (100 ili 102)
d – deka (0,1 ili 10-1)
k – kilo (1 000 ili 103)
c – centi (0,01 ili 10-2)
M – mega (1 000 000 ili 106)
m – mili (0,001 ili 10-3)
1.3. Podjeljak mjernog instrumenta. Greška mjerenja
 Razlika dvije susjedne 


 Vrijednost
  brojne vrijednosti


 =
podjeljka
skale
 Broj podjeljaka 




 između njih 
 Vrijednost
 6 cm - 5 cm
= 1 cm

 =
podjeljka
skale
10


Greška mjerenja = vrijednost podjeljka mjernog instrumenta
Rezultat mjerenja
Rezultat mjerenja
d = 0,1 cm
d  " delta de "
Izmjerena vrijednost
d  d SR  d
Greška mjerenja
Primjer. Lenjirom prikazanom na prethodnoj slici, izmjerene su četiri vrijednosti:
d1 = 5,1 cm, d2 = 5,0 cm, d3 = 5,1 cm, d4 = 5,2 cm.
Odrediti rezultat mjerenja.
Rješenje. Srednja vrijednost dužine je
d SR =
a greška mjerenja je
Slijedi, rezultat mjerenja je
5,1 cm + 5,0 cm + 5,1 cm + 5,2 cm
= 5,1 cm
4
d = 0,1 cm
d  5,1 cm ± 0,1 cm
Ovaj rezultat se može napisati i na drugi način:
5,0 cm  d  5,2 cm
Primjer. Kolika je dužina pravougaonika na slici desno?
,
Domaći eksperimentalni zadatak (1)
I nivo
– Izmjeri površinu svoga stopala korišćenjem lista iz sveske (s kvadratićima).
II nivo
– Približno odredi koliko zrna pirinča može stati u plastičnu bocu od 2 litra. Što ti
je potrebno za ovo određivanje?
III nivo
– Plastična boca je napunjena pijeskom. Kolika je zapremina vazduha u toj
boci?
2.1. Atomi i molekuli
•
Hipoteza  Demokrit (prije 2500 godina)


sabijanje
zagrijavanje
zagrijavanje
zapremina tijela se mijenja

sve supstancije sastoje se iz malih čestica između kojih je prazan prostor
Molekul - najmanja čestica jedne supstancije. Molekul se sastoji od atoma.
JEDNE SUPATANCIJE
RAZLIČITIH SUPSTANCIJA
JEDNAKI 
RAZLIČITI
 MOLEKULI 

ATOMI
Molekul
vodonika
Atom
vodonika
Molekul
kiseonika
Atom
kiseonika
10 000 000
molekula vode
l = 2 mm
Molekul vode
Sloj ulja na vodi
2.2. Braunovsko kretanje. Difuzija
•
Braun (polenov prah u kapljici vode)
braunovsko kretanje
•
Modeli braunovskog kretanja
Difuzija – supstancije se miješaju bez
spoljašnjih uticaja
- Uzrok difuzije?
- Molekuli se kreću neprekidno i haotično
-
Difuzija u tečnostima
Difuzija u čvrstim tijelima (bakar-zlato
za nekoliko godina na 20oC)
2.3. Čvrsto, tečno i gasovito tijelo
•
•
Čvrsto tijelo
Zapreminu i oblik teško
mijenja
•
•
•
Tečnost
Zapreminu teško mijenja
Oblik suda
•
•
•
Gas
Zauzima raspoloživu
zapreminu
Nema sopstveni oblik
200 ml
200 ml
Led
Voda
Para
•
Između molekula postoji uzajamno
privlačenje
•
Dolazi do izražaja kada je r približno
jednako dimenzijama molekula
(r rastojanje između centara molekula)
•
Između molekula postoji uzajamno
odbijanje
•
Dolazi do izražaja kada je r manje od
dimenzija molekula
Domaći eksperimentalni zadatak (2)
I nivo
– Eksperimentalno provjeri da li se suvi listovi papira ne lijepe jedan za
drugi, a pokvašeni vodom lijepe. Objasni pojavu.
II nivo
– Poznato je da je brzina kretanja molekula u vazduhu nekoliko stotina
metara u sekundi. Prospi nekoliko kapi parfema u jednom uglu sobe i
izmjeri poslije koliko se vremena miris parfema ośeti u suprotnome uglu
sobe. Kolika je „brzina mirisa“? Objasni razliku u brzinama.
III nivo
– Potrebno je da utvrdiš da li brzina difuzije u tečnosti zavisi od
temperature. Osmisli i izvedi eksperiment kojim ćeš provjeriti da li zaista
postoji ta zavisnost.
3.1. Mehaničko kretanje. Putanja i put
Mehaničko kretanje
tokom vremena promjena položaja tijela u odnosu na drugo tijelo
Mehaničko kretanje je relativno
u odnosu na posmatrača
miruje
Primjeri mehaničkog kretanja
kreće se
Putanja
linija po kojoj se tijelo kreće
Pravolinijsko kretanje
prava linija
PRAVOLINIJSKO KRETANJE
Put
dužina dijela putanje po kojem se
kretalo tijelo u toku vremena
Zemlja oko Sunca
kriva linija
SI:
KRIVOLINIJSKO KRETANJE
1 m (metar)
1 mm = 0,001 m
1 cm = 0,01 m
1 dm = 0,1 m
1 km = 1000 m
3.2. Pravolinijsko ravnomjerno kretanje
Pravolinijsko ravnomjerno kretanje
tijelo se kreće po pravoj liniji i za bilo koje jednake intervale vremena
prelazi jednake puteve


30 km


30 km
30 km
BRZINA
put (m)
PUT
BRZINA=
VRIJEME
v
m
Brzina  
s 
s
t
vrijeme (s)
m
SI:
s
(metar u sekundi)
3.3. Put i vrijeme pravolinijskog ravnomjernog kretanja
v
s  vt
s
t
t
s
v
3.4. Pravolinijsko neravnomjerno kretanje
Pravolinijsko neravnomjerno kretanje
tijelo za jednake intervale vremena prelazi različite puteve


40 km
1h

24 km
1h
SREDNJA BRZINA
16 km
1h
ukupni put (m)
vSR 
m
srednja brzina  
s 

s
t
vrijeme (s)
3.5. Inercija i inertnost tijela
Promjena brzine tijela dešava se kao rezultat djelovanja drugog tijela na njega
Galileo Galilej
Zakon inercije:
Ako na tijelo ne djeluju druga tijela,
onda tijelo miruje,
ili se kreće pravolinijski ravnomjerno
Pojava inercije: održavanje brzine tijela kada na njega ne djeluju druga tijela
Inertnost tijela:
svojstvo tijela da miruje, odnosno održava brzinu kada na njega ne djeluju druga tijela
Kolica dobiju jednake brzine kada na
njih djeluju jednake sile
Kolica sa tegom dobiju manju brzinu
nego kolica bez tega
Masa = mjera inertnosti tijela
Mjerenje mase terazijama
3.6. Gustina
Upoređivanje masa
dva cilindra
jednakih zapremina,
kada su cilindri
1. od jedne supstancije
2. od različitih supstancija
Pomoću terazija i lenjira odrede se mase i zapremine kvadara (od gvožđa i od
aluminijuma), a onda se upišu vrijednosti u tabelu.
Aluminijum
Gvožđe
m - masa, kg
10
51,2
21
33
6,1
17
10
5
V - zapremina, dm³
1,3
6,5
2,6
3,9
2,3
6,5
3,6
1,8
Količnik m i V
≈8
≈8
≈8
≈8
≈3
≈3
≈3
≈3
GUSTINA
m

V
  gustina supstancije,
m  masa tijela, kg
V  zapremina tijela, m 3
kg
m3
Domaći eksperimentalni zadatak (3)
I nivo
– Eksperimentalno dokaži da kretanje lopte koja pada nije ravnomjerno
kretanje.
II nivo
– Korišćenjem čaše, terazija i tegova, odredi koja supstancija ima veću
gustinu: voda ili mlijeko?
III nivo
– Ocijeni svoju srednju brzinu za vrijeme od 8 do 13 časova i od 13 časova
do polaska na spavanje. Koja je srednja brzina veća?
Download

File