GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
DANSKA * APRIL 2013 * BR./NR.: 34 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Özlem Sara
Sara Cekic:
Cekic:
Sretna sam što
Pia Kjærsgård
više ne diktira
politiku prema
strancima u Danskoj
APRIL 2013
I BH GLAS I 1
BOSNA I HERCEGOVINA
I BH
0612 104
664
GLAS I
APRIL 2013
ŠVEDSKA
+46 739 918 620
+46 736 784 676
+46 736 769 660
+46 733 563 147
Sve informacije i rezervacije na telefone:
DANSKA
+45 26 163 636
+45 26 636 362
+45 20 748 286
[email protected]
4
4
5
6
9
10
Po{tovani ~itaoci,
Svima nama, koji volimo na{u
domovinu Bosnu i Hercegovinu, ovih dana
su srca puna radosti. Na{i fudbalski zmajevi
pobjedom nad Gr~kom 3 -1, ne samo da
su na prvom mjestu u grupi i najefikasnija
ekipa sa postignutih 18 golova, ve} su i na
prvom mjestu fair-play liste u Evropi, samo
sa 4 ‘uta kartona! Kako se disciplinom i
profesionalnim odnosom prema obavezama trasira siguran put za odlazak na
svjetsko prvenstvo u fudbalu u Brazilu 2014,
pro~itajte u prilogu Benjamina Daji}a.
BH Glas je nastavio tradiciju odr‘avanja
manifestacija u povodu Dana nezavisnosti
BiH i organizirao manifestaciju „Izbor
sportiste 2012 godine“ u Ikast-u, uz bogat
kulturno-umjetni~ki program i u~e{}e
specijalnog gosta, vrhunskog umjetnika
Eldina Huseinbegovi}a. Nejra [abi},
ponijela je epitet najbolje sportistkinje,
odlukom i publike i ‘irija. Uz ~estitke na{oj
perspektivnoj sporta{ici, donosimo vam
prilog u slici i rije~i sa manifestacije u Ikastu, kao i razgovor s pobjednicom.
U organizaciji Saveza bh. udru‘enja iz
Danske organizovan je zavr{ni kvalifikacioni
turnir u malom fudbalu za u~e{}e na 10tom svjetskom prvenstvu dijaspore Bosne i
Hercegovine koji se ove godine odr‘ava od
3 – 5 maja u Vasterås-u, [vedska. Turnir je
odr‘an u Herning-u a medijski pokrovitelj
BOSNISK NYHEDSBLAD
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
DANSKA * APRIL 2013 * BR./NR.: 34 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
je bio BH Glas. Pobjedniku turnira smo
obezbjedili skromni pehar. Pro~itajte na{
prilog o tome, a mom~adi koja }e nas
predstavljati u [vedskoj po‘elimo puno
sportske sre}e.
BH Glas je od ovog broja postao bogatiji
za dva nova saradnika: Dr. Amin Gale{i}
pisat }e o zdravlju a biznismen Edin Hajder
o tome, kako otvoriti privatnu firmu.
Nacionalizam i netrpeljivost prema
strancima ja~a u svim evropskim dr‘avama.
Danska nije izuzetak, naprotiv! Sabrija
Ov~ina se kriti~ki osvr}e na tu temu u na{oj
rubrici „danska aktuelna politika“, a Arben
Deliu pi{e o mogu}nostima studiranja
stranih studenata u Danskoj.
Na{a saradnica iz Kopenhagen-a,
D‘nana [e~i} je uradila intervju sa danskokurdskom politi~arkom, Özlem Sara Cekic,
~lanicom danskog Parlamenta, ro|enoj u
Ankari u Turskoj.
Idriz Hod‘i} izvje{tava sa koncerta
„Nordic Jazz meets Sevdah“ iz Sarajeva,
uz razgovor sa jednim od u~esnika, Emirom
Bo{njakom.
Uz na{u novu rubriku o fudalskim
klubovima, tu su i redovni prilozi iz historije,
o bosanskoj kuhinji, ljepota, humor i zabava,
ukr{tenica i ostale zanimljivosti.
Ugodno ~itanje!
11
12
14
16
18
19
20
REDAKCIJA
AKTUELNOSTI
DANSKA POLITIKA
Strancima oduzeti pravo
glasa!
[KOLSTVO
Studiranja stranih
studenata u Danskoj
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
BUSINESS
Kako otvoriti privatnu firmu
RAZGOVOR S POVODOM
Nejra [abi}:„Ne mogu vam
opisati svoju sre}u i radost
kada na grudima nosim grb
Bosne i Hercegovine“
ZAKONODAVSTVO
Jednokratna pomo} (IV)
INTERVIEW
Özlem Sara Cekic:
„Sretna sam {to Pia
Kjærsgård vi{e ne diktira
politiku prema strancima u
Danskoj“
[email protected]
Nejra [abi} sportista
2012. godine, odlukom
‘irija i publike
ZDRAVLJE
Demencija
SPORT
Zmajevi na pola puta do
Brazila
Uspje{an klub sa
dugogodi{njom tradicijom
KULTURA
Emir Bo{njak: Virtuoz na
harmonici svojim
kompozicijama je odu{evio
princa Henrika i
Kraljevsku familiju
BH Glas /Bosnisk nyhedsblad
Redakcija/Redaktion:
Bank-konto broj/nummer.:
[tampa/Tryk:
ISSN: 1904-5433
Vezuv Ba{i}
2760-0744236177
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Broj/Nummer: 33
Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør)
Godina/Årgang: 4
Emir Ov~ina (graf. urednik/layout)
Telefon:
Mart/Marts 2013.
Sabrija Ov~ina
(45) 29721948 /(45) 71684521
Izdava~/Udgiver:
Saradnici/Korrespondenter:
E-mail:
Sado Breko
Foreningen BH Glas
Benjamin Daji}
[email protected]
Mirsad Dervi{evi}
Nørremarken 6
Arben Deliu
[email protected]
Jusuf Dapo
DK - 7330 Brande
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Fojnica, Bosna i Hercegovina
Sretna sam što
Pia Kjærsgård
više ne diktira
politiku prema
strancima u Danskoj
Distribucija/Distribution:
Hamdija Breko
Özlem Sara
Sara Cekic:
Cekic:
Meho Kasumovi}
Amila Smajlagi}
Web stranica / Hjemmeside:
Hivzo Nikontovi}
Emir Solak
Foto sa naslovne strane:
CVR nummer:
D‘enana [e~i}
www.bhglas.com
Ozlem.dk
34764999
Almira [i{i}
www.facebook.com/bhglas.dk
APRIL 2013
I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
Bosanac osu|en
na dvije godine i
{est mjeseci
zatvora i
deportom iz
zemlje
14.3.2013
41-godi{nji
Bosanac
Kemal Hame{evi} je na sudu u
Koldingu osu|en na dvije
godine i {est mjeseci zatvora za
krijum~arenje oru‘ja iz Bosne
u Kolding. Oru‘je je prokrijum~areno u turisti~kom
autobusu. Osim zatvorske
kazne, K. Hame{evi} }e biti
izba~en iz Danske zauvijek. U
krijum~arenje oru‘ja je uvukao
i svoju 36-godi{nju suprugu
Arminu ]ulum, koja je osu|ena na godinu dana zatvora.
Zatvorska kazna od godinu
dana tako|e va‘i i za njihovog
17-godi{njeg sina, od koje je 30
dana ve} bezuslovno odslu‘eno, po{to je sin bio u pritvoru
mjesec dana. Ovaj bra~ni par
je posljednjih sedam mjeseci u
pritvoru. Njegova supruga je
bila pu{tena na slobodu poslije
prvog su|enja, dok je mu‘ jo{
uvijek u zatvoru. On je
protestovao protiv hap{enja i
ulo‘io je ‘albu Vrhovnom
sudu. Lo{a ekonomija ih je dovela do krijum~arenja oru‘ja.
36-godi{nja Armina je se za
vrijeme cijelog slu~aja otvorila
i sve priznala. Policija nije
nikad na{la glavnog osumnji~enog. (jv.dk)
Broj imigranata
na socijalnoj
pomo}i se
pove}ava
12.03.13
Dok vlada poku{ava
implementirati novu reformu
socijalne pomo}i, podaci iz
Danske statistike (Danmarks
Statitstik) pokazuju da sve vi{e
i vi{e nedavno pristiglih imigranata u Dansku prima socijalnu pomo}. A posebno je se
u 2012. godini razvoj ubrzao
dramati~no, kako se navodi u
Altinget.dk.
Isklju~ivo u 2012. godini je
broj stranaca na socijalnoj
pomo} porastao za 1.153
4
I BH GLAS I
DANSKA POLITIKA
Nova inicijativa Danske Narodne Partije (Dansk Folkeparti):
Strancima oduzeti pravo glasa!
Poznato je, da je netrpeljivost – diplomatskim jezikom kazano „pomanjkanje ljubavi“ –
prema strancima, a pogotovo muslimanima, osnovna poluga na kojoj Danska Narodna
Partija zasniva svoju egzistenciju. Ono {to zabrinjava, jeste, konstantno pove}anje pristalica
ovakve politike, dakle punoljetnih Danaca koji glasaju za Dansku Narodnu Partiju, a kojih
ima oko pola miliona, od ukupno tri i pol miliona, koliko ih iza|e na izbore!
Foto: Colourbox
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
D
anska ima ne{to vi{e od
~etiri miliona glasa~a.
Izlaznost na izbore je
velika i kre}e se u intervalu od 86
– 90 %, {to zna~i da u prosjeku tri
i pol miliona glasa~a izlazi na
izbore. Ustavom i zakonskim
aktima je regulisano da stranci u
Danskoj nemaju pravo glasa
(stemmeret), niti mogu biti birani
na izborima za dr‘avni parlament
(Folketinget). To pravo je rezervisano za Dance, i samo one strance
koji su dobili dansko dr‘avljanstvo. Situacija je druga~ija kada su
u pitanju op{tinski i regionalni
izbori: Stranci koji imaju legalnu
dozvolu boravka, a koji su ‘ivjeli
najmanje tri godine u Danskoj,
ostvaruju pravo glasa na ovim
izborima. Oko 5% od ukupnog
bira~kog tijela, dakle oko 200.000
glasova, pripada strancima.
Ovih dana je Danska Narodna
Partija pokrenula zvani~nu inicijativu za ukidanje prava glasa strancima. Istodobno se u medijima
nastavlja provoditi sveobuhvatna
kampanja zastra{ivanja Danaca
strancima, pogotovu muslimanima. Søren Espersen, zamjenik
predsjednika partije, i Holger Gorm Petersen kanditat za gradona~elnika u Vejle-u, izjavljuju da
je pokrenuta inicijativa dio prepoznatljive politike Danske Narodne
Partije koja ka‘e, da pravo glasa
u Danskoj trebaju imati samo
Danci, i to obrazla‘u ovako: „Ako
bih se ja preselio u neku hula-bula
APRIL 2013
dr‘avu u Africi, ne bih bio u stanju
odrediti se, prema politi~kim temama te zemlje“. Obja{njenje
inicijative, uz namjernu i ciljanu
upotrebu termina „hala-bula“
dr‘ave, zapravo je podrugivanje,
ismijavanje i poni‘avanje i zemalja i gra|ana koji dolaze sa afri~kog kontinenta koji je, do nedavno, bio pod kolonijalnm jarmom
ovih zapadnoevropskih demokratija. Naravno, ovo nije samo poni‘avanje afri~kih zemalja i gra|ana,
ve} i svih drugih, koji ne pripadaju
zapadnoj Evropi.
Søren Krarup, koji je ~lan
u‘eg rukovodstva partije, izjavio
je nedavno: „Islam je kuga“!
Njegov prijatelj, dugogodi{nji
~lan rukovodstva partije Mogens
Camre poru~uje Dancima: „ Oni
~ekaju samo da ih bude dovoljno,
pa da nas onda pobiju“. Ovakve
izjave su veoma opasne, dovode
do straha, predrasuda i
nerazumijevanja, stvaraju jo{ ve}u
polarizaciju izme|u Danaca i
stranaca, {tete integraciji i mogu
dovesti do tragi~nih posljedica. To
mi, koji dolazimo sa prostora
biv{e Jugoslavije, najbolje
prepoznajemo, jer smo iskusili na
vlastitoj ko‘i.
Ono {to posebno zabrinjava,
jeste, konstantno pove}anje
pristalica ovakve politike prema
strancima u Danskoj. Danska
Narodna Partija je tre}a po veli~ini
partija u Danskoj. Istra‘ivanja
javnog mnijenja govore da partija
ima, iz dana u dan, sve vi{e
pristalica. Od ukupno tri i pol
miliona glasa~a, koliko ih iza|e na
izbore u Danskoj, oko pola
miliona glasa za Dansku Narodnu
Partju, dakle sla‘e se sa ovakvim
izjavama, i ovakvoj politici prema
strancima. Pola miliona odraslih,
punoljetnih osoba, od kojih ve}ina
ima porodicu i odgaja svoju djecu
u duhu predrasuda i netolerancije
prema strancima. To mora biti
zabrinjavaju}e i za najve}e
optimiste.
Postavlja se pitanje, kakva
budu}nost ~eka strance u Danskoj,
dakle nas, na{u djecu i unu~ad,
ako ovakva politika dobije prevlast u Danskoj? Ako Danska
Narodna Partija, na demokratski
organiziranim izborima, voljom
punoljetnih gra|ana Danske,
dobije mandat da upravlja zemljom? Varaju se oni koji misle
da to nije mogu}e, odnosno, da bi
se takva vlast zadovoljila retorikom, tipa, da „svinjsko meso treba
servirati svima, u svim institucijama za djecu u Danskoj“, na ~emu
ova partija odavno insistira. Pogotovu ne, u ovo vrijeme kada nacionalizmi bujaju {irom Evrope, u
vrijeme prepuno kriza, posebno
ekonomskih i moralnih, gdje se
krivnja za nastalu situaciju svaljuje – historijsko iskustvo to pokazuje - na ple}a onih, koji su najmanje krivi za to. A takve – niti ima
interesa, niti ‘eli, bilo ko da brani.
Ni sada, a ni tada.
[KOLSTVO
Danski obrazovni sistem
Studiranja stranih studenata u Danskoj
Danska je zemlja koja nema gotovo nikakva prirodna bogatstva ali je brzo shvatila
da je {kolovanje i znanje veoma va‘no te da je ljudski um zna~ajniji resurs od
bilo kojeg prirodnoga blaga. Svojim ulaganjima u {kolstvo Danska ima ambiciju
da privu~e najbolje umove Evrope i svijeta
Pi{e: Arben DELIU
Foto: b.dk
[email protected]
D
anski obrazovni sistem je
dosta visoko rangiran u
svjetskim razmjerama.
Tako je Kopenhagen kao univerzitet rangiran na 51. mjestu u
svijetu, dok su univerzitet u
Aarhusu i Ju‘nodanski univerzitet
me|u 150 najboljih univerziteta.
To je posebno va‘no kada se zna
da su danski univerziteti dr‘avne
institucije dok su elitni univerziteti, naprimjer SAD-a i Velike
Britanije, privatni univerziteti sa
velikim privatnim fondovima i
{kolarinom koja se kre}e izme|u
60.000 i 100.000 kr. po semestru.
To je novac koji malo ko mo‘e da
priu{ti.
Danska je zemlja koja nema
gotovo nikakva prirodna bogatstva
ali je brzo shvatila da je {kolovanje
i znanje veoma va‘no te da je
ljudski um zna~ajniji resurs od bilo
kojeg prirodnoga blaga. Svojim
ulaganjima u {kolstvo Danska ima
ambiciju da privu~e najbolje
umove Evrope i svijeta. Danci
imaju kvalitetan stru~an kadar ali
privla~enje stranih umova na du‘e
staze je zadatak koji dansko
dru{tvo jo{ uvijek nije rije{ilo na
pravi na~in. Razlozi su geografskog, klimatskog, socijalnog,
ekonomskog i politi~koga tipa.
Pravila su razli~ita za gra|ane
iz razli~itih zemalja. Dr‘avljani
nordijskih zemalja mogu slobodno studirati u Danskoj i bez
ikakvih prepreka dobiti boravi{ne
vize. Dr‘avljani zemalja Evropske
unije i zemalja Evropske saradnje
te [vicarske imaju pravo da bora-
ve i studiraju u Danskoj dok su
aktivni na studjima i dok imaju
realnu mogu}nost za posao nakon
studija.
Danska je zadnjih godina
do‘ivjela veliki priliv studentata
iz inostranstva. Mogu}nost studiranja u Danskoj svodi se na
slijede}e:
1. Razmjena studenata
izme|u univerziteta
2. [kolovanje pri kojem sam
student snosi sve tro{kove
3. Dobijanje stipendije za
{kolovanje u Danskoj. U ovu
grupu ulaze samo veoma nadareni
studenti koji su interesantni za
dansku privredu po zavr{etku
studija.
Dobijanja boravi{ne vize i
studiranje u Danskoj zahtjeva
dugu proceduru: Mora se prilo‘iti
slijede}a dokumentacija:
1. Potvrda da je student primljen na univerzitet ili neku drugu
dr‘avno priznatu vi{u {kolu.
2. Dokaz da se student mo‘e
sam izdr‘avati u toku boravka u
Danskoj. Tro{kovi vezani za upis,
predmete ili drugo moraju biti
pla}eni za prvu godinu i za to se
mora prilo‘iti dokumentacija.
Prilikom boravka u Danskoj ne
smije se primati nikakva pomo}
od strane danske dr‘ave. To se ne
odnosi na studente kojima je
danska Vlada dodijelila stipendiju
za studije u Danskoj i koji su
potreban kadar Danskoj.
3. Dokaz da se mo‘e razumjeti jezik na kojima se predavanja odr‘avaju i da se mora
znati govoriti i pisati danski, {vedski, norve{ki, engleski ili njema~ki
na nivo potrebe poha|anja nastave na fakultetu.
Boravi{na viza se mo‘e dobiti
samo ako su ministarstvo ili fakultet odobrili upis na fakultet ili neku
drugu vi{u {kolsku ustanovu, te da
je student zapo~eo studij u zemlji
iz koje dolazi. Boravi{na viza se
mo‘e dobiti za semestar, prvi ili
drugi stepen studija ili za ~itav
studij u Danskoj.
Poslije zavr{etka studija mo‘e
se dobiti zelena karta koja daje
mogu}nost tra‘enja posla u
Danskoj u periodu od 6 mjeseci.
Tro{kovi studija na danskim
univerzitetima se kre}u izme|u
20.000 i 50.000 kruna po semestru, a pored toga treba ra~unati
kupovinu knjiga, tro{kove stanovanja, ishranu i jo{ mnoge druge
tro{kove.
Na osnovu ovoga je mogu}e
zaklju~iti da je u Danskoj mogu}e
studirati ako su dobre finansije ili
ako je neko izvanredan i potreban
kadar Danskoj. Sada{nja Vlada
pretvara dio svoje pomo}i zemljama u razvitku u stipendije tako da
naprimjer mladi iz afri~kih zemalja mogu dobiti stipendije da studiraju u Danskoj. Takvi sporazumi
ne va‘e za Bosnu i Hercegovinu.
U budu}nosti, postoji mogu}nost
da ujedinjena i pametna dijaspora
BiH mo‘e ostvariti uticaj na danske politi~are na taj na~in {to }e
im skrenuti pa‘nju na Bosnu i Hercegovinu i pametne mlade ljude
iz na{e domovine.
APRIL 2013
AKTUELNOSTI
osobe, {to predstavlja
pove}anje od 31 posto,
pokazuju novi podaci iz Danske statistike. Kategorija
„Stranci koji primaju socijalnu
pomo}“ pokriva prido{le strance u Dansku, koji su prije
primali po~etna pomo}. Nakon
tri godine, stranci se vi{e ne
vode u statistici kao zasebna
grupa.
Stvari se kre}u u pogre{nom smjeru i pokazuju neuspjelu imigracijsku politiku,
rekao je Martin Henriksen,
glasnogovornik za integraciju
iz Danske narodne stranke. Me|utim, ministrica socijaldemokrata za integraciju i socijalna
pitanja, Karen Hækkerup, u to
ne vjeruje. Ona isti~e da danas
va‘e ista pravila za imigraciju
kao i pri kraju 2010. godine.
- „U to vrijeme niko nije
govorio o tome da je imigracijska politika slaba. Dakle, to
nije ta~no. Kriza najprije poga|a najslabije. A upravo ova grupa ljudi koja prima socijalnu
pomo} obi~no ima najmanju
privr`enost tr`i{tu rada i imaju
nedostatak radnih vje{tina“,
izjavila je Karen Hækkerup za
Altinget.dk.
U Vladinoj novoj inicijativi
vezanoj za novu reformu socijalne pomo}i se predla‘e, izme|u ostalih, ukidanje nov~ane
pomo}i za osobe mla|e od 30
godina, pa i nametanje u~enja
danskog jezika.
Reforma se pregovara od
strane parlamentarnih stranaka,
a prema Karen Hekerup je ovo
prvi korak kako bi i ova grupa
bila bli‘e tr‘i{tu rada. Vlada se
nada da }e posti}i dogovor o
reformi prije Uskrsa, tako da
vi{ak od milijarde dolara od
reforme bude uklju~en u dio
plana rasta. (Ritzau)
Imigranti kupuju
nekretnine kao
Danci
05.03.13
Sve vi{e i vi{e imigranata
radije kupuje ku}e ili stanove
nego {to ih iznajmljuju. Oni
kupuju gotovo jednako ~esto
kao i Danci. To vi{e i nije rijetkost, rekao je {ef za komunikacije EDC, Jan Nordmann.
EDC, agencija za
nekretnine, je slu~ajno
I BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI
odabrala 2.000 kupoprodaja,
koje su bile sprovedene u
posljednjih {est mjeseci. Ovaj
pregled pokazuje da su sada
stranci gotovo jednako predstavljeni kao kupci, kao i njihov
procentualni dio stanovni{tva u
Danskoj. Naime, 4,5 posto
kupaca je nezapadnog porijekla, {to je pribli‘no 5,5
posto imigranata od ukupnog
broja stanovni{tva u Danskoj.
- „Pretpostavljam da je to
u stvarnosti potpuna integracija
imigranata, kada kupuju ku}e
u predgra|ima i susre}u se sa
danskim kom{ijama preko `ive
ograde“, ka`e Jan Nordmann.
Imigranti kupuju sve vrste stambenih prostora – osim vikendica. Dok Arapi kupuju stanove prete`no u predgra|u ju`nog
dijela Kopenhagena, Balkanci
i Isto~njaci ~e{}e kupuju stambene prostore u sredi{njem
Julandu. Konzultanti iz EDCa su to zaklju~ili pregledav{i
imena kupaca.
- „Po{to nije dozvoljeno
registrovati etnicitet kupca, niti
nas to interesuje, nema bolje
metode da se sazna etni~ko
porijeklo kupca od analiziranja
imena“, izjavili su iz EDC-a.
Pametne glave
hrle ka Danskoj
16.02.13
Danska postaje magnet za
visoko obrazovanu radnu snagu. Mudri stranci dolaze raditi
u Danskoj u mnogo ve}oj mjeri
nego prije. Od 2006. do 2010.
godine je u Dansku do{lo ukupno 15.218 visoko obrazovanih
stranaca izvan EU. To je
gotovo pet puta vi{e nego
onoliko koliko ih je bilo u
razdoblju od 1991-1995, kad je
do{lo 3.328 stranaca u zemlju,
pi{e list Politiken. A tendencija
je nastavljena i u 2011. i 2012.
godini,
{to
pokazuju
preliminarni podaci iz Zavoda
za strance. U ovim podacima
se visoko obrazovani defini{u
kao „osobe koje su ovla{tene za
rad prema posebnom radnom
planu“.
- „To je vrlo zanimljiv razvoj. Mnogi ovi ljudi koji do|u
da rade u Danskoj }e biti pozitivan doprinos danskoj dr`avi“, rekao je biv{i profesor
ekonomije, Peder J. Pedersen
6
I BH GLAS I
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Kopenhagen: Obilje‘en Dan nezavisnosti BiH
uz dansku premijeru filma: „U zemlji krvi i meda“
Novi Upravni odbor UBS-a
Detalj sa premijere filma
D
an nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1.mart obilje‘en je u Kopenhagenu filmom, muzikom, te
prigodnim govorima o historijskom
zna~aju tog datuma. TV Bella Kopenhagen u suradnji s kulturhus Pile-
gården Brønshøj organizirale su tim
povodom filmsko ve~e, na kojem je
premijerno prikazan film u re‘iji
Angeline Jolie: „U zemlji krvi i meda“. Kino-sala u Kulturhus Pilegården bila je premala da primi sve
zainteresirane, ali oni koji su u{li i
gledali film, nisu mogli ostati ravnodu{ni pa je u jednom momentu do{lo
do prekida filma jer se nekoliko ljudi
osjetilo lo{e. Film je svojim tragi~nim
i sna‘nim scenama mnoge podsjetio
nas sve strahote minulog rata u Bosni
i Hercegovini i razloge za{to su
izbjegli iz domovine, pa je bilo i suza
te ve~eri. Nakon filma publici sa~injenoj prete‘no od Bosanaca i
Hercegovaca, ali i Danaca, Turaka,
Albanaca i Makedonaca obratio se
emotivnim i razboritim govorom
ambasador BiH u Danskoj gospodin
Kemal Mufti}. Ostatak obilje‘avanja
Dana nezavisnosti protekao je u ne{to opu{tenijoj atmosferi uz adekvatne pjesme iz bosanske bogate muzi~ke tradicije u izvedbi Hora ‘ena Nostalgija, grupe SevDahlija i GipJoy.
D‘enana [E^I]
BKC: Studentice UBS-a obilje‘ile Dan ‘ena
U
dru‘enje bh. studenata u
Danskoj, UBS organiziralo je
dostojanstveno obilje‘avanje 8.
marta, Dana ‘ena u Bosanskom
kulturnom centru u Kopenhagenu.
Prisustvovale su mu brojne bosanske
majke, ‘ene, k}erke i djevojke, a
bogat program obilje‘avanja Dana
‘ena se, izme|u ostalog sastojao od
kvizova iz bosanske historije i kulture, te „nacrtaj i pogodi“ kviza. Dru‘enje su uljep{ale pjesmom ‘ene iz
Hora Nostalgija, a sve ‘ene su po~a{}ene kahvom i baklavom. Anida
Mujezinovi}, podpredsjednica UBSa i organizator obilje‘avanja Dana
‘ena istakla je te ve~eri zna~aj 8.
marta rije~ima: „To je dan kada se
slavi ekonomsko, politi~ko i
dru{tveno dostignu}e ‘enskog spola.
Dru‘enje ‘ena u BKC-u
To je i dan kada se poklanja pa‘nja i
posebna zahvalnost majkama,
suprugama, sestrama i k}erkama za
svu ljubav i pa‘nju {to su nam
posvetile. Iz tog razloga je bitno da
se na{a omladina sjeti ovog dana i
nastavi sa obilje‘avanjem 8.marta.“
D‘enana [E^I]
Ru‘e za bosanske ‘ene u BKC-u povodom 8. marta
D
an ‘ena, 8. mart, ‘ene iz Udru‘enja ‘ena BKC-a Kopenhagen
obilje‘ile su na tradicionalan na~in,
kako mnoge od njih pamte da se
~inilo prije posljednjeg rata u Bosni
APRIL 2013
i Hercegovini – uz ru~ak i podjelu
crvenih ru‘a. Vrijedne ‘ene su napravile po jedno jelo i donijele na
zajedni~ki ru~ak, a osim slanog, bilo
je i kola~a, te se zapjevalo i poigralo,
dok je par ‘ena pokazao svoje
pjesni~ke sposobnosti kroz pisanje i
recitaciju svojih vlastitih pjesama
povodom 8. marta. Ve~er nije mogla
pro}i bez evociranja uspomena i
prisje}anja na pro{la vremena, kako
je nekad bilo obilje‘avanje 8. marta.
Sabaheta Selimovi}-O}uz, predsjednica Udru‘enja ‘ena je posebno
naglasila: „Podijelile smo crvene
ru‘e, da se obi~aj ne zaboravi. Kasnije u toku ve~eri, pridru‘ile su nam
se djevojke iz UBS-a i njihove majke. Bez obzira na razlike u godinama i interesima, bilo je jako fino
dru‘enje mladih djevojaka iz UBSa i ‘ena BKC-a. Zajedni~ki nam je
veliki ponos {to smo ‘ene.“
D‘enana [E^I]
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Odense: Obilje‘en Dan nezavisnosti BiH
Detalj sa tribine u Odensi
U
Odensi je, 9. marta ove godine
organizovana sve~anost u povodu Dana nezavisnosti BiH. Organizator obilje‘avanja ovog zna~jnog
datuma bilo je „Bo{nja~ko Kulturno
Islamsko Udru‘enje Saff, Odense“
u suradnji sa omladinskom organi-
zacijom „Stav“ iz ovog grada. Sve~anost je uprili~ena u biblioteci Volsmose, koja ima veoma dobre uslove
za organizovanje ovakvih aran‘mana.
Predsjednica omladinske organizacije
„Stav“ Denisa D‘ankovi} veoma
nadahnuto je govorila o zna~aju koji
ovaj datum ima za nezavisnost na{e
domovine Bosne i Hercegovine.
Nakon toga otvorena je rasprava na
temu „Va‘no je biti Bo{njak“ u kojoj
su u~estvovali gotovo svi prisutni. Na
kraju su promovirana dva najnovija
djela bh. knji‘evnika koji ‘ive, rade i
stvaraju u Skandinaviji i to roman
Muhameda Mahmutovi}a iz [vedske
„Bogatstvo besku}nika“ i roman „S
obje strane Drine“ Vezuva Ba{i}a Ba{e
iz Danske. Oba naziva inspiraciju imaju u autenti~nim pri~ama ljudi porijeklom iz BiH. Moderator promocija
je bio Jusuf Pajevi} iz Odense, a doma}in i medijski pokrovitelj aran‘mana jeste bio – sada ve} redovito –
„BHRadio – Odense“.
Meho SELMAN
Danska parlamentarka u programu BH Radija Odense
P
osebnim programom i gostom
u studiju – „BHRadio – Odense“ je obilje`io ovogodi{nji Dan nezavisnosti BiH i ulazak u 5. godinu
od po~etka reemitiranja radijskog
programa na bosanskom jeziku.U
svojstvu predsjednice Odbora danskog Parlamenta za integraciju i strance (Folketingets Udvalg for Udlændinge og Integrationspolitikken)
gost programa je bila danska parlamentarka, Trine Bramsen. Glavna
tema razgovora sa Trine Bramsen
jeste bilo pitanje novih pravila za dobijanje danskog dr‘avljnstva, mogu}nost dvojnog dr‘avljanstva i uop{te
pitanje integracije u Danskoj. Trine
Bramsen kazala da je zakonski prijedlog o mogu}nosti posjedovanja
dvojnog dr‘avljanstva ve} odavno u
pripremi, ali da postoje izvjesni problemi sa pojedinim dr‘avama, koje
Trine Bramsen u stidiju Bh Radija Odense
nisu potpuno za suradnju po ovom
pitanju. Trine Bramsen je pomenula
Bosnu i Hercegovinu kao primjer sa
kojom Kraljevina Danska ima vrlo dobru suradnju u vezi ove oblasti. Zakonski prijedlog o dvojnom dr‘avljanstvu u danskom parlamentu
trebao na}i s po~etka jeseni. Tokom
svoga gostovanja danska parlame-
ntarka Trine Bramsen se osvrnula i
generalno na pojam integracije nagla{avaju}i da su bh.gra|ani u gradu
Odense i Danskoj su primjer da je
uspje{na integracija svakako mogu}a
– nagla{avaju}i da joj je bila velika ~ast
biti gost u radijskom programu koji je
imao sve~arski karakter.
Meho SELMAN
Visoka delegacija iz BiH posjetila {est d‘emata u Danskoj
Sa skupa u Fredericiji
U
periodu od 22.3. do 25.3.
delegacija iz Bosne i Hercegovine posjetila je d‘emate Nestved,
Odense, Fredericia, Kolding, Randers
i Vejle. U delegaciji su se nalazili [a}ir
Srebrenica, Predsjednik Saveza logora{a BiH, Idriz ef. Karaman, glavni
imam IZ [vedske kao ovla{teni predstavnik Rijaseta IZ BiH te Velid Bajramovi}, brigadir Armije BiH u penziji i nosilac najvi{eg ratnog priznanja
I kolo na kraju
„Zlatni ljiljan“. Ovu posjetu organi-
zovao je inicijativni odbor sastavljen
od predsatvnika svih {est d‘emata. Na
radnim sastancima u svakom d‘amatu
razgovarano je o osnovnim pitanjima
organizovanja, rada i djelovanja BH
dijaspore u Danskoj te organizovanja
logora{a uop{te sa posebnim akcentom
na Dansku dijasporu. Pored toga razgovaralo se i o drugim problemima i
pitanjima kao {to je predstoje}i popis
stanovni{tva u na{oj domovini Bosniu
i Hercegovini. Ni jedan sastanak nije
trajao kra}e od 4 sata i svi su smatrali
da je malo vremena da bi se odgovorilo na sva pitanja koja zanimaju bh.
gra|ane u Danskoj. Svi d‘emati uprili~ili su pravu doma}u atmosferu, a
koliko su zadovoljni sadr‘ajem tema
o kojima se razgovaralo najbolje govori podatak da su svi d‘emati i logora{ke organizacije tra‘ili da ih ovakva delegacija {to prije posjeti i posveti
im jo{ vi{e vremena. To }e se najvjerovatnije i desiti, ali }e u ovo biti uklju~eni i drugi, prije svega manji d‘emati
u Danskoj. Neki od njih ve} su uputili
poziv ovoj delegaciji da ih uskoro
posjeti. U dva d‘emata su iskristalizirali prijedlog da se sljede}i put
okupe studentska i {kolska omladina,
te starija djeca kojima bi se govorilo o
vrijednostima kulture, tradicije i
obi~aja domovine njihovih roditelja.
Sve to bi doprinjelo ja~anju i povezanosti BH dijaspore u Danskoj.
Vezuv BA[I]
APRIL 2013
AKTUELNOSTI
iz Univerziteta u Aarhusu.
- „I u odnosu na izazove
koje Danska ima sa rastu}im
brojem starijih osoba, to je
stvarno dobra vijest“, nastavlja
on.
Tokom 2011. i 2012. godine izdano je 8.518 boravi{nih
dozvola za visoko obrazovane
strance. Iz Federalnog zavoda
danske industrije (Dansk Industri) tako|e gledaju pozitivno
na ovaj razvoj.
- „Mnogi od visoko obrazovanih stranaca dolaze s
nekim vrlo specifi~nim
vje{tinama koje pridonose
pove}anju
konkurencije
danskih preduze}a i poma`u u
stvaranju novih radnih
mijesta“, ka`e savjetnik Claus
Seidelin za novine.
Analiza iz Centra za istra‘ivanje ekonomije i biznisa iz
Kopenhagena je u 2011. godini
tako|e pokazala da su visoko
obrazovani stranci dobar biznis
za Dansku. Naime, prosje~an
visoko obrazovani imigrant sa
porodicom, koji u Danskoj radi
osam godina, doprinese ca. 1,
9 miliona kruna dr‘avnoj kasi.
(Ritzau)
Ljekari lo{e
tretiraju strane
pacijente
12.02.13
Svaki ~etvrti imigrant koji
do|e u ambulantu u Odense
ima neki poreme}aj ili bolest
koju ljekar ne primijeti, a radilo
se o tumoru, astmi, boli u ki~mi
zbog deformacije, a za {to ljekari ka‘u da se radi o oboljenjima psihosomatske prirode. Ovo su samo neki od primjera {to je Medicinska klinika
za strance u univerzitetskoj
bolnici u Odensi registrovala.
Istra‘ivanja su pokazala da
su imigranti uop{teno vi{e bolesni od Danaca. Ipak mnogi
socijalno ugro‘eni imigranti ne
dobijaju lije~enje koje im je potrebno, prema izjavi Medicinske klinike. Klinika je otvorena
u maju 2008. godine, a za posljednje ~etiri godine je se u
njoj lije~ilo 670 pacijenata s
migracijskim porijeklom. Svi
pacijenti su u kliniku upu}eni
od strane ljekara op{te prakse
koji, kako se navodi, nisu mogli
procijeniti od ~ega su pacijenti
I BH GLAS I 7
AKTUELNOSTI
bolovali.
- „^etvrtina pacijenata je
imala poreme}aj, kao {to su
astma, rak ili reumatoidni
artritis, koji ljekar nije bio u
mogu}nosti da zapazi. I skoro
jedna tre}ina je imala
socijalnih, ekonomskih i
psihi~kih problema koje je
ljekar zanemario, a koji su
pogor{ali njihovo stanje. Kod
gotovo petine pacijenata su
lije~nici pogre{no protuma~ili
dijagnozu“, rekao je direktor
Medicinske klinike za imigrante, profesor medicine i glavni
ljekar, Morten Sodemann.
- „Mnogim pacijentima je
se te{ko snalaziti u danskom
zdravstvenom sistemu zbog
jezi~kih pote{ko}a i socijalnih
problema. Ca. tre}ina na{ih pacijenata ima sedam socijalnih
ili zdravstvenih problema s
kojima se bore u isto vrijeme
{to ~ini njihovo lije~enje
komplikovanim. U klinici im
mo`emo ponuditi jedan
koherentan tretman gdje ih
lije~e i ljekari, medicinske sestre, a i socijalni radnik“, dodao
je Morten Sodemann.
Ministrica za Zdravstvo,
Astrid Krag, smatra da, s obzirom na izjave iz Odense, ljekari
i medicinske sestre moraju pobolj{ati svoj na~in tretiranja i
da im uvijek fokus bude na
isklju~ivo doti~nom pacijentu
te da na osnovu pregleda
zaklju~e dijagnozu.
- „Postoji velika razlika u
tome da li ste porijeklom Danac
sa vi{im obrazovanjem ili nekvalifikovani imigrant kojem
mo`e biti te{ko razumjeti danski jezik. Dakle, ima smisla za
otvaranjem klinika za imigrante“, rekla je ministrica.
Iskustvo iz univerzitetske
bolnice u Odensi }e se sada
primijeniti u bolnici u Hvidovre, koja na prolje}e otvara
Medicinsku kliniku za imigrante. (Ritzau)
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Holstebro: Godi{nja skup{tina humanitarne
organizacije „Nød Hjælp“
Detalj sa skup{tine
U
Holstebru je 19.2. odr‘ana
godi{nja skup{tina humanitarne
organizacije „Nød Hjælp“, a u njenom
radu su u~estvovali i predstavnici BKC
„Sabur“ iz Randersa te predstavnici
BH Glasa. Zanimanje za ovu skup{tinu
vezano je uz nekoliko posljednjih
akcija ove humanitarne organizacije,
a koje su bile usmjerene ka na{oj
domovini Bosni i Hercegovini. Naime
u pro{loj godini ova humanitarna
organizacija otpremila je jedan konvoj koji je u saradnji sa BKC Randers
i uz podr{ku BH Glasa upu}en u
instituciju za hendikepirana lica „Drin“
iz Fojnice. Konvoj je bio popunjen
sredstvima za hendikepirane i drugom
opremom zna~ajnom za ovu instituciju. I na{i ~itaoci su u tome u~estvovali jer su sva sredstva prikupljena
prodajom donirane knjige na{eg
novinara i knji‘evnika Vezuva Ba{i}a
Herning: Ekipa G’S iz Koldinga izborila pravo da
predstavlja Dansku bh. dijasporu u [vedskoj
U
Herningu je odr‘an zavr{ni
turnir u malom fudbalu na kojem je odabrana ekipa koja }e predstavljati bh. dijasporu na turniru koji
organizuje Svjetski savez BH dijaspore u [vedskom gradu Vesterasu
u periodu od 3. do 5. maja ove godine. To pravo je finalnom utakmicom
protiv ekipe „Fanatikosa“ iz istog
grada izborila ekipa „G‘S“ iz Koldinga. Na turniru u Herningu pojavilo
se sedam od deset ekipa koje su prijavile svoje u~e{}e na zavr{nom turniru, a tri ekipe su svoje odsustvo
odjavile pred sam po~etak turnira.
Organizator turnira bio je Savez bh.
udru‘enja u Danskoj, a medijski pokrovitelj je bio BH Glas. Pobjedni~koj ekipi „G‘S“ iz Koldinga uru~en
je pehar koji je dar BH Glasa. Nakon
{to se ekipa „G‘S“ iz Koldinga prijavi za zavr{ni turnir u [vedskoj uru~it }e joj se nov~ana sredstva za putovanje koje }e ekipi uru~iti SBHUD
Detalj sa turnira u Herningu
te komplet sportske opreme koji su
zajedno obezbijedili SBHUD i BH
Glas. Obzirom da je BH Glas medijski pokrovitelj ekipe, na dresovima
}e se na}i na{ logo. Karakteristika
ovog turnira je ujedna~enost svih ekipa koje su uzele u~e{}e na zavr{nom
turniru. Kao dokaz tome slu‘e veoma
tijesni ili nerije{eni rezultati u grupnoj fazi kao i rezultati polufinalnih
Marame
dopu{tene
nogometa{icama
24.01.13
Nogometa{ice u Danskoj
dobile su dozvolu da od sljede}e sezone nose marame na
utakmicama, a to se prete‘no
odnosi na djevojke drugog etni8
I BH GLAS I
Ba{e usmjerena u transport humanitarne pomo}i za „Drin“. Pored
toga, prije nekoliko dana ova
organizacija je u~estvovala u otpremi
nove po{iljke humanitarne pomo}i
siroma{noj op{tini Kladanj, a
namjenjena je seoskim {kolama u ovoj
op{tini. Prije toga „Nød Hjælp“ je
opremio neophodnom opremom
bolnicu u Jajcu, ali i u jo{ neke druge
institucije i ustanove u tom gradu. Na
ovoj godi{njoj skup{tini utvr|ena je
odluka da se nastavi sa pru‘anjem
humanitarne pomo}i na{oj domovini,
Bosni i Hercegovini {to je veoma
zna~ajno jer ova organizacija upu}uje
pomo} direktno najugro‘enijim i
najranjivijim kategorijama u na{oj
domovini, a to su hendikepirani i djeca.
Iz tog razloga BH Glas }e redovno
pratiti sve aktivnosti ove humanitarne
organizacije i pomagati joj u radu, te o
tome informisati svoje ~itaoce.
V. BA[I]
Pobjedni~ka ekipa „G‘S“ iz Koldinga
APRIL 2013
i finalnih utakmica. U prvom polufinalu su se sastale ekipe „Baksuzi“
iz Odense i „G‘S“ iz Koldinga, a
zavr{ena je nerije{enim rezultatom
1 : 1. Nakon boljeg izvo|enja kaznenih udaraca u finale se plasirala ekipa
„G‘S“ iz Koldinga. U drugom polufinalu je ekipa „Fanatikos“ iz Koldinga savladala ekipu „Bosna“ iz Kopenhagena rezultatom 2:1 nakon dramati~ne utakmice. Finalna borba
odvijala se izme|u dvije ekipe iz Koldinga. Iako je ekipa „Fanatikos“ dugo vodila rezultatom 1:0 ekipa „G‘S“
iz Koldinga je prvo izjedna~ila, a zatim u posljednjim sekundama finala
postigla svoj drugi pogodak i izborila
pravo da predstavlja dansku bh. dijasporu na turniru u [vedskoj. U velikoj dvorani Sportskog centra
Holling u Herningu okupilo se oko
stotinjak ljubitelja malog fudbala
koji su u‘ivali u prikazanoj igri.
Vezuv BA[I]
BUSINESS
VODI^ U BIZNIS
Kako otvoriti privatnu firmu?
Od ovog broja, po~injemo pisati o mogu}nostima otvaranja sopstvene firme i posla
u Danskoj. U~init }emo to da ljude orijenti{emo na kori{tenje sopstvenog
potencijala i mre‘e poznanika i prijatelja te da ih uputimo na sopstvena znanja o
svemu i sva~emu kako u Danskoj tako i u BiH
Pi{e: Edin HAJDER
S
tatistika pokazuje da u
Danskoj nove firme otvara
vi{e stranaca nego domicilnih Danaca. Prema podacima iz
2009 godine 13 % stranaca su
otvorili svoje sopstvene firme.
Obzirom da stranci ~ine svega
8,4% radno sposobne radne snage
u Danskoj, taj procenat je veliki,
a taj trend se zadr‘ao i do danas.
Stranci posjeduju talenat za biznis,
naj~e{}e radi svojih internacionalnih kontakata i specifi~nog
znanja o trzi‘tu svoje domovine.
Oni imaju znanje jezika, a poznaju
tradicije i obi~aje zemlje iz koje
dolaze. Na‘alost u toj grupi stranaca koji otvaraju sopstvene firme
bosanskohercegova~ki gra|ani
nisu procentualno dovoljno zastupljeni. A kada razmi{ljamo o mogu}em potencijalu i vrlo dobroj
prilagodljivosti bh. gra|ana na
sredinu u kojoj ‘ive, onda su ti
procenti toliko mali da ih ne treba
ni pominjati.
Dobar broj bosanskohercegova~kih gra|ana poku{ava razviti neki svoj biznis, ali je malo onih
koji to pretvore u stvarnost. Sve
se uglavnom zavr{ava na onom:
„Ja znam ovoga, on bi mogao to
uraditi za tebe“ ili „Ja imam
ro|aka, koji ti to mo`e uraditi“.
Kada se to poku{a pretvoriti u
realnost postaje vidljivo da je to
samo prazna pri~a, a od posla ili
pomo}i ne bude ni{ta. U ve}ini
slu~ajeva ljudi ne poznaju zakon-
Dobar broj bosanskohercegova~kih gra|ana poku{ava razviti
neki svoj biznis, ali je malo onih koji to pretvore u stvarnost
ske propise zemlje u kojoj `ive ili
je to posljedica na{eg mentaliteta
da se volimo hvaliti, a kada do|e
vrijeme za konkretne aktivnosti
onda se sve zaustavi.
Ovo i jeste razlog da od ovog
broja, po~nemo pisati o mogu}nostima otvaranja sopstvene
firme i posla u Danskoj. U~init
}emo to da ljude orijenti{emo na
kori{tenje sopstvenog potencijala
i mre‘e poznanika i prijatelja te da
ih uputimo na sopstvena znanja o
svemu i sva~emu kako u Danskoj
tako i u BiH. Drugi razlog je {to
vjerujemo da postoji jako puno
ljudi koji bi rado ‘eljeli imati ne{to
svoje, ali nisu u stanju to u~initi
na pravom mjestu i u pravo vrijeme, gotovo isklju~ivo radi nedovoljnog informisanja o tome. Cilj
nam je da na ovaj na~in doprinesemo ja~anju svijesti me|u na{im
ljudima da svoj potencijal mogu
vrlo lako i jednostavno pretvoriti
u sopstveni biznis te da od toga
mogu solidno ‘ivjeti.
Prema danskim zakonima i
propisima o otvaranju sopstvenih
firmi i jednostavnosti postupka
kojim se to reguli{e, Danska zauzima drugo mjesto na svijetu a prvo
mjesto u Evropi. To je ono {to bi
se trebalo iskoristiti. Pravila su
jednostavna i nisu uop{te komplikovana kao {to je to slu~aj u drugim zemljama. Prava je {teta {to
mali broj bh. gra|ana to ne koristi.
Stranci su najvi{e zastupljeni
u bran{ama trgovine, transporta,
hoteljerstva, ugostiteljstva, te u
raznim vrstama servisa. Naizgled
se to ~ini kao najbr‘i izbor bran{e.
Karakteristika toga je „Copy and
paste“ ili jasnije re~eno: „Kada
mo‘e moj kom{ija koji nema
nikakve {kole, onda mogu i ja“.
Djeluje logi~no, ali ipak nije tako.
Tipi~an stranac koji otpo~inje
sopstvenu firmu je star oko 34 godine, sa zavr{enom osnovnom
{kolom te oko 6 godina radnog
iskustva. Firma koju otvara je u
bran{i hoteljerstva i ugostiteljstva
tipa „Vlasni{tvom jednog lica“. U
tome nema nista lo{e. Naprotiv.
Takvi i njemu sli~ni bore se za
opstanak, uvijek na|u neki novi
put do uspjeha, {to je opet za pravu
pohvalu.
Bosanskohercegova~ki gra|ani su se utopili u sredinu u kojoj
‘ive i zadovoljavaju se poslom od
8-16 h, te ma{taju kako bi bilo
dobro imati svoje ili ovdje ili dole
ili bilo gdje, samo da sami odlu~uju {ta ho}e, a {ta ne}e. Problem
je {to sve ostaje u fazi ma{tanja.
Kolike su mogu}nosti da se u~ini
vi{e nisu ni sami svjesni. Psihofizi~ki kvaliteti, prilagodljivost
svim uslovima, ‘elja za uspjehom,
sli~nost sa kulturom zemlje u kojoj ‘ive i jo{ mnogo kvalitativnih
prednosti ~ine potencijal koji ima
neslu}ene mogu}nosti. Samo ih
treba iskoristiti. O tome }emo detaljnije pisati u narednom broju.
APRIL 2013
AKTUELNOSTI
~kog porijekla, kako izjavljuje
Danski nogometni savez (Dansk Boldspil-Union (DBU))
nakon {to je IFAB – udru‘enje
Me|unarodnog nogometnog
saveza (FIFA) i saveza Engleske, Walesa, [kotske i Sjeverne
Irske – odlu~io uvesti jednogodi{nji probni period sa maramama.
- „Mi smo u zadnje ~etiri
godine ~esto FIFA-i ukazivali
na problem. Stoga smo to odobrenje prihvatili vi{e nego pozitivno. To je odluka koja podr`ava velik, ali ~esto neprimije}en uticaj na integraciju
imigranata, po{to nogomet ve}
dugi niz godina igra veliku ulogu u danskom dru{tvu“, ka`e
predsjednik DBU-a Allan Hansen.
Ovaj problem se prvi puta
u DBU pojavio kao tema za
razmatranje u junu 2008. godine, kada je igra~ica Zenab ElKhatib bila jedna od kandidatkinja za reprezentaciju za
djevojke do 17 godina i koja je
ne{to kasnije iste te godine trebala u~estvovati na zavr{nom
turnieu Svjetskog prvenstva na
Novom Zelandu.
Dvije godine kasnije FIFA
je ozbiljno razmotrila pitanje
marame kada se iranska reprezentacija kvalifikovala za
Omladinske olimpijske igre
2010. godine u Singapuru, gdje
su Iranke {tavi{e osvojile zlato.
Tek sada postoji jasna definicija marame koja se mo‘e
nositi na nogometnom terenu i
ona glasi:
• Marama mora biti pripijena uz glavu.
• Marama mora imati istu
boju kao i dres.
• Marama mora biti u skladu sa profesionalnim izgledom
ostale opreme.
• Marama ne smije biti pri~vr{}ena za ko{ulju. Ne smije
predstavljati opasnost za igra~icu
li~no niti bilo kojeg drugog igra~a
- na primjer, na na~in da ima
mehanizam za otvaranje ili
zatvaranje oko igra~icinog vrata.
• Maramu smiju nositi samo djevojke. Duge, lepr{ave
marame ili marame koje pokrivaju lice nisu dozvoljene.
Prevela i priredila:
Almira [I[I]
[email protected]
I BH GLAS I 9
RAZGOVOR S POVODOM
Nejra [abi}, reprezentativka BiH u fudbalu, BH sportista 2012. godine u Danskoj:
„Ne mogu vam opisati svoju sre}u i radost, kada
na grudima nosim grb Bosne i Hercegovine“
Razgovarao: Vezuv BA[I]
[email protected]
U
Ikastu je 2. marta ove
godine organizovana
sve~anost u povodu
izbora najboljeg BH sportiste u
Danskoj, u organizaciji BH Glasa,
jedinog printanog medija na bosanskom jeziku u Danskoj. Tom
prilikom za najbolje BH sportistu
u Danskoj izabrana je Nejra [abi}
u obje konkurencije i to od strane
stru~nog ‘irija i po izboru publike
prisutne u dvorani Vestre {kole u
Ikastu. Sa nepunih 19 godina ‘ivota ovo predstavlja zaista rijedak
uspjeh. To je bio povod da sa
ovom uzornom sporta{icom
obavimo razgovor.
Priznanje je veoma laskavo, a
posebnu te‘inu ima radi
toga {to je publika
potvrdila izbor stru~nog
‘irija. Kako se osje}ate nakon ovoga?
[ABI]: Ja jednostavno
nisam mogla vjerovati
da je ‘iri ba{ mene
izabaro za sportistu godine. Potajno sam se
nadala da bih mogla to
priznanje dobiti od strane
publike. Kada mi je
saop{teno da sam dobila
priznanje ‘irija te da je
publika tu odluku potvrdila
svojim glasovima, srce
mi je lupalo ko nekakav bubanj. Ostala
sam bez teksta,
falilo mi je
rije~i da opi{em svoju radost i
sre}u, posebno {to je bilo dosta
sportista koji bi tako|er,
zaslu‘eno, mogli ponijeti to
priznanje.
Priznanje su primili Va{i roditelji i brat blizanac. Radi ~ega?
[ABI]: Ja sam ve} ranije dobila
poziv od bosanskohercegova~ke
selekcije da se javim u Sarajevo.
Desilo se da sam morala biti sa
reprezentacijom u Sarajevu ta~no
2. marta i to na dan kada je bio
organizovan izbor najboljeg BH
sportiste u Ikastu. Rano ujutru
sam imala let za na{u dragu Bosnu
i Hercegovinu koji nisam smjela
propustiti. Prije nego {to sam krenula na to putovanje dogovorila
sam se sa
roditeljima i
bratom,
da ako ja slu~ajno dobijem to priznanje da ga oni preuzmu u moje
ime, {to su i u~inili. To sam dogovorila za svaki slu~aj i ne sanjaju}i da }e se to i obistiniti. Vjerujem da me je moja porodica
dostojno zastupala.
Nagrade koje ste primili su
skromne. Va{u porodicu je posebno dojmio poklon trinaestogodi{njeg u~enika Faruka
iz Sarajeva. Za{to?
[ABI]: Presterni su i moji roditelji i moj brat blizanac Zijad iz
razloga {to je meni dodijeljeno to
priznanje u obje konkurencije.
Priznanja su draga, pehar je vje~na
uspomena, ali slika dje~aka je
toliko lijepa da za mene i moju
familiju predstavlja neprocjenivo
lijep poklon. Taj dje~ak kao da je
~itao moje misli i misli moje
familije jer je slika jako ljepa.
Roditelji su mi je telefonom
opisali sa toliko radosti i zanosa
da sam jedva ~ekala da do|em
ku}i i da je vidim svojim o~ima.
Vjerujte da se nisam razo~arala jer
je slika zaista lijepa. Radi toga
smo, kao familija odlu~ili nagraditi tog dje~aka sa 1.000 kr, a
sa BH Glasom smo ve} dogovorili da se ta na{a nagrada uru~i u
Sarajevu u toku aprila ove godine.
Nadam se da }emo imati priliku
vidjeti informaciju i sa tog
doga|aja.
Vama je tek devetnaesta godina. Kako uspijevate usaglasiti
obaveze prema klubu, BH
reprezentaciji i {koli?
[ABI]: Sa {kolom
imam dogovor,
kada imam
sportske
obaveze,
da mi
z a -
datke
10
I BH GLAS I
APRIL 2013
{alju putem interneta, a kada
zadatke izradim moram ih vratiti
ura|ene.
I ina~e {kola ima puno razumijevanja za moje sportske aktivnosti, a ja se trudim da svoje
obaveze prema {koli savjesno
izvr{avam. Nikada od strane {kole
nisam imala problema radi
obaveza prema BH reprezentaciji.
Podr‘avaju me i u klubu i reprezentaciji. Zaista korektan odnos.
[ta za Vas zna~i igranje za
reprezentaciju BiH?
[ABI]: Ro|ena sam u Danskoj,
ali srce me vu~e prema Bosni i
Hercegovini. Igrala sam za mladu
dansku reprezentaciju, ali moj san
je oduvijek bio da igram za reprezentaciju moje domovine Bosne i
Hercegovine. San mi se ostvario,
a ne mogu vam opisati svoju sre}u
i radost, kada na grudima nosim
grb Bosne i Hercegovine. To je
ne{to {to se samo po‘eljeti mo‘e.
Kada ~ujem na{u himnu i kada
pogledam na{u zastavu srce ho}e
da mi pukne od sre}e i kao da se
grudi te{ko bore da ga zadr‘e da iz
njih ne isko~i. Cijeli taj osje}aj je
neopisiv.
Na Va{u sportsku karijeru najve}i uticaj su imali Va{i roditelji.
Da li je jo{ neko zaslu‘an za
ovo {to ste Vi danas?
[ABI]: Moji roditelji su me uvijek maksimalno podr‘avali kao i
cijela na{a familija. I nekoliko
prijatelja je imalo zna~ajan uticaj
na moju sportsku karijeru. Svima
njima se moram zahvaliti, jer mi
je njihova podr{ka jako mnogo
zna~ila, a tako je i danas.
Fudbal je ipak vi{e mu{ki sport.
Osjetite li Vi tu razliku i u ~emu
se ona ispoljava?
[ABI]: Da, ka‘e se da je fudbal
mu{ki sport. Mi ‘ene smo u njega
unijele neku eleganciju i druga~iju
ljepotu. I pored toga, sa godinama, ‘enski fudbal sve vi{e
dobija karakteristike mu{kog, sve
je br‘i i br‘i, fizi~ki je sna‘niji, i
karakteri{u ga sve sna‘niji
me|usobni dueli. Razlika se
vidno smanjuje.
ZAKONODAVSTVO
Danski propisi u praksi (23)
Jednokratna pomo} (enkeltydelse) IV (Efterlevelseshjælp)
Ako gra|anin do|e u iznenadnu i nepredvidivu ‘ivotnu situaciju, koju nije u stanju sam rije{iti, mo‘e zatra‘iti ekonomsku
i savjetodavnu pomo} od op{tine, sukladno odredbama zakona o aktivnoj socijalnoj politici(LAS). Stranci, koji nemaju
stalnu/permanentnu dozvolu boravka, ta prava ostvaruju sukladno odrebama zakona o integraciji (Integrationslov)
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
U
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, u toku
smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi
za bolovanje (sygedagepenge),
rehabilitaciji (revalidering),
flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu
ostvarivanja istih (pensioner), o
potpori za pla}anje stanarine
(boligstøtte, boligsikring, § 34),
o porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu
za ~uvanje djeteta (økonomisk
friplads), o raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), pravilima koja va`e za penzionere prilikom
putovanja izvan Danske (udlandsrejser), o zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za
starije osobe (helbredstillæg, varmehjælp, ældrecheck), likvidnoj imovini koja ima uticaja na
visinu penzije i pomo}i od op{tine
(likvidformue), o predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse), obra~unu poreza (årsopgørelse) a ovog puta fokus je ponovo
na jednokratnoj pomo}i (enkeltydelse) koja se dodjeljuje bra~nom
drugu ili partneru nakon smrti supru`nika/ice odnosno partnera/ice.
Ova vrsta jednokratne pomo}i,
koja se na danskom jeziku zove
efterlevelseshjælp, regulisana je
paragrafom 85a u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici (las § 85a).
Potrebno je naglasiti, da penzioneri
ostvaruju pravo na drugu vrstu pomo}i, koja se zove efterlevelsespension, a koja je regulisana zakonom
o penzijama (pensionslov) o ~emu
}e BH Glas pisati u narednim brojevima. Tako|er je bitno podvu}i,
da ovdje nije rije~ o pomo}i za sahranu (begravelseshjælp) koja je
regulisana drugim zakonom. Jednokratna pomo} koja se zove
efterlevelseshjælp, namijenjena je
osobama koje imaju druge vrste
primanja osim penzije, na primjer
socijalnu pomo} ili imaju niska
radna primanja. Ukoliko izgubite
bra~nog druga/ricu ili partnera/icu,
sa kojim ste `ivjeli najmanje tri (3)
godine zajedno, a va{a godi{nja
primanja ne prelaze 224.858 kr.,
ostvrujete pravo na jednokratnu
pomo} (efterlevelseshjælp) koja
iznosi bruto13.658 kr. Ukoliko su
va{a godi{nja primanja ve}a od
224.858 ali manja od 351.338 kr.,
ostvarujete pravo na djelimi~nu jednokratnu pomo} koja ne mo`e biti
manja od 1.366 kr. Prilikom podno{enja molbe za pomo}, potrebno je predati svu neophodnu dokumentaciju o va{im prihodima i
rashodima (indtægter og udgifter),
kao i potvrdu o stanju sredstava na
va{em bankovnom ra~unu (kontooversigt). Bitno je da imate svu neophodnu dokumentaciju u startu,
koja mora biti aktuelna. Izdaci koje
op{tine prihvataju kao opravdane
su: stanarina, grijanje, voda, antena, osiguranje poku}stva, elektri~na energija, tv-licenca, kao i neki
drugi za `ivot neophodni izdaci.
Kao {to smo pisali u prethodnim brojevima BH Glas-a, sve
ostale vrste jednokratne pomo}i su
regulisane paragrafom 81(las§81),
pomo} za lije~enje (sygebehandling), pomo} za lijekove (medicin), psihologa (psykolog), opti~ara (optikker), zubara (tandbeha-
APRIL 2013
ndling) i sli~no regulisana je
paragrafom 82 u zakonu o
aktivnoj socijalnoj politici (las§
82), pomo} koja se daje roditelju
koji ne `ivi stalno s djetetom, za
vrijeme dru`enja, to jest vrijeme
provedeno zajedno s djetetom,
regulisana je paragrafom 83 u
zakonu o aktivnoj socijalnoj politici (las§83).. Treba naglasiti,
da paragrafi 81,82 i 83 u zakonu
o aktivnoj socijalnoj politici u
potpunosti odgovaraju paragrafima 35,36 i 37 u zakonu o integraciji (las§§ 81,82,83 = integrationslovens §§ 35,36,37).
Stranci u Danskoj, koji nisu
ostvartili stalnu/permanentnu
dozvolu boravka i koji su u toku
integracije u dansko dru{tvo, sve
pomenute vrste jednokratne pomo}i mogu ostvarivati na osnovu zakona o integraciji. Kao {to
smo vas i ranije informisali, primaoci narodne penzije (folkepensionister) ostvaruju sve pomenute vrste pomo}i na osnovu
zakona o penzijama (pensionslov), pa stoga ne mogu istu tra`iti
i na osnovu zakona o aktivnoj
socijalnoj politici ili zakona o
integraciji.
I BH GLAS I 11
INTERVIEW
Özlem Sara Cekic, politi~arka, ~lanica stranke SF i danskog Parlamenta:
„Sretna sam {to Pia Kjærsgård vi{e ne
diktira politiku prema strancima u Danskoj“
Özlem Sara Cekic je ~lanica
danskog Parlamenta (Folketinga) ispred Socijalisti~ke
narodne partije (SF). Po
obrazovanju je medicinska
sestra, a u Danskoj ‘ivi od
svoje
desete
godine.
Trideset{est joj je godina i ima
troje djece. Porijeklom je iz
tipi~ne porodice stranaca, koja
je
u
Dansku
do{la
iz
ekonomskih razloga. Roditelji
su joj radnici i ponosni su {to
je izabrana u parlament, a i radi
toga {to je prva u porodici koja
je stekla obrazovanje u
Danskoj
Foto: Ozlem.dk
12
I BH GLAS I
APRIL 2013
INTERVIEW
Razgovarala i pripredila:
Dzenana [E^I]
[email protected]
Po{tovana gospo|o Cekic, ve}
dugo ste aktivni u politici. Za{to
ste u{li u politiku? Kako ste se
po~eli baviti politikom i za{to ste
izabrali SF kao politi~ku opciju?
CEKIC: Radila sam kao medicinska sestra u no}noj smjeni na
dje~ijoj psihijatriji, sa djecom i
mladima koji su imali psihi~kih
problema. Jednog dana sam vidjela
da na odjeljenju tra‘e sindikalnog
povjerenika pa sam pomislila: „Ja
‘elim to biti i moram organizovati
izbornu kampanju!“ Dobila sam to
mjesto jer niko drugi nije bio zainteresiran za njega. Postala sam
prvi povjerenik sa drugom etni~kom pripadno{}u u toj ustanovi.
Kroz to sam postala aktivna i u sindikatu. Kad si aktivna u sindikatu
nau~i se mnogo, posebno kako graditi odnose i sura|ivati sa ljudima.
Uvijek sam bila osjetljiva prema
nemo}nim, a posebno sam se borila
da psihi~ki bolesna djeca ne ~ekaju
predugo na bolni~ki tretman. Zato
sam u{la u politiku, a SF sam izabrala, jer je raniji predsjednik Villy
Søvndal radio mnogo za besku}nike. Bila sam suglasna s njim, njegovim djelima, i zato sam se prijavila
u SF i od tada sam u stranci aktivna
ve} puno godina. Dakle, ako se
‘elis baviti politikom, a ima{ neku
drugu etni~ku pripadnost, ne dansku, onda je jedan od na~ina da
to uradi{ preko sindikata.
U svojoj stranci, SF ste glasnogovornica za podru~je psihijatrije i zdravlja. Kako ocjenjujete
zdravstveno stanje kod manjina
i stranaca u Danskoj u odnosu
na isto kod Danaca? Kakva je
razlika, ako je uop}e ima?
CEKIC: Postoje dva uzroka tome.
Prva je, {to je podru~je psihi~kih
oboljenja za mnoge strance tabu tema. Svi poznajemo nekoga ko ima
psihi~ki problem, ali ne pri~amo o
tome. Mnogo mladih, koji imaju
psihi~ke probleme, razgovaraju o
svim drugim mogu}im temama, ali
o toj bolest ne. Radi tabua oko psihi~kih problema ljudi ponekada
osje}aju gri‘u savjesti pa se pitaju:
“Je li to moja gre{ka, je li moja krivnja? Stid me je? Za{to mi se to
desilo?“ i onda osoba ne tra‘i pomo}. Ljudi sa manjinskim etnicitetom su sporiji u tra‘enju pomo}i
kada njihova k}erka, sin, mu‘, ‘ena
ili drugi ~lanovi porodice postanu
bolesni. To je jedno. Drugi je da
stranci, koji imaju psihi~ke probleme, imaju dodatni problem, a to
je nepoznavanje jezika te ne mogu
ta~no objasniti svoj problem i radi
toga ne tra‘e pomo}. Pored svega
toga postoje mnogi ljekari i medicinsko osoblje koje misli da se problemi pacijenta nalaze u njihovoj
kulturi, a ne u oboljenju.
Vidjela sam na Va{oj stranici na
internetu da podr‘avate i poma‘ete siroma{noj djeci. Siroma{ne
djece ima mnogo, kako u svijetu
tako i Danskoj. Dakle, {ta poduzimate na tom podru~ju?
CEKIC: Vlada je poni{tila diskriminiraju}e propise kojim su bili ka‘njavani ljudi sa ne-danskim porijeklom. To je zapravo Danska Narodna partija precizno dizajnirala za
strance i manjine. Ja mislim da
siroma{tvo nije vezano samo za
ekonomiju. Siroma{tvo je i kada
osobi nedostaje zdravlje ili kad nema obrazovanje. Kada pogledamo
koliko djece je uspje{no u osnovnoj
{koli, vidljivo je da djeca stranaca
imaju velikih problema, zato {to
mnogi od njih dolaze iz porodica,
gdje roditelji nemaju nikakvo obrazovanje. To zna~i da je jako va‘no
stvoriti dru{tvo u kojem }e se pru‘iti ruka pomo}i ovoj djeci. Iako
majka i otac nisu direktori, iako majka i otac nisu akademici koji im
mogu pomo}i da imaju bolji ‘ivot,
ta djeca zaslu‘uju bolju {ansu da
kroz ‘ivot idu obrazovani. U mnogima le‘e neslu}eni potencijali.
Imali ste zahtjevan put u Va{oj
politi~koj karijeri. Kako ste to
do‘ivjeli? Kako op}enito ocjenjujete aktuelnu politi~ku situaciju u Danskoj, posebno u odnosu na politi~are razli~itog etni~kog podrijetla?
CEKIC: Ja sam sretna {to smo dobili novu vladu. Kad imate neku
drugu nacionalnu pripadnost, onda
ste stvarno bili nesretni kada otvorite novine. Svaki put i svaki dan
dobijali ste na znaje od Pie Kjærsgård da ste problem, da morate seliti iz Danske, da je va{e dijete problem, da ste vi kriminalac, i jo{
mnogo drugih uvreda. Niko ne po-
ri~e da postoje lo{i, ali su mnogobrojniji dobri imigranati. Ja
znam da velika ve}ina radi, oni pla}aju porez, {alju svoju djecu u {kolu, aktivni su u svojoj lokalnoj zajednici. Ja sam stvarno sretna {to
Pia Kjærsgård vi{e ne diktira politiku prema strancima u Danskoj.
Ljudi moraju postati svjesni da je
bogatstvo, a ne problem, dr‘ave
koja u politici ima i ljude stranog
porijekla. Uskoro dolaze op}inski
izbori. Ja bih pozvala ljude da glasuju jer je to veoma zna~ajno. Vrlo
je nizak odaziv bira~a me|u ljudima s manjinskim porijeklom i nadam se da }e ovaj put vi{e iza}i na
glasanje. Ne govorim da bi ljudi
trebali glasati za mene, ne govorim
da bi ljudi trebali glasati za SF. Ja
samo ‘elim da ljudi iza|u i glasaju,
{to je pokazatelj odgovornosti, ali
tako|er i znak da utje~u i ‘ele utjecati na svoju zajednicu. Glasanje
je mogu}nost da se utje~e na sredinu u kojoj ljudi ‘ive.
Iza nas je 8. mart, internacionalni Dan ‘ena. Kakva je Va{a
poruka tim povodom, prije svega ‘enama iz manjinskih skupina u Danskoj?
CEKIC: @ene imigrantice rade jako
dobro. Ja imam dvije poruke za njih:
„Anga`irajte se, sudjelujte! To mo`e
biti u lokalnoj zajednici, kroz rad u
politi~koj stranci, u sindikatu, ali
va`no je zauzeti poziciju, anga`irati
se, tako da se mogu ~uti `enski
glasovi. To je jako va`no. Druga
poruka je posebno va`na za mu{karce. Postoje mnoge `ene koje su `rtve
nasilja. Izuzetno je zna~ajno da `ena
ka`e stop nasilniku, a ako to ne
pomogne mora potra`iti pomo}.
Da li imate neki kontakt s bosanskohercegova~kom zajednicom u Danskoj?
CEKIC: Li~no poznajem, po meni,
najbolju Bosanku u Danskoj. To je
Nermina Abdolski, koja je bila predlo‘ena za dobitnicu godi{nje nagrade za integraciju prije nekoliko
godina. Aktivna je u Kildevalds-
Na{ novinar Idriz Hod‘i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em
APRIL 2013
parken-u i mnogo radi za ‘ene drugih etni~kih pripadnosti u Danskoj.
Poma‘e im da apliciraju za posao,
da se integriraju u danski dru{tveni
sistem, da se obrazuju itd. Kurdsko turska zajednica iz koje ja dolazim
oduvijek je imala vrlo usku vezu sa
va{om zajednicom ovdje, tako da
smo osje}ali bratstvo, {to se posebno
pokazalo u toku rata u BiH i kad smo
nesebi~no pru‘ili pomo} Bosancima.
Pretpostavljam da nemate puno
slobodnog vremena, ali {ta radite kada ipak na|ete malo
slobodnog vremena?
CEKIC: Imam troje djece, a ona
su mi najve}a obaveza tako da i nemam puno slobodnog vremena. I
kada ga dobijem najradije sam opet
sa svojom djecom. Kad ga ipak na|em idem na karate. Danas imam
provjeru nakon koje trebam dobiti
plavi pojas. Osim toga jako volim
spavati, jer kada imate troje djece,
kojima se mora pokloniti velika
pa‘nja, najbolje {to se mo‘e desiti
je na}i malo vremena za san. Iako
sam ~lanica Parlamenta radim sve
kao i druge ‘ene. Imam ve{ ma{inu
koja mora biti ispra‘njena, su|e
oprano, odje}a slo‘ena, perem pod,
~istim kuhinju, {to zna~i da dosta
radim te prakti~ne stvari u ku}i.
Za kraj razgovora, mo‘ete li
nam otkriti kakvi su Va{i planovi
za budu}nost? Gdje se vidite za
10 godina?
CEKIC: Moji planovi, za sada,
vezani su, na jedan ili drugi na~in
da budem aktivna u politici. To sam
ja, to je dio moje li~nosti i to je vrlo
va‘no za mene. Gdje }u se na}i za
10 godina, jesam li na jednom ili
drugom mjestu gotovo je nemogu}e re}i. Za oko 10 godina, moja djeca }e postati odrasle osobe. Nadam
se da }u barem tada imati mogu}nosti za odmor i u‘ivati u njima
i ‘ivotu. A gdje biti u politi~kom
smislu... To je vrlo te{ko re}i.
I BH GLAS I 13
[email protected]
Ikast: U organizaciji BH Glasa odr‘ano ve~e „Izbor sportiste 2012. godine“
Nejra [abi} sportista 2012. godine, odlukom ‘irija i publike
N
a manifestaciji koju je organizovao BH Glas u povodu izbora najboljeg
BH sportiste u 2012. godini, za najboljeg bosanskohercegova~kog
sportistu izabrana je Nejra [abi}. Nejra [abi} je tek postala punoljetna, a ~lan
je ‘enske fudbalske selekcije Bosne i Hercegovine. O ovoj uzornoj sporta{ici
pisali smo op{irnije u toku pro{le godine, a u ovoj prilici }emo samo napomenuti
da fudbal igra od najranijeg djetinjstva, ‘ivi u Aalborgu i igra za fudbalski
klub iz tog grada koji se takmi~i u najja~oj danskoj konkurenciji. Tog dana
Nejra je bila u Hrvatskoj, sa reprezentacijom BiH, a priznanje ‘irija i publike
primili su njeni roditelji i brat blizanac Zijad. Manifestacija na kojoj je izvr{eno
14
I BH GLAS I
APRIL 2013
progla{enje najboljeg BH sportiste u danskoj dijaspori za 2012. godinu, odr‘ana
je u sve~anoj sali Vestre skole u Ikastu. Prisustvovalo joj je preko 300 na{ih
gra|ana koji su u‘ivali u programu koji je trajao preko 5 ~asova. U programu
su nastupili hor ‘ena „Nostalgija“ iz Bosanskog kulturnog centra Kopenhagen,
folklorne grupe iz Odense, Aalborga i Randersa te posebni gost ve~eri Eldin
Huseinbegovi}. Zavr{noj sve~anost odazvali su se bosanskohercegova~ki
gra|ani mahom sa Jyllanda i Fyna, ali su se u publici na{li i neki na{i gra|ani
sa {ireg podru~ja Danske. Manifestacija je protekla u savr{enom redu, a male
tehni~ke gre{ke i nedostaci otklanjani su u hodu.
[email protected]
APRIL 2013
I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE
Demencija
KU]ANSKI SAVJETI
Rje{enje za lo{
zadah nakon
bijelog luka
Osim {to je veliki broj mediteranskih i jela iz ostalih
kuhinja te{ko zamisliti bez
nezamjenjivog okusa ~e{njaka, jedna je od najzdravijih namirnica koju odlikuju antibakterijska, antivirusna i antioksidativna svojstva. Ali kako zbog njegovog specifi~nog mirisa koji
dolazi uz usta ne biste bili i
nepo‘eljni u dru{tvu, isprobajte ove korisne savjete
Po{tovani ~itaoci, od ovog broja, specijalist Interne medicine i gerijatrije Dr. Armin
Gale{i}, objavit }e u nekoliko nastavaka tekstove vezane za demenciju, veoma
~estu bolest, koju ni pacijent, a veoma ~esto ni porodica ne primjete niti je registruju
te vremenom postanu potpuno
ovisni od pomo}i drugih. U narodu se ka‘e da ~ovjek postaje kao
biljka. Vrlo je va‘no na vrijeme
postaviti dijagnozu, kako bi pacijent i porodica bili spremni na
stanje koje o~ekuje pacijenta. U
nekim slu~ajevima bolest napreduje lagano, a u nekim jako brzo i
progresivno.
Pi{e: Dr. Armin GALE[I]
D
emencija je izraz za stanje
ili bolest u kojem su
mentalne sposobnosti ~ovjeka umanjene. Rije~ demencija
dolazi iz latinskog jezika i zna~i
„daleko od uma“. Ta~an uzrok
demencije se ne zna,ali se uvijek,
nakon detaljnih pretraga, nalaze
o{te}enja na mozgu kod dementnih pacijenata.
U Danskoj ‘ivi 85.000 ljudi
koji imaju demenciju. Od toga
njih oko 50.000 imaju tzv Alzheimerovu demenciju koja je naj~e{}i oblik ove bolesti. Kod 1415.000 pacijenata godi{nje konstatuje se dijagnoza demencije.
Rizik za demenciju raste sa
staro{}u. Naravno to ne zna~i da
svaka starija osoba ima demenciju. Bolest vremenom napreduje, a
ne postoji lijek koji je mo‘e izlije~iti. Lijekovi koji se koriste mogu usporiti napredovanje bolesti,
ali samo u nekim slu~ajevima. Dementni pacijenti bivaju sve lo{ije,
16
I BH GLAS I
Naj~e{}i oblici demencije
Alzehajmerova bolest je naj~e{}i oblik demencije. Prvi simptom koji se javlja je gubitak pam}enja. Pacijent i porodica primje}uju da pacijent ne mo‘e da
se sjeti nekih doga|aja iz bliske
pro{losti. Nasuprot tome pacijent
se sje}a doga|aja iz daleke pro{losti. Stanje se razvija polako u toku
6 mjeseci do godine dana. Pacijent
zaboravlja imena bliskih osoba, a
vremenom po~inje mijenjati pona{anje. ^esto je ljut bez razloga,
brzo mijenja raspolo‘enje, ponekad je pasivan, a ponekada jako
aktivan. Vremenom ne mo‘e da
prepozna osobe oko sebe i potpuno je dezorjentisan u vremenu
i prostoru.
Vaskularna demencija nastaje
kao posljedica bolesti krvnih ‘ila
na mozgu, a veoma ~esto kao posljedica jednog ili vi{e mo‘danih
udara. Uzrok mo‘e biti i zakre~enje krvnih ‘ila.
Naj~e{}i simptomi su zaboravljanje, oslabljena koncentracija,
APRIL 2013
ote‘an govor, dezorjentacija.
Ne postoji specifi~ni lijek, ali
pacijent mora regulisati krvni pritisak i {e}ernu bolest, a mora se
lije~iti lijekovima koji razrje|uju
krv tzv. lijekovima protiv tromboze.
Lewi bodi demencija je bolest
kod koje se simptomi pojavljuju
prije ili istovremeno sa simptomima bolesti, koja se zove Parkinsonova bolest. Simptomi su zaboravljanje, usporeni pokreti, uko~enost mi{i}a te konstantno ili povremeno drhatanje jedne ili obje
ruke. Pacijent je ~esto dezorjentisan, jako te{ko mo‘e planirati
odere|ene zadatke, a ~esto ima
slu{ne ili vidne halucinacije.
Bolest se ne mo‘e izlije~iti, ali postoji medicina koja mo‘e usporiti
napredovanje bolesti kod odre|enih pacijenata.
Frontotempolarna demencija
je oblik demencije gdje je glavni
simptom promjena pona{anja pacijenta. Pacijent je ~esto agresivan,
mijenja raspolo‘enje, a iznenada
postaje ljut bez ikakvog razloga.
Ne postoji lijek koji mo‘e da lje~i
ili uspori napredovanje ove bolesti.
Nakon ovih uvodnih napomena u narednim brojevima pisati
}emo o prakti~nim stvarima vezanim za demenciju. Na{i ~itaoci
mogu postavljati i pitanja u vezi
demencije, pismeno ili putem
telefona Redakcije.
1.Per{in
Ovaj }e vam zeleni za~in
biti dostupan ne samo u vlastitoj kuhinji ve} i u restoranu
jer se ~esto koristi i za ukra{avanje jela. @va}ite ga odmah
kako biste ga zahvaljuju}i mo}nom osvje‘iva~u klorofilu
kojim obiluje neutralizirali
nepo‘eljan dah.
Ako ste kod ku}e slobodno u usta stavite listi}e s desetak petiljki u usta, a ako ga kojim slu~ajem nemate u svom
hladnjaku posegnite za za~inima poput anisa, metvice, klin~i}a ili kardamoma.
2. Limunada ili kri{ka limuna
Limunada }e vam pomo}i
neutralizirati dah ~e{njaka, ali
samo ako u sebi sadr‘i pravi
sok limuna.
Gazirani sokovi ili radleri
u tome vam ne}e pomo}i, tako
da se u restoranu radije odlu~ite za mineralnu vodu s kri{kom limuna kako biste mogli
isisati njegov sok.
3. T
opli ~aj
Topli
Prilikom uklanjanja jakog
daha iz usta najvi{e poma‘e
zeleni ~aj. Njime }ete isprati
ulje iz ~e{njaka koje se zadr‘alo na jeziku ili zubima,
pi{e Zadovoljna.
Ukoliko niste ljubitelj zelenog ~aja gotovo jednako djelotvoran je i onaj od metvice,
a ako niti on nije po va{em
ukusu odlu~ite se za bilo koju
drugu vrstu ~ajnog napitka
koji ne}e biti toliko u~inkoviti
kao navedeni, ali }e vam barem malo pomo}i u osvje‘avanju usne {upljine.
Osim ovih pomaga~a nakon jela, svakako operite zube,
o~istite ih zubnim koncem te
usnu {upljinu isperite vodicom
za usta. Tek tada mo‘ete biti
sigurni da je od ~e{njaka ostalo
samo ono pozitivno koje ve}
opskrbljuje va{e tijelo, dok je
jedina negativna nuspojava
sigurno isprana i uni{tena.
LJEPOTA I MODA
KULINARSTVO
Meditacija
Priredila: Almira [I[I]
[email protected]
M
editacija je vje{tina u kojoj
osoba vje‘ba um i poti~e
rad svijesti pomo}u koje
spoznaje rje{enje problema i upoznaje samu sebe. Rije~ meditacija
se odnosi na niz vje‘bi (~esto u timu) koje uklju~uju tehnike opu{tanja, grade unutra{nju energiju i razvijaju suosje}anje, ljubav, strpljenje,
dare‘ljivost i oprost. ^esto uklju~uje
tehnike kojima se pro~i{}ava um.
Meditacija poma‘e u opu{tanju uma i mo‘e olak{ati neke
zdravstvene tegobe, kao {to su
visoki krvni pritisak, anksioznost
ili depresija. Mo‘e se raditi pasivno
ili aktivno, odnosno sjede}i ili izvo|enjem niza vje‘bi. Poma‘e u
shvatanju i prepoznavanju uzroka
negativnih osje}aja kao {to su
ljutnja, ljubomora ili mr‘nja.
Meditacijom se posti‘e smireno stanje uma, a nau~nici su dokazali da mo‘e pobolj{ati kvalitet
cjelokupnog zdravlja, naro~ito kod
osoba koje su izlo‘ene svakodnevnom stresu. Klju~na stvar kod
meditacije je sposobnost fokusiranja na jednu stvar. To mo‘e biti
objekat, ta~ka u prostoru, pokreti
tijela ili disanje. Fokusiranost mora
ostati na nivou od 100%, ina~e
meditacija ne}e biti toliko efikasna.
Iako veliki broj ljudi u
jednom periodu ‘ivota razvija vje{tinu meditacije,
mali postotak
njih tu vje{tinu
razvija i odr‘ava
tokom cijelog
‘ivota.
U
jednu ruku,
meditacija
je alat pomo}u kojeg
se borimo
protiv stresa, hroni-
~ne boli, lo{eg kvaliteta sna, negativnih osje}aja i sli~nih problema. S druge strane, meditacija
je vje{tina pomo}u koje mo‘emo
upoznati sebe, posti}i kontrolu
nad umom i mislima.
Svi koji se bave meditacijom
}e vam re}i da su tek na samom
po~etku razvijanja ove vje{tine
shvatili koliko um mo‘e biti nemiran i koliko malu kontrolu
imamo nad vlastitim mislima.
Nau~nici su dokazali da meditacija
ima brojne prednosti na zdravlje, a
mi vam donosimo one najva‘nije.
Mozak
Nau~nici su dokazali da meditacija mo‘e pove}ati alfa i theta aktivnosti mozga, koje su povezane s postizanjem stanja
opu{tenosti. Tako|e su ustanovili da svakodnevna meditacija
u periodu od 2 mjeseca mo‘e
pove}ati nivo sive tvari na
nekim dijelovima mozga.
Raspolo‘enje
Stanje koje posti‘ete tokom
meditacije }e kontrolisati misli i
emocije. Meditacija }e smanjiti
nivo negativnih emocija i samim
tim pobolj{ati va{e raspolo‘enje. Neke vrste meditacije mogu
pobolj{ati funkciju dijelova mozga koji su zaslu‘eni za suosje}anje, empatiju i strah, a vama
}e omogu}iti bolju kontrolu nad
emocijama i pobolj{ati osje}aj
povezanosti s okolinom.
Plu}a i srce
Meditacija pobolj{ava rad parasimpati~kog ‘iv~anog sistema,
koji kontroli{e potrebu za odmorom i probavni sistem. Plu}a }e
tra‘iti vi{e kisika, a vi }ete disati
dublje i sporije. Regulisat }ete rad
srca, a samim tim }e i krvne ‘ile
biti pod manjim stresom.
Meditacija mo‘e regulisati nivo
krvnog pritiska i time smanjiti rizik
od nastanka sr~anih bolesti.
Opu{tanje
Tokom meditacije }e se
smanjiti osloba|anje hormona
stresa (kortizola), pove}at }e se
dotok krvi u mozak, ~ime se
smanjuje anksioznost.
Snaga volje
Meditacija mo‘e pomo}i da se
smanji potreba za konzumiranjem
nezdravih stvari (~okolada, cigarete,
alkohol). Nau~nici su dokazali da
meditacija pove}ava nivo
samokontrole i samodiscipline.
Priprema: Amila SMAJLAGI] [email protected]
U{tipci sa
mljevenim
mesom
Sastojci:
- 3 jaja
- 350 gr mljevenog mesa
- 1 ~a{a vode
- 4 ka{ike prezli
- 4 ka{ike bra{na
- 4 ka{ike ulja
- 1 pra{ak za pecivo
- malo soli, aleve paprike,
bibera, vegete
- jedna manja glavica crnog
luka
Priprema:
Umutiti jaja, so, vegetu i
ostale za~ine, zatim dodati vodu, ulje, bra{no, prezle i pra{ak
za pecivo. Posebno pomije{ati
mljeveno meso sa sitno isjeckanom manjom glavicom crnog
luka. Sve sastojke sjediniti.
Vaditi ka{ikom i spu{tati da se
pr‘i u zagrijanom ulju. Pr‘iti dok
ne porumene sa obje strane...
^okoladne
kocke
Sastojci:
- 5 jaja
- 5 ka{ika {e}era
- 5 ka{ika bra{na
- 3 ka{ika kakaa
- 1 pra{ak za pecivo
- 1 dcl ulja
- 1 dcl mlijeka
Preljev:
- 100 ml mlijeka
- 4 ka{ike {e}era
- 3 ka{ike ruma (ili
eks-
Imunolo{ki sistem
Stres i negativne emocije
mogu oslabiti rad imunolo{kog
sistem. Nau~nici su dokazali da
je meditacija efikasna u borbi
protiv infekcija.(Portala za
zdravlje i ljepotu)
trakt ruma)
Krema:
- 500 ml vrhnje za {lag
- 300 g ~okolade za kuhanje
Priprema:
Za biskvit, pjenasto izmiksati
‘umanjke sa {e}erom, dodati
bra{no, pra{ak za pecivo i kakao. Kada se prethodni sastojci
dobro izmiksaju dodati mlijeko i
ulje. Napravit ~vrsti snijeg od
bjelanjaka i umije{at u prethodno pripremljenu smjesu. Izliti
u tepsiju i staviti pe}i na 175 °
C oko 20-30 min. Biskvit se ne
smije odvojiti od tepsije.
Za preljev, ugrijati mlijeko i
{e}er, kada provri skloniti s vatre i dodati rum (ekstrakt ruma).
Vru}e preliti preko vru}eg pe~enog biskvita. Za kremu, vrhnje staviti kuhati na slaboj vatri,
u toplo dodati sitno sjeckanu
~okoladu i mje{amo dok se
~okolada ne otopi, te sklonimo
s vatre. Nakon {to smo prelili
biskvit preljevom pri~ekamo da
se preljev upije i prelijemo
kremu (na vru}i biskvit).
Kola~ pustimo da se
ohladi na
sobnoj temperaturi i nakon toga stavimo ga u
hladnjak na par sati, najbolje
preko no}i.
APRIL 2013
I BH GLAS I 17
SPORT
Savladan najve}i protivnik u kvalifikacijskoj grupi za SP 2014.
Zmajevi na pola puta do Brazila
Ostvarena je velika pobjeda u vjerovatno najbolje odigranoj utakmici ove generacije
na{eg A-tima, i od{krinuta su vrata Mundijala
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
I
opet smo se, skoro svi mi
kojima se nogometna reprezentacija BiH nalazi u srcu,
lahko upleli u mre‘u euforije koja
nas obi~no uhvati u svoju zamku
pred svaku iole va‘niju utakmicu
na{ih Zmajeva. I utakmica na
Bilinom Polju protiv Gr~ke, ove
hladne martovske ve~eri, poput
mnogih ranijih progla{ena je
historijskom. Emocije i i{~ekivanje po~eli su se gomilati jo{
jesenas, a njihova bujica preplavila je cijelu BiH ve} po~etkom
marta kada su se pojavili cjelono}ni redovi za ~ekanje ispred
{altera za prodaju ulaznica.
Ohrabreni odli~nim rezultatima postignutim u po~etku kvalivikacijskog ciklusa za SP 2014.,
koji su potvr|eni sigurnim pobjedama u prijateljskim susretima
prtiv Al‘ira i Slovenije, navija~i i
ljubitelji bh. nogometne reprezentacije sa nestrpljenjem su o~ekivali dvoboj sa Gr~kom, najbolje
kotiraju}oj reprezentacijom u
na{oj grupi. Iako su ne tako davno
bili evropski prvaci (2004.) i u
novije vrijeme u~esnici nekoliko
velikih nogometnih smotri, Grci
su navija~ki nepravedno u svim
bh. krugovima smatrani janjetom
~ijim ‘rtvovanjem }e se zapa~atiti
proboj na{e najja~e selekcije u
nogometnu elitu. Pali su u zaborav
gr~ki uspjesi, kao i na{i neuspjesi
protiv njih. Naime, u dosada{njih
{est susreta nismo ih nikada
uspjeli savladati, a upravo od nijh
smo do‘ivjeli najve}i poraz ikada
na doma}em terenu (0-4, 2006.).
Optimizam nije bio umanjen
ni povrjedama i neigranjem Pjani}a i Salihovi}a, od kojih pogotovo onaj prvi slovi za jednog od
najva‘nijih kota~a pogona izbornika Su{i}a. Ni forma gr~kih
reprezentativaca, kao ni njihova
generalna reputacija nisu zauzimali puno prostora u bh. medijima, a pogotovo ne u razmi18
I BH GLAS I
{ljanjima bh. navija~a. Slabo je
koga zabrinjavao prepoznatljivi
gr~ki destruktivni stil nogometa
pri kome njihovi mnogobrojni defanzivno nastrojeni igra~i razaraju
igru protivnika svim dozvoljenim
i nedozvoljenim sredstvima, i
nakon ~ega neko od veoma efikasnih i spretnih napada~a iskoristi neku od malobrojnih {ansi, ili
se bar izbori za korner ili slobodan
udarac, a koji su upravo najopsanije gr~ko ofanzivno oru‘je.
U fokusu je na svim stranama bila
snaga bh. Zmajeva, i skoro niko
nije sumnao da Zmajevi imaju
dovoljno napada~kih kvaliteta da
sru{e akropolis ispred gr~kog gola, iako Grci nisu primili niti jedan
gol u prethodnih pet utakmica.
Na kraju su Zmajevi Grke
ispratili ku}i sa tri gola u mre‘i,
dobiv{i ih upravo u onim aspektima igre u kojima su ovi najja~i.
Na{a odbrana i vezni red su bili
disciplinirani i fokusirani gotovo
tokom cijele utakmice, ne dozvoliv{i protivnicima da naprave bilo
kakvu opasnost po Begovi}ev gol.
Dodu{e u sudijskoj nadoknadi se
desila mala neopreznost koja je
ko{tala gola, ali tada je pobjeda
ve} bila osigurana, pa su i igra~i u
APRIL 2013
tim trenucima bili poneseni emocijama zbog velikog uspjeha. U
fazi napada se nije srljalo i soliralo, nego se nakon osvojene lopte
strpljivo ~ekala izra|ena akcija.
Grci su se ipak opet pokazali kao
tvrd orah, pa su, uprkos sigurnoj
igri koja je izrodila i pokoju izglednu priliku, na{i golovi postignuti
nakon prekida. Dva puta je Misimovi} pogodio D‘eku koji glavom postigao prvi i tre}i gol, a
drugi gol je u mre‘u uvaljao Ibi{evi}, nakon {to je gr~ki golman
odbranio Misimovi}ev {ut sa bijele ta~ke, a lopta se odbijala od nekoliko igra~a i stative i vrtila
nekontrolirano oko gol-crte.
Upravo je ovaj gol neka vrsta
simptomatike vezane za ovaj
kvalifikacijski ciklus. Narodnim
jezikom moglo bi se re}i: „Kad
ho}e, ho}e“. Do sada nam stative
i ostle marginalne situacije na
zelenom travnjaku i za zelenim
stolom uglavnom nisu i{le u korist, me|utim ovaj puta izgleda da
se puno toga poslo`ilo da bi nam
pomoglo da se kona~no plasiramo
na neko veliko takmi~enje. Obi~no je odlika velikih ekipa da pobje|uju i kada ne odigraju najbolje
i da imaju sre}e kada to najvi{e
zatreba. Ali upravo i jedno i drugo
dolazi kao rezultat interakcije
kvaliteta, upornosti, koncentracije
i hladnokrvnosti. Trenutno na{i
Zmajevi demonstriraju prisutnost
ovih elemenata u svojoj igri i mentalnom sklopu. Uprkos povremenim zamjerkama selektoru Su{i}u
na ra~un njegovih takti~kih dispozicija, mora mu se odati priznanje
za preno{enje svoje smirenosti na
igra~e. Do sada se vi{e puta de{avalo da na{i igra~i podlegnu euforiji medija i navija~a i izgore u
njoj ve} prije samog po~etka utakmice. Ovaj puta Su{i} je sav naboj emocija oko ekipe zadr`ao u
samoj ekipi na nivou motivacije.
Ostvarena je velika pobjeda u vjerovatno najbolje odigranoj utakmici ove generacije na{eg A-tima, i od{krinuta su vrata Mundijala. Preostaje sada drugi dio kvalifikacija u kome sve karte dr`imo
u svojim rukama. Narednu utakmicu Zmajevi igraju 7. juna u Rigi protiv Latvije, a onda ih o~ekuje
jo{ jedan historijski me~, ili bolje
re~eno dvome~, 6. i 10. septembra
sa Slova~kom. Sa trenutnim pristupom, igrom i atmosferom sljede}e utakmice bi trebale jo{ vi{e
otvarati vrata koja vode u Brazil.
SPORT
Predstavljamo bh. sportske klubove u Danskoj: FC „Ljiljan“ iz Aalborga
Uspje{an klub sa dugogodi{njom tradicijom
Pi{e: Fadil ]ATOVI]
[email protected]
F
udbalski klub „Ljiljan“ je
osnovan 1996. godine u
gradu Aalborgu. Klub je
imao uspona i padova, ali je uspio
opstati zahvaljuju}i entuzijazmu
njegovih ~lanova. Danas FC
„Ljiljan“ ima tri ekipe. Prvi sastav
je u Seriji 4 gdje je, uvijek pri vrhu
tabele, druga ekipa igra u seriji 5,
a tu su i veterani koji su aktivni u
seriji A veterana.
Kroz ovaj klub su pro{li mnogi mladi fudbaleri, neki od njih i
danas su aktivni ~lanovi ovog
kluba. Sve te{ko}e koje prate ovaj
klub, od ekonomije, opreme, kao i
pitanje sponzora terena, dio su koji
sami fudbaleri i aktivni ~lanovi
ovoga kluba uspijevaju prevazi}i.
Ovih dana je formirano novo
rukovodstvo, a za predsjednika
ovog kluba izabran je Adis Ramuli}. Prvi tim ve} dugi niz godina
vodi trener Senad Be}arevi}, a
drugi tim priprema i vodi Mersad
Demo. Kapiten ove mlade i talentovane ekipe je D‘ani Bo{kailo,
koji poku{ava nastaviti tamo gdje
je stala legenda ovoga malog, ali
ponosnog kluba Asmir ]ori}.
Veliki problem za klub su ekonomska sredstva i pitanje sponzora. To je zadatak koji rukovodstvo
kluba treba realizovati u narednom periodu. Sve te{ko}e se rije{avaju u kontinuitetu, ali jedan od
glavnih problema je fudbalski teren koji je pod vodom i sanira se
ve} tri godine. Zbog ovoga pro-
Asmir ]ori}, legenda kluba
Fudbalski klub FC „Ljiljan“ iz Aalborga
blema FC „Ljiljan“ igra sve utakmice na terenu protivnika, pa ako
tu dodamo i faktor su|enja, onda
svi ovi momci zaslu‘uju veliki respekt i
po{tovanje svojih navija~a. Napomenimo
da na svakoj utakmici bude dvadeseteak vjernih
navija~a, a kad je
neka va‘nija utakmica
u pitanju, bude i preko
stotinjak onih koji bodre
fudbalere iz Aalborga.
Rad u stru~nom {tabu je planski i organizovan, pa i rezultati ne
izostaju. Ekipa je mlada i treba
iskustvo, ali taj nedostatak iskustva nadopunjuju stilskom igrom
i taktikom koja je uz tehniku ja~a
strana ove ekipe. Sistem koji
obi~no igraju je 4-2-3-1, koji se u
fazi napada transformi{e u 4-3-3. Stil
kombinovan defanzivnom igrom i
osvajanjem sredine
prostora uz brzu i
organizovanu kontru
sa zavr{nicom i na
prvoj i zadnjoj stativi
ovoj ekipi donosi veliki broj bodova. Ova ekipa
igra moderan fudbal organizovan u tri zone, a da sve to funkcioni{e kako treba, zadu‘en je
trener ekipe Senad Be}arevi},
kojem su na raspolaganju 50
aktivnih ~lanova, tako da je velika
Senad Be}arevi}, trener
Adis Ramuli}, novi predsjednik
APRIL 2013
konkurencija za mjesto u timu.
Primarni cilj je trening, na koji
se odaziva solidan broj fudbalera.
Za vrijeme zimskog perioda, treninzi i turniri odr‘avaju se u sali.
Osvojili su veliki broj nagrada
i pehara na turnirima koji su
organizovani na sjevernom Jyllandu. Uskoro se pribli‘ava proljetno prvenstvo, gdje su fudbaleri
zavr{ili svoju prvu fazu priprema
uspje{no, bez povreda i u ~etiri
probne utakmice ostvarili tri ubjedljive pobjede i jedan poraz.
Ako uzmemo u obzir sve
faktore koji uti~u na igru i rezultat
jednog kluba, dosta toga zavisi i
do ekonomske podr{ke. Ovom
klubu su potrebna sredstva za
kvalitetniji rad, od opreme, kajla,
fudbalskih lopti i sportskog terena.
Nadamo se da }e rukovodstvo kluba obezbjediti dio sredstava koja
su potrebna preko sponzora i Danske fudbalske unije (DBU) koji bi
najbolje mogao shvatiti probleme
kluba i iza}i im ususret.
Mladi su na pravom putu, treba ih samo stimulisati. Imaju volje
i znanja, ali treba im i pomo}i. Za
po~etak na{ list BH Glas }e im
pomo}i sa par novih fudbalskih lopti. Ovim vrijednim talentovanim
fudbalerima ‘elimo puno uspjeha
u daljem radu, da ih sportska sre}a
prati i na terenu i u privatnom
‘ivotu.
I BH GLAS I 19
KULTURA
Mr. sci. Emir Bo{njak, predava~ harmonike i nastavnik ansambla na
Kraljevskoj muzi~koj Akademiji u Aarhusu
Virtuoz na harmonici svojim
kompozicijama je odu{evio danskog
princa Henrika i Kraljevsku familiju
U Sarajevu je, 21. 03. 2013. godine, u prostorijama Muzi~ke akademije,
s po~etkom u 19,30 sati, odr‘an ekskluzivni koncert „Nordic Jazz meets
Sevdah“, na kojem su nastupili Emir Bo{njak Trio&Damir Imamovi}.
Postavu koncerta ~inili su predstavnici Kraljevske muzi~ke Akademije
iz Aarhusa (Orhus): mr. sci. Emir Bo{njak (harmonika i accordina), Karsten Aaholm (gitara) i Keld Hosbond (trombon). Specijalni gost bio je
Damir Imamovi} (gitara i glas), novi, ali izvorni glas sevdaha dana{njice.
Emir Bo{njak ro|en je 1975. godine u Bijeljini. Uspje{an je bosanskohercegova~ki dr‘avljanin koji ‘ivi i radi u Danskoj (Aarhus). Njegovo
djetinjstvo je posebna muzi~ka pri~a koja traje od devete godine njegovog
‘ivota, kada se po~eo zanimati za muziku, kojoj je i posvetio svoj ‘ivot.
Tako je mr. sci. Emir Bo{njak, zajedno sa svojim kolegama Dancima i
Damirom Imamovi}em, spojio skandinavski d‘ez, francusku {ansonu i
bosanske sevdalinke. Uz sve postignuto ostao je skroman, bez ‘elje za
nekim posebnim isticanjem njegovih uspjeha u muzi~koj karijeri, ali treba
znati da ga je poznata svjetska kompanija Roland Danmark uvrstila u
svoj katalog vrhunskih umjetnika, kao eksperta za harmoniku
Molim Vas recite ne{to o Va{em
djetinjstvu?
BO[NJAK: Bavio sam se muzikom
kroz osnovnu muzi~ku {kolu, kroz
nastupe s kulturno-umjetni~kim
dru{tvom i sa svojim Pop rock-bendom, te kroz srednju Muzi~ku {kolu
u Tuzli i gradsku muzi~ku scenu. S
muzikom sam ‘ivio svaki dan do
1992. godine, kada sam kao
sedamnaestogodi{njak izbjegao u
Dansku i na{ao se u jednom
azilanstskom centru, kao i sve
izbjeglice iz BiH koje su tada stizale
u Dansku.
Kako ste postali student Kraljevske muzi~ke Akademije u
Aarhusu?
BO[NJAK: Imao sam solidno muzi~ko predznanje i polo‘io sam prijemni ispit bez problema. Studij sam
zavr{io za pet godina, tj. u roku, a
potom sam poha|ao i, s najvi{om
ocjenom (13), za dvije godine
zavr{io postdiplomski studij i stekao
nau~no zvanje magistra. To je,
ustvari, bio moj bijeg iz azilantskog
centra.
Kako ste se zbli‘ili s danskim
princom Henrikom i s Kraljevskom familijom?
BO[NJAK: To je interesantna pri-
~a. Moj prijatelj koji je ina~e iz
Pariza i s kojim radim dugo godina,
uradili smo jedan CD i poslali ga
princu Henriku. Ponudili smo mu
ideju rada muzike na njegove pjesme, budu}i da je on pjesnik. Kad je
~uo muziku s CD-a njemu se to
svidjelo, prihvatio je ideju i dao nam
dozvolu da radimo. Poslao nam je
svoje knjige, a potom nas je pozvao
u dvorac da poslu{a materijal prije
nego {to ga snimimo. Tu smo
upoznali cijelu Kraljevsku porodicu
i popili kahvu s njima. Kasnije su se
redali novi susreti i svirali smo na
zvani~nim skupovima koje je
organizirala Kraljevska porodica.
Va{ muzi~ki repertoar ~ine moderna skandinavska muzika za
klasi~nu harmoniku, moderni
tango, francuska {ansona i
bosanska sevdalinka?
BO[NJAK: Ta~no. Dok sam bio
dijete nisam bio ljubitelj stila koji se
tada ina~e upra‘njavao, kao {to su
bugarske/rumunske pjesme koje su
se dosta svirale. Imao sam uvijek
‘elju za improvizacijom i nekim
bla‘im i pjevljivijim tonovima, tako
da sam jo{ u djetinjstvu slu{ao
moderni tango, francusku {ansonu i
d‘ez i danas se profesionalno bavim
tom vrstom muzike. Imam „Tango
Trio“ i sviramo muziku Piazzolle
(Piacola), gdje sam ~ak usavr{io
argentinski instrument koji se koristi
20
APRIL 2013
Razgovarao: Idriz [email protected]]
[email protected]
I BH GLAS I
za tango muziku (bandoneon) i koji
sviram pored harmonike. Imam
tehniku za francusku muziku, a to ste
mogli vidjeti i na ovom na{em
koncertu. Ve}ina, kad me ~uje kako
sviram, misle da sam iz Francuske.
[ta zna~i biti predava~ harmonike i nastavnik ansambla na
Kraljevskoj muzi~koj Akademiji?
BO[NJAK: To zna~i da dr‘im
instrumentalnu nastavu za studente
koji su zainteresirani da sviraju
harmoniku, a nastavnik ansambla
zna~i da jednoj ~itavoj grupi
studenata na odsjeku koji se bavi
svjetskom muzikom dr‘im nastavu
u toku rada s njima, kao grupom.
^esto gostujete na muzi~kim
akademijama u zemljama Skandinavije. O ~emu se tu radi?
BO[NJAK: Da. Vi{e puta sam bio
gost Sibelius akademije u Finskoj, u
Helsinkiju, koja je mo‘da najve}a
muzi~ka akademija u Evropi. Moja
Akademija iz Aarhusa me slala kao
nastavnika-predava~a i dr‘ao sam
razne kurseve, izme|u ostalih i kurs
sevdaha-sevdalinke, koji je bio
prakti~no najposje}eniji na toj
NORDTRAD konferenciji... Odr‘avao sam grupnu nastavu na odre|ene
teme, kao {to je improvizacija i
sevdalinka.
Pobjednik ste na takmi~enju
majstora harmonike za podru~je
Skandinavije, 2011. godine.
BO[NJAK: Nastupao sam s novim
instrumentom, digitalnom harmonikom i pokazao njene nove mogu}nosti, ali i neku novu vrstu kreativnosti. Napisao sam kompoziciju (Vreflections) koja je bila bazirana na
tim nekim tehni~kim prednostima.
Ve}ina nastavnika danas koristi tu
moju ideju na takmi~enjima
digitalne harmonike.
Mo‘ete li re}i par rije~i o
ekskluzivnom koncertu „Nordic
Jazz meets Sevdah“ u Sarajevu?
BO[NJAK: Kao gost - nastavnik
dr‘ao ~asove harmonike za grupu
studenata Muzi~ke akademije
Univerziteta u Sarajevu. Uo~io sam
da je to bilo dobro i pozvao sam ih
kao goste na ovaj koncert. I sami ste
se uvjerili da je njihov nastup bio
vrlo uspje{an. Potom, izveli smo
nekoliko kompozicija skandinavskog d‘eza, jednu francusku
kompoziciju, jednu kompoziciju
nastalu po djelu danskog pisca bajki
Andersena... Tako|er, pozvao sam
kao specijalnog gosta Damira
Imamovi}a, s tim {to smo moje
kolege Danci i ja, uradili posebne
aran‘mane nekoliko bosanskih
sevdalinki koje smo izveli zajedno s
Damirom Imamovi}em. Tu su se
na{le pjesme: „Bemba{a“, „Kraj
tanana {adrvana“, Koliko je {irom
svijeta“, Jutros mi je ru‘a procvjetala“...
HISTORIJA
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (23)
Crkva bosanska na popri{tu borbe
izme|u mitova i ~injenica
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
N
aro~ito mjesto u bh.
historiji zauzimaju Crkva
bosanska i teorija
bogumilstva koja se ve‘e za nju.
Nedugo po svom dolasku na
podru~je Balkana, u migracijskom
procesu koji je po~eo krajem 6. i
po~etkom 7. vijeka nove ere,
ju‘noslavenska plemena konvertirala su na kr{}anstvo. Velika
[izma iz 1054. godine, kojom je
do{lo do kona~nog raskola
izme|u zapadne katoli~ke i isto~ne pravoslavne crkve, rezultirala
je borbom za du{e koja se tako|e
odigravala na podru~ju dana{nje
Bosne i Hercegovine. Gledaju}i sa
aspekta ove borbe, ovo podru~je
u pomenuto vrijeme predstavljalo
je neku vrstu ni~ije zemlje na koju
su oba kr{}anska pravca nastojala
pro{iriti svoj utjecaj.
Katoli~ka crkva je uspostavila
svoju dominaciju na teritoriju
Bosne, dok je pravoslavna crkva
prevladala na podru~ju dana{nje
isto~ne Hercegovine, koja se u to
vrijeme nalazila u sklopu Srbije.
Nijedan od ova dva kr{}anska
svjetonazora nije me|utim uspio
ostvariti odlu~uju}u prevagu u
svoju korist u ovom pograni~nom
podru~ju koje se nalazilo podje-
dnako daleko od njihovih centara,
Rima i Bizanta. Dupli periferni
polo‘aj, prete‘no brdski teren, koji
nije bio lahko pristupa~an i
povoljan za misionarenje na {iroj
osnovi, i ra{irena nepismenost
~inili su veoma fertilnu podlogu za
razvoj hereti~kog u~enja.
Kolika je zaista bila hereza
(iskrivljenost vjere) Crkve
bosanske pitanje je koje je od
druge polovine 19. vijeka predmet
‘ustrih kontroverzi. Pristupi,
istra‘ivanja i diskusije na ovu temu
mogu se grubo podijeliti u dvije
osnovne grane. Prvo gledi{te
zasniva se na pretpostavci da je
Crkva bosanska bila bogumilska.
Pokret bogumila, nazvan po
osniva~u Bogumilu, nastao je u 9.
vijeku u Bugarskoj, i zastupao je
dualisti~ku teologiju koja se
zasnivala na modelu suprotnosti
dobra i zla. Ovaj religiozni pravac
objedinjavao je odre|ene
kr{}anske elemente sa narodnim
mitovima, ali nije priznavao ni
hijerarhiju niti liturgije kr{}anskih
crkvi. U Bosni su se bogumili
pojavili u 12. vijeku i brzo su
u~vrstili svoj polo‘aj. Sigurno je
da su bogumili u srednjem vijeku
‘ivjeli u Bosni, ali sporno je da li
se Crkva bosanska mo‘e
poistovijetiti sa bosanskim
bogumilstvom.
Zagovara~i bogumilske teorije
upravo njome obja{njavaju drugi
fenomen karakteristi~an za
srednjevjekovnu Bosnu –
islamizaciju stanovni{tva. Prema
autorima koji zastupaju ovu
teoriju pripadnici bosanskog
plemstva bili su i pripadnici
bogumilske Crkve bosanske, a i
ve}ina bosanskog stanovni{tva
bili su bogumili. Po{to su obje
kr{}anske crkve progonile
bogumile, a i kako bi zadr‘alo
svoje
privilegije
nakon
osmanlijskog preuzimanja vlasti
u zemlji, bosansko plemstvo je
konvertiralo na islam, a masovno
je uz njih isto u~inilo i bosansko
stanovni{tvo.
Drugi nau~ni pristup negira
postojanje veze izme|u Crkve
bosanske i bogumilstva. Prema
ovome pristupu u Bosni se u 12.
vijeku jeste etablirala jedna
zasebna crkva, koja je opstala sve
vrijeme
srednjevijekovne
bosanske dr‘ave i
koja je
igrala va‘nu
ulogu
u
politi~kom
APRIL 2013
‘ivotu. Njeni pripadnici nazivali
su se krstjani, i njeno u~enje
odstupalo je i od katoli~kih i od
pravoslavnih dogmi. Bosanski
vladari pripadali su vjerovatno u
po~etku Crkvi bosanskoj i
tolerirali su razli~ite vjerske
skupine u zemlji. I nakon {to su
franjevci preobratili vladaju}i
bosanski vrh na katoli~anstvo
Crkva bosanska je nastavila svoje
postojanje uz katoli~ku i
pravoslavnu crkvu.
Nedostatak historijskih izvora
ote‘ava objektivno prosu|ivanje
spornog fenomena samostalne
crkve u srednjevjekovnoj Bosni.
Njena teolo{ka podloga za sada
ostaje prekrivena velom misterije,
ali njena zasebnost i autonomnost
ne mo‘e se dovesti pod znak
pitanja, bez obzira koji od dva
spomenuta nau~na pristupa da se
prati. Dokaz za postojanje Crkve
bosanske, njenog zna~aja i
zasebnosti jesu ostaci preko 60
000 monolitnih nadgrobnih
spomenika, ste}aka, koji se mogu
~vrsto povezati sa njom. Porijeklo
ste}aka i njihov umjetni~ki razvoj
i dalje ostaju nerazrije{eni, ali
svojim jedinstvenim stilom
potcrtavaju osobitosti
Crkve
bosanske
i
srednjevijekovne bosanske
dr‘ave, na ~ijem podru~ju
su skoro isklju~ivo i
prona|eni.
I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA
ZANIMLJIVOSTI
Prve novine na arapskom u [vedskoj
[VEDSKA
Danska: Tra‘e
sve{tenika koji
vjeruje u Boga
Iako je rije~ o vijesti iz rubrike „vjerovali ili ne“, Luteransko parohijsko
vije}e Mejdala u danskom Jutlandu
dalo je oglas u kojem tra`e sve{tenika koji zaista vjeruje u Boga! Naime, u oglasu stoji da Parohijsko vije}e tra`i novog vikara koji }e se brinuti za vjersko blagostanje kongregacije, ali na oglas se mogu prijaviti
isklju~ivo oni koji zaista vjeruju u
Boga, jer to je jedan od glavnih uslova za prijem. Vrlo je vjerovatno da
je Parohijsko vije}e `eljelo da izbjegne skandal sli~an onom koji je prouzrokovao vikar Torkild Grosbol iz
Kopenhagena, kada je 2003. izjavio
da ne vjeruje u Boga kao stvaraoca.
Norve{ka: Citati iz
Biblije na toalet
papiru
Finski proizvo|a~ toalet papira „Metsa Tishue“ uklonio je navode iz Bi-
[vedski prvi lokalni list na arapskom zove se Akhbar Skåne, a zasada je dostupan na kioscima u Malmöu. List je izi{ao u januaru o.g. i
nakon samo dva broja dobio je
pohvale i privukao novo oglasno
tr‘i{te. Novine su izazvale i odre|ene kritike da spre~avaju integraciju. List se {tampa u 5000 primjeraka i dostupan je besplatno u
cijelom Malmeu. Iza ove inicijative stoji lokalna novina AB koja izdaje vi{e besplatnih novina, i radit
}e na projektu dok daje dobit. Ako
se popularnost novine pove}a, inicijatori }e odlu~iti da novinu po{alju
i na ulice [tokholma i Geteborga.
blije koji su stavljeni na rolne toalet
papira, uklju~uju}i i rije~i Isusa,
nakon protesta nekih lidera norve{ke
crkve. Firma je izabrala navode prema komentarima sa „Facebooka“
uklju~uju}i i rije~i Isusa Hrista - „Jer
gdje je blago va{e, tamo }e biti i va{e
srce“, prenijele su agencije. Me|utim, biskupu protestantske crkve u
Norve{koj Laili Riksasen Dal poruke
iz Biblije na toalet papiru nisu
zabavne. Na rolnama toalet papira
kompanije ~iji se proizvodi prodaju
u svim nordijskim zemljama nalaze
se duhovite poruke, poezija ili filozofske poruke. Ova kompanija je
saop{tila da }e nastaviti da izbacuje
na tr`i{te ovakve proizvode, ali sa
stro`om provjerom.
Njema~ka: [kola
predla‘e nagradu od
500 eura za svakog
novog u~enika
Jedna njema~ka {kola koja se bori da
ne bude zatvorena zbog manjka u~enika predla‘e nagradu od 500 eura
UKRAJINA
Ukrajinac
hoda po
ivicama
krovova
bez
za{tite
Mladi Ukrajinac, koji se predstavlja pseudonimom Mustang Wanted,
ima vje{tine na kojima bi mu pozavidio i Spiderman. Ovaj momak se
penje po krovovima zgrada i kranovima, po ~ijim ivicama neustra{ivo
hoda bez za{tite i visi s njih.. Kako ka‘e, do sada se nijednom nije
upla{io. Mustang se nada da se ne}e povrijediti, jer smatra da je povreda
gora od smrti. Ekstremnim sportovima se bavi od djetinjstva i ma{ta o
tome da postane kaskader.
22
I BH GLAS I
APRIL 2013
roditeljima koji upi{u svoju djecu u
ovu ustanovu, objavila je regionalna
{tampa. Nagrada bi trebalo da potakne djecu od 10 i 11 godina da se
upi{u u {kolu u Speicheru, u
regionalnoj dr‘avi Rheinland-Phalz,
precizira dnevni list „Triericher Volksfreund“. Trebalo je da ova {kolska
ustanova upi{e u peti razred 51 dijete
do kraja februara, ali ih je do nedjelje
bilo samo 26 upisanih, pi{u ove
novine. Gradona~elnik Speihera Rudolf Becker kazao je da ~ak kad bi
se u ovu {kolu odjednom upisalo 100
djece, svi bi dobili po 500 eura.
Francuska: Pas
spasio ‘enu od
samoubistva
Jednu ‘enu na jugu Francuske od
samoubistva je spasio pas, saop{tila
je ‘andarmerija. @ena (63) se
u Belfastu zatra‘io je od suda da prisili Facebook da „preduzme sve neophodne mjere“ kako njegova k}erka
vi{e ne bi imala pristup svom profilu.
Pomenuti roditelj se obratio sudu
kada je saznao da je njegova k}erka
postavila nekoliko svojih goli{avih
fotografija na Facebooku i uspostavila kontakt sa starijim mu{karcima.
Iz dru{tvene mre‘e su naveli da oni
nemaju mo} da sprije~e tinejd‘erku
da koristi njihove usluge jer ona
uvijek mo‘e da kreira bezbroj novih
profila ili da pristupi siteu sa drugih
ure|aja. Odbacuju}i o~ev zahtjev
kao neizvodljiv, sudija Visokog suda
u Belfastu je istakao da je „Facebook“ stvorio „monstruma koji je nemogu}e kontrolisati“. Prema pisanju
„Telegrapha“, slu~aj ilustruje brigu
mnogih roditelja zbog slabe kontrole
i sistema nadzora vi{e od jedne
milijarde korisnika Facebooka.
VELIKA BRITANIJA
Toalet iz 19. vijeka pretvoren u kafi}
Jedan britanski preduzetnik mu{ki toalet iz 19. vijeka u Londonu
pretvorio je u ugodan kafi} u kome je zadr‘ao zidne i podne plo~ice i
stare viktorijanske porcelanske pisoare. Vlasnik je kafi} nazvao
“Attendant“, temeljno ga je o~istio i renovirao, prenose britanski mediji.
U baru se nalazi veliki {ank od cigli, a gosti mogu da sjede na zelenim
barskim stolicama postavljenim kod pisoara koji su pretvoreni u prostore za sjedenje. Obnova toaleta vlasnika je ko{tala 115.000 eura.
povukla u dvori{te svoje ku}e u
mjestu Sorg u namjeri da puca sebi
u srce. U trenutku kada je htjela da
puca na sebe, pas je sko~io na svoju
vlasnicu i pu{ka je opalila, ali je nije
pogodila direktno u srce. @andarmi
su rekli da je pas (njema~ki ov~ar)
vjerovatno predosjetio da }e se
njegova vlasnica ubiti i da je sko~io
da bi je spasio. @enu je okrznuo
metak i mu‘ je prona{ao u svjesnom
stanju. @ivot joj nije ugro‘en.
Velika Brtianija:
Otac zatra‘io od
suda da njegovoj
k}erki zabrani
pristup Facebooku
Otac jedne 13-ogodi{nje djevoj~ice
Italija: Stigla mu
kazna za auto koji
je kupljen prije
njegovog ro|enja
Italijanska poreska slu‘ba oslobodila
je pla}anja visoke kazne 12-godi{njeg dje~aka, koji ‘ivi u Fazanu u
regionu Pulja, zbog nepla}enog
poreza na automobil, kupljen tri
godine prije nego {to je ro|en.
Italijanska novinska agencija Ansa
navodi da je nov~ana kazna od 1.138
eura ukinuta po prijemu pisma
dje~akovog oca i kasnijih provjera
kojim je otkriveno da je u pitanju
gre{ka. Gre{ka se desila nakon {to
su poreske vlasti pogre{no unijele
poresku {ifru, koja pripada ~ovjeku
sa istim imenom kao i dje~ak.
IZ SVIJETA
Dje~ak ro|en
sa mozgom
van lobanje
pre‘ivio
operaciju!
SAD
Majci dje~aka Dominica Gundruma iz Sjedinjenih Ameri~kih Dr‘ava
je za vrijeme trudno}e re~eno da }e njeno dijete ‘ivjeti samo nekoliko
sati nakon poro|aja, jer je dje~akov mozak rastao van lobanje, a strane
lica su mu bile razdvojene i nisu pravilno srasle. Dje~ak je nakon
poro|aja operisan, a ljekari su bili zabrinuti da li }e rekonstrukcija lica
uspjeti. Me|utim, operacija je bila uspje{na i Dominic se odli~no
oporavio. Dominic sada ima sedam mjeseci i razvija se sasvim
normalno za svoj uzrast, pi{e ameri~ki Fox6now.com
Turska: Sinovima
dao imena Dijego,
Armando i Maradona
Tur~in Tekin [enturk, obo‘avalac argentinske fudbalske zvijezde Maradone,
svoj trojici sinova je dao njegova imena:
Dijego, Armando i Maradona. [enturk
je za tursku agenciju Anadolija rekao
da je od ranog djetinjstva veliki
simpatizer „argentinskog ~arobnjaka
Maradone“ i da je gledao sve njegove
utakmice. „Tako sam sedmogodi{njem
sinu dao ime ‘Dijego Muhamed’,
dvogodi{njem ‘Armagan Armando’ i
najmla|em koji je star tek 20 dana
‘Alptekin Maradona’“, ka‘e [enturk,
dodaju}i da se mnogi za~ude kada ~uju
imena njegovih sinova, ali da se nikada
nije pokajao zbog toga.
Indija: Mlado‘enja
zakasnio, pa se mlada
udala za drugog
Na jednom vjen~anju u Indiji mla-
do‘enja je uveliko kasnio, pa se
nestrpljiva mlada udala za drugog.
Vjen~anje izme|u D‘amila i Nagme
trebalo je da bude odr‘ano 23. februara u Muradnagaru, u sjeveroisto~noj indijskoj dr‘avi Utar Prade{. Ali
mlado‘enja i njegova porodica kasnili su vi{e od sedam sati, pa je mlada „na{la zamjenu“. Mlada je, ipak,
rekla sudbonosno „da“, ali drugom
mlado‘enji, kojeg su njeni roditelji
izabrali. Kada je D‘amil kona~no stigao na vjen~anje, njegova vjerenica
i njena porodicu nisu krili bijes, pa
je morala da interveni{e i policija.
[ri Lanka:
Zatvorenik krio
telefon u zadnjici,
otkriven kad je
zazvonio!
Jedan zatvorenik u zatvoru na [ri
Lanki sakrio je mobilni telefon na
mjestu na kome je mislio da ga niko
ne}e prona}i, u svoj anus, ali ga je
SRBIJA
Najdu‘a i najte‘a kobasica u{la u
knjigu rekorda!
Kobasica duga~ka 2.029 metara u{la je u Guinnessovu knjigu rekorda, a
proizvedena je u Srbiji kod Srbobrana. Od danas je poznata kao najdu‘a i
najte‘a kobasica na svijetu. Ista se ve} prodaje na metar po cijeni od oko
4,5 eura. Predsjednik organizacijskog odbora „Kobasicijade“ Miroslav
Meduri} navodi da ulazak njihove kobasice u knjigu rekorda ima ogroman
zna~aj za Srbiju u turisti~kom, privrednom i ekonomskom smislu.
tokom jednog pretresa }elije odala
zvonjava telefona koja je dopirala iz
njegove zadnjice. Iako se silno
potrudio i pretrpeo bol kako bi dobro
sakrio telefon, zaboravio je da ugasi
ton, a telefon je zazvonio u najgorem
mogu}em trenutku. Zatvorenik je
odmah odveden u bolnicu, gdje je
poslije snimanja rendgenom utvr|eno da mu se u anusu nalazi mobilni telefon. Hirur{kom intervencijom
mu je telefon uklonjen iz tela, a
mu{karac koji je na izdr‘avanju 10
godi{nje kazne zbog kra|e, vra}en
je nazad u zatvor.
zavr{ila najboljom mogu}om vije{}u
- svojom prosidbom. Naime, nakon
{to je njen zaru~nik „prisvojio“
studijsku opremu kako bi vlastitoj
zaru~nici prenio najnoviju „vijest“.
Voditeljica Jillian Pavlica na kraju
vijesti po~ela je ~itati s telepromptera: „Imamo va`ne vijesti!
FOX45 je upravo doznao da je
voditeljica iz Huntsvillea zapro{ena
u`ivo“. Prije nego je pro~itala vijest
do kraja, voditeljica je shvatila o
~emu je rije~, a pred kamere je u tom
trenutku do{ao i njen zaru~nik Vince
i zaprosio je, prenosi Index.
SAD: „Progutala“
ga rupa zajedno sa
krevetom!
Meksiko:
Devetogodi{nja
djevoj~ica rodila
k}erku
Kada je nave~er i{ao na spavanje 37godi{nji Jeff Bush s Floride nije ni
slutio da ne}e do~ekati jutro. Naime,
usred no}i ispod njegova kreveta
Devetogodi{nja djevoj~ica iz Meksika rodila je djevoj~icu, saop{tili su
TAJLAND
Vojnici ispijaju svje‘u krv kobre
Ne{to vi{e od 13 hiljada vojnika iz sedam zemalja u~estovalo je u vojnoj
vje‘bi naziva „Cobra Gold“ koja se odr‘avala u tajlandskoj provinciji Chon
Buri. Me|utim, ono {to ovu vje‘bu izdvaja u masi sli~nih ispijanje je kobrine
krvi, a rije~ je o dijelu vje‘be koja za cilj ima trening za pre‘ivljavanje u
d‘ungli. Cobra Gold najve}a je ameri~ka multinacionalna vje‘ba u kojoj,
osim ameri~kih vojnika, u~estvuju i vojnici iz Tajlanda, Singapura,
Indonezije, Japana, Malezije i Ju‘ne Koreje, prenosi Index. Vje‘ba traje 11
dana, a predstavlja klju~an segment vojnih odnosa SAD-a i Tajlanda.
otvorila se ogromna rupa, koja ga je
progutala zajedno s krevetom.
Njegov brat Jeremy ispri~ao je kako
je prvotno mislio da je u ku}u udario
automobil, a ~uv{i brata da zove
upomo} istog je trenutka sko~io u
rupu nastoje}i mu pomo}i, no bez
uspjeha. Njegovo tijelo jo{ uvijek nije prona|eno. Trenuta~no se procjenjuje {to je moglo izazvati propadanje tla i stvaranje ~ak {est metara
{iroke i deset metara duboke rupe, a
opasnost je i dalje prisutna jer je cijela zemlja oko ku}e nestabilna, pa su
svi stanari evakuirani, prenosi index
Voditeljica vijesti je
zavr{ila svojom
prosidbom
Ameri~ka voditeljica vijesti je
APRIL 2013
lokalne vlasti i ~lanovi njene porodice. - Djevoj~ica je imala samo ne{to vi{e od osam godina kada je zatrudnila. Otac je dje~ak od 17 godina,
ali ne mo‘emo da ga na|emo jer je
pobjegao - rekla je majka djevoj~ice
po imenu Dafne lokalnim zvani~nicima u meksi~koj saveznoj dr‘avi
Halisko. - Tragamo za mladi}em da
bismo ~uli i njegovu pri~u jer djevoj~ica ne shvata {ta se desilo. Tu je
rije~ ili o silovanju ili o slu~aju seksualnog zlostavljanja - rekao je jedan zvani~nik tu‘ila{tva dr‘ave Halisko, a prenijela agencija AFP. Djevoj~ica se porodila 27. januara i rodila k}erkicu te{ku 2,7 kilograma.
Obje djevoj~ice su pu{tene iz porodili{ta i osje}aju se dobro, ali je iz
bolnice saop{teno da }e nastaviti da
prate njihovo stanje zbog mladosti
majke.
I BH GLAS I 23
ZABAVA
HUMOR
- Ku}a nam se svi|a, ali je
^ISTA RA^UNICA
malo tro{na.
O‘eni se mlad ~ovjek i
- Rad i tog a je cije na
‘ena
eca
nakon samo tri mjes
oljna.
pov
mu se porodi. Nejasno mu to
- Opr osti te, da u njoj
pa je pita
nema duhova?
- Kako to da si se ti po- Ni slu~ajno.
rodila nakon tri mjeseca, a
- Kako ste u to tako sigunor mal no je nak on dev et
rni?
mjeseci?
- @ivim u njoj preko 600
mazna{
ne
- Ti stvarno
ina i nisam nikada vidio
god
tematiku.
duha.
- Kakve veze ima matematika sa tim?
KATASTROFA
- Jesi li me o‘enio prije
Pita u~iteljica u~enike na
tri mjeseca?
~asu:
- Jesam.
- Djeco ko zna {ta je to
prije
a
udal
ja
se
li
- Jesam
katastrofa?
tri mjeseca?
- Kada se desi ne{to stra{no
- Jesi
vori jedna u~enica.
odgo
–
- Ima li tri mjeseca kako
- To je ta~no, a zna li neko
nosim?
neki primjer?
- Ima.
- Kada lisica zakolje kokoi
tri
puta
tri
- E, pomno‘i
– odgovori jedan dje~ak
{ku
sve }e ti biti jasno
- To nije katastrofa to je
- U pravu si draga. Stva{teta. Katastrofa je kada se
rno je devet.
recimo sru{i avion pun na{ih
politi~ara.
LET
- Mo‘da je to katastrofa,
povi
i
Utr~i sin u kuhinju
ali nije {teta – odgovori u~enik.
~e:
- Mama! Tata se popeo
U PUSTINJI
na prozor i ho}e da sko~i.
^ovjek iscrpljen do kra- Tr~i i reci mu da sam mu
granica ide kroz pustinju
jnih
nabila rogove, a ne krila.
i nai|e na bunar. ^im ga je
ugledao povi~e:
DUHOVI
- Voda! Voda!
Mu‘ i ‘ena do{li da kupe
Iz bunara se za~uje glas:
veoma staru ku}u. Razgledali
- Gdje je! Gdje je!
je i ho}e da je kupe.
AFORIZMI
· Ljudi su stvoreni da se
vole. Stvari su napravljene da
se koriste. U stvarnosti je sve
pobrkano. Stvari se vole, a
ljudi se koriste.
· Ako mislite da niko na
vas ne misli, varate se. Nemojte platiti ra~un za stan ili
struju pa }e te shvatiti da
grije{ite.
· Nemo jte se bojat i
neprijatelja koji vas napada.
Bojte se la‘nog prijatelja koji
vas grli.
· Najbolji prijatelj mi je
ogled alo. Ako ja pla~e m,
pla~e i ono.
· Karijeristi za sobom ne
ostavljaju trag. Osim biv{ih
prijatelja.
SKANDINAVKA
BH GLAS
BR. 34
IZDAVALAC
STANA
GRANATIRAN,
BOMBARDOVAN
TRAVARI,
NAPAD,
DROGENAVALA,
RISTI
NASRT
(Arap. Turc.)
(Mn.)
OKOLINA,
OKRUŽENJE
PRIRODNO
NADARENA
OSOBA
ZBORNO
PJEVANJE
BEZ INSTRUMENATA
(Muz. Ital.)
VISOKA
ZGRADA,
OBLAKODER
RASTOPITI
SRUŠENI,
TROŠNI
(Ital.)
STARINAR,
ANTIKVAR
VANADIJ
SEKUNDA
JEDNAKOST, RAVNOMJERNOST
(Franc. Mn.)
VARALICE
EGIPAT
HIGIJENSKI
PAMUK
(Njem.)
OTPORNOST
NA BOLEST,
IMUNOST
(Med. Lat.)
ALIJA
NAMETAK
· Ako ‘elite sigurno odr‘ati
zadatu rije~, nikada je i ne
dajite.
· Sve dok se ne odbace
stare zablud e ne mogu se
prihvatiti nove istine.
· Demokratija je i kada dva
vuka i ovca glasaju {ta }e biti
za ve~eru.
· Svaka ‘ena je glumica.
[to se to manje opa‘a to je
ve}a glumica.
· Ljudi grade previ{e zidova, a premalo mostova.
· Najljep{i snovi o slobodi
sanjaju se u zatvorima.
· Zakoni su pau~ina kroz
koju lako prolaze velike muhe,
a male se u nju hvataju.
(Preuzeto sa interneta)
OPSEŽNO OTUĐENJE NEOBJAVOD
PISMENO
LJENI
NARODA
DJELO
SPISI
(Lat.)
(Lat.)
(Lat.)
CELZIJ
MARKA
PIŠTOLJA
NA PLIN
HRPA,
GOMILA
GL. GRAD
LATVIJE
MESAR,
KASAP
(Turc.)
GORNJA SVEĆENIČKA
ODJEĆA BEZ RUKAVA
KOD KATOLIKA (Mn.)
BAVI SE TOKARSTVOM
VRSTA
SANITAR.
SREDSTVA
ZA SKIDANJE
KAMENCA
DONIJETI
MAČE
NA SVIJET
(O MAČKI)
VOĐA
SPORTSKE
EKIPE
(Ital.)
MALA ARIJA
(Muz. Ital.)
VRSTA JELA.
GRANADIR
GRAM
RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: KLASIKA, LADIZAM; ANEMONE, TEMPLAR, SANITARI, EROTIK, G,
AMONA, LZ, ARAN, NUGAT, CC, VOSON, IMALIN, BISOKOR, ALIGOTE, RANILAC, UTAJITI, TITANIT;
24
I BH GLAS I APRIL
APRIL2013
2013
FARUKS TRANSPORT
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI
Datum
Mjesto
Vrijeme
Datum
Datum
Mjesto
Vrijeme
Svakog
3. u
mjesecu
Svendborg
Nakskov
Maribo
Sakskøbing
Nykøbing
Stege
Næstved
Brøndby Strand
Hedehuse
BKC København
Nivå
Slagelse
Nyborg
Odense
Ejby
Kolding
09,00
12,00-13,00
14,00-14,30
15,00
16,00-17,00
18,00
19,00
09,00-10,30
11,00
12,00-16,00
19,00
10,00-11,00
12,00-13,00
14,00-16,00
17,00
18,00-19,00
Svakog
4. u
mjesecu
Svakog
5. u
mjesecu
Adresa:
Faruks Transport
Dyrehavegårdsvej 38
6000 Kolding
Svakog
6. u
mjesecu
Svakog
7. u
mjesecu
Vejle
Brande
Horsens
Silkeborg
Langå
Randers
Grenå
Hobrå
Hadsund
Støvring
Frederikshavn
Ostevro
Ålborg
Viborg
Skive
09,00
11,00
13,00-14,00
15,00-15,30
16,30
17,00-18,00
19,00
09,30
10,30
11,30
13,00-14,00
14,30
15,30-16,00
18,00
20,00
Svakog
8. u
mjesecu
Svakog
9. u
mjesecu
Mjesto
Vrijeme
Thisted
Bested
Nørre Nisum
Ringkøbing
Herning
Sdr. Felding
Varde
Esbjerg
Haderslev
Abenraa
Sønderborg
Tønder
09,00
10,00
11,00
13,00-14,00
16,00
17,00
18,00
19,00-20,00
08,00
09,00
10,00-11,00
13,00-14,00
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa
dolazimo na lice mjesta po
prethodnom dogovoru.
Kontakt telefoni:
Humanitarne pakete i donirana ortopedska
pomagala
APRIL 2013 I BH GLAS I 25
26991626
vozimo besplatno!
60765140 / 60800141
26
I BH GLAS I
APRIL 2013
APRIL 2013
I BH GLAS I 27
NAKAFOOD
ŠIROKIIZBOR
DOMAĆIHPROIZV ODA
NAKA A/S
Vestermarksvej2
DK-8723Løsning
28 I BH GLAS I APRIL 2013
Tlf./Telefax:
+4575839252
Web.:www .naka.dkEmail:[email protected]
www.naka.dk
Download

Sretna sam što Pia Kjærsgård više ne diktira politiku prema