ARAPI?!
www.dijasporabosnjacka.com
www.bosnianmediagroup.com
[email protected]
Praznično i
s ponosom
Praznične radosti
Bajram
u Čikagu
b
bo
os
sn
n jj a
ac
ck
ka
a
20. januar 2007. Broj 33 g Godina IV g Bosnian American Independent Newspaper g Published by: BOSNIAN MEDIA GROUP g
BOSNIAN MEDIA GROUP
Bošnjačku džamiju
u kanadskom
Londonu
uzurpirali
Kurban-Bajram u bošnjačkoj zajednici
u St. Louisu i Sjevernoj Americi
C ijena: U SA $1,50 BiH 1 KM EU 1,50 €
Nažalost i to se događa
Započelo konstituiranje državne Vlade
NIKOLA
ŠPIRIĆ
NA ČELU
VIJEĆA MINISTARA
BiH dostavila Evropskoj komisiji u Bruxellesu
prijedlog sporazuma o viznim olakšicama
Uskoro lakše
dobijanje viza
Reforma policije u BiH
Smetnja potpisivanju
sporazuma sa EU
Bošnjačka dijaspora u Washington DC-u, u Bošnjačko-američkom Savjetodavnom vijeću za Bosnu i Hercegovinu
Kongresmen Russ
Carnahan posjetio
savjetodavno vijeće
Kurban-bajram obilježen u BiH uz podsjećanje na temeljne vrijednosti vjere
ISLAM JE VJERA NENASILJA,
TOLERANCIJE I MIRA
2
20. januar 2007
bosnjacka
Dozvolite da budemo Vaš glas!
Povrede na poslu
Socijalno
Pogreške doktora
Saobraćajne nesreće
Štetne hemikalije
Sanja Bakalbašić
NOVA LOKACIJA NA SOUTH COUNTY
32 Fox Vally Center
Arnold, MO 63010
Kancelarija otvorena
samo za zakazane termine
314-621-6321
www.brownandcrouppen.com
*Izbor advokata je bitna odluka i ne bi trebala biti bazirana samo na reklami
Uvodnik
bosnjacka
20. januar 2007
Kuda idu odnosi između muslimana u BiH i Dijaspori?
3
Piše Mehmed Pargan
SUKOBI IZMEĐU VEHABIJA
I TRADICIONALNIH VJERNIKA
U kanadskom Londonu, u džematima od Banovića, do Travnika, pa do Novoga Pazara, vehabije su već preuzele čitave džemate. Da
li je vlasništvo Islamske zajednice, odnosno vakuf, moguće uzurpirati, bez obzira da li neko tvrdio da je vjernik musliman? Da li je
odrođenost predvodnika džemata od Islamske zajednice, ili pak Islamske zajednice od džemata generalno, presudni momenat koji
je generirao ovakav razvoj događaja? Da li bi se trebala konačno kvalitenije postaviti rukovodna struktura od Rijaseta do džemata,
po vertikali i u džematima i muftijstvima po horizontali? Da li su tradicionalni bosanski džemati proteklih godina i decenija imali
preveliku autonomiju, počevši od (samo)finansiranja pa do odabira kadrova i puta kojim će se razvijati? Ovo su pitanja koja bi se
trebala pod oznakom hitno staviti na dnevni red Rijaseta.
Posljednje vijesti koje su u našu Redakciju stigle iz
kanadskog Londona više su nego šokantne:
bošnjačka džamija, koja je plaćana i kupljena
novcem Bošnjaka koji žive u ovom gradu
uzurpirana je od strane Arapa i muslimana iz
istočnih
zemalja
i Bošnjaci
muslimani
onemogućeni su da u njoj obavljaju vjerske
obrede. Brava na vratima je zamijenjena i fizički
pristup vjernicima je onemogućen. Pokušaji da se
prevaziđe ova situacija još uvijek nisu donijeli
njeno razrješenje, a sada se očekuje potez
Islamske zajednice i glavnih imama za Kanadu i
Sjevernu Ameriku. Temeljni problem u Londonu,
kao i u velikom broju naselja u Bosni i Hercegovini,
ali i Sandžaku, jeste neslaganje oko pristupa vjeri
između tzv. tradicionalnih vjernika i vehabija. U
Londonu je taj sukob prebačen na personalnu
ravan, što naravno možete pročitati u jednom od
tekstova koje objavljujemo
u ovom broju
Dijaspore. Međutim, taj problem koji u BiH tinja već
godinama, posljednjih mjeseci prijeteći da izazove
eksploziju neslućenih razmjera, doveo je do toga
da su čitavi džemati (čiji broj čak ne znaju ni
odgovorni u Islamskoj zajednici) pocijepani, da su
vehabije preuzele upravljanje nad džamijama, a da
niko još uvijek ne nudi niti ima rješenje ovoga
problema.
Nedavno je u Sandžaku tihi sukob prerastao u
fizički obračun, kada je u Novom Pazaru nekoliko
osoba ranjeno iz vatrenog naoružanja. Na sreću u
BiH još uvijek odnos između tradicionalnih
bosanskih muslimana i vehabija nije dostigao taj
stepen. Rijaset Islaske zajednice nedavno je,
svjestan pozicije u koju su dovedeni Bošnjaci,
razmatrao ovu situaciju, ali ni tada ništa nije
riješeno. Islamska zajednica, istina ima tešku
situaciju: utemeljena je na hanefijskom redu,
odnosno sasvim drugom principu od onoga koji za
svoje temelje uzimaju vehabije i po tom principu
ona je jasna da takav pristup islamskom učenju ne
odobrava. Istovremeno ne može osuditi vehabije,
niti im zabraniti djelovanje, jer bi to izazvalo
zasigurno neželjene posljedice sa ozbiljnim
ishodom. Tradicionalni vjernici bi takav signal
shvatili kao fetvu i stvar bi prema svemu sudeći
preuzeli u svoje ruke. Ali ipak, prisustvo vehabija je
problem. I šta sada?
Teška situacija zasigurno još dugo neće biti
riješena, a u ovom trenutku ima tendenciju (koja
se ne može kanalisati niti usporiti njen intenzitet),
da dobije
mnogo
ozbiljnije
konotacije.
Simplificiranjem problema posljednjih mjeseci su
mnogi intelektualci u BiH, problem vehabija
povezivali sa novcem koji je Saudijska Arabija
tokom rata i poslije njega, slala u BiH kao pomoć
muslimanima. Prema njihovom mišljenju BiH sada
mora vraćati dugove za (sa historijskog stanovišta)
neznatna sredstva, koja će BiH donijeti veliku
nesreću umjesto pomoći. Na drugoj strani, oni koji
podržavaju slobodu vjerskog izražavanja, odnosno
insistiranje vehabija da postave svoj sistem
izučavanja islama i vjerovanja, smatraju da BiH
duguje tu slobodu vehabijama, prije svega stoga
što su strani borci, poznati kao mudžahedini,
tokom rata došli u BiH i pomogli očuvanju Bošnjaka
i teritorija na kojima su oni živjeli.
I jedan i drugi pogled na kompliciranu situaciju na
vjerskom polju imaju svoju logiku, međutim,
suština problema u kojem se Bošnjaci muslimani
nalaze leži u činjenici da nas čeka rovita budućnost,
koja će de facto donijeti ozbiljne raskole u vjerskim
institucijama, ali općenito i u bošnjačkom narodu.
Stoga bi bilo neophodno da Islamska zajednica
hitno pronađe način da ponudi rješenje, makar ono
bilo i radikalno, kako bi se u povoju problem riješio i
kanalisao.
U kanadskom Londonu, u džematima od Banovića,
do Travnika, pa do Novoga Pazara, vehabije su već
preuzele čitave džemate. Da li je vlasništvo
Islamske zajednice, odnosno vakuf, moguće
uzurpirati, bez obzira da li neko tvrdio da je vjernik
musliman? Da li je odrođenost predvodnika
džemata od Islamske zajednice, ili pak Islamske
zajednice od džemata generalno, presudni
momenat koji je generirao ovakav razvoj
događaja? Da li bi se trebala konačno kvalitetnije
postaviti rukovodna struktura od Rijaseta do
džemata, po vertikali i u džematima i muftijstvima
po horizontali? Da li su tradicionalni bosanski
džemati proteklih godina i decenija imali preveliku
autonomiju, počevši od (samo)finansiranja pa do
odabira kadrova i puta kojim će se razvijati? Ovo su
pitanja koja bi se trebala pod oznakom hitno staviti
na dnevni red Rijaseta. Kada se na njih odgovori i
pronađe način ulaska Rijaseta među muslimane,
odnosno prihvatanja ove institucije ne samo kao
krovne u organizacijskom smislu, već vrhovne
vlasti, problemi će biti velikim dijelom riješeni.
Ukoliko je teško postaviti svoj princip, možda bi bilo
dobro ugledati se na druge države koje su
kvalitetno
riješile
relacije
unutar vjerske
zajednice. Primjerice Turska! Svaki imam koji
predvodi turski džemat u svijetu postavlja se
direktno iz Turske, a na isti način se vrši i njegov
opoziv. Tako se džemati i muslimani ne prepuštaju
slučaju. U takvom pristupu organizaciji džemata i
Islamske zajednice općenito, ne bi se moglo desiti
ono što se nedavno desilo u kanadskom Londonu. A
i ako bi se desilo, kratko bi trajalo, a Bošnjaci bi bili
uskraćeni za sramotu koju su doživjeli, (n)i krivi,
(n)i dužni.
bosnjacka
American Independent Newspaper
St.Louis, Missouri
Published by:
Bosnian Media Group
Editors:
Murat Muratović (USA)
Mehmed Pargan (BiH)
Design:
Tarik Ibrahimović
Writers:
Tarik Bilalbegović, Emir Ramić, Bajram Mulić, Murat Alibašić
(USA), Hariz Halilović (Australia), Suzana Paran (Sweden),
Elma Geca, Hazim Karić, Aldina Jašarević, Mehmed Đedović,
Hazim Brkić, Sabit Hrustić, Lejla Sofić, Amela Isanović, Mirzet
Hamzić, Sabina Mirojević, Elvira Jaranović, Azra Heljo, Hajro
Smajić, Sulejman Kobajica
Office in U.S.A.
DIJASPORA bošnjačka
P.O. Box 2636
St.Louis, MO 63116
1-341-494-6512
Office in Bosnia and Herzegovina
DIJASPORA bošnjačka
Pozorišna 4, Ars klub Arlekin 1. sprat
75 000 Tuzla
061-730-882
www.bosnianmediagroup.com
www.dijasporabosnjacka.com
e-mail: [email protected]
Redakcija zadržava pravo objavljivanja svih priloga prispjelih na
adresu bez nadoknade ako to nije ranije utvrđeno ugovorom.
Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Svako lično mišljenje nije i
stav Redakcije.
DIJASPORA bošnjačka, list Bošnjaka u iseljeništvu,
izlazi jednom mjesečno.
Cijena: USA $ 1,5, BiH 1 KM, Europe 1,5 €, Croatia 10 kn.
Pretplata se dogovara u direktnon kontaktu sa Redakcijom.
4
20. januar 2007
bosnjacka
Bošnjačka dijaspora u Washington DC-u, u Bošnjačko-američkom Savjetodavnom vijeću za Bosnu i Hercegovinu
Kongresmen Russ
Carnahan posjetio
savjetodavno vijeće
Članovi Upravnog odbora Bošnjačkoameričkog Savjetodavnog vijeća za Bosnu i
Hercegovinu iz Washington DC-a, ugostili su tokom
decembra u svojim novootvorenim uredskim
prostorijama, kongresmena Russa Carnahana,
“demokratu” iz savezne države Missouri, u čijoj
oblasti živi oko
50 hiljada Bosanaca i Hercegovaca, koji su
izbjegli u SAD tokom nedavne agresije na Bosnu i
Hercegovinu.
U uvodnom govoru članovi Savjetodavnog
vijeća su čestitali kongresmenu Carnahanu na
reizboru u Američkom Kongresu, te su ga potom
upoznali sa dosadašnjim radom i aktivnostima
ovoga vijeća i o njegovim trenutnim i budućim
projektima. Kongresmen je iznio svoja iskustva
vezana za rad i aktivnosti BiH zajednice u Saint
Louis-u. Rekao je da su to izuzetno dobri i vrijedni
radnici, lojalni stanovnici Saint Luis-a, povezani sa
svojom zajednicom, koji su mnogo doprinijeli
razvoju grada. Govorio je također i o problemima sa
kojima se susreću neki od članova BiH zajednice.
Refa Tax Service
Reufik Colpa
Autorized
IRS e-file provider
6014 N Maplewood Ave
Chicago, IL 60659
773-973-0480
773-332-1882
Fax: 773-856-5624
e-mail: [email protected]
Tako je npr. nedavno,
oko
50 Bosanaca
podnijelo tužbu protiv
imigracijskog
ureda
zbog
nedobivanja
odgovora na aplikacije
koje su poslali ovom
uredu.
Kongresmen
Carnahan je rekao kako
u potpunosti razumije
ovu akciju koju su
poduzeli
stanovnici
njegovog distrikta.
Aktualni veliki
projekt
Bošnjačkoa m e r i č k o g
Savjetodavnog vijeća je
osnivanje
Kluba
prijatelja
BiH
u
Američkom Kongresu
(Bosnian
Caucus).
Inače, ovakve klubove
imaju
sve etničke
zajednice sa područja
Balkana, tako da je BiH
jedina preostala država
bez ovakvog kluba. Pri
osnivanju
ovakvih
klubova uobičajeno je
da se za sponzore kluba
o s i g u ra j u d va
kongresmena,
jedan
“demokrata” i jedan
“republikanac”, te se
nakon
toga
klub
popunjava sa ostalim
č l a n o v i m a
(kongresmenima).
U
t o m
p o g l e d u ,
Savjetodavno vijeće je
nedavno
ponudilo
k o n g r e s m e n u
Carnahanu
da bude
sponzor Kluba prijatelja
BiH
u Američkom
Kongresu
sa strane
“demokrata”, što usput
rečeno ima svoju opravdanost upravo zbog
značajne bosansko-hercegovačke populacije koja
živi u njegovom distriktu. On je podržao ovu ideju i
sa zadovoljstvom
pristao na sponzorstvo.
Savjetodavno vijeće je trenutno u procesu traženja
odgovarajućeg sponzora sa “republikanske” strane.
U nastavku razgovora sa kongresmenom
Carnahanom predloženo mu je da u svoj ured
zaposli osobu iz bosanskohercegovačke zajednice
kako bi njegov ured unaprijedio komunikaciju sa
ovom zajednicom, što je on uzeo kao jako dobar
prijedlog. Članovi Savjetodavnog vijeća su također
pozvali Kongresmena da u skorijoj budućnosti
posjeti Bosnu i Hercegovinu. Kongresmenu se ta
ideja jako svidjela, a predloženi datum je 11. juli,
tačnije godišnjica genocida u Srebrenici. Treba
samo napomenuti da je kongresmen Carnahan
također bio jedan od 40 ko-sponzora rezolucije o
genocidu u Srebrenici koja je prošle godine
usvojena u oba doma Američkog Kongresa.
Na kraju razgovora domaćini su se zahvalili
gospodinu Carnahanu na dosadašnjoj saradnji, kao i
na njegovom dolasku u prostorije Savjetodavnog
vijeća,
prilikom
čega je potpredsjednik
Savjetodavnog vijeća, gospodin Tarik Bilalbegović,
poklonio kongresmenu Carnahanu monografiju
"100 Godina Bošnjaka u Americi". Kongresmen
Carnahan je uz riječi zahvale i očekivanje nastavka
dosadašnje saradnje, zaželio Savjetodavnom vijeću
uspjeh u budućem radu.
20. januar 2007
bosnjacka
Kurban-Bajram u bošnjačkoj zajednici u St. Louisu i Sjevernoj Americi obilježen kako i dolikuje muslimanima
5
PRAZNIČNO I S PONOSOM
U dane Bajrama, Bošnjaci su
pokazali svoju komšijsku
solidarnost sa stanovnicima
grada kojima je pomoć potrebna,
iako nisu muslimani, o čemu je
lokalna TV izvijestila iste večeri u
udarnom terminu vijesti.
Piše: Murat Muratović
Kurban Bajram obilježen je baš onako kako i
dolikuje istinskim muslimanima, prvo klanjanjem
Bajram-namaza, zatim podjelom kurbanskog
mesa, obilaskom mezarja, i na kraju bajramskim
narodnim veseljem.
U St. Louisu
je bajramskom
namazu
prisustvovalo, kao i uobičajeno, oko 2.000
Bošnjaka muslimana.
Namaz je predvodio
Muhamed ef. Hasić. Ove godine su Bošnjaci
muslimani u St. Louisu uplatili 300 kurbana, a po
prvi put kurbani su zaklani i u samom gradu, od
čega je polovina mesa udijeljena u Islamskom
Centru i to penzionisanim i bolesnim, iznemoglim i
starijim osobama, a druga polovina je poklonjena
gradu St. Louisu, za one kojima je takvo nešto
potrebno. Na ovaj način, u dane Bajrama,
Bošnjaci su pokazali svoju komšijsku solidarnost
sa stanovnicima grada kojima je pomoć potrebna,
iako nisu muslimani, o čemu je lokalna TV
izvijestila iste večeri u udarnom terminu vijesti.
Udijeljeno je 1.500 lbs mesa.
Bajramske
svečanosti
završene
su
izuzetno posjećenim bajramskim sijelom u Češkoj
dvorani 6. januara 2007. godine. Uobičajena
slika, bajramska radost na licima ljudi. Hor Ilahija
i Kasida prezentirao je nekoliko bajramskih ilahija
i kasida, a djeca su dobila čokolade, poklon Europa
marketa. Prisutne su do kasno u noć zabavljali Azo
i Halčo, pravo narodno veselje. Bajramsko.
Bajramske svečanosti su završene i
Islamska Zajednica ulazi u razdoblje novih
izazova. U vremenu koje dolazi, potrebno je
završiti poslove oko zgrade Islamskog Centra u
gradu, zatim postaviti minaret za koji je projekat
već spreman, a u isto vrijeme treba se smanjiti
dug za kupljeno zemljište na South County. Da
podsjetimo, zemljište je kupljeno po cijeni od
1,240.000 dolara, a ostalo je još oko 500 hiljada
dolara da se otplati. To će sigurno biti osnovna
preokupacija
IZ St. Louisa u neposrednoj
Radio Muslimanski Glas
Muslimanski Glas se redovno emituje u
New Yorku
svake srijede navečer od 9:00-9:30,
na talasima
nezavisne radio stanice WNYE 91.5 FM
budućnosti, ali se ne sumnja da će i ovaj poduhvat
biti uspješan, ako se uzme u obzir da su Bošnjaci
muslimani u St. Louisu i do sada slične akcije
provodili besprijekorno i uvijek bili uzor za cijelu
dijasporu.
6
20. januar 2007
bosnjacka
$17900
2006 JEEP LIEBERTY
$18995
McMAHON
PONTIAC - GMC
2006 FORD MUSTANG
$14995
3295 S Kingshighway
St. Louis, MO 63139
LATIF KALIĆ
314-659-6543
Sales Representative
2004 CHEV T-BLAZER
$14900
$17995
2005 CHRYSLER PACIFICA
$15995
2004 JEEP CHEROKEE
$10995
2003 PONTIAC G PRIX
$13500
$19995
2004 DODGE DURANGO 4X4
$6995
1998 OLDSMOBILE BRAVADA
$7995
2001 BUICK REGAL
$11900
FINANSIRAMO VAŠU KUPOVINU
2 GODINE ILI 100000 MILJA
POWERTRAIN WARRANTY
2006 HYUNDAI SONATA
January:
Tesson Ferry Branch, St. Louis County Library
9920 Lin-Ferry Dr. 63123
2006 PONTIACG6
2005 CHRYSLER SIEBRING
20. januar 2007
bosnjacka
Svečanost u Čikagu - Hronologija jednog mjeseca
7
Azra Heljo
NOVA DAMA ZVANA 2007.
Decembar u Čikagu, koji je ovaj put, što se
vremena tiče bio nevjerojatno lijep, bez snježne
odore, pobudio je nostalgiju za mojom rodnom,
sunčanom Hercegovinom, gdje je snijeg prava
rijetkost. Ali za razliku od toga, decembar je bio
ispunjen događajima svečanog karaktera, kako mu
to i dolikuje.
Generalni konzulat Bosne i Hercegovine u
Čikagu organizovao je i ove, kao i prethodne godine,
svečani prijem za svoje građane. U prisustvu preko
stotinu zvanica, od kojih su neki stigli i iz drugih
gradova Amerike,
generalni konzul, gospođa
Filomena Nikolić, poželjela je svima sretne
nastupajuće praznike. Jer ovaj put, decembar će biti
zapamćen po tome što su se svi praznici, od Hanuke,
Kvanze, Božića, Bajrama, Nove godine, desili u
njemu.
U prošlom broju objavili smo da je Konzulat
Bosne i Hercegovine po prvi put imao svoje
novogodišnje drvo u Navy Pier-u. U sklopu
svečanosti koje su otvorene 8. decembra pod
nazivom Winter Wonder Fest, nastupala su djeca, od
6 do 12 godina, sva tri naroda Bosne i Hercegovine.
Predvođeni mladom Elminom Kulasić, djeca su u
polusatnom nastupu predstavila kolorit Bosne i
Hercegovine kroz muziku, folklor i poeziju. Na kraju
nastupa djeci je Konzulica, gospođa Filomena
Nikolić, uručila novogodišnje paketiće.
Sedmog
januara
u iznajmljenim
prostorijama BICC-ja, uručeni su bajramski paketići
polaznicima mektebske nastave u Čikagu. U
prisustvu velikog broja roditelja i djece, paketiće je
uručio Kemal ef. Karić. Trenutno Mekteb u Čikagu
pohađa oko 200 djece i svi sa nestrpljenjem očekuju
dovršavanje izgradnje vlastite džamije.
Bajram je proslavljen i obilježen u svim bošnjačkim
domovima sa familijom i prijateljima. Stara godina
u Čikagu ispraćena je veselo. Slavilo se u
restoranima, u krugu porodice i prijatelja, uz
vatromet u gradu.
Još jedna u nizu godina, provedenih van
zavičajne grude, je iza nas. Dobra ili
loša, kako za koga. Za mnoge je 1.
januar bio samo još jedan novi dan. Pa
ipak nova dama zvana 2007. je stigla i
neka nam je sretna i berićetna.
KAD OLOVKA SRCEM PIŠE
Za sve ljubitelje pisane riječi promocija
knjiga eminentnih bosanskih književnika održana
16. decembra 2006. godine, koja je već za nama,
predstavljala je pravi praznik za dušu. Da nam
ovakve manifestacije lijepe riječi i te kako
nedostaju, potvrđuje oduševljenje i pozornost s
kojim je popraćena ova promocija. Najveća
zasluga svakako pripada mr. Seleni Seferović,
osnivaču i rukovoditelju Bosanske biblioteke u
Čikagu.
Igor Sticks, predstavio se romanom Elijahova
stolica, koji je proglašen za najbolji roman u
2006. godini u Bosni i Hercegovini. Promotor ovog
Romana bila je gospođa Sanja Drnovšek.
Među imenima čija su djela promovisana
našlo se i ime autora koji je dobro poznat
čitalačkoj publici. Istraživačko-historijski triler
Iskušenja djelo je Mensura Seferovića, autora koji
je do sada objavio 22 knjige. Promotor je bio gosp.
Namik Mahić.
Protekla decenija u životu bosanskohercegovačke dijaspore bila je ispunjena velikim
brojem kulturnih aktivnosti. Mr. Selena Seferović,
objavila je dokumentarnu hroniku kulturnih
aktivnosti bosansko-hercegovačke dijaspore u
Čikagu u periodu od 1996. do 2006. godine, pod
nazivom Govor zavičaja. Hronika je bogato
ilustrovana fotografijama kulturnih aktivnosti i
preporučuje se svakoj familiji da je ima u svojoj
biblioteci, za generacije koje dolaze. Promotor
ove izuzetno vrijedne Hronike bio je književnik
Ahmet Rahmanović, autor bestselera Crna duša,
koji je također bio promovisan u ovoj Biblioteci.
Mugdim Karabeg, živa legenda i jedno od
prvih novinarskih pera, promovisao je roman
Bajrama Anđela Koljenovića Krv Crne Gore.
Da je spoj lijepe riječi, umjetnost i muzike nešto
što oplemenjuje svaku dušu, moglo se vidjeti na
U Conrad Sulcer Public Library u Čikagu pri kojoj se nalazi
Bosanska biblioteka, održana je promocija bosanske knjige.
Predstavljena su četiri djela već afirmisanih spisatelja.
Prepuna sala opravdala je potrebu za održavanjem ovakvih
manifestacija,koje uvijek izazovu veliki interes bosanske
javnosti u Čikagu.
ovom istom mjestu. Umjetnica
Aida Lizmo, koja nije nepoznata
našoj javnosti, predstavila
je
svoju kolekciju nakita Rađanje
oblika,
pokazavši neponovljivi
talenat u svakoj pojedinoj izradi.
Nešto što se ipak nema prilike
često vidjeti, bila je i umjetnica
Magda Vojcehovska, Amerikanka
poljskog
porijekla
koja
se
predstavila
solo pjevanjem
i
sviranjem na harmonici. Naime,
Magda je svoj rad posvetila
izučavanju i izvođenju izvorne
muzike slavenskih naroda, a
samim tim i muzike sa prostora
naše države. Tako je doživljaj bio
kompletan. Jedina ”zamjerka”
organizatoru
je kratkoća
vremena, koje da je trajalo i cijeli
dan ne bi bilo dovoljno.
8
20. januar 2007
bosnjacka
E
L
SA
“YOU DON’T HAVE TO BE
A BIG WHEEL
TO DEAL AT HUB”
1901 S Broadway - St. Louis MO 63104
(314) 231-2100
Monday - Saturday 9:00AM - 7:00PM. Sunday closed.
www.hubfurniturecompany.com
bosnjacka
Visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling
nakon susreta sa Angelom Merkel
Bih ključni element
u stabilizaciji
zapadnog Balkana
Bosna i Hercegovina je ključni element u
stabilizaciji zapadnog Balkana, ali to nije
dovoljno
da dođe na vrh liste
vanjskopolitičkih prioriteta Evropske
unije, ocijenio je visoki predstavnik
Christian Schwarz-Schilling u redovnoj
nedjeljnoj kolumni za medije. On je
naveo da se Bosna i Hercegovina mora
angažirati na evropskim strateškim pitanjima na konstruktivan,
samouvjeren i aktivan način. Visoki predstavnik je podsjetio da se u
Njemačkoj sastao sa njemačkom kancelarkom i predsjedavajućom
Evropske unije Angelom Merkel, koja je "jasno stavila do znanja da
će zapadni Balkan biti jedan od prioriteta za Njemačku, te da je
Njemačka opredijeljena da pomaže Bosni i Hercegovini i drugim
zemljama u regionu na putu ka evropskoj integraciji". SchwarzSchilling je istaknuo da će Bosna i Hercegovina biti spremna za
članstvo u Evropskoj uniji, kada bude u stanju doprinijeti rješenjima
za mnoge izazove sa kojima se suočava Evropska unija.
Aktualno
20. januar 2007
Započelo konstituiranje državne Vlade
NIKOLA ŠPIRIĆ
PREDSJEDAVAJUĆI
VIJEĆA MINISTARA
Piše Aldina Jašarević
Špirić je istaknuo da je saradnja sa Haškim tribunalom pitanje koje se
mora okončati u što skorijem roku, a ovaj saziv Vijeća ministara će
nastojati dati svoj doprinos.
BiH dostavila Evropskoj komisiji u Bruxellesu
prijedlog sporazuma o viznim olakšicama
Uskoro lakše
dobijanje viza
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine
Bosne
i Hercegovine potvrdio je imenovanje
Bosna i Hercegovina je dostavila Evropskoj komisiji u Bruxellesu svoj
Nikole
Špirića
iz
SNSD-a
za
Prijedlog sporazuma o viznim olakšicama za građane Bosne i
predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Za
Hercegovine, potvrdio je šef pregovaračkog tima Bosne i
Hercegovine Bakir Dautbašić. On je kazao kako će naredna tehnička Špirićevo imenovanje na ovu funkciju
glasalo je 29 poslanika, šest ih je bilo protiv,
runda pregovora između Bosne i Hercegovine i Evropske komisije o
dok
su tri poslanika bila suzdražana.
viznim olakšicama biti održana 29. i 30. januara u Bruxellesu.
Očekuje se da u februaru bude okončan tehnički dio ovih pregovora, "Bezbjednost i stabilnost BiH i njenih
kada će biti i parafiran sporazum. Nakon toga će sporazum o viznim entiteta, ekonomski razvoj i napredak te
integracije u Evropsku uniju i NATO su
olakšicama biti potpisan i proslijeđen u parlamente 25 zemalja
okosnica
naših zajedničkih ciljeva te vas,
članica Evropske unije na ratifikaciju. Ministarstvo sigurnosti Bosne i
poštovani poslanici, pozivam da mi date
Hercegovine obavijestilo je Vanjskotrgovinsku komoru da je
podršku da u ovom mandatu zajedno s
ovlaštena delegacija naše zemlje predložila "privrednike, poslovne
vama vodim Vijeće ministara na ovom
ljude i predstavnike poslovnih organizacija" kao posebnu kategoriju
značajnom putu", kazao je Špirić u svom
građana za olakšice pri izdavanju viza za ulazak u zemlje Evropske
uvodnom izlaganju pred Predstavničkim
unije. U Nacrtu sporazuma između Evropske unije i Bosne i
domom.
Hercegovine predloženo je da za tu kategoriju građana značajnu
On je istaknuo da generalni cilj Vijeća
ulogu ima Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, koja bi
ministara, kao i svih institucija u BiH, jeste
ovjeravala poslovne pozive i davala preporuke u smislu poslovnih
rješavanje relevantnih pitanja koja se tiču
aranžmana u zemljama Evropske unije za izdavanje viza na duži
potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i
vremenski period.
pridruživanju EU.
Ističući kako je reforma policije teško
Reforma policije u BiH
pitanje, izrazio je uvjerenje da se uz
zajednički rad, spremnost za kompromis i
razumijevanje političke realnosti u BiH ovo
pitanje može uspješno riješiti. Špirić je
istaknuo da je saradnja sa Haškim
tribunalom pitanje koje se mora okončati u
što skorijem roku, a ovaj saziv Vijeća
ministara će nastojati dati svoj doprinos.
"Ako BiH želi u maju 2007. potpisati Sporazum
"Planiram da zajedno s entitetskim vladama
o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom
angažujemo sve raspoložive resurse BiH u
unijom, do kraja februara mora riješiti pitanje
pronalaženju i privođenju osumnjičenih za
reforme policije", izjavio je Adnan Terzić, bivši
ratne zločine. Državne resurse u SIPA-i,
predsjedavajući Vijeća ministara. Što se tiče
Državnoj
graničnoj
službi
BiH,
prioriteta u Novoj godini, Terzić ističe projekat
Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH i
Koridora 5C. Naveo je da se država u prvoj
Ministarstvu
odbrane BiH, odnosno
polovini 2007. treba odrediti prema načinu
Oružanim snagama BiH, zajedno s
finansiranja, kako bi projekt Koridora 5C postao realnost i u drugoj
entitetskim policijskim snagama, treba
polovini godine mogao započeti.
koncentrisano i trajno angažovati na ovom
zadatku i dati im potrebnu političku i
Svjetska banka
finansijsku podršku", kazao je Špirić.
Istaknuo je i to kako je suzbijanje korupcije,
koja utiče na ugled BiH u svijetu i time na
njen ekonomski razvoj, visoko na njegovoj
listi prioriteta.
"Izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva
predstavljaju dio našeg kontinuiranog
Svjetska banka priprema novu Strategiju pomoći za BiH za period
napora za postizanje pravde i suzbijanje
2007. - 2011. godine. Čim se formiraju sve nove institucije vlasti,
kriminala, koji također podriva našu
Svjetska banka će početi zvanične konsultacije s ciljem pripreme
ekonomiju, ali, što je još gore, i moral i
Strategije pomoći. Pored finansijske i tehničke podrške, Svjetska
sistem vrijednosti građana BiH. Vijeće
banka je također dala doprinos razvoju bh. ekonomije putem
ministara će inicirati izmjene i dopune
priprema značajnih izvještaja i analiza, uključujući Pregled javnih
zakona koje će propisati veće kazne za
rashoda.
krivična djela poput zlostavljanja i silovanja,
Smetnja potpisivanju
sporazuma sa
Evropskom unijom
Nova strategija
pomoći za BiH
9
ali i protiv
privrednog
kriminala,
organizovanog kriminala, korupcije u
sudstvu i administraciji itd.", kazao je Špirić.
Prema njegovim
riječima,
reforma
obrazovanja je previše usporena i politički
dogovor o zakonskim projektima kao što je
okvirni zakon o visokom obrazovanju se
mora postići. "Osim zakona o visokom
obrazovanju želimo", dodao je on, "podržati
usvajanje i drugih zakona koji će upotpuniti
legislativu
potrebnu
za efikasnu
implementaciju
na entitetskim
i
kantonalnim nivoima u skladu sa evropskim
standardima".
Špirić je istaknuo da članstvo u NATO savezu
predstavlja jedan od primarnih strateških
ciljeva BiH koji će joj osigurati trajnu
stabilnost i time fokusirati našu pažnju na
pitanja ekonomskog i sveobuhvatnog
društvenog razvoja.
Da bi se ozbiljno nastavili razgovori o
reformi Ustava mora se, smatra on,
osigurati atmosfera za politički dijalog
unutar BiH, ali i atmosfera u kojoj će
Bruxelles i Washington pružiti na jedinstven
način materijalnu i ekspertsku pomoć kako
bi se ovaj proces uspješno završio.
"Vijeće ministara, moj kabinet i ja spremni
smo da učinimo sve da Parlamentarna
skupština BiH postane okosnica ustavne
reforme koja će uspostaviti funkcionalnu i
modernu BiH po evropskim standardima",
kazao je Špirić.
Špirić je ukazao i na realiziranje prijeko
potrebnih ekonomskih reformi koje će
osigurati
međunarodni
ekonomski
suverenitet i jedinstven ekonomski prostor
u kojem će biti osigurano ubrzano otvaranje
novih radnim mjesta i veća zaposlenost.
Vijeće ministara
posvetiti
pažnju i
problemima mladih u BiH. Istaknuo je i to da
je povratak izbjeglih i raseljenih osoba
"proces koji želimo i moramo uspješno
riješiti zajedničkim radom".
"Izgradnja autoputa na Koridoru Vc u
proteklom periodu prešla je put od ideje do
pripremnih aktivnosti. Sada je vrijeme za
konkretne poteze i početak građevinskih
radova", kazao je Špirić dodajući da će
Vijeće ministara uložiti maksimalne napore
da u toku ovog mandata značajni dijelovi tog
autoputa budu završeni.
Pored općih ciljeva koje je sedam stranaka
prihvatilo kao svoje, Špirić je kazao kako
treba posvetiti pažnju i nekim gorućim
problemima, prije svega pitanju stare
devizne štednje.
"Drugo pitanje kojem treba posvetiti
posebnu pažnju je donošenje zakona o
oduzimanju nezakonito stečene imovine. To
ne smije da bude tabu tema. Ne smijemo
također zaboraviti pitanje donošenja zakona
o restituciji, odnosno o povratu imovine i
obeštećenju fizičkih i pravnih osoba čija je
imovina podržavljena primjenom propisa o
agrarnoj reformi, konfiskaciji, sekvestraciji,
nacionalizaciji i eksproprijaciji i drugih
propisa koji su doneseni i primijenjivani
nakon 1945. godine", kazao je, između
ostaloga, Špirić u uvodnom izlaganju.
10 20. januar 2007
Nažalost i to se događa
bosnjacka
Sulejman Kobajica
BOŠNJAČKU DŽAMIJU U
KANADSKOM LONDONU
UZURPIRALI ARAPI
U ovom trenutku očekuje se da potez povuče glavni imam za Kanadu kako bi se
izašlo iz ove teške situacije. Bošnjaci Londona su učinili napor kako bi sami
razriješili ovaj problem, održali su Skupštinu u BKIC i izabrali novo rukovodstvo
Džemata. U Upravni odbor BKIC u Londonu izabrano je devet članova: za
predsjednika je izabran Samir Ćosović, za potpredsjednika Alija Malkić, sekretar je
Saza Hatibović-Koffmann, blagajnik gospođica Azemina Rahić, a članovi su
Mehmed Bašić, Muamer Osmanović, Adem Mašicć, Ermin Rašidović i Pašaga Šagolj.
Među Bošnjacima kanadskog
grada London, već duže vrijeme
vlada visoka doza nezadovoljstva,
koje je evidentno poraslo u vremenu
drugog
mandata
predsjednice
Upravnog
odbora
Bosansko
Kanadskog Islamskog Centra. Njen
izbor veliki broj Bošnjaka
je
propratilo
tako
što
su
demonstrativno napustili izborni
sastanak smatrajući da su prevareni
u glasanju, odnosno preglasani od
strane Arapa koji su uvršteni u spisak
za glasanje. Ova mogućnost Arapima
je otvorena jer su svojim prilozima i
donacijama pomogli otplatu našeg
Islamskog Centra, time stekavši
pravo
glasanja
kao redovne
džematlije koje plaćaju članarinu. Od
tada Bošnjaci nemaju „svoje“ Bošnjake u džamiji.
Djeca su prestala pohađati mekteb, a kad Imam
dolazi u goste za Ramazan, tek tada dođu poneki
Bošnjaci na teravih namaz i tada dovedu djecu u
mekteb, jednostavno da bi pokazali svoju
prisutnost. Međutim, ni tada Bošnjaci nemaju
obavezu da plaćaju članarine, niti da daju druge
priloge koji se daju u toku mjesec ramazana.
Dobijamo objašnjenje da je ovo arapska džamija, a
ne naša bosanska. Na džumu u ovu džamiju dolaze
tek rijetki Bošnjaci
U međuvremenu, dok su trajali problemi na
relaciji između Bošnjaka i Arapa, džamija je
otplaćena i renovirana, zahvaljujući opet dobrim
Bošnjacima, koji su ostali vjerni svojoj džamiji i
svojoj zajednici. Upravni odbor BIKC radio je sa
smanjenim brojem članstva pošto su neki članovi
dali ostavke ne slažući se sa politikom predsjednice i
njene samovolje. Ipak, ona je nastavila redovne
aktivnosti kao da se ništa ne događa. Čak ni kada je
blagajnica dala ostavku usljed neslaganja sa
predsjednicom BIKC, radi njene samovolje i
trošenja sredstava bez odluke Upravnog odbora,
ništa se nije promijenilo.
Tako je bošnjačka
zajednica dovedena u poziciju da ne može izdvajati
sredstva za plaćanje Imama, tako da se stekao
dojam da ga namjerno pokušava otjerati. Klupko se
tako ipak počelo odmotavati, ili pak još uvijek mrsiti.
Predsjednica je preuzela i dužnost blagajnice, iako
je reizbor trebao izvršiti Upravni odbor. Članovi
Upravnog odbora i džematlije željeli su imama
Senada Palavru, u svome dzematu, kao stalnog
Imama.
Palavra je pokazao interes za spajanje dviju
bošnjačkih zajednica u jednu, koja bi svima
odgovarala. Tu bi bile objedinjena dva segmenta:
Vjerska komponenta Džemat i Kulturno-prosvjetna
zajednica Džemata, koji u svom sastavu ima i
sportski klub Bosna. Ova strategija i vizija novog
imama Senada Palavre, međutim nije odgovarala
Predsjednici, pa je došlo do sukoba interesa članova
Odbora i Predsjednice. Na sastanku Upravnog
odbora održanog 12. decembra 2006. dogovoreno
je sazivanje sastanka Bošnjaka za 21.decembar i
poslano je 130 poziva na što se odazvalo skoro
jedna trećina džematlija, ali dovoljno da bi mogli
donositi valjane odluke. U pozivu je bila samo jedna
tačka dnevnog reda: obezbjeđenje sredstava za
isplatu ličnog dohotka efendiji Senadu Palavri.
Sastanak je održan uz mnoštvo pitanja i odgovora,
te javnog suočenja pred masom prisutnih
džematlija.
Džematlije su tražile odgovornost i smjenu
predsjednice
i Upravnog odbora, odnosno
održavanje novih izbora, pošto u džematu četiri
godine nije održan nikakav javni skup džematlija.
Postavljeno je pitanje kako se došlo u tako tešku
finansijsku situaciju da se čak ni plaća Imamu ne
može obezbijediti, nakon čega je Predsjednica
demonstrativno napustila sastanak. Ostao je
predsjedavajući Sejad Sidran, sa članovima
Predsjedništva. Donijeta je odluka da se održi
izborna skupština Upravnog odbora i predsjednika
BKIC 6. januara 2007. godine. Čašu je prelio potez
Predsjednice koja je oduzela ključeve džamije od
Imama i uručila mu otkaz, kazavši da više nije
potreban ovom džematu. Kazala mu je da ga
Džemat više ne može plaćati.Potom je promijenjena
brava na ulaznim vratima u džamiji, čime je
onemogućeno obavljanje namaza, a ključ više nije
bio dostupan ni hadžiji Aliji Salihoviću, koji je dvije
godine otvarao džamiju za svaki namaz. Na
zaprepaštenje svih, ključevi su dati pakistanskoj
porodici, koja prodaje hranu u džamiji.
Na ovaj način je onemogućeno održavanje
skupštine Džemata koja se trebala održati prema
planu. Pred džamiju je došlo više od stotinu
džematlija koji su čitav sat čekali da se neko pojavi
sa ključem i otvori džamiju za jaciju-namaz.
Nažalost pozvana je policija i domaća TV, koja je
emitovala informaciju o ovom nemilom događaju. U
ovom trenutku očekuje se da potez povuče glavni
imam za Kanadu kako bi se izašlo iz ove teške
situacije. Bošnjaci Londona su učinili napor kako bi
sami razriješili ovaj problem, održali su Skupštinu u
BKIC i izabrali novo rukovodstvo Džemata. U
Upravni odbor BKIC u Londonu izabrano je devet
članova: za predsjednika je izabran Samir Ćosović,
za potpredsjednika Alija Malkić, sekretar je Saza
Hatibović-Koffmann, blagajnik gospođica Azemina
Rahić, a članovi su Mehmed Bašić, Muamer
Osmanović, Adem Mašicć, Ermin Rašidović i Pašaga
Šagolj. Nadajmo se da će nakon ovoga stvari u
Londonu krenuti onim tokom kakvim bi trebalo, da
Bošnjaci ne budu izvrgavani ruglu zbog neznanja da
organiziraju svoju malu zajednicu, a znali su u
teškim vremenima da se nose sa problemima i da
iznađu mogućnost da postave zajednicu koja će
funkcionirati, sa centrom upravo u londonskoj
džamiji.
Već u prvim danima nove 2007. godine,
sveopća manija zahvatila je Sjeveroistočnu
Bosnu, nakon što je iz «povjerljivoga izvora»
bliskog Ambasadi SAD u BiH, procurila
informacija da je Američkoj vojsci za potrebe
servisiranja vojnih operacija u Iraku neophodno
novih 4.000 radnika iz Bosne i Hercegovine. Ova
informacija je ekspresno provjerena u samom
Bagdadu kod Bosanaca koji u iračkoj prijestolnici
rade skoro četiri godine i tamo zauzimaju važne
pozicije. Nakon što se ispostavilo da je
informacija zaista utemeljena na ozbiljnom planu
proširenja vojne efektive koju je administracija
Gerga W. Busha već zatražila od Kongresa SAD,
kako bi u Iraku bilo angažirano novih 20.000
vojnika, hiljade ljudi na ovoj regiji, odjednom je
krenulo u prikupljanje dokumentacije neophodne
za kompletiranje aplikacija. Puni autobusi
aplikanata za rad u rizičnim područjima Iraka
krenuli su prema Sarajevu, gdje se u u Hotelu
Holiday
Inn,
obavljaju
razgovori
sa
predstavnicima američke kompanije KBR. Iako je
svakodnevno pred Hotelom u redovima više od
hiljadu ljudi, razgovore obavi jedva stotinjak
osoba, koje ulazak u kancelariju KBR smatraju
svojevrsnom
lutrijom:
-Ranije
je bilo
neophodno da aplikanti moraju imati makar
jedan dan staža u KBR, ili nekoj drugoj
američkoj firmi, a sada su uslovi mnogo bolji
i nema toga ograničenja, kazao nam je jedan
od kandidata za odlazak u Irak, koji iako
posjeduje visoko obrazovanje spreman je raditi
poslove namijenjene nižoj stručnoj spremi, za
mjesečnu plaću koja se kreće oko 5.500
američkih dolara, odnosno oko 8.000 maraka.
Procjenjuje se da je u ovom trenutku na
raznim poslovima u Iraku i Afganistanu već
angažirano, upravo sa ove regije te u manjem
broju iz Sarajeva i Zenice, oko 4.000 ljudi. U
proteklih četiri godine niti jedan Bosanac nije
napravio ozbiljniji izgred koji bi ga koštao
otpuštanja ili protjerivanja, za razliku od radnika
koje je Američka vojska angažirala na Filipinima,
Vijetnamu ili samom Iraku. Upravo zbog ove
činjenice Amerikanci se i odlučuju ponovno
posegnuti za bosanskohercegovačkom radnom
snagom. Sa druge strane činjenica da se u KBR u
BiH zapošljava više od tri četvrtine muslimana
momenat je koji sa globalnog stanovišta može
relativizirati tvrdnju da se Amerikanci u Iraku
bore protiv islama i muslimana. U razgovoru sa
desetak osoba koje su boravile na privremenom
radu u Iraku ili Afganistanu ili se spremaju tamo
otići primijetili smo visoku sigurnosnu kulturu
niko od njih nije želio da se njihovo ime pomene u
novinama jer misle da bi time zasigurno za sva
vremena zatvorili vrata za upošljavanje u bilo
koju firmu koja radi za američku vojsku. U ovom
trenutku, prema našim saznanjima, najviše se
traže električari, zidari, auto-mehaničari, ali u
manjem broju i radnici drugih zanimanja.
Prema temeljito prikupljenim podacima
trenutno je u Iraku sa prostora ex-Jugoslavije
angažirano oko 10.000 osoba. Procjene govore
da je nešto više od jedne trećine angažiranih
upravo iz BiH, što je otprilike oko 4.000 osoba. Svi
oni su otputovali u Irak nakon što su bili
angažirani u BiH. U posljednjih otprilike 40
Ph.
Fax.
773-583-3285
773-478-1460
20. januar 2007
bosnjacka
11
Sabit Hrustić
Četiri hiljade Bosanaca potrebno za operacije Amerikanaca u Iraku
Bosanci u Iraku
mjesečno zarađuju
20 prosječnih plaća
mjeseci oni su imali prosječnu plaću od 10.000
maraka. Na ovaj iznos plaćanje samo poreza, bez
dadžbina Državi, izgubljeno je najmanje 180
miliona maraka. Interesantno je da Država nikada
nije pokušala osmisliti program pristupa populaciji
uposlenika u američkim kompanijama koje
servisiraju SFOR, iako je svima bilo jasno da je
angažman bosanskohercegovačkih radnika u ovim
američkim kompanijama bio u prošloj deceniji
najbolje plaćeni posao u našoj zemlji. Ni jedan
proizvodni gigant u biH nije bio u prilici uposliti
približan broj osoba i ponuditi im plaću kakvu su
imali radeći za Amerikance. U Lukavcu je sagrađena
i stambena zgrada poznata po imenu «Iračanka», u
kojoj žive samo povratnici sa rada u Iraku i
Afganistanu.
Odlazak u Irak, Kuvajt i Afganistan
posljednjih godina išao je preko amričke kompanije
Halliburton, odnosno KBR, te njemačko-američke
Oshkosh Truck Corporation (OTC), s tim što OTC
izvodi poslove u Kuvajtu, a KBR u Iraku i
Afganistanu. Prema našim informacijama mnogo
bolja primanja državljani BiH imaju u Kuvajtu, bez
obzira što je u Iraku i Afganistanu mnogo opasnije i
teže raditi. Informacije međutim, o odlasku naših
ljudi u Irak i Afganistan Ministarstvo civilnih poslova
BiH uopće ne posjeduje. Također, zavodi za
zapošljavanje na čijim evidencijama se nalazi
većina onih koji dobijaju angažman u KBR-u također
ne znaju za odlazak, tako da se oni po nekoliko
godina vode na evidencijama ugrožavajući poziciju
drugih koji čekaju posao.
Lov na radnike sa Tuzlanske regije provelo je u
posljednja tri mjeseca prošle godine nekoliko
hrvatskih kompanija koje su dobile ugovor za
izgradnju auto-puta u Kataru. Više od hiljadu osoba
obavilo je razgovore na koje su išli prvo u
gračaničko selo Miričina, potom u Čapljinu, a onda u
Split. Prema informacijama do kojih smo došli, na
ove poslove bi trebalo biti angažirano oko 400
radnika. Međutim, potražnja radnika nakon što je
KBR izrazio potrebu za 4.000 Bosanaca, dovela je
hrvatske kompanije u problem, jer su one nudile
1.500 dolara mjesečno, što je nekoliko puta manje
od ponude koja dolazi iz SAD. Razlozi koji su
opredijelili Hrvate da radnu snagu traže u BiH prije
svega su u niskoj cijeni radne snage, te u činjenici
da se radi o muslimanima, koji bi imali mnogo bolji
tretman i lakšu adaptaciju u Kataru.
Bush u akciji
Još 21.500
Amerikanaca ide u Irak
Američki predsjednik
George W. Bush je u govoru
naciji prihvatio odgovornost za
greške do sada učinjene u Iraku,
te objavio da će u tu zemlju biti
upućeno
dodatnih
21.500
američkih
vojnika, koji će
zajedno s iračkim snagama
pokušati obuzdati sektaško
nasilje. Pet brigada sa 17.500
vojnika bit će upućeno u
Baghdad, a 4.000 vojnika u
nemirnu pokrajinu Anbar, što će
u okvirima
Bushove
nove
strategije "promijenti američki
kurs u Iraku i pomoći uspjehu u
borbi protiv terorizma", prenose
agencije. "Stanje u Iraku je
naprihvatljivo za Amerikance i
neprihvatljivo za mene. Naše su
se snage u Iraku hrabro borile.
Učinile su sve što smo tražili od
njih. Tamo gdje su učinjene
greške, odgovornost leži na
meni", kazao je Bush u govoru u
kojem je predstavio
novu
strategiju
za
Irak.
Bush je najavio i novo jačanje
američkog vojnog prisustva u
regiji, s upućivanjem treće
borbene skupine sa nosačem
aviona u Perzijski zaljev i
razmještajem
protivraketnih
sistema "Patriot" u prijateljskim
zemljama regije. Polažući veliko
povjerenje u vladu iračkog
premijera Nurija al-Malikija, koja
bi operaciju u Baghdadu trebala
podržati s novih 10.000 do
12.000 vojnika, Bush je upozorio
da američki angažman ne može
trajati vječno i da će iračka
vlada, ako ne ispuni obećanja,
izgubiti podršku Amerikanaca i
podršku Iračana. Najavio je da
će američke i iračke snage
zajednički
kontrolirati
bagdadske četvrti, ulazeći i u one
koje generiraju sektaško nasilje,
pružati zaštitu stanovništvu,
vraćati
povjerenje,
te
normalizacijom života pomoći u
pomirenju između sunita i šiita.
Bush je kazao kako je Vlada
Iraka ponudila "agresivni plan"
za Baghdad te obećala da neće
tolerirati političke i sektaške
intervencije
koje bi omele
njegovu provedbu. Iračka vlada
planira
i da
preuzme
odgovornost za svih 18 pokrajina
do novembra, a Bush je najavio
da će Parlament u Baghdadu
donijeti zakon o podjeli prihoda
od nafte među svim Iračanima.
Najavio je i da će vlada premijera
Malikija uložiti deset milijardi
američkih dolara u obnovu i
infrastrukturne projekte, koji će
otvarati nova radna mjesta,
Sjedinjene
Države
će
udvostručiti broj Pokrajinskih
timova za obnovu, a državna
sekretarica Condoleezza Rice
imenovat će koordinatora za
o b n o v u
I r a k a .
Uporedo s tim, kako je istaknuo
Bush, američke
snage će
nastaviti progon terorističke
mreže Al-Qaida i inostranih
boraca u Iraku, koncentriranih u
pokrajini
Anbar.
Američki
predsjednik je upozorio Iran i
Siriju da će poduzeti mjere protiv
njihovog miješanja u rat u Iraku,
te da će prekinuti dotok pomoći
iz tih zemalja snagama koje
napadaju američke vojnike.
Opisujući izazove s kojima se
Sjedinjene Države suočavaju u
Iraku i diljem Bliskog istoka,
Bush je naglasio da se radi o
"odlučujućoj ideološkoj borbi
našeg vremena", te da sve
navedene promjene imaju za cilj
osigurati
"opstanak
mlade
demokratije koja se bori za život
u dijelu svijeta koji je od
ogromne važnosti za američku
sigurnost".
VAŠ MORTGAGE LOAN OFFICER - DEVET GODINA ISKUSTVA
BRUNO MRUCKOVSKI
314-638-3000 OFFICE
314-583-1112 CELL.
8707 Gravois Rd.
UVIJEK NA RASPOLAGANJU ZA TERMINE
*Equal Housing Lender
12 20. januar 2007
Po prvi put u poslijeratnom periodu u Foči
bosnjacka
Piše: Elma Geca
Obavljena dženaza za šest
bošnjaka u haremu Aladža
džamije -otvoreno i prvo
šehidsko mezarje
Po prvi put u poslijeratnom periodu u
haremu Aladža džamije u Foči desetog decembra
obavljena je prva zajednička dženaza za šest
ubijenih Bošnjaka čiji su posmrtni ostaci
ekshumirani iz masovnih grobnica Miljevina 1,
lokalitet Vranovske stijene i Miljevina 2 na
površinskom kopu Budanj. Tako su nakon dugog
niza godina, nakon što su ubijeni, vječni smiraj u
svom gradu pronašli Ramiz Prgo (1965.), Rahim
Istrefi (1952.), Mustafa Nikšić (1957.), Muradif
Mušić (1942.), Fehim Mulahasanović (1919.),
dok je Alija Dželil kome je također dženaza
klanjana u Foči, ukopan u Sarajevu.
Dženazu namaz predvodio je reisu-l-ulema
Islamske zajednice u BIH Mustafa ef. Cerić, a
posljednjem ispraćaju žrtava prisustvovala je
brojna rodbina, prijatelji, komšije koji žive u
Sarajevu, Goraždu i drugim gradovima BiH ali
van njenih granica.
- Danas ovdje klanjamo dženazu za
šest meita, šest osoba koji nisu
umrli
Nekoliko stotina prisutnih je iz
harema Aladža džamije, sa prve
zajedničke dženaze u Foči, koja se
klanjala za šest žrtava zločina
počinjenih u ovom gradu, uputilo
dove Svevišnjem da im oprosti
grijehe i nagradi ih za dobra djela.
prirodnom, nego naprasnom i nasilnom
smrću. Ispraćajući našu braću, molimo
Allah dž.š. da im otvori dženetska vrata, da
se sretnu sa onima koji ih već čekaju i
da im kažu da smo mi u Foči i da ćemo se
vratiti u Foču. Mnogo je još meita i duhova,
duša koje se nalaze u Foči i oko Foče i koji
traže od nas da ih nađemo i da im klanjamo
dženazu. Bože ujedini Fočake i sve ljude u
vjeri i ljubavi, osnaži ih u njihovoj želji da
se vrate u svoj grad. Bože ti si sveznajući i Ti
znaš kakva nam je budućnost. Učini da bude
bolja od naše prošlosti. Osnaži nas da nas
više nikada i nikoga ne ubija i ne kolje na
Drini kazao je između ostalog Mustafa ef. Cerić
tražeći milost
i oprost Božiju za ubijene
Bošnjake istakavši da će sloboda Bošnjaka biti
onolika koliko je bude na Drini, koliko je bude u
Foči, Višegradu.
Nakon što je obavljen vjerski obred te
pred duše rahmetlija proučene dove i Fatiha,
posmrtni ostaci žrtava ukopani su na porodičnim
ali i drugim mezarjima u Foči među kojima je i
prvo otvoreno u haremu Careve džamije.
Šest sahranjenih Bošnjaka samo je jedan broj od
ukupno identificirane 42 žrtve starosne dobi od
18 do 70 godina čiji su posmrtni ostaci
ekshumirani iz masovnih grobnica Miljevina 1 i
Miljevina 2 u augustu 2004. godine. Još 120
žrtava ekshumiranih iz ovih dviju masovnih
grobnica, čeka na identifikaciju u Gradskim
grobljima Visoko.
Prema informacijama iz Udruženja ubijenih i
nestalih Fočaka, sve do sada identificirane žrtve
bile su zatvorenici zloglasnog fočanskog KP
doma koji su, prema podacima ovog Udruženja,
1992. godine, zarobljeni a potom odvedeni i
strijeljani u Miljevini. Zajedničku dženazu u Foči
za šest žrtava organizirao je Medžlis IZ Foča u
saradnji sa Udruženjem ubijenih i nestalih
Fočaka, dok su dženaze za preostalih 36
identificiranih Bošnjaka obavljene ranije prema
željama porodica.
Iako je Foča ovog dana bila obavijena
tugom, prva zajednička dženaza klanjana u
ovom gradu ohrabrila je povratnike koji se
nadaju da će mrtvi vratiti i žive.
-Čim ovdje u Foči počnemo kopati
naše mrtve, više ćemo dolaziti, vraćati se
kući kazao nam je sekretar Udruženja ubijenih i
nestalih Fočaka Ismet Mulahasanović koji je
ovom prilikom na porodičnom mezarju Ocrkavlje
kod Foče ukopao oca Fehima.
-Moj rahmetli otac Fehim imao je 73
godine. Bio je čovjek sa tojagom, star i
nemoćan, pa ipak odveden u rudnik i
strijeljan.
Uoči 1. maja 1992. godine
uhapsila ga je Miljevinska policija i sa još
petnaestak Bošnjaka iz tog mjesta privela
ga u stanicu a potom u zloglasni fočanski
logor KP dom. Iako je uz pomoć Crvenog
križa u augustu 1992. godine trebao biti
prebačen u Crnu Goru u grupi sa logorašima
starijim od 60 godina, njegov autobus sa
Šćepan Polja vratio je zločinac Pero Elez.
Sutradan je odveden na površinski kop
Rudnika
Miljevina,
gdje je strijeljan
prisjeća se s tugom Ismet svog oca Fehima
kazavši zbog čega je oca želio sahraniti na
groblju u Ocrkavlju.
-Tu su mu svi preci, tu je sada i on, a
tu ću ako Bog da i ja. Svetije mi je da se
ukopa tu gdje su svi moji i ja to smatram
obavezom. Nadam se da će i ostali Fočaci
ukopati svoje najmilije u ovom gradu jer to
je ohrabrenje i za povratnike. U haremu
Careve džamije planirana je izgradnja
šehidskog mezarja sa turbetom ali to će
isključivo ovisiti od odluka porodica žrtava
da svoje šehide ukopaju u Foči
kazao je
Mulahasanović.
20. januar 2007
bosnjacka
13
Od bosanskog drveta luksuzni namještaj za Dubai, Kuvajt, Katar...
Firma “Fekry” planira
proširenje proizvodnje i
otvaranje fabrike
za namještaj
Saopćenje za
javnost
Prije nekoliko mjeseci Kongres Bošnjaka Sjeverne
Amerike{KBSA}, www.bosniak.org, je poslao Vladi
Kanade pismo u kome je zatražena aktivnija uloga
Kanade po pitanju nastavka rada Krivičnog tribunala za
bivšu Jugoslaviju u Hagu i nastavka rada Glavne
tužiteljice Karle Del Ponte.
U pismu KBSA između ostalog se kaže: "Kongres
Bošnjaka Sjeverne Amerike smatra da situacija na
Piše: Elma Geca
području bivše Jugoslavije predstavlja prijetnju
međunarodnom miru i bezbjednosti sve dok se ne
Porodični posao koji traje već punih 40 godina, firma “Matrica” iz
privedu pred lice pravde osobe koje su odgovorne za
zločin. Rezolucijama 1503. i 1534. Savjet bezbjednosti
Egipta odlučila je proširiti i na BiH.
OUN-a je pozvao MKSJ da poduzme sve moguće mjere
kako bi se sve istrage završile do 2004. godine, svi
prvostepeni postupci do kraja 2008. godine i kako bi
MKSJ svoj rad priveo do kraja 2010. godine. KBSA
smatra da je nezamislivo da MKSJ zatvori svoja vrata
dok se Radovan Karadžić i Ratko Mladić nalaze na
slobodi. Hapšenje Radovana Karadžića i Ratka Mladića
je zajednička odgovornost Srbije, Republike Srpske i
međunarodnih vojnih snaga stacioniranih u BiH. KBSA
poziva na bezuslovno ispunjenje svih naloga iz
Rezolucija 1503 i 1534, prevashodno hapšenje
Karadžića, Mladića i drugih optuženih kako bi se
strategija okončanja rada MKSJ efikasno sprovela“.
KBSA je po navodima iz pisma dobio poziv da posjeti
Ministarstvo vanjskih poslova Kanade.
Delegacija KBSA se dana 8. Januara, 2007. sastala sa:
Pierre Guimond, Direktor Odjela za istočnu Evropu i
Balkan i Paul Roche, viši činovnik, Kancelarija odjela za
Bosnu i Hercegovinu, Srbiju-Crnu Goru, Istočnu Evropu
i Balkan. Pierre Guimond i Paul Roche su boravili više od
godinu dana u BiH, radeći u Sarajevu. U razgovoru je
bilo vidljivo da se slijedi politika koju je bivši premijer
Kanade Mulroney vodio, znači otvoreno pro-srpska.
Htjeli su doznati sve što mogu o KBSA. Na uvod da je
„CNAB an umbrella organization“, Paul je spremno
skočio sa :“You are trying to be an umbrella
organization“. To je indikator da se oni boje KBSA i da
misle na bilo koji način umanjiti aktivnost i značaj
KBSA. Obadvojica su pokušala dokazati da su Bošnjaci
razjedinjeni, te da nema saradnje između naroda u BiH.
KBSA je konstatovao da Kanada ima važnu ulogu u
međunarodnoj zajednici, te zbog očuvanja te uloge
Kanada treba prvo da ispravi svoje grijehe iz prošlosti
kad nije htjela priznati glas većinskog izbornog bh
tijela, i kad se postavila na pogrešne stvari umjesto na
principe demokracije i glasa naroda kojega je trebalo
poštivati i braniti. Ukazano je na činjenicu da je u to
kritično doba Kanada bila vođena premijerom koji je
dozvolio da se etnički interesi iz njegove lične familije
umiješaju u vanjsku politiku zemlje.
Prezentirana im je KBSA brošura, i službena pozicija
KBSA u vezi predmeta sastanka, isto kao i predmeta na
koje zahtijevamo dobiti službenu poziciju kanadske
vlade: produženje rada Međunarodnog krivičnog
tribunala i Tužiteljice Karle Del Ponte. Bilo je jasno da je
KBSA uhvatio kanadske diplomate na spavanju. Ovo je
bio tipičan „damage control“ sastanak.
Kanadske diplomate su saopštile KBSA da neće dati
službenu poziciju Kanade, jer „to su ionako predmeti
Nakon što je prije pet godina otvorila firmu stigao iz naše matične firme iz Egipta, u
kojima se oni bave i bez nas“. Pierre Guimond-u se je u
“Azab” u Novom Travniku koja se bavi isključivo
2007.godini planiramo uložiti oko 700.000 KM jednom trenutku „otvorio“ jezik i izletjelo mu je da je
trgovinom, svoj drugi ogranak u BiH, a prvi vlastiti novih investicija za obnovu mašina i novu
ambasada Kanade u Sarajevu prevelika za BiH i da kroz
nju gledaju na jug: Kosovo i Albanija. Tada je od KBSA
kada je riječ o proizvodnji, u februaru ove godine
liniju proizvodnje koju ćemo udvostručiti, ali
upitan kakva je pozicija Kanade u vezi Kosova. To nije
otvorila je u općini Foča-Ustikolina. Kako nam je
preduslov za to je da obezbjedimo dovoljnu
očekivao, bio je zbunjen, i rekao je istinu pozicija
kazao vlasnik Mohamed El Azab, firma “Fekry” bavi količinu sirovog materijala. Već u januaru na
kanadske vlade je da ne znaju šta napraviti sa manjim
se proizvodnjom rezane građe, 100 posto je
osnovu ugovora koje ćemo nadamo se sklopiti, entitetom {RS}, u smislu referenduma o odcjepljivanju,
orijentisana izvozno i upošljava ukupno 17 radnika. znat ćemo količinu trupaca koje ćemo dobiti od ako priznaju Kosovo. Na to mu je KBSA odgovorio da je
-Imamo 12 stalno uposlenih radnika dok
šumarstava rekao je El Azab, dodajući da ova
porazno da kanadska vlada, nakon petnaest godina od
agresije i genocida na BiH, još uvijek ima krive poglede.
preostalih pet angažujemo honorarno po
firma ima i dugoročne planove.
Na kraju je KBSA naglasio da Kanada nema nacrt
potrebi. Do sada smo isjekli između sedam i
Do kraja 2008. godine namjerava u Fočavanjske politike za državne veze s državom koja će joj
osam hiljada kubika rezane građe. Zadovoljni Ustikolini otvoriti i fabriku za proizvodnju stilskog,
uskoro postati vojni partner u NATO paktu. KBSA je
smo urađenim do sada, a posebno smo
luksuznog namještaja čime bi bila zaposlena ukupno konstatovao da je vrijeme pripremiti nacrt vanjske
ponosni što je firma „Fekry“ izgradila imidž i
53 radnika.
politike prema Bosni i Hercegovini kao budućem
partneru na mnogo nivou, uključujići i NATO saradnju.
postala firma od povjerenja koja sve svoje
-Naša firma “Matrica” u Egiptu pored
obaveze izmiruje na vrijeme i nema nikakvih
dugova. Sve smo to uspjeli svojim vlastitim
sredstvima kazao je Mohamed El Azab,
Prema njegovim riječima, od februara do
danas firma “Fekry” investirala je oko pola miliona
maraka, dok ukupan obrt sredstava iznosi oko
1.500.000 KM. U novoj godini planiraju se nova
ulaganja uz proširenje proizvodnje i povećanje broja
zaposlenih, a prema riječima vlasnika, sve zavisi od
toga da li će biti obezbjeđena dovoljna količina
sirovog materijala koji je do sada nabavljan iz
Republike Srpske.
-U toku su pregovori sa JP bosanskopodrinjske šume u Goraždu i postoje obećanja
da ćemo u 2007. godini imati obezbjeđenu
dovoljnu količinu sirovog materijala iz samog
BPK Goražde. Prema poslovnom planu koji je
proizvodnje i trgovine rezanom građom bavi
se i proizvodnjom
stilskog
luksuznog
namještaja, koji do sada još nije bio zastupljen
na području BIH. Trenutno tržište za izvoz tog
namještaja je Dubai, Kuvajt, Katar, Saudijska
Arabija i od ove godine Francuska koja je jako
dobro prihvatila ove proizvode. Planiramo taj
namještaj ponuditi i na području BiH što će
naravno zavisiti od tržišnog interesovanja za
ovu vrstu namještaja. Stoga smo došli na ideju
da pokušamo u sklopu firme u Ustikolini
otvoriti malu fabriku za proizvodnju tog
namještaja čime bi oko 60% radnika bilo
angažovano na proizvodnji rezane građe, a
preostalih 40 % radilo bi u fabrici namještaja,
a sve će to zavisiti prvenstveno od sirovina”
kazao je vlasnik firme “Fekry”d.o.o. Foča-Ustikolina.
Emir Ramić
Predsjednik KBSA
14 20. januar 2007
Tuzla
bosnjacka
Osjećaj da stvari u Bosni i Hercegovini ne mogu ići nabolje proteklih godina prekinut je u Tuzli, gdje je zahvaljujući
ozbiljnom vođenju Općine kvaliteta života podignuta na visoki nivo
Strategija razvoja općine Tuzla
usvojena 2003. godine,
uzimajući u obzir da je
Tuzlanski basen decenijama
bio baziran na velikim
sistemima, predvidjela je i
razvoj poduzetništva. U Lipnici
je utemeljen Inkubator za
razvoj malih preduzeća, na
šesnaest hekatara otvorenog i
1,2 hektara zatvorenoga
prostora. Ovdje je osnovano
dvadeset i tri preduzeća u
kojima je uposleno 135
radnika. Općina je prostor i
zemljište poduzetnicima
ustupila besplatno, a
poduzetnici imaju obavezu da
plate dio troškova zaštite,
električne energije i
održavanja zelenih površina,
po cijeni od 0,5 do 2 KM/m2.
Svim Bosancima i
Hercegovcima u inozemstvu
također je otvorena mogućnost
da ovdje investiraju i započnu
biznis pod najpovoljnijim
uslovima.
San Francisko, Dubai i Tuzla
Pedesetogodišnje redukcije vode u Tuzli,
godine u izgradnju još jednog slanog jezera i slanog
iako su tek rijetki vjerovali da će se to ikada desiti,
vodopada, ponovno u centru Tuzle. Na ovaj način će
okončane su prošloga mjeseca, kada je pritiskom na ljekovita slana voda, kojom je već sada ispunjeno
taster gradonačelnik Jasmin Imamović stavio na
Panonsko jezero, dobiti i funkciju inhalatora, tako da
upotrebu tvornicu vode u naselju Cerik, koja sa
će ljekovita svojstva moći da osjete čak i svi
kapacitetom od 300 litara u sekundi u potpunosti
posjetioci koji šetaju atraktivnim parkom Slana
zadovoljava potrebe oko 170.000 stanovnika ovoga banja (koji je sa neznatnim sredstvima uređen i od
grada. Za izgradnju tvornice vode i cjevovoda
zaraslog
mračnog
prostora
pretvoren
u
investirano je trinaest miliona maraka, i to deset
najposjećenije mjesto za odmor i rekreaciju).
miliona kreditnog zaduženja, a ostatak su sredstva iz Također je i Soni trg u centru Tuzle, koji je bio
Budžeta Općine. Činu puštanja u rad tvornice koja
svojevrsno ruglo grada, djelomično korišten za
prerađuje vodu iz jezera Modrac čineći je pitkom,
parking, sa malim sredstvima preuređen i na tom
prethodile su desetine projekata, počevši od onoga mjestu je danas atraktivni muzej i prelijepi trg, sa
da se voda za Tuzlu obezbijedi sa Krivaje, izgradnjom fontanom u obliku neolitske posude u kojoj se još
vodozahvata i velike brane, te izradom desetina
prije nekoliko hiljada godina proizvodila so.
kilometara vovoda, što bi koštalo pedesetak miliona
Tim sa kojim radim već godinama je na
maraka, pa do onoga da se voda džinovskim
stanovištu da je važna ideja. Mi smo
pumpama doprema sa Drine. Vodosnabdjevanje je u protekloga ljeta sagradili najveće sojeničko
Tuzli donosilo izborne pobjede i redovito obećanja
naselje u Evropi. Za manje od 150.000 maraka
činilo neostvarenim. Dolazak Jasmina Imamovića na došli smo na liste turističkih ponuda u cijeloj
čelo općine prije šest godina nije obećavao da će se Evropi. Danas, kada turisti dođu u Tuzlu, oni
bilo šta drastično promijeniti, ipak: -Uspjeli smo
imaju mogućnost da vide mnogo toga. Ja sam
ostvariti naše zamisli i danas Tuzla ima
čitao putopis jednoga Šveda koji je bio u ovim
tvornicu vode kakvu ima recimo Dubai, San
krajevima prije stotinu godina i on je tada
Francisko, Los Angeles... Cijeli grad nakon pola govorio da je jedina šansa Tuzle Soda i ugalj.
stoljeća ima vodu svih dvadeset i četiri sata.
Mi smo onda zapitali da li to mi za sto godina
Najveći broj stanovnika Tuzle rođen je uz
nismo odmakli ni milimetar i odlučili smo se da
redukcije i ne pamti kako je živjeti bez
ponudimo i jedan drugačiji put kojim Tuzla
redukcija vode. Cijeli grad je odjednom
može da ide, paralelno sa onim koji imamo. Mi
višedecenijski
pesimizam
zamijenio
ćemo sada za samo 50.000 maraka napraviti
optimizmom, riječi su Imamovića, čija je poslovna muzej geologije. Imamo najjače geologe u BiH
filozofija od dolaska na mjesto gradonačelnika
i to ćemo iskoristiti, kaže nečelnik Imamović.
sadržana u devizi «od najgoreg napraviti najbolje».
Strategija razvoja općine Tuzla usvojena
2003. godine, uzimajući u obzir da je Tuzlanski
USUSRET BUDUĆNOSTI
basen decenijama bio baziran na velikim sistemima,
predvidjela je i razvoj poduzetništva. U Lipnici je
Po ovom principu je na lokalitetu Pinga, u
utemeljen Inkubator za razvoj malih preduzeća, na
samom centru grada prije tri godine sagrađeno prvo šesnaest hekatara otvorenog i 1,2 hektara
slano jezero u Evropi. Do tada je Pinga bila mjesto
zatvorenoga prostora. Ovdje je osnovano dvadeset i
izražene depresije tla, gdje je Tuzla za tridesetak
tri preduzeća u kojima je uposleno 135 radnika.
godina potonula više od sedamnaest metara. S
Općina je prostor i zemljište poduzetnicima ustupila
obzirom da su svi objekti srušeni, a tlo nije bilo
besplatno, a poduzetnici imaju obavezu da plate dio
sigurno za gradnju, lokacija od nekoliko hektara je
troškova zaštite, električne energije i održavanja
pretvorena u smetlište, odlagalište olupina starih
zelenih površina, po cijeni od 0,5 do 2 KM/m2. Svim
automobila,
obraslo u šikaru i močvaru.
Bosancima i Hercegovcima u inozemstvu također je
Investiranjem oko 1,2 miliona maraka na ovom
otvorena mogućnost da ovdje investiraju i započnu
mjestu je sagrađeno jezero koje je u proteklih tri
biznis pod najpovoljnijim uslovima. Ovaj atraktivni
godine posjetilo najmanje milion ljudi plativši
projekat također nije zahtijevao veće investicije, a
ulaznicu od dvije marke, na ovaj način u potpunosti njime je riješena sudbina rudničkog prostora koji je
otplativši investiciju, a grad učinivši atraktivnim. Po bio osuđen na potpuno propadanje. Ustupanje
ovom principu će Općina investirati već naredne
prostora poduzetnicima ostvaren je dupli efekat:
jeftino je obezbijeđena
mogućnost razvoja
poduzetništva i iskorišten objekat, kakav se u
drugim sredinama prepušta potpunoj devastaciji i
destrukciji.
TUZLA NE ŽELI DA POTONE
Zgrada u kojoj je dugo godina bila
smještena Geodetska općinska služba i koja je zbog
oštećenja izazvanih slijeganjem
napuštena,
zahvaljujući suradnji sa Vladom Kraljevine Norveške
i njihovim kompanijam a Sintef i Siva, koje su u
svijetu poznate za izuzetnim uspjehom u razvoju
novih tehnologija, proizvoda i biznisa, postala je
najveći centar informacionih tehnologija na Balkanu.
Ovdje je osnovan Inkubator za razvoj biznisa u
novim tehnologijama i Centar visokih tehnologija.
BIT centar je okupio mlade talente, mahom završnih
godina fakulteta, koji žele da razvijaju svoje ideje.
Obezbijeđen im je idealan prostor sa kompletnom
infrastrukturom, uz pomoć domaćih i ino eksperata,
te finansijske pomoći i konsultantskih usluga za
iznalaženje kapitala i ulazak na svjetsko tržište.
Ovdje je za samo godinu dana posao našlo 60
visokostručnih
osoba u 16 kompanija
sa
poduzetnicima i kapitalom iz SAD, Engleske,
Australije i sl. Trenutno se vode razgovori sa
norveškim partnerima o proširenju projekta ne samo
u Tuzli već u cijeloj regiji. Za ovaj projekat norveška
Vlada obezbijedila je oko 4,7 milona KM, a općina
Tuzla je stavila na raspolaganje zgradu od 1.000 m2,
kao i pomoć općinske administracije. Već u prvim
mjesecima naredne godine bit će uspostavljen i
Inkubator kreativne industrije za stvaraoce i
umjetnike iz raznih oblasti stvaralaštva (likovna
umjetnost, teatar, radio i TV, novinarsko, literarno,
muzičko, filmsko, dizajnersko i dr. stvaralaštva iz
oblasti kreativne industrije). U BIT centru su
otvoreni za svaku vrstu suradnje sa našim
stručnjacima širom svijeta.
Općina Tuzla je u suradnji sa Britanskim
savjetom pripremila Mapping document sa
promotivnim filmom i drugim materijalom, kako bi
se podstakla ova djelatnost u gradu Tuzli. Najmanje
dvadeset poslovnih prostora u strogom centru grada
bit će ustupljeno ovom Inkubatoru. Zahvaljujući
ovim poduhvatima Tuzla je u okviru projekta tzv.
Beacon sheme, koju su organizirali Vijeće Evrope i
OSCE, a uz finansijsku pomoć Velike Britanije i
Švicarske, te kordinaciju Saveza gradova i općina F
BiH, u konkurenciji 65 gradova i općina proglašena
bosnjacka
kao Općinu sa najboljim rezultatima u razvoju
poduzetništva, dobivši prestižnu nagradu i status
BEACON općine, te obavezu da svoja dostignuća u
ovoj oblasti prezentira i drugim općinama u BiH i
inozemstvu.
IMAMO MNOGO VIŠE PARA
Nevjerovatan razvoj Tuzle, koja je u fazi
pripreme uslova za dobijanje statusa grada, prema
tvrdnji uposlenih u općinskoj administraciji,
zasnovan je prije svega na povezivanju sa evropskim
gradovima i klasičnom usvajanju i kopiranju
dostignuća do kojih su veliki gradovi došli. Po ugledu
na Ravenu i Veronu, proljetos je u Tuzli pokrenuta
akcija uređenja fasada. Za samo 120.000 maraka,
uže gradsko jezgro sa starim i neuglednim
zgradama, postalo je jedno od najljepših na ovim
prostorima. Načelnik Jasmin Imamović kaže da su
ovako
mala sredstva
samo bila poticaj
poduzetnicima u Tuzli koji su nastavili akciju i
investirali nekoliko puta više od Općine:
-Imamo pravilo da prilikom putovanja
po svijetu gledamo šta rade bogati i
jednostavno prepisujemo. Tražili smo način da
naše projekte provedemo bez velikih ulaganja,
iako smo u proteklih šest godina iz godine u
godinu povećavali Budžet, koji je sada duplo
veći u odnosu na onaj koji je bio prije šest
godina i to nam je omogućavalo da možemo
investirati. Na primjer, ranije su izdvajanja za
kulturu i sport bila 0,3 posto a sada su veća od
tri posto, a pored toga Budžet je duplo veći,
tako da je to višestruko više. To su prepoznali
stranci, to su prepoznali ljudi iz Regiona i iz
cijele BiH i Tuzla je zahvaljujući tome dobila niz
nagrada. Jer, mi se vodimo nastojanjem da sve
što pravimo bude odmah najbolje. Zašto bi smo
sada pravili da bude dobro, pa kasnije bolje,
kada odmah može da bude najbolje. Sada
ćemo graditi najveći i najljepši trg u BiH, na
mjestu gdje je bila zgrada Općine. To je sve u
katastrofalnom stanju i mi ne možemo praviti
nikako drugačije nego najbolje.
Tuzla je posljednjih godina izgrađujući
atraktivne kapacitete, skoro neprimjetno došla u
sami vrh turističke ponude BiH. Uz jedinu slanu
banju u Regiji, (koja pomaže liječenje bolesti kao što
su hronični reumatični poliartritis, spondiloze i
spondilatroze, fibrozitisi i artroze, te sterilitet
primarni i sekundarni, plexalia hypogastica,
adnexitisichronica, parametritis, perisalpingitis chro.
Tuzla
20. januar 2007
dysmenorrhoea, patološke devijacije maternice,
postoperativne slučajeve sa bolovima usljed
athezija, hronične upale gornjih respirativnih
puteva-kataralne forme, firigitisi, rinitisi i zapaljenja
parazelnih šupljina itd) te termalne vode koje sadrže
kalcijum, sodu, magnezijum,
brom i jod,
novosagrađeni kapaciteti, prije svega Panonsko
jezero, muzeji, historijski trgovi, sojeničko naselje i
komunalna infrastruktura otvorili su ogromne
mogućnosti Tuzle. To je ustvari i potvrdila prvo
Zlatna turistička ruža 2006, koja je ovom gradu
15
dodijeljena za najbolju turističku destinaciju u BiH za
2006 godinu, te nedavno dobijena Zlatna
ugostiteljska kruna za 2006, dodijeljena za projekat
Sojeničko naselje na Panonskom jezeru. Bazirajući
se na bogatstvu, odnosno prednosti nad drugima,
koju pruža upravo slana voda, kao što je nekada
omogućavala razvoj industrijskih kapaciteta, Tuzla
će i u budućnosti ići u pravcu razvoja tzv. četiri T:
tolerancija, tehnologija, talenat i turizam, izdvajajući
se iz bosanskohercegovačkog sivila dokazivanjem da
je moguć i bosanski san, na tuzlanski način.
Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle
Tuzla je već u Evropi
Tuzla je u posljednjih četiri
g o d i n e
n a
p l a n u
toplifikacijeuradila više nego je
prije toga urađeno za dvadeset
godina. Toplificirano je novih
3.000 stanova, a cilj je da se u
narednih
nekoliko
godina
toplificiraju
svi
objekti
kolektivnog stanovanja u Tuzli sa
čime ćemo značajno poboljšati
ekološku situaciju. Tokom 2006.
godine asfaltirali smo oko 50
kilometara puteva, izgrađena su
tri nova mosta, sanirano preko
30 klizišta,
sagradili
smo
nekoliko
dječjih
igrališta,
sportskih
terena,
zelenih
površina, a ovih dana pustili smo
na upotrebu i prvo klizalište. Za
klizalište nije utrošen ni jedan
fening, a sada djeca imaju
mogućnost da nauče klizati kao i
u velikim svjetskim centrima.
Isto kao što imaju priliku da
nauče plivati u Panonskom
jezeru, i to u vremenu kada
najveći broj porodica nema
mogućnost da vidi more. Sa
rješavanjem
pitanja
vodosnabdijevanja konačno smo
zaokružili komunalne projekte,
koje ćemo i dalje nastaviti
provoditi, a uporedo ići u razvoj
kako bi smo uhvatili korak sa
svijetom. Postali smo svjesni da
smo u eri globalizacije, te da smo
grad sa industrijom, a ovo je
zadnji čas da uđemo u tranziciju
Tuzle. Ta spoznaja je otvorila
čitav niz naših poduhvata kako bi
grad učinili što boljim za življenje
i što sličniji svjetskim gradovima.
Ubijedili smo prvo sebe, a onda i
same građane da je glavni faktor
razvoja upravo čovjek i naše
prirodno i kulturno nasljeđe.
Tako smo i odredili prioritete
utemeljene na poznatih četiri T.
Tolerancija je osnovni preduslov
razvoja jer niko ne želi da
investira u grad u kojem nema
tolerancije, a mi prednjačimo po
tome u cijelom Regionu. Tako
smo u julu ove godine mjesecu
dobili priznanje
za širenje
multikulturalnosti.
Ne treba
zaboraviti, tuzlanska top tema je
slijeganje grada: to je problem
koji traje stotinu godina. Ako i to
uspijemo zaustaviti, mi ćemo
krupnim koracima nastaviti sa
razvojem. Projekat zaustavljanja
tonjenja je proveden i sada ćemo
to pratiti. Rudnik Tušanj je
zapunjen vodom i predviđanja
geologa su da će tonjenje biti
zaustavljeno. To će biti novo
rađanje grada, koji ima sreću da
ispod sebe ima ostatke mora, a
mi tu slanu vodu u svakom
trenutku možemo izvući gore i
iskoristiti je za razvoj, turizam,
zdravlje. Mi ćemo dalje razvijati
kulturno historijsko nasljeđe.
Ovdje se proizvodi so već 7.000
godina. Stoga mi želimo aplicirati
za zaštitu kod UNESCO-a, jer
želimo zaštititi tzv. prirodni
krajolik. Imat ćemo jedini u
Evropi dva slana jezera i slani
vodopad. Također ići ćemo u
pravcu razvoja kongresnog
turizma. Primjerice u junu ćemo
pozvati ovdje arheologe iz
cijeloga
svijeta,
koji
su
oduševljeni pronalascima u Tuzli
i Gornjoj Tuzli iz neolitskog doba,
a koji svjedoče o proizvodnji soli i
življenju na ovom prostoru još
prije 7.000 godina. Cilj nam je da
Tuzla bude i ostane korak u korak
sa svijetom, da se povežemo
komunikacijama, insistirajući da
svi putevi vode ka Sarajevu, jer
samo se tako reintegrira BiH. A
ne ustavima. Onda će još ostati
da Tuzla dobije put prema
Sarajevu i Brčkom, odnosno na
koridor 5C.
16
17
bosnjacka
Ukoliko trebate posao, pravo rješenje za Vas je:
BIH INTERNATIONAL TRUCKING COMPANY
OBUKA ZA CDL VOZAČKU DOZVOLU
- moguć nost uč enja i polaganja
na bosanskom jeziku
- pet sedmica trening
- obezbijeđen smještaj
- veliko iskustvo na američkim
putevima naših instruktora
- NAZOVITE ODMAH i rezervišite mjesto,
broj studenata ograničen svaki mjesec
3201 West Devon Ave
Chicago, IL 60659
Tel. 773.681.8600
Fax 773.681.8601
City Fresh Market
NUDIMO POSAO INSTRUKTORIMA!
Nazovite nas!
UKAŽITE NAM POVJERENJE
MI SMO TU DA VAM POMOGNEMO
800.368.8115
314.832.7900
Ako želite da kupite ili
prodate
vašu kuću,
za Vas je najbolji izbor :
-Bosanac si?
-Živiš u Americi?
-Imaš svoj biznis?
-NEMAŠ REKLAMU U
BOŠNJAČKOJ DIJASPORI?
-A imaš svoj biznis?
-???
-HA HA HA
Da Vam se ne bi smijali
www.bosnianmediagroup.com
www.dijasporabosnjacka.com
[email protected]
Claus Schlaefli
314-503-6611
www.WhySTL.com
Garantovana satisfakcija!
Pažnja kupci!!!
Izbjegnite greške kod kupovine kuće i
uštedite hiljade dolara
Nazovite za besplatan savjet:
1-888-876-2997 #1019
Your Home SOLD in under 120 Days
or I Buy it for Cash
Ako još niste izabrali agenta,
onda je Claus pravo rješenje
Nazovite odmah: 314-503-6611
Širok
asortiman
prehrambenih
proizvoda,
vo će i povr će visokog
kvaliteta, meso, riba i morski plodovi.
www.cityfreshmarket.com
Veliki izbor suhomesnatih i mlije čnih
STORE HOURS
proizvoda. Pečenje sa ražnja, hljeb, Monday - Saturday 7 AM - 10 PM
peciva, torte i razne poslastice.
Sunday 8AM - 9PM
18 20. januar 2007
Holandija
bosnjacka
Izbor najuspješnijih među mladim Bosancima u Holandiji
Najuspješnija
Admira Fazlić
U relativno kratkom periodu od dvije godine od
osnivanja organizacije Mladi-BiH u krilu Platforme
organizacija građana BiH u Holandiji, Admira Fazlić
je meteorski napredovala i od člana rukovodstva
postala predsjednik ove organizacije, član uprave
Platforme BiH i član Glavnog odbora Svjetskog
saveza Dijaspore BiH. Sve to je postigla ulažući
maksimalan napor i dajući svoj lični pečat svim
projektima i akcijama koje je vodila. Vodila više
projekata, te učestvovala u njihovoj realizaciji:
Srebrenica i učešće u brojnim akcijama borbe za
status naših izbjeglica, Muzej odbrane grada
Sarajeva, rad na humanitarnom polju, prevođenje
na Holandski jezik knjige pjesama Nihada Nine
Ćatića i promocija iste, stručna novinarska i TV
obrada pomenutih aktivnosti i njihova prezentacija
holandskoj i bh. javnosti, čime efikasno i na najbolji
način informiše i vrši promociju naše zajednice u
Holandiji i u Bosni i Hercegovini.
Admira Fazlić rođena je 27. aprila 1981. godine u
Prijedoru. O svom ranom djetinjstvu kaže: Sjećanje na djetinjstvo dostiže samo do 1992.
godine, a poslije toga, čini mi se, da sam u jednom
danu postala ''odrasla osoba''. Na svu sreću
tragični događaji tokom agresije na Domovinu nisu
ostavili toliko duboke tragove da bih zaboravila sve
one lijepe stvari vezane za rodni kraj. Ti momenti
sreće i danas mi daju snagu da se maksimalno
zalažem za Bosnu i Hercegovinu, naš narod i naše
zajedničke interese.
U Prijedoru je završila samo pet razreda osnovne
škole. Kaže da je oduvijek željela da bude glumica,
pjevačica ili plesačica. Pozorište ju je jako
privlačilo... A nije ni čudno. Pozorište je bilo odmah
preko puta njene škole u Prijedoru tako da je tamo
često odlazila. Plesom se bavila od svoje četvrte
godine...
Međutim, u logoru je otkrila da je ipak novinarstvo
njen poziv: -Nakon što su nas novinari "oslobodili” i
”spasili"… U tom momentu su oni značili puno za
nas, jer se situacija počela da se mijenja. Zato sam
tada zamislila sebe kad porastem da hoću i ja da
pomažem ljudima koji su u nevolji.
Admirina životna staza se protegla i do Holandije
pa ovdje je u roku i sa zavidnim uspjehom završila
studije žurnalistike smjer TV.
Bojala se da neće uspjeti, jer to je ipak poseban
Prijedlog Elvedina Kodžage,
sekretara Platforme BiH, da
Admira Fazlić, istaknuta
mlada novinarka i
predsjednica organizacije
Mladi BiH, bude izabrana za
najuspješniju omladinku u
2006. godini u Dijaspori BiH u
Holandiji je naišao na
podršku u redovima svih bh.
udruženja, a posebno u
organizaciji Mladi BiH.
mali svijet, a pogotovo za nju kao strankinju u ovoj
zemlji. No, ipak je istrajala u svojoj želji i sada radi
kao novinar za Holandsku državnu televiziju.
Razmišlja o upisu novih studija na nekom od drugih
fakulteta. Željela bi da jednog dana radi za BBC
World ili za Al Jazeeru...
Proteklih deset godina je proletjelo u mahu
integriranja i prilagođavanja u holandsko društvo i
novi način života. Sad živi sama, nedaleko od svojih
roditelja, majke Harke i oca Ferida. Ima sestru
Alenu (21) koja živi i radi u Njemačkoj.
Rado piše pjesme i voli da pleše. Voli sevdah i
harmoniku, uz koju je i odrasla.... Pored plesanja
voli jahanje konja i fotografisanje. Zaljubljena je u
prirodu i često potraži mir u šumskoj šetnji. Po
prirodi je perfekcionista,
što je ponekad
nepotrebno iscrpljuje. Sve sto radi želi da to bude
što bolje! Jako voli putovanja, ljude, ovaj svijet i
sve razlike među ljudima.
Ponosi se svojim roditeljima i divi njihovoj
generaciji koja je izuzetno svjesna zločina koji je
pretrpjela, a u isto vrijeme nije dozvolila da je to
uništi. Uprkos svemu vrlo dobro su se uklopili u
nametnuti život.
-Oni su nam spasili glave, a na nama mladima je da
našim starijima olakšamo i obezbjedimo buduće
staračke dane… Ponosna sam na to što sam
Bosanka i definitivno se želim vratiti u Bosnu i
Hercegovinu- kazala je Admira.
P
rijedlog iz rukovodstva Platforme BiH da
dr. Senail Sivro bude kandidat za
najuspješniju ličnost 2006. godine u
Dijaspori Bosne i Hercegovine u Holandiji
je još u oktobru prošao kroz organizacije bh.
zajednice i ni jedan drugi kandidat nije iz baze
predložen, nego su dobivene isključivo pozitivne i
afirmativne reakcije na ime ovog poznatog
humaniste i doktora velikog srca. Dr. Senail Sivro je
po kasnijoj jednoglasnoj odluci uprave Platforme
proglašen za Najuspješniju ličnost godine za
stvaralački doprinos u oblasti primijenjenih
medicinskih nauka, motivaciji i širokoj podršci
mladih medicinskih stručnjaka u BiH, značajnoj
tehničkoj i humanitarnoj pomoći klinikama,
bolnicama i školama BiH i tijesnoj saradnji sa
zajednicom građana BiH u Holandiji.
Dr Senail Sivro završio je studije Medicine opću
praksu na Medicinskom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu 1977. Specijalizaciju iz anesteziologije i
reanimacije završio je na Medicinskom fakultetu
Zagrebačkog sveučilišta na klinici Rebro, od 19781981. a od 1986-1990. je specijalizirao opću
hirurgiju na u Sarajevu.
Obuku o upotrebi respiratora sa metaboličkim
kompjuterom i mašinom za kontrolu anestezije kod
proizvođača Angstrem u Švedskoj imao je u bolnici
Traunstein u Njemačkoj u decembru 1990.
Jednomjesečni kurs za ugradnju pacemaker u
Centru za pacemaker na Univerzitetu za medicinu u
Beogradu sponzorisala je krajem 1991. firma
Vitatron iz Holandije.
Obuku za operaciju vađenja kamena iz žučne kese
završio je krajem 1991. u slovenačkoj bolnici Sloven
Gradec.
U bolnici Travnik stažira na Hirurškom odjeljenju od
1977. do 1978.
U bolnici u Zenici od 1981. do 1986. obavlja dužnost
šefa Odjeljenja za intenzivnu. Obuku iz opće
hirurgije ima u zeničkoj bolnici i na Univerzitetskoj
bolnici Koševo u Sarajevu od 1986. do 1990.
U bolnici Zenica (1400 kreveta) radio od 1990. do
1993. kao šef Odjeljenja za intenzivnu njegu i
anesteziju. Osnivač je i upravitelj Ratne bolnice u
Visokom u aprilu i maju 1992. Osnivač je i upravitelj
Ratne bolnice u Hrasnici od juna 1992. do februara
1993. U ovom relativno kratkom periodu izveo je
preko 200 operacija, 250 porođaja i 16.000
ljekarskih pregleda.
U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu koordinirao
je rad ratnih bolnica u Tešnju, Fojnici, Bugojnu i
Varešu.
Pod nadzorom Međunarodne sanitetske službe
boravi u općoj bolnici Kibungo u Ruandi od oktobra
1994. do januara 1995. gdje obavlja urgentne i
fakultativne hirurške operacije, radi na rehabilitaciji
na hirurškom odjeljenju, nadgleda hirurško
odjeljenje i vrši obuku zdravstvenog osoblja na polju
opšte hirurgije i urgentne medicine.
Na Odjeljenju za kardiopulmonarnu hirurgiju
Akademskog medicinskog centra Univerziteta u
Amsterdamu radi od 1995-1997.
Radi kao šef odsjeka za registraciju studenata gdje
vrši obuku iz ove oblasti, vrši postoperativni tretman
pacijenata posebno kod zacjeljivanja komplikovanih
rana. U poljskim uslovima obavio je kao prvi asistent
preko 300 srčanih bypassa i preko 50 operacija
pluća. Počinje sa radom na projektu: Endoskopsko
vađenje vene saphene magne, za srčani bypass.
Na Odjeljenju
opće hirurgije
Akademskog
medicinskog centra Univerziteta u Amsterdamu radi
od augusta 1997. na svim vrstama operacija iz opšte
hirurgije (trbušne, traumatske, hitne i intenzivnu
njegu). Zvanično priznanje općeg hirurga dobio je
od Kraljevskog holandskog udruženja ljekara 1.
maja 1998.
U općoj bolnici Almere u Holandiji radi od septembra
1999. gdje vrši sve vrste hirurških operacija i
traumatskih operacija uključujući i ortopedske
operacije.
Dr. Sivro govori fluentno više stranih jezika
(Engleski, Holandski i Ruski jezik).
Dobitnik je više nagrada i priznanja. Sa stipendijom
iz Fonda Hasan Brkić nagrađen je nadoknadom svih
troškova studiranja. Dobitnik je i Zlatne medalje
ovog fonda za postignute vrhunske rezultate i
akademske zasluge u toku studiranja. Dobitnik je i
nagrade firme Olympus Inc. koja je uključivala
kompletnu opremu za operisanje kamenca u žuči i
odgovarajuću obuku.
Supruga Ferida je dr. specijalista za nuklearnu
medicinu i radi na AVL Institut za rak Holandije, Sin
Jasmin (ima 25 godina), završava PABO, mlađi
Zlatan (20 godina) studira biologiju, a kćerka
Mitna, studira menadžment u Amsterdamu..
U posljednje vrijeme se uglavnom orijentiše na
pomoć u razvoju Bosne i Hercegovine. U tom cilju je
sa kolegama u Sarajevu organizovao dva naučna
Holandija
bosnjacka
Najuspješnija ličnost u 2006. godini u BiH dijaspori u Holandiji
20. januar 2007
19
Poštovani
Senail Sivro doktor
velikog srca
Piše: Dževad Kurić (predsjednik organizacije Platforma BiH)
Najuspješnija ličnost godine za stvaralački doprinos u oblasti
primijenjenih medicinskih nauka, motivaciji i širokoj podršci mladih
medicinskih stručnjaka u BiH, značajnoj tehničkoj i humanitarnoj
pomoći klinikama, bolnicama i školama BiH i tijesnoj saradnji sa
zajednicom građana BiH u Holandiji.
simpozijuma o liječenju preloma kuka savremenim
tehnikama i o liječenju preloma dugih kostiju
minimalnom
invazivnom
tehnikom.
Oba
simpozijuma su dobro uspjela i doktori u Sarejevu,
koristeći znanje, instrumente i aparate, koje su
dobili, sada mogu samostalno da izvode većinu
ovih operacija. Program se nastavlja dalje, kako na
Koševskoj klinici, gdje se nastoji podići operativi
nivo, tako i u drugim bolnicama. Prilikom njegovih
posjeta Bosni i Hercegovini redovno provede par
dana za komplikovane slučajeve, koje zajedno sa
kolegama operiše. Komplikovane
operacije
zahtijevaju posjedovanje komplikovane aparature.
Zato je već poslao komplet instrumeneta za
operacije kuka u Državnu bolnicu u Sarajevo, gdje
će također organizovati odgovarajuću obuku
tamošnjeg mladog kadra. Ideja je da u budućnosti,
ove tehnike se prošire i na druge bolnice kako bi
naši ljudi širom BiH dobili optimalno liječenje kod
ovakvih povreda.
Značajne količine sanitetskog materijala, koje dr.
Sivro
obezbjeđuje iz različitih holandskih i
evropskih medicinskih
ustanova sa kojima
sarađuje, uz saradnju i pomoć Platforme BiH šalje u
bolnice (Goražde, Travnik
i dr.)
u Bosnu
i
Hercegovinu.
U toku je u završna faza
realizacije
projekta
osavremenjivanja
osnovne škole u Gučoj
Gori
kod Travnika.
Dvadeset kompjuterskih
setova je već poslano
krajem novembra u Guču Goru gdje su dvojica
holandskih inženjera informatike sve instalirali,
umrežili i povezali na Internet, tako da će djeca i u
najzabačenijim dijelovima naše zemlje dobiti
jednaku šansu za sticanje novih znanja i
obrazovanje uz pomoć ovih savremenih sredstava.
Već u januaru 2007. planira
"sedmicu dječije
hirurgije" u Sarajevo koju organizuje sa svojim
kolegama i prijateljima, inače vodećim svjetskim
stručnjacima u ovoj oblasti. Plan je da se u toku
jedne sedmice naprave operativne korekcije kod
djece
sa urođenom
oduzetošću
donjih
ekstremiteta, te da im se time olakša svakodnevni
život. Za ovaj projekat je, sigurno ne bez razloga,
BH građani
u Dijaspori,
Evo nas u novoj godini, ali sa starim zadacima. Neka nam
ova Nova Godina bude što uspješnija za nas društveni
rad. Sad ste lijepo odmorni i vrijeme je da vas podsjetim na
jednu važnu obavezu koju mnogi od vas niste ispunili u
2006-toj!
Prije dvije sedmice pozvala sam vas da se odazovete još
jednom maratonskom projektu Svjetskog saveza
dijaspore Bosne i Hercegovine, da uzmete učešće u
popunjavanju ankete ( http://www.onlineanketa.net ) kako
bi uradili istraživanje o BiH dijaspori - o nama. Već imamo
blizu 1.000 popunjenih anketa, ali to je zaista mali broj za
ovo istraživanje - zapamtite nas ima (tako kažu) preko 1.3
miliona u Dijaspori!
Kao što sam ranije navela, Svjetski savez dijaspore Bosne
i Hercegovine (SSD BiH) se obavezao na svom trećem
kongresu, održanom maja 2006. godine u Sarajevu, da će
otpočeti ovaj istraživački projekat kojim će se uokviriti slika
bosanskohercegovačke dijaspore cijeloga svijeta.
Istraživanje će se obaviti po uzoru na uspješni istraživački
projekat
koji
sam odradila
za Vijeće
bosanskohercegovačkih organizacija Australije.
Pomoću odabranih
pitanja
u ovoj anketi (
http://www.onlineanketa.net ) moći ćemo dobiti sliku
bosanskohercegovačke dijaspore. U biti, ovo istraživanje
će pružiti sliku ljudske strane bosanskohercegovačke
dijaspore i uvid u demografski sastav Bosanaca i
Hercegovaca cijelog svijeta.
Ovu anketu (pitanja) nije pisao neki stručnjak za ankete
(ako poznajete jednu takvu osobu neka mi se javi za dalji
rad) te do sada smo primili nekoliko dobronamjernih kritika
u vezi pitanja itd. ali šta je tu je. Za sada radimo sa ovom
anketom a u budućnosti možemo zajedno odraditi još
mnoštvo stvari... Također smo primili dosta pozitivnih
sugestija putem e-maila, nekoliko dobronamjernih kritika
zbog tehničkog programa, te jedan vrlo mali broj
pojedinaca je imao problem sa njihovim serverima da im
prihvate popunjenu anketu, ali sve u svemu dobro ide.
Još jednom Vas molim da odmah odete na
http://www.onlineanketa.net i odvojite 10 minuta za ovu
anketu. Ako ste već popunili anketu onda pitanje glasi - da
li ste ovaj e-mail proslijedili svim pojedincima u vašem email adresaru? Ako niste, evo vam prilika da to odmah
uradite...
Unaprijed Vam se zahvaljujem na vašoj podršci i saradnji, i
zapamtite ovo istraživanje je anonimno.
S poštovanjem,
Senada Softić-Telalović
Predsjednica Svjetskog saveza dijaspore BiH
Predsjednica Vijeća BH organizacija Australije
JAVNI POZIV
Svjetski Savez dijaspore BiH i Centar "Skenderija" d.o.o. Sarajevo organizuju Projekat pod nazivom "DANI BiH
DIJASPORE". U okviru naznačenog Projekta bit će zastupljeni sve oblasti i segmenti društvenog stvaralaštva.
Namjera je da se projekat realizuje u prostorima kompleksa "Skenderija" 2007.god. u Sarajevu (mjesec JuniJuli).
Ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane pojedince i udruženja kao i ostale oblike organizovanja i
povezivanja u dijaspori, da u cilju očuvanja, promocije i popularizacije svojih aktivnosti i djelatnosti, preko
svojih Saveza iskažu interes i prijave svoje učešće u ovom Projektu do 31. januara 2007.
TRGOVINA BEHAR
4704 Gravois Ave
St. Louis, MO 63116
OBLASTI KOJE ĆE BITI ZASTUPLJENE KROZ PROJEKAT SU;
Phone: 314.752.4201
Fax: 314.752.9273
1.OBLAST- KULTURNO UMJETNIČKOG STVARALAŠTVA
( umjetnici, slikari, inovatori, glumci, modni kreatori, pjesnici, folklor, narodna nošnja, vezovi i
rukotvorine, kulturno-umjetnička društva, specijalizirani klubovi i sl).
2.NAUČNO-OBRAZOVNA OBLAST
( promocija magistarskih i doktorski disertacija, publikacija, naučnih, knjževnih i literarnih radova i sl).
3.OBLAST BIZNISA I POSLOVANJA
(Promocija poslovnih uspjeha biznismena i poduzetnika iz dijspore, promocija biznis klubova,
investiciono-razvojni fondova, menadžerskih agencije i sl).
4.OBLAST SPORTA
(Učešće svih sportskih kolektiva; fudbal, košarka, odbojka, borilačke vještine i sl. Promocija udruženja i
klubova, asocijacija i saveza )
5.OBLAST ZABAVE I RAZONODE
(Promocija mladih pjevača, nadarenih glumca, talentovanih humorista i imitatora, žonglera,
mađioničara i sl).
Precizan vremenski termin održavanja i realizacije projekta "DANI BIH DIJASPORE" bit će određen naknadno
u ovisnosti od iskazanog interesa svih prijavljenih na ovaj oglas.
Prijave projekata komisiji za kulturu SSDBiH do 31. 01. 2007 godine.
Gospodin Namik Alimajstorović e-mail: [email protected], tel/fax: +44 121 7733861
Gospođa Refka Kovač
e-mail: [email protected]
Teufik Kovacevic
Owner
LJUBIJA
European Food Market
Vlasnik:
Suad Huskanović
5159 Lemay Ferry
St.Louis, MO 63129
(314) 487-6566
Sedam stranaka u BiH postiglo dogovor oko formiranja
Vijeća ministara BiH nagovijestivši dugo očekivani
početak pomjeranja procesa sa mrtve tačke
Velika
koalicija za
male rezultate
Piše Mirzet Hamzić
Bosna i Hercegovina i dalje je zakovana za nacionalni usud i da umjesto
snažne Vlade, koja joj je prijeko potrebna, ima tijelo koje se naziva
Vijeće. Već su počela nagađanja ko će gdje zasjesti, ali ono što je prisutno
od završetka agresije na BiH vidljivo je i iz najnovije raspodjele. Hrvati će
i dalje kontrolirati tokove novca, a novi momenat je da ključna mjesta u
BiH preuzimaju Srbi.
Poslije iščekivanja od devedeset dana,
sedam stranaka koje ulaze u Parlament Bosne i
Hercegovine, postigle su dogovor oko raspodjele
mjesta u Vijeću ministra čime su se, napokon, stekli
preduslovi da otpočnu procesi koji bi, koliko-toliko,
stanje u BiH učinili podnošljivijim. Pominjanje
Evropske Unije bilo bi pomalo nepristojno jer
poslije novogodišnjeg, gotovo uslovnog, prijema
Bugarske i Rumunije jasno je kazano kako se oni
koji nisu iskoristili ovu priliku imaju načekati da se
uključe u ovu evropsku porodicu.
Kao što smo pisali, pozicija u kojoj se BiH
našla poslije izbora mirisala je na nerazmrsivi čvor
jer dva HDZ-a nisu se približavali jedan drugome
dok je koalicija Stranke za BiH i SDA imala vrlo
krhak sadžaj i veliki broj pitanja na koja su različito
gledali. Ne znamo pod kojim okolnostima, mada
nagađamo kako su propali posljednji pokušaji SAD
da SDA i SDP budu koalicioni partneri i izlazak iz
zatvora predsjednika HDZ-a Dragana Čovića bili
neki od razloga koji su konačno za pregovarački sto
doveli stranke koje imaju, do sada, najbrojniju
većinu u Parlamentu BiH. Neki će napomenuti kako
je vrlo konstruktivnu ulogu odigrala Narodna
stranka
radom za boljitak
sve agilnijeg
parlamentarca iz porodice Lijanovića, Jerka
Ivankovića ali, uprkos njihovom usponu, teško je
povjerovati da je s te strane mogao doći značajniji
doprinos.
Bilo kako bilo, sedam predsjednika
stranaka koje imaju poslanike u bh Parlamentu
potpisali su dogovor o raspodjeli mjesta u Vijeću
ministara i to na sljedeći način: Predsjedavajući
Vijeća ministara BiH - ministar iz reda srpskog
naroda. Ministarstvo inostranih poslova BiH ministar iz reda bošnjačkog naroda, zamjenik iz
reda srpskog naroda. Ministarstvo vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH - ministar iz reda srpskog
naroda, zamjenik iz reda hrvatskog naroda.
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH ministar iz reda hrvatskog naroda, zamjenik iz reda
srpskog naroda. Ministarstvo civilnih poslova BiH ministar iz reda srpskog naroda, zamjenik iz reda
bošnjačkog naroda. Ministarstvo bezbjednosti BiH ministar iz reda bošnjačkog naroda, zamjenik iz
reda hrvatskog naroda. Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice BiH - ministar iz reda bošnjačkog
naroda, zamjenik iz reda hrvatskog naroda.
Ministarstvo pravde BiH - ministar iz reda
hrvatskog naroda, zamjenik iz reda bošnjačkog
naroda. Ministarstvo finansija i trezora BiH ministar iz reda hrvatskog naroda, zamjenik iz reda
bošnjačkog naroda. Ministarstvo odbrane BiH ministar iz reda bošnjačkog naroda, zamjenici iz
reda srpskog i hrvatskog naroda. Potpisnici su,
također saglasni da se otvori procedura izmjene
Zakona o državnoj službi kako bi se stvorili
preduslovi za izbor sekretara ministarstava za
mandatni period od pet godina.
Iz navedenog se da iščitati da je Bosna i
Hercegovina i dalje zakovana za nacionalni usud i
da umjesto snažne Vlade, koja joj je prijeko
potrebna, ima tijelo koje se naziva Vijeće. Već su
počela nagađanja ko će gdje zasjesti, ali ono što je
prisutno od završetka agresije na BiH vidljivo je i iz
najnovije raspodjele. Hrvati će i dalje kontrolirati
tokove novca, a novi momenat je da ključna mjesta
u BiH preuzimaju Srbi. Sada već možemo
konstatovati da će i u Federalnoj Vladi, čije
formiranje još nije na pomolu, Hrvati tražiti (i
dobiti) mjesto ministra finansija čime će nastaviti
upravljati svim bitnim procesima u federalnom
dijelu BiH. Što bi se bosanska privreda razvijala
kada sve, od čokolade do nafte mogu dobiti preko
hrvatskih kompanija.
O tom potom.
Sada se otvara nekoliko pitanja. Ključno,
koje analitičari stavljaju u prvi plan, jeste kako će
zajedno funkcionirati SNSD Milorada Dodika, koja
je zagovarala jačanje RS-a i Stranka za BiH Harisa
Silajdžića koja je glasove dobila na kampanji koja
bi trebala dovesti do ukidanja entiteta. Stranka za
BiH, sa HDZ 1990. ima i drugačiji pogled na
reformu Ustava BiH, u odnosu na ostale članove
koalicione Vlade. Srbi su proces reforme policije
vratili na početak i otvaranje tog procesa na način
na koji to zagovaraju predstavnici bošnjačkog i
hrvatskog naroda u sferi je fantastičnog. Dodaju li
se tome najnoviji biseri „tricaša“ Dodika, kako
Hrvati imaju pravo na treći entitet (za Miću iz
Laktaša sasvim razumljivo isključivo na teritoriji
Federacije BiH) onda nije teško naslutiti čemu se
narodi BiH mogu nadati u periodu koji nam
predstoji.
Hoće li svijet ubijenu i silovanu zemlju
učiniti prostorom nepodnošljivog življenja?
Jasno je da je ovo jedno od ključnih pitanja.
EU se, sa Bugarskom i Rumunijom, okreće sebi.
Bilo bi neoprezno ne napraviti digresiju i ne kazati
kako će Njemačka, koja u narednih šest mjeseci
predsjedava EU, ipak, na mala vrata, prije ostalih
uvesti Hrvatsku (vole ljudi toplo more, šta se tu
može, ali ruku na srce i Hrvatska je učinila puno u
odnosu na zemlje koje su izvan EU). SAD nikad
nigdje ništa nisu riješili nego samo komplicirali do
mjere da se ne može riješti.
Sa svijetom koji je zlonamjeran, paradoks
BiH je sadržan u činjenici da bi joj najgore bilo da
ostane prepuštena samoj sebi.
U poziciji koja frustrira, čovjek Bosne je na
granici potpune letargije. Nada da će djecu, koja su
rođena, poslati negdje u svijet doživljava se kao
jedina. Priče o nekom boljitku traju tako dugo da
počinju vrijeđati. Iza svakog napora koji govori o
općem dobru stoji lični interes.
Međutim, nešto iracionalno, nedefinirano
emanira nekom energijom koja govori da je sve
moguće. Da neki procesi mogu dobiti tok koji je
drugačiji od svih onih koji se predviđajuovoj zemlji.
Mada je to samo nada očajnika.
P.S. Dragi čitaoci, skoro da sam izgubio
elementarnu pristojnost i zaboravio Vam čestitati
Novu 2007. godinu. To ne bih smio. Želim Vam što i
Bosni i Hercegovini. Svako dobro.
20
bosnjacka
Mi živimo u čudnom Svijetu. Veliki je broj
ljudi kojima je potreban mir i koji mole za mir i
govore o miru, a i pored toga je ogroman broj ljudi u
Svijetu koji pate, jer žive u okruženju stalnog
konflikta i stalnoga rata. Ne tako davno, bio sam na
jednoj internacionalnoj konferenciji na kojoj su
govorili ljudi iz različitih zemalja, različitih religija i
ideologija. Nije bilo nikakvo izneđanje da su
govornici odreda iskazivali snažnu želju svojih baza
za mirom, te da su svi nudili jake argumente kojim
bi auditorijum ubijedili da njihovi stavovi nisu samo
prazne riječi. Oni su podvlačili da oni i njihove
kolege ne samo da žele mir, nego i da aktivno rade
na njegovom postizanju. Cinik u nama ne može
odoljeti iskušenju da upita, zašto je sa tako mnogo
talentiranih osoba i organizacija u Svijetu koje rade
za mir, tako teško postići mir. I zašto, usprkos tome,
izgleda da će postizanje mira ostati nikada
ostvareni dio ljudskog iskustva?
Deklarativno za mir?!
Dio problema je u tome da čak iako mnogi,
možda, rade na miru, potrebna je tek nekolicina da
unište svako nastojanje da se mir postigne i održi.
Veći dio svoga života živio sam u dijelovima
jugoistočne Europe gdje je ogromna većina ljudi,
svih religija i etničkih grupa, žudila za mirom, i
zajednički radila na tome da održe mir. Generalno
govoreći, sada je tamo mir. Ljudi sada tamo žive
zajedno i dnevno sarađuju za dobro svih. I pored
toga, dovoljno je da se nađe samo nekoliko
pojedinaca ili grupa, rukovođenih bijesom,
ozlojeđenošću ili nacionalnim motivima, pa da
naruše mir i pokušaju izazvati sukobe. Osim toga
(povrh toga), moderne tehnologije omogućile su
veoma malom broju pojedinaca da unište i ono
malo mira kojeg je većina teškom mukom
održavala.
Tako se naš Svijet stalno iznova lomi i
razara u podozrenjima i sumnjama, u konfliktima i
ratovima. Razlozi za takvu situaciju su veoma
kompleksni, a puteve koji vode do mira teško je
pronaći i još teže slijediti. Tu postoji jedan paradoks
s kojim se moramo suočiti. Izgeda kao da svi mi
težimo miru, da su deklarativno svi za mir, a u
Svijetu je, i pored toga, veoma malo mira. Ne treba
sumnjati u iskrenost većine koja se izjašnjava za
mir, međutim, problem je u tome što malo ko zna
kakve sve napore treba učiniti, čak i svakodnevne,
da se mir održava i da traje. A da bismo zaista
izgradili i sačuvali mir, mi moramo da gradimo
mostove razumijevanja između različitih tradicija i
religija,
pri čemu prvo moramo ostvariti
međureligijski dijalog i komunikaciju svake druge
vrste.
Međureligijski dijalog zahtijeva da se, prije
svega, shvati osnovno religijsko jedinstvo i
zajedništvo, kao i univerzalnost vjerovanja. Religija
obuhvata sva vjerovanja, sve rase i sva bratstva,
veliča ljubav, poštovanje, toleranciju, praštanje,
milost, ljudska prava, mir, batstvo među ljudima, i
slobodu datu ljudima preko božijih poslanika.
Islamska tradicija vjeruje da će se Isa a.s. (Isus)
vratiti u vrijeme posljednjih dana prije nestanka
Svijeta. Muslimanska tradicija također smatra da će
vrijednosti kao što su ljubav, mir, bratstvo,
praštanje, altruizam, milost i duhovno pročišćenje,
prethoditi tom vremenu. Kao što je Isus bio poslan
Jevrejima da veliča pomenute vrijednosti, isto su
tako i judaistički poslanici veličali te iste vrijednosti,
i to je samo jedan od razloga zašto mora biti
uspostavljen dijalog, kao i bliski odnosi i saradnja
između islama, kršćanstva i judaizma.
Postoji i mnogo drugih zajedničkih razloga
za dijalog. Michael Wyschogrod piše da postoji
mnogo teorijskih i vjerskih razloga za muslimane i
Jevreje da se drže mnogo bliže jedni drugima, kao
što se Jevreji i kršćani sve više približavaju jedni
drugima. Štaviše, muslimani imaju dobra iskustva
zajedničkog življenja sa Jevrejima iz prošlosti: gdje
skoro da nije bilo diskriminacije, nije bilo
holokausta, uskraćivanja osnovnih ljudskih prava ili
genocida. Radi se o tome da su Jevreji bili dobro
primani u teškim vremenima, kao onome kada je
Osmanska Imperija prigrlila Jevreje nakon što su
oni bili protjerani iz Španije.
Dijalog je obaveza
Da bi međureligijski dijalog bio uspješan mi
moramo iz našeg fokusa izbaciti prošlost, ignorirati
polemike i fokusirati se na budućnost i zajedničke
ciljeve. Gledanje Zapada se izmijenilo. Prema
Massignonu,
islam je „vjera Abrahamova
20. januar 2007
bosnjacka
Umjesto sukoba i klasa civilizacija...
21
Dr. Bayram-ef. Mulić
Potreba za dijalogom i
izgradnjom mostova i
razumijevanja među religijama
Muslimani i kršćani međusobno su se borili tokom gotovo četrnaest
stoljeća. Zapad pamti islamsku vojnu moć i osvajanja. Današnje
muslimansko odbijanje da okonča neraspoloženje Zapada prema islamu
nikome ne olakšava. U našem globalnom selu Zapad ne može zbrisati
islam, niti muslimanske armije mogu napasti, a kamoli zbrisati Zapad. Obje
strane mogu olakšati jedna drugoj. Zapad ima tehnološku, ekonomsku i
vojnu premoć; islam posjeduje prebogatu, živu duhovnu tradiciju
ukorijenjenu u Kur'anu i sunnetu.
(Ibrahimova) ponovljena sa Muhamedom“. On
vjeruje da islam ima pozitivnu, poslaničku misiju u
postkršćanskom
svijetu: „Islam je religija
vjerovanja. To nije religija naturalnog vjerovanja u
Boga filozofa, nego vjera u Abrahamovog
(Ibrahimovog)
Boga, Isusovog
(Isaovog),
Išmaelovog (Ismailovog), vjera u našeg Boga.
Islam je velika tajna Božje volje.“ Massignon
također vjeruje u Božje autorstvo Kur'ana i
Muhamedovo a.s. poslanstvo.
Zapadnjačko gledanje na našeg Poslanika
također je umekšano. Neki kršćanski klerici i ljudi od
religije kao što su Charles J. Ledit Moubarac, Irene
M. Dalmais, L. Gardet, Norman Daniel, Michel
Lelong, H. Maurier, Oliver Lacombe i Thomas Merton
izražavaju razumijevanje za islam i Poslanika, i želju
za dijalogom.
Drugi vatikanski koncil, koji je inicirao
međureligijski dijalog, koji ne smije biti zanemaren,
pokazuje da se stav katoličke crkve prema islamu
mijenja. Papa Pavle VI kazao je na tom koncilu
sljedeće: „S duge strane, katolička crkva gleda još
dalje, iza horizonata kršćanstva. Ona se okreće
prema drugim religijama koje poštuju i čuvaju
koncept
i značenje
Boga
kao Jednog,
Transcendentalnog, Kreatora, Vladaoca sudbinom i
mudrošću. Te religije obožavaju Boga sa iskrenom
pobožnošću“… „U nastojanju da u modernom
društvu spasi značaj religije i služenja Bogu, kao
civilizacijske potrebe i nužnosti, crkva potvrđuje da
ona sama namjerava da zauzme svoju ulogu
zastupnika Božjeg prava na čovjeka“… „U našem
svijetu, koji postaje sve manji i u kojem odnosi
među ljudima postaju sve tješnji, ljudi od religije
očekuju odgovore u pogledu misterioznih enigmi u
ljudskoj prirodi koje čine da njihova srca zatrepere.
Šta je čovjek? Šta je značenje i svrha života? Šta je
dobrota i nagrada za dobrotu, šta je grijeh? Šta je
izvor i svrha patnje? Koji je put do prave sreće? Šta
je smrt i kakvo je značenje suđenja na onome
svijetu i primanja kazne ili nagrade za ono
što smo uradili na ovome svijetu? Šta je
misterij kojim je obavijen početak i kraj
postojanja…?
„Crkva ohrabruje svoju djecu da, uz
vjerovanje i življenje u kršćanstvu,
trebaju da upoznaju i one koji slijede druge religije,
da pokažu saosjećajnost i kooperativnost prema
njima, da pokreću dijalog, te da ih ohrabruju da
razvijaju svoje duhovne, moralne i socijalnokulturne vrijednosti.“
Papa Ivan Pavle II u svome „Prelaženju
praga nade“ priznaje muslimansko bogoštovlje
naoko najuzoritije. On podsjeća svoje čitaoce da, u
tom smislu, kršćani trebaju da slijede muslimane.
Islam je otporan na materijalističke ideologije i
njegova važna uloga u modernom svijetu zadivila je
mnoge zapadne posmatrače. Karakterističan je
komentar E. H. Jurija: „U svome samopoštovanju,
samoodržanju i realističkoj revnosti, u svojoj borbi
za solidarnost protiv rasističkih i marksističkih
ideologija, u svojoj energičnoj osudi eksploatacije,
kao i u propovijedanju svojih poruka svojeglavom,
iskrvavljenom čovječanstvu, islam se suočava sa
modernim svijetom sa osobitim osjećajem misije.
Nimalo zbunjen niti razjedinjen obiljem tehnoloških
suptilnosti, neopterećen teškim bremenom dogme,
ovaj osjećaj misije crpi svoju snagu iz savršenog
ubjeđenja o značaju islama.“
Muslimani i kršćani međusobno su se borili
tokom gotovo četrnaest stoljeća. Zapad pamti
islamsku vojnu moć i osvajanja. Današnje
muslimansko odbijanje da okonča neraspoloženje
Zapada prema islamu nikome ne olakšava. U našem
globalnom selu Zapad ne može zbrisati islam, niti
muslimanske armije mogu napasti, a kamoli zbrisati
Zapad. Obje strane mogu olakšati jedna drugoj.
Zapad ima tehnološku, ekonomsku i vojnu premoć;
Muslimanski
problemi u dijalogu
-Kršćani su samo u
prošlom stoljeću ubili daleko više
muslimana,
nego
što su
muslimani ubili kršćana tokom
cijele historije. Mnogi musimani,
čak i oni obrazovani i svjesni,
vjeruju da Zapad želi da podrije
islam, i to uz pomoć suptilnih i
sofisticiranih metoda.
-Muslimani su zapamtili
zapadni
kolonijalizam.
Osmanska Imperija je uništena
pod europskim
nasrtajima.
Spoljne invazije na muslimanske
zemlje praćene su sa velikim
interesovanjem u islamskom
s v i j e t u . Po s t e p e n a
„transformacija“
islama
u
ideologiju konflikta i reakcije ili u
stranačku ideologiju, također je
učinila ljude sumnjičavim prema
islamu i muslimanima.
-Islam je bio najveći
pokretač
muslimanske
nezavisnosti. Na njega se gledalo
kao na element separacije,
stroge političke ideologije i
masovne ideologije uz pomoć
koje je sticana nezavisnost i
rušeni zidovi prema Zapadu.
-Kršćanski
historičari
portretiraju islam kao sirovu
verziju judaizma i kršćanstva, a
poslanika Muhameda a.s. kao
obmanjivača čije je djelo i dalje
bolno
aktivno.
Posljednje
objavljene karikature koje se
podsmijevaju poslaniku, kao i
nedavne Papine izjave uvrijedile
su osjećanja miliona muslimana.
Crteži na kojima se poslanik
Muhamed a.s. opisuje u jednom
prijetećem, ratničkom maniru,
bili su prvo objavljeni u danskom
magazinu
decembra
2005.
godine, a kasnije preneseni u
većini
zapadnoeuropskih
zemalja, kao znak podrške
islam posjeduje prebogatu, živu duhovnu tradiciju
ukorijenjenu u Kur'anu i sunnetu.
Religija nije uspjela izbjeći nevjerničkim
napadima. Muslimani, međutim, ne mogu ograničiti
islam na jednu političku ideologiju ili na jedan
ekonomski sistem, ili voditi računa o Zapadu i o
drugim religijama i definirati svoj stav prema njima.
Oni koji islam prihvataju kao političku ideologiju to
obično čine iz perspektive nekakvih ličnih i
nacionalnih ljutnji ili neprijateljstava. Mi moramo
zaustaviti takvu praksu i zasnovati naše djelovanje
na islamu kao religiji. Poslanik je definirao istinskog
muslimana kao nekoga od koga su drugi sigurni, kao
nekoga ko je dostojan povjerenja da bude
predstavnik sveopćeg mira.
Muslimani moraju prestati djelovati iz
perspektive ideološkog ili političkog strančarenja, i
odijevati to u islamsko ruho, a puke želje
predstavljati kao ideje. Zapad je prihvatio upravo
takvu, izokrenutu sliku islama. Primjera radi, islam
se na odsjecima za političke nauke i za
međunarodne odnose američkih univerziteta,
redovno predstavlja kao politički sistem. Takva
percepcija
islama
prihvaćena
je među
„westerniziranim“ muslimanima i azijskim i afričkim
nemuslimanima. Što je bilo dovoljno mnogim
grupame koje su se stavile pod zastavu islama
upravo da bi slali takvu sliku islama i zapravo je još
više pojačali.
Još prije četrnaest stoljeća islam je Svijetu
uputio najveći hisorijski ekumenski poziv:
„O sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko
jedne riječi i nama i vama zajedničke: 'da se nikome
osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim
ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha,
bogovima ne držimo!' pa ako oni ne pristanu, vi
recite: 'Budite svjedoci da smo mi muslimani'“
(3:64). Islamski vjerski iskaz - nema boga osim
Boga nije poziv da se čine neki postupci zbog kojih
bi se sljedbenici monoteističkih religija trebali
međusobno
separirati.
On predstavlja
najrasprostanjeniji stav na koji su religiozni ljudi
mogli pristati. Kad bi im to bilo uskraćeno,
muslimani bi odgovorili: „Vaša religija vama, naša
nama.“
TRGOVINA BEHAR
4704 Gravois Ave
St. Louis, MO 63116
Phone: 314.752.4201
Fax: 314.752.9273
Teufik Kovacevic
Owner
22
bosnjacka
Kurban-bajram obilježen u BiH uz podsjećanje na temeljne vrijednosti vjere
Piše Elvira Jaranović
ISLAM JE VJERA NENASILJA,
TOLERANCIJE I MIRA
Reis Cerić je, u toku hutbe, uputio i bajramske poruke: postavi sebe kao mjeru
odnosa prema drugome, poželi bratu ono što želiš samome sebi.
Muslimani
u cijelom
svijetu
pretposljednjega dana prošle godine
obilježili su Kurban-bajram. Središnja
svečanost obilježavanja
Kurbanbajrama u Bosni i Hercegovini održana
je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u
Sarajevu. Bajram namaz je imamio i
bajramsku hutbu održao reisu-lulema Mustafa ef. Cerić. Uz prisustvo
velikog broja vjernika, ef. Cerić je
svim muslimanima poželio sretan
Bajram, a posebno je čestitao onima
kojima je pomoć najpotrebnija,
bolesnima, prognanima i nemoćnima.
Nakon klanjanja Bajram-namaza, u
kabinetu reisu-l-uleme
Islamske
zajednice u BiH Mustafe ef. Cerića u
Sarajevu upriličeno je tradicionalno
bajramsko čestitanje, kojem su
prisustvovali brojni domaći i strani
zvaničnici. Reisu-l-ulema dr. ef.
Mustafa Cerić uputio je muslimanima
kurban-bajramsku čestitku u kojoj je
podsjetio na dan Arefata, mjesta na
kojem su bili Adem i Hava, brdo
Allahove milosti i oprosta Ademu i
Havi za njihov grijeh, mjesto gdje
milioni ljudi, zajedno, uče dove Allahu
da svijet i planetu spasi od svake
nevolje. "Svetost Mekke, svetost Kabe
i svetost Arefata upoređuju se sa
svetosti ljudskoga života. Prema
tome, najvažnija i najznačajnija
poruka posebno u ovom našem
vremenu je da se jedni s drugima
zbližimo i da poslušamo poruke
Allahovog poslanika. Najveća vrlina
kod čovjeka je da svom bratu donese
radosnu vijest", stoji u čestitki.
Reisu-l-ulema je podsjetio kako je
Bajram prilika da jedni drugima
donesemo radosnu vijest, da jedni
druge posjetimo, da jedni drugima
pružimo ruku i da Bajram obilježimo
dostojno, onako kako to zahtijeva
vjera te da islam zabranjuje nasilje,
zabranjuje preveliku galamu i buku,
posebno zabranjuje opijanje i ubijanje
te vrijeđanje.
"Želim posebno Bajram čestitati
nemoćnim, bolesnim i onima kojim
treba naša pomoć i ljubav. S
posebnom radošću želim čestitati
Bajram našoj braći u Sandžaku,
Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori,
Makedoniji, Kosovu, Srbiji, Albaniji i
Bošnjacima u Dijaspori", kazao je dr
Cerić.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić,
nakon klanjanja Bajram-namaza,
uputio je hutbu svim vjernicima
muslimanima. U hutbi je podsjetio da
kako se u kosmosu sve mijenja, tako
se i u životu sve ponavlja i sve
obnavlja. On je istaknuo važnost
obnavljanja
principa suživota i
tolerancije na svim razinama porodičnoj, džematskoj, ulemanskoj,
intelektualnoj, političkoj i državnoj te
dodao kako nema urednog i sretnog
života bez suživota i tolerancije niti
društvenog napretka bez dijaloga i
međuljudske
solidarnosti.
"Stoga, posebno u uvjetima u kojima
se nalazi naše društvo i država, nije
moguće
objasniti
neslogu
i
nesolidarnost onih koji su tražili i dobili
mandat ne zato da priječe, već da
pokreću kolo bosanskog života, da
guraju točak bosanskog napretka, da
podrže zamah bosanske privrede, da
počnu graditi bosanske puteve, da se
odazovu zahtjevu bosanskog radnika,
da vrate pravo bosanskom borcu, da
poštuju hak bosanskog jetima i da
saslušaju molbu bosanske sirotinje",
rekao je ef. Cerić.
On je podsjetio da je svaka potrošena
minuta, svaki izgubljeni dan na lična
neslaganja o općem dobru čin zuluma
- nepravde,
prema bosanskom
čovjeku koji ima pravo da živi od rada
vlastitih ruku te kazao da treba
prestati sa sujetnim nadmetanjem i
početi s državnim i društvenim
napredovanjem.
Ef. Cerić je, zatim, pozvao vjernike da
uče dove Allahu Uzvišenom da
prosvijetli um i osvijetli srce onima
koji vode bosanski narod, da rade tako
da svima bude bolje te da podari
pamet onima koji treba da znaju da
nema sreće ni za koga u proklinjanju
svakoga.
Reis Cerić je, u toku hutbe, uputio i
bajramske poruke: postavi sebe kao
mjeru odnosa prema drugome, poželi
bratu ono što želiš samome sebi, ne
pomišljaj o bratu ono što ne bi
pomislio o sebi, ako zatrebaš njegovu
pomoć, pitaj ga, a ako on zatraži tvoju
pomoć, pomozi mu, nemoj skrivati
hajr od svog brata, jer onda ni on neće
skrivati hajr od tebe, budi oslonac
svome bratu, pa će i on tebi oslonac
biti, pored glavnih farzova, Allahu je
najdrže djelo da čovjek obraduje
svoga brata, ako naumiš da govoriš o
mahanama drugoga, sjeti se svojih
vlastitih mahana, najbolje vrline su da
obnoviš prekinutu vezu, naročito
rodbinsku, da daruješ i onoga koji te
je uvrijedio, da oprostiš onome koji ti
je nepravdu
učinio,
vjernost
obogaćuje, izdaja osiromašuje te
podsjetio da onome koji vidi da se
brata muslimana ponižava, a može da
to spriječi, pa to ne učini, Bog neće
oprostiti!
Radio [email protected]
BEHAR
bosnian radio program St. Louis
Slušajte vaš omiljeni program u
novom terminu 5.00 - 7.00 PM CT
svake nedjelje
BOSNIAN MEDIA GROUP
istinski
bošnjački radio
P.O. Box 2636
St. Louis, MO 63116-2636
phone 314.494.6512
fax 314.416.1388
www.bosnianmediagroup.com
20. januar 2007
bosnjacka
foto reportaža
Brčko
Zimske
ljepote
Bosne i
Hercegovine
23
24 20. januar 2007
bosnjacka
World Travel and Tours
5629 Gravois Ave
St. Louis, MO 63116
Phone: 314-351-9355
Fax: 314-353-2966
E-mail: [email protected]
www.worldtravelstl.com
Mi smo jedina putnička agencija u St. Louisu koja izdaje avionske karte odmah pri uplati, jer
samo mi imamo sklopljene ugovore direktno sa avionskim kompanijama.
Ako želite jeftinu, brzu i efikasnu uslugu obratite se nama, bilo da se radi o avionskim kartama
ili odmorima kao što su Mexico, Hawaii, Bahamas...
PUTUJTE
SIGURNO - NA VRIJEME - BEZ BRIGE
SA MANJE PRESJEDANJA
SA AVIONIMA NAJBOLJIH AVIONSKIH KOMPANIJA
UZ GARANTOVANO NAJPOVOLJNIJE CIJENE
WOLFGRAM and ASSOCIATES P.C.
i njihov glavni legal assistant
SABINA KALKAN
MI VAM MOŽEMO POMOĆI:
314-583-6343
• povrede na radu
• saobraćajni udesi
• greške doktora
• imigraciona pitanja
• real estate i closing transakcije
• traffic tickets
pomažemo amaterskim vozačima
ali i profesionalnim vozačima kamiona,
neovisno u kojoj državi
su napravili prekršaj
• social security pomoć
Nudimo besplatne informacije
i konsultacije,
obratite nam se putem telefona na
bosanskom jeziku ili nas
posjetite na adresi:
MI NE RAZVRSTAVAMO SLUČAJEVE
PO MANJOJ I VEĆOJ VRIJEDNOSTI,
ZA NAS JE SVAKI SLUČAJ ISTO VRIJEDAN!
Izbor advokata je Vaša odluka i ne treba da bude zasnovana na osnovu reklama.
WOLFGRAM AND ASSOCIATES P.C.
4500 West Pine Blvd.
St. Louis, MO 63108
bosnjacka
Feljton - Ratni dnevnik Žepa (IV)
20. januar 2007
25
Bošnjačka Dijaspora donosi najzanimljivije fragmente iz nedavno objavljene knjige Žepa ratni dnevnik, autora
Muhidina Mustafe Kurtića. Knjiga koju je objavila izdavačka kuća BMG Bosanska medijska grupa, deset godina
poslije pada zaštićenih enklava Srebrenica i Žepa, rasvijetlila je na koji način se trpjelo, preživljavalo i umiralo
pod „zaštitom“ UN-a
Kuriri su kasno poslije podne donijeli
vijest da je naša linija odbrane u zoni
odgovornosti treće čete na Bukoviku
provaljena, te da se naše jedinice
povlače u pravcu Igrišnika, kako bi
zauzele nove linije odbrane. Tada su
napadi postali još žešći, tako da smo
osjetili na sebi bojne otrove. Radilo se o
''zagušljivcima''. Počelo je kašljanje i
gubljenje daha. Tješila nas je visoka
nadmorska visina, jer smo posmatrali
da kad otrovi dosegnu do naših položaja
vjetar bi ih raznosio prilično brzo. Dva
puta nam je ponestajalo municije i dok
su nam dostavljali municiju donijeli bi
nam i velike okrugle hljebove gdje su
dvojica boraca dijelili hljeb.
Računalo se na eventualno
povlačenje, a tada se kuhinja
ne može pomjerati sa nama.
Neka vam
je Allah na pomoći...
Piše Muhidin Mustafa Kurtić
29. juli 1995. godine. Bio je to trenutak kada Svanulo je. Bilo je magle oko Zlovrha, a mi nedaleko dalje.
je san prelazio u javu. Osjećaj ukočenosti, najružniji od tog mjesta. Tako se zove, zlo i jeste da ne može
Ostavili smo dvojicu ''osmatrača'' i uputili se
san u životu, studen u bubrezima, osjećaj metala, a ne
gore. Mislim da se mjesto gdje smo mi bili zove Čepelj.
zbornom mjestu. Tamo nas je čekao komandni tim, a
vlastitih kostiju. Skočio sam! Lice mi je bilo mokro, a Odatle se vidi cijela Žepa, osim sela Pripečak i Slap, po dolasku većine, moralista brigade saopćava vijesti
da li od rose ili znojenja usljed ružnog sna, ne znam. vidi se odsjaj svjetla u Višegradu, noću.
koje su ličile na saučešće. Pismo koje je poslano nama,
Još je bilo mračno. Drhtao sam. Shvatih da je zaista
Vratio sam se mjestu gdje smo spavali i
ličilo je na pismo upućeno nekom drugom, koji žali sve
hladno, a juli je, ljeto, sve u nestvarnom obliku. Kao da
zatekoh ih sve oko vatre koju su naložili ponovo. Nisu nas, naš konačni nestanak. Zar moralista brigade da
je počinjalo svitati, probam pronaći ostatak sna kao svi ni bili budni. Nakon desetak minuta vatra je grijalanam saopći riječi: ''Neka vam je dragi Allah na
stvarnost. Nalet jutarnjeg zraka je raspaljivao gotovo tako jako da su se počeli buditi. Prvi je ustao Arif, kojipomoći''.
ugašenu vatru oko koje smo spavali, razbacani me upita da li sam ja uopće spavao i koliko dugo je on
To su jedine riječi kojih se mogu sjetiti. Tada je
unaokolo. Ustadoh! Osvrtao sam se kao da ne znam spavao.
mozak svih nas bio privremeno paraliziran, zbog
gdje sam i pokušavao sam raspoznati ljude oko vatre.
-Svi smo bili budni sinoć do pola jedan, a
samog saznanja da smo napušteni od svih. Klanjaće
Polahko prolazeći između uspavanih tijela, pazeći da ihspavali smo suviše dosta obzirom na okolnosti! - rekoh
nam dženazu u odsustvu jer sve se svodi na to.
ne probudim, izvukoh se dvadesetak metara dalje.
mu.
Ostatak poruke nije ni bitan jer se izražava žaljenje
Ugledah horizont u daljini i već sam se našao na ivici
Podlagali smo vatru i dalje, usput
zbog svega, objašnjavaju se ''navodni'' napori i da se
stijena što sam zaključio po praznom prostoru koji se komentarišući situaciju. Nije ni bilo druge teme tih
ništa nije moglo učiniti.
ukazao ispred, dok su se smjenjivali noć i dan.
dana. Jedna olakšavajuća okolnost je saznanje o
Nakon kraćeg komentarisanja rekoše da
Rastrijeznio sam se potpuno u trenutku kad sam
uspješnom prolasku naših familija na sigurno, a sve moraju da obiđu preostalu vojsku, te da im saopće
spoznao da su užarene tačke koje sam gledao kuće ostalo će da se odvija bez te brige. Na drugoj strani, ''bašum sagosum''.
koje su dogorijevale. Stotine ''žiški''. Neke su se već brige su tek počele. Znamo da se i previše brinu za
Lavina bijesa i očaja primjećivala se na licima
gasile, a neke kao da tek nastaju pojavom visokog
nas. Kako li je svima njima? Koliko će ova agonija
okolo. Tada smo konačno shvatili da smo zauvijek
plamena. Zar je moguće da četnici cijelu noć pale
potrajati? Pamet će mnogi da izgube.
ostavljeni, prodati ili nešto treće, nije ni važno. Od
preostale kuće po Žepi? Zar moraju tako brzo da
Bilo je tiho oko nas, dok je iz dubine kotline obećanih helikoptera za našu ''evakuaciju'' znači nema
uklone svaki trag postojanja jednog naroda. Do prije dopirala galama bradatih spodoba. Bili su to klici,
ništa.
nekoliko dana bili su to topli domovi, pa napušteni
poneki pucanj, ali dosta manje meteža nego sinoć.
- Kud koji mili moji! - neko se i našalio u tom
domovi, pa sad ih neće biti.
Međutim, tek je svanulo i ima vremena da se svi
trenutku.
uključe i ponovo će sve u krug. Sve su nam bliže, a
ZLOVRH I ZLA SUDBINA
naše ''privremene'' linije odbrane će se pretvoriti u
ŽIVOT U SVOJE RUKE
''žestoke'' jer obećana evakuacija ne dolazi.
Čule su se histerične pjesme pijanih četnika.
Latio sam se duhanske kutije, te ja i Arif
Bilo je i krajnje vrijeme da ludilo uzme stvari
Proslavljaju krvavi bilans iz prethodnih dana i ''oštre zamotasmo po jednu cigaru. Duhana sam imao
pod svoje. Svima nam je bilo jasno da smo pribijeni uz
se'' za dalje. A mi sabijeni na nekoliko kvadratnih
dovoljno. Sva sreća da se izvukla hrana iz vojnog
Drinu jer drugi izlazi su pružali šanse jednake nuli.
kilometara. I nikoga nema da nam pomogne. Trgnuo magacina pa se kuhalo. Svi na položaju imali su jesti, Konačno smo saznali istinu i to da će se prostor
me nečiji pokret sa lijeve strane, neko mi se
koliko-toliko. Nije se bilo gladno. Našem razgovoru
planine pretvoriti u ''krvavo'' jezero žepske krvi, u
pridružuje. Bio je to naš stražar, Husein - Huma, dobarpridružiše se Enver, Fadil, Emin, a malo kasnije i ostali.
podnožju Zlovrha. Pomislih da je sudbina odredila ime
momak. Prepoznao me, te me upita:
Bilo nas je oko dvadesetak na tom mjestu. Bili smo tom jednom od najviših planinskih vrhova Bosne i
- Je l' to ne možeš spavati?
raspoređeni po kotama, odnosno pokrivali smo teško Hercegovine, države koja nam okrenu leđa, a za koju
- Spavao sam par sati, ali nikako, evo još se pristupačan teren u slučaju prodiranja četnika na našukrv prolijevasmo. Čuvasmo ''granicu'' Bosne i
budim!- odgovorih mu.
stranu. Pomislih da će loše proći ako probaju tim skoroHercegovine, tu na Drini. Granice su sigurno pomjerili
-Ja evo sjedim cijelu noć i pored redovne
neprohodnim dijelovima, sami će nam se servirati.
na nekom radnom stolu, a nas šahovske pijune
straže. Sad od 4:00-6:00 jednostavno ne mogu da
Neko je ugledao momke koji su raznosili
gurnuše u nepovrat, jer smo im višak. I nismo ništa
vjerujem u sve ovo, a i strah me. Gori nam pod
hranu. Bilo je vrijeme doručka. Tek je bilo 6:30.
drugo do brojke kojima se manipuliše i to kako ko
nogama, ali ovoga puta najozbiljnije.
Doručak se sastojao od mlijeka, hljeba i komadića
hoće.
- Znam! Gori nama već od početka rata. Što janjećeg pečenja od jučer. Toplo mlijeko bilo je
S druge strane, ličilo je sve na to da se dalo na
god dragi Allah odluči, ne može se drugačije, mada i ja
napravljeno od ''praha'' koga su nazivali mlijekom, ali vremenu četnicima da nesmetano spale cijelu Žepu,
sve ovo osjećam drugačije nego ranije.
je ipak prijalo i osvježavalo. Ne zadugo poslije toga, pa tek onda, odmorni od jurišanja, kidišu na nas. Bili
Razmijenili smo još par riječi. Bio je
oko osam sati, neko je pozvao na kratko informisanje:su bar devet puta brojniji od nas. Za naredna dva ili
uspaničen, a nisam volio takve oko sebe, mijenjali su i
-Stigle su vijesti iz Sarajeva, od Predsjednika, dvadeset dana mogu nas iscrpiti kako hoće. Dali su im
moja osjećanja. Prošetao sam se još nekoliko minuta.i iz Generalštaba!- rekoše dvojica momaka i produžišešansu da nas eliminišu kao posljednje štetočine ove
26 20. januar 2007
Feljton - Ratni dnevnik Žepa (IV)
bosnjacka
planete.
svojim smirajem zaustaviti bar četničku pješadiju,
jer činilo mi se da se vraćamo prema Zlovrhu, samo u
Štab naše Brigade trenutno nije imao nikakvu tako da će se naše jedinice moći povući dublje bez
velikom luku. Noć je već poodmakla. Puškaranje se
odluku ili nam nisu saopćili. Ali zašto bi se krilo? Šta se
obzira na noć. Misli su mi se preplitale. Trebao sam čulo oko Zlovrha i oko Stublića, tako procijeniše oni
čekalo? Trebalo nam je da ušetaju i da im pružimo
poduzimati nešto, kako bih se spašavao, ali sam bio koji su poznavali teren oko nas. Mještani sela Luke i
ruke na vezanje. Ubrzo je počeo ''valcer''. Zagrmjelo je
svjestan da sam u problemima, jer da bilo kuda
Krušev Dola uglavnom su sačinjavali odbrambeni zid
oko ''Bukovika'', sjeverna strana Žepske planine, maknem ne poznajem teren. Dolazi noć, a ako dođe oko Stublića i Šarene Bukve, gdje se žestoko pucalo.
tačnije od Han -Pijeska. Još dublje, oko Radave,
do razbijanja jedinica u toku noći kamo onda. Ne
Pomenuta sela su još bila slobodna, ali i prazna. Pitao
odjekuju detonacije izmiješane sa pješadijskom posjedujem ni kartu, a ni busolu. Uz to, nevrijeme teksam se zašto ne idemo pomoći njima? Što ćemo
paljbom, što znači da je došlo do pješadijskog okršaja.počinje. Neko je počeo objašnjavati stanje oko
ovdje? Postojalo je nešto sasvim drugo, što nisam
Pitao sam se da li su oni na Radavi znali za odluku
Zlovrha:
saznao. Naš nestanak koji je bio sve bliži bit će krajnje
našeg ''Predsjedništva'' ili možda to i nije ni važno.
- Stigla je nova grupa iz okruženja!- rekoše. neslavan, iako smo ''slavna'' brigada. Jedino što je
Puščane cijevi moraju da budu ponovo pakleno vrele.
Saznali smo da se
Dovoljno su se i hladile. Jedino će one da nas isprate još uvijek vode
Bogu na istinu. Bit će jedini svjedoci. Osmatrači na
žestoki
našem dijelu su uočili četničke pokrete iz pravca
Štitkova Dola prema Kudmeru, odakle mogu kozjim
stazama početi osvajanje posljednjeg utvrđenja
Žepske slavne brigade. Očekujem da ćemo i
slavno nestati bez obzira na
nepružanje pomoći suboraca sa
slobodnih prostora.
Borbe nisu jenjavale. Bez
predaha su navaljivali. Probali su nam
se uvući na mjestima gdje nije niko osim
koza ni zalazio, ali tu su i ostajali.
Izgledalo je da ih uopće ne interesuju
gubici, samo da bi nas osvojili. Artiljerije sa
ustaljenih pozicija na Brestovačama,
Jelovcima,
Džimrijama,
Borikama,
Sjeverskoj, Babljaku, te sa nekoliko uporišta
iz Srbije kao i sa novoosvojenih kota na
teritoriji Žepe tukle su neprestano. Dosta smo
puta vidjeli da podbacuju, pogađajući po
svojim jurišnim jedinicama. Bili su sve bliže.
Kuriri su kasno poslije podne donijeli vijest da je
naša linija odbrane u zoni odgovornosti treće čete
na Bukoviku provaljena, te da se naše jedinice
povlače u pravcu Igrišnika, kako bi zauzele nove
linije odbrane. Tada su napadi postali još žešći, tako
da smo osjetili na sebi bojne otrove. Radilo se o
''zagušljivcima''. Počelo je kašljanje i gubljenje daha.
Tješila nas je visoka nadmorska visina, jer smo
posmatrali da kad otrovi dosegnu do naših položaja
vjetar bi ih raznosio prilično brzo. Dva puta nam je
ponestajalo municije i dok su nam dostavljali municiju
donijeli bi nam i velike okrugle hljebove gdje su
dvojica boraca dijelili hljeb. Računalo se na eventualno
povlačenje, a tada se kuhinja ne može pomjerati sa
nama.
Samo dva sata prije mraka četnici provaljuju zonu
odgovornosti Civilne policije i time pokušavaju ovladati
kotom Trla, čime bi omogućili izlazak na kotu Zlovrh i
preostalo je uzdati se u dragog Allaha, i njegovu
okršaji za izvlačenje jedinica Civilne policije i
time odvojili naše jedinice Četvrte čete, gdje se
pomoć.
manevarske
čete
koje
četnici
pokušavaju
blokirati
sa
nalazilo komandno mjesto Brigade. Samim tim,
Gladan sam već oko dvanaest sati. Imam
jedinice stacionirane iznad Pripečka, prema Drini svih strana. Sa naše strane se nije moglo pomoći.
nešto
hljeba
i mesa pa vrijeme je da to pojedem, sad
Prepreka
su
bile
livade
preko
kojih
ne
bi
niko
živ
ostale bi u totalnom okruženju sa nama, Četvrtom
imam
vremena.
prošao
do
četnika.
Probijanje
šumom,
iza
leđa
naših,
četom. To je izgleda i bio plan, dok se ništa nije znalo o
Tako je bilo sinoć, nakon što sam prezalogajio,
otpada zbog miješanja dviju strana. Tako na kratko
jedinicama oko Radave i Šarene bukve.
umotao sam se šatorskim krilom, onako mokar,
konstatovaše, dok je mrak sve više gasio svjetlost
zaštitio se samo od vjetra i vjerovatno zaspao. To nam
dana i to je treći razlog uskraćivanja pomoći.
je
bilo krajnje odredište prošle noći.
Stvarno
je
došlo
do
miješanja
naših
sa
POVLAČENJE PREMA IGRIŠNIKU
četničkim jedinicama?- neko je ubjedljivo govorio!
GENERALŠTAB ARMIJE BIH SAVJETUJE
Granate su nas šištanjem gelera izluđivale. Na
Gledali smo golim okom miješanje Civilne
PREDAJU U SRBIJI
mokroj
travi
pridošli
vojnici
su
se
rashlađivali.
Borbe
policije i manevarske čete sa četnicima u dijelu prema
nisu
jenjavale
ni
oko
Sjemča,
iznad
Pripečka,
tako
da
našim položajima. Podržavali smo ih koliko smo mogli
30. juli 1995. god. Probudila me galama i
snajperima i pojedinačnom vatrom. Otvorene livade se nije više moglo ocijeniti gdje puca. Preostale dvije
komešanje
vojske. Osjetio sam na trenutak da sam
linije
fronta
Radava
i
Stublić
nisu
se
mogle
čuti
od
su bile sve bliže četnicima koji su nadirali prema nama,
paraliziran,
drhtao sam i bilo mi je čudno da se nisam
žestokih
borbi
na
druge
dvije
strane.
Pomislih
da
je
sa desnog nam boka. Artiljerijska vatra bila je
probudio
i
ranije.
Ali umor je učinio svoje. Enver se još
danas
bilo
mnogo
sigurnije
u
rovovima,
bar
što
se
tiče
pojačana po nama kao nikad do tada. Nadirali su sa
nije micao. Ležao je, leđima okrenut prema mojim
leđa dok smo mi bili totalno razvučeni. Možda je bilo granata, koje na sreću ne padaju po nama, mada
leđima, jer smo protekle noći da bi se ugrijali tako legli
sat do mraka, kad je naređeno povlačenje u pravcu zasipaju veoma blizu.
i
niko se nije makao. Da su četnici naišli, bilo bi
Sasvim
je
bilo
sigurno
da
su
nas
četnici
Jelika kod sela Krušev Do. Panika je već učinila svoje.
pogubno,
pomislih. Svuda okolo se moglo vidjeti kako
dobrim
planom,
koji
je
uspio,
presjekli
gdje
je
Nastalo je neselektivno povlačenje, onako kud-ko.
se
prenoćilo.
Razbacani svuda okolo neki rekoše da
najtanje.
Nalazili
smo
se
u
poziciji
iz
koje
ne
možemo
Probali smo zadržati četnike koji su nadirali u livade.
nisu
ni
spavali.
Kiša je trusila dok je svanjivalo, a tlo je
pomoći
nikome,
možda
ni
samima
sebi.
Da,
baš
tako!
Bilo ih je kao mrava i bilo je nemoguće da se naši
pritisnula
i
gusta
magla. Odatle do Vukoljina Stana ne
Iako
nas
je
bilo
oko
stotinu,
možda
i
dvjesto,
bilo
nas
izvuku preko čistih livada. Nastala je prava ludnica.
znam
ni
kako
se
došlo,
ni kuda, ali smo se prilično brzo
je
puno.
Povlačenje
koje
se
desilo
nedavno
spasilo
nas
Granate su svojim dodirima sa zemljom pravile kišu
probili
do
tamo
gdje
je
vrvjelo
od vojske.
je,
bar
privremeno,
jer
da
smo
ostali
tamo
do
sada
bi
zemljanih grumena koji bi se raspršavali tupo zviždeći.
Saznajemo
da
je
jučer
u borbama za Bukovik
sve
već
bilo
gotovo.
Prijedlog,
odnosno,
naredba
za
Počeli su padati neki projektili koji su stvarali dimne
poginuo
Amir
Zimić,
moj
školski
drug, Šećan
povlačenje
bila
je
u
pravo
vrijeme
i
u
zadnjem
zavjese i time pomagale u prodoru četničke pješadije
Šabanović i Fadil Lisić, obojica mi rođaci, te da ima na
preko čistog brisanog prostora. Bio sam u posljednjemtrenutku. Kuriri su upućeni u različitim pravcima s
desetine teže i lakše ranjenih. Veoma teško je ranjen i
ciljem spajanja jedinica, u toku noći, na Igrišniku.
krugu povlačenja tako da smo se morali vratiti po
komandant
manevarske čete. Vojska je pristizala sa
Dalje
planove
je
sigurno
neko
znao.
Uslijedila
je
dvojicu ranjenih vezista koji su bili ranjeni projektilom
svih
strana,
u manjim i većim grupama. Neko reče da
naredba
za
pokret
prema
Igrišniku.
Ubrzo
smo
se
koji je pogodio komandno mjesto, neku planinsku
kuću. Dok smo nosili ranjenog Reufa i Samira rekli su spustili na cestu koja vodi do Stublića i nakon ima i dosta vojske na Radavi koja će samoinicijativno u
nam da je negdje u blizini ostao još jedan ranjenik po izvjesnog vremena počeli smo se penjati prema proboj negdje. Nastao je opći metež. Samo je falilo
nekoliko granata većeg kalibra da padne na mjesto
kojeg su se vratili drugi saborci. Također su nam rekli Igrišniku. Poslije velikih napora stigli smo u rejon
našeg
skupa pa da svi ostanemo tu. Na Stubliću su se
Igrišnika,
tako
rekoše,
mada
mi
je
bilo
svejedno
gdje
da su se zabavili uništavanjem vojne dokumentacije i
vodile
borbe
i neko je pitao:
sam
kad
ne
poznajem
teren.
Da
li
smo
bili
tačno
na
''paketa veze'', te da su zbog toga ranjeni. Dolazak
Zašto
se ne ide tamo? rekao je veoma
Igrišniku
ili
u
blizini,
ne
sjećam
se,
mada
su
spominjali
noću bio bi nam spas. Minute su postajale duge kao
glasno.
oko
mene.
Bio
sam
totalno
mokar,
i
svaka
izbočina
na
godine. Više nisam čuo pucnjavu, detonacije. Bila je to
Pozvani smo bliže jednoj kući gdje je na nekim
tijelu me boljela. Trenjem mokre odjeće i obuće pri
samo huka u ušima koja je razdirala živce.
saonicama
stajao zamjenik komandanta brigade.
hodanju
koža
se
zguljivala.
Imao
sam
strašne
bolove
29. juli 1995. god. Žepska planina je još
Molio
je
za
tišinu,
te saopćio prijedlog Generalštaba
glave
i
prsa,
vjerovatno
zbog
detonacija
i
bojnih
uvijek hučala od paljbe oružja i oruđa, dok se
ARBiH
ili
Predsjedništva,
ni sam ne znam, o našem
otrova.
Pitao
sam
se
zašto
smo
došli
do
ovog
mjesta,
približavala noć. Za manje od jednog sata dan će
bosnjacka
Feljton - Ratni dnevnik Žepa (IV)
27
HITNO potrebna
pomoć Normeli
Hajdarović
izvlačenju.
ovdje. Što da se mučimo u kanjonu Drine. Ista nam je
- I ja ću sa vama !- rekao je zamjenik
presuda. Napaćeni smo za ovaj mjesec i previše.
komandanta brigade, ustvari već komandant brigade,
Pokušavam evo dok ovo pišem da pronađem
poslije zarobljavanja komandanta Avde Palića.
izlaz iz svega ovoga. Kako? Kuda? S kim? U mislima
- Sad trebamo ići do Poljanica i tamo
mi je stalno prisutna moja porodica. Iako je na
organizirati prebacivanje u Srbiju!- dodao je
sigurnom, znam brinu se, čekaju me. Volim što ne
komandant.
znaju kako mi je. Ne usuđujem se upitati da li ćemo se
Normela Hajdarović, 22 godine, kćerka Ene
Zapitao sam se gdje su Poljanice. A da li je to ikad sresti! U Srbiju neću, odlučio sam i molim Boga Hajdarovića iz Stoca, iznenada je oboljela od
teške bolesti te joj je hitno potrebna operacija u
uopće važno znati? Jeftini pilići stižu u Srbiju. da neko izjavi glasno da neće u Srbiju. Dobro, ali
inostranstvu. Za ovaj operativni zahvat su
Napominjem da se ne sjećam, a dogodilo se prije
kuda? Znamo svi informaciju da nas je napao
možda dva-tri sata, ko je dao prijedlog da li
neprijatelj nekoliko puta brojniji. Kažu, na Radavi su potrebna velika novčana sredstva. (Our daughter
Generalštab ili Predsjedništvo. Sam prijedlog predaje četnici ostavili nekog svog komandanta prije sedmicu Normela, 22 years of age, got recently seriously
ill from a horrible disease. She has always been a
u Srbiju me šokirao, da sam se tresao od nekog
dana otprilike, te da je imao neke papire u kojima stoji
bijesa, kao i svi ostali. Prvi prijedlog je glasio: da broje oko deset hiljada pješadije. Pitam se zašto sehealthy girl, but has all of a sudden been
''Kolektivni proboj prema slobodnim teritorijama''.
nismo probijali čim je civilno stanovništvo prošlo na diagnosed with brain tumor, and, is therefore
in need of urgent surgery abroad (in
Drugi prijedlog: ''Proboj u manjim grupama prema
slobodne teritorije? Imali smo više šanse. Sada je
Germany), and there is an amount of money
slobodnim teritorijama'', treći prijedlog je glasio: obruč sve uži. Sutra se možda neće moći ni sto metara
which has to be delivered to the hospital in
''Kolektivna predaja u Srbiju''. Zaista šokantno i
dalje.
Germany as soon as possible, because the
krajnje nehumano od onog ko je to zamislio. Zar se
Čujemo da se spominju Jagoštice, selo u
surgery is, Godwillingly, to take place
predati u jazbinu iz koje je krenuo rat. Komentare i podnožju planine Zvijezde koja se nalazi u Srbiji.
within the following 15 days, or we will lose
stanje tog trenutka ne bih mogao opisati ni za dan, a Područje gdje kopnena granica između Bosne i
our loving daughter. Financially we are
neke evo citiram: ''Tamo će vas čekati crveni krst'', Hercegovine i Srbije silazi na rijeku Drinu i tako
''Tamo će vas čekati predstavnici vlasti Republike
nastavlja u donjem toku Drine. Tamo se planira preći, completely unable to support this surgery and to
be able to collect all the money (40.000 €) that
Srbije“...
što znači, sići u nepristupačni kanjon Drine pa u
will cover the costs. - IZVOD IZ PISMA ZA
Pitam se u čemu se razlikuju dva ''medvjeda'',''komšiluk''.
ako su različite dlake, a pri tome oba gladna? U čemu
Sišli smo sa štale i nas oko trideset umiješali AMBASADE )
je razlika između uniformisanih i civilnih narječja?
se u masu koja me podsjećala na teferič iz zlatnih
Ovim putem apelujemo na sve ljude dobre volje
Vjerovatno nas čekaju servirane na tanjiru! Neko rečevremena. Ljudi su se kretali kao da su zalutali, a ja još
da
se odazovu ovom pozivu te da uplate novčana
da već grupice napuštaju skup s ciljem samostalnog uvijek sjedim ispred štale da ubilježim još koju riječ.
sredstva na dole navedeni broj računa.
proboja. Drugi opet kažu:
Čuo sam da neko daje kartu Bosne i
-Mi ćemo za komandantom, pa šta bude!
Hercegovine, busolu, pušku i municiju jer ide u Srbiju.
Prepušteni smo sami sebi već odavno i samo Trebalo mi je sve to, osim puške, ali nisam pronašao www.stolac.org
nam je još trebala ova situacija. Kako? Kuda? Pojam otog vojnika. Vratio sam se nakon dvadeset minuta, a
vremenu polahko svi gubimo. Teško i sam mogu
mojih tu više nije bilo. Jedan starac, meni nepoznat, BROJ RAČUNA:
NLB TUZLANSKA BANKA DD TUZLA
povezati kako i za koliko smo se vremena našli ovdje sjedi pod strehom štale:
na Poljanicama. Sve mi se čini da sam to sanjao.
- Otišli su da te traže! Zadržao si se sinko!- SWIFT:TBTUBA 22
HAJDAROVIC NORMELA
Sjedio sam na jednoj štali sa grupom koja
reče mi.
Broj računa: 1327002000946166
neće da sluša dalje upute o prebacivanju u Srbiju.
- Ja ostajem ovdje, ovdje su mi korijeni!Mada čujemo da se govori o nekim daskama, žicama, odgovorio je.
žagama, konopcima, mi sjedimo i čekamo. Ne znamo
Pisanju je kraj. Moram krenuti jer sam ostao LHB INTERNATIONAL HANDELSBANK AG
više ništa! Kao da nas nije interesovalo ništa vezano sam. Ima ljudi okolo, ali nikog poznatog. Isto kao i daFRANKFURT / MAIN
SWIFT: LHBIDEFF
za život. Četnici će i onako, možda do kraja dana, biti sam sâm.
Odabrao sam put
kontra Srbije
Posrednička banka za Ameriku:
American Express Bank, LTD
ABA # 124071889
UNAPRIJED SE ZAHVALJUJEMO NA VAŠOJ
Poljanice - Krušev Do, 30. juli 1995. god.
nepodnošljivija, cijedi se. Minute su bile vječnost.
POMOĆI
Ostao sam sam. Bunilo i uznemirenost ljudi koji su Razdrljenih očiju tražio sam nekog, nešto, ali ništa
skoro besciljno koračali i komešali se pokušavalo je od svega toga. Tumarajući tako kao bolesna zvijer,
prevladati. Izgubio sam sve i kao da prvi put u ovo brisao sam lice od studene kiše, trljao oči. Dvadeset
nekoliko dana to i primjećujem. Pitam se: da li sam koraka gore, tako dolje. Sasvim neočekivano,
rođen da patim vječno? Da li se može nazirati kraj? nekim nagonom gonjen, krenuo sam i ja prema
Kao da mi je neko po samom mom rođenju ispisao Drini u nadi da ću pronaći nekog ko bi mi se
takvu optužbu da me gone, da bježim od presude pridružio da idemo u svim mogućim pravcima,
dželata. Peče me saznanje da ću možda skončati u samo ne u Srbiju. To mi je i bila ideja u zadnjih dva
nekim vrletima, kao posljednje pašče i da neće biti dana, samo nikako da se nešto desi. Ugledavši
nikog ko bi me ispratio na ahiret. Znam da smo svi jednu planinsku kuću uputih se prema njoj
rođeni da umremo, ali ne i da patimo. Još mi pred pokušavajući raspoznati siluete nekolicine ljudi
očima lebdi današnja slika komešenja ljudi u
ispod nadstrešnice. Došavši na samo desetak
velikim skupinama. Opći metež. Izgledalo je da niko metara prepoznao sam dvojicu. Otac i sin, Šećan i
nikoga ne poznaje. Svi su se kretali ka nečemu, a Senad, rođaci i komšije, bili su u istoj situaciji kao i
mnogi nisu znali cilj kao ni ja. Isprekidane kolone ja. O tome su me detaljno upoznali i saznao sam da
ljudi su prolazile. Kažu da idu prema Drini. Drugi bi su i oni tražili nekoga, ali su imali nevjerovatan plan.
se opet vraćali, predomislili se... Sretnem Sabriju i Pitali su me da li imam novaca, maraka. Kod sebe
pitam ga gdje ide.
sam imao oko šest stotina njemačkih maraka.
- U Srbiju! - odgovori mi.
Njihova ideja je bila de se probijemo što dublje
- A gdje ti je Idriz?
prema južnoj Srbiji, gdje bi pokušali ''debelo'' platiti
- Otišao je on već Drini!
nekom taksisti, koji bi nas prebacio do Makedonije.
Gubim nadu u pronalasku družine koja bi
Ja sam im se samo nasmijao na to. Bilo je krajnje
bila spremna za daleki i nepoznati cilj koji odbacuje nepredvidivo i čak neizvodljivo. Odbio sam prijedlog
Srbiju kao varijantu za spašavanje. Vidiš samo
i poželio im sretan put. Nisam se dugo zadržavao da
nijema samrtna lica i oči koje gledaju u prazno,
ne bih slučajno popustio sličnom nagovaranju. Bilo
ponekad u nebo. A nebo se otvorilo. Lije kiša koja mi se teško i žao rastati, ali sam okrenuo od njih.
svojom studeni dočarava kasnu jesen koja je
Nisam znao kuda idem, ali ubrzo mi se razbistrilo
predaleko. Magla se povijala u pramenovima, pred očima i ne tako daleko pronašao sam skupinu
eskalirajući. Kao da svi pogledaju i traže pomoć
od oko dvadesetak ljudi. Bili su to uglavnom rođaci i
Božiju, jer sve druge su već davno odbačene.
to prvi rođaci i komšije. Žučno su raspravljali,
Nikakva pomoć se nije naslućivala. Prepušteni smo odlučivali, odustajali... Poslije više od jednog sata
sami svojoj sudbini. Pokušavao sam da budem
formirali smo grupu od dvanaest ljudi a sa ciljem
pribran, očekujući sam svoju odluku. Pokušao sam probijanja prema Goraždu. Pametovali su da znaju
pronaći bilo koji izlaz, a još uvijek sam sam, mada put skoro do Goražda. Na samom početku imali smo
oko mene tumaraju na stotine ljudskih prilika.
problem. Nismo znali u kom pravcu je selo Luka, a
Čekam kao posljednji osuđenik. Svi pokušaji da
magla se sve više spuštala zemlji. Kiša je i dalje
budem pribran i savjestan čelično su se odupirali.
padala. Neko nam je odredio pravac i rekao da
Nešto me strugalo iznutra. Probao sam pronaći
samo idemo pravo. Imali smo samo tu opciju, preko
poznato lice u ljudima koji su prolazili pored mene, aLuke, znajući da tu ima manje četnika nego u Han koje sam na trenutke vidio kao mrtva tijela koja se Pijesku i centru Žepe. Srebrenička teritorija, prema
klate, mašu mi. Zatim mi se počela ulijevati neka
Tuzli, je već davno otpala zbog saznanja od
toplina koja me poticala na život, gurala me nekim preživjelih, koji su došli u Žepu, nakon pada
idejama. Poslije toga drhtim! Nadjačava neka
Srebrenice da je tamo svaki milimetar pokriven i da
studen u kostima. Odjeća na meni sve teža i
možemo samo stradati.
28 20. januar 2007
Za najmlađe u Dijaspori
bosnjacka
Bošnjačka dijaspora za najmlađe čitaoce donosi fragmente iz lektire LIJEVE PRIČE koja se izučava u školama u Bosni
i Hercegovini, autora Alije Isakovića, jednog od najvažnijih bošnjačkih intelektualaca u povijesti
Alija Isaković
Lijeve priče
Dragi moji slušaoci,
Ja sam ljevak i pričat ću vam samo lijeve priče. Pogledajte me!
Pogledajte koliko mi je lijeva ruka ljevorukija od desne! Takva
mi je i pamet ljevoruka. Ja ću vam sada pričati, pričati. Hoću
da se čuje muha. Hoću da se čuje sat u kuhinji. Hoću da se čuje
šum vode u oluku. Hoću da se čuje češanje papagaja u kafezu,
da se čuje kako prašina pada na obrisan parket. Hoću da se čuje
mrak... I hoću da se ništa ne čuje. Samo...
Bila dva dječaka, Adi i Fari. To nisu njihova prava imena. Ko još
danas nosi pravo ime! Staro, pomalo seljačko ime, teško ime na
ramenima! Ime puno slova koja se danas teško izgovaraju. Ime
pod kojim ne možeš hodati lagodno!... Adi i Fari su skraćena
imena, dva ljupka imena koja je njihova majka pronašla u nekom
stranskom filmu. Jupi!
Tu ste! Zinuli ste!...
Adi, ne diraj ga! Molim malo mira u ovoj lijevoj kući, u ovo gluho
doba noći...
Vidim, blehnuli ste u mene kao riba kad zastane u akvariju, a
voda joj nije promijenjena. A riba zijeva, hoće da umre bez
svježe vode, ali joj zijev pomaže da ne umre pred našim krupnim
očima.
Mir, molim! Sada počinje ono glavno. Sada ću samo vama dvojici
ispričati što se nikad nije dogodilo. Niti će se dogoditi. Niti se
moglo dogoditi... Možda se moglo dogoditi u nekoj drugoj zemlji,
na nekom drugom kontinentu. Kontinenti su veliki. Kontinent je
kao...
Fari, dogovorili smo se!
Dakle, dakle, ovo se nije nikome dogodilo. Ja izmišljam. Gledajte
kako izmišljam! Ljevoruko! Pogledajte moje naočari. Moju kosu
ne tako razbarušenu kao nekad. Moju kretnju lijevom rukom
prema nebu... Dotičem oblak, a drugom rukom milujem vašu
tršavu kosu... Ja to samo vama tako. I nikome drugome. Nikad!...
I kome bih sada, ovdje, u ovo lijevo vrijeme?...
Mama je u pozorištu, reče Fari.
Ne prekidaj ga, reče Adi.
Šuti ti, Cviko!
Adi je nosio naočari, slične tatinim.
Mir!
Neka je mama u pozorištu, rekoh ja. Mama će doći.
Ti pričaj, mi ćemo zaspati, mama hoće doći...
Hoće.
Kad je mami premijera, dođe kasno iz premijere.
Uostalom, ja sam vas rodio. Zar Fari nije govorio da sam ga ja
rodio?
Jesi, ali sutra sam plakao kad ode dan... a mama nije došla.
Sad si veliki!
Ugasi i pričaj, reče Adi. Neka se Fari prepadne.
Upalit ću malo svjetlo. Ovako, u redu?
Pričaj, već!
A noge vaše? A zubi?
Nismo. Joj!
Ne treba! Ma, tata!
Ništa! Pravac kupatilo! Pravac četkica za zube! Pravac tuš i voda!
Danas preskačemo...
Ako se ja pokrenem, onda ćemo hladnom vodom.
Danas imamo propust za pranje... Rekao si, reče Fari.
Rekao si, reče Adi.
Već si nas upričao, reče Fari.
O-kej! Večeras imate propust. To ne volim, ali carska se ne
poriče. Samo večeras. Jer...
Čistoća je pola zdravlja, a prljavština je druga polovina, rekoše
sinovi. To je bila parola koju su oni razumijevali. I tata.
Dakle, počinje priča koja se nije nikada ispričala: Bila dva brata,
Adi i Fari. Adi je imao mamu, a Fari tatu. I, ponekad, obratno.
To jest, mama je glumila u velikom pozorištu i na televiziji, a
tata je glumio doma, u kućnom pozorištu: kuhao mlijeko, drobio
keks, razmazivao eurokrem. I svašta. Njegov radni sto bio je
tamo, u onoj sobi, a mamino pozorište je u centru grada, u
velikoj zgradi s velikim lusterima... Mama je tamo, noć je, gluho
doba, ali tata je ovdje da vas čuva i da vam priča lijeve priče,
prije spavanja. Tata je dobrodušni ljevak.
Dobro, tatura, snizi ton! Pričaj.
Ne znam pričati. Eno kasete. Trnoružica. Adi, ubaci!
Nećemo kasetu!
Hoćete kasetu! To je moderno. Današnja lijepa djeca ne traže
da im roditelji pričaju svoje priče i svojim glasom... Slušajte,
sinovi, sokolići vrani, moj glas je hrapav, pun prijetnji,
naređenja. Pun kratkih uskličnih rečenica poslije kojih slijede
neke radnje.
Tatura, kreći mozak po priči!
A, ne! Ko rasteže žvake, ko guta crtice i stripove, ko ide u
kinoteku na kaubojske filmove, ne može gutati moju priču: Bili
djed i baka pa djed imao horku a baka koku...
E, može!
E, ne može! Kakav je moj glas, ružan, a kakav glas ima Zike iz
kasete!
Ne puštamo te, i dosta priče, reče Adi.
Sinovi su ležali - mlađi na donjem, a stariji na gornjem krevetu.
Tata je sjedio na podu držeći rukama skupljena koljena.
Dobro, reče:
Pa, ovaj, kako da vam sada objasnim, ovaj Hrt je tek počeo jesti
Mačku... Znate, u tom trenutku Mačka je još živa i može jesti
Miša.
Ali, rekao si stade?, dočeka Adi tatu s boka.
Stade jesti u ovoj priči znači: poče jesti. To je to.
Onda je Hrt sve njih pojeo, reče Fari otužno. On je Mačku,
Mačka Miša... sve ih je pojeo Hrt. Svi će stati u Hrtov trbuh.
Nije ta priča čemu, reče Adi.
Dobro, dobro, majka je u pravu. Ova priča ne valja. Ova priča je
već
dosadila. Adi, koliko si puta čuo ovu priču?
POŠLA KOKA NA PAZAR
Milion miliona puta!
Dobro, idemo dalje.
Pošla Koka na pazar, ukaljala nožicu.
Jupi!
Tari, Grme, ovu nogu!
Ide priča da se čuje cvrčak na ognjištu!
Neću!
Molim?
Pričekaj se, jedan Grme, ja ću tebi Kozu dovest, neka tebe Koza
Cvrčak na ognjištu, u mrklom mraku...
brsti!
A-a, znam!
I dovede jednu Kozu:
Dakle, idemo dalje!
Brsti, Kozo, ovaj Grm!
Huraa!
Neću.
Pst! Priča nije čokolada, priča nije da se jede, priča nije košulja
Pričekaj se, jedna Kozo, ja ću tebi Vuka dovest, neka tebe Vuk
džins, ali priča može da grije, može da ispuni uši, oči, srce...
pojede.
Priča može da uspava. Valja znati slušati... Tiho, tihonjko,
I dovede jednog Vuka:
tihonjko! Kako sam vam pričao ruske bajke kad je bio debeo
Jedi, Vuče, ovu Kozu!
snijeg u prozoru, vatra u radijatoru, bunda na čiviluku, sanke u
Neću!
hodniku,
a čizme nisu još namazane kako treba!
Pričekaj se, jedan Vuče, ja ću tebi Selo dovest, neka tebe Selo
Naše
čizme
od sedam milja!
bije.
Čizme od sedam milja, da odmah stignemo u Rusiju, gdje je
I dovede jedno Selo:
snijeg toliko velik da sam se jednom golemo iznenadio. Bio sam
Udri, Selo, ovog Vuka!
još
mlad i dugo sam jahao do Jasne Poljane, konj se umorio,
Neću!
posrće,
ja sjašem, svežem konja za obližnji kolac, umotam se u
Pričekaj se, jedno Selo, ja ću tebi Vatru dovest, neka tebe
bundu
i
legnem
na snijeg...
Vatra pali.
Na snijeg?
I dovede jednu Vatru:
Ničeg drugog nije bilo osim snijega dokle oči vide. I sam sam
Pali, Vatro, ovo Selo!
bio
golemo umoran i dugo sam spavao, a kad sam se probudio
Neću!
imao
sam šta vidjeti snijeg se otopio, ja ležim na ledini pred
Pričekaj se, jedna Vatro, ja ću tebi Vodu dovest, neka tebe
crkvom,
a moj konj visi na zvoniku, svezan za vršak crkve, za
Voda gasi.
onaj kolac što je virio iz snijega...
I dovede jednu Vodu:
Spava li vam se?
Gasi, Vodo, ovu Vatru!
Hajde
još!
Neću!
Idemo:
Nije pošla Koka na pazar, nije ukaljala nožicu i nije
Pričekaj se, jedna Vodo, ja ću tebi Konja dovest, neka tebe Konj
tražila
da
joj Grm otare kal, da je tražila Grm bi to uradio,
popije.
makar preko svoje volje, i nije tražila Kozu da pojede Grm, nije
I dovede jednog Konja:
bilo razloga, a nije bilo ni Koza, gdje su danas Koze, ko zna?
Pij, Konju, ovu Vodu!
Koze
su u filmu, reče Fari.
Neću!
Odlično!
Dakle, nema Koza, nema mlijeka, nema Vuk šta da
Pričeka] se, jedan Konju, ja ću tebi Sedlo dovest, neka tebe
pojede i, na kraju krajeva, nema ni Vuka. Gdje je Vuk?
Sedlo tare.
Vuk je u Crvenkapici, reče Fari, brzo.
I dovede jedno Sedlo:
Bleso, nije Vuk u Crvenkapici nego je Crvenkapica u Vuku, zatim,
Tari, Sedlo, ovog Konja!
tu je lovac Luka...
Neću!
Tako,
nema Vuka. I ne treba nam Vuk u priči. Nema ni Sela.
Pričekaj se, jedno Sedlo, ja ću tebi Miša dovest, neka tebe Miš
Lažem, ima Sela, ali Selo neće da bije Vuka, postoje ljudi
izgrize.
zaduženi za taj posao. Sve je već raspoređeno. Nema ni Vatre
/ dovede jednog Miša:
da pali Selo, ni Vode da gasi Vatru, ni Konja da pije Vodu, ni
Grizi, Mišu, ovo Sedlo!
Sedla da tare Konja, nema ni Miša da gricka Sedlo, nema ni
Neću!
sedlara...
A nema ni Mačke da pojede Miša.
Pričekaj se, jedan Mišu, ja ću tebi Mačku dovest, neka tebe
Ima!
Mačka pojede.
Ima na filmu. Ali ovo nije film. Ovo nije ni priča. Ovo je samo da
I dovede jednu Mačku:
znate da nema što nema. Otkud Hrt? Ko je još vidio Hrta?
Jedi, Mačko, ovog Miša!
Ima Hrt u crtićima, reče Adi.
Neću!
Dobro,
ali Hrt ne može doći iz crtanog fima u priču. U priču se
Pričekaj se, jedna Mačko, ja ću tebi Hrta dovest, neka tebe
dolazi sa sela, iz šuma. iz gora, iz mora. Što bude u crtanom
Hrt izjede:
bude. I to se potroši!
I dovede jednog Hrta:
Lagiš, tatura, ako se potroši, kupi video i taj se neće potrošiti!
Jedi, Hrte, ovu Mačku!
Dobro, video! Toliko je to skupo da bi ga trebalo pisati velikim
Hoću!
slovima.
U koga si ti video video?
Stade Hrt Mačku jesti,
To je ekavski, pohvali se Adi.
stade Mačka Miša jesti,
Bravo! To je ekavski.
stade Miš Sedlo gristi,
Adi podiže dva kažiprsta uvis, kao igrači kad daju gol. Dječaci
stade Sedlo Konja trati,
su već sjedili na krevetima i očekivali nastavak.
stade Konj Vodu piti,
Uvucite se, ispružite se, ako mama bahne, odoh ja na pazar!
stade Voda Vatru gasit,
Kad smo bili u Beogradu, ti si govorio: belo, mleko, a kad smo bili
stade Vatra Selo palit,
na Kalemegdanu i kad smo susreli onu ženu rekao si: Beograd je
stade Selo Vuka biti,
devan grad!
stade Vuk Kozu jesti,
Samo sam se trudio da govorim kao Beograđani.
stade Koza Grm brstiti ode Koka na pazar.
Nisam baš najbolje znao. Ona žena mi je objasnila da se ne kaže
Tišina. Mukla tišina.
devan grad, već divan! To je zafrkana stvar. I Beograđanin, kad
Tata: Ode Koka na pazar!
iznenada dođe u Sarajevo, kaže prijepelica umjesto prepelica, a
Adi šuti, Fari šuti.
jedan me neki dan pitao na Baš-čaršiji "Da li mi je kravata dobro
Gledaju bijelo.
Dobro, dobro, reče Fari tiho i pomalo podmuklo: Kako će Mačka svijezana! Ja sam rekao "Devno!" i obojica smo se smijali našem
neznanju i nepoznavanju. Smijali smo se do Kozije ćuprije.
pojesti Miša kad je nju pojeo Hrt?
Fari?
Tata zateže usne i zašilji bradu. Otvara usta, hoće nešto da
kaže i sve zamuckuje.
Ovo je priča da svako nešto doda i oddoda...
bosnjacka
Za najmlađe u Dijaspori
BILJEŠKA O PISCU
ALIJA ISAKOVIĆ (1932-1997.), završio je Geološku tehničku školu u Beogradu i Filozofski fakultet
jugoslavenske književnosti i srpskohrvatski jezik u Sarajevu. Promijenio je mnoga zanimanja prije
nego je počeo pisati, Bio je tvornički radnik, istraživač urana (prospektor), tehničar u geofizici, tvscenarist, urednik časopisa za književnost "Život", urednik edicije Kulturno nasljeđe u "Svjetlosti".
Ovo mu je prva knjiga namijenjena mladima.
U književnost je ušao romanom "Sunce o desno rame", zatim je objavio više knjiga proze, knjigu drama
"Krajnosti", knjigu putopisa "Jednom" i knjigu "Neminovnosti", koja donosi Isakovićeve tekstove o
baštini i našem jeziku. Bavio se i književnohistorijskim radom i priredio prvu antologiju muslimanske
književnosti "Biserje", izbor bosanskohercegovačkog putopisa "Rodoljublje", priredio zbornik radova
"Hasanaginica, 1774-1974", i brojne druge knjige starijih pisaca. Jedan je od najvećih intelektualaca u
povijeti bošnjačkog naroda.
20. januar 2007
29
Biramo NAJ-bebu Dijaspore
Pošaljite
fotografiju
svoje bebe
Škole u Dijaspori
Učenici javite nam se
Vaš list Bošnjačka Dijaspora poziva sve
književnosti
te povijesti
Bosne
i
učitelje i učenike u Dijaspori da nam pišu o Hercegovine. Školu predvodi koordinator
svojim školama na bosanskom jeziku i da
Bekir Kevrić
nam pošalju fotografije svojih razreda,
grupa ili škola. Tekstove ćemo objavljivati,
a najuspješnije škole ćemo i posjetiti.
U ovom broju objavljujemo fotografiju
učenika
iz bosanskohercegovačke
dopunske škole Derby u Velikoj Britaniji
koja je osnovana u septembu 2000. godine.
Nastava se obavlja subotom za petnaestak
učenika uzrasta 6
13 godina. Učešće
familije u troškovima škole je £10.00
mjesečno. Djeca imaju mogućnost da
nauče gradivo iz bosankog jezika i
Šta je u trendu
JAGODICA
UMJESTO BARBIKE
Poslije opsjednutosti plavokosom
ljepoticom
Barbie,
djevojčice
su
posljednjih mjeseci dobile novu opsesiju:
radi se o lutki sa imenom Jagodica Bobica ili
Strawbwrry Shortcake, koja je mnogo
nježnija i toplija od Barbie. Sve o novoj
prijateljici djevojčice mogu pronaći na web
stranici www.strawberryshortcake.com
Edna Habibović, 6 mj.
U narednim brojevima Bošnjačka
dijaspora objavljivati će fotografije naših
mališana koji žive u Dijaspori širom
svijeta. Pozivamo sve naše čitatelje da
fotografije svoje djece šalju na e-mail
[email protected] sa naznakon NAJbeba. Na kraju godine proglasit ćemo
najuspjeliju fotografiju i NAJ-bebu
Dijaspore.
30 20. januar 2007
bosnjacka
Modni savjeti
FOLK 10
1.
Enes Begović
Zelena rijeka
2.
3.
Šako Polumenta
Dočekajmo jutro zajedno
Osman Hadžić i Goga Sekulić
Tvoje oči
4.
Selma Bajrami
Lijepe žene
5.
6.
Saša Matić
Sve je na prodaju
Erna Džeba
Malo fali da poludim
7.
Aysela
Crna mačka
8.
Amela Zuković
Amela
9.
10.
Slojevito je IN
Ženski stil
Ove zime mnoge će
se pripadnice ljepšeg
spola utopliti odjećom
u slojevima, za što je
potrebna
izvjesna
doza maštovitosti. Odjenite duge
veste, tunike preko suknje ili hlača
koje mogu biti širokog, ali i uskog
kroja. Preko toga obucite mekan
ogrtač i prebacite velik, topao šal.
Posebno je moderna kombinacija
uskih tajica ili hlača kojima ćete
istaknuti noge, iako njih preporučamo
samo izrazito vitkim djevojkama. U
Ceca
Manta, manta
Ibrahim Jukan
Gdje si sad
slučaju da se možete pohvaliti vitkim
strukom, slobodno ga istaknite
širokim pojasom.
Kombinirajte mini i maksi dužine,
odjevne
predmete
od mekih
materijala koji će lijepo padati, a sve
nadopunite
pažljivo
odabranim
detaljima poput ove godine ultra
modernih
velikih
torbi.
Najvažnije je da otkrijete i istaknete
svoje prednosti.
Trendovski kaputići
ove ćete sezone odabrati model
ravnih, strogih linija, koji naglašava
liniju struka i seže nešto ispod
koljena. Kaputi te duljine odgovarati
će svim ženama bez obzira na rast i
tjelesnu konstituciju, dok one duljeg
kroja preporučamo visokim ženama.
Modnim
pistama
prevladavaju
snježno bijela, crvena i siva boja, mi
Vam ipak preporučamo da boju i kroj
kaputa prilagodite svojoj garderobi
kako bi ga mogli nositi uz više
odjevnih kombinacija.
Zimi nam najvažniji odjevni predmet
postaje dobar kaput. Želite li biti IN,
Novogodišnja križaljka
1
2
3
5
4
15
6
8
9
10
11
19
25
20
30
32
37
56
57
58
67
bosnjacka
45
49
55
60
64
61
66
65
69
24
40
44
59
68
23
34
39
54
63
62
33
48
53
52
2007
22
43
47
51
16
29
38
42
46
13
21
28
31
41
50
20a
27
26
36
17
17
16
18
35
7
70
71
72
VODORAVNO:1.Naše želje svim suradnicima i građanima BIH,15.Vulkanska magma,16.Opći naziv za volove, krave i telad, 17.Blistavi, bijeli krhki metal, 18.Ime glumice
Gardner, 19. Nekadašnji germanski narod, 20.Pohvalna pjesma, 21. Pretkazatelj budućnosti, 25.Rimski broj 6, 26. Omotač drveta, 27.Sila,moć, 29.Marka kvalitetnih satova,
30.Velika ptica selica, 31. Abelov brat, 32. Grčko slovo, 34.Kralj Tebe, 35. Prokazati, izdati, 37.Norveško muško ime, 38. Velika država u Aziji, 40.Kem. znak Silicija, 41.
Privlačnost, maštanje, 43. Rasuđivati, zaključivati, 46.Sve u redu ( eng.) , 47. Automobil, 48. Žensko ime, sarita, 49. Luka na sj. Čilea, 50. Vuneni pokrivač, 53. Sastavni veznik,
54. Vana, banja, 55. Papin godišnji prihod, 56. Ime glumice Kolesar, 58. Radišni kukci opnokrilci, 60. Dizalica, 61. « Radio industrija», 62. Muško ime , Ćiro, 64. Ime glumice
Karić, 65. Dužica u oku, 66. Elizabeta ( kraće), 67. Nabusit, zloćudan, 69. Eskimska bluza sa kapuljačom, 71. Natalija(kr.), 72.Pokret uperen protiv klerikalizma.
OKOMITO: 1. Partizanski avijatičar, najmlađi general, 2. Kazivač predaje kod muslimana, 3. Ime glumice Ras, 4. Pokazna zamjenica, 5. Starogrčka skupština, 6. Grafiči znak
muz. Tona, 7. Pokazna zamjenica, 8. Jao ( lat.), 9. Lijepi ljubimac Afroditin, 10. Ružan, odvratan, 11. Auto - oznaka Danske , 12.»Industrija ratnih potreba», 13. Eleonora ( kr.),
14. Ljubav (tal.), 19. Dvanaest mjeseci, 20. Kem. Znak srebra, 22. Niz, 23. Trag, 24. Društv.ekon.sustav zasnovan na privatnom vlasništvu, 26. Točka nadmorske visine, na
zemljopisnoj karti označena brojem, 27. Dvorana, 28. Muslim. Žensko ime, 30. Okvir, 31; na koji način, 33.Drugo, ostalo, 36. Koji radi na doku, 37. Skladnost, harmonija, 38.
Kuja, 39. Sočno južno voće, 42. Neoštar, 43. Zbog toga, zato, 44.Država u Aziji, 45. Močvara, 48. Velike ravnice u području tropa, 51. Lovački pas, 52. Ime glumice Ekberg,
54.Prokop, 55.Grad luka u Čileu, 57. Ime pjevača Vitasovića, 59.Egipatski bog sunca, 60. Žablji batak, 61. Ime pjevačice Pavone, 63. Jedinični vektor u matematici, 65. Irijan od
milja, 66. Proplanak u šumi, 68. Kem. znak Silicija, 70. Skrać. za Oregon, 71. Kem. znak Nikla.
JEFTINE AVIONSKE KARTE
Z
ZD
D
HA RA
UM
Samo Ptice Lete Jeftinije!!!
ZBOG VELIKE POTRAŽNJE
Obavještavamo naše drage putnike da smo
počeli sa prodajom avio karata za sezonu:
LJETO 2007
SARAJEVO $490
ZAGREB $460
BEOGRAD $392
NAZOVITE NAS, MI GOVORIMO BOSANSKI - PITAJTE ZA JAZMIRA
404-297-2804 ILI 404-297-4911
HOME DECOR
AND MORE
4239 Reavis Barracks Rd
St. Louis, MO 63125
Phone: 314.631.2905
Fax: 314.752.9273
Sabiha Kovacevic
Owner
20. januar 2007
bosnjacka
BIK
OVAN
LJUBAV: Pokaže li vaša voljena
osoba želju za korjenitim
promjenama u svom životu,
podržite je , jer ćete biti nagrađeni za
razumijevanje.
POSAO: Spremite se za dodatne poslove jer je
ovi izuzetan period za takve planove.
ZDRAVLJE: Čuvajte se prehlade.
RAK
LAV
LJUBAV: Mogli biste naići na osobu
koja je sklona da ljubavne odluke
donosi oprezno i razumno.
POSAO: Ne upuštajte se u neisplative poslove,
nego u one koji vam donose dobit i
prosperitet.
ZDRAVLJE: Već duže vremena zanemarujete
svoje potrebe. Više pažnje posvetite svom
tijelu i duhovnosti.
VAGA
LJUBAV: Iako ćete biti skloni
zaključiti da vas ništa ne povezuje sa
partnerom, usprkos razlikama, nešto
će vas držati zajedno.
POSAO: Dobra organizacija vremena i aktivnosti,
preduslovi su uspjeha.
ZDRAVLJE: Ako ste anemični vodite računa o
tome.
JARAC
VODOLIJA
LJUBAV: Ako ste u sretnoj vezi ili
braku uživat ćete i svim
blagodatima.
POSAO: Morat ćete više računa voditi o
kvalitetu međuljudskih odnosa, bilo da je riječ
o poslovnim partnerima, šefovima ili
saradnicima.
ZDRAVLJE: Moguće su prolazne teškoće uz
probavu i disajne organe.
PILAVLI BUREK
Sastojci za četiri osobe:
- pileći file 400 grama, veća glavica luka, 3 česna
bijelog luka, vezica peršuna, pileće kocke
(tuzlanske solane), začin DO DO, biber, 0,5 l
jogurta, 30 grama pinjola, 140 grama riže i 16
listova jufke.
Način pripreme:
- Isjeći pileći file na kockice i malo propržiti na
maslacu, na to dodati sitno isjeckani luk i sve
prodinstati, zatim dodati rižu i pržiti dok ne
postane staklasta. Dodati pinjole, poklopiti i na
laganoj vatri kuhati 20 min. Uključiti rernu na
200º C, dublju tepsiju, promjera 30cm zamastiti i
staviti jedan na drugi 4 lista jufke. Jogurt istresti u
šerpicu i dadati nasjeckani peršun, bijeli luk i DODO začin. Polovinu jogurta istresti na jufke i
ponovo složiti 4 jufke i po njima istresti dinstanu
piletinu i rižu( ponoviti postupak sa 4 jufke i
piletinom). 4 jufke pokvasiti šoljom supe od
pilećih kocki (tuzlanske Solane) i položiti preko
dinstane piletine i riže, zatim sa ostatkom jogurta
zaliti. Peći na 200º C na sredini rerne 30 minuta.
MIJEŠANO POVRĆE S MOZZARELA SIROM
Osvježavajući specijalitet
Sastojci:
3 patlidžana, narezana na kriške
4 tikvice, narezane po dužini
1 kitica šparoga
8 slatkih paprika
3 komada mozzarella sira
šaka maslina (zelenih ili crnih)
Začini:
ekstra djevičansko maslinovo ulje
morska sol i mljeveni crni papar
ocat
malo nasjeckanog lišća bosiljka
režanj češnjaka, narezanog na tanke kriške
Patlidžane, tikvice, šparoge i paprike pecite na
LJUBAV: Moguća je simpatija i ljubav
na prvi pogled s osobom koja uživa
ugled iu društvu i koja ima određenu
količinu moći.
POSAO: Da biste ostvarili ono što želite, bit će
potrebno da djelujete mudro, promišljeno i korak
po korak.
ZDRAVLJE: Osjetljive tačke organizma bit će vam
zubi, kosa nokti i kosti.
ŠKORPIJA
LJUBAV: Zbog svog ljubavnog
izbora mogli biste se ne naći na
meti kritike od strane roditelja,
prijatelja ili djece.
POSAO: Iskustvo i mišljenja nadređenih,
naročito onih koji imaju dosta radnog staža,
ne smijete omalovažavati.
ZDRAVLJE: Razmišljajte pozitivno pa ćete
lakše doći do cilja.
Recepti
LJUBAV: Uživajte u sreći i
zadovoljstvu kojim Vas voljena osoba
obasipa.
POSAO: Ne postavljajte sebi predaleke ciljeve, već
krenite korak po korak od najmanjih sitnica do
konačnog cilja.
ZDRAVLJE: Potreban mir i ravnotežu pronaći ćete
u krugu svoje porodice.
LJUBAV: Vaša ljubav bi mogla doći u
iskušenje. I vaše i partnerove želje
nesigurnosti i strahovi izbit će na
površinu.
POSAO: Novac, zarade i raspodjela budžeta bit će
česta tema na poslu, ali i u razgovorima s
prijateljima.
ZDRAVLJE: Slobodno vrijeme ne provodite ispred
televizor, nego radije prošetajete.
grilu po nekoliko minuta s obje strane. Nakon
što potamne, maknite ih sa grila te skinite kožu
paprikama koje potom izrežete.
Svo povrće stavite u veliku zdjelu, pa dodajte
masline i narezani mozzarella sir. Začine
pomiješajte u zdjelici ili staklenci kako bi im se
arome stopile, pa ih izlijte na povrće.
Promiješajte i poslužite odmah.
KOLUTI OD ČOKOLADE
Sastojci za 70 komada
175 g maslaca
200 g šećera
2 jaja
1 žumance
1 vanilin šećer
150 g čokolade za kuhanje
250 g brašna
125 g gustina
2 žličice praška za peciva
1 paketić čokoladne glazure
Postupak:
Maslac zajedno sa šećerom stavite u posudu i
umutite mikserom. Jedno za drugim dodajte
jaja i žumanca, te ih dobro promiješajte. Vanilin
šećer i naribanu čokoladu za kuhanje
pomiješajte i dodajte smjesi.
Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva. Brašno
pomiješajte s gustinom i praškom za pecivo. Tu
mješavinu prosijte na radnu površinu i na to
izlijte pjenastu smjesu. Sve zamijesite u glatko,
kompaktno tijesto. Zatim tijesto izvaljajte na
površini posutoj brašnom na debljinu od
najmanje pola centimetra te izrežite krugove
(promjera oko pet centimetara).
Kolačiće posložite na limove obložene papirom
za pečenje. Pecite po limu oko 12-15 minuta.
Potom ih izvadite iz pećnice i posložite na
kuhinjsku rešetku.
Čokoladnu glazuru otopite sljedeći upute s
pakiranja. Kolačiće do polovice uronite u tekuću
čokoladu, posložite ih na kuhinjsku rešetku i
ostavite tamo dok se glazura potpuno ne
stvrdne.
31
BLIZANCI
LJUBAV: Nije vrijeme za
osamljivanje. Prihvatite svaki poziv
za druženje i zabavu, pogotovo onaj
koji dolazi od voljene osobe.
POSAO: Dobit ćete zanimljivu ponudu koja će
vam se učiniti neprihvatljivom . Razmislite dobro
i posavjetujte se, prije nego je odbijete!
ZDRAVLJE: Provjerite vid.
DJEVICA
LJUBAV: Ne zaboravite na svoj
privatni život i pronađite vremena i
za one kojekoje volite.
POSAO: Da biste ostvarili ono što želite, bit će
potrebno da djelujete mudro, promišljeno i korak
po korak.
ZDRAVLJE: Ako imate višak kilograma smršajte.
STRIJELAC
LJUBAV: Najzad ćete shvatiti da je
bolje biti sam nego osamljen u
lošem odnosu.
POSAO: Tekući zadaci, neočekivani problemi i
zapleti primorat će vas da se u potpunosti
posvetite radnim obavezama.
ZDRAVLJE: Ne zanemarujte važnost odmora i
opuštanja.
RIBE
LJUBAV: Susret s osobom koja će
biti potpuno različita od vas poprimit
će zanimljiv tok. Što budete
nezainteresovaniji, njoj će biti sve više stalo do
vas.
POSAO: Pred vama je period porasta obaveza i
tekućih zadataka.
ZDRAVLJE: Bit ćete podložni stresu i razdražljivi,
pa vas neće biti teško naljutiti.
Samo da se zna
Piše: Hajro Smajić
SREBRENICA SE
NIKAD NE ZABORAVLJA
Mnogo posjetilaca došlo je 13. januara u Orlandos salu sa samo jednom namjenom,
pomoći za školovanje i stipendiranje djece bez oba roditelja koji su svoje roditelje
izgubili u minulom ratu u Srebrenici.
Bosansko humanitarno sijelo u organizaciji
Udruženja preživjelih srebreničkog genocida St.
Louis, prevazišlo je sva moguća interesovanja po
pitanju posjete i donacija naših građana iz čitave
Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Kosova. Mnogo
posjetilaca došlo je 13. januara u Orlandos salu, da bi
pomogli ovu humanitarnu akciju. Svi su došli sa samo
jednom namjenom, pomoći za školovanje i
stipendiranje djece bez oba roditelja koji su svoje
roditelje izgubili u minulom ratu u Srebrenici.
Uz orkestar majstora Azimira Zukanovića Aze
i poznatog St. Louis pjevača Halče, koji je i najveći
sponzor i donator svih humanitarnih akcija,
atmosfera je bila predivna. Uz lijepu pjesmu i svirku između
ove
dvije
program je uveličala i recitacija pjesme, koja je
organizacije
i dalje
posvećena upravo djeci bez oba roditelja. Pjesma nosinastaviti.
naziv “Dvije sestre, dvije sirotice”, a napisao je Hajro
I z m e đ u
Smajić. Uz Hajru, pjesmu su odrecitovale još Selma mnogobrojnih sponzora
Smajić i Vildana Halilović. Mnogima su tog momenta ističemo:
Sabah, BiH
potekle suze, jer su suosjećali sa tom djecom koja su Radio,Vega
Transport,
ostavljena nama u amanet da se brinemo o njima.
Radio 770, Radio Behar,
Među prisutnima je bio i efendija Muhamed N.T.V Hayat, a najveći
Hasić koji se obratio svim gostima sa izrazito finim i
donatori sa $ 1.100 su naši
toplim riječima, a uz to donio je i vrijednu donaciju
građani iz New Orleansa i
ispred Islamskog centra koji on predvodi. Također tu
sa $ 500 Sabina Kalkan,
se našao i sada već hadžija, efendija Enver Kunić. Tri
dok su još donacije (ispod
sestre koje su ostale bez oca i majke iz Srebrenice, a
$ 500) dali: BiH Travel,
koje je usvojila jedna američka porodica iz Ajove
Islamski
Centar St. Louis,
poslale su e-mail sa riječima podrške ovoj akciji.
Vega
Transport,
Adnan
Prisutnima se ispred Udruženja Srebreničana iz
Karabas
i
Fadil
Bradarić.
Čikaga obratio i Džemal Delić, tako da će se saradnja
Download

Dijaspora Jan 2007 - Bosnian Media Group