Ususret odluci Međunarodnog suda pravde o odgovornosti Srbije i Crne Gore za genocid počinjen u Bosni i Hercegovini
bosnjacka
15. februar 2007. Broj 34 g Godina IV g Bosnian American Independent Newspaper g Published by: BOSNIAN MEDIA GROUP g
BOSNIAN MEDIA GROUP
www.dijasporabosnjacka.com
www.bosnianmediagroup.com
[email protected]
Cijena: USA $1,50 BiH 1 KM EU 1,50 €
Presuda o genocidu
26. Februara
Kako će ubuduće Bosanci putovati po svijetu
Carla del LAKŠE DO VIZA
Ponte
odlazi
"General Dudaković
u septembru! je heroj obrane BiH''
Željko Komšić nakon optužbi za ratne zločine protiv bivšeg
komandanta Petog korpusa Armije BiH
Članovi UO Bošnjačkog Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu boravili u St. Louis-u
U WASHINGTON
D.C. MORA SE
ČUTI I NAŠ GLAS
Odbijen zahtjev za preispitivanje odluke o promjeni zastave, grba i himne Republike Srpske
OBILJEŽJA
ENTITETA VIŠE
NE VAŽE!!!
2
15. februar 2007
bosnjacka
-Bosanac si?
-Živiš u Americi?
-Imaš svoj biznis?
-NEMAŠ REKLAMU U
BOŠNJAČKOJ DIJASPORI?
-A imaš svoj biznis?
-???
-HA HA HA
Da Vam se ne bi smijali
www.bosnianmediagroup.com
www.dijasporabosnjacka.com
[email protected]
Dozvolite da budemo Vaš glas!
Povrede na poslu
Socijalno
Pogreške doktora
Saobraćajne nesreće
Štetne hemikalije
Sanja Bakalbašić
NOVA LOKACIJA NA SOUTH COUNTY
32 Fox Vally Center
Arnold, MO 63010
Kancelarija otvorena
samo za zakazane termine
314-621-6321
www.brownandcrouppen.com
*Izbor advokata je bitna odluka i ne bi trebala biti bazirana samo na reklami
bosnjacka
Uvodnik
Piše: Mehmed Pargan
15. februar 2007
3
Bosna i Hercegovina pred historijskom odlukom Tribunala u Den Hagu po tužbi BiH
protiv Srbije i Crne Gore za počinjeni genocid
KO ĆE SNOSITI POSLJEDICE
SRPSKOG GENOCIDA???
Stoga, ne treba da nas čudi ukoliko Tribunal u Hagu 26. februara, donese nepovoljnu odluku po nas. Ako kaže da
nije bilo genocida. Jer, nama je dovoljno da mi znamo da je bilo genocida. Neko kaže devet, a neko jedanaest puta.
I važno je da će nakon toga, genocida biti opet. Jer, mi to želimo. Naše majke, sestre i ćerke opet će moći biti
silovane i rađati djecu silovatelja. Oni su tu, u kontinuitetu, isto kao što smo i mi žrtve tu, u kontinuitetu. Valjda
jedni bez drugih ne bi smo mogli. Znakovito je još da je početkom februara britanski institut za mir u svojoj analizi
najavio realnu mogućnost obnavljanja rata u BiH. Mi smo za to krivi. Samo mi.
Srbija i Crna Gora moraju Bosni i
Hercegovini, na ime ratne odštete, isplatiti u
narednih pedeset godina stotinu i dvadeset milijardi
dolara. S obzirom da su osuđene za agresiju i
genocid na Bosnu i Hercegovinu, posljedica,
odnosno rezultat genocida, entitet Republika
Srpska, promptno mora biti ugašena. Spisak
počinilaca genocida mora biti formiran i u narednih
nekoliko mjeseci zločinci pohapšeni. Političke i druge
organizacije koje podržavaju počinioce genocida, bit
će također ugašene i zabranjene. Retorika ili bilo koji
pokušaj Srbije i Crne gore u narednim decenijama
da iskažu teritorijalne pretenzije ili poticanje rata u
B i H , b i t ć e s a n k c i o n i ra n i i m e n o va n j e m
međunarodnog posrednika, odnosno upravitelja u
ovim zemljama, te uvedene oštre sankcije.
Da je zaista pravedan, ovako bi trebao 26.
februara ove godine, Međunarodni sud pravde u Den
Hagu, u svojoj najblažoj varijanti, okončati sudski
proces koji se vodi po tužbi BiH protiv Srbije i Crne
Gore za počinjeni genocid i agresiju na našu zemlju.
Naravno, to bi se desilo u slučaju da je ovaj sud
zaista sud pravde, te da je genocid izvršen nad
narodom bilo koje svjetske velesile. Nažalost ova
institucija, koja djeluje po inerciji globalnih političkih
potreba i zahtijeva, neće se moći približiti svojom
historijskom odlukom, historijskom značaju koji bi
trebala imati presuda. Podsjetimo, Njemačka je,
poslije Drugog svjetskog rata, decenijama imala
obavezu plaćanja ratne odštete. Njemačko društvo
je prihvatilo odgovornost za ono što je Hitler sa
svojom ratnom mašinerijom učinio. U Njemačkoj se
desilo pokajanje i moralno pročišćenje. Teret
plaćanja dugova prihvaćen je kao zaslužena kazna.
Drugačije i nije moglo biti, jer svako drugo
prihvatanje ili odbijanje, bilo bi kažnjeno od strane
Amerike ili Rusije, koje su skoro do kraja prošloga
stoljeća, bile i fizički stacionirane u Njemačkoj.
Lokalni rat, kako su ga tretirali prvobitno na
globalnom nivou, godinama je u međunarodnim
krugovima dobijao drugačiji karakter, prvo je
imenovan pod utjecajem srpske politike kao
građanski, da bi se u ovom trenutku na tom nivou
definirao kao konflikt ili sukob. Nepošten odnos
prema Bosni i Hercegovini, zapravo je trajao od
samoga početka, prvo zabranom uvoza naoružanja
potrebnog za odbranu, zatim dopuštanjem skoro
jednogodišnje blokade i od Srbije i od Hrvatske, tako
da je bosanski narod ostao bez hrane i lijekova, da bi
se na kraju dejtonskim rješenjem priznali rezultati
genocida. Ovakav tok događaja ostavlja nam jedinu
mogućnost u logičnom zaključivanju, da će rezultat
sudskoga spora biti jadan, ponižavajući i za BiH
beskoristan.
Mnogo puta smo na ovim stranama
razmatrali uzroke takvoga odnosa svijeta prema
nama. Mnogi su, s razlogom, skloni tumačiti ga kao
odnos kršćanskog prema jednom drugačijem
civilizacijskom krugu, u čijem su centru muslimani.
Drugi pak smatraju da je BiH imala nesreću da ima
rat u vrijeme kada su se na globalnom nivou redale
nove figure, dugo planiranog novog svjetskog
poretka, tako da je mala Bosna nije održavala
strateške interese velikih sila. Sve ove teorije,
g l e d a n o i z n u t ra , d o k ra j a s u o g o l j e n e
prostituisanjem bosanskohercegovačkih političara.
Nekoliko mjeseci pred donošenje sudske odluke u
Den Hagu, ovaj problem je stavljen na posljednje
mjesto aktivnosti državnih institucija i političkih
partija. Logika šta se desi, desi se, nadopunjena je
sramotnom borbom za fotelje, koja u povijesti BiH
nije zabilježena. Mjesecima paralizirani organi
Države, zarobljeni su sitnošićardžijskim interesima
pojedinaca i partija. Opća politička defanziva stavila
je opće interese u sasvim drugi ili peti plan. Posebno
kada su u pitanju Bošnjaci. Bošnjaci kao žrtve
genocida. Diplomatske aktivnosti svedenu su na
redovnu apatiju, inferiornost i nezainteresiranost.
Međutim, narod u Bosni to objašnjava
jednostavnom krilaticom: kakva šuma, takvi i
zečevi!
Bošnjacima je postalo sasvim normalno da
kraj sebe imaju ratne zločince, mirni su iako znaju ko
ih je klao i zlostavljao. Postalo je normalno da žrtva
ima manja prava od zločinca, da ga tetoši i sklanja
mu se s puta. I da je sve sasvim normalno.
Ukazivanje na postojanje zločinaca tu oko nas,
postalo je trivijalo toliko, da je u nivou puknute
vodovodne cijevi u bosanskoj čaršiji. Svi znaju da je
problem, ali niko ga ne smatra obaveznim za
rješavanje, sve dok voda teče. Nevladine
organizacije, koje se bave istraživanjem i
dokumentiranjem zločina, jedva opstaju. Dave se u
voluntarizmu. Preživljavaju sve što su njihovi
članovi, preživjele žrtve genocida, već vidjele i
preživjele. I tako Bosna traje, vjerujući da će je
spasiti vrijeme i neko drugi.
Najznačajniji Internet portal koji se bavi
ovim pitanjem www.genocid.org koji je na svoje
stranice dovukao skoro dva miliona ljudi, u tri godine
postojanja dobio je 200 dolara donatorskih
sredstava, od oko dva miliona Bošnjaka. Onih koji se
ubijaju u prsa dokazujući patriotizam. Žene, žrtve
genocida u Podrinju, kako kaže predsjednica ovoga
društva Šuhra Sinanović, mjesecima nisu dobile
nikakvu donaciju i nemaju nekoliko maraka da kupe
papir na koji bi zapisale sjećanja i svjedočenja o
zločinima. Politička elita je za prošlost
nezainteresirana, a kratkovida je da bi mogla
utjecati i kreirati budućnost. Stoga, ne treba da nas
čudi ukoliko Tribunal u Hagu 26. februara, donese
nepovoljnu odluku po nas. Ako kaže da nije bilo
genocida. Jer, nama je dovoljno da mi znamo da je
bilo genocida. Neko kaže devet, a neko jedanaest
puta. I važno je da će nakon toga, genocida biti opet.
Jer, mi to želimo. Naše majke, sestre i ćerke opet će
moći biti silovane i rađati djecu silovatelja. Oni su tu,
u kontinuitetu, isto kao što smo i mi žrtve tu, u
kontinuitetu. Valjda jedni bez drugih ne bi smo
mogli. Znakovito je još da je početkom februara
britanski institut za mir u svojoj analizi najavio
realnu mogućnost obnavljanja rata u BiH. Mi smo za
to krivi. Samo mi.
bosnjacka
American Independent Newspaper
St.Louis, Missouri
Published by:
Bosnian Media Group
Editors:
Murat Muratović (USA)
Mehmed Pargan (BiH)
Design:
Tarik Ibrahimović
Writers:
Tarik Bilalbegović, Emir Ramić, Bajram Mulić, Murat Alibašić
(USA), Hariz Halilović (Australia), Suzana Paran (Sweden),
Elma Geca, Hazim Karić, Aldina Jašarević, Mehmed Đedović,
Hazim Brkić, Sabit Hrustić, Lejla Sofić, Amela Isanović, Mirzet
Hamzić, Sabina Mirojević, Elvira Jaranović, Azra Heljo, Hajro
Smajić, Sulejman Kobajica
Office in U.S.A.
DIJASPORA bošnjačka
P.O. Box 2636
St.Louis, MO 63116
1-341-494-6512
Office in Bosnia and Herzegovina
DIJASPORA bošnjačka
Pozorišna 4, Ars klub Arlekin 1. sprat
75 000 Tuzla
061-730-882
www.bosnianmediagroup.com
www.dijasporabosnjacka.com
e-mail: [email protected]
Redakcija zadržava pravo objavljivanja svih priloga prispjelih na
adresu bez nadoknade ako to nije ranije utvrđeno ugovorom.
Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Svako lično mišljenje nije i
stav Redakcije.
DIJASPORA bošnjačka, list Bošnjaka u iseljeništvu,
izlazi jednom mjesečno.
Cijena: USA $ 1,5, BiH 1 KM, Europe 1,5 €, Croatia 10 kn.
Pretplata se dogovara u direktnon kontaktu sa Redakcijom.
4
15. februar 2007
bosnjacka
Ususret odluci Međunarodnog suda pravde o odgovornosti Srbije i Crne Gore za genocid počinjen u Bosni i Hercegovini
PRESUDA O GENOCIDU
26. FEBRUARA
Presuda će sigurno imati i političke implikacije, jer ako se presudi u
korist BiH, to onda znači da su i posljedice rata, uključujući i
postojeći ustavni ustroj BiH, zapravo rezultat genocida i agresije.
Piše Aldina Jašarević
Međunarodni sud pravde u Den Haagu
(ICJ) donijet će 26. februara sudsku presudu po
Tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore
zbog počinjenoga genocida tokom rata od 1992.
do 1995. godine. -Sudska je istina da je
počinjen genocid u BiH. O tome već imamo
jednu pravosnažnu i nepravosnažnu presudu
pred Haškim tribunalom. Međutim, razočaran
sam činjenicom da Međunarodni krivični sud
nije dosad oglasio krivim nijednog visokog
oficira vojske Jugoslavije, koji nije u isto
vrijeme bio i pripadnik vojske RS-a, za
zločine u BiH. Optužbi ima, ali nema presuda.
Ponekad se zapitam da li je to odgađanje u
vezi s ovim postupkom pred ICJ-em, izjavio je
Softić na tribini Vijeća Kongresa bošnjačkih
intelektualaca (VKBI) organiziranoj o temi «Tužba
BiH protiv SRJ (Srbija i Crna Gora) - kakvu presudu
očekujemo?».
Tužba BiH protiv SRJ za kršenje
Konvencije o genocidu pokrenuta
je marta 2003. godine. SRJ je
radila na onemogućavanju i
odgađanju početka. Proces je
započeo februara 2006., a
rasprava okončana maja iste
godine. Presuda će biti donijeta
26. februara 2007. najavljeno je
ovih dana iz Tribunala.
Softić je podsjetio da je
bosanskohercegovačka tužba usmjerena i protiv
Srbije i protiv Crne Gore i da dogovor ovih dviju
država da Srbija preuzima članstvo u
međunarodnim organizacijama i međunarodnim
ugovorima bivše zajedničke države, a Crna Gora
ima čistu prošlost, ne obavezuje BiH.
Ozbiljnost i međunarodni značaj ovoga
spora daje činjenica da Međunarodni sude pravde
u Haagu razmatra ono što stručnjaci nazivaju
"najtežim slučajem suda do sada". Tužba Bosne i
Hercegovine (BiH) protiv Srbije i Crne Gore za
genocid prvi je slučaj u kojem je cijela jedna
zemlja optužena za genocid.
Šesnaest sudaca ICJ-a započelo je u maju
prošle godine razmatranje slučaja, da bi se nakon
nekoliko mjeseci Sud proglasio nadležnim.
Podsjetimo, BiH traži naknadu za izgubljene živote
i imovinu tokom agresije i krvavoga rata koji je
trajao od 1992. do 1995. godine, a u kojem je,
kako se procjenjuje, život izgubilo oko 200.000
ljudi, a razoreni cijeli gradovi i sela. Iako u
dosadašnjem toku procesa niko nije naveo
precizan iznos, Srbija bi, u slučaju da bude
proglašena krivom, bila obavezana da isplati
milijarde dolara odštete. Hrvatska je također
podnijela tužbu za genocid protiv Srbije i Crne
Gore, ali se još uvijek nije raspravljalo o tom
slučaju.
Bosanskohercegovački mediji proteklih
sedmica su, analizirajući sudski proces stoljeća,
najavili čak i mogućnost kompromisa, odnosno
nagodbe. Kako tvrdi sarajevsko Oslobođenje,
mogući rezultat 13-godišnjeg spora je presuda po
kojoj bi Srbija i Crna Gora bila osuđena za genocid
na ograničenom prostoru u BiH. Ovakav ishod
nerijetko je u posljednje vrijeme spominjan u
kuloarima Haagu, piše list. Ambasador BiH u
Nizozemskoj Fuad Šebeta, kazao je da se i takve
stvari mogu čuti iz različitih krugova, ali da je on
siguran da se radi o špekulacijama.
-Informacija o sporu nije mogla
procuriti iz Suda pravde u Hagu gdje radi 15
vrhunskih sudaca koje opslužuje tim
profesionalaca. Svi oni su odani pravilima
Suda koji se povukao nakon 9. maja prošle
godine, kad je završena usmena rasprava u
ovom sporu. Sud pravde u Haagu je od tada
potpuno zatvoren za informacije o slučaju
BiH protiv Srbije i Crne Gore, kazao je Šabeta,
dodajući da se špekulacije o ovom sporu sve češće
čuju kako se približava izricanje presude.
Bivši zastupnik BiH u ovom slučaju,
profesor Kasim Trnka tvrdi da tužba BiH počiva na
dokazima da je genocid počinjen na cijelom
prostoru BiH, te i da je u njemu sudjelovala,
planirala ga i poticala tadašnja SR Jugoslavija pod
vodstvom Slobodana Miloševića. -Dakle, mi
čekamo odgovor na takav tužbeni zahtjev, a
ne presudu o genocidu koji je ograničen na
određene dijelove teritorija BiH, zaključio je
Trnka.
Kako je još sredinom prošle godine
najavljeno, Međunarodni sud pravde u Haagu bi do
kraja februara trebao izreći presudu po tužbi BiH
BiH će insistirati na tužbi protiv Crne Gore pred
Međunarodnim sudom pravde
GENOCID SU POČINILI I
SRBIJA I CRNA GORA
BiH će insistirati na tužbi za genocid protiv Crne Gore
pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, bez
obzira na zahtjev Crne Gore da bude izuzeta iz
procesa, rekao je šef pravnog tima BiH Sakib Softić. U trenutku kada je izvršen genocid u BiH, Srbija
i Crna Gora bile su jedna država. To su bile i dok
je vođena i završena rasprava o tužbi za
genocid, rekao je Softić podgoričkom dnevnom listu
"Republika". On očekuje da obje zemlje budu
proglašene krivima za genocid i da budu obavezane
da saniraju posljedice "činjenja međunarodno
protivpravnog djela". Odgovarajući na pitanje kakvi
će biti dalji potezi BiH u slučaju da Crna Gora odlukom
Suda bude izuzeta od tužbe za genocid, Softić je
rekao da su takve presude konačne i da protiv njih
nema žalbi. -To bi bila konačna presuda i BiH ne
bi bila u mogućnosti da putem Suda traži
drugačije odlučivanje, napomenuo je Softić.
Crnogorci svjesni opasnosti od
ishoda sudskog spora
PRESUDA
BI MOGLA
PARALIZIRATI
DRŽAVU
Parlament mladih Crne Gore (PMCG) ocijenio je
da će eventualna odluka Međunarodnog suda
pravde u Haagu o utvrđivanju suodgovornosti
Crne Gore za agresiju nad Bosnom i
Hercegovinom neminovno inicirati društveno
otriježnjenje. Eventualna odluka o odgovornosti
Crne Gore značit će da generacije građana Crne
Gore isplaćuju značajne iznose ratne odštete što
će predstavljati ozbiljnu prijetnju razvoju i
funkcioniranju države, smatraju oni. U tim
okolnostima, ako one nastupe, neminovno kao
društvo Crna Gora mora preduzeti određene
korake. Zato su mladi pozvali predsjednika
Skupštine Crne Gore da razmisli koje su, po
njemu, moguće mjere
usvajanje Zakona o
lustraciji, smjena Vrhovnog državnog tužioca,
zabrana daljeg rada partije koja je bila vladajuća
u periodu na koji se odnosi tužba Bosne i
Hercegovine, novi opći izbori, apsolutno
ignorisanje istine i odgovornosti ili... S obzirom da
mu je generalni sekretar Skupštine jedan od
najbližih saradnika mladi Crne Gore su pozvali
predsjednika Skupštine RCG da utvrdi njegovu
eventualnu odgovornost u zlostavljanju čelništva
Stranke demokratske akcije 1994. godine kada je
prema nekim saznanjima obavljao dužnost višeg
tužioca i u ime države vodio spor protiv tih
građana koji su kasnije amnestirani i kojima je, iz
crnogorskog budžeta, isplaćeno značajno
obeštećenje.
protiv nekadašnje SCG za genocid. Predsjednica
Suda Rosalyn Higgins svojedobno je konstatirala
da je tužba BiH protiv SCG izuzetno težak i
kompleksan predmet, pa je i to razlog da je datum
izricanja presude već pomican. Tu je, dakako, i
zahtjev BiH za materijalnom odštetom.
Presuda će sigurno imati i političke
implikacije, jer ako se presudi u korist BiH, to onda
znači da su i posljedice rata, uključujući i postojeći
ustavni ustroj BiH, zapravo rezultat genocida i
agresije. Autor tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore,
američki profesor Francis A. Boyle je na stanovištu
da Sud ne može poreći genocid koji se desio. Sve
što će uslijediti nakon odluke Suda bit će zapravo
problem Srbije i Crne Gore, koje su prije
petnaestak godina izvršile agresiju na našu
zemlju, a materijalna odšteta neće moći
nadoknaditi sve ono što je agresija odnijela,
smatra on.
15. februar 2007
bosnjacka
5
Carla del Ponte odlazi
u septembru!
Del Ponteova je rekla i da švicarske vlasti od nje očekuju da se vrati,
pošto su u zemlji postavljena pitanja o visokim troškovima njenog
angažmana koje snosi tamošnja vlada.
Glavni tužilac Haškog tribunala Carla
del Ponte saopćila je da u septembru
odlazi sa te funkcije, pošto joj ističe
drugi četvorogodišnji mandat, ali da
joj je želja da do tada Ratko Mladić i
Radovan Karadžić budu u Hagu.
-U septembru odlazim sa
dužnosti tužioca koju sam
obavljala osam godina. Moja
želja je da se do tada Ratko
Mladić i Radovan Karadžić nađu u
Hagu i radit ću na tome. Nadam se
da ću iz Haga otići kao
zadovoljan, a ne frustriran
tužilac, rekla je Del Ponteova.
Ona je na radnom ručku sa stranim
dopisnicima iz Haga navela da je
glavni razlog za ovakvu odluku to što
je na dužnosti glavnog tužioca
provela mnogo duže nego njeni
prethodnici Richard Goldstone i
Louise Arbour.
Del Ponteova je rekla i da švicarske
vlasti od nje očekuju da se vrati,
pošto su u zemlji postavljena pitanja
o visokim troškovima njenog
angažmana koje snosi tamošnja
vlada.
Ona je dodala da je ministar pravde
Švicarske tražio od nje da se vrati
odmah pošto je tokom suđenja umro
Slobodan Milošević.
Refa Tax Service
Želite štampati svoju knjigu, a ne znate kako?!
JAVITE SE NA
Reufik Colpa
Autorized
IRS e-file provider
[email protected]
MICHIGAN - GR. RAPIDS - TREBATE POSAO???
OTVORENA POZICIJA - REKLAMA FIRME NA ZADNJOJ STRANI
Sales & Marketing Assistant
Bi-lingual Bosnian speaking assistant needed for
newly created position. Duties to include assisting
in answering phone calls, general administrative
assistant type work, sending out correspondence, &
generating internet sales leads.
Salary is
commensurate with experience.
Please fax resume to Donnie @ (616) 877-3452
…or e-mail to: [email protected]
Radio Muslimanski Glas
Muslimanski Glas se redovno emituje u
New Yorku
svake srijede navečer od 9:00-9:30,
na talasima
nezavisne radio stanice WNYE 91.5 FM
6014 N Maplewood Ave
Chicago, IL 60659
773-973-0480
773-332-1882
Fax: 773-856-5624
e-mail: [email protected]
6
15. februar 2007
bosnjacka
$13995
2003 CHEV MONTE CARLO
$18995
McMAHON
PONTIAC - GMC
3295 S Kingshighway
St. Louis, MO 63139
LATIF KALIĆ
314-659-6543
Sales Representative
2006 FORD MUSTANG
$13995
2003 FORD MUSTANG
$14900
$17995
2005 CHRYSLER PACIFICA
$15995
2004 JEEP CHEROKEE
$10995
2003 PONTIAC G PRIX
$13500
$12995
2001 INFINTY Q45
$12995
2004 GMC SIERRA
$10700
2000 CHEV CAMARO
$11900
FINANSIRAMO VAŠU KUPOVINU
2 GODINE ILI 100000 MILJA
POWERTRAIN WARRANTY
2006 HYUNDAI SONATA
2006 PONTIACG6
2005 CHRYSLER SIEBRING
15. februar 2007
bosnjacka
7
Članovi UO Bošnjačkog Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu boravili u St. Louis-u
U WASHINGTON D.C.
MORA SE ČUTI I NAŠ GLAS
UO organizacije broji 9 članova, i u St. Louisu nisu bili prisutni jedino Mirsad Hadžikadić, predsjednik, Adna
Karamehić i Haris Hromić. Povjerenički Odbor broji 22 člana, dok je u rad BASVBH uključeno još preko 100
aktivista širom USA. Radi se uglavnom o visoko obrazovnom kadru, uspješnim biznismenima i uspješnim
ljudima u svojima branšama.
U subotu 10. februara, u St. Louisu su boravili članovi
Upravnog Odbora Bošnjačkog Savjetodavnog Vijeća
za Bosnu i Hercegovinu, naše jedine lobiorganizacije u USA. Uz domaćina Murata Muratovića,
iz Washingtona DC su stigli Tarik Bilalbegović, Vehid
Deumić, Esmir Ganić, iz Louisville, KY- Dženita Pašić i
iz Chicaga, IL Ermin Arslanagić. Prisutan je bio i
Program Direktor Benjamin Tikvina, koji vodi ured
Organizacije u Washington D.C.
Gosti su stigli da Bošnjacima St. Louisa iz prve ruke
kažu na koji način se u Washingtonu D.C. može da
čuje i naš glas. Prezentacija je održana u društvenim
prostorijama Islamic Centra u St. Louisu, koji je
ustupljen za ovu svrhu.
O ustroju organizacije u prvom dijelu prezentacije je
govorio Vehid Deumić. UO organizacije broji 9
članova, i u St. Louisu nisu bili prisutni jedino Mirsad
Hadžikadić, predsjednik, Adna Karamehić i Haris
Hromić. Povjerenički Odbor broji 22 člana, dok je u
rad BASVBH uključeno još preko 100 aktivista širom
USA. Radi se uglavnom o visoko obrazovnom kadru,
doslovno kažu:
“Abdić je tokom
rata u Bosni i
Hercegovini svojim
djelovanjem u
Predsjedništvu
B o s n e
i
Hercegovine
nastojao svim
snagama zaustaviti
rat i sačuvati
multietnički
karakter Bosne i
Hercegovine, te
sačuvati Bosnu i
Hercegovinu kao
jedinstvenu državu tri konstitutivna naroda,
Bošnjaka, Hrvata i Srba. Svojom politikom spasio je
stotine tisuća života i sačuvao od ratnih razaranja
ogromna materijalna dobra…
…Fikret Abdić je odlučno digao svoj glas protiv
Članovi Upravnog Odbora Bosnjacko Američkog Savjetodavnog Vijeća za
štem u Washington D.C. koji su bili prisutni u St.Louisu: Vehid
BiH sa sjedi
sjedištem
Deumić, Ermin Arslanagić, Tarik Bilalbegović, Djenita Pasić, Esmir Ganić,
Benjamin Tikvina (Program Director) i Murat Muratović
uspješnim biznismenima i uspješnim ljudima u
svojima branšama. Značajno je istaći da svi rade
volonterski, i da je tek odnedavno uposlen Program
Director, Benjamin Tikvina, koji ujedno vodi i Ured u
Washingtonu.
Tarik Bilalbegović je u nastavku u kratkim crticama
objasnio kako samo lobiranje funkcioniše. Za
primjere je uzeo nekoliko drugih lobi-organizacija
koje djeluju u Washington D.C. Pokazao je kako
albanski lobi ima odlične rezultate uz pomoć
Senatora Bob Dole, zatim je pokazao kako država
Srbija kroz Serbian United Congress lobira za svoje
interese… Posebno interesovanje izazvalo je
lobiranje za Fikreta Abdića od strane American
Bosnian Association. Na njihovoj web stranici
(www.abausa.org) u Peticiji za Fikreta Abdića
stvaranja Islamske Države na prostoru Bosne i
Hercegovine za koju se zalagao Alija Izetbegović i
Stranka Demokratske Akcije (SDA).”
Prisutnima je pokazano pismo koje je lično potpisao
Milorad Dodik, 25. 6. 2006 godine, u kojem on
potpisuje Ugovor sa lobirajućom agencijom u USA, i
odobrava isplatu $7000 mjesečno uz sve ostale
troškove, da se lobira za zločinačku tvorevinu
Republiku Srpsku!!!
Sve ovo pokazuje, da mi u Washingtonu D.C.
moramo sami govoriti o nama, jer ako to mi ne
budemo radili, radiće drugi!
rekao je Tarik
Bilalbegović.
U svom izlaganju, Tarik Bilalbegović je pohvalio
bošnjačku zajednicu u St. Louis koja je uspjela da
postane izvrstan prijatelj sa kongresmenom Rus
Carnahan, u čijem distriktu živi većina Bošnjaka u St.
Louisu, a koji su kod glasanja za njegov prvi izborni
mandat prevagnuli sa glasovima u odnosu na
republikanaca Federera. Rekao je, da je kongresmen
Carnahan odigrao važnu ulogu kod donošenja
Rezolucija o genocidu u Srebrenici i BiH, rezolucija
koje su prošle i u Američkom Kongresu i u
Američkom Senatu. Ove dvije rezolucije koje
zvanično predstavljaju stav Američkog naroda, jasno
kažu da se u Bosni i Hercegovini desio genocid od
Srpsko-Crnogorskog agresora. Bilalbegović je
istakao da je jedan od najvažnijih koraka Bošnjačkog
Američkog Savjetodavnog Vijeća da oformi Klub
Prijatelja u Kongresu i Senatu, i naveo da je
kongresmen Carnahan pristao da bude lider Kluba
prijatelja ispred Demokrata, dok je odabir
republikanskog lidera u završnoj fazi.
Od aktivnosti Organizacije, istaći ćemo da je u Uredu
u Washingtonu, 31. januara 2007. god. boravio
Visoki Predstavnik Dr. Schwarz-Schilling, kojem su
prisutni članovi UO iznijeli stavove Bošnjačke
dijaspore, kao i posebnu zabrinutost oko pojedinih
problema, kao što je pitanje dvojnog državljanstva.
Nedugo poslije ovog sastanka, na adresu Ureda je
stiglo pismo, odgovor Visokog Predstavnika da
Zakon o državljanstvu treba rješavati u okviru
Ustavnih izmjena Bosne i Hercegovine i da sva
odgovornost leži zapravo na političkim faktorima u
Bosni i Hercegovini.
Na pitanje o odnosu sa Kongresom Bošnjaka
Sjeverne Amerike, Bilalbegović je odgovorio da je
KBSA krovna organizacija, i da je i BASVBH član iste.
Ermin Arslanagić je vodio završetak prezentacije i
pozvao prisutne da doniraju sredstva za
Organizaciju, sa čim je završen skup, a nakon toga
upriličena večera za sve prisutne.
Za više informacija o Bošnjačko Američkom
Savjetodavnom Vijeću za Bosnu i Hercegovinu,
molimo vas da posjetite www.baacbh.org
8
15. februar 2007
bosnjacka
E
L
SA
“YOU DON’T HAVE TO BE
A BIG WHEEL
TO DEAL AT HUB”
1901 S Broadway - St. Louis MO 63104
(314) 231-2100
Monday - Saturday 9:00AM - 7:00PM. Sunday closed.
www.hubfurniturecompany.com
bosnjacka
Aktualno
Rasprava u ustavnim rješenjima u Bosni i Hercegovini
15. februar 2007
9
Piše: Ena Osmanović
SILAJDŽIĆ: BIH JE POTREBAN MODERAN
I FUNKCIONALAN SISTEM
-Treba nam novi ustav. Ali, donošenje novog ustava jeste proces. Valja znati
da nijedno rješenje ne može dovesti u pitanje suverenitet, teritorijalni
integritet i međunarodnopravni subjektivitet BiH. Uz to, BiH je potrebna
unutrašnja modernizacija i modifikacija ustavnopravnog sistema i
administrativno-teritorijalne organizacije - zaključio je dr. Silajdžić.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Hariz
Silajdžić je na javnoj raspravi na temu "Ustavna
rješenja za europsku BiH", koja je održana u
organizaciji Foruma parlamentaraca BiH u zgradi
Državnog parlamenta, kazao kako je Bosni i
H e r c e g o v n i n e o p h o d a n n o v i U s t a v.
Pored dr. Harisa Silajdžića, te članova dijela
aktuelnog saziva Zastupničkog doma, raspravi su
prisustvovali i zastupnici iz prvoga saziva
Parlamenta BiH nakon prvih višestranačkih izbora
održanih 1990. godine.
-Promjena Dejtonskog ustava je jedna od
najsloženijih reformi i jedna od najbitnijih
pretpostavki za integraciju BiH u EU i NATO. U tom
procesu, pomoć međunarodne zajednice je
neophodna. Ne treba smetnuti s uma da je
historijski smisao Dejtona izgradnja države BiH,
integrirane u zajednicu evropskih zemalja - kazao
je Mirko Pejanović, profesor Fakulteta političkih
nauka u Sarajevu.
On smatra kako reformu Ustava BiH treba uraditi u
više faza, a kao ključne probleme u sadašnjoj
strukturi ustavne materije, prepoznaje entitetsko
glasanje u Zastupničkom domu te vrlo široko
postavljenu listu mogućih pitanja od vitalnog
nacionalnog interesa. Uvodničar je bio i dr. Kasim
Trnka, aktuelni sudija Ustavnoga suda FBiH i
ekspert ustavnoga prava.
-Dejtonski ustav postao je kočnica ukupnog
razvoja BiH. Smatram da Europska unija nije bez
razloga već signalizirala u kom pravcu trebaju ići
naše ustavne promjene. A Europa poručuje kako
treba podići kapacitet institucija BiH i istovremeno
podići efikasnost institucija države. Skreće nam se
pažnja i na teritorijalnu organizaciju zemlje, a mi
znamo kako u svim europskim državama postoji
jaka lokalna samouprava sa jakim regionalnim
vezama - konstatirao je dr. Trnka.
Posebno je naglasio kako treba praviti razliku
između konstitutivnosti naroda i suvereniteta. - To
je jako važno pitanje. Suverenitet se mora vezati za
građanina, a nikako za narod. Kada bi narodi bili
suvereni, onda bi oni na određenom dijelu države
BiH mogli organizirati vlast i na koncu, otcijepiti se
od BiH. To vodi raspadu države. Ima političkih
opcija koje pojam suverenitet vežu za narod, što je
potpuno pogrešno - zaključio je Trnka.
Martin Raguž, kao treći uvodničar, također je
problematizirao unutrašnji ustroj BiH.
-Imamo nefunkcionalnu i asimetričnu unutrašnju
strukturu. To možemo promijeniti. I to u
Parlamentu BiH. On mora biti mjesto na kojem će se
rješavati sva pitanja, a posebno ustavne promjene
- naglasio je Raguž.
U prilično kratkom istupu dr. Haris Silajdžić ponovio
je ranija stajališta u vezi s ustavnim promjenama.
-Treba nam novi ustav. Ali, donošenje novog ustava
jeste proces. Valja znati da nijedno rješenje ne
može dovesti u pitanje suverenitet, teritorijalni
integritet i međunarodnopravni subjektivitet BiH.
Uz to, BiH je potrebna unutrašnja modernizacija i
modifikacija ustavnopravnog sistema i
administrativno-teritorijalne organizacije zaključio je dr. Silajdžić.
Skupu su prisustvovali i akademik Muhamed
Filipović, dr. Gajo Sekulić, Ibran Mustafić, Mirnes
Ajanović, Muharem Cero, Zijad Kadić, Zlatko
Lagumdžija, Mirko Okolić, Jozo Križanović,
Šemsudin Mehmedović, Remzija Kadrić, Sead
Avdić...
10 15. februar 2007
Aktualno
bosnjacka
Kako će ubuduće Bosanci putovati po svijetu
LAKŠE DOBIJANJE VIZA
Nakon dugotrajnih pregovora, tekstovi
sporazuma između BiH i Evropske komisije o viznim
olakšicama i readmisiji usaglašeni su i trebalo bi da
budu parafirani sredinom marta ove godine, izjavio je
šef delegacije BiH na pregovorima u Briselu Bakir
Dautbašić. On je u telefonskoj izjavi iz Brisela,
agenciji Srna naveo da je okončana druga i
posljednja runda pregovora o viznim olakšicama i o
međusobnom izručivanju osoba koje nemaju dozvolu
boravka u BiH, odnosno zemljama članicama EU, te
da će BiH morati sačekati da pregovori budu završeni
i sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i
Makedonijom da bi sredinom marta bila parafirana
oba ugovora.
"Prvog i drugog marta Evropska komisija će
potvrditi ove tekstove, koje dogovori sa svim
zemljama, i nakon toga ćemo pristupiti parafiranju, a
potom potpisivanju i ratifikaciji. Zajedničko
očekivanje je da bi do kraja ove godine trebalo da
počne provođenje oba sporazuma", istakao je
Dautbašić.
Evropska komisija pristala je da bude
olakšan vizni režim za studente, đake, novinare,
naučnike, univerzitetske profesore, sportiste,
kulturne radnike, vjerske službenike, osobe koje se
moraju liječiti u inostranstvu, kao i za osobe koje
putuju radi spajanja sa porodicom.
"Danas smo uspjeli da dodamo još dvije kategorije, a
to su predstavnici nevladinog sektora i lica koja
putuju u zemlje EU zbog sahrane bliske rodbine ili
posjete teško bolesnim rođacima", dodao je
Dautbašić.
On je napomenuo da će za sve te kategorije
vize biti izdavane na period do godinu dana sa više
ulazaka. "Međutim, ukoliko postoji potreba da te
osobe više godina putuju u EU, onda će im se nakon
prve vize, koja bi bila na godinu dana, vize
produžavale možda na dvije ili više godina",
napomenuo je Dautbašić.
Prema njegovim riječima, predstavnici
Evropske komisije su uslovno prihvatili da "najveći
dio ovih kategorija ubuduće imaju besplatan vizni
režim".
"Možemo očekivati da će sigurno najveći dio tih
kategorija, uključujući i novinare, imati besplatan
vizni režim do godinu dana sa više ulazaka", naveo je
vođa bh. delegacije i sekretar Ministarstva
bezbjednosti BiH.
Prva runda pregovora između Evropske
komisije i BiH o viznim olakšicama i readmisiji
održana je 20. decembra prošle godine. Dautbašić je
izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima
pregovora sa Evropskom komsijom, jer ono što je BiH
zvanično predložila 5. januara prihvaćeno je 95%.
"Potrebno je da sačekamo da se Evropska komisija
izjasni o nekim sitnim tehničkim detaljima i da
pristupimo parafiranju", napomenuo je Dautbašić.
Komesar EU za pravdu, slobodu i
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU
REFORMA
POLICIJE KOČI
EVROPSKI PUT BIH
-Uslovi koje smo postavili, neće se promijeniti. Mi
sada čekamo signal iz BiH, a to je dogovor o
reformi policije, rekao je Dirck Lange, šef
Odjeljenja za BiH pri Direkciji Evropske komisije
za proširenje
Ukoliko budu ispunjeni politički uslovi,
BiH bi krajem juna ili početkom jula
ove godine mogla potpisati Sporazum
o stabilizaciji i pridruživanju sa
Evropskom unijom, izjavio je glavni
pregovarač BiH Igor Davidović. On je
novinarima na početku okruglog stola
na temu "Mjesto BiH u
euroatlantskom konceptu
bezbjednosti" rekao da je zadovoljan
sadržajem sporazuma. "Da bi se
Sporazum primjenio potrebno je da,
organizovano i u rokovima koji su
definisani, izvršimo ono što smo
prihvatili kao našu obavezu," naglasio
je Davidović.
On je rekao da se nada da će BiH u
r o k u o d d v i j e g o d i n e n a ko n
potpisivanja Sporazuma biti u
mogućnosti da se predstavi Evropskoj
komisiji kao partner koji je izvršio
obaveze te da će podnijeti aplikaciju
za kandidaturu za članstvo u EU.
Davidović je rekao da je to posebno
značajno, jer od tog momenta BiH
može računati na ozbiljnija sredstva iz
predpristupnih fondova EU. U ovom
trenutku najveća smetnja
potpisivanju Sporazuma je nedovršen
proces reforme policije, koji je od
sredine prošle godine zapao u ozbiljnu
krizu, tako da je vrlo moguće, da
Sporazum i propadne, upravo zbog
nemogućnosti dogovora
bosanskohercegovačkih političkih
subjekata.
Dirck Lange, šef Odjeljenja za BiH pri
Direkciji Evropske komisije za
proširenje također je javnost naše
zemlje podsjetio da Bosna i
Hercegovina još uvijek ima šansu da u
junu ove godine potpiše Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju s EU,
ukoliko se vlast formira što prije i
dogovori o reformi policije, ocijenio je
on za "Dnevni avaz". "Uslovi koje smo
postavili, neće se promijeniti. Mi sada
čekamo signal iz BiH, a to je dogovor o
reformi policije. Nakon toga,
Komisija, kao tijelo koje je od Vijeća
EU i zemalja članica dobila mandat da
sklopi Sporazum sa BiH, može
pokrenuti proceduru zaključivanja i
parafiranja Sporazuma", poručuje
Lange.
Evropska komisija pristala je da bude
olakšan vizni režim za studente, đake,
novinare, naučnike, univerzitetske
profesore, sportiste, kulturne radnike,
vjerske službenike, osobe koje se
moraju liječiti u inostranstvu, kao i za
osobe koje putuju radi spajanja sa
porodicom.
bezbjednost Franko Fratini je na ceremoniji otvaranja
pregovora rekao da će Evropska komisija učiniti sve
što je u njenoj moći da provođenje sporazuma počne
ove godine.
"Istini za volju, kod njih su te procedure
mnogo duže. Ipak, to mora proći kroz veliki broj
komisija i svaka zemlja članica EU može intervenirati.
Međutim, mi se iskreno nadamo da će do kraja
godine početi provođenje sporazuma o viznim
olakšicama i readmisiji", zaključio je Dautbašić.
Ilahije, učenje Kur'ana i druge zanimljive informacije
Posjetite www.n-um.com
Svi oni koji vole slušati ilahije i kaside, slušati učenje Kur'ana, te pred sobom
imati mnoštvo interesantnih sadržaja vezanih za Islam, mogu posjetiti
stranicu www.n-um.com, na kojoj će naći mnoštvo zanimljivosti. Dostupni su
audio, video i tekstualni sadržaji. Na stranici se može igrati i "Euro kviz" ili
popularnije "Milioner", kviz sa islamskim pitanjima, gdje dobijate 4 solucije za
odgovor, a samo je jedna tačna. Predivna, zaista predivna igra, gdje možete
provjeriti svoje znanje i naučiti nove stvari. Također, možete se takmičiti sa
nekim od svojih ukućana, prijatelja itd.
Poziv zainteresiranim na suradnju u organizaciji
12. Susreti Bošnjaka Seattle 2007!!!
Tradicionalni Susreti Bošnjaka održat će se u Seattlu,
od 27. do 31. Maja, 2007. godine. Islamska zajednica
Bošnjaka u Washingtonu kao organizator i
pokrovitelj ovih susreta moli sve zainteresovane koji
žele sudjelovati u organizaciji ovih susreta ili na bilo koji drugi način pomoći
iste da ih kontaktiraju putem emaila ([email protected]), ili nazovu na
(206) 365-3350.
VAŠ MORTGAGE LOAN OFFICER - DEVET GODINA ISKUSTVA
BRUNO MRUCKOVSKI
314-638-3000 OFFICE
314-583-1112 CELL.
8707 Gravois Rd.
UVIJEK NA RASPOLAGANJU ZA TERMINE
*Equal Housing Lender
Aktualno
bosnjacka
15. februar 2007
11
Potvrđeno imenovanje Vijeća ministara BiH
ŠPIRIĆ ODABRAO MINISTRE
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH
potvrdio je odluku o imenovanju ministara i
zamjenika ministara u Vijeću ministara BiH.
Potvrđeno je imenovanje devet ministara i sedam
zamjenika ministara, dok će zamjenici ministara
komunikacija i transporta, i civilnih poslova, te
zamjenik ministra odbrane za politiku i planiranje
biti imenovani naknadno. Za potvrđivanje novog
saziva Vijeća ministara BiH glasao je 31 poslanik,
devet poslanika je bilo protiv, dok je jedan bio
suzdržan. Novi predsjednik Vijeća ministara
umjesto Adnana Terzića je Nikola Špirić iz SNSD-a.
Špirić je za ministra vanjskih poslova imenovao
Svena Alkalaja, a za njegovog zamjenika Anu TrišićBabić. Za ministra vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa, po Špirićevoj odluci, imenovan je Slobodan
Puhalac, a njegov zamjenik je Vilim Primorac. Za
ministra finansija i trezora koji će istovremeno biti i
zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Špirić
je imenovao Dragana Vrankića, a za njegovog
zamjenika Fuada Kasumovića. Za ministra
komunikacija i transporta imenovan je Božo Ljubić,
a za ministra civilnih poslova Sredoje Nović, dok će
njihovi zamjenici biti naknadno imenovani. Budući
ministar za ljudska prava i izbjeglice, bit će Safet
Halilović, a njegov zamjenik Slavko Marin. Ministar
pravde bit će Bariša Čolak, a njegov zamjenik Srđan
Arnaut. Za ministra sigurnosti koji će istovremeno
biti i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara
Špirić je imenovao Tarika Sadovića, a za njegovog
zamjenika Miju Krešića. Ministar odbrane trebao bi
biti Selmo Cikotić s tim da će njegovo imenovanje i
potvrđivanje stupa na snagu 22. aprila, kada se
stiču zakonski uvjeti za njegovo imenovanje.
Nove smjene u vrhu OHR-a
Naime, prema Zakonu o odbrani osoba ne može biti
imenovana na dužnost ministra odbrane u period od
tri godine nakon prestanka profesionalne vojne
službe u oružanim snagama, a za Selmu Cikotića taj
rok ističe 21. aprila. Zamjenica ministra odbrane za
upravljanje resursima trebala bi biti Marina Pendeš,
dok će zamjenik ministra odbrane za politiku i
planiranje biti imenovan naknadno.
Stav Njemačke diplomacije
Christian Schwarz- Nema mijenjanja
Schilling odlazi
granica BiH
iz BiH!
Iako se posljednjih
godinu dana govorilo o
sigurnom odlasku
OHR-a, navodno su
SAD svoju prvobitnu
odluku o gašenju OHRa promijenile suočene
sa ratobornom
retorikom premijera
Republike Srpske
Milorada Dodika.
Bosanskohercegovački mediji krajem
januara su, pozivajući se na
međunarodne izvore objavili
informaciju
kako su diplomatski
predstavnici Sjedinjenih Američkih
Država, Njemačke, Velike Britanije,
Francuske i Italije saopćili visokom
predstavniku Christianu SchwarzSchillingu da mu ne mogu udovoljiti
ambiciji da ostane na toj dužnosti
nakon 30. juna ove godine. Diplomate
pet zemalja Zapada, koje praktično
čine kičmu Vijeća za implementaciju
mira (PIC), istakle su da bi bilo dobro
da se njegov mandat završi što prije,
kako bi se i BiH i međunarodna
zajednica mogle suočiti sa sve većim
izazovima koji su pred njima. Prema
ovim informacijama došlo bi do
reforme OHR, koji bi zadržao mali tim
sa novim visokim predstavnikom, ali i
bonskimovlastima. Ured bi imao
najviše do 50 ljudi, na čelu sa odlučnim
i energičnim visokim predstavnikom.
Istovremeno, bit će formiran Ured
specijalnog predstavnika EU (EUSR)
koji će imati nekoliko stotina
zaposlenih i snažno raditi na
približavanju BiH Uniji. EUSR će imati
izrazito jak mandat i mehanizme da
bh. političare, ali i one u regionu,
natjera na konstruktivnost. Iako se
posljednjih godinu dana govorilo o
sigurnom odlasku OHR-a, navodno su
SAD svoju prvobitnu odluku o gašenju
OHR-a promijenile suočene sa
ratobornom retorikom premijera
Republike Srpske Milorada Dodika.
Komentirajući ostanak OHR-a odlazeći
Visoki predstavnik međunarodne
zajednice u BiH Christian SchwarzSchilling, kazao je da se zaista povlači
iz BiH, ali je na stanovištu da OHR
treba ostati i zadržati bonske ovlasti i
nakon 30. juna ove godine, kada ističe
ranije usaglašeni datum gašenja OHRa. "Nakon pažljivih i detaljnih
razmatranja, postepeno sam došao do
zaključka da je situacija u regionu i BiH
takva da bonske ovlasti i OHR trebaju
ostati u nekom obliku. Taj sam stav
prenio u prijestolnicama i takav stav ću
i dalje podržavati. U isto vrijeme, od
ključnog je značaja da BiH nastavi svoj
put ka Evropskoj uniji i da EU pojača
svoj angažman u ovoj zemlji.
Očekujem da će prisustvo EU biti
pojačano kroz novi ured specijalnog
predstavnika EU u BiH", rekao je
Christian Schwarz-Schilling.
BiH je suverena i međunarodno priznata država, i stav
međunarodne zajednice i EU o tome se neće promijeniti
RS nije isto što i Kosovo. Mijenjanje granica BiH nije predviđeno i oni koji se
time igraju, igraju se vatrom, poručio je njemački ambasador u BiH Mihael
Šmunk (Michael Schmunk), odgovarajući na pitanje novinara da komentira
izjavu, sada već bivšega ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Draškovića.
- BiH je suverena i međunarodno priznata država, i stav međunarodne
zajednice i EU o tome se neće promijeniti. Vjerujem da i u Srbiji, koja također
želi u EU, ima razumnih političara kojima je to jasno - rekao je Šmunk na preskonferenciji povodom početka polugodišnjeg njemačkog predsjedavanja EU,
kojoj su prisustvovale i ambasadorice Portugala i Slovenije, Marija de Souza
Lima (Maria de Sousa Lima) i Nataša Vodušek, te šef Delegacije Evropske
komisije u BiH Dimitris Kurkulas (Dimitris Kourkoulas).
Željko Komšić nakon optužbi za ratne zločine protiv bivšeg
komandanta Petog korpusa Armije BiH
"General Dudaković je
heroj obrane BiH''
-Možete se s tim slagati ili ne, to je moje mišljenje.
Ako postoje indicije da su jedinice kojima je on
zapovjedao počinile bilo kakav zločin, ja vjerujem da
je on toliko častan čovjek da će za to odgovarati. On
će reći je li toga bilo, kazao je Komšić.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić
izjavio je da je reforma policije ključni
uvjet za potpisivanje Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju s Europskom
unijom, te kako ima određenih naznaka
da bi moglo doći do izvjesnog napretka
u tome. Gostujući u programu Radiotelevizije RS-a u petak uvečer i
odgovarajući na pitanje kako komentira
istragu koja se vodi protiv generala
bivše Armije BiH Atifa Dudakovića,
Komšić je kazao da je za njega general
Dudaković heroj odbrane BiH.
-Možete se s tim slagati ili ne, to je
moje mišljenje. Ako postoje
indicije da su jedinice kojima je on
zapovjedao počinile bilo kakav
zločin, ja vjerujem da je on toliko
častan čovjek da će za to
odgovarati. On će reći je li toga
bilo, kazao je Komšić.
O problemima u konstituiranju vlasti u
Federaciji BiH Komšić je kazao da
odgovornim za neformiranje vlasti u
Federaciji smatra lidere političkih
stranaka koji potenciraju borbu za što
više ministarskih mjesta.
-Oni bi morali malo progutati svog
ponosa i ljutnje, smanjiti želje,
smatra član Predsjedništva BiH.
12 15. februar 2007
bosnjacka
Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike protestuje:
U junu u Sarajevu
projekt-manifestacija
Dani
ĐUKANOVIĆ IMA
BiH
ODGOVORNOST
dijaspore
ZA AGRESIJU NA BIH
Izražavajući oštar glas ogorčenja i nezadovoljstva
Bošnjaka u Sjevernoj Americi povodom uručenja
Avazove nagrade “Ličnost godine" u stranoj
konkurenciji za 2006. godinu bivšem predsjedniku i
premijeru Crne Gore Milu Đukanoviću, Kongres
Bošnjaka Sjeverne Amerike, koji zastupa interese
američkih i kanadskih Bošnjaka, ističe da je to akt
uvrede i poniženja za sve Bošnjake, ali i za sve
prijatelje istine i pravde, ma gdje da živjeli.
Istovremeno ovaj akt predstavlja i oglušenje na sve
nevine žrtve koje su pale u agresiji i genocidu na
Bosnu i Hercegovinu. Kongres Bošnjaka naglašava
da ova nagrada bez presedana i još neki drugi
postupci u zadnje vrijeme imaju za cilj pokušaj
sabotiranja Tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije
i Crne Gore, čiju presudu očekujemo ove godine.
Činom nepravednog nagrađivanja, Đukanović se ne
može osloboditi odgovornosti za zločin protiv
čovječnosti. U ime američkih i kanadskih Bošnjaka,
Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike poručuje da
nećemo zaboraviti šta je Đukanović kao bliski i
dosljedni saradnik Slobodana Miloševića učinio
prema Bošnjacima, ali i prema svim drugim
narodima koji su se suprotstavili velikosrpskoj
nacionalističkoj ideji i ideologiji. Najzad, na to nas
obavezuju Bošnjaci koji su kao izbjeglice iz BiH
pokušali spasiti svoje živote u Crnoj Gori, ali ih je
MUP CG uhapsio na
C r n o g o r s k o m
primorju, a nakon
t o g a
i z r u č i o
Karadževićevim
zločinačkim hordama,
koje su ih na
najzvjerskiji način
mučile i pobile.
Naravno u to vrijeme
primijer Vlade CG bio
je Milo Đukanović.
Dakako Bošnjaci
dobro znaju i pamte ko
je u Crnoj Gori bio za
mir, a ko za rat!
Na kraju, Kongres
Bošnjaka Sjeverne Amerike ističe da eventualni
najavljeni dolazak Đukanovića u Srebenicu i
odavanje počasti nevinim žrtvama genocida, neće
biti dovoljan za iskupljenje od moralne, političke i
pravne odgovornosti za izvršenu agresiju i genocid,
niti dovoljan i valjan razlog za izuzimanje Crne Gore
iz Tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne
Gore, kaže se u saopćenju Kongresa Bošnjaka
Sjeverne Amerike, koje je potpisao predsjednik
prof. Emir Ramić.
Dijaspora
Djeca doseljenika
najbolji učenici
u Britaniji
Doseljenici uče svoju djecu od malih nogu da su im dobro
obrazovanje i škola "najsigurnije nade" za bolji život
Djeca doseljenika su najbolji učenici u osnovnim i
srednjim školama u Velikoj Britaniji, otkriva u
subotu 9. februara objavljeno istraživanje
Univerziteta u Bristolu. Daleko najbolji učenici su
djeca doseljenika iz Kine, Pakistana, Indije i
Bangladeša a bolji od Britanaca su i potomci onih
koji su došli iz Afrike. Jedina doseljenička djeca koja
slabije uče od Britanaca su ona čiji su roditelji došli s
Ka r i p s k i h o t o k a , J a m a j k e i B a r b a d o s a .
Autori istraživanja ocjenjuju da je to posljedica
razlike u pristupu značaju obrazovanja.
Doseljenici, ili kako se u Britaniji zvanično zovu
"etničke manjine", uče svoju djecu od malih nogu da
su im dobro obrazovanje i škola "najsigurnije nade"
za bolji život. Kod Britanaca takav pristup, podsjeća
se, odavno ne postoji. U istraživanju se posebno
ukazuje da su u Britaniji daleko najbolji učenici
Kinezi i Pakistanci. U ovoj analizi nisu uzeti
doseljenici iz Bosne i Hercegovine, s obzirom da je
ova manjina „jedna od najmanjih“, iako bosanska
populacija u ovoj zemlji ostvaruje izuzetne rezultate
na planu obrazovanja.
BiH dijaspora je na ovaj način još
jednom pružila ruku državi BiH, a
organizatori očekuju da će država,
ako ne ponuditi majčinski zagrljaj
rasutoj djeci širom svijeta, onda
makar uzvratiti pruženu ruku i
otvorenu šaku uz svu toplinu koju
ima majčinski dlan. Ukoliko misli o
svojoj budućnosti i neupitnom
postojanju država BiH to mora
uraditi", navode iz Centra
Centar “Skenderija” i Svjetski savez dijaspore BiH
(SSDBiH) prvi put zajednički, a na inicijativu
Centra "Skenderija", od 25. do 29. juna u
kompleksu "Skenderija" organiziraju Projekt manifestaciju “Dani BiH dijaspore”. Namjera
organizatora je da projekt postane tradicionalan i
u tom cilju bit će potpisan protokol o zajedničkoj
budućoj suradnji i donesena zvanična odluka o
tradicionalnom organiziranju projekta svake
naredne godine.
Organizatori skupa ističu da će projekt
programski obuhvatiti sve oblasti i segmente
društvenog života i stvaralaštva s posebnim
akcentom na sadržaje iz naučno-obrazovne
oblasti, oblast poslovanja i biznisa, promociju
turizma i prirodnih resursa BiH, oblast kulturnoumjetničkog stvaralaštva, oblast koja obrađuje
problematiku mladih, te oblast sporta, zabave i
razonode.
Po idejnom opredjeljenju i koncepciji, projekt je
zamišljen kao podrška i afirmacija bh. društva
kao paradigme jedinstva života u svoj njegovoj
složenosti i bogatstvu. Namjera je da se se kroz
taj projekat povežu Bosanci i Hercegovci širom
svijeta, a ne samo pojedini regioni.
Organizatori junskog skupa ističu da je vjekovna
tradicija i praksa življenja uz poštivanje i
uvažavanje drugog i drugačijeg karakteristika
života u BiH koju je potrebno čuvati i njegovati.
Ta tradicija je, kako se navodi, idejna podloga
ugrađena u temelje projekta. Tradiciju je
potrebno brižljivo čuvati i njegovati na način
kontinuiranog potvrđivanja, a projekt upravo ima
za cilj snažno potvrditi postojanje bh. identiteta.
"BiH dijaspora je na ovaj način još jednom pružila
ruku državi BiH, a organizatori očekuju da će
država, ako ne ponuditi majčinski zagrljaj rasutoj
djeci širom svijeta, onda makar uzvratiti pruženu
ruku i otvorenu šaku uz svu toplinu koju ima
majčinski dlan. Ukoliko misli o svojoj budućnosti i
neupitnom postojanju država BiH to mora
uraditi", navode iz Centra "Skenderija" i SSDBiH.
Poziv svim institucijama i pojedincima u Dijaspori
još uvijek je otvoren za sudjelovanje na ovom
skupu.
Carla prijeti Beogradu
NEMA U EVROPU DOK NE PREDAJU MLADIĆA
Glavna tužiteljica haškog
Tribunala Carla del Ponte
pozvala je EU da ne
n a s t av i p r e g o vo r e o
pridruživanju sa Srbijom
dok Beograd ne preda
Ratka Mladića. Ona je na
konferenciji za novinare
nakon susreta sa funkcionerom EU Javierom
Solanom rekla da Beograd nije učinio ništa da
uhapsi Ratka Mladića, te da bi nastavljanjem
pregovora Beogradu bio poslat "pogrešan signal".
Del Ponteova je u Hagu izjavila da nastoji da ubijedi
zemlje Evropske unije da ne obnove pregovore o
pridruživanju sa Srbijom zato što vlasti u Beogradu
ne sarađuju sa Tribunalom.
Na radnom ručku sa
stranim dopisnicima u
Hagu, Del Ponteova je
ocijenila da bi u "ovom
ključnom i osjetljivom
trenutku", obnova
pregovora EU sa
Srbijom bila "štetna".
15. februar 2007
bosnjacka
13
Bošnjaci u St. Louisu zabrinuti su i ogorčeni zbog ugrožene sigurnosti napada na članove ove zajednice
SILOVANA BOSANKA U
KRITIČNOM STANJU
Posljednji primjer napada i nasilja nad našom
zemljakinjom, te silovanje i zlostavljanje na najgori mogući
način, podigao je tenzije u bosanskoj zajednici St. Louis.
podigao je tenzije u
bosanskoj zajednici St.
Louis.
Postavlja se
pitanje, šta uraditi da se
ovakva situacija promjeni,
naravno, na bolje. Kroz
razne diskusije stiče se
utisak, da većina naših
građana misli da treba vršiti
pritisak na gradske vlasti i
p o l i c i j u ,
d a
s e
bezbjedonosna situacija
promijeni na bolje. Nadležni
u St. Louisu već znaju za
nabrojane probleme iz
razgovora sa liderima naše
zajednice u više navrata. Na
žalost, ne mogu se očekivati
neke radikalnije promjene.
Očigledno dolazimo
do momenta kada sami
trebamo shvatiti, da živimo
u sistemu i društvu
različitom od našeg
Sigurnost građana St. Louisa iz dana u dan
predratnog
u
BiH,
kad
je
sloboda kretanja i življenja
sve je manja, tako da su posljednja dešavanja
bila na zavidnom nivou. Taj predratni život možemo
stanovnicima ovoga grada bila signal da moraju
nazvati slobodno rahat život. U ovom dalekom
povesti više računa o sopstvenoj zaštiti, pa tek onda
svijetu, situacija je daleko drugačija od one naše o
to očekivati od institucija koje su za to nadležne.
kojoj bijaše riječ, a što se tiče očekivanih promjena,
Pljačke, napadi na privatna lica, na biznise,
treba znati podatak, da se ovdje zakoni vrlo sporo
silovanja, nenormalno brza vožnja u gusto
mijenjaju, jer u Americi ima zakona koji su stari i po
naseljenim dijelovima grada... Sve je ovo imalo
stotinu godina u pojedinim državama. Negativne
direktnog dodira sa bosanskom zajednicom,
stvari se dešavaju svakodnevno, i svima. S tim u
ostavljajući ozbiljne posljedice. Posljednji primjer
vezi, to što se desilo nije bilo namijenjeno i
napada i nasilja nad našom zemljakinjom, te
usmjereno direktno protiv BiH zajednice. Zapravo,
silovanje i zlostavljanje na najgori mogući način,
svjedoci smo da se svim
zajednicama
to dešava,
Akcijom sigurnosnih agencija u BiH došlo se do informacije
k a o
i
s a m i m
Amerikancima. Nije
nepoznat podatak da St.
Louis sa Detroitom
prednjači u Americi po
broju negativnosti i da se
Radovan Karadžić
se krije u Rusiji
Ratni lider
Republike
S r p s k e
R a d o v a n
Karadžić krije
se u Rusiji.
O v u
j e
informaciju o
k r e t a n j u
najtraženijeg haškog
optuženika dao javnosti GROZD,
policijsko-obavještajna grupa za
praćenje ratnih zločinaca i
razotkrivanje mreže njihovih
pomagača u Bosni i Hercegovini.
Do informacije o tome da se Karadžić
navodno krije u Rusiji došlo se
prisluškivanjem jednog telefonskog
razgovora u inostranstvu, nezvanično
saznaje Oslobođenje iz Agencije za
istrage i zaštitu (SIPA). Grupa GROZD,
kojom rukovodi državni tužilac,
osnovana je na inicijativu visokog
predstavnika, a čine je predstavnici
svih policijskih agencija u BiH i
Obavještajno-sigurnosne agencije BiH
(OSA). Lider ove grupe je SIPA, kazao
je novinarima zamjenik direktora ove
agencije Sead Lisak, dodavši da se,
prema podacima spomenute grupe,
najtraženiji ratni zločinci ne nalaze u
BiH. Šef Centra za istraživanje ratnih
zločina u SIPA Šefik Halilović kazao je
da GROZD radi na prikupljanju
operativnih informacija o četvorici
haških bjegunaca - Radovanu
Karadžiću, Ratku Mladiću, Stojanu
Župljaninu, Zdravku Tolimiru. Otkrio je
da je GROZD prošle godine prikupio 48
informacija o odbjeglim ratnim
zločincima, te da je trenutno prioritet
ove grupe potraga za Župljaninom i
razotkrivanje mreže njegovih
pomagača.
Halilović je kazao da je SIPA prikupila
dosta kvalitetnih podataka o
finansijerima i pomagačima
(pojedincima i preduzećima) Stojana
Župljanina u Bosni i Hercegovini i stoga
je najavio da će po nalogu Ministarstva
sigurnosti BiH uskoro biti zamrznuta
njihova pokretna i nepokretna imovina.
u zadnje vrijeme to stanje ništa nabolje nije
promijenilo. Doduše, ovakav loš saldo ovom gradu
daje North County, ali nevolja ne bira lokaciju, što je
pokazao posljednji slučaj, koji se desio u South City
zoni, u neposrednoj blizini naših biznisa.
Zato, povedimo računa o našoj omladini,
kad i s kim izlaze, i u koje vrijeme se vraćaju, nikako
kasno i nikako sami, a oni koji zaista moraju zbog
posla dolaziti kasno kući, treba u praksu uvesti da
suprug izađe pred suprugu, brat pred sestru, rođak
pred rođaka, prijatelj pred prijatelja, komšija pred
komšiju. Samo tako ćemo spasiti od nevolje jedni
druge.
Hajro Smajić
U jutarnjim satima, negdje oko 2 AM, 25. januara
2007, Bosanka, 42, dok se vraćala pješke kući s
posla, napadnuta je od strane nepoznatog lica u
blizini raskršća West i Wilcox Avenija. Nepoznata
osoba je izašla iz sivog mini van, i pitala za
cigaretu. Na odgovor NO, osoba je tražila novac,
da bi šipkom, koja služi da se zaključa volan u
autu, udarila žrtvu u glavu. Na glavu žrtve je
onda nabila vreću, da bi je zatim silom utjerala u
auto. Potom je žrtva i seksualno zlostavljana,
kako je izjavila St. Louis Policija.
Žrtva je uspjela nekako pobjeći negdje oko 2.30
AM. Zbog zadobijenih povreda, u kritičnom je
stanju i nalazi se u bolnici.
Negdje oko 1 PM istog dana, Policija je zapazila
osumnjičeno auto na Morganford Rd i uhapsila
dvije osobe. Mini van je inače ukraden još
prethodnog dana, srijeda, 24. januara. Hapšenje
dvoje pomenutih, dovelo je do hapšenja još tri
osobe, koje su ispitivane u četvrtak navečer.
Velike teškoće u istrazi zadalo je neznanje
engleskog jezika žrtve Bosanke, pa je angažovan
prevodilac, koji je zajedno sa Policijom
prisustvovao davanju izjave u bolnici.
Do momenta pisanja ovog izvještaja, nisu
objavljene nove informacije od strane Policije St.
Louis.
Radio [email protected]
BEHAR
bosnian radio program St. Louis
Slušajte vaš omiljeni program u
novom terminu 5.00 - 8.00 PM CT
svake nedjelje
BOSNIAN MEDIA GROUP
istinski
bošnjački radio
P.O. Box 2636
St. Louis, MO 63116-2636
phone 314.494.6512
fax 314.416.1388
www.bosnianmediagroup.com
14 15. februar 2007
bosnjacka
IABNA, 1810 N Pfingsten Road, Northbrook, IL 60062
Tel. 847-272-0319 Fax: 847-272-0348 www.dzemati.org
9. februar, 2007
Esselamu alejkum!
Hvala Allahu koji je Jedini hvale dostojan, od Njega pomoć, oprost i uputu tražimo! Svjedočimo da je samo Allah bog,
Jedan, Jedini. I svjedočimo da je Muhammed, a.s., Njegov rob i Njegov Poslanik. Neka je spas i mir na njega na njegovu
časnu porodicu, na njegove uzorite ashabe i na sve one koji su ga slijedili i koji ga budu slijedili do Sudnjeg dana.
Draga braćo i sestre, pozivamo naša srca da iskreno Allahu zahvalu upute. Molimo Allaha Dželle Šanuhu da Svoju milost
spusti među nas, da nas učini od onih koji su strpljivi. Činimo dobra djela, prije nego budemo zauzeti! Oprost tražimo prije
nego što umremo! Sve što će doći znajmo da je blizu. Allah neće ništa požuriti zato što to neko požuruje, nit će usporiti zato
što to neko usporava! Zato , bojmo se Allaha onako kako se treba bojati. Znajmo da prolaskom svake sekunde odlazi dio
nas. Svaka sekunda je naša šansa do Allahova zadovoljstva. Zato ne propustimo priliku jer propuštena prilika se nikad
neće moći nadoknaditi.
Allah Dželle Šanuhu kaže u Kur`anu „O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A
ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas
rješenje ljepše“ (En-Nisa: 59). “On vam propisuje u vjeri isto ono sto je propisao Nuhu i ono sto objavljujemo
tebi, i ono sto smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: “Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne
podvajajte!”(Sura, 13).
Muhammed Alejhisselam je rekao: “Čvrsto se držite džemata, a čuvajte se razilaženja. Šejtan je sa pojedincem, a od
dvojice je dalji. Ko želi Džennet, neka se drži džemata, a onaj koga dobro njegovo djelo raduje, a njegovo loše djelo žalosti,
pa taj je mu`min”. (Tirmizi i Hakim)
Draga braćo i sestre, muslimani su univerzalni ummet zato što je islam univerzalna vjera utemeljena na dva osnovna
principa:
Prvo, Allah, dž.š., je prvi i zadnji za sve što postoji. Samo je Bog, koji nije rodio i nije rođen, i kojem ništa i niko nije ravan,
vrijedan poštovanja i obožavanja. Samo je On sudija. Svi se na kraju Bogu, dž.š., vraćamo.
Drugo, islam se temelji na univerzalnom moralnom imperativu: "pozivaj na dobro i odvraćaj od zla." A to znači: vjeruj
iskreno; govori istinito; radi pošteno; i ponašaj se moralno. Nemoj vjerovati lažno; nemoj govoriti neistinito; nemoj raditi
nepošteno; i nemoj živjeti nemoralno.
Dragi Bošnjaci, Allahovom milošću bosanski muslimani su prihvatili instituciju islama u devetnaestom stoljeću i na taj
način sačuvali univerzalnu vjeru u Jednog Bog i ostali vjerni principu univerzalnog ummeta. Zato je Islamska zajednica dar
Božji kojeg se ne smije nijekati, niti ga se smije obeščašćivati. Ko to ne razumije, ne može suditi o bosanskim
muslimanima; ko to ne poštuje, nema pravo ničem bosanske muslimane učiti ni vjeri koju oni znaju, ni vjernosti ummetu
koju oni čvrsto drže.
Imajući to na umu, a i na osnovu ukazane potrebe, te na osnovu Rezolucije o tumačenju islama od Rijaseta IZ-e u BiH,
Islamska Zajednica Bošnjaka u Sjevernoj Americi IABNA, izdaje slijedeće
Saopćenje:
IABNA, kao krovna vjerska organizacija Bošnjaka u Sjevernoj Americi, daje na znanje je već duže vrijeme suočena sa
pojavom neprimjerenog tumačenja islama od nekih pojedinaca i grupa koje uznemiravaju muslimane i od postojećeg
dobra koje se ogleda u jedinstvu kelime-i tevhida i tevhid-i kelime potiče se fitneluk koji vodi razdoru i raskolu među
muslimanima. Te grupe, udruženja i pojedinci djeluju van sistema naše Islamske zajednice ovdje, a samim time i Rijaseta
u čijem sastavu djelujemo.
IABNA je odlučna u namjeri da zaštiti originalnost vjekovne tradicije islamskog organiziranja u BiH, a i ovdje. koja se
pokazala životnom u svim prilikama kroz koje su prolazili bosanskih muslimani zadnjih stoljeća, posebno u kriznim
trenucima za njihov opstanak kakva je bila zadnja agresija na našu zemlju i naš narod. Stoga, IABNA poziva sve svoje
aktiviste, članove i simpatizere da u svom radu u džamiji, mektebu, školi i na bilo kojem drugom javnom mjestu budu
dosljedni u tumačenju institucionalnog učenja islama na temeljima Kur'ana, Sunneta i našeg bosansko-hercegovačkog
iskustva.
IABNA osuđuje svaku vrstu klevete i etiketiranja bilo koga u Islamskoj zajednici, posebno na osnovu mezhebske ili
ideološke predrasude. IABNA je jedinstvena u svom doktrinarnom i institucionalnom učenju islama i odbija bilo kakve
podjele po mezhebima.
Zapažajući i Osjećajući opasnost od sračunate podjele i razdora među bosanskim muslimanima, kao i neprimjerenu
agresivnost pojedinaca i grupa u tumačenju islama, želimo naglasiti da se dešavalo da pojedini pisani i Internet mediji,
objave članak koji promoviše ove grupe i pojedince koji ne samo da djeluju van sistema nego i aktivno rade protiv sistema.
Takve pojave zbunjuju naše članove, uvode razdor i legitimišu njihovo djelovanje...
Radi bolje i korektnije saradnje, pravovremene reakcije i tačne informacije, da se ne bi svjesno ili nesvjesno ponavljale
greške obavještavamo vas da sljedeći imami, pojedinci i džemati djeluju u sastavu IABNA-e:




























Dr. Senad ef. Agić - Imam u Chicagu i Gl. imam za SAD
Kemal-ef Karić - Imam u Chicagu, II
Dr. Bajram ef. Mulić Imam u New Yorku
Ismet ef. Zejnelović Imam u Atlanti
Dženan-ef. Kaljanac Imam u Detroitu
Muhamed ef. Hasić Imam u St. Louisu
Enver-ef. Kunić (v.d.i.) u St. Louisu (II)
Sabahudin ef. Ćeman Imam u Phoenixu
Muaz ef. Redžić Imam u Nashville-u
Azam ef. Efendira Imam u Louisvilleu
Ahmet ef. Alić Imam u Grand Rapidsu
Abdulah ef. Polovina Imam u Seattleu
Mensur ef. Masnopita Imam u San Joseu
Jasmin ef. Huskić ( v.d.i.) u Portlandu
Ibran ef. Salkić ( v.d.i.) u Charlotteu
Senahid Halilović ( v.d.i.) u New Yorku (II)
Ahmed-ef. Cerić (v.d.i.) u Jacksonvilleu
Hfz. Nermin-ef. Spahić Imam u Des Moines
Mehmed Elezović v.d.i. u Washington (DC)
Mirzet-ef. Mehmedović Imam u Hartfordu
Jasmin Latifović (v.d.i.) u St. Petersburg
Aziz-ef. Zulum (v.d.i.) u Houstonu
Muhamed ef. Brka Imam u Chattanoogi
Fejlem ef. Salkić Imam u Detroitu
Bilal ef. Merdan Imam u Bowling Green-u
Tajib ef. Pašanbegović Imam u Torontu i Gl. Imam za Kanadu
Ismail ef. Fetić - Imam u Hamiltonu
Nedžad ef. Hafizović Imam u Torontu
dekret
ovlas.
dekret
dekret
dekret
dekret
ovlas.
dekret
ovlas.
dekret
ovlas.
dekret
dekret
ovlas.
ovlas.
ovlas.
ovlas.
dekret
ovlas.
ovlas.
ovlas.
ovlas.
ovlas.
dekret
dekret
dekret
dekret
ovlas.
Ostali pojedinci i grupe koji nisu na navedenoj listi nisu u sastavu IABNA-e. Mi se nadamo, ako Bog da, da će i oni jednog
dana shvatiti da trebaju biti dio institucionalnog organiziranja Bošnjaka ovdje i staviti se na raspolaganje IABNA-i i biti
njen dio. Molimo vas da ovo saopćenje shvatite na najbolji i najpozitivniji mogući način, a radi očuvanja našeg jedinstva i
islamskog bratstva i sestrinstva ovdje, daleko od naše Domovine Bosne i Hercegovine.
Mi vas mahsuz selamimo i želimo vam sve najbolje, te vas pozivamo da budete uz IABNA-u!
Upravni odbor IABNA-e
Apel za pomoć
Pomozimo
invalidu
iz Kaknja
Redakcija Bošnjačke dijaspore stalnoje
uključena u razne vidove pomoći našim
ljudima širom svijeta. Također pozivamo i sve
čitaoce da se u skladu sa svojim
mogućnostima i svjetonazorima uključe u
neku od humanitarnih akcija. U ovom broju
mi vam donosimo pismo Vehida Delića, koji
moli za pomoć. Ukoliko nađete za shodno
pomozite, jer život treba učiniti
zadovoljstvima, a najveće zadovoljstvo je
osjetiti i znati da si nekome pomogao.
„Poštovani, ja vam se lično obraćam za
pomoć, ako ste u mogućnosti da mi
pomognete.
Ja sam Delic Vehid 100% invalid, nepokretan
od 11.10.1999. godine kada sam preživio
tešku saobraćajnu nesreću i ostao trajno
nepokretan. Sada se mogu koristiti samo
lijevom rukom 40%, a zivim u seoskoj kući
mojih roditelja, koja je prilično stara i
dotrajala i nema osnovnih uslova za moje
potrebe. Naprimjer: bez vode u kući, WC-a,
banje(kupatila), a prostor u kome ja i moja
porodica živimo je dvije sobe 4 x 4 metra,
koje trebam renovirati i sam pristup joj je
opasan i strmovit, tako da nisam u stanju ni
da izađem ispred kuće na svjež zrak. Sve ovo
proteklo vrijeme od same nesreće do dan
danas pa se nadam da ćete me razumjeti.
Oženjen sam i otac sam troje maloljetne
djece, koja pohađaju osnovnu školu. Ja im ne
mogu obezbijediti najosnovnije uslove za
školovanje.
Napominjem vam da sam do dan danas
izvršio osam vrlo teških operacija i stanje
poslije ovih operacija je nešto bolje u odnosu
na stanje poslije udesa. Dobio sam
pokretljivost lijeve ruke 40% a iza udesa sam
bio totalno nepokretan.
Ja vas prije samog kraja moje kratke molbe
MOLIM da me probate razumjeti i da mi
pomognete u svojim mogućnostima, a više o
meni možete pogledati na sljedećim
stranicama sa mojim slikama:
www.delicvehid.com
www.vehid.blogger.ba
www.invalidpomoc.maclenet.com
Ja vas još jednom molim za pomoć, a ako ste
mi voljni pomoći to možete učiniti na jedan od
sljedećih načina koji vam odgovara:
Primalac:Delic Vehid
RAIFFEISEN BANK D.D. BiH
Filijala-Kakanj
na broj:1610650000000027
Konto:196501291-5
SWIFT:RZBABA2S
Uplate preko Western uniona na adresu:
Primalac: Delic Elvedina
Mjesto: Pedici br.65
72243-Brnjic
Kakanj
BiH
Za uplate u KM:
Primalac:Delic Vehid
RAIFFEISEN BANK D.D. BiH
Filijala:Kakanj
na broj:1610650000000027
konto:096503106-5
Ja vam se unaprijed zahvaljujem na
razumijevanju i molim vas da ovu moju molbu
pošaljete svojim prijateljima, koji bih mi mogli
pomoći, pa se nadam da ćete me razumjeti i
pomoći mi u svojim mogućnostima kako bih
mogao obezbijediti sredstva za dalje liječenje
koje mi je neophodno.
VELIKO HVALA!!!
15. februar 2007
bosnjacka
Dvadeset ispod nule i promocija našega sjećanja
15
Piše Azra Heljo
Zapis iz Čikaga
Svoje uspomene o životu pod opsadom, sjećanja na dane i godine provedene u gradu heroju, gradu
gdje se dešavala historija, govorili su Mirsad Kurtagić, koji se nakon godina provedenih u Čikagu,
vratio Sarajevu, ljubavi koja se ne zaboravlja. Mirsad je ostao bez jedne noge kao i drugi svjedok
Nihad Krndžija, koji ipak hrabro koračaju u bolje sutra. Svjedoci sarajevske ratne golgote bili su i
Adnan Muzurović, predsjednik sportskog društva “BOSNAM”, koji nam je doveo jednog istinskog
heroja, nosioca Zlatnog ljiljana, Taiba Čelika, ujedno autora knjige “Diverzanti”, koju svakako treba
pročitati, a čija zvanična promocija se uskoro očekuje u ovoj istoj Biblioteci.
Glavna tema svih razgovora i novinarskih
izvještaja ovih dana je vremenska situacija. Tako i
ovaj zapis dolazi iz ledom okovanog Čikaga. Živa u
termometru spušta se i do dvadesetog podioka
ispod nule. Ovakva zima nije zapamćena u
posljednjih desetak godina. Pa i unatoč neizdrživoj
hladnoći, kad se i dah mrzne, bošnjačka zajednica u
Čikagu živjela je bogat kulturni život. Ono što se
događalo u sferi kulture vrijedno je pažnje i treba da
bude zabilježeno, inače će vrijeme to smjestiti u
zaborav. A nama treba pamćenje, sjećanje za
naraštaj što stasa i onaj koji će doći. Pamćenje koje
će im pričati o nama današnjima, kako bi na našem
iskustvu nastavili graditi život sa dušom
bošnjačkom.
Tako je veoma hladnog dvadeset i sedmog
dana mjeseca januara, u Bosanskoj biblioteci u
Čikagu, koja svakim danom sve više opravdava
svoje postojanje, održana promocija
dokumentarnog filma Suade Kapić, napravljenog na
osnovu svjedočenja sudionika tragičnih ratnih
događanja, pod radnim naslovom OPSADA
SARAJEVA, u periodu od 1992 1996. godine. Film
sadrži šest kaseta u trajanju od 16 sati. Jedan od
organizatora i promotora ovog izuzetno vrijednog, i
za historiju važnog dokumentarnog materijala bio je
Alija Jaganjac. Zbog kratkoće vremena, kojeg za
ovakve prilike nikad nije dovoljno, jer ovdje se
uvijek ima mnogo više reći i čuti nego što to vrijeme
dozvoljava, posjetitelji, koji su i pored hladnoće i
ranog prijepodnevnog termina ispunili salu do
posljednjeg mjesta, imali su priliku da vide jednu
kasetu svjedočenja o događajima iz najtežeg
perioda bogate historije Sarajeva. Raduje činjenica
da je ovoj prezentaciji istine prisustvovao znatan
broj omladine, što budi nadu da će i poslije nas biti nas.
Sarajevo je i pored zločinačke agresije
vođene mržnjom prema svemu bošnjačkom,
usprkos mraku i smrti, hladnoći i gladi, ostalo gordo i
nepokoreno. Odbranio ga je prkos i ljubav onih koji
ga vole. A ljubav može sve. Svoje uspomene o životu
pod opsadom, sjećanja na dane i godine provedene
u gradu heroju, gradu gdje se dešavala historija,
govorili su Mirsad Kurtagić, koji se nakon godina
provedenih u Čikagu, vratio Sarajevu, ljubavi koja
se ne zaboravlja. Mirsad je ostao bez jedne noge kao
i drugi svjedok Nihad Krndžija, koji ipak hrabro
koračaju u bolje sutra. Svjedoci sarajevske ratne
golgote bili su i Adnan Muzurović, predsjednik
sportskog društva “BOSNAM”, koji nam je doveo
jednog istinskog heroja, nosioca Zlatnog ljiljana,
Taiba Čelika, ujedno autora knjige “Diverzanti”, koju
svakako treba pročitati, a čija zvanična promocija se
uskoro očekuje u ovoj istoj Biblioteci.
Svih šest kaseta postalo je dostupno
javnosti, zahvaljujući velikodušnosti same Suade
Kapić, koja je to poklonila našoj Biblioteci u Čikagu.
Suze u očima prisutnih izazvalo je emotivno
svjedočenje tinejdžera, u vrijeme ratnih događanja.
Šta je ostalo u dječjim dušama, sjećanjima? Kako je
izgledala dječja igra pod granatama, gdje je jedino
svjetlo bilo svjetlo dana, a slatkiš misaona imenica?
Period kad su dječje igračke zamijenili zvuci rafala i
granata, kad se dah straha i smrti osjećao u zraku, a
te glavice bolje raspoznavale po zvuku vrstu oružja
od vrsta dječjih igara. Kako su oni ponijeli Bosnu u
daleki svijet? Ponijeli su je u dječjem srcu, dragu i
lijepu, kao rođenu majku o kojoj se sanja i mašta, uz
misli, a sada i obećanje da joj se jednom vrati, kao
što se dijete vraća u majčino krilo. Nisu tada djeca
znala zašto čika Sveto nije više njihov komšija i
zašto umjesto pozdrava šalje granate. Kako
objasniti djeci zašto su crni oblaci nadvili nad njihovo
djetinjstvo, zašto moraju da odrastu preko noći.
Zato ovaj film, sjećanja preživjelih, treba da
svjedoče istinu, a naše je da ih zapišemo. Da se ne
zaboravi, jer zaborav ubija. Da se ne ponovi. Da
nikad više ni jedno djetinjstvo ne prekriju crni oblaci.
I zato na kraju ovih redova osjećam potrebu
da kažem: Hvala Vam Suada Kapić što nas čuvate od
zaborava. Hvala Seleni Seferović, rukovodiocu
Biblioteke, što nam i pored silne hladnoće unese
toplinu u dušu i srce. Zainteresirani koji žele da
pogledaju ove kasete, mogu ih naći u Biblioteci, kao i
oko hiljadu naših knjiga, kojima ista raspolaže.
Odbijen zahtjev za preispitivanje odluke o promjeni zastave, grba i himne Republike Srpske
OBILJEŽJA ENTITETA VIŠE
NE VAŽE!!!
U saopćenju Ustavnog suda navodi se da je ova institucija
donijela takvu odluku, jer je ocijenila da "ne postoji pravni
osnov" za produženje roka u periodu dužem od šest mjeseci
za izvršenje ove odluke.
Nakon što je svima postalo
jasno da obilježja Republike Srpske i
Federacije Bosne i Hercegovine više
nisu pravosnažna, jer ne odražavaju
interese i potrebe naroda i građana
koji u njima žive, u Federaciji su vlasti
naložile uklanjanje ovih obilježja, dok
je Republika Srpska uputila apelaciju
Ustavnom sudu da preispita odluku o
ukidanju obilježja, te da prolongira
rok njihovoga uklanjanja. Ustavni sud
BiH, međutim, odbio je zahtjev
Narodne skupštine Republike Srpske
za preispitivanje odluke koja se odnosi
na promjenu Zakona o zastavi, grbu i
himni RS, kao i zahtjev za produženje
roka za njeno izvršenje. U saopćenju
Ustavnog suda navodi se da je ova
institucija donijela takvu odluku, jer je
in America
bmg
in Bosnia
ocijenila da "ne postoji pravni osnov"
za produženje roka u periodu dužem
od šest mjeseci za izvršenje ove
odluke.
Kako stoji u saopćenju,
Ustavni sud je konstatovao da
Parlament Federacije BiH i Narodna
skupština RS nisu otklonili utvrđene
nesaglasnosti na osnovu odluke Suda
o promjeni članova Zakona o grbu i
zastavi Federacije BiH i Ustavnog
zakona o zastavi, grbu i himni RS.
"S obzirom da u ostavljenom
roku od šest mjeseci od dana
objavljivanja navedene odluke u
Službenom glasniku BiH nije
otklonjena utvrđena nesaglasnost,
Ustavni sud je utvrdio da član 1. i 2.
Zakona o grbu i zastavi Federacije BiH
i član 2. i 3. Ustavnog zakona o
zastavi, grbu i himni RS prestaju da
važe danom objavljivanja ove odluke
u Službenom glasniku BiH. Konačni
tekst odluke će se verifikovati na
jednoj od narednih sjednica Ustavnog
suda", stoji u saopćenju, a do daljnjeg
obilježja entiteta više ne važe.
16
17
bosnjacka
Ukoliko trebate posao, pravo rješenje za Vas je:
BIH INTERNATIONAL TRUCKING COMPANY
OBUKA ZA CDL VOZAČKU DOZVOLU
- mogućnost učenja i polaganja
na bosanskom jeziku
- pet sedmica trening
- obezbijeđen smještaj
- veliko iskustvo na američkim
putevima naših instruktora
- NAZOVITE ODMAH i rezervišite mjesto,
broj studenata ograničen svaki mjesec
3201 West Devon Ave
Chicago, IL 60659
Tel. 773.681.8600
Fax 773.681.8601
City Fresh Market
NUDIMO POSAO INSTRUKTORIMA!
Nazovite nas!
UKAŽITE NAM POVJERENJE
MI SMO TU DA VAM POMOGNEMO
800.368.8115
314.832.7900
Ako želite da kupite ili
prodate vašu kuću,
za Vas je najbolji izbor :
Claus Schlaefli
314-503-6611
www.WhySTL.com
Garantovana satisfakcija!
Pažnja kupci!!!
Izbjegnite greške kod kupovine kuće i
uštedite hiljade dolara
Nazovite za besplatan savjet:
1-888-876-2997 #1019
Your Home SOLD in under 120 Days
or I Buy it for Cash
Ako još niste izabrali agenta,
onda je Claus pravo rješenje
Nazovite odmah: 314-503-6611
Tražimo saradnike i distributere
u Sjevernoj Americi
Ši r o k a s o r t i m a n p r e h r a m b e n i h
proizvoda, voće i povrće visokog
kvaliteta, meso, riba i morski plodovi. www.cityfreshmarket.com
Veliki izbor suhomesnatih i mliječnih
STORE HOURS
proizvoda. Pečenje sa ražnja, hljeb, Monday - Saturday 7 AM - 10 PM
peciva, torte i razne poslastice.
Sunday 8AM - 9PM
18 15. februar 2007
Bosanski turizam
Ako ste tokom zime u Bosni i Hercegovini, uvjerite se
bosnjacka
KONJUH - VIŠE OD PLANINE!
Zimski dani bez snijega, bosanske gradske sredine pritisnute gustim smogom i naša zbunjenost kako i
gdje zimovati možda bi mogli biti riješeni vrlo jednostavno: pročitajte ovu priču i zasigurno ćete poželjeti
da jeftino dobijete mogućnost kvalitetnog odmora. Kada jednom dođete na Konjuh, ovo će biti vaša
stalna destinacija za odmor, jer nudi više od onoga što ste očekivali...
Planina Konjuh oduvijek je bila popularna
turistička destinacija u bosanskohercegovačkoj
turističkoj ponudi, posebno kada je u pitanju
zimski turizam. Nalazi se na sjeveroistočnom
dijelu BiH i prostire se u nekoliko općina regije
Tuzlanskog kantona-Banovići, Kladanj i Zavidovići.
Konjuh je neprocjenjivo turističko bogatstvo, jer
obiluje šumama, veoma značajnim izvorima
planinske vode i speleološkim lokalitetima. Ono
što Konjuh ističe u odnosu na druge planine u BiH,
i šire, upravo je netaknuta i izvorna ljepota
krajolika i osjećaj bosanske tradicije.
Planina Konjuh dobila je ime po drevnom
kultu vrhova, koji je zastupljen u starim kulturama
i vjerovanjima. To su često povezani kultovi
Sunca, gromova i kiše. Najviši vrh planine Konjuh
zove se Poslan i iznosi 1.119 m nadmorske visine.
Osim po ljepoti prirode, Konjuh je poznat i po
velikom broju pećina koje krije. Najpoznatije su
Djevojačka i Bebravska pećina koje svojim čarima
privlače mnogobrojne turiste.
NOĆENJE I DORUČAK $ 13,5
Ako želite posjetiti bilo koju od ovih lokacija,
dobro će vam poslužiti slijedeće informacije:
1. Turistička zajednica Tuzlanskog Kantona ;
kontakt tel. +387 (0) 35 228 799,
228 800, e-mail: [email protected],
[email protected]
2. Kladanj - grad, skijalište
- Hotel „Bosna“- noćenje sa doručkom 20KM,
kontakt tel. + 387 (0) 35 621 528,
http://www.camdzic-komerc.com.ba
- Motel „Jelen“- noćenje sa doručkom 20KM,
kontakt tel. +387 (0) 35 621 111,
http://www.camdzic-komerc.com.ba
- Motel „Amerika“- noćenje sa doručkom 20KM,
kontakt tel. +387 (0) 35 621 111,
http://www.camdzic-komerc.com.ba
3. Muška Voda
- Motel „Muška Voda“ noćenje s doručkom
25KM, kontakt tel.624-221, 621-360
4. Zlaća
- villa „Sensi“- noćenje sa doručkom 25KM,
kontakt tel. +387 (0) 35 880 406
5. Zobik
- planinarski dom sa smještajnim kapacitetom
od dvadesetak ležaja
Pišu: Ena Osmanović i Nermina Hamzić
[email protected]
Djevojačka pećina
Pored standardnih mogućnosti koje svaka
planina nudi, Konjuh svojim posjetiocima pruža
mnogo više. Postaje sve zanimljiviji turistima
upravo zbog svoje osnovne karakteristike - sve na
jednom mjestu. Na Konjuhu odmor i zabavu mogu
pronaći svi: ljubitelji zimskih sportova, zaljubljenici
u historiju, planinari, gurmani, ljudi željni odmora,
lova i ribolova, ali i oni koju u Bosnu i Hercegovinu
dođu tokom ljeta, a vrelinu mora vole zamijeniti
svježinama i ljepotom planine...
Zimi planina Konjuh pruža poseban ugođaj. Za
ljubitelje zimskih sportova, ski-staze na Konjuhu
sigurno će biti atraktivan i zanimljiv doživljaj. Skicentar Karaula posjetiocima nudi mogućnost za
dobru rekreaciju i zabavu. Staza je duga 1.700 m,
a ski-lift ima vučnu stazu od 1.100 m. Za djecu
postoje posebne staze za sankanje. Konjuh se i po
cijenama razlikuje od ostalih planina. Dnevna
karta za ski-lift za odrasle iznosi 14 KM, a za djecu
do 14 godina skromnih 12 KM. Također, postoje
prikladni popusti kada su u pitanju organizovane
posjete škola ili drugih turističkih grupa. Velika
pogodnost je što se ski-lift nalazi samo 800 m od
grada Kladnja, tako da turisti mogu uživati u
restoranima koji nude tradicionalnu bosansku
kuhinju, mnogobrojnim kafićima i hotelima.
Ako ste zaljubljeni u planine i planinarenje
posebno će vas oduševiti Zobik, koji je
planinarima jedna od najdražih stanica za odmor,
uživanje u prirodi i avanturizam. Na Zobiku postoji
planinarski dom koji ima smještajni kapacitet od
dvadesetak ležaja. Nalazi se na osamljenom
mjestu i pruža vam otkrivanje sasvim novog
svijeta - udaljenog od grada, saobraćaja i vreve.
Posebno popularno izletište na planini Konjuh jeste
izletište „Muška Voda“ u dolini rijeke Drinjače.
Muška Voda je vrelo na kojem izvire voda kojoj se
pripisuju afrodizijačke moći. Ova voda jedno
vrijeme je bila izvozni proizvod, a, po svemu
sudeći, ponovo će postati. Oko ovog izvora
izgrađeni su mnogobrojni bungalovi, pješačke i
ski-staze, sportski tereni i planinarski dom. Muška
Voda, kao izletište, posjećena je tokom čitave
godine, posebno zimi i za vrijeme prvomajskih
praznika. Posjetioci smještaj mogu potražiti u
motelu „Muška Voda“
Duboko u planini Konjuh smješteno je poznato
izletište Zlaća i istoimeni hotel. Zlaća se nalazi 12
kilometara od Banovića i nudi potpuni užitak za
porodični ili romantični odmor u hotelu koji je
okružen nedirnutom prirodom. Šetanje, uživanje u
sportovima, upoznavanje divlje prirode ili branje
ljekovitih biljaka samo su neke od aktivnosti koje
će vas zabaviti na Zlaći. U neposrednoj blizini ovog
hotela protječe rijeka Oskova koja pruža
mogućnosti kupanja i ribolova.
Kada mislite da već znate sve i da ste sve vidjeli,
planina Konjuh ima još bogatstava za ponuditi.
Pored mnogobrojnih pećina, u Kladnju i na
Konjuhu pronađen je i veliki broj stećaka, a ispod
planine krije se i prirodno jezero pod nazivom
Gorsko Oko. Mnogobrojni su lokaliteti koje je
zanimljivo posjetiti. Ski-sportovi, šetnja, lov,
ribolov, izleti, znamenitosti, upoznavanje sa
bosanskom historijom, kulturom i tradicijom.
Konjuh za svakoga pruža nešto.
15. februar 2007
bosnjacka
19
Živjeti u Bosni znači živjeti u stalnom uvjerenju da uvijek može biti gore. Formiranje nove bh
Vlade ili, kako ga zovu, Vijeća ministara, samo potvrđuje činjenicu
NOVO VIJEĆE MINISTARA
ZA DALJNJE NAZADOVANJE BiH
Piše Mirzet Hamzić
Više od četiri mjeseca trebalo je velikoj
koaliciji u BiH da formira Vijeće ministara. Ništa
posebno, da se ne radi o zemlji u kojoj je sve stalo
pet mjeseci pred izbore i od koje su se zahtijevale
brze reforme, kako bi ostala u igri za približavanje
Evropi i kako bi zaustavila propadanje u ponor bez
povratka. Mandatar je imenovan davno. Govorilo se
o stručnosti, Vladi u koju će ući najkompetentniji, da
bi se na kraju sve svelo na naduravanje oko toga čiji
će pulen doći do fotelje. Ako se može naći izuzetak iz
kojeg bi isijavalo bar malo nade, onda se to može
reći za postupak Stranke za BiH, koja je za ministra
vanjskih poslova predložila Svena Alkalaja, jer je
riječ o čovjeku koji je u jeku najžešćih napada
razobličio snažan srpski lobi u USA, koji je nastojao
pokazati kako su agresori zapravo stradalnici.
Sve ostalo bila je puka matematika u kojoj
je svaka od pregovaračkih strana pravila prostor za
svoje najpodobnije kadrove. Korak više od svih
otišao je predsjednik SDA, Sulejman Tihić, koji je
jednoj od najbezbojnijih pojava u bh politici, Tariku
Sadoviću, obezbijedio pored ministarske fotelje i
mjesto potpredsjednika Vijeća ministara. Nema
sumnje da je riječ o čovjeku koji se kupa u vazelinu,
a Tihić je znao to cijeniti, jer zahvaljujući takvima
danas mu nije jedina funkcija predsjednik medžlisa
IZ u Bosanskoj Gradišci.
Svi koji su u zadnjih deset godina bili u
mgućnosti pratiti bh politička zbivanja potvrdit će da
se po bezbojnosti sa pomenutim arhitektom,
Sadovićem, mogao mjeriti jedino prof. dr. Safet
Halilović. Umjetnik koji je četiri godine brojao
predsjedničke glasove, kako ne bi Silajdžiću saopćio
da je poražen od Tihića. To se ne zaboravlja.
U narednom peridu, bosanska vlada radit će
pod palicom Nikole Špirića u sastavu; ministar
vanjski poslova Sven Aklkalaj, zamjenik Ana TrišićBabić. Slobodan Puhalac je ministar vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa, a zamjenik Vilim Primorac.
Ministar finansija i trezora i zamjenik premijera je
Dragan Vrankić, a zamjenik ministra Fuad
Ako će to nekoga utješiti sada možemo sa velikom izvjesnošću tvrditi da
će sljedeće Vijeće ministara biti još tanje i nesposobnije, jer pravilo da
uvijek može biti gore u ovoj zemlji je toliko puta dokazano, da ne vrijedi
postavljati pitanje oko eventualnih izuzetaka.
Kasumović. Promet i komunikacije će voditi Božo
Ljubić, zamjeničko mjesto je nepopunjeno, dok će na
čelu civilnih poslova biti Sredoje Nović, koji, također,
trenutno neće imati zamjenika. Ministar za ljudska
prava i izbjeglice je Safet Halilović, a zamjenik
Slavko Marin, ministar pravde je Bariša Čolak, a
zamjenik Srđan Arnaut. Zamjenik predsjedavajućeg i
ministar sigurnosti je Tarik Sadović, a zamjenik Mijo
Krešić. U Ministarstvu odbrane bit će trenutačno
samo zamjenica Marina Mendeš, dok je pozicija
drugog zamjenika još upražnjena.
Ako će to nekoga utješiti sada možemo sa
velikom izvjesnošću tvrditi da će sljedeće Vijeće
ministara biti još tanje i nesposobnije, jer pravilo da
uvijek može biti gore u ovoj zemlji je toliko puta
dokazano, da ne vrijedi postavljati pitanje oko
eventualnih izuzetaka.
Recimo još jednu vijest koja beznadežnu
situaciju u BiH čini još beznadežnijom. Vlada
Federacije nije još formirana. Obzirom da političke
elite još nisu postigle koncenzus oko uvlačenja u
vladajuće strukture svih tečića u sedmom koljenu,
konsultacije će još potrajati. Nadamo se da neće
postavljati pitanja oko toga koliko generacija u
njihovom rodu treba obezbijediti, jer bi se natezanja
mogla razvući do sljedećih izbora. Po imenima koja
se nude ne bi bila nikakva šteta da se nikad i ne
sastave, jer izvjesno je da je riječ o ljudima koji se
dokazali u svojim neuspjesima.
U okolnostima koje jesu ne čudi što se u vrlo
respektabilnoj manifestaciji koju je na vrlo visokom
nivo organizirao zagrebački Večernji list za ličnost
godine proglašen premijer RS-a Milorad Dodik.
Čovjek koji je predsjedavajućeg Vijeća ministara u
predhodnom sazivu, Adnana Terzića, nazvao
budalom, koji je visokog predstavnika za BiH
Kristijana Švarc Šilinga nazvao starcem za
sažaljevanje, koji sa srpskom i ruskom mafijom
krčmi BiH, proglašen je ličnošću godine. Neće nas
utješiti što je po istima i Mijo Brajković, direktor
Aluminijskog kombinata Mostar, koji je u ratu
zarobljene Bošnjake koristio za najgore poslove, jer
Dodik je na ušćuhlu bh političku scenu donio
drugačiji ritam i logiku. Skrenuo je pažnju i bar
govori da je nešto moguće pomjeriti nabolje.
No, to su samo priče.
Reforme koje se očekuju, policije prije svih,
neće se sprovesti. Rok koji je dat (2.3.2007.) sigurno
se neće ispoštovati. Govorili smo i zašto. Šta bi
kriminalci bez svoje policije. Ratni zločinci neće
završti u Hagu.
Porođajne muke se nastavljaju. Gomili hulja
biće dobro. Narodu koji ih je odabrao ne bi smjelo
biti bolje nego što jeste.
Ali, zapamtite: u ovoj zemlji uvijek može biti
gore.
LJUBIJA
European Food Market
Vlasnik:
Suad Huskanović
5159 Lemay Ferry
St.Louis, MO 63129
(314) 487-6566
Začini svoj dan
DOvoljno
DObar
20 15. februar 2007
Priča
bosnjacka
KAD SAM PRVI PUT
VIDIO VIDEO
Protestno pismo članova Udruženja
preživjelih srebreničkog genocida
POMOZITE
FATI ORLOVIĆ
Piše: Muhamed Berbić
[email protected]
Ne znam ko je i kada izmislio videorekorder,
ali sam ja tu čudnu spravu, TV kasetofon kako ga brzo
nazvaše, prvi put, kao i većina mojih vršnjaka iz
Zvornika i okoline, vidio negdje početkom osamdesetih
godina dvadesetog vijeka u Uzeirovoj poslastičarnici.
Uzeirova radnja tada sigurno nije imala najbolje
kolače u gradu, nije se isticala ni po lijepoj i čistoj
unutrašnjosti ni usluzi, ali je cijelog dana bila prepuna,
većinom maloljetnih mušterija.
Uzeir, prezimena mu ne znam, tada čovjek u
srednjim godinama, proćelav sa karakterističnim
brčićima čaplinovskog izgleda, dosjetio se i negdje
nabavio videorekorder, što mu je sigurno bio i najbolji
poslovni potez u životu. Repertoar u tom nezvaničnom
drugom zvorničkom bioskopu je bio uvijek isti. Preko
cijelog dana vrtjeli su se takozvani karate filmovi u
kojima su se kosooki junaci tukli do besvijesti, da bi
naravno glavni lik, dok pojedete samo jedan Uzeirov
kolač, sredio i po dvadesetak svojih protivnika. Nisu
svi mogli sjesti, ali su svi morali jesti. Da, ulaznica u
Uzeirovo kino, odnosno uslov da možete gledati film,
bila je narudžba bar jednog slatkiša. I kada bi se na
ekranu pojavila slova koja su značila da je film
završen, komentare oduševljenja prisutnih prekinuo bi
oštar gazdin glas.”Ha`jmo druga tura”, povikao bi
Uzeir, držeći u ruci kasetu koju je spremao staviti u
utrobu videorekordera.
Puštanju novog filma uvijek je prethodila duža
rasprava i ubjeđivanje o vremenu od posljednjeg
uzimanja kolača. ”Oca mi mrtvog, skoro sam uš`o”, kleo
se jedan mlađahni ljubitelj borilačkih vještina
skromnih finansijskih mogućnosti. ”Sad sam Uzeire,
Tita mi, nisam odgled`o ni pola filma”, pokušavao je još
jačim oružjem omekšati poslovno poslastičarevo srce,
trinaestogodišnjak za kojeg su roditelji mislili da je u
školi. Gazda bi, protivno svim pravilima ugostiteljstva,
ostavio u radnji samo one koji su u džepu uspjeli
pronaći dovoljno novca da plate bar jednu šampitu. Za
ostale, prst u pravcu vrata značio je početak nove
potrage za kojim novčićem i ponovno moljakanje
roditelja, nena i djedova da nešto daju. Svi bi naravno
nastojali da se što brže vrate, ne mareći za Uzeirovo
namrgođeno lice koje je pratilo situaciju u radnji. On
se trudio nabaviti nove filmove, tako da ste uvijek
imali razloga doći. Niko nije protestvovao što nema
prevoda, malo je kome zasmetalo što su glumci
azijatskog izgleda komunicirali na čistom njemačkom,
baš nikoga nisu razljutile očigledne tehničke mahane
filma. Važno je da je prštalo na sve strane i da su oni
dobri, baš suprotno od realnog života, uvijek
pobjeđivali. Pa, neka Uzeir i galami.
Kolači u svemu tome su bili manje bitni.
Kakvog su ukusa bili, prije koliko dana su napravljeni,
da li ćete nakon prvog poželjeti i drugi, nije brinulo ni
gazdu ni goste. Ulaznica k`o ulaznica, vrijedi samo dok
traje predstava.
A onda je, kao i svako čudo tehnike,
videorekorder bio sve manje čudo i postao je dostupan
i običnim ljudima. Doskorašnje Uzeirove mušterije
počeli su ih dobijati za rođendane, odličan uspjeh u
školi, ili su njihovi roditelji kupovinom te sprave željeli
pokazati kako čak i to sebi mogu priuštiti. Uzeir nije
pronašao novi način da privuče goste i ubrzo se tu, u
puno manjem broju, ponovo dolazilo samo radi slatkiša.
Nekako se to vrijeme poklopilo sa krajem
jednog perioda u našim životima, i kao da je sve
praznija poslastičarnica u glavnoj zvorničkoj ulici
najavljivala da uskoro tu neće biti ni Zvorničana. Uzeir
se, čujem, nakon zajedničkog brodoloma, kao i veliki
broj sugrađana, iskrcao na američku obalu.
Danas, kada prolazite Zvornikom, nemojte
džaba tražiti Uzeirovu poslastičarnicu. Čitav red
objekata u kojem je bila i njegova radnja je srušen, i u
tek napravljene zgrade uselili su neki ljudi koji, ako
nekada na ekranu i nalete na dvoboj u istočnjačkim
borilačkim vještinama, sigurno ne osjete i slatki ukus u
ustima. Videorekorderi su se kažu, prestali proizvoditi.
Poštovani čitaoci Bošnjačke dijaspore,
pozivamo vas da svoje priče i zapise
šaljete na našu adresu. Najbolje priče bit
će objavljene u našem listu te na web
site-u www.bosnianmediagroup.com
Redakcija
Poštovani
Već duže vrijeme se vodi polemika oko
bespravno sagrađene crkve na privatnom
imanju Fate Orlović iz Konjević Polja.
Neshvatljivo je da je ovaj slučaj od samoga
početka i u najvećoj mjeri prepušten samoj
Fati. Mi smatramo da je Konjević Polje,
općina Bratunac, obaveza i same države
Bosne i Hercegovine i stoga nam nije jasno
zašto ni jedna državna institucija do sada nije
reagovala kako bi se ovaj slučaj okončao. Mi
u St. Louisu, članovi Udruženja preživjelih
srebreničkog genocida pretrpjeli smo
najveće golgote Srebrenice i Podrinja.
Svjesni smo težine problema koji se svalio na
pleća nemoćne Fate Orlović, kada ispod svog
prozora, na privatnom vlasništvu, trpi od
istih ljudi koji su klali i ubijali, da i dan-danas
pjevaju one iste pjesme koje su pjevali kada
su počinili genocid. Svima nam je jasno da na
tom prostoru nikada Srbi nisu živjeli i da je
njihovo insistiranje da crkva ostane na tom
mjestu samo pokušaj da i poslije rata
otjeruju Bošnjake. Mi ovim putem u
potpunosti dajemo podršku našoj majci i
sestri Fati, sada moralnu, a ako bude
potrebno dat ćemo i podršku druge vrste.
Ta k o đ e r, p o z i v a m o m e đ u n a r o d n e
organizacije i domaće institucije u Bosni i
Hercegovini, da zaštite privatno vlasništvo
koje je u cijelom svijetu neprikosnoveno.
Čuvaj nam se naša majko i sestro Fato, uz
Tebe su svi članovi Udruženja preživjelih
srebreničkog genocida.
Članovi Udruženja preživjelih srebreničkog
genocida St. Louis
Priča
bosnjacka
Piše: Hariz Halilović
15. februar 2007
21
Zapis o Čovjeku
Računao je na rodnu godinu. Zima se završila kad je i
trebala. Nije bilo neplaniranog mraza, sve se posijalo na
vrijeme, a i zemlja je postajala toplija iz dana u dan. Već se
polje zelenilo tanahnim stabljikama, budućim vitkim kukuruzima,
glavicama kupusa, suncokretima. Uz dimove svog domaćeg
duhana gledao bi svoje polje što je dosezalo do prvih gradskih
zgrada, tamo gdje je grad počinjao. Nekad su to bile njive
njegovog oca, prije nego što je država odbola koliko joj je
trebalo da prošire grad. Ali i ovo što je ostalo bilo je više nego
dovoljno da se lijepo živi, pogotovo od kako su oba sina počeli
privređivati. '
-Semberija bi mogla hraniti cijelu državu, a bit će
dobra godina samo da ljudi ostanu dobri, mislio je.
Sinovi su svojim traktorima već orali komšijske njive,
onim redom kako su ranije ugovorili. Dedo je vodio računa da
zna o svemu, a nije se petljao dok god bi sve išlo onako kako bi
on zamišljao da bi trebalo. Unučad su ga nekako smekšala
zadnjih godina, pa je i ono malo huje što bi nekad znao pokazati
izgubio kroz igru i tepajući im. Jedino je još sa svojom Starom
nastavio verbalnu igru, uvijek nazadovoljnog starca i mrguda
koji bi htio „svakoj šerpi biti poklopac“, kako bi mu ona govorila.
I njoj je ta igra bezazlenih nadmudrivanja odveć bila poznata i
obično bi je ona dobijala, jer malo ih je bilo koji bi mogli nju
nadpričati.
Sve u svemu, oboje su bili zadovoljni svojim životima i
životima svojih sinova i njihovim mladih obitelji. Prije nekoliko
godina su nadogradili i onako prostranu kuću, pa je sad svako
živio u zasebnom dijelu kuće, a ipak su svi bili zajedno. Njih
jedanaestoro, mašalah! Snahe su bile poslušne i vrijedne i
zajedno su brinule o staklenicima i dvije rasne krave. Dedo je
prepustio sinovima da vode imanje i oni su to dobro činili. U
hambaru su okna bila puna žita i mogla su prehraniti cijeli
komšiluk za dvije sušne godine, ako bi ne daj Bože ustrebalo.
Sve je izgledalo na svom mjestu, ali ipak ga je neka tjeskoba
tištala i sve češće mu nije dala spavati. Od kako se stalo pričati
o tome da su neki narodi ugroženi i da se njihove vođe zbog
toga jako brinu, prestao je slušati i gledati vijesti. Kad su
političari počeli lajati jedni na druge i srati iz dana u dan, on je
zabranio gledanje Dnevnika svim ukućanima. Niko nije ni
pokušao da tu odluku mijenja ili krši, bar ne u njegovom
prisustvu. Ali, kao i nekad s pušenjem i sličnim zabranama, oba
sina su potajno, svaki u svojim dnevnim sobama, do kasno u noć
gledali vijesti, zabrinuto otpuhivali i pitali se: „Na što li će ovo
izići?“.
Onda, jedno jutro, dok su većina ukućana još spavali,
a on, ležeći razmišljao o stvarima o kojima nije mogao ni sa kim
razgovarati, pa ni sa svojom Starom, sa kojom je već duže od
četrdeset godina zajedno, prolomili su se pucnji kakve nikada u
životu nije čuo, ali je odmah znao je da je rat nepozvan došao i
do njegovog doma. Spremio se i razbuđenim i preplašenim
ukućanima rekao da se obuku i da ne izviruju napolje. Sve se
kasnije odvijalo kao u nekom košmarnom snu. Po fasadi kuće su
zafijukali meci, a ubrzo potom, čula se opasna dernjava i
lupanje po ulaznim vratima. On je ustao i otvorio vrata, a
četvorica naoružanih mladića u uniformama su naredili da se svi
ukućani postroje ispred kuće. Ništa im neće biti ukoliko odmah
predaju oružje, rečeno im je.
-U ovoj kući nikad niko nije imao nikakvo oružjeodgovorio je Dedo.
Nepozvane galamdžije su isprevrtali sve po kući,
pokupili nakit i novac i prijetili kako će ih sve pobiti ako im ne
kažu o svemu što su posakrivali. Kao dokaz da misle ono što
govore jedan od četvorice siledžija je ispucao rafal u svezanog
psa što nije prestajao lajati na provalnike. Luksi je samo jednom
zacvilio i ostao ležeći ispred svoje kolibice. Djeca su zavrištala,
a nana ih je prigrlila i šaptavim glasom smirivala. Lokva krvi,
gdje je Luksi ležao, postajala je sve šira. Dedi se samo lice
zgrčilo u bolnu grimasu i nikad se više nije razvedrilo. Onda su
oba sina odveli „na ispitivanje“, a Dedi naredili da u roku od
dvadeset i četiri časa napusti kuću sa ženama i djecom, jer mu
ne garantiraju da ga u toku sljedećeg pretresa neće ubiti.
Vidio je da su s komšijama postupili isto, a već je
načuo i o tome koga su do sada ubili ovi prenaoružani mladići, s
obilježjima neke vojske, za koju je on vjerovao da je
pobijeđena još za njegovog djetinjstva. Ljudi su s torbama na
leđima napuštali svoje domove, žene su jecale u strahu držeći
djecu za ruke, a starci, blijedi kao krpe, gledali da vode računa,
da svi članovi obitelji budu na broju. Vojno-sposobni muškarci,
uglavnom probrani onako od oka, su odvedeni „na ispitivanje“ u
zgradu osnovne škole u koju su do jučer išli dvoje njegovih
unučadi. Iz grada se povremeno čula pucnjava, a dim je, kao
neke crne duge, šarao nebo iznad grada, i svi su znali da su to
gorjele nečije kuće.
Žene su pitale šta da ponesu, a Dedo je rekao:
-Samo odjeću i neka djeca uzmu svoje đačke tašne.
Ostavio je otključanu kuću i stavio ključ u džep, kao
dragi suvenir i talisman koji će nositi do kraja svog života, a
onda pohitao do štale i odvezao obadvije krave, ostavljajući im
vrata jazom otvorena. Potom su, u čudnoj, šarenoj koloni,
krenuli na put s koga se nikada više neće vratiti. Ispratio ih je
sunčan proljetni dan ranoga aprila.
***
Četrnaest godina kasnije, istog mjeseca i sasvim
drugog godišnjeg doba, na drugom kraju svijeta, u migrantskom
predgrađu višemilionskog grada, na ledini u blizini velikog
shopping centra, uz mirise pohovanih pilećih bataka, što su se
širili iz obližnjeg KFC tovilišta za narodne mase, poredani u tri
reda, grupica muškaraca, klanjala je dženazu jednom od
sunarodnjaka. Preminuo je prekjučer u bolnici. Kratko je
bolovao, a imao je i lijepo godina. Haman osamdeset.
Među njima stajao sam i ja i, kao i većina prisutnih, sa
rahmetlijom nisam bio ni u kakvom srodstvu. Nisam ni znao da
je posljednji mjesec dana proveo u bolnici. Bolje bih se osjećao
da sam to znao, pa da sam otišao da ga malo razgovorim, nego
ovako stajati nijemo, u drugom safu ispred njegovog tabuta,
dok hodža, po ko zna koji put, priča istu priču o prolaznosti
ovoga svijeta i o tome kako smrt čuči u svima nama i čeka.
Onda upita: „Hoćete li mu halalit?“, a svi u glas odgovaraju:
„Hoćemo“. Tu me malo stislo, jer ne znam šta bih imao čovjeku
halaliti. Bar na početku sam bio plaćen da razgovaram sa njim, a
on je to pravo volio. Ustvari, ja sam volio slušati njegove priče
iako su nerijetko završavale njegovim suzama i mojim knedlama
u grlu, što su me davile i punile pluća s previše zraka. Bio sam
njegov socijalni radnik za psiho-socijalnu podršku (caunselor)
dok sam radio pri Ministarstvu za useljeništvo prije nekoliko
godina. Pošto je Dedo došao „sam“, a bio je i „osoba koja je
preživjela ratne traume“, dobio sam njegov file i uputu da ga
posjetim i vidim kako devera.
U moje službene zabilješke case notes sažeto sam
opisao Dedin izbjeglički život. Otprilike sam nabacao slijedeće
informacije: udovac, krhkog zdravlja, u kasnim sedamdesetim,
živi sa svojom kćerkom i njenom porodicom. Žena mu je umrla u
Njemačkoj, u tranzitu, kao izbjeglica „od one gluho bilo
bolesti“. Tamo su svi živjeli skoro deset godina u jednom
„hajmu“, u Berlinu. Kad su njemačke vlasti počele prijetiti
Abschiebung-om i vršiti pritisak na izbjeglice da napuste
zemlju, njegovi su se dogovorili da se svi zajedno odsele u
Australiju, zemlju o kojoj nisu skoro ništa znali, osim da je
negdje na kraju svijeta, ali su se nadali da ih od tuda niko neće
dalje goniti.
Od kako je nana umrla, Dedo je živio sa svojim
starijim sinom i plan je bio da tako nastave gdje god da odu.
Procedura je nalagala da svaka odrasla osoba posebno podnese
molbu za useljenje u Australiju. Rekli su da je to samo
formalnost, svi će dobiti iste vize. Onda je prvo riješena molba
za useljenje Dedine kćeri, a zatim i njegovog mlađeg sina. Sa
svojim su porodicama završili na dva kraja kontinenta, udaljeni
jedni od drugih oko dvije hiljade kilometara. Potom je Dedo
dobio vizu s datumom do kojeg se morao useliti u Australiju. Po
prvi put u životu putovao je avionom, i to preko dvadeset sati,
nadajući se da će stariji sin sa svojima uskoro biti za njim.
Međutim, ubrzo po Dedinom slijetanju u Australiji, njihova
molba je odbijena jer nisu prošli ljekarski pregled, koji je
otkrio da Dedina snaha pati od neke hronične, neizlječive
bolesti i koja bi australske vlasti koštala puno novaca. Na
početku je bio kod mlađeg sina, ali Dedi nije odgovarala tropska
klima zbog njegove astme. Onda je otišao u posjetu kćeri na
južnom ćošku kontinenta i tu ostao, bar za neko vrijeme, dok
vidi šta će dalje. Niti je mogao nazad sinu u Njemačku, niti se
imao gdje vratiti u Bosnu. On je bio onaj višak ljudi za koje u
Bosni više nije bilo mjesta, a imao je i višak godina da bi negdje
drugdje mogao započeti opet iznova. Još sam, kao za sebe,
dodao da su Dedo i njegovi protjerani na samom početku rata
iz jednog predgrađa, za mnoge već zaboravljenog i prežaljenog,
grada na dvije rijeke, negdje na sjeveroistoku Bosne. On je
tada već imao oko sedamdeset godina. Pričao mi je kako ga je
jedan zloglasni kabadahija ošamario, bacio mu francuzicu
(beretku) s glave i psovao mu „tursku majku“. Sinovi su mu
vođeni po nekim logorima i prebijani...
Dedo mi je, nekako, već od prvog susreta, postao
poseban klijent čiju sam bol prisvojio mimo profesionalno
preporučene empatije. Garant sam i ja u njemu gledao nekog
svog dedu čije kosti ostadoše u dalekoj Bosni i na čijem mezaru
nikada nisam proučio fatihu. Ponosno je nosio svoju teget-plavu
francuzicu s pipkom na vrhu. Uvijek friško izbrijan i
dostojanstvenog držanja, s obavezno zakopčanim zadnjim
dugmetom košulje. Volio me ugostiti kao nekog svog staroh
ahbaba.
Dvije unuke, „Dedine dvije jabuke“, isključivo su
razgovarale na njemačkom između sebe: Ah, so. Aber sicher.
Warum nicht? Weil uns keiner verstehen kann. Ponosno su mi
pokazivale najnovije potpisane postere, slike i dresove koje im
je poslao rođak koji je postao fudbalska mega-zvijezda na
sjeveru Europe.
Dedu sam nagovarao da smanji malo s pušenjem jer je
jedva disao. On me i poslušao, pa je pušio samo po par
„savijenih“ cigareta dnevno, više iz dosade nego iz potrebe,
priznao je. Onda sam, nakon nekih šest mjeseci, morao zatvoriti
njegov case, ali bih ga ponekad, onako k'o fol službeno, a
ustvari u moje privatno vrijeme, posjetio. Vremenom, to je
bivalo sve rjeđe i rjeđe. Kad sam kasnije promijenio posao
postao sam puno više zauzet raznoraznim obavezama, tako da
sam Dedu skroz prestao obilaziti i samo sam ga slučajno sreo
jedno dvaput u zadnjih par godina. Jednom na nekoj fudbalskoj
utakmici ili turniru bosanskih klubova (koje je on redovno
posjećivao) i ne znam gdje li sam ga mogao sresti drugi put. Ali
znam da sam ga vidio ta dva puta.
Onda sinoć, nakon, čini mi se, puno vremena, kad sam
već u zaborav potisnuo mnoge bolne priče i nesretne sudbine
mojih bivših klijenata, zove me njegov zet (jedva sam se sjetio
ko bi mogao biti) i kaže mi:
-Dedo nam je jučer preselio, pa sam mislio, pošto te
je jako cijenio, da ti trebam prenijeti vijest... Često je te
spominjao...
Zašutio sam, pomislivši kako je Dedo preselio onoga
dana kad je napustio svoj dom, a sada se konačno smirio i
završio svoje, silom mu natureno, potucanje svijetom. Umjesto
ove misli, promucah neko smirujuće „jah“, samo da dobijem na
vremenu, pa nakon pauze, prokušah iskazati izraze moje sućuti,
za šta kod muslimana ne postoji neka standardna fraza, nego se
sućut iskaže onako kako kome u tom trenutku naiđe. Oni
pobožniji bi hvalili Boga i lijepi dženet što čeka rahmetlijinu
dušu. Ja prevedoh ono što bih rekao na engleskom jeziku u
ovakvom trenutku:
-I'm so sorry to hear that.
Većina bi samo otpuhnula i rekla:
-Šta ćeš? Takav je život.
I još bi malo šutjeli.
Na Dedinoj dženazi nije bilo previše ljudi, jedno
dvadesetak. Nadam se da su među njima bili mnogi njegovi
dobri prijatelji (u šta sumnjam) jer ne bih želio znati da sam mu
ja možda bio jedan od boljih prijatelja pri kraju njegovog
životnog vijeka, pošto je naše „druženje“ nekako presahlo u
zadnjih par godina.
Nisam namjeravao, ali eto, napisah epitaf jednom
dedi, rođenom, nekad davno, još prije onoga rata, negdje u
plodnim poljima Semberije, u dalekoj Bosni, još uvijek umornoj
od zla kroz koje je prošla. Dedo je umro prekjučer, na južnoj
hemisferi planete, u stranoj bolnici i uz ljude čiji jezik nije
razumio. U tuđoj zemlji u kojoj ga pod stare dane niko nije
vrijeđao niti šamarao zbog njegove teget-plave francuzice, s
pipkom na vrhu. Da li je bio tužan? Koliko li je bio usamljen? Da
li je sanjao suncokrete s nekih svojih, nikad zaboravljenih, polja
djetinjstva?
(Melbourne, 27. aprila, 2006. godine)
TRGOVINA BEHAR
4704 Gravois Ave
St. Louis, MO 63116
Phone: 314.752.4201
Fax: 314.752.9273
Teufik Kovacevic
Owner
22 15. februar 2007
Sport
bosnjacka
Sportska hronika Jacksonville, Florida
Piše Mustafa Muhidin Kurtić
Zlatna porodica Vatreš
• U decembru prošle godine u gradu Valdosta, Georgia, održan je turnir u kojem je učešće uzelo 12 (dvanaest) ekipa iz
susjednih zemalja: Georgija, Alabama, Tennessi... Na tom turniru svirale su se i pjevale himne iz svih zemalja iz kojih su bili
takmičari, osim bosanske, na što je Sabrija Vatreš žestoko reagovao. Na njegov zahtjev, što mu je udovoljeno, on je otpjevao
pjesmu ''Kliče soko sa vrh Žepe'', nakon koje je priznao da ne zna riječi čitave himne BiH, ali zato zna tu legendarnu pjesmu
njegove Žepe koju smatra drugom himnom. O tom događaju se pisalo sa velikim oduševljenjem. Na tom turniru Sabrija je
osvojio dvije zlatne medalje u slobodnom stilu i u borbi kopljem (štapom) dok su njegovi sinovi Benjamin i Bernadin osvojili
srebro i diplome u ekipnom takmičenju. •
Neobična priča potiče upravo iz naslovljenog
mjesta na samom jugu SAD-a. Naime, radi se o
dvojici dječaka i njihovom ocu. Trinaestogodišnji
Benjamin Vatreš i tri godine mlađi Bernadin Vatreš
su uzorni sinovi Sabrije Vatreša, Žepljaka, i
nastanjeni su u Jacksonvillu, Florida. Važno je
napomenuti da je Benjamin rođen u najvećem
jeku rata na prostorima Žepe, kojeg je njegova
majka sa strahom i pored niza tortura četničke
armade pronijela živa u evakuaciji civila iz Žepe u
ljeto 1995. godine kada je Žepa pala pod četničku
kontrolu. Mlađi sin Bernadin je rođen u Sarajevu,
da bi nedugo nakon njegovog rođenja svi skupa
doselili u USA. Nekoliko godina poslije minulog
rata Sabrija sa svojom porodicom kao i mnogi
drugi Bošnjaci kreće u potragu za životnom
egzistencijom i skrašava se na Floridi. Radeći dugi
niz godina Sabrija uspjeva izaći na kraj sa svim
životnim nedaćama, koje su nezaobilazne u
osnivanju života u ''obećanoj '' zemlji i izvodi
djecu na pravi put. Sabrija je rođen u Žepi 1964.
godine i ne osjeća se kao neko ko ne bi mogao da
se bavi borilačkim vještinama. On svojoj djeci
omogućava potpunu edukaciju i pored toga se
izlaže visokim troškovima da bi se oni bavili tim
sportom, a i sam im se uskoro pridružuje.
Prošle godine upisuju redovno večernje
pohađanje ''karatea i taekwondoa'' u školi KARATE
AMERICA smještenoj u gradu Jacksoville.
Pomenuta škola ima između 300 i 400 članova,
starosti od tri godine do šezdeset godina, a djeluje
još na 198 lokacija širom Amerike. U školu su
pored njih trojice uključena još dva mlada
Bošnjaka: Mirza Ćišija - zeleni pojas i Almir S. iz
U sredini Sabrija Vatreš, sa lijeve
strane mlađi mu sin Bernadin,
mali Mirza i sestra mu Ena Ćišija,
desno stariji sin Sabrije Benjamin
Sabrija sa glavnim
trenerima sa lijeve
strane Kikuči Samanta
(trener) i sa desne
strane Florentino
Sergio (trener)
Doboja-crni pojas, znači samo njih petorica od
ukupnog broja bošnjačke populacije u
Jacksonville, koja broji preko deset hiljada
Bošnjaka. Od samog početka njih trojica pokazuju
izuzetne kvalitete, disciplinu, interesovanje,
borbenost i marljivo postižu značajne rezultate o
kojima piše lokalna, a i regionalna štampa. Vrlo
brzo napreduju pokazujući da mogu mnogo brže
od uobičajenog tempa, stići do vrhunca tih
vještina - crnog pojasa. Sabrija i Bernadin su već
stekli orandž (narandžasti) pojas, dok je Benjamin
opasan žutim pojasom. Njihovi treneri za njih
kažu da su im budući oslonac škole koja svakim
danom napreduje, a njihove vitrine se pune
raznim peharima, medaljama, diplomama i
zahvalnicama.
Svakodnevno i neumorno treniraju čime
pokazuju koliko vrijede i
koliko brzo napreduju da
bi iza sebe već u nekoliko
navrata ostavili vidnog
traga. Slobodne procjene
trenera ukazuju da treba
još oko trideset mjeseci
trenirati da bi se stekao
crni pojas, ali u njihovom
slučaju će to potrajati
mnogo, mnogo manje.
Navešćemo nekoliko
rezultata kojima su
pokazali svoje kvalitete, Sabrija u svojoj
(odrasloj) klasi, a sinovi u klasi nižeg uzrasta.
Novembar 2006. godine: St Augustine, Florida
pored svih ostalih Sabrija osvaja ''zlato'' u borbi
slobodnim stilom. Stariji sin Benjamin, isti dan
osvaja bronzu u disciplini sa čokama, dok je
najmlađi Vatreš, Bernadin, proglašen borcem
turnira u kojem osvaja vrijedne nagrade pored
kojih su i ''pojas sa posvetom i diploma''.
Decembar 4. 2006. godine. Orlando, Florida
njihova škola zauzima visoko treće mjesto,
uključujući borbe sa svim oružjima, gdje Sabrija
osvaja uniforme, a dječaci zvjezdice.
Decembar 23. 2006. godine. U Jacksonville, FL
dolazi dvadeset i četiri svjetska majstora karatea i
taekwondoa, pred kojima je održan turnir i ujedno
polaganje za pojas. Jednoglasno, škola je
ocjenjena 9, 70 i dobijene su vrijedne nagrade
koje idu u prilog školi i njenih članova, a uručio ih
je glavni ''MASTER'' za Ameriku- Grand Master
Soon Ho Lee.
Decembar 25. 2006. godine. Valdosta, Georgija
(Džordžija) održan je turnir u kojem je učešće
uzelo 12 (dvanaest) ekipa iz susjednih zemalja:
Georgija, Alabama, Tennessi... gdje su osvojili
treće mjesto u ekipnom plasmanu. Na tom turniru
svirale su se i pjevale himne iz svih zemalja iz
kojih su bili takmičari, osim bosanske, na što je
Sabrija žestoko reagovao. Na njegov zahtjev, što
mu je udovoljeno, on je otpjevao pjesmu ''Kliče
soko sa vrh Žepe'', nakon koje je priznao da ne
zna riječi čitave himne BiH, ali zato zna tu
legendarnu pjesmu njegove Žepe koju smatra
drugom himnom. O tom događaju se pisalo sa
velikim oduševljenjem. Na tom turniru Sabrija je
osvojio dvije zlatne medalje u slobodnom stilu i u
borbi kopljem (štapom) dok su njegovi sinovi
Benjamin i Bernadin osvojili srebro i diplome u
ekipnom takmičenju.
U ovom mjesecu, februaru 2007. god.
treba da se održi novo takmičenje u njihovoj školi
kao i u širen rejonu, čak i Las Vegasu, na kojem
će biti ponovno polaganje za pojaseve. Nadamo se
da će naši Bošnjaci-Žepljaci ponovo zablistati već
poznatim sjajem u američkim bespućima.
Poželimo im puno sreće i uspjeha jer: Časno je
biti Žepljak!
U Sarajevu 5. ATP Challenger teniski turnir
"BH Telecom Indoor's Sarajevo 2007"
Honorari ustupljeni
ustupljeni
za liječenje
djece od raka
Na turniru učestvuju Goran Ivanišević i
Ivan Ljubičić koji će svoje honorare dati u
humanitarne svrhe
Ivan Ljubičić
Na konferenciji za novinare
održanoj 10.2. 2007. objavljeno je da
će Sarajevo biti domaćin petog ATP
Challenger teniskog turnira "BH
TELECOM INDOOR'S SARAJEVO
2007". Ovaj turnir biće održan od 1018. marta ove godine.
Goran Ivanišević
Organizatori turnira, zajedno
sa ostalim kompanijama, nosiocima
ovog projekta, ove su godine dogovorili
i odigravanje egzibicionog meča
između Gorana Ivaniševića i Ivana
Ljubičića. Meč će se održati 2. marta
2007. godine u Olimpijskoj dvorani
"Zetra" u večernjem terminu.
Ova dva tenisera svoje
honorare u iznosu od 55.000 KM,
planiraju uplatiti u humanitarne svrhe,
tačnije, Pedijatrijskoj klinici KCUS
Koševo, za djecu oboljelu od raka.
Očekuje se učešće 64 tenisera,
a nagradni fond je 25.000 eura.
15. februar 2007
bosnjacka
23
Finale Svjetskog prvenstva u rukometu
Njemačka po treći
put osvaja prvenstvo
• Rukometaši Njemačke pobjedom u finalu Svjetskog prvenstva nad
Poljskom osvojili su naslov prvaka u rukometu i tako se po treći put u
svojoj povijesti popeli na vrh svijeta •
U finalnoj utakmici Svjetskog prvenstva u
Kölnareni, Nijemci su zasluženo došli do pobjede i
po treći put u historiji postali prvaci svijeta. Pobjedu
nad Poljskom odnijeli su rezultatom 29:24.
Tokom cijele utakmice igrači Njemačke
reprezentacije bili su dominantni, o čemu govori i
podatak da su cijelo vrijeme bili u vodstvu, a na
poluvrijeme su otišli s prednošću od četiri pogotka
(17:13). U drugom poluvremenu Poljaci se, ni nakon
vodstva Njemačke u 34. minuti (20:14) nisu
predavali, te su tako u 45. minuti došli na samo
jedan pogodak zaostatka (22:21). Nakon toga
Nijemci su se razgoropadili i do kraja utakmice
postigli sedam pogodaka, a primili tek četiri i na
kraju došli do konačne pobjede.
Pored Bittera koji je odbranio sedam zicera,
najzaslužniji za pobjedu Njemačke bili su i drugi
golman Henning Fritz, kao i igrač Thorsten Jensen sa
8 golova, te najefikasniji njemački igrač na ovom
Svjetskom prvenstvu Pascal Hens sa 6 golova.
U Poljskoj reprezentaciji najbolji su bili
Gregorz Tkaczyk i Mariusz Jurasik sa po 5 golova.
Treće mjesto osvojila je reprezentacija
Danske koja je Francusku pobijedila rezultatom
34:27, a najveći tragičari su Hrvati koji su od deset
odigranih utakmica izgubili samo jednu, ali to je bilo
dovoljno da ostanu bez i jedne medalje
Nakon što je bio otpisan
Konačan poredak na Svjetskom
rukometnom prvenstva u
Njemačkoj:
1. Njemačka
2. Poljska
3. Danska
4. Francuska
5. Hrvatska
6. Rusija
7. Španjolska
8. Island
9. Mađarska
10. Slovenija
11. Tunis
12. Češka
13. Norveška
14. Ukrajina
15. Južna Koreja
16. Argentina
17. Egipat
18. Kuvajt
19. Brazil
20. Maroko
21. Angola
22. Grenland
23. Katar
24. Australija
Beckham opet Edin Bavčić postao član Filadelfije 76ers
u momčadi Reala Prvi bh košarkaš u NBA ligi
Trener Reala, Fabio Capello, izjavio je da
Beckham neće više zaigrati za kraljevski klub,
nakon što je objavljeno da je Englez potpisao
petogodišnji ugovor s LA Galaxy.
Zadnji Beckhamov nastup bio je 7.
januara, na utakmici protiv La Corune, kada je
ušao kao zamjena, međutim Beckham je ipak
ušao i protiv Real Sosiedada u subotu 10.
februara i zabio gol, ostavivši iza sebe uzdahe
publike koja ga je već bila otpisala.
-David je svojim zalaganjem na
treninzima zavrijedio priliku. Ima punu
podršku suigrača i svojim je profesionalnim
pristupom zaslužio povratak u momčad,
rekao je Capello na konferenciji za novinare u
trening kampu Reala.
Edin Bavčić je prvi bosanskohercegovački
košarkaš koji će igrati u NBA ligi. Ovog ljeta će dres
KK Bosne ASA BHT zamijeniti dresom Filadelfije
76ers.
Na održanom draftu, Bavčić je izabran od
strane Toronto Reptorsa kao 56. pik, da bi ga čelnici
tog kanadskog kluba odmah prodali Filadelfiji 76ers.
Bavčić je tako postao član velike Filadelfije, koja u
svojoj bogatoj historiji ima
osvojene i dvije titule prvaka
NBA lige. Iako igranje u
Ljetnoj ligi ne predstavlja
nastup u NBA takmičenju,
ovo će biti dobra prilika za
Edina da uđe u svjetsku
košarkašku elitu.
BH nogometna zvijezda
Admir Vladavić odlazi u Češku
Brzonogi Mostarac Admir Vladavić, donedavno ubojiti
napadač Želje, te povremeni reprezentativac BiH,
nakon višemjesečnih pregovora, konačno je donio
odluku da dres NK
Željezničara iz Sarajeva
zamijeni zeleno-žutim
slovačkog lidera Žiline.
On je početkom
februara boravio u
Slovačkoj gdje se
Proglašeni najuspješniji u sportu na području BPK Goražde za 2006.
dogovorio o pojedinostima ugovora. O pregovorima
njegov menadžer Nusret Jašari kazao je novinarima:
- Dogovorili smo sve uslove, kojima su zadovoljni i
Admir i Željezničar. Klub s Grbavice će dobiti
obeštećenje bez kojeg ga ne bi ni pustio, a radi se o
100.000 eura. Ugovor će biti potpisan nakon što
Admir obavi ljekarski pregled. Jašari, koji je nedavno
posredovao i u prelasku Hasana Salihamidžića iz
Bajerna u torinski Juventus, kazao je da će Vladavić
potpisati na pola plus tri godine.
Piše: Elma Geca
Taida Gušo i Elvedin Oputar najbolji sportisti BPK Goražde
Krajem januara u Goraždu je upriličena
tradicionalna manifestacija "Izbor najuspješnijih u
sportu na području BPK Goražde za 2006. godinu".
Prema odluci posebno formirane Komisije, titulu
najuspješnijeg sportiste BPK Goražde ponio je član
Bošnjačkog planinarskog društva (BPD) "GoraždeMaglić" Elvedin Oputar dok je najuspješnijom
sportistkinjom proglašena, članica i kapiten
Ženskog odbojkaškog kluba (ŽOK) Goražde, Taida
Gušo.
Za najboljeg juniora u prošloj godini
proglašen je član Karate kluba (KK) "Holiday" Armin
Mandžo, dok je titulu najbolje juniorke ponijela
članica prvog tima Ženskog rukometnog kluba
(ŽRK) Goražde Armina Marić.
Odlični rezultati i brojne zlatne medalje
kojima su se okitili planinari u prošloj godini,
Bošnjačkom planinarskom društvu "GoraždeMaglić" donijeli su titulu najuspješnijeg sportskog
kolektiva na području ovog Kantona, dok je za
najboljeg trenera proglašen dugogodišnji trener
selekcija Fudbalskog kluba (FK) Goražde Selver
Tozo.
Ni ove godine nije izostalo proglašenje
najuspješnijeg sportskog radnika čiju je titulu bez
konkurencije ponio predsjednik Upravnog odbora
Muškog rukomentog kluba (MRK) "Goražde-Bekto"
Hamid Bahto koji je, kako je istaknuto sinoć,
nesebičnim angažmanom doprinio afirmaciji
goraždanskog sporta.
S druge strane, ove godine po prvi put izostalo je
proglašenje najboljeg sportskog novinara jer je
organizator manifestacije "Izbor najuspješnijih u
sportu BPK Goražde za 2006. godinu" Sportski
savez BPK Goražde bez posebnog obrazloženja
ukinuo ovu titulu.
24 15. februar 2007
bosnjacka
World Travel and Tours
5629 Gravois Ave
St. Louis, MO 63116
Phone: 314-351-9355
Fax: 314-353-2966
E-mail: [email protected]
www.worldtravelstl.com
Mi smo jedina putnička agencija u St. Louisu koja izdaje avionske karte odmah pri uplati, jer
samo mi imamo sklopljene ugovore direktno sa avionskim kompanijama.
Ako želite jeftinu, brzu i efikasnu uslugu obratite se nama, bilo da se radi o avionskim kartama
ili odmorima kao što su Mexico, Hawaii, Bahamas...
PUTUJTE
SIGURNO - NA VRIJEME - BEZ BRIGE
SA MANJE PRESJEDANJA
SA AVIONIMA NAJBOLJIH AVIONSKIH KOMPANIJA
UZ GARANTOVANO NAJPOVOLJNIJE CIJENE
WOLFGRAM and ASSOCIATES P.C.
i njihov glavni legal assistent
SABINA KALKAN
MI VAM MOŽEMO POMOĆI:
314-583-6343
• povrede na radu
• saobraćajni udesi
• greške doktora
• imigraciona pitanja
• real estate i closing transakcije
• trafic tickets
pomažemo amaterskim vozačima
ali i profesionalnim vozačima kamiona,
neovisno u kojoj državi
su napravili prekršaj
• social security pomoć
Nudimo besplatne informacije
i konsultacije,
obratite nam se putem telefona na
bosanskom jeziku ili nas
posjetite na adresi:
MI NE RAZVRSTAVAMO SLUČAJEVE
PO MANJOJ I VEĆOJ VRIJEDNOSTI,
ZA NAS JE SVAKI SLUČAJ ISTO VRIJEDAN!
Izbor advokata je Vaša odluka i ne treba da bude zasnovana na osnovu reklama.
WOLFGRAM AND ASSOCIATES P.C.
4500 West Pine Blvd.
St. Louis, MO 63108
bosnjacka
Feljton - Ratni dnevnik Žepa (V)
15. februar 2007
25
Bošnjačka Dijaspora donosi najzanimljivije fragmente iz nedavno objavljene knjige Žepa ratni dnevnik, autora
Muhidina Mustafe Kurtića. Knjiga koju je objavila izdavačka kuća BMG Bosanska medijska grupa, deset godina
poslije pada zaštićenih enklava Srebrenica i Žepa, rasvijetlila je na koji način se trpjelo, preživljavalo i umiralo
pod „zaštitom“ UN-a
ŽEPLJACI TRAŽE
SPAS U SRBIJI!!!
Piše Muhidin Mustafa Kurtić
Pravac prema Goraždu je bio nekako
najizvodljiviji. Krenuli smo odmah i nakon sat hoda
stigli do prvih kuća u Luci. Osmatrali smo u
trenucima kad bi se podizala magla i ustanovili da je
selo prazno. Bitno je da nije bilo četnika na vidiku,
mada se čula škripa gusjenica i rad motora tenkova
negdje prema Žepi. Prelazeći put prema jednoj kući
susreli smo se sa dvojicom naših. Ni sam ne znam
kako smo se za sekundu sporazumjeli i spustili
puške. Radilo se o mještanima Luke. Kažu da su tu
cijeli dan, kuhaju neku hranu da imaju za puta. Nisu
znali gdje će, mada su težili ka Tuzli. Upoznavši ih sa
našim planom odlučili su se poći sa nama. Brzo su se
spakovali. Jeli su podijelivši ručak sa nama, po
nekoliko zalogaja. Stvorio mi se nagon za još hrane i
počeli su problemi sa stomakom. Jedan sat otprilike
prije mraka našli smo se na prostoru između sela
Krušev Do, kroz koji smo prošli i Brezija, krak Žepske
planine do kanjona Drine. Na početku jedne livade
prvi smo spazili grupu od desetak ljudi na drugom
kraju livade i ustanovili da su naši. Izbjeglo se
pucanje do kojeg zamalo nije došlo. Druga grupa je
izlazila iz stijena (od Drine) u namjeri da se snabdiju
za hranu preko noći u selu. U trenutku kad smo ih
pozvali, pomislili su da smo četnici koji okupiraju
selo. Na svu sreću jedan od njih je prepoznao mene,
pošto sam bio na čelu grupe. Bio je to muž moje prve
rodice iz sela Slap. Brzo smo razmijenili informacije,
te smo nastavili prema Brezjama.
Tek je zora rana Drinu obasjala
Kiša nije prestajala. Svi su bili pred
kolapsom pa zastadosmo ispod jedne bukve. Neko je
konstatovao da je ludost nastaviti prema Brezjama.
Razlog toga bio je prostor skoro bez crnogorične
šume, tako da nema mogućnosti skrivanja od kiše i
loženja vatre koja je bila najpotrebnija. Drugi razlog
je što je to visok greben koji je izložen vjetru i
ponovo ne možemo sebi priuštiti vatru. Treći razlog
je da nam je preostalo možda pola sata do mraka, a
time gubimo sve šanse u pripremanju za noć. Stanje
je bilo više nego komplikovano. Odlučili smo da se
vratimo u selo koje je ostalo iza nas i u suhom
prostoru čekamo svitanje i pokret dalje.
Preostala devetorica ostadoše pod bukvom,
spremajući drva za vatru. Vatru će možda upaliti, ali
ne tako brzo jer sve okolo je mokro. Pitao sam se
kako će provesti noć na vjetrovitom grebenu jer bilo
je to krajnje blesavo.
Spuštali smo se niz padinu koja se
završavala na kraju sela Krušev Do, južna strana.
Već je pao mrak kroz koji smo jedino raspoznavali
limene krovove štala, te hitali prema njima. Kad smo
već prišli pred jednu kuću, spazili smo prigušeno
svjetlo i ljudske siluete u prednjoj prostoriji kuće. To
su bili momci sa kojima smo se nedavno sreli. Jedan
od njih, koji je bio vani, iznenadio nas je pri poviku da
se ne mičemo. Nisu ni oni bili sigurni noćas, mada
opasnosti od četnika ne bi trebalo biti do sutra.
Vrijeme je više nego loše i male su šanse za neke
aktivnosti prije dana. Zadržali smo se tek toliko da bi
se raspitali o pravcu našeg kretanja, a oni nisu bili
baš upoznati o stanju oko Pripečka i Slapa, što je bila
planirana ruta moje ekipe.
Dogovorili smo se o kooperaciji tokom noći,
koja se odnosila na uzajamno čuvanje dviju grupa.
Nas petorica smo pronašli kuću nedaleko odatle i
smjestili se brzo i zadovoljno. Malo mi je nezgodno
dok vršljamo po tuđoj kući, koja je sudeći po mnogo
čemu napuštena danas. Prvo smo poskidali sve do
donjeg veša, naložili vatru u šporetu oko kojeg je bilo
drva u izobilju. Zatim smo pronašli još jedan šporet u
jednoj od soba, te i u njega naložili vatru koja je vrlo
brzo širila toplinu u unutrašnjosti drvene kuće.
Sljedeće što smo učinili je raširivanje odjeće i obuće
oko šporeta i pronalaženje bilo kakve odjeće ili bilo
čega čime bismo se zagrnuli, onako skoro nagi. Dok
su dobrovoljci za spremanje večere, od obilne
količine hrane koju nađosmo u kući, već gotovili
nešto na šporetu, ja evo dovršavam ove redove.
Odabrao sam moje papiriće, a i ne znam kuhati, pa
ću kad jedem zamijeniti rođu koji je već vani. Ali, evo
rođo upravo ulazi unutra.
- Znate šta! Četnici galame otprilike oko
kuće Vehida Špiodića, a to nije daleko, možda
kilometar odavde!- reče.
Znači da su se dok smo mi prolazili kroz ovo
selo primakli. A i mrak je nastupio ranije, zbog
nevremena. Smračilo se oko osam, što je gotovo sat
ranije.
Gazda ove kuće bio je otprilike mojih
dimenzija, sudeći po odjeći koju sam pronašao, a
štimala mi je. Našao sam sve što mi je trebalo dok se
moja uniforma osuši. Odlučio sam i ponijeti nešto za
puta, svakako će četnici sve popaliti sutra. Neka mi
dragi Bog oprosti, ali ovo sam morao uraditi. Čarapa
skoro da nemam, majica nije viška, pidžama će
također dobro doći kao i vuneni džemper jer noći su
hladne. Sve što pronađoh bilo je strogo čisto i uredno
i pažljivo složeno u ormaru, koji sam razbacao. Uz
susjedno selo Luku to će biti zadnja dva sela na
pohodu brisanja sa lica zemlje žepske teritorije, osim
ako nisu spalili Pripečak i Slap.
Ahmed i Ćazim požurivali su nas da
večeramo te da oni spreme za puta, nama
četrnaestorici, bar po jedan obrok hljeba i krompira.
Poslije večere ja ću malo vani, dok ne padne
noć, pa ćemo malo odspavati do 4:00 narednog jutra
kad idemo do naše grupe, na Brezja, ako ih nađemo.
Izgledamo kao tifusari dok nas posmatram pri slaboj
svjetlosti improvizirane svjetiljke od ulja i komadića
krpe. Koliko ćemo još trajati, upitah se, prije nego ću
staviti tačku na ovaj dan.
Vraca, (Pripečak) 1. august 1995. god. Danas je
prvi august. Utorak je. Kažu baksuzan dan. Kako je
pošlo, izgleda da je za mene svaki dan bez razlike
''baksuzan '', ali eto, ipak me dragi Allah dosad
sačuvao. Prije jednog sata me probudila neka
diskusija, nepoznati glasovi kao i ''slušaj bre ja
nisam odavde'', što me zadržalo u poziciji kad sam se
probudio. To me spasilo inače bih sigurno ustao i to bi
bilo dovoljno da me primijete.
Četnicima iza leđa
Pokušavam uklopiti mozaik zbivanja od
jučerašnjeg polaska sa Brezja, pošto sam sâm sebi
posvjedočio mjesto na kojem se nalazim, a na koje
sam tako spontano došao. Razgovori koje sam malo
prije slušao samo su me natjerali da se dobro
skoncentrišem i da djelujem u najboljem smislu. Bili
su to četnici, grupa četnika koje sam slušao, ali ne i
vidio, a bili su jedva trideset metara udaljeni od
mene. Razgovarali su o ''odbjeglim Muslimanima'',
gdje nas mogu očekivati, šta bi bili kadri učiniti
''odbjegli'', ako ih negdje pribiju za predaju itd.
Jedan od njih je sugerirao na opreznost, budnost pri
kretanju i govorio je:
- Znam kakvi su! Ne zaziru nimalo u
26 15. februar 2007
borbama i shvatite da su opasni! - dodajući da je
komandovao u mnogim napadima na Žepu.
Drugi glas je kao u opiranju govorio:
- Slušaj bre ja nisam odavde! Nemoj to
povjeravati meni jer imaš ovih tvojih Rogatičana, a
ja mogu dovršavati zadatke koje nismo završili, a ne
da se bakćem tim zajebancijama. Ne pada mi na
pamet gmizanje po tim čukama. Rekao sam ti to više
puta. Ja sam samo vaš gost koji vam donekle
pomaže. Eto imate sad Žepu, vaša je, brinite se o
njoj. Za dva dana ja se vraćam u svoju Ljuboviju.
Jebo te ove vrleti.
Onaj što je kao naređivao, skretao je pažnju
na teren u podnožju Žepske planine, teren oko rijeke
Žepe, na samu okolinu sela Slap i uzvodno prema
Žepi. Naređivao je da tokom cijelog dana osmatraju
dvogledima teren Križevca i Drenovca, stjenoviti dio
prema selu Ribioc i Vratar. Govorio je da zna da tamo
postoje pećine u kojima bi se mogli skrivati bjegunci.
Shvatio sam da zna mnogo o Žepi, i u tom
trenutku sam poželio da mu vidim lice, ali sam bio u
ležećem stavu i okrenut suprotno od njih. Nisam
mogao da povjerujem da me nisu vidjeli jer sam bio
u njihovom pravcu osmatranja. Preko mene su
gledali Križevac i Drenovac. Da sam se samo
uspravio ili sjeo, primijetili bi me. Oko mene je
rijetko žbunje, poneki tanki grab, a sva sreća da list
još nije opao. Razmišljam da je sada oktobar, a ne
august, vidljivost u ovim čukama bila bi mnogo veća,
a lišće bi već bilo na zemlji. Ipak sam u zaštiti
Allahove moći, pomislih, dok su se glasovi gubili
prema Pripečku. Nalazim se tačno ispod krivine (put
Žepa - Pripečak), mjesta koje se zove Vraca.
Sad sam evo sasvim pribran i već sam se
spustio nekih dvadeset metara niže, odakle vidim
Orljevine (zaseok iznad Slapa), cijeli Slap, jezero,
cijeli teren oko Štitareva (selo na desnoj obali Drine),
Rujišta (selo zločinca Milana Lukića o kojem se
naslušasmo proteklih godina), zatim vidim
Starogorske stijene, selo Ribioc, Drenovac i
Križevac. Vidim Drinu uzvodno prema Tatinici
(srpsko zloglasno selo na lijevoj obali Drine, gdje
desetine i desetine izbjeglica iz Rogatice poginuše
pokušavajući naći spas u Žepi).
Moj digitalni sat pokazuje 8:18. Brojevi
poigravaju, a baterija je pri kraju. Služi me već tri
godine. Gledam tu Drinu, krvavu. Iako zelenkasto
modra, bljeska svojim talasima na jutarnjem suncu.
Hučala je ''krvava'' u svim ratovima, a takva će biti
ponovo, ako bude sukoba na prostorima njenog
toka. Da li je prokleta? Nije! Nije rijeka prokleta, već
prokleti vladari koji hoće njome ovladati. Važi stara
izreka koja kaže da ''oko dobrog saća pčele zuje''.
Danima bih se mogao prisjećati legendi ispisanih u
knjigama starinskim, koje pisaše o Drini, njenoj
okolini. Pisaše ih ljudi koji su imali više slobodnog
vremena nego hljeba, putujući bespućima
bosanskim. Drugog posla i nisu imali, nego da pišu
pjesme o ljepotama bosanskim, o ženi, ahiretskom.
Iz svake riječi izvirala je druga, ljepša. Zato su im
pjesme i pripovijetke dugačke i kitnjaste: ''...tek je
zora rana Drinu obasjala''.
UN slavi pad Žepe!?
Zora je već poodmakla, novi dan se uzdizao
sa blagom izmaglicom, a ja i dalje piljim u Drinu. Film
mi se odmotava samo jedan dan unazad, pa se
zamrsi. Sjedim kao panj koji je vjekovima prkosio
vremenu i neprijatelju u ovoj čuki.
Gledam ravno u mjesto gdje smo se sinoć
''razbili'', tu podaleko ispod mene. Dolje, bijela
makadamska cesta koja vodi od Žepe do zaseoka
Hrast, krak koji se odvaja od ceste za Slap. Na tom
raskršću dvije grupe četnika stoje i razgovaraju
upirući rukom svugdje okolo. Gledajući kroz dvogled
slika mi je bila blizu. Probao sam pronaći nekog
poznatog, jer pomislih da mora biti Boričana. Slap
pun okupatora: jedni gone stoku, natovarena vozila
odlaze iz sela, kuće nestaju u dimu i plamenu dok su
neke već potpuno izgorjele. Lijevo od mene na
Hrastu, oko ukrajinskog transportera, transportera
Ujedinjenih nacija, četnici izmiješani sa vojnicima
UN-a peku stoku na ražnjevima.
Ujedinjene nacije slave pad Žepe i
Srebrenice, cijeli svijet slavi naš neslavni kraj. Koliko
smo samo bili opsjednuti ''zaštitom UN-a''. A oni su
nas samo čuvali da bi nas predali četnicima. Teško je
saznanje da zaista pripadamo pisanju mračne
povijesti naše Bosne. A kako sam ponovo sâm,
objasnit ću ukratko šta se zbivalo proteklog dana 31.
jula '95. godine.
Ponedjeljak, dan u kojem je dragi Allah
započeo sa radom što nekad davno pročitah u
knjigama i ostade mi u sjećanju. Možemo li se mi
Feljton - Ratni dnevnik Žepa (V)
bosnjacka
Zarobljenici u logoru Šljivovica u Srbiji
TORTURE SRBIJANSKE
Uspio sam naknadno, nekoliko godina poslije svih dešavanja u Žepi, zabilježiti jednu od 850 potresnih
priča ljudi koji su, kada je došlo do pada Žepe, pokušali pronaći spas u Srbiji. Umjesto spasa završili su u
srbijanskim logorima:
Veliki broj ljudi krenuo je prema
Vukoljinom stanu. Sa jednom grupom ljudi
prenoćio sam na Igrišniku, ispod jedne velike
komore. Cijelu noć padala je kiša, a kad je svanula
zora nastavio se put prema Poljanicama. Kad smo
došli na Poljanice bio sam izgubljen jer nisam znao
kuda da krenem dalje. Neki su govorili da idu
prema Goraždu, neki prema Kladnju, a neki su se
već spuštali prema kanjonu Drine. Velika
neizvjesnost: kuda krenuti! Ja sam se odlučio da
krenem prema kanjonu Drine, prema takozvanom
Crnom Potoku. Kad sam se spustio u taj kanjon
dosta ljudi je već bilo tu. Cijelim putem nas je
pratila kiša. Tu u kanjonu Drine su već neki ljudi
naložili vatru, da bi se malo ogrijali i osušili. Dolazi
noć i dalje pada kiša, dočekujemo zoru pod vedrim
nebom. Kad je zora svanula neki ljudi su već počeli
da se splavovima prevoze preko Drine. Jedan je
prevozio pet, a drugi tri osobe. Gledajući kako se
Prevoze, već je bilo dva sata poslije podne,
razmišljao sam kad ću doći na red da se prevezem.
Ne čekajući dugo uspio sam da stanem na jedan
splav i okrenuo se prema ljudima koji su ostali iza
mene, rekavši im da ću se vratiti još pet puta da ih
prevezem, sa još jednim čovjekom i to sam i
uradio. Kad smo trebali da krenemo, tog istog
dana prema planini Zvijezdi, neko je već rekao da
nas ima 227 i u tom broju smo i pošli. Pješačili smo
do mraka i kada se više nije vidjelo putovati,
odlučili smo prenoćiti na otvorenom.
Kad smo svi posjedali čuli smo na samoj
koti Zvijezde da neko govori:
-Krenite slobodno. Ima li vas još?
Zaključili smo da je neko prije nas već
stigao na tu Zvijezdu i da nas sa srbijanske strane
poziva da idemo naprijed slobodno. U tom
trenutku nikome nije bilo baš prijatno. Tu smo
prenoćili, nedaleko od samog vrha Zvijezde. U
zoru smo krenuli dalje i nakon izvjesnog vremena
začuo se glas i neko je razgovijetno rekao:
-Naprijed! Naprijed slobodno!
Kad smo se svi popeli na tu kotu dočekala
su nas tri uniformisana čovjeka sa oružjem. To je
bila granična vojska Srbije. Prvo što su nam rekli
to je da svi koji imaju oružje ili nož ili bilo koji oštar
predmet da to odstrane od sebe. Onda su nam rekli
da sjednemo i da će neki drugi ljudi doći po nas.
Poslije izvjesnog vremena stižu Vukovi iz Vojne
policije, prilaze i počinju da psuju sve što im padne
na pamet i govore da se postrojimo u dvije kolone.
Tako smo i uradili. Onda je uslijedila naredba da
krenemo naprijed. Putovali smo jedan sat i stigli u
mjesto Jagoštica. Tu nas dočekuje oko pedeset
vojnih policajaca. Naredba da se kolona zaustavi.
Onda počinje generalno pretresanje svih ljudi.
Policajci koji su vršili pretresanje udarali su ljude i
psovali, nakon čega su nam naredili da sjednemo
na livadu ispred škole. Poslije dugog putovanja,
straha i udaraca neko je iz grupe zatražio vode da
se napijemo, jer smo svi žedni. Onda su počeli da
donose vodu u velikim kanisterima. Poslije toga su
postavili jedan sto i stolicu tu na livadi i tada
počinje ispitivanje jednog po jednog.
-Gdje si bio? Šta si radio?
I dok traje ispitivanje dolaze vojni kamioni
i formiraju kolonu. Kad je završeno ispitivanje svih
ljudi, onda naredba da se ukrcamo u kamione.
Kolona je krenula, ali niko ne zna kuda nas voze. Ja
sam bio u ''TAM-u 11'', manji kamion pod ceradom
i u tom kamionu je bilo 55 osoba. Ne može niko da
se pomjeri nigdje. Poslije izvjesnog vremena
vožnje ljudi su počeli da uzvikuju da se kamion
zaustavi, jer je počelo da nestaje zraka pod
zatvorenom ceradom. Sjećam se da sam pokušao
da se približim zadnjem djelu kamiona da bi dobio
više zraka, jer sam osjetio gušenje. Kad sam došao
sebi, ležao sam pored kamiona sa još nekoliko ljudi
iz istog kamiona. Čuo sam, kao kroz san, kako
neko govori da požuri sa kanisterom vode. Tu su
nas hladili vodom. Kad smo došli k sebi uslijedila je
naredba da 15 ljudi prebace u drugi kamion, a
poslije toga putovanje je nastavljeno dalje.
Putovali smo nekoliko sati i stigli u mjesto koje se
zove Šljivovica (u Srbiji), kod Užica. Tu nas
dočekuje veći broj civilne policije. Počelo je
psovanje, vrijeđanje i udaranje palicama po ceradi
od kamiona. Onda nas smještaju u neke barake
gdje su uslovi nikakvi, a dok traje pretresanje na
ulaznim vratima usputno padne i po neki udarac.
Tu smo prenoćili prvu noć. Tokom cijele noći ulaze
policajci i govore da niko ne smije spavati. Ako
neko slučajno zaspi bit će pretučen. I tako sjedeći
na mokrom betonu dočekujemo zoru, a onda u
jutarnjim satima policija Slobodana Miloševića se
smilovala, pa su nam podijelili nešto za doručak.
Poslije doručka dali su nam papire da se
popune lični podaci: gdje si bio, šta si bio itd.
Tokom dana izvodili su neke ljude na radnu
obavezu. U poslijepodnevnim satima neko je donio
vijest da su već stigli autobusi u blizinu objekata
gdje se mi nalazimo. Navečer, oko 7 sati, došao je
inspektor civilne policije i rekao da svi izađemo na
hodnik te da čekamo kada će nas prozvati i da tim
redom izlazimo pred objekat. Svi smo pažljivo
slušali. Prozvao je i moje ime. Izašao sam pred
objekat. Policajac me uputio prema autobusima.
Kad sam već bio stigao do prvog autobusa čuo sam
da je prozvao ime mog oca. Bilo mi je drago što
ćemo zajedno, ali ipak sam razmislio da možda
nije dobro, zato što niko ne zna gdje će nas voziti.
bosnjacka
Feljton - Ratni dnevnik Žepa (V)
15. februar 2007
27
POLICIJE
Ja sam ušao u autobus i sjeo. Čekali smo da se u
ostalim autobusima popune prazna mjesta.
Nakon izvjesnog vremena uslijedila je naredba
da autobusi mogu krenuti i to u pratnji civilne
policije. Putovali smo cjelu noć. Sjećam se, bilo
je poslije pola noći, kad je kolona autobusa sa
asfaltnog puta skrenula na neki šumski,
makadamski, put. Drveće je udaralo u krov i
stakla autobusa. Već je nastala panika, jer smo
već vidjeli lošu sliku naše sudbine. Najedanput
kolona se zaustavila i čujemo da policajac sa
čela kolone javlja policajcu koji je bio u mom
autobusu da su pogriješili put i da se moraju
vratiti nazad. To su uradili i put se nastavlja
dalje.
Kad je zora već počela da sviće stigli smo
u jedno malo mjesto koje se zove Mitrovo Polje
(Srbija), gdje se vidi nekoliko nekih zgrada i
kolona se zaustavila. Naređeno je da izlazimo
jedan po jedan i da idemo preko jednog malog
mosta prema tim zgradama. Smjestili su nas u te
dvije zgrade. Jedna se zvala Sutjeska a druga
Rasima. Kad sam ušao u sobu sjeo sam na prvi
krevet, izuo obuću i rekao prijatelju, koji je bio
prvi do mene, da se osjećam pospano i umorno.
Tako sam i zaspao. Ne znam koliko sam vremena
spavao, ali samo se začulo na hodniku veliko
uzvikivanje i aplauzi. Onda sam i ja izašao na
hodnik da vidim šta se dešava. Kad sam otvorio
vrata na sobi hodnik je bio pun ljudi. Iz ostalih
soba najviše se čuje uzvikivanje:
-Spašeni smo stigao Međunarodni
Crveni krst.
Ljudi iz Crvenog krsta ušli su u našu
zgradu i prve riječi su bile da će nas registrovati i
da će nam podijeliti prazne poruke da se
možemo javiti svojim najdražim.
-Samo par riječi napisati da znaju gdje
ste i da ste živi.
Sve je to brzo obavljeno. Rekli su kako su
im sa srpske strane naredili da se ne smiju puno
zadržavati. Kad su krenuli mi smo ih pitali kad će
opet doći, a oni su rekli za dvije sedmice. Onda
smo se povukli u svoje spavaone i tada počinju
komentari šta će biti dalje.
Život u logoru tekao je tako da smo imali
doručak i večeru. Tek toliko da preživimo. Prvi
period nismo smjeli izaći u WC bez pitanja. U
toku dana i noći uporno su izvodili ljude i u
obližnju, napuštenu, vikendicu gdje su ih
maltretirali, ispitivali i tukli. Prvih dana su nam
bili odredili fiskulturu prije doručka, ali ljudi su
počeli da padaju u komu, jer smo maksimalno
iscrpljeni pa su to prekinuli. Svaku večer
prozivka svih ljudi. Uskoro je UNHCR počeo
dovoziti hranu za nas, ali se redovno dešavalo da
policija u toku noći izveze tu hranu negdje u
svoje magacine, tako da nikad hrane nije bilo
dovoljno. Kad je god Crveni Krst došao u posjetu
pitali su nas ima li nekih problema. Ljudi se
požale da su bili pretučeni, a to automatski
pooštri mjere prema nama, od strane policije.
Prošlo je nekoliko mjeseci. Dolazili su i
neki stranci i dijelili nam papire u kojima se svako
trebao izjasniti gdje bi želio izaći. Onda je za
kratko vrijeme došla neka nova ekipa stranaca i
opet su išla ispitivanja jednog po jednog: lični
podaci, generalni pregled... Poslije izvjesnog
vremena dolazi glavni inspektor u našu zgradu i
kaže da svi izađemo na hodnik da pročita imena
ljudi koji trebaju da izađu iz logora. Počeo je da
čita prvo imena ljudi koji trebaju da putuju za
Ameriku. Poslije nekoliko dana dolaze tri
autobusa da nas voze prema Padinskoj Skeli
(Srbija). Dolazimo u Padinsku Skelu i tu nas
smještaju po sobama centralnog zatvora. Tu
smo proveli dva dana i dvije noći. Ljudi, čuvari
tog zatvora, bili su korektni prema nama. Odatle
smo autobusima prebačeni do aerodroma
Surčin-Beograd gdje su nas dočekali ljudi iz
UNHCR-a, podijelili nam svima po 30 dolara, da
imamo za puta. Nismo dugo čekali. Počelo je
ukrcavanje u avion i onda smo putovali linijom:
Surčin-Beograd do Atine, a onda do New Yorka.
(Svjedočanstvo Idriza Durmiševića)
poistovjetiti s tom konstatacijom, obzirom da smo i
mi konačno imali odskočnu dasku za predstojeći
''proboj''? Zašto to nazivaju proboj? Nije ni bitno.
Kad smo jučer nas petorica, u rani sabah napustili
Krušev Do, uputili smo se mjestu na Brezjima gdje
su ostala devetorica naših. Zatekli smo ih gotovo
komirane. Vatra je bila toliko slaba da se jedva i
vidjela, a mokro granje jedva je odgorjevalo. Hladan
vjetar je i dalje rezao. Nalazili smo se na nadmorskoj
visini od oko hiljadu i sto metara. Podijelili smo im
nešto hrane koju smo donijeli iz sela. Bili su
presretni. Poslije oskudnog doručka bili smo spremni
za dalje. Tek je svanjivalo. Magla je svoje čestice
presijavala na prvim zracima svjetlosti koji su
osvajali mrak. Svuda okolo bilo je mokro i klizavo.
Kiša je već odavno bila prestala što je olakšavalo
nastavak puta.
Prije polaska Sabrija nam predloži da odemo
na neki greben, lijevo od nas, prema Drini, zove se
Mrdež. Kaže da se odatle vidi dobar dio sela
višegradske teritorije i tok rijeke Drine. Za manje od
pola sata bili smo na Mrdežu. Pogled odatle je zaista
bio idealan i moglo se vidjeti daleko. Nasuprot nas
gledali smo Stolovaš, brdo ili vrh približno iste visine
kao i Mrdež, dok su se u pozadini, nizvodno, Drinom
prostirala sela Kamenica i Zemljice. U podnožju brda
Babina Gora, mogla se vidjeti cesta koja je spajala
Višegrad sa Kamenicom. Za oko nam je zapela
dugačka kolona autobusa i kamiona, kako vojnih
tako i civilnih, u pratnji vojnih oklopnih vozila. Kolona
se kretala iz pravca Višegrada, prema Zemljicama,
te smo s nesigurnošću konstatovali da idu prema
Jagošticama, odredištu svih onih koji su otišli predati
se u Srbiju. Nismo bili sigurni da li istom cestom
mogu vozila iz Zemljica proći u Jagoštice, obzirom da
smo znali da se jedan veliki potok između Zemljica i
Jagoštica slijeva u Drinu. Mislim da se taj potok zove
Brusnički. Sve u svemu naša konstatacija bila je da
upravo ta vozila odvezoše po ''svježe meso'' iz Žepe.
Pomislih da su hrabri oni koji su se opredijelili za
Srbiju.
- Sve će ih odvesti u Višegrad, na ćupriju, a
tamo po četničkoj tradiciji!- neko je sa žaljenjem
rekao.
Nismo se dugo zadržali, a onda smo se
uputili rubom stijena prema Pripečku. Nakon
desetak minuta hoda došli smo pred jednu planinsku
kuću. Iz sulinara proturenoga ispod strehe, podizao
se lagan, svijetli dim. Brzo i oprezno smo upali u
kuću, ali u njoj nikoga nismo zatekli. Stari šporet je
još bio vruć i u njemu su dogorijevale posljednje
glavnje. Sudeći po svemu što smo vidjeli unutar
kuće, neko ju je napustio možda prije sat vremena.
Nije bilo tragova četničkih vojnih čizama ili nečeg što
bi ukazivalo na njihovo prisustvo. Ipak smo se
ponašali kao da su gosti kuće bili upravo četnici.
- Pripečani, sigurno!- reče Šahin, jer zna čija
je kuća.
Put smo nastavili u grupama po dvojica do
nekih litica blizu Pripečka, a po dogovoru odatle
ćemo sići u poleđinu sela. Sabrija reče da zna put,
valjda neke lovačke staze. Sakupili smo se ponovno,
sada na liticama o kojima sam govorio i odmah smo
krenuli u potragu za ''lovačkim'' stazicama koje
nismo našli iako smo čitav sat tragali. Plan je
promijenjen i sada smo odlučili da izađemo na cestu
Žepa - Krušev Do, kod nekog bunara, a odatle ćemo
prići Pripečku. U trenutku kad smo izlazili iz stijena,
nadomak tog bunara, pored kojeg je vodio šumski
put, kao prečica na glavnoj cesti koja je pravila oštru
krivinu, ravno smo se susreli sa četnicima. Pokret
Edinove ruke da zalegnemo, bukvalno nas je
prikovao uz zemlju. Prolazili su pored nas, tiho bez
riječi. Onako u buljuku kretali su se u pravcu Brezja,
odnosno u pravcu Krušev Dola i Luke. Gledajući tako
sa nekih trideset, možda četrdeset metara, vidjeli
smo da jedne grupe svoj pravac kretanja
usmjeravaju uz jedan ''dol'', pokošen teren, koji
vodi na Sjemač ili Pripečansku planinu.
Adil i Edin su dali pametan prijedlog da se
počnemo kretati samo malo niže, i tako pratiti cestu
do Pripečka. Četnička vojska je neprestano prolazila
dok se iza njih počeše oglašavati motori tenkova,
transportera i drugih vozila.
-Vidite, sad ne mogu čuti naše kretanje, a i
male su šanse da nas primijete dok se budemo
mimoilazili! - zaključi Adil.
Krenuli smo odmah i za pola sata bili smo
ispod krivine iznad samog Pripečka. Tu su
''bradonje'' ostavili obezbjeđenje od dvadesetak
vojnika koji su razgovarali. Njihova neopreznost nam
je išla u prilog, što smo iskoristili i uz velike napore
savladali strmu kosu, te se spustili stotinjak metara
do sela. U selu je bila jeziva slika: svuda su bili
pljačkaši, palikuće, sa njima opet drugi koji jure
stoku po baščama, pjevaju...
(NASTAVIT ĆE SE u sljedećem broju: Duboko u
čeljustima četničke potrage)
28 15. februar 2007
bosnjacka
U mjesecu januaru u Goraždu
Škola bosanstva
MEHMEDALIJA
MAK DIZDAR
Piše: Elma Geca
Održana tradicionalna
manifestacija "Dani
Isaka Samokovlije Sunce nad drinom"
Goražde se i ove godine tokom mjeseca januara prisjetilo svog sugrađanina,
jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih književnika i pripovjedača dr.
Isaka Samokovlije. Uz veliki broj učesnika u gradu na Drini po treći put održana je
tradicionalna manifestacija "Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom"
(1917. - 1971.)
BIOGRAFIJA
Mehmedalija Mak Dizdar je rođen 17. oktobra 1917. godine u Stocu,
gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Sarajevu. Od 1936.
godine bavio se novinarstvom, a u toku rata rado je kao poštanski
službenik, a potom je na ilegalnom radu. Poslije rata glavni je
urednik TANJUG-a za Bosnu i Hercegovinu, potom je urednik lista
Oslobođenje i izdavačke kuće Narodna prosvjeta. Od 1952. godine je
profesionalni književnik, a od 1963. do smrti urednik je časopisa
Život. Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su
Dvadesetsedmojulska nagrada BiH, Zmajeva nagrada i Zlatni vijenac
Struških večeri poezije. Njegova djela su: Vidovopoljska noć,
Plivačica, Povratak, Okrutnosti kruga, Panorama savremene
bosansko - hercegovačke proze, Koljena za madonu,
Minijature, Ostrva, Pjesme, Kameni spavač, Poezija, Modra
rijeka, Stari bosanski tekstovi, Pjesme, Izabrana djela.
Umro je u Sarajevu 14. augusta 1971. godine.
MODRA RIJEKA
Niko ne zna gdje je ona
Malo znamo al je znano
Iza gore iza dola
Iza sedam iza osam
I još dalje i još gore
Preko gorkih preko mornih
Preko gloga preko drače
Preko žege preko stege
Preko slutnje preko sumnje
Iza devet iza deset
I još dublje i još jace
Iza slutnje iza tmače
Gdje pjetlovi ne pjevaju
Gdje se ne zna za glas roga
I još hude i još lude
Iza uma iza boga
Ima jedna modra rijeka
Široka je duboka je
Sto godina široka je
Tisuć ljeta duboka jest
O duljini i ne sanjaj
Tma i tmuša neprebolna
Sto godina široka je
Ima jedna modra rijeka
Ima jedna modra rijeka
Valja nama preko rijeke
Pjesma Modra rijeka je okrunila Dizdarev pjesnički put i njena
hermetičnost i višeznačnost, njena melodija i njena struktura, u
kojoj se ritam narodne pjesme i začuđujuća zvukovna orkestracija
prepliću sa neslućenim naznakama nečega što se nagovještava, što
postoji, a što se ne zna, privukli su mnoge koji su dali svoj sud o
ovoj Dizdarevoj pjesmi. O njoj su pisali Vlatko Pavletić, Krunoslav
Pranjić, Kasim Prohić, Enes Duraković, Marko Vešović i mnogi drugi.
Gotovo svi koji su pisali o ovoj pjesmi pitali su se šta je to što tu
pjesmu čini čudnom: da li ovu pjesmu treba shvatiti ”kao metaforu
pjesničkog traganja za tajnom svijeta”1, da li je to ”iskušenje
nemogućnog”, da li je to ”savršenstvo nemuštosti”, ili, možda, ta
pjesma upućuje ”na drugu obalu kao 'onostranost' naše
egzistencije”.
Nesumnjivo je da je Modra rijeka u filozofskom i u poetskom, ali i u
lingvističkom smislu, najpotpunija i najzaokruženija pjesma Maka
Dizdara.
Pjesma je ispjevana u trinaest distiha sa posebno izdvojenim stihom
Ima jedna modra rijeka. Taj stih, tako izdvojen, ima neospornu
sintetsku ulogu, koja nakon akumuliranja čitavog niza pojmova ističe
jednu od osnovnih poruka pjesme. Za razliku od većine pjesama u
Kamenom spavaču, Modra rijeka je ispjevana u pravilnim osmercima
s cezurom poslije četvrtog sloga, što pjesmi daje ubrzani ritam
narodne lirske pjesme.
Manifestacija je otpočela polaganjem
cvijeća na bistu književnika Isaka
Samokovlije ispred Doma zdravlja u
Goraždu koji nosi njegovo ime.
U pratnji načelnika općine Goražde,
Mustafe Kurtovića i direktora JU Centar za
kulturu, cvijeće na bistu položila je
najmlađa kćerka velikog bh. književnika
Rikica Samokovlija Najdanović, a potom
je to učinila i delegacija Doma zdravlja.
-Tata volimo te puno, a voli te i
Goražde. Poklanjam ti crvene ruže
koje si uvijek volio, riječi su vidno
ganute Rikice Samokovlija Najdanović
koja se uz 52. godišnjicu od smrti svog oca
zahvalila Goraždu i njegovim građanima
što nikada ne zaboravljaju njenog tatu.
-Ja jedina od djece dr. Samokovlije
nisam rođena u gradu na Drini, ali
sam emotivno vezana za ovaj grad.
Tata je doista volio Goražde, a i mama
koja je došla s njim ovdje. Često sam
je pitala kako joj je bilo u jednom
malom gradiću nakon Beča, a ona bi
uvijek o ovom gradu divno pričala. Od
mojih roditelja pamtim da su u
Goraždu tako divni i dobri ljudi, a
zbog toga je i mojoj majci ono srcu
priraslo - kazala je Rikica Samokovlija
podsjećajući da je vječito u njegovim
pričama bilo Goražde i Drina.
Manifestacija Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom čiji je organizator
tradicionalno bila Javna ustanova Centar
za kulturu u saradnji sa brojnim drugim
institucijama i sponzorima, održavala se
15., 16. i 29. januara u Goraždu i dijelom u
Sarajevu.
Programom manifestacije održani su
različiti sadržaji uz brojne učesnike.
Upriličen je okrugli sto na temu Život i
djelo Isaka Samokovlije uz učešće
predstavnika Akademije nauka i
umjetnosti, Muzeja književnosti i
pozorišne umjetnosti, Udruženja pisaca,
te Jevrejske zajednice BiH, SGV-a Pokreta
za ravnopravnost kao i predstavnika
grada domaćina.
Velikog književnika prisjetili su se i mladi
Goražda koji su upriličili književno veče uz
učešće Udruženja Yildiz i učenika
Mješovite srednje škole Enver Pozderović,
a ovom prilikom dodijeljene su diplome i
nagrade za najbolje literarne radove.
Na temu Život i djelo Isaka Samokovlije
održan je i kviz za učenike osmih razreda
osnovnih škola, a književno veče upriličili
su i već iskusni goraždanski stvaraoci koji
su ujedno pokrenuli i inicijativu za
osnivanje književnog kluba Isak u
Goraždu.
U ponedjeljak 29. januara organizirana je i
posjeta izložbi ostavštine dr. Isaka
Samokovlije Tragom života i stvaralaštva
čija je postavka u periodu od 29. januara
do 4. februara upriličena u Muzeju
književnosti i pozorišne umjetnosti BIH, u
Sarajevu.
Veliki bh. književnik, pripovjedač i liječnik
dr. Isak Samokovlija rođen je 3.
septembra 1889. godine u Goraždu.
Gimnaziju je završio u Sarajevu 1910. a
medicinski fakultet 1917. godine u Beču.
Između dva rata sa porodicom radio je kao
liječnik u rodnom gradu. Prvu pripovijetku
Samokovlija je objavio daleke 1927.
godine u listu Jevrejski život dok je prvu
knjigu pripovijetki Od proljeća do proljeća
objavio 1929. godine u Sarajevu. Jedan je
od osnivača Udruženja književnika BIH
1945. godine. Sve do smrti 15. januara
1955. godine Samokovlija je radio kao
urednik IP Svjetlost, a sahranjen je na
starom jevrejskom groblju u Sarajevu. Iza
sebe je ostavio bogat književni opus koji
čine zbirke pripovjedaka Nosač Samuel,
Tragom života, Solomunovo slovo, Priča o
radostima itd.
Napisao je i četiri pozorišna komada
Hanka, Plava Jevrejka, On je lud i Fuzija,
od kojih su neki preneseni i na filmsko
platno.
Generalni pokrovitelj manifestacije Dani
Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom
bila je općina Goražde, dok su
manifestaciju podržali i Ministarstvo
obrazovanja, nauke, kulture i sporta BPK,
Ministarstvo kulture i sporta FBIH,
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH,
JU Biblioteka grada Sarajeva, Jevrejska
zajednica BIH, Javni radio-televizijski
servis BiH, te brojni drugi sponzori.
SARAJEVSKA ZIMA 2007 RASPISALA KONKURS NA TEMU
“NEKI DRUGI GRAD”
U okviru XXIII Internacionalnog festivala Sarajevo "Sarajevska zima 2007"
Centar za mlade Federalnog ministarstva kulture i sporta i Međunarodni centar
za Mir, raspisali su konkurs na temu “Neki drugi grad”.
Pravo učešća imaju svi učenici osnovnih i srednjih škola, te svi studenti fakulteta
Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta. Učesnici mogu prijaviti jedan projekat, a
organizatori će podijeliti po tri nagrade za najuspješnije i najorginalnije radove za
sve tri kategorije učesnika.
Svoju kreativnost učesnici će moći izraziti kroz likovnu umjetnost, literarne
radove i video art.
Konkurs je otvoren od 7. februara do 1. marta, a rezultati će biti objavljeni 15. 3.
2007. godine.
Aplikacije za učešće možete naći na web siteu Sarajevske zime, a radove slati na
adresu Međunarodnog centra za Mir, Titova 9a/5 71000 Sarajevo.
www.sarajevskazima.ba
Savjeti
bosnjacka
15. februar 2007
29
Krvarenje u mozgu kod
četvrtine djece
Nedavna je studija potvrdila da jedno od četvoro
novorođenčadi koje iskusi vaginalni porod pati od
određene količine intercelebralnog krvarenja. Ipak,
budući da je krvarenje ograničeno, čini se da nema
učinka na organizam.
Istraživanje je vodio dr. John Gilmore s medicinskog
sveučilišta Sjeverne Karoline. Doktor Gilmore i
njegovi kolege u tu su svrhu koristili magnetsku
rezonancu za očitanje krvarenja. Rezonanaca nije
pokazala krvarenje kod djece koja su rođena
carskim rezom.
Manja krvarenja unutar i oko mozga vrlo su učestala
kod djece rođene vaginalnim putem pa se čini da je
njihov uzrok upravo porod. Gilmore pojašnjava da
je potrebno više istraživanja da bi se utvrdile
implikacije ovih hemoraža, te da ne treba ove
rezultate protumačiti označivši najednom vaginalni
porod iznimno rizičnim.
''Očigledno, velika je većina nas rođena vaginalnim
putem i možda smo imali takva krvarenja, no ide
nam sasvim dobro,'' rekao je Gilmore. ''Ljudi se
rađaju vaginalnim putem već mnogo vremena i naši
su mozgovi vjerovatno evoluirali da bi se mogli
nositi s vaginalnim porodom bez većih poteškoća.''
Borba protiv stresa
Četiri šolje čaja dnevno
i stres je izbjegnut
Čaj je oduvijek bio smatran jednim od glavnih
namirinica u borbi protiv stresa, čija toplina, aroma i
miris djeluju iznimno opuštajuće.
Istraživanja su pokazala da konzumacija crnog čaja
smanjuje izlučivanje hormona stresa kortizola,
snižava krvni pritisak te smanjuje mogućnost
stvaranja krvnih ugrušaka i samim time rizik od
srčanog infarkta.
"Ne znamo koji su točno sastojci odgovorni za
ovakve učinke jer je čaj sastavljen od mnoštva
sastojaka kao što su katehini, polifenoli, flavonoidi,
te aminokiseline. Za sve ove sastojke se zna da
djeluju na neurotransmitere u mozgu, ali se ne
može sa sigurnošću tvrditi koji sastojak ima najjači
utjecaj" izjavili su istraživači.
"Studija pokazuje da konzumacija crnog čaja može
uveliko doprinijeti bržem oporavku od dnevnog
nakupljenog stresa. Iako crni čaj ne može smanjiti
samu razinu doživljenog stresa može ubrzati
vraćanje medijatora stresa kao što su hormoni na
normalnu razinu.
POVRIJEĐENI SU
OSJEĆAJI
BOŠNJAKA LONDONA
Poštovana Redakcijo Lista "Bošnjačka Dijaspora" i
poštovani gospodine Uredniče,
U vašem proteklom broju lista objavili ste tekst pod
naslovom "Bošnjačku džamija u kanadskom
Londonu uzurpirali ARAPI". Objavljivanjem teksta
ovakvog sadržaja uveliko su povrijeđena osjećanja
Bošnjaka koji su svojim radom i zalaganjem i
doprinijeli da se objekat, džamija, kupi prije 6
godina. Danas kada neki žele da okaljaju ugled i
autoritet Bošnjaka među njihovom braćom /samo da
napomenemo da u Londonu živi preko 40.000
Muslimana/ te da nas prikaže kao slabe ili nikakve
vjernike/ mi se oštro protivimo, ali kao što vidite
Allah dž.š. je dao da se oni razotkriju i pokazu tko su i
šta su. Kao reakciju na objavljeni tekst želimo da se
u skladu sa novinarskom etikom objavi Naš Tekst
kako bi javnost spoznala samo djelić prave istine.
Nadam se da ćete udovoljiti našem zahtjevu jer
javnost ima pravo da čuje i naše mišljenje. Ukoliko
imate bilo kakvih pitanja molimo Vas da se obratite
nama putem e-maila [email protected]
Veoma smo zahvalni ukoliko nas u što kraćem
vremenu obavijestite da li ćete tekst objaviti u
sljedećem broju kako ne bi bili primorani tražiti
druge bošnjačke medije da objave naše reagovanje.
Salam Alejkum
Bošnjaci Londona
Prirodom
do ljepote
Danas ima mnogo načina na koje možemo
usavršiti svoju ljepotu, a najbolji način za to je
onaj prirodni. Skoro svaka biljka ima svojstvo
koje pomaže kod raznih problema sa kožom i
mnogih drugih stvari.
ALOE VERA sadrži umirujuća i hidratizirajuća
svojstva, ublažuje nadraženu kožu.
KINESKI BIJELI ČAJ je čudesna prirodna
kozmetika, snažan antioksidant, usporava
znakove starenja, osvježava i budi kožu, njeguje
i umiruje.
MEDITERANSKO MASLINOVO ULJE savršeno
hidratizira i njeguje kožu. Smiruje menstrualne
probleme. Kao pasta protiv ispucanih vrhova,
djeluje kao regenerator.
PRIRODNI SMEĐI ŠEĆER je odličan je za
uklanjanje odumrlih stanica epiderme. Čisti i
njeguje kožu, koja nakon tretmana bolje upija
losione i ostale kozmetičke proizvode.
SHEA MASLAC je prirodni masni derivat dobiven
iz ploda drveta Kenite koja raste u savanama
zapadne Afrike. Bogat vitaminima i hranjivim
tvarima koje su savršeno hidratantno sredstvo.
Aktivno štiti od vanjskih faktora i UV zraka.
SUNCOKRETOVO ULJE je poznati antioksidant
učvršćuje i njeguje kožu. Štiti stanične stjenke.
LAVANDA pomaže kod spavanja, uklanja
glavobolju, reflektira i opušta. Korisna kod raznih
upala kože. Uklanja svaki stres.
ZELENI ČAJ štiti kožu od slobodnih radikala i
bakterija. Poboljšava regeneraciju kože i vraća joj
zdrav izgled. Aroma zelenog čaja osvježava i
vraća energiju.
KRUŠKA je brz i praktičan izvor energije.
Odgovor Bošnjacima Londona
Reagiranja
Ostanite zdravi i lijepi
MI POVEZUJEMO LJUDE
Poštovani prijatelji,
Dragi Bošnjaci Londona. Bošnjačka Dijaspora već
nekoliko godina prati aktivnosti u bošnjačkim, odnosno
bosanskim zajednicama širom svijeta, svrstavajući se
u naozbiljnije informativne kuće u Dijaspori. Naša
intencija od samoga osnivanja je bila povezivanje, a
nikako razjedinjavanje ljudi koji rade na
konstruktivnom dijalogu, baštineći pozitivan odnos
prema drugim ljudima zajednice i Domovini. Ovakva
orijentacija doprinijela je da smo prihvaćeni širom
svijeta, jer zaobilazimo isključivo komercijalni efekat,
koji novina mora imati da bi opstala, tako da smo za
račun općega interesa ušli u rizik opstojnosti. Dobre
namjere isključivo vode naš tim. Tako je bilo i u
prošlom broju, kada smo objavili tekst o problemima u
Islamskoj zajednici u Londonu. Naš cilj je, isti kao i vaš,
da se problemi što bezbolnije i efikasnije riješe. Nismo
se svrstali na stranu jedne grupe, već smo elaborirali
problem. Vaše javljlanje nas je obradovalo, jer iz njega
je također jasno da želite i vi sačuvati kredibilitet i
dignitet Bošnjaka i Zajednice u Londonu.
Stoga vam stojimo na raspolaganju da iskoristite
Bošnjačku Dijasporu kao medij i da ubuduće
pravovremeno dostavite na našu adresu informacije,
sugestije, prijedloge, a naravno i kritike, jer ih mi
prihvatamo. Onaj ko ne zna prihvatiti kritiku, ne
zaslužuje ni pohvalu. To je naše geslo kojega se
držimo. U nadi da će problemi sa kojima se susrećete (i
uz našu pomoć) biti razriješeni, srdačno vas selamimo.
Redakcija
KIVI je prava bomba vitamina C i čarobno
sredstvo protiv masnih naslaga na stražnjici i
bedrima. Neophodan za imunološki sustav i brže
zarastanje rana.
RUŽA je bogat izvor vitamina C, sadrži kiseline
koje pomlađuju stanice kože i obnavljaju
oštećeno tkivo. Korisna aromaterapija u borbi
protiv depresije. Kupka od eteričnih ulja ruže
pomažu kod problema sa nesanicom. U
kombinaciji s lavandom i limunom ublažava
emocionalni šok. Potiče senzualnost.
METVICA osvježava masnu kosu i sprječava
suvišno mašćenje. Bogata vitaminom C,
osvježava i sprečava gripu. Smiruje isušenu kožu
i omogućuje joj da diše.
LIMUN ublažava reumatizam, pomaže protiv
grlobolje, potiče prirodni sjaj kose i odstranjuje
perut, osnažuje nokte, izbjeljuje zube, omekšava
kožu. Sprečava razne infekcije.
MLIJEKO pravi eliksir ljepote. Pomaže koži da
bude sjajna i zrači svježinom, smiruje upale i
daje mekoću kože. Jača kosu i sprečava pucanje
vrhova.
MED čuva mladost, dobra maska za omekšavanje
kože, omekšava usnice i daje sjaj kosi. Koristi se
kao maska za oživljavanje kose. Potiče rast
noktiju.
U prirodi se nalaze mnogi tajni sastojci za
očuvanje ljepote. Samo vam treba malo mašte.
30 15. februar 2007
Zabava
Ishrana
FOLK 10
1.
Šerif Konjević
Nije ovaj čovjek za tebe
2.
3.
Donna Ares
Idi, idi moja vilo
Enes Begović
Tvoje ime na mom ramenu
4.
Selma Bajrami
Ostrvo tuge
5.
6.
Hanka Paldum
Plači za mnom
Nihad Alibegović
Produži moj život
7.
Semir Cerić Koke
Dozvola za ljubav
8.
Amela Zuković
Novine
9.
10.
bosnjacka
Jagode odlične za hladne
zimske dane
Mračni i hladni zimski dani uzrokuju
tmurna raspoloženja, ali prema novoj
studiji jednostavna konzumacija
određenih namirnica, a naročito
jagoda, može značajno poboljšati
raspoloženje. Rezultati studije
ukazuju na činjenicu da mekana
vlakna jagoda usporavaju apsorpciju
ugljikohidrata u krvotok, te tako
izjednačuju nivo šećera u krvi, a i
ra s p o l o ž e n j e . Ž e n e , k o j e s u
sudjelovale u studiji, izjavile su kako
im redovno konzumiranje jagoda
olakšava tegobe menstrualnog
ciklusa, simptome menopauze i
svakodnevne bolove. Naravno,
jagode su poznate i kao odličan
afrodizijak.
Levisove nove farmerice za vitku liniju
Udobne i moderne
Šerif Habib Šera
Sok od limuna
Halid Bešlić i Amir Zolj
Ne kuni me, prijatelju
EUROSONG 2007
Marija
Šestić
predstavnica
BiH
Za sve koji su za praznike "nabacili"
nekoliko kilograma viška ili i inače
imaju problema s linijom, spas stiže iz
tvornice farmerica Levis. Ne, oni nisu
prestali proizvoditi jeans i krenuli u
novi biznis proizvodnje dijetalnih
proizvoda, nego su proizveli novu
liniju "traperica za mršavljenje" u
kojima, tvrde, svaka žena, bez obzira
na svoju figuru, izgleda-neodoljivo.
Novitet na tržištu - traperice Levis
Perfectly Slimming 512 Jean,
napravljene su od mješavine pamuka
i spandeksa, zbog čega su iznimno
udobne, a odlično oblikuju žensku
siluetu. Imaju posebna pojačanja na
području trbuha, koji u njima izgleda
puno ravniji, a tako je i sa stražnjicom
koju blago podižu, baš poput
raznoraznih hlačica za mršavljenje.
-Kao brend koji je i izumio
traperice, nastavljamo inovacije
koje nikad ne idu na uštrb mode i
stila. I ove smo traperice za
mršavljenje kreirali tako da
damama omogućuju vitkiju
figuru te istodobno budu u skladu
s modnim smjernicama. Mislim da
će žene u njima uživati jer će
izgledati mnogo bolje, a
istodobno imati moderni komad
odjeće - kaže Janine Clinton-Faust,
dopredsjednica odjela dizajna u
Levisu.
Moda
Vicevi
Dvije prijateljice
Razgovaraju dvije prijateljice:
- Je li, tko je onaj zgodni frajer koga si
jutros ispratila iz stana?
- A, to ti je student četvrte godine
medicine...
- Redovan?
- Ma, ne, samo kad mi je muž na putu.
Marija Šestić, studentica Muzičke
akademije u Banjoj Luci i kćerka Dejana
Šestića, autora bosanskohercegovačke
himne, ove će godine predstavljati BiH
na Eurosongu 2007 koji će se održati u
Finskoj u Helsinkiju. Marija Šestić je
rođena 1987. godine i studentica je
Akademije umjetnosti u Banjoj Luci,
odsjek klavir. Od svoje šeste godine
učestvuje na dječjim festivalima u BiH,
Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Njemačkoj.
Sa 13 godina bila je prvi solo-pjevač, sa
prostora bivše Jugoslavije i pozvana je
da učestvuje na MTV-u Berlin. Iste
godine objavila je svoj prvi CD. Autori
kompozicije su Banjalučani, a pjesma će
javno biti izvedena u televizijskom šou
programu "BH Eurosongu 2007", koji će
biti emitiran 4. marta uživo na BHT 1.
Hari Varešanović je na prošlogodišnjem
"Eurosongu 2006" sa pjesmom "Lejla"
osvojio treće mjesto i tako je
ovogodišnjoj predstavnici obezbijedio
direktan ulazak u finale.
Tuku se slon i mravi
Potuku se jedan slon i dva mrava.
Kaže slon:
- Nije pošteno, vas je dvojica!
Bolesnik kod doktora
Bolesnik se žali doktoru:
- Doktore, svaki dan moram da izvršim
nuždu u 8 u jutro.
- Pa dobro, nije to strašno.
- Pa da, ali ja se budim tek u 9...
Hercegovac svira klavir
Pitaju Hercegovca zna li svirati klavir.
- Može biti i da znam, nikad nisam
probao.
Recept mjeseca
Najbolji modeli
iz B
iH
BiH
Na sarajevskom Fashion Weeku,
koji se po sedamnaesti put
organizirao u Domu vojske
f e d e ra c i j e , i z a b ra n i s u
najbolji ženski i muški model
za Best Model Of The World
2006. Žiri i publika
jednoglasno su izabrali
poznatu cover girl,
devetnaestogodišnju
Adisu Kavgić. Rođeni
Banjalučanin Adnan
Omerović najbolji je muški model.
Dvadesetpetogodišnji glumac,
maneken i apsolvent ekonomskog
fakulteta od svoje četvrte godine živi
u Ljubljani. Osim u kazalištu Adnan je
glumio i u posljednjem Kusturičinom
"Život je čudo", te u cjelovečernjem
ostvarenju slovenskog redatelja Mitje
Okorna "Tu pa tam". Duo je pobijedio
u konkurenciji dvadeset parova, koji
su se predstavili u sportskoj odjeći,
kupaćim kostimima, te večernjim
toaletama. Počasna gošća ovog
događaja bila je australijska
dizajnerica Leesa
F o g a r t y .
Po b j e d n i c i s u
sudjelovali na
svjetskom izboru
The Best Model
Of The World
s r e d i n o m
decembra u
Istanbulu.
Podvarak
Sastojci: 60 dkg purećeg mesa, 1 kg kiselog kupusa ribanca, 1 glavica luka, 4 kašike
rastopljene masti ili ulja, biber, so.
Kupus se opere i sitno izreže te pirja na poprženom luku pola sata. (Ako je kupus
prekiseo, prethodno se dobro opere u mlakoj vodi.) Meso se opere, posoli, prelije
vrućim uljem i stavi u pećnicu zajedno sa pirjanim kupusom (meso se stavi u sredinu,
a okolo kupus). Peče se jedan i po sat i pri tom povremeno okreće da se promijeni sa svih strana. U
početku, jelo se peče poklopljeno da kupus ne preplane.
Riblji paprikaš
Sastojci: 1 kg slatkovodnih riba, 6 kašika ulja, 2 - 3 glavice luka, kašičica crvene paprike, 5 - 6
kašika pavlake, kašika paradajza, 2 kašike brašna, pola limuna i so
Ribe se očiste, operu, ocijede, posole, natope limunovim sokom i ostave da se usole. Zatim se izrežu
na komade, uvaljuju u brašno i peku na vrućem ulju. Pečena riba se izvadi i ostavi na toplo mjesto
pa se pravi umak. Na ulju se poprži sitno isjeckani luk i kada porumeni, pospe se brašnom, poprži,
zalije vodom ili juhom, doda mu se paprika i paradajz i na kraju pavlaka. Kada umak uzavri, prelije
se preko pečene ribe. Uz riblji paprikaš se služi kuhana riža, krompir, ili palenta. Riblji paprikaš se
pravi od soma, štuke, šarana i dr.
Adisa Kavgić
HOME DECOR
AND MORE
4239 Reavis Barracks Rd
St. Louis, MO 63125
Phone: 314.631.2905
Fax: 314.752.9273
Sabiha Kovacevic
Owner
Zabava
bosnjacka
Horoskop za februar 2007.
OVAN
LUBAV: Mogući su manji
nesporazumi, čak ako ste u
uspješnoj i stabilnoj vezi.
POSAO: Bilo bi dobro da se ne upuštate u
polemiku sa radnim kolegama, a naročito sa
pretpostavljenima.
ZDRAVLJE: Što više koristite ribu u ishrani.
RAK
LJUBAV: Vaš je partner željan
promjena. Nemojte ga odgovarati,
nego mu se hrabro pridružite jer
ćete oboje biti na dobitku.
POSAO: Dobra organizacija vremena i
aktivnosti te u skladu s tim realan poslovni
plan, preduslovi su uspjeha.
ZDRAVLJE: Vrijeme je za relaksacije.
VAGA
LJUBAV: Oslobodite se briga i
priuštite sebi i partneru više
zabave i lijepih trenutaka.
POSAO: Kada je posao u pitanju nastojte
odvajati bitno od nebitnog i poštovati zadane
rokove.
ZDRAVLJE: Činit će Vam se da ništa ne jedete,
a ipak se debljate, što znači da ćete posebno
morati pripaziti na kalorije.
JARAC
LJUBAV: Neki problemi iz prošlosti
će nestati i najzad ćete moći u
miru da se posvetite Vašim
zajedničkim druženjima.
POSAO: Ovaj period će proteći u znaku
povećanih tjelesnih, ali i umnih aktivnosti.
Puno ćete razmišljati, raditi, čitati...
ZDRAVLJE: Bez većih promjena.
15. februar 2007
31
BLIZANCI
LJUBAV: Veza će se stabilizovati, a
ukoliko ste sami, pronaći ćete
idealnog partnera.
POSAO: Izbjegavajte poslove u kojima se
obećava brza zarada.
ZDRAVLJE: Jedite više mliječnih proizvoda, jer
oni blagotvorno djeluju na probavu, prije svega
crijeva.
BIK
LJUBAV: Da biste lakše podnosili
partnerove nagle promjene
raspoloženja i česte prigovore,
naoružajte se strpljenjem.
POSAO: Držite se one narodne izreke: Kako
posiješ, tako ćeš i požnjeti, što znači ako uložite
dovoljno energije i truda u posao, ubrzo ćete
osjetiti rezultate svoga rada.
ZDRAVLJE: Nastojte jesti 2-3 sata prije spavanja.
DJEVICA
LJUBAV: Voljena osoba bi Vas mogla
obradovati vrijednim poklonom, ili
posebnom viješću.
POSAO: Težit ćete materijalnim dokazima, a
priljev novca na računu bit će najpouzdaniji
dokaz uspješnog poslovanja.
ZDRAVLJE: Živci i nervni sistem će biti izuzetno
osjetljiva tačka u Vašem organizmu.
LAV
LJUBAV: Voljena osoba bi Vas mogla
na prekretnici:
O kakvoj promjeni je riječ, otkrit ćete
u narednim danima.
POSAO: Nepredviđene okolnosti i situacije
primorat će Vas da više vremena i energije uložite
u uobičajene tekuće poslove.
ZDRAVLJE: Više sna bi Vam itekako koristilo.
STRIJELAC
ŠKORPIJA
LJUBAV: Najdraži će Vam biti trenuci
koje ćete provoditi u samoći. Vaš
partner će znati napraviti
romantičnu atmosferu uz svijeće i laganu
muziku.
POSAO: Radni dan će Vam biti ispunjen brojnim
kontaktima i razgovorima.
ZDRAVLJE: Povremeno će Vas mučiti glavobolje i
osjećaj opće slabosti organizma.
LJUBAV: U Vaš će se odnos uvući
monotonija i zasićenje. Morat ćete se
potruditi da unesete više osvježenja u
vezu.
POSAO: Vaše organizatorske sposobnosti doći će
do izražaja kada je novac u pitanju. Ništa nećete
prepuštati slučaju.
ZDRAVLJE: Najveći neprijatelj Vašem tijelu bit će
lijenost.
RIBE
VODOLIJA
LJUBAV: Najviše ćete zamjeriti
partneru da Vas ne razumije i ne
podržava pa ćete stoga obavljati
poslove koje bi on/ona trebao/la obavljati.
POSAO: Mogli biste se odlučiti na uvođenje
novina u poslovanje, upustiti se u renoviranje
poslovnog prostora ili produžiti poslovanje.
ZDRAVLJE: Pazite da ne jedete ''s nogu'' već da
sebi priuštite kuhanu hranu s mnogo povrća.
LJUBAV: Ozbiljne veze će nailaziti na
prepreke, ali i pored toga bit ćete
duboko odani i privrženi jedno
drugome.
POSAO: Pružaju Vam se izuzetno dobre
mogućnosti ukoliko želite promijeniti radno mjesto
ili napredovati.
ZDRAVLJE: Bit ćete nemirni i razdražljivi, pa Vas
neće biti problem rasplakati ili potaknuti na svađu.
Misli velikih
KRIŽALJKA
1
VODORAVNO: 1. Pokojni kanuist iz Belišća,12. Nakupljanje,
koncentracije čega, 13. Arapski deveti mjesec mjesečeve godine, također muško ime, 14. Etaža, 15. Novogrčko izgovaranje slova E kao I, 16. Riječ pri davanju ili
pokazivanju čega, 18. Češko žensko ime, 19. Sakupljač
trava, atar, 21. Ime glumice Arapine, 22. Okoliš, 23. Žensko
ime, Melanija, 25. Inicijali novinara Komljenovića, 26. Ime
više norveških kraljeva, 27. Uspješnica, 28. Kratica za :
liveno gvožđe, 30. Visak, okomilo, 33. Rusko žensko ime,
Irena, 35. Titula domaćih vladara u Pradnjoj Indiji,
36. Čamotinja, 37. Najviši katolički poglavar,
39. U bilijaru udarac kugle sa strane, 40. Trema pred javnim nastupom, 41. Inicijali glumice Krstulović, 42. Izrađivači vila, 44. Pješčani sprud, sipina, 46. Jedno naše nariječje, 48. Veo, koprena, 49. Zarade od trgovine, 50. Vrsta
peruanske lame odlične vune (mn.).
3
4
5
6
7
8
9
10
11
14
13
16
15
17
19
18
21
20
POP 10
22
23
25
24
26
33
29
30
31
34
49
Zdravko Čolić
Merak mi je
2.
3.
Regina
Izgledala je malo čudno
Amel Čurić
Urnebes
32
4.
Maja Milinković i Tifa
Opako
5.
6.
Emina Jahović
Dal' ona zna
Romana
Još te koštam
7.
SMS
Kako mi nedostaješ
8.
Željko Bebek
Ovo mi je škola
35
37
39
46
1.
27
36
42
U životu možemo ostvariti sve što
želimo, samo ako dovoljnom broju
ljudi pomognemo da oni ostvare što
žele. Zig Zigler
Kada ljubaznost uzvratiš
ljubaznošću, potičeš ljude na dobro.
Uzvratiti zlo ljubaznošću oznaka je
plemenitog karaktera. Uzvratiti na
ljubaznost zlim oznaka je zločinca.
Konfučije
12
28
OKOMITO: 1. Novinaraka na HT iz Bugojna, 2. Trnovito drvo
J. Afrike i Etiopije iz kojeg se dobiva gumarabika, 3. Lutalica
bez cilja, 4. Imetak, 5. Apostol koji je izdao Isusa, 6. Ime
glumice Demidove, 7. Čuvari stoke u J. Americi, 8. Dvadesetsedmo i treće slovo abecede, 9. Neuškopljeno govedo
bak, 10. Ptica grabljivica, lunja, 11. Zamućenost očnog
sočiva, 17. Morska uvala, 19. Skup stanica živih bića različitog sastava, 20. Žensko ime, Anđa, 22.Sredstva za oranje
24. Varijantno ime osobe, 27. Žensko ime, Hatidža, 29. Crtež izrađen olovkom, 31. Dio tijela između glave i trupa,
32. Nasrt, 34. Kos koji se hrani imelom, 37. Glumica Alma,
38. Makaze, 40. Jednoznamenkast broj, 41. Oznaka,
43. A vista (kraće), 45. Pozadi, 47. Kem. Znak za aluminij.
2
Što možete sanjati, to možete i
učiniti. Walt Disney
Nikad, nikad, nikad, nikad ne
odustajte. Winston Cherchil
38
41
40
43
44
47
45
48
9.
50
RAHASS
10.
Selma Muhedinović
Tvoja
Tinka
Ljubav za ljubav
Big Truck sales
ALL UNITS FOB MICHIGAN
www.bigtruckshere .com
50 P
,9 60H
8
$1 p, 4
S
13
2000 VOLVO VNL660, Cummins N14+ 460HP, Engine Brake,
13 Speed, Air Ride, 3.70 Ratio, Cruise Control, Dual Bunks,
Alum Tanks, 847,000 Miles, Very Clean Ride!!
le
Ax 0
le 5
ng 5,9
i
S 1
$
ONLY (2) LEFT!! 2000 VOLVO VNL420, Cummins ISM
330/370HP, Jake, 40”Sleeper, 10 Speed, Single Axle, Air Ride,
3.90 Ratio, 191”WB, A/C, Dual 151 Gal Tanks, Cruise, ..$15,950
0
95
,
4
$3
2 UNITS 1995 CL713 , E7.454 Mack motor, MIles in the
400,000 range, Nice Trucks!
Please call Donnie Hunt or Gene Burnet @
616-877-3455
LET US SELL YOUR
TRUCK FOR
YOU….AND, WE
FINANCE TRUCKS AS
WELL…IF YOU NEED
FINANCING, WE CAN
HELP!!!
0
95
,
3
$2
1996 FORD F800, Cummins 8.3L, 5 Speed, 189”WB, A/C, Boom
Crane, 1993 Wilke 520 Crane with elec over hydraulic outriggers,
remote operation cables, Tool Boxes, Very Good Shape
1987 FORD L9000, 13 Spd, 16' , Leaf Springs Suspension, Tri
Axle, 20,000# FA, 46,000# RA, Steel Composition, This is a factory built tri
axle dump truck, Double framed, 385 frt tires. A lot of life in this unit!
1998 GREAT DANE 53X102, Air Ride Suspension, 22.5LP
Tires, 2 Sp. Landing Gear, Slide Axle, ..(2) or more $9,950
ift
h
os
t
Au
2000 VOLVO VNL770, Cummins N14 500 HP, Jake,
Autoshift, 77” Sleeper, Air Ride, 825,000 Miles,
Clean Unit!....ONLY $31,950
50
,9
$8
1999 STERLING AT9513, Caterpillar 3126 190 HP, 26’ Box with
Roll-Up Door, Jake, 6 Speed, Spring ride, 38” Sleeper, Dual Tanks
2000 STERLING AT9522, Cat 3406E 435 HP, Jake, 235”WB,
9 Speed, Air Slide 5th Wheel, Tilt/Tele, Cruise, Alum Wheels,
Call Today!!
0
95
8,
$2
2001 VOLVO VNL660, Volvo 465 HP, 10 Speed, 66” Sleeper, Jake, 3.73
Ratio, 230”WB, Alum Wheels, A/C, Dual 150 Gal Tanks, Cruise,
Tilt/Tele
0
95
,
6
$1
2000 VOLVO VNL610, Detroit Series 60 470HP, Jake,
3.90 Ratio, Air Ride, A/C, Dual Tanks, Cruise
LY
N 950
O 6,
$1
P
0Heed
0
5 Sp
13
2000 VOLVO VNL770, 500 HP Cummins, 13 Speed, Jake,
Tilt/Tele, Air Side 5th wheel, All 10 Aluminums, Work Station,
Fridge, Power Window, 900k Miles, ....$28,950
[email protected]
ft
Le
3 0
LY
N 95
O 14,
$
0
5
,9
9
$1
Email:
50
9
5,
$1
1999 STERLING L9513, Cummins ISM 330/370HP, Jake, 9
Speed, Air Ride, 3.73 Ratio, Dual 150 Gal Tanks, Heated
Mirrors,...................................................................................NICE!
0
95
,
4
$3
2 UNITS 1995 CL713 , E7.454 Mack motor, MIles in the
400,000 range, Nice Trucks!
2000 VOLVO VNL660, Detroit 430/470HP, Jake, Double Bunk, Air Ride,
3.70 Ratio, Cruise, Heated Mirrors, Tilt/Tele,
Clean Trucks Ready to Work!
LY
N ft!!
O e
L
2
2001 VOLVO VNL610, 430/470 DETROIT, 10 SPEED W/OVERDRIVE 592,000 & 725,000 MILES, 3.70 REARS…CALL TODAY!!
50
9
8,
$
2000 GMC TOPKICK 7500, Caterpillar 3126 190HP, 26’ Van,
Roll-Up door, 6 Speed, Spring Ride, Dual Tanks, 250K
Miles,...................................................................................$9,950
Download

LAKŠE DO VIZA - Bosnian Media Group