GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
JYLLAND - DANSKA I NOVEMBAR 2011 I BROJ 19 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
EKSKLUZIVNO:
BH Glas na utakmici
Francuska - BiH
Zaim Pašić,
Pašić,
Predsjednik Svjetskog saveza BH dijaspore:
dijaspore:
“Dvojno državljanstvo je sada već realnost”
realnost”
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 1
Sretno putovanje uz
Vašu Papalinu!!!
NOVO!!!
Tokom putovanja
topli napitci
neograničeno gratis
Ljubazno osoblje naše agencije
stoji Vam na raspolaganju!
Sve informacije i rezervacije na telefone:
2
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
UVODNIK
BOSNISK NYHEDSBLAD
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
JYLLAND - DANSKA I NOVEMBAR 2011 I BROJ 19 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com
Nogometni spektakl
za pam}enje:
„Volimo te Bosno“!
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
EKSKLUZIVNO:
BH Glas na utakmici
Francuska - BiH
Zaim Pašić,
Pašić,
Predsjednik Svjetskog saveza BH dijaspore:
dijaspore:
“Dvojno državljanstvo je sada već realnost”
realnost”
ISSN: 1904-5433
BH Glas
Bosnisk nyhedsblad
Broj /Nr.: 19
Novembar 2011.
Glavni i
odgovorni urednik:
Fadil ]atovi}
Izvr{ni i
grafi~ki urednik:
Emir Ov~ina
Ure|uje
redakcijski kolegij
Saradnici:
Vezuv Ba{i}
Benjamin Daji}
Arben Deliu
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Sabrija Ov~ina
Amila Smajlagi}
Almira [i{i}
Bahrija [i{i}
Mirza Vranj (Sarajevo)
Adresa Redakcije:
Norremarken 6
7330 Brande
Telefoni:
(45) 2972 1948
(45) 7168 4521
Pi{e: Fadil ]ATOVI]
K
o ~eka - taj i do~eka, stara je narodna
izreka. Ali svako ~ekanje ima svoju cijenu,
koja ponekad zna biti previsoka.
Dr‘avljani na{e domovine BiH koji ‘ive i rade
{irom svijeta, ve} deset godina ~ekaju ukidanje
~lanova 17. i 39., Zakona o dvojnom
dr‘avljanstvu, prema kojima bi na stotine hiljada
ljudi, 2013. godine, automatski izgubilo
dr‘avljanstvo BiH. Svjetski savez dijaspore BiH
je upozoravao bh vlasti na diskriminatorski ~lan
17. Zakona o dvojnom dr‘avljanstvu koji ide u
prilog politi~arima iz RS-a. Ovo je i bio razlog {to
je na{ sagovornik u ovom broju predsjednik
Saveza, gospodin Zaim Pa{i}.
Ako letimi~no pogledamo na politi~ku scenu
u Danskoj mo‘emo uo~iti i priznati da su Danci
brzi, a koliko su efikasni vidjet }emo?
Konstituisana je Vlada koju predvode ministri iz
reda tri vode}e partije: Socijaldemokrata,
Socijalista i Radikala. Ukinuto je ministarstvo za
izbjeglice, strance i integraciju.
Pri~a o obi~nom ~ovjeku, Amiru
Had‘iahmetovi}u, potvr|uje shvatanje da rad i
[email protected]
4
AKTUELNOSTI
5
UKINUTO MINISTARSTVO ZA
IZBJEGLICE, STRANCE I INTEGRACIJU
6
BRZE
PROMJENE
NA
DANSKOJ
POLITI^KOJ
SCENI
Konto broj:
6884 121 866
Reg. br.: 9559
(Nordea bank)
8
UPORNOST
UVIJEK
DONESE
REZULTAT
9
FALSIFIKOVANJE
HISTORIJE
Web stranica:
www.bhglas.com
Distribucija:
Hamdija Breko
Sado Breko
Arnelija ]erimagi}
Fikret Hamzi}
Amir Hasanagi}
Vejsil Ibrahimovi}
ZAIM PA[I]: „DVOJNO
[email protected] JE SADA VE]
REALNOST“
9 12
PARIZOM SE PROLAMALO „VOLIM TE, 14
BOSNO“
18-19
E-mail: [email protected]
[tampa:
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Fojnica
upornost uvjek donose rezultat. Umjetnost nekada
zna biti i vi{e od same umjetnosti. Ovaj put to je
spoj umjetnosti i humanosti, a «krivac» za sve to je
Muamer Mu{o Avdi}. Svojim humanim djelima
prona{ao je put ka srcima sve djece svijeta.
Nogometna reprezentacija BiH je 12. oktobra
igrala historijsku utakmicu, ali malo je falilo do
pobjede i tri boda. Ovako, opet Portugal.
Dostojanstveno i mirno Parizom se prolamalo,
«Volimo te, Bosno»! Bili smi svi kao jedan, pogledi
nam nisu bili zbunjeni, a svi smo bili D‘eko. BH
Fanatikosima sve ~estitke za dostojanstveno
navijanje i organizaciju.
Zavr{avaju}i 19. broj, moramo se
skoncentrisati na jubilarni – 20. broj na{eg lista.
To je ujedno i povod da uradimo analizu i finansijski
zaklju~imo 2011. godinu. Zato bih zamolio sve
na{e ~lanove koji nisu platili ~lanarinu, da to urade
kod svojih distributera, a na{e sponzore da realizuju
svoje obe}ane donacije kako bismo i mi mogli
zaklju~iti finansijski izvje{taj.
Nadam se da }ete i u ovom broju na}i ne{to
za va{u du{u.
10 UMJETNOST
U FUNKCIJI HUMANOSTI
SERGEJ BARBAREZ NIJE VI[E
11 [email protected] BiH
ENDOKARDITIS 16
PARIZ
ODJENUT U
[email protected]
18
DANKINJA
METTE
IMPRESIONIRANA
PRIRODNIM
LJEPOTAMA
BiH
20
NAJPROMINENTNIJI BORAC ZA BiH U VRIJEME
KOMUNIZMA
21
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
DANSKA
Zlatan Ibrahimovi} uzor mnogim
dje~acima stranog porijekla
Prevela i priredila: Almira [i{i}
Zlatan Ibrahimovi} je uzor
mnogim dje~acima koji imaju
strano porijeklo, a koji sanjaju da
jednog dana postanu isto {to je i
Zlatan danas. Ibrahimovi}, koji je
2. oktobra o.g. napunio 30 godina,
mogao je da bira da li }e igrati za
bosansku ili hrvatsku reprezentaciju, ali je ipak izabrao da da
gol za [vedsku. Kao fudbaler u
{vedskom timu, on je svojim trudom i uspjehom pokazao da se
mo‘e do}i do vrha iako je stranac.
Ibrahimovi} poti~e iz mije{anog braka; otac mu je Bo{njak,
a majka Hrvatica, ali je odrastao
u jednom dijelu Malme-a, u kojem ve}ina stranaca ina~e ‘ivi.
Fudbal je po~eo igrati sa svojih
{est godina, ali kada je dosegao
tinejd‘erske godine, htio je da
prestane. Me|utim uz o~evu podr{ku je nastavio. Do 1999. imao
ugovor sa [vedskom, da bi nakon dvije godine pripao Ajax-u
Zlatan Ibrahimovi}
u Amsterdamu, gdje se Ibrahimovi} zaista istaknuo. U kratkom
periodu je igrao i za Barcelonu,
ali iz neobja{njivih razloga nije
vi{e bio potreban treneru istoimenog kluba, Josep-u Guardioli,
pa se Ibrahimovi} danas nalazi u
Italiji i reprezentira AC Milan,
dok je tako|e igrao i za Juventus
i Inter klubove.
Zabranjeno preno{enje novca u ke{u
Djeca doseljenika
slabo ~itaju
13.10.2011
Na aerodromu u Kopenhagenu
su sada zapo~eli kampanju kojom
‘ele privu}i pa‘nju putnika u vezi
sa preno{enjem velikog iznosa
novca u ke{u. Naime, jedan putnik
sa sobom mo‘e ponijeti samo do
75.000 kruna u ke{u. Porezna uprava (Skat) je izdala mno{tvo kazni
u iznosu preko tri miliona kruna
ljudima koji su nosili sa sobom preko 75.000 kruna. [ef odjeljenja Gitte Plambeck izjavljuje da mnogi
ne prijavljuju Poreznoj upravi
iznos koji nose sa sobom, {to je krajnje obavezno. Kada budu uhva}eni, mnogi se pravdaju s tim {to
ka‘u da nisu poznavali propise.
Zato je Porezna uprava anga‘ovala
100 carinika i specijalno istrenirane
pse koji ve} vr{e kontrolu na aerodromu u Kopenhagenu.
U najgorem slu~aju, carinik
konfiskuje sav novac, ali putnik je
ina~e obavezan da plati kaznu 25
% od iznosa koji prekora~ava
75.000 kruna. Carinici koriste razli~ite metode kako bi na{li novac
kod putnika. Najnovija metoda je
ova sa psima, koji su istrenirani da
nanju{e novac. Jedna druga metoda
je da stra‘ari koji su zadu‘eni za
sigurnosnu kontrolu, pregledaju
putnikove torbe i u slu~aju nalaska
novca da prijave carinicima.
29.09.2011
Na osnovu istra‘ivanja pokazano je da djeca doseljenika u Danskoj veoma lo{e ~itaju danski jezik
u pore|enju sa danskom {kolskom
djecom. Ova tendencija me|u doseljenicima je rasprostranjena u
svim skandinavskim zemljama,
dok ovo nije veliki problem u zemljama na Istoku koje obi~no primaju doseljenike i izbjeglice.
Eksperti procjenjuju da ima vi{e
razloga za{to je ova tendencija
uo~ljivija u Danskoj, a ne toliko kao
na primjer u Kanadi i Australiji.
Naime, oni smatraju da su doseljenici
u ove dvije navedene zemlje visoko
obrazovani te da se iz tog razloga
dobro snalaze u tim zemljama. Iskusni
istra‘iva~ Chantal Pohl Nielsen iz
Instituta za Istra‘ivanje, je izjavio
sljede}e: „U Kanadi biraju koje }e
doseljenike primiti; biraju one ljude
koji imaju visoko obrazovanje i dobro
poznavanje jezika. U Danskoj doseljenici imaju sasvim druge predispozicije, zato {to su mnogi doseljenici u Danskoj veoma nisko obrazovani i imaju ograni~eno radno
iskustvo na danskom radnom tr‘i{tu.“
Nielsen je dodala da manjak obrazovanja „nije jedino obja{njenje. PISAistra`ivanje pokazuje, da roditelji
jednostavno ne motivi{u svoju djecu
kod ku}e s tim {to su im trebali ~itati
4
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
Visok stepen
izlaznosti
doseljenika na
Pitanje vjeronauke u izbore
18. sep. 2011 21.03
osnovnoj {koli
U toku izbora za parlament u
dje~je pri~e i knjige dok su bili mali.
Ovaj raport tako|e pokazuje da su danski roditelji daleko bolji u ovome, nego
roditelji doseljenici.“
26. 09.2011
Iako predmet „poznavanje
kr{}anstva“ (kristendomskundskab), kako se to ina~e zove u
{kolama, obuhvata i druge religije,
ve}ina stanovni{tva smatra da se
nastavni plan treba pro{iriti te da
se i druge religije moraju tretirati i
obra|ivati na istom nivou. Preko
56 % ispitanih smatra da se „poznavanje kr{}anstva“ treba zamijeniti sa nekim drugim predmetom
koji }e op{irnije obuhvatati i obra|ivati gradivo o drugim religijama,
a ne samo o kr{}anstvu.
U predmetu „poznavanje kr{}anstva, koji je obavezan, u~enici u~e
o biblijskim pri~ama, kr{}anstvu i
u istorijskoj i u sada{njoj perspektivi. Tek od 9-tog razreda se u~i o
drugim religijama. Dakle iako se
nakon izvje-snog vremena obuhvataju i druge religije, ve}ina smatraju
da se radi samo o kr{}anstvu. Profesor na univerzitetu i istra`iva~ na
polju vjeronauke, Tim Jensen, se
sla`e sa gore navedenim. On misli
da Danska narodna crkva ima prevelik uticaj na predavanje u osnovnoj {koli. On isti~e da „mi `ivimo
u jednom multireligioznom, multikulturalnom globalnom svijetu,
gdje je od velike va`nosti da stanovnike Danske ne pravimo samo Dancima, nego da se stvaraju i razvijaju svjetski gra|ani, koji }e biti u
stanju shvatiti tu ~injenicu da ima
vi{e religija, a ne samo na{a.“
~etvrtak ostvarena je velika izlaznost
na izbore u podru~jima gdje ‘ive
ljudi sa doseljeni~kim porijeklom.
Islamisti~ka organizacija Hitzbut-tahrir, bila je protivnik izbora,
ali to nije imalo uticaja na ve}ini
podru~ja.
U Tingbjergu kod Kopenhagena zabilje‘en je pad izlaznosti ali
u mnogim drugim podru~jima
naseljenim muslimanskim ‘ivljem,
zabilje‘en je porast izlaznosti.
U Vejleåparkenu u Ishøju, ju‘no od Kopenhagena, procenat
izlaznosti se popeo sa 71,8 na 73,6
procenata u odnosu na pro{le izbore. Jedna od onih koja je galsala
bila je i Erika Panahi.
- Moja je obaveza, kao gra|anina, da glasam jer ako to ne u~inim
onda se ne mogu mije{ati u ovo {to
se de{ava, rekla je ona.
- Isto tako u Vollsmoseu kod
Odense i u Gellerupu u Århusu porasla je lista glasa~a.
- Neki misle da nema koristi od
glasanja, moglo se ~uti, ali ve}ina
je bila zainteresirana za glasanje
Istra‘iva~ izbora Kasper Møller
Hansen ka‘e da je bilo vidljivo da
je ve}ina glasa~a, sa doseljeni~kim
porijeklom, podr‘ala crveni blok
{to je imalo itekakav uticaj na njihovu pobjedu. Do izbora su bila ~etiri kandidata za parlament sa doseljeni~kim porijeklom, ali su
nakon izbora njih troje zamjenjeni
drugim kandidatima.
Danska uvela porez na masnu hranu
Danska je vjerovatno prva
dr‘ava u svijetu koja je uvela porez na masti, odnosno hranu
koja u sebi sadr‘i zasi}ene
masno}e }e ko{tati vi{e.
Margarin, mlijeko,
sir, pizza, meso,
ulje i ostala
gotova hrana ne
smiju u sebi imati
od 2,3 posto
zasi}enih masno}a.
Nakon prvih vijesti o poskupljenju ovih namirnica, dio stanovni{tva je pohrlio
u prodavnice da se opskrbi i da
odmah ne osjeti udarac po nov~aniku, a dok je dio proizvo-
|a~a porez nazvao „biro-kratskom no}nom morom“. Ima i
onih koji tvrde da }e Danci jednostavno odlaziti u kupovinu u
inostranstvo.
No, danski du‘nosnici obja-{njavaju kako }e
porez dopri-nijeti
tome da stanovni{tvo manje jede
masne namirnice.
Me|utim, neki nau~nici su
mi{ljenja da je ovakva odluka
potpuno pogre{na i da porez treba uvesti na so, {e}er, rafinirane
ugljikohidrate, te ostalu hranu
koja mnogo vi{e {teti zdravlju.
Prvi potez nove socijaldemokratske vlade
Ukinuto ministarstvo za
izbjeglice, strance i integraciju
Pi{e: Sabrija OV^INA
U
kidanje Ministarstva za
izbjeglice, strance i
integraciju bio je prvi
potez nove Danske Vlade, koji je
do~ekan sa djelimi~nim odobravanjem ali i negodovanjem politi~kih partija u Danskoj, ovisno
kojem bloku, i kojoj politi~koj
opciji pripadaju. Naravno, partije
koje su oti{le u opziciju, a posebno
Danska narodna partija (Dansk
Folkeparti) veoma su kriti~ne na
ovu odluku Vlade. One su
ve} otpo~ele sveobuhvatnu
kampanju zastra{ivanja
Danaca politikom nove
Vlade prema strancima.
Oni ukazuju, da ukidanje
Ministarstva vodi ka pomanjkanju kontrole priliva
stranaca u dansko dru{tvo,
{to mo‘e uzrokovati invaziju stranaca na Dansku,
pogotovu ukoliko se ukine
umanjena socijalna pomo}
(starthjælp) i umjesto toga
uvedu „normalna“ socijalna primanja. Posebno se
upozorava na ogroman
priliv izbjeglica iz Afrike.
Tako|er, opzicija tvrdi, da
ukidanje ministarstva ugro‘ava
preces integracije stranaca u dansko dru{tvo.
Danci su u dilemi, ali ve}ina
ipak smatra, da je ukidanje Ministarstva lo{ potez nove Vlade.
Strance, kojih se to najvi{e ti~e,
niko i ne pita za mi{ljenje. Oni su,
ne svojom voljom, opet postali
predmet za politi~ke diskusije i
politi~ke obra~une na Danskoj javnoj sceni. Kao da drugih problema i tema ovo dru{tvo i nema, iako
globalna ekonomska kriza i recesija kuca i na Danska vrata! Nema sumnje, da }e stranci narednih
dana i mjeseci biti dominantna tema u danskim sredstvima informisanja, iako su izbori zavr{eni i
Vlada formirana.
[ta je zapravo Ministarstvo za
Danska je dobila novu manjinsku socijaldemokratsku Vladu, koju podr‘ava Lista
Jedinstva (Enhedsliste). Prvi Vladin potez bio je ukidanje Ministarstva za izbjeglice,
strance i integraciju (Ministeriet for flygtninge, indvandrere og integration). Radi li
se o klasi~nom politi~kom obra~unu sa prethodnom Vladinom politikom prema
strancima ili o ne~em drugom, bit }e nam uskoro jasno
izbjeglice, strance i integraciju i
koja mu je nadle‘nost bila?
Ministarstvo je oformljeno
2001 godine u vrijeme Vlade Anders Fogh Rasmussen – a. Ministarstvo se sastojalo od 4 odjela:
Odjel za stance (Udlæningeservice), Odjel za integraciju (Integrationsafdelingen), Administrativni odjel (Administrationsafdelingen) i Komisija za izbjeglice
(Flygtningenævnet). Osnivanjem
je bilo, da se okupljanjem tih
ureda na jedno mjesto, efektivizira
i racionalizira njihov rad. Svakako, i kontrolira priliv stranaca
u dansko dru{tvo.
Nova Vlada je dakle ukinula
Ministarstvo za izbjeglice, strance
i integraciju i njegove nadle‘nosti
prenijela na slijede}a 3 ministarstva: 1. Ministarstvo za zapo{ljavanje (Beskæftigelsesministeriet),
2. Ministarstvo pravde (Justitsmi-
Ministarstva prene{ene su tada, i
na jedno mjesto sakupljene, nadle‘nosti i pitanja u vezi stranaca
iz 8 razli~itih ministarstava. Na
primjer, Ministarstvo za unutra{nje poslove (Indenrigsministeriet) je imalo nadle‘nost za pitanja
integracije, Ministarstvo pravde
(Justitsministeriet) za pitanja dr‘avljanstva, Ministarstvo za obrazovanje (Undervisningsministeriet) pitanja jezi~kih {kola i obrazovanja, Ministarstvo za socijalna
pitanja (Socialministeriet) pitanja
socijalno ugro‘enih kategorija,
Ministarstvo rada (Arbejdsministeriet) pitanja rada i zapo{ljavanja
stranaca, i tako dalje. Svako od
ovih pomenutih ministarstava
imalo je svoje posebne, male urede za pitanja stranaca, i mi{ljenje
nisteriet), 3. Ministarstvo za socijalna pitanja (Socialministeriet).
Zanimljivo je, da je pitanje
ukidanja Ministarstva za izbjeglice, strance i integraciju, bilo aktuelno prilikom dolaska Lars Løkke
Rasmussen – a na ~elo dr‘ave u
2009-oj godini, kada je zamijenio
Anders Fogh Rasmussen – a zbog
njegovog odlaska na mjesto generalnog sekretara NATO – a. Lars
Løkke Rasmussen je izvr{io takozvanu rokadu ministara (ministerrokade), imenovao nove ministre
u Vladi i glasno razmi{ljao o ukidanju ovoga ministarstva. Obrazlo‘enje je bilo, da Danska nije u
to vrijeme primala puno izbjeglica, a ve} su bile izvr{ene
promjene i poo{travanja zakona o
strancima, i Ministarstvo je
postalo skupo za dansku
dr‘avu. Tada su se, upravo Socijaldemokrati predvo|eni Helle
Thorning Schmidt i Henrik Dam
Kristensen, sna‘no usprotivili toj
ideji. Obrazlo‘enje je bilo, da je
integracija stranaca u dansko
dru{tvo veoma bitna, i da bi
ukidanjem ministarstva bila
umanjena bitnost te teme, kao i
poslat pogre{an signal strancima.
Dolaskom na vlast, ti isti
Socijaldemokrati su ipak
odlu~ili, da se Ministarstvo
odmah ukine.
Postojanje ili ne postojanje jednog ministarstva,
naravno da ima svoje poruke
i da {alje odre|ene signale.
Vlada smatra, da ovim potezom {alje pozitivan signal
strancima, da su oni jednakopravni sa ostalim gra|anima u Danskoj, to jest
Dancima. Kao i ostali Danci,
tako i stranci trebaju da zavr{avaju svoje poslove u
drugim ministarstvima kojima ta oblast logikom i
pripada. Ne moraju zbog
toga imati „svoje“ posebno
ministarstvo. Obrazlo`enje zvu~i
prihvatljivo. Me|utim, postavlja
se pitanje, koji odjeli i koje
kancelarije u drugim ministarstvima, koje su preuzele nadle`nosti
ukinutog ministarstva, trebaju
obavljati te poslove? Ho}e li to biti
opet posebne kancelarije i uredi za
strance? Ako ho}e, a vjerovatno
ho}e, jer nije logi~no da Danci idu
u jezi~ku {kolu, ili da tra`e dr`avljanstvo, ili da se integriraju u dansko dru{tvo, postavlja se pitanje
{ta se dobija time, pogotovu {ta
stranci dobivaju time, i kako to mi
postajemo vi{e jednakopravniji?
Sve ukazuje, da se na `alost radi
o jednoj, mo`da i nepromi{ljnoj
odluci, koja upu}uje na politi~ki
obra~un sa Anders Fogh Rasmussen ideologojom.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 5
DANSKA
Politi~ka situacija u Danskoj poslije izbora
Brze promjene na danskoj
politi~koj sceni
Pi{e: Arben DELIU
I
zbori u Danskoj 2011. godine
su pro{li, a u}i }e u historiju
radi brzih promjena koje su sa
sobom donijeli. Vrijeme od odr‘avanja izbora karakteri{u burni
doga|aji, koji su se, u danskom
politi~kom ‘ivotu, veoma brzo po~eli de{avati. Deset godina vladavine partije Venstre i Konzervativne narodne partije, uz uglavnom kontraproduktivnu podr{ku
Danske narodne partije, je zavr{eno. Danska je dobila prvu ‘enu premijera {to je odjeknulo {irom cijelog savremenog svijeta.
Nova premijerka sastavila je vladu
od Socijaldemokrata, Socialisti~ke narodne partije i Radikala.
Po mnogim razli~itim pokazateljima moglo bi se zaklju~iti, da
se danska politi~ka scena vratila
u vremena kada je saradnja politi~kih partija bila neophodna i
kada su Radikali bili ti, koji su
vladali sredinom danskoga politi~koga spektra i koji su odlu~ivali
o tome dali }e ljevica ili desnica
vladati Danskom.
Po~etak rada nove vlade obilje‘en je polemikama u kojima su
Iako mnogo toga ukazuje da }e se situacija u Danskoj okrenuti na bolje, taj put je
dug i na njemu su mnoge prepreke. Vrijeme }e pokazati da li su, izme|u ostalih,
na{e ocjene bile ispravne
dominirala pitanja vezana za odstupanje Socijaldemokrata i Socijalista od obe}anja datih u izbornoj kampanji, skandalom vezanim za Sass Larsena i problemom
nepoznavanja engelskoga jezika
od strane Ministra vanjskih poslova Villy Søvndala. Ovo su tri
krupne stvari koje bi mogle imati
odre|en uticaj na rad vlade, mada
se to i ne mora desiti. Zato ih je
potrebno malo osvijetliti, kako bi
ih na{i ~itaoci bolje razumjeli.
Socijaldemokrati i Socijalisti
su, odmah nakon izbora, kritikovani od strane opozicije, da su
odstupili od mnogih predizbornih
obe}anja. Opozicija nije mogla
kritikovati sada{nju vladu po pitanju ekonomske politike, po{to je
vo|enje ekonoske politike u potpunom skladu i sa prijedlozima
opozicije. Ekonomska politika,
koju su Radikali preuzeli na sebe,
po mnogima je vi{e bazirana na
liberlanim nego na socijalisti~kim
idejama. ^injenica je da su Socijaldemokrati i Socijalisti odustali
od poku{aja spre~avanja ukidanja
„efterløna“ te da su odustali od
ideje da svi Danci trebaju raditi 12
minuta vi{e svaki dan. Tako|er je
~injenica, da svaka partija koja `eli
da sprovede svoj politi~ki program, mora za to imati mandate.
Socijaldemokrati i Socijalisti nemaju dovoljno mandata da sprovedu svoj politi~ki program i zato
su prinu|eni iznalaziti kompromise sa Radikalima, a jedan od kompromisa predstavlja sada{nja
ekonomska politika.
Sass Larsen, iz Socijaldemokratske partije, trebao je zauzeti jedno od zna~ajnijih mjesta u novoj
vladi. Me|utim, veoma brzo su na
povr{inu isplivale neke ~injenice
koje su osporile njegovo imenovanje. Na vidjelo su iza{li podaci
o tome da je on imao kontakte sa
licima vezanim za kriminalni milje ili u najboljem slu~aju da je
imao veze sa ljudima sumnjivog
karaktera. [to vi{e, bliski prijatelji
Sass Larsena povezani su sa rokerima. Skandal je zata{kan ali je
i Sass Larsen gurnut u pozadinu.
U posljednje vrijeme mediji
su se fokusirali na novoga minstra
vanjskih poslova, Villy Søvndala,
^lanovi nove danske vlade: Da li }e oni doprinijeti boljoj situaciji u Danskoj i boljem odnosu
prema strnacima?
6
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
koji je ujedno i predsjednik Socijalista. Njegovo slabo poznavanje
engleksog jezika izazvalo je burne, a po nekim ocjenama i pretjerane, reakcije, u danskim medijima i u opziciji. Sasvim je sigurno da ministar vanjskih poslova jedne napredne evropske zemlje, kakvom se smatra Danska,
treba da vlada engleskim jezikom,
ali kada poznavanje engleskoga
jezika postaje opsesija medijima,
onda je to problem. Gotovo svi
mediji u centar pa‘nje stavljaju
kako ministar govori engleski,
umjesto da se poku{aju fokusirati
na to o ~emu on govori, {to je puno
bitnije za nas, kao gra|ane.
U pro{lom broju BH Glasa
pisali smo da bi pobjeda opozicije
mogla dovesti do kraja ksenofobi~ne politike u Danskoj. Mnoge
odluke sada{nje vlade ukazuju da
je to ta~no. Minstar za crkvena
pitanja i jednakost je stranac. Poen
sistem i zloglasni testovi za dr‘avljanstvo su uklonjeni. Govori se
o u uklju~enju stranaca u dansko
dru{tvo, a ne o asimilaciji ili integraciji koja je imala sve karakteristike i oblike asimilacije. Pored
toga vlada je uklonila carinike sa
granice, tako da je danska granica
opet potpuno otvorena prema
Evropi.
Do skora su evropski i ameri~ki printani mediji opisivali Dansku kao zamlju sa najstro‘ijim
zakonima prema strancima u
Evropi i kao zamlju koja se zatvara. U zadnjih par sedmica svjetski mediji su po~eli da opisuju dansku u mnogo vi{e optimisti~nom
svijetlu. Dok u ostatku Evrope rastu nacionalisti~ke partije i desnica
ja~a, u Danskoj je ljevica zajedno
sa Radikalima uspjela da dobije
vlast. Iako mnogo toga ukazuje da
}e se situacija u Danskoj okrenuti
na bolje, taj put je dug i na njemu
su mnoge prepreke. Vrijeme }e
pokazati da li su, izme|u ostalih,
na{e ocjene bile ispravne.
NOVOSTI IZ BH ZAJEDNICA
Randers: Organizovan ispra}aj na had‘
U
organizaciji Islamske vjerske zajednice u Danskoj,
obavljen je ispra}aj had‘ija na had‘.
Ovo je po prvi put da se organizuje
ovakav ispra}aj na podru~ju Danske. Ove godine, na had‘ se
Pi{e: Sabrija OV^INA
U
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, primijetili
ste da smo u toku obrade
razli~itih tematskih cjelina; obradili
smo naknadu za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciju (revalidering), flexjob (fleksjob), dotakli se
generalno svih vrsta penzija (pensioner), obradili smo penzije regulisane
zakonom (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali smo o
radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih. U pro{lom
broju BH Glasa pisali smo generalno
o socijalnoj pomo}i, a ovoga puta je
fokus na vrstama socijalne pomo}i.
Socijalna pomo} je regulisana
zakonom o aktivnoj socijalnoj
politici (lov om aktiv socialpolitik) i
zakonom o zapo{ljavanju (beskæftigelseslov). Socijalnu pomo} mogu
zatra‘iti sve odrasle osobe koje borave legalno u Danskoj, dakle dr‘avljani Danske (danske statsborgere),
dr‘avljani ostalih skandinavskih zemalja (skandinaviske borgere), stranci koji imaju zakonom regulisanu
dozvolu boravka (opholdstilladelse),
kao i dr‘avljani zemalja Evropske
unije pod odre|enim uslovima. Socijalna pomo} treba da pokriva tro{kove za stanarinu, grijanje, elektri~nu energiju, vodu, hranu, odje}u,
obu}u, higijenu i ostalo. Iznos koji
se ispla}uje zavisi od godina starosti,
bra~nog i imovinskog stanja i obaveze izdr‘avanja maloljetne djece ili
supru‘nika. Socijalne pomo} se ispla}uje zadnjeg radnog dana na kraju
svakog kalendarskog mjeseca.
d‘ematlija, prisustvovao je i Glavni
imam u Danskoj efendija Nermin
Babi}. Nakon {to je klanjan podne
namaz, prou~ena je Ikrar dova za
had‘ije. Nakon toga hor djevojaka iz
Randersa izveo je nekoliko prigodnih
ilahija, a zatim su se skupu obratili
Predsjednik d‘emata, gospodin
D‘emil Hrustanovi} i Glavni imam,
efendija Nermin Babi}. Obojica su
had‘ijama po‘eljele sretan put, da
du‘nost had‘a obave korektno te
da se, zdravi i ‘ivi, vrate u svoj
d‘emat ~ime }e utrti put narednoj
grupi had‘ija. Za sve prisutne
organizovan je zajedni~ki ru~ak sa
veoma bogatom trpezom, a svi su
iskoristili priliku da jo{ jednom
had‘ijama po‘ele sretan i ugodan
V.B.
odlazak na had‘.
upu}uje sedam had‘ija sa jednim
vodi~em koji je ujedno i tuma~. BH
Glas je prisustvovao ispra}aju dvojice
had‘ija iz Randersa i to Pitarevi}
Kadrije i Medi} Almira. Sve~anom
ispra}aju, pored zaista velikog broja
Danski propisi u praksi (8):
Socijalna pomo}
Vrste socijalne pomo}i
Danska je jedna od rijetkih dr‘ava svijata koja je izgradila
sistem blagostanja poznat pod nazivom skandinavski model. Taj sistem otvara mogu}nost za dobijanje sociajalne
pomo}i (socialhjælp/kontanthjælp/starthjælp) osobama
kojima je pomo} neophodna. Gra|ani Danske su zakonom ekonomski osigurani u slu~aju potrebe za socijalnom
pomo}i, na primjer prilikom ne zaposlenosti, bolesti,
gubitka imovine, razvoda, starosti i sli~no
Ako jedna osoba koja je navr{ila
18 godina nije u stanju da na|e
zaposlenje i izdr‘ava sebe i svoju
porodicu, a nije u toku obrazovanja
koje omogu}ava primanje dr‘avne
potpore (SU-støtte), nema sredstava
ili imovine koja prelazi vrijednost od
10.000 DKK, mo‘e da zatra‘i socijalnu pomo} u centru za rad (jobcenter) u op{tini (kommune) u kojoj
doti~na osoba ‘ivi. Bra~ni drugovi
imaju po zakonu obavezu me|usobnog izdr‘avanja i pomaganja. To
je regulisanom ~lanom 2 u zakonu o
aktivnoj socijalnoj politici. Nevjen~ani partneri u bra~noj zajednici,
bez obzira imaju li zajedni~ku djecu
ili ne, ne podlije‘u zakonskoj
obavezi me|usobnog izdr‘avanja i
pomaganja. Osoba koja je zatra‘ila
socijalnu pomo} treba biti na raspolaganju trzi{tu rada, to jest aktivno
tra‘iti i prihvatiti ponu|eni posao.
Op{tina mo‘e odrediti isplatu jedno-
kratne pomo}i (engangshjælp) prije
isplate socijalne pomo}i, osobama
koje prvi put zatraze socijalnu pomo} a koje nemaju sredstava za
‘ivot.
Osobe koje su boravile 7 (sedam) godina u zadnjih 8 (osam) godina u Danskoj(Danmark), Grenlandu (Grønland) ili Farskim ostrvima
(Færøerne) ostvaruju pravo na punu
socijalnu pomo} (kontanthjælp).
Osobe koje su boravile manje od 7
(sedam) godina u zadnjih 8 godina
u Danskoj ostvaruju pravo na umanjenu socijalnu pomo} (starthjælp).
Puna socijalna pomo} (kontanthjælp) je razdvojena u 2 vrste, ovisno
o godinama starosti, bra~nom i
zdravstvenom stanju i prebivali{tu.
Za mlade ispod 25 godina, koji ‘ive
kod roditelja, ona iznosi 3.123 kr
mjese~no. Za mlade ispod 25 godina,
koji ‘ive odvojeno od roditelja, pomo} iznosi 6.472 kr mjese~no. Tru-
dnica, koja je navr{ila 3 mjeseca trudno}e, ostvaruje pravo na 10.044 kr
mjese~no pomo}i, iako je mla|a od
25 godina. Osobe starije od 25 godina, koje ne izdr‘avaju djecu mla|u
od 18 godina, ostvaruju pravo na
10.044 kr mjese~no socijalne pomo}i. Sve osobe, bez obzira na starosnu dob, koje izdr‘avaju djecu ispod
18 godina, ostvaruju pravo na 13.345
kr mjese~no socijalne pomo}i.
Treba napomenuti, da su ovo
takozvana bruto primanja, {to zna~i,
da treba platiti porez
Umanjena socijalna pomo} (starthjælp) je razdvojena u 3 vrste, ovisno o godinama starosti, bra~nom i
zdrvastvenom stanju i prebivali{tu.
Ova vrsta socijalne pomo}i poga|a
najvi{e strance u Danskoj, ali i rijetke
danske dr‘avljane koji nisu boravili
u Danskoj najmanje 7(sedam) godina u zadnjih 8(osam) godina. Mladi,
ispod 25 godina koji ‘ive kod roditelja, ostvaruju pravo na 2.668 kr
mjese~no pomo}i. Mladi, ispod 25
godina koji ‘ive samostalno imaju
pravo na 5.367 kr mjese~no pomo}i.
Osobe starije od 25 godina ostvaruju
pravo na 6.472 kr mjese~no pomo}i.
Osobe u braku, starije od 25 godina,
ostvaruju pravo na 5.367 kr mjese~no
pomo}i. Mnogi smatraju da je
umanjena socijalna pomo} (starthjælp) diskriminatorska, da vodi siroma{tvu u dru{tvu, pa je nova danska vlada obe}ala ukidanje umanjene socijalne pomo}i (starthjælp). Ostaje da se
vidi, da li }e ispuniti obe}anje, a mi u
narednom broju nastavljamo sa na{om
rubrikom iz socijalnih propisa.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 7
DANSKA
Pri~e o obi~nim ljudima: Amir Had‘iahmetovi}
Upornost uvijek donese rezultat
Ljudski ‘ivot je kratak jer
proti~e brzo i neumitno,
zajedno sa vremenom u
kojem ~ovjek ‘ivi. Kada je
neko nadaren da
istovremeno, u samo
jednom ljudskom ‘ivotu,
u~ini toliko toga da to
obi~ni smrtnici gotovo i
ne mogu shvatiti, onda se
sigurno radi o posebnoj
osobi, obdarenoj da
posti‘e izvanserijske
rezultate.
Pi{e: Vezuv BA[I]
A
mir Had‘iahmetovi} je
ro|en 1962. godine u
Bijeljini. Sa pravom sebe
naziva Bosancem i Hercegovcem,
jer mu je majka Bijeljenka, a otac
Trebinjac. Svu kontraverzu, ova dva
dijela iste dr‘ave, priroda je u njega
uspje{no ugradila. Njegov {kolski
put bio je veoma brz i uspje{an. Nakon osmogodi{nje i srednje {kole
zavr{io je studije na Elektrotehni~kom fakultetu u Sarajevu, odsjek
energetike. Brzo je dobio posao ali
ne u energetskom nego u informati~kom sektoru, rade}i za firmu IBM
u njenom zastupni{tvu u Sarajevu.
Pred sam po~etak rata u BiH
osjetio je potrebu da se oku{a i izvan
svoje domovine. Otputovao je u Holandiju zatim u Belgiju, pa u Izrael
i na kraju u Egipat. Svugdje je
ostajao od 3 do 6 mjeseci, rade}i po
ne{to ali se istovremeno usavr{avaju}i u struci. Kada se dogodio rat i
agresija na na{u domovinu vratio se
8
Amir Had‘iahmetovi}
u Evropu da poku{a pomo}i roditeljima, koji su ve} osjetili ratno zlo
uobli~eno u Arkanu i njegovim zlikovcima koji su ‘arili i palili po Bijeljini, a sve je bilo usmjereno ka
uni{tenju i protjerivanju Bo{njaka,
kao naroda, sa tog podru~ja. Iz Egipta je Amir do{ao u Prag, a zatim je
narednih pola godine proveo u Slova~koj, u Popradu, malom turisti~kom mjestu podno planinskog masiva Tatre. Krajem 1992. godine, radi politi~ke napetosti u tada{njoj ^ehoslova~koj poku{ao je oti}i u Belgiju gdje su mu, prema njegovim
procjenama, mogu}nosti za normalan i prosperitetan ‘ivot, bile
najbolje. Kako nije mogao dobiti
vizu potra‘io je evropsku zemlju u
koju je iz ^ehoslova~ke mogao u}i
bez vize. U tada{njim okolnostima
nije mogao mnogo birati pa se obreo
u Danskoj. U me|uvremenu su se
njegovi roditelji uspjeli izvu}i iz
okupirane Bijeljine, do}i do Ma|arske, a Amir se sa njima sastao u
Budimpe{ti nakon ~ega su zajedno
do{li u Dansku, gdje su dobili azil i
stalni boravak. U Danskoj se Amir
tako|er selio vi{e puta, od flotela
„Norona“, preko flotela „Evropa“
do raznih azilantskih centara u okviru Kopenhagena. Smirio se na dana{njoj adresi u Kopenhagenu, gdje
‘ivi posljednjih desetak godina. U
me|uvremenu se o‘enio Poljakinjom koju je upoznao na svojim pu-
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
tovanjima u Poljsku te sa njom ima
dobar i skladan brak. Otac mu je
preminuo 2003. godine, a majka i
dalje ‘ivi u njegovoj blizini, u
Kopenhagenu.
Amir je veoma brzo shvatio da
svoje znanje mora verifikovati, u
Danskoj, kako se na radnom tr‘i{tu
ne bi na{ao u nepovoljnoj poziciji.
[kolovao se i na kraju magistrirao i
to ba{ u oblasti informatike, koja je
jo{ u Sarajevu opredjelila i usmjerila
njegov ‘ivot u tom pravcu. Danas
Amir radi u Danskom ministarstvu
poreza (Skatteministeriet), na jednom od najodgovornijih poslova,
vezanim za IT-arhitekturu i sigurnost informati~kih podataka.
Ovdje se njegova {iroka lepeza znanja potpuno ra{irila i omogu}ila mu
da stvara i radi u oblasti za koju je
nesporan autoritet. Redovno u~estvuje na stru~nim seminarima i
odr‘ava kontakte sa firmama i pojedincima, koji mu omogu}uju da
uvijek bude u ravni sa novim nau~nim dostignu}ima, posebno iz
oblasti u kojoj radi i za koju je
stru~an i nadle‘an.
Uporedo sa radom Amir stigne
da se posveti i svojoj mladala~koj
ljubavi, muzici. Aktivan je ~lan dva
muzi~ka sastava u kojima i svira
gitaru i pjeva. To su grupe „Gip Joy“
i „Espo Despo“. Istovremeno i komponuje muziku i pi{e tekstove, tako da je i u tome kompletan autor i
izvo|a~. Ne bi to bilo posebno neobi~no da on ne stvara muziku na
internacionalnom jeziku – Esperantu. Informatika i Esperanto, kao i
muzika koju stvara i interpretira,
omogu}ili su mu veoma mnogo poznanstava i kontakata u svijetu.
Ono {to je najzna~ajnije svakako je nejgova ‘elja da se vrati u
svoju domovinu i tamo osnuje sopstvenu firmu iz oblasti informati~ke
djelatnosti. Trenutno je u fazi istra‘ivanja mogu}nosti etabliranja firme
i poku{aju pronala‘enja adekvatnih
partnera. Svake godine najmanje tri
puta putuje u Bosnu i Hercegovinu,
a naj~e{}e boravi u Sarajevu gdje su
mu roditelji razmjenili stan koje su
imali u Bijeljini za stan Sarajevu.
Svoju domovinu neizmjerno voli i
nikada ne}e zaboraviti svoje
bosansko-hercegova~ke korijene.
U slobodno vrijeme, kao i svaki
mlad ~ovjek voli pogledati dobar
film, oti}i na neki koncert ili se na}i
sa prijateljima na kafi.
Iz ovih kratlih crtica Amirovog
‘ivota mo‘e se jasno vidjeti da se
radi o ~ovjeku koji poku{ava uvezati
privatni ‘ivot, poslovne ambicije i
‘elje kao i raznovrsne hobije, u cjelinu koja prkosi protoku vremena.
On je ujedno ‘ivi dokaz da se uporno{}u sve mo‘e posti}i, posebno
kada se ~ovjek uspije prilagoditi
uslovima i karakteristikama sredine
u koju ga ‘ivot usmjeri.
FAKTI I FALSIFIKATI: Norve{ki dokumentarni film o Srebrenici
Falsifikovanje historije
Rat u Bosni i Hercegovini davno je priveden kraju, dovoljno davno da se stvore osnove za izgradnju
neke nove zemlje ali se uvijek i iznova dogodi ne{to {to nas probudi iz te zablude. Norve{ki
dokumentarni film o Srebrenici, „Srebrenica - izdani grad“, poku{ava da se poka`e kao objektivan
pristup ratu u Bosni i Hercegovini. Me|utim, film je napravljen na gomili poluistina i dezinformacija,
a pomogli su mu poku{aji nekih Bo{njaka da jedni drugima napakoste
Pi{e: Arben DELIU
P
roblem norve{koga filma o
Srebrenici le‘i u tome, {to
autor poku{ava razviti i
izgraditi jednu sasvim novu tezu, o
ratu u Bosni i Hercegovini. Pri tome
on polazi od nekih pretpostavki
koje nemaju nikakvo upori{te u
istini i stvarnim doga|ajima, a
razvija teze da su vo|eni pregovori
o razmjeni teritorija te da se
Srebrenica prepusti srpskoj vojsci,
da je broj srebreni~kih ‘rtava
daleko manji od stvarnog , da je
broj civilnih ‘rtava na srpskoj strani
mnogo ve}i i da se radi o hiljadama
‘rtava, da su muslimani Srebrenice
zadr‘ali oru‘je, dobijali oru‘je
putem padobrana i da su izvr{avali
ofanzivne akcije van Srebrenice i
na kraju, vidljiv je poku{aj
uvezivanja islamskoga terorizma i
Bo{njaka u Bosni i Hercegovini.
Sve iznesene teze u ovom filmu veoma je lako pobiti argumentima istine ali kao i svaki demanti i ovdje je gotovo ne mogu}e
popraviti {tetu nanijetu istini i
pravdi i prije svega srebreni~kim
‘rtvama i njihovim pre‘ivjelim
~lanovima familije.
Svi koji su iole upu}eni u rat
i ratna zbivanja u Bosni i Hercegovini, znaju da je bo{nja~ka strana ~inila sve da izbjegne da podru~ja, naseljena ve}inskim bo{nja~kim stanovni{tvom, zavr{e
kao izolovana podru~ja u okru‘enju Srba ili Hrvata. Vjerovatno
je i bilo pregovora o razmjeni teritorija ali o tome ne postoje materijalni dokazi. ^injenica je da
Armija BiH nije imala ni potrebne
snage ni oru‘je da se probije do
Srebrenice. U svemu ovome treba
imati u vidu da je sudbina Srebrenice od 1993. godne zavisila od
UN-a. Zbog Srebrenice i opsade
Sarajava, te zbog pritiska javnosti
i medija na zapadu, UN su se
osnovale sigurnosne zone: Sarajevo, Srebrenica, Tuzla, Biha},
Gora‘de i @epa. U takvom odnosu
snaga Vlada BiH i Armija BiH nisu
mogli u~initi gotovo ni{ta za
Srebrenicu, ali niko nije o~ekivao
da }e srpske snage izvr{iti napad
na Srebrenicu, zauzeti je i napraviti pokolj. Godinu dana prije
Srebrenice srpske snage su bile u
ofanzivi prema Gora‘du ali tu su
NATO avioni imali dovoljno vremena da reaguju. General Mladi}
je na Gora‘du nau~io lekciju i znao
je vrlo dobro kako da izvr{i vojnu
operaciju prema Srebrenici.
Trvdnja Sefera Halilovi}a, da je
Klinton tra‘io mrtve Bo{njake u zamjenu za ameri~ku vojnu intervenciju, je ustvari poku{aj da se
politi~ki na{kodi Bakiru Izetbegovi}u. Ovdje se radilo o prljavoj
politi~koj igri, koja je u ovom filmu nagla{ena, a nanijela je nepopravljivu {tetu bo{nja~koj strani.
Dokumentarni film poku{ava
da smanji broj srebreni~kih ‘rtava. Govori se o 2000 ubijenih Bo{njaka dok su ostalih 6000 ubijeni
u borbama, po {umama ili u toku
bjekstva. Ovdje je zanimljivo
postaviti pitanje da li je normalno
da se ratni bjegunci ubijaju? O kojim borbama se ovdje govori? Bo{njaci Srebrenice su predali svoje
te{ko naoru‘anje, {to zna~i da su
imali samo lako naoru‘anje. Ako
i prihvatimo tezu da su srpske snage pobile ve}inu Bo{njaka prilikom bjekstva, {ta se time mijenja?
Da li to opravdava ubistva staraca,
‘ena i djece? Pored toga, kako
prihvatiti ~injenicu da su srpske
snage, prikupljale le{eve pobijenih
Bo{njaka, prenosili ih u masovne
grobnice, a zatim ih jo{ jednom
prenosili u sekundarne grobnice.
Za{to bi to oni radili? Zar nebi bilo
lak{e sahranjivati mrtve tamo gdje
su na|eni ili ostaviti da istruhnu.
Zdrava logika jasno govori da se
~inilo sve da se zlo~ini prikriju, a
pravu istinu mogli su saznati od
srebreni~kih majki, koje su gledale
kako im iz ruku sinove otimaju
srpski vojnici.
U flimu se navodi da je Naser
Ori}, zajedno sa jedinicama iz Srebrenice, popalio 50 srpskih sela i
pobio na hiljade Srba. Da su popaljena srpska sela i da su srpski
civili ubijeni, to je poznato i to se
ne mo‘e niti treba sakrivati. Ovdje
je problem u stvarnom broju
stradalih. Centar za stradala lica u
Sarajevu, procjenio je da je otprilike 4.000 srpskih civila izgubilo
‘ivot u ratu u BiH. To je visok broj
i baca veoma ru‘nu sliku na borbu
Armije BiH, ali ako je za vrijeme
rata ubijeno ukupno oko ~etri hiljade srpskih civila, kako je onda
mogu}e da je na hiljade Srba
ubijeno u okolini Srebrenice?
Naser Ori} se poslije rata pokazao
u veoma negativnom svijetlu i
svima je jasno da je on bio le{inar
rata i kriminalac. Pri svemu ovome
ne smije se zaboraviti da ratovi
nisu samo borba dobrih protiv zlih.
U Amriji BiH je bilo ljudi koji su
se borili za Bosnu. Pored njih, bilo
je i onih koji su se borili da pre‘ive,
onih koji nisu imali drugoga
izlaza, ali bilo je i onih koji su
iskoristili rat da plja~kaju i da se
bogate na ra~un svih ostalih. Rat
je situacija anarhije a u anarhiji su
lopovi, kriminalci i ljudi bez
morala i etike kao ribe u vodi, dok
su ostali kao ribe na suhom.
Teza o ofanzivnim dejstvima
van Srebrenice je ta~na. Ne samo
u Srebrenici, nego i u ostalim sigurnosnim zonama Bo{njaci su
izvodili ofanzivna dejstva. Ujedinjene nacije su osnovale sigurnosne zone, me|utim nisu imale
dovoljno vojnika da ih brane te
su dozvolile Bo{njacima da zadr‘e lako oru‘je ali su zato morali
predati kompletno te{ko naoru‘anje. Kako su Bo{njaci koristili sigurnosne zone kao baze iz kojih
su napdali srpske polo‘aje tako
su srske snage ignorisale sigurnosne zone, a neki gradovi su dr‘ani
pod opsadom i permanentno gra-
natirani iako su bile sigurnosne
zone UN-a. Da su se Bo{njaci naoru‘avali sa svih mogu}ih strana
sigurno je ta~no jer nisu ‘eljeli biti
ovce koje ~ekaju na red za klanje.
Izbacivanje oru‘ja padobranima
je totalni apsurd, obzirom da su
srpske snage dominirale podru~jem te bi se takve aktivnosti veoma lako prekinule. Uostalom, bilo
kakvo snabdjevanje te{kim
naoru‘anjem iz vazduha na tom
terenu i u tim uslovima bilo je
apsolutno ne mogu}e.
Film se koristio slikama koje
pokazuje natpise kao „Bosna je
islamska republika“ i sli~no. Radikalizacija, kao posljedica arapskog
uticaja je bila prisutna ali je
~injenica da je agresija na BiH pomogla mnogim Bo{njacima da se
okrenu svojoj vjeri. Me|utim, poku{ati vezati islamizam sa srebreni~kim genocidom predstavlja
prljavi trik novinara koji `eli da
iskoristi trenutne predrasude o muslimanima, kako bi njihov film
dobio simpatizere. Zanimljivo je da
film ne prikazuje kako sprski popovi blagosiljaju srpske vojnike
koji kasnije hladnokrvno ubijaju
zarobljene Bo{njake, ~ak i djecu.
Izuzetno je zna~ajno da se rat
u Bosni obradi objektivno. Ovaj
norve{ki dokuemtarni film ni najmanje ne doprinosi tome. Film se
prikazuje u najgorem mogu}em
momentu upravo kada se hapse
posljednji veliki sprski zlo~inci.
Ta hap{enja mogu biti novi po~etak ali film kao {to je ovaj norve{ki dokumntarac samo daje nacionalistma audut u {irenju mr‘nje.
Umjesto da se krivica prizna i da
se napokon razra~una sa pro{lo{}u, ovaki filmovi samo vra}aju
stvari unazad.
Ovakvi filmovi pokazuju
koliko je bitno da mi nikada ne
zaboravimo {ta se zaista desilo,
da nikada ne prestanemo tragati
za istinom te da u~inimo sve da
se istina stvarno i pro{iri.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 9
DANSKA
Kada je ~ovjek
humanista, a
posjeduje izra‘enu
crtu umjetnika, onda
jedino {to nije
umjetnost, predstavlja pronala‘enje
puta prema humanosti, a Mu{o ga je
sigurno na{ao. Svojim
humanim djelima
uspje{no je prona{ao
i put ka srcima sve
djece svijeta
Humani ljudi: Muamer Mu{o Avdi}
Umjetnost u funkciji humanosti
Tekst i foto: Vezuv BA[I]
S
tara poslovica ka‘e da je
uvijek bolje biti u situaciji
da ne{to daje{ nego da
~eka{ da od nekog ne{to dobije{.
Svim ljudima u nevolji neophodna
je pomo} drugih, a kako }e ta
pomo} biti realizovana zavisi od
onoga ko je u prilici da je pru‘a.
Neko to radi jednostavnim prikupljanjem svega {to drugima ne
slu‘i, te to upu}uje tamo gdje je
potrebno. Drugi opet prikupljaju
novac kojim se obezbje|uju potrebe ljudi u nevolji. Me|utim, ima
i onih koji smisle originalan na~in
da pomognu ljudima u nevolji
kada im je pomo} najpotrebnija,
posebno kada se radi o najranjivim kategorijama ljudi, djeci. Jedan takav na~in smislio je pjesnik
i likovni umjetnik Muamer - Mu{o
Avdi}, a bitno je naglasiti da sve
to {to je smislio i te kako funkcioni{e i daje rezultate.
Muamer – Mu{o Avdi} ro|en
je 1966. godine u Trebinju, u
naprednoj bo{nja~koj familiji. Kao
sin jedinac imao je svu pa‘nju
svojih roditelja, koji su mu omogu}ili sretno i bezbri‘no djetinjstvo. Uzvratio im je Mu{o tu njihovu brigu i pa‘nju paze}i ih, kao
najve}e blago, sve do njihove, ne
tako davne, smrti. Oba Mu{ina
roditelja mirno po~ivaju u njegovom rodnom Trebinju, odakle su
bili protjerani i nastanili se u Danskoj, kao bosanske izbjeglice.
Njihova velika ‘elja je bila da se
sahrane na svojoj rodnoj grudi, a
tu ‘elju im je Mu{o i ispunio. Kao
10
da su znali da je crna bosanska
zemlja i mek{a i lak{a od ove danske pjeskulje.
Mu{o se o‘enio prije godinu
dana, a prije par mjeseci dobio je
lijepu i zdravu k}erkicu. Supruga
mu je Dankinja, zove se Pernile, a
zajedno sa njim radi u Domu za hendikepirana i stara lica. Ima skladan
i dobar brak uz puno me|usobno
uva‘avanje razlika u kulturi i tradicijama dva razli~ita svijeta, koja su se
srela i zajedno nastavila tra‘iti najsretniji put kroz ‘ivot. Osmogodi{nju {kolu zavr{io je u Trebinju, a u
toku rane faze {kolovanja ispoljila
se njegova ljubav prema poeziji i slikarstvu. U kasnijoj fazi, kao i u toku {kolovanja u Ma{inskoj tehni~koj
{koli, u Trebinju, svoje radove je
objavljivao i u~estvovao na svim
kulturnim manifestacijama na koje
je imao pristup. Iz tog perioda datira
poluzavr{ena zbirka pjesama „Svijetle ta~ke u prostoru“ koju je nedavno zavr{io i namjerava je uskoro
objaviti.
Ratna nesre}a Bo{njaka Trebinja dovela je Mu{u u Dansku,
prvo u azilantski centar Avnstrup,
a onda su uslijedila seljenja, po raznim azilantskim centrima, da bi
se kona~no i za stalno nastanio u
gradu Vejle. Dolaskom u Dansku
i kona~nim rje{enjem svog statusa
ponovo su mu se otvorile mogu}nosti umjetni~kog stvarala{tva.
Uradio je mnogo slika te organizovao vi{e izlo‘bi, uglavnom na
lokalnom nivou. Uz najneposredniju pomo} Danske pomo}i izbjeglicama, 1995. godine, objavio
je svoju prvu knjigu poezije „Krik
zaborava“ koja je {tampana u 500
primjeraka. Zna~ajno je naglasiti
da je knjiga {tampana na danskom
ali i bosanskom jeziku, a po toj
knjizi ura|en je i eksperimentalni
pozori{ni komad.
Mu{o je posebno ponosan na
knji‘evno djelo „Dajem rije~ za
osmijeh“ sastavljeno od grupe od
18 autora, sa podru~ja biv{e Jugoslavije, a svi govore jednim jezi-
Naslovnica knjige „Dajem rije~ za osmijeh“
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
kom, svima razumljivim, onim
pjesni~kim. Na oko 130 stranica
ove knjige smje{teno je jako mnogo stihova, koji svaki pojedina~no
ali i svi zajedno pozivaju sve ljude svijeta na osmjeh dobrote i ljubavi. Knjiga je to posve}ena negiranju svega {to je zlo i svega {to
sa sobom nosi nesre}u i bijedu ‘ivota. Veli~ina ove knjige je {to je
nikla na temeljima rata, a sazidana
zidovima na~injenim od ljubavi.
Nakon ovakvog uvoda potrebno je objasniti gdje su elementi
humanosti radi kojih se Muamer
– Mu{o Avdi} na{ao na ovim stranicama. Njegova humanost ne
ogleda se samo u redovnom u~e{}u u svim humanitarnim akcijama
koje se organizuje i provode radi
prikupljanja humanitarne pomo}i
na{oj domovini. Nasuprot tome,
njegova humanost le‘i na sasvim
drugoj strani. Kompletan prihod
svoje prve objavljene knjige Mu{o
je usmjerio u fond za pomo} ranjenoj i bolesnoj djeci Bosne i Hercegovine. Ova posljednja knjiga,
grupe autora, namjenjena je
prodaji, a i njen kompletan prihod
usmjerava se ka istom fondu.
I jo{ ne{to. Mu{o je ve} odlu~io
da kompletan prihod svoje nove
knjige, koju }e uskoro objaviti, bude
usmjeren u istom pravcu, bolesnoj
djeci Bosne i Hercegovine.
Kada je ~ovjek humanista, a
posjeduje izra‘enu crtu umjetnika,
onda jedino {to nije umjetnost,
predstavlja pronala‘enje puta prema humanosti, a Mu{o ga je sigurno na{ao. Svojim humanim djelima uspje{no je prona{ao i put ka
srcima sve djece svijeta.
Dijaspora ostaje bez BH dr‘avljanstva: Ve} smo izgubili 60.000 gra|ana
Sergej Barbarez vi{e nije dr‘avljanin BiH!
Odluka Ustavnog suda BiH trebala bi dovesti do toga da bh. gra|ani u dijaspori i nakon 2013. zadr‘e dr‘avljanstvo
BiH. Nalo‘ena je promjena spornog Zakona o dr‘avljanstvu, ~emu su se do sada protivili politi~ari iz RS
B
osna i Hercegovina (BiH)
je ve} izgubila oko
60.000 gra|ana koji se
ispisali iz njenog dr‘avljanstva i
uzeli dr‘avljanstva Savezne Republike Njema~ke, Republike
Austrije ili Velikog vojvodstva
Luksemburga. Jedan od njih je biv{i bh. nogometa{ Sergej Barbarez. „Odavno svi ~lanovi moje familije, a djeca od ro|enja, imaju
njema~ke paso{e. I ja sam dobio
tu mogu}nost, ali odluka nije bila
laka“, ka‘e Barbarez za Deutsche
Welle.
Sergej Barbarez isti~e kako bi
bio sretniji da je dr‘avljanin i BiH,
no ova zemlja i Njema~ka nemaju
bilateralni sporazum o dvojnom
dr‘avljanstvu. „Dvije godine sam
poku{avao u~initi ne{to kod raznih ministara kako bih zadr‘ao i
dr‘avljanstvo na{e zemlje, ali rje{enja nije bilo“, ka‘e biv{i bh.
nogometa{ Sergej Barbarez.
Dijaspora godinama strahovala
Barbarez je samo jedan od
1.300.000 Bosanaca i Hercegovaca u dijaspori, a sporazume o
dvojnom dr‘avljanstvu BiH zemlja ima samo sa Srbijom i [vedskom. Sporazum sa Hrvatskom je
potpisan, ali ne i ratificiran. Kako
Zakon o dr‘avljanstvu nije uskla|en sa Ustavom, ve}ina gra|ana
BiH u dijaspori mogla bi ostati
bez bh. dr‘avljanstva, na {ta upozorava i predsjednik Svjetskog
saveza dijaspore BiH Zaim Pa{i}.
„Vi{e od deset godina tra`imo
od svih politi~ara u BiH da povedu brigu o dijaspori koja je ve}
dobro situirana i ima mogu}nosti
da pomogne svojoj zemlji, kako
finansijski i projektima, tako i u
procesu evropskih integracija, ali
nema sluha. Tra`imo da se rije{e
sporne zakonske odredbe, posebno ^lan 17 Zakona o dr`avljanstvu BiH“, apelira Pa{i}.
Sporni ^lan 17 bit }e
promijenjen
Prema ^lanu 17, dr‘avljanstvo BiH gubi se dobrovoljnim
sticanjem drugog dr‘avljanstva,
Sergej Barbarez:
„Dvije godine sam
poku{avao u~initi
ne{to kod raznih
ministara kako bih
zadr‘ao i
dr‘avljanstvo na{e
zemlje, ali rje{enja
nije bilo“
ukoliko se druga~ije ne odredi bilateralnim sporazumima, poja{njava pomo}nik Ministra civilnih poslova BiH u Sektoru za
dr‘avljanstva Milan Zjaji}. „Prema sada{njim propisima, osobe
koje su ranije stekle dr‘avljanstvo
neke druge dr‘ave, trebale bi se
do 1. januara 2013. opredijeliti o
tome ~ije dr‘avljanstvo ‘ele“,
ka‘e Zjaji}.
Ustavni sud BiH zato nala‘e
Parlamentu da izmijeni sporni
Zakon, kako bi se gra|anima
omogu}ilo da i nakon 2013. zadr‘e bh. dr‘avljanstvo. Sporne
zakonske odredbe odnose se na
sve gra|ane u dijaspori bez obzira
na nacionalnu pripadnost. No, politi~ka ra~unica u ovoj zemlji je
surova, a lideri neumoljivi u
nastojanjima da stotine hiljada sopstvenih gra|ana zauvijek izbri{u
iz dr‘avljanstva, upozorava poslanik u Predstavni~kom domu
Parlamenta BiH Beriz Belki}.
Zloupotreba entitetskog glasanja
„Od tih 600.000 ljudi koji bi
mogli ostati bez dr`avljanstva,
siguran sam da najmanje jedna
tre}ina ima visoko obrazovanje.
To su mlade generacije koje bi
mogle BiH i te kako pomo}i“, ka`e Belki}. Brisanjem iz dr`avljanstva, njima se {alje poruka da u
Ustavni sud Bosne i
Hercegovine nalo‘io je
Parlamentarnoj skup{tini da
u roku od pola godine
izmijeni sporni Zakon o
dr‘avljanstvu koji
onemogu}ava zadr‘avanje
bosansko-hercegova~kog
dr‘avljanstva osobama koje
imaju drugo dr‘avljanstvo u
zemljama s kojima BiH nema
potpisane bilateralne
sporazume
sopstvenoj zemlji nisu dobrodo{li
i da im se `eli oduzeti pravo glasa.
Za vi{e od 20 posto poslanika u
Predstavni~kom domu politi~ki je
prihvatljivo to {to bi, pored velikog broja Bo{njaka u dijaspori,
bez bh. dr`avljanstva i pripadaju}ih i prava ostali i mnogi bh.
Srbi i Hrvati.
„Ovim promjenama, koje je
sada nalo`io Ustavni sud BiH,
apsolutno su se protivili svi poslanici iz Republike Srpske, pri ~emu
su koristili i pravo tzv. entitetskog
glasanja, tako da bi svaki put
zahtjev za promjenom Zakona bio
oboren“, ka`e Belki}. U roku od
{est mjeseci Parlament mora
provesti odluku Ustavnog suda,
koju pozdravlja i Svjetski savez
dijaspore BiH. Predsjednik saveza
Zaim Pa{i} ka`e da Hrvati, Srbi,
Bo{njaci i ostali u dijaspori imaju
istu `elju, „da ostanu gra|ani BiH“.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine nalo‘io je Parlamentarnoj
skup{tini da u roku od pola godine izmijeni sporni Zakon o dr‘avljanstvu koji onemogu}ava zadr‘avanje bosansko-hercegova~kog dr‘avljanstva osobama
koje imaju drugo dr‘avljanstvo u
zemljama s kojima BiH nema
potpisane bilateralne sporazume.
Autor: Samir HUSEINOVI]
(Deutsche Welle)
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 11
INTERVJU
INTERVJU
Razgovarao: Fadil ]ATOVI]
P
Zaim Pa{i}, Predsjednik Svjetskog saveza BH dijaspore:
„Dvojno dr‘avljanstvo
je sada ve} realnost“
12
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
roblem dvojnog dr‘avljanstva u BiH problem
je oko kojeg se lome
koplja ve} du‘e vremena. Nerje{avanje ovog pitanja predstavljalo
je latentnu opasnost da na{a
domovina izgubi gotovo tre}inu
svog stanovni{tva. Bio je to povod da zamolimo gospodina Zaima Pa{i}a, Predsjednika SSD
BiH, za ovaj intervju.
SSD BiH ve} dugo vremena vodi bitku da se problem dvojnog
dr‘avljanstva napokon razrije{i, a odskora se u to uklju~io i
~lan BH dr‘avnog Predsjedni{tva gospodin Bakir Izetbegovi}. Zahvaljuju}i njemu u~injen
je ogroman pomak da se kona~no ovo pitanje skine sa dnevnog reda. Kako vi vidite rje{avanje ovog pitanja?
PA[I]: Ve} vi{e od deset godina ~ekamo da se donese Zakon o
dvojnom dr‘avljanstvu, a to
~ekanje ima i svoju cijenu. SSD
BiH je u zadnjih 10 godina, kod
odgovornih politi~ara i stranaka
na vlasti, poku{avao izna}i
mogu}nost da se po proceduri u
PS BiH poni{ti zakon ili bolje re}i
~lan 17. Zakona o dr‘avljanstvu.
Slali smo na{e zahtjeve i Visokim
predstavnicima, kako bi oni uticali
na iste, me|utim sve {to smo ~inili
nije davalo rezultata. Na‘alost, mi
nismo bili upoznati sa ~injenicom
da ~lan predsjedni{tva BiH mo‘e
uputiti apelaciju Ustavnom sudu
BiH, po ovim pitanjima, mada
smo bili u direktnim i indirektnim
kontaktima sa svim ~lanovima
Predsjedni{tva BiH. Nikada
nismo dobili ovakav odgovor niti
reakciju, kao {to je to u~inio
gospodin Bakir Izetbegovi}. SSD
BiH je upu}ivao svoje zahtjeve i
u medije, organizovao je vi{e
okruglih stolova na ovu temu, bez
stvarnih rezultata. Sada je sve
zavr{eno veoma jednostavno, prije svega zahvaljuju}i gospodinu
Bakiru Izetbeguvi}u. Prilikom
na{e posjete Sarajevu mi smo mu
se zahvalili u ime SSDBiH kao i
u ime svih na{ih gra|ana, ~ije je
pravo na imanje svoje domovine
bilo ugro‘eno. Tom prilikom smo
dogovorili i budu}e korake i saradnju na rje{avanju i drugih
otvorenih i goru}ih pitanja za na{e
gra|ane u dijaspori, prije svega
pitanja vezanih za registraciju
bira~a za glasanje na izborima.
Od 12. do 14. oktobra 2011.
godine, u Sarajevu je odr‘ana
regionalna TAIEX konferencija
o migraciji. Kao predsjednik
SSDBiH u~estvovali ste na toj
konferenciji. Mo‘ete li ~itaocima BH Glasa objasniti pojam
TAIEX i koliki je zna~aj te koferencije za BH dijasporu?
PA[I]: Konferencija je bila dobro
mjesto da se razmijene iskustva
dr‘ava u regionu oko migracije i
zakona o migraciji kao i kako bolje organizovati saradnju izme|u
dr‘ave i dijaspore. Mislim da na{a
dr‘ava mora jo{ mnogo uraditi na
ovom programu, a pogotovo po
pitanju rada sa dijasporom. Dobio
sam utisak da se zemlje zapada
‘ele osigurati da u budu}nosti
imaju {to manje migranata, pogotovo onih sa manjom naobrazbom
i da ve} razmi{ljaju o povratku ili
reemigraciji, pogotovo penzionera. Nekoliko zemalja Isto~ne
Evrope je predstavilo svoje programe saradnje dr‘ave i dijaspore.
Najvi{e mi se dopala prezentacija
Moldavije. Oni su, kao dr‘ava, pomogli svojoj dijaspori da se organizuje u zemljama gdje ih ima najvi{e, a sada od njih o~ekuju pomo} i to od ulaganja u razvoj zemlje pa sve do politi~kih integracija. Ovo je i te kako dobar primjer vlastima u Bosni i Hercegovini.
Kakva je saradnja SSDBiH sa
dr‘avnim organima i institucijama BiH ?
PA[I]: SSD BiH je u svojim programskim ciljevima istakao zahtjev da se oformi Ministarstvo za
dijasporu, ali smo od nadle‘nih
organa uvijek dobijali odgovor da
postoji potreba za drugim, va‘nijim ministarstvima. Time nikada
nismo dobili ozbiljniju platformu,
za na{e organizovanije djelovanje
u BiH. Imamo dobru saradnju sa
Ministarstvom za ljudska prava i
izbjeglice, ve} du‘i vremenski period, a sada se uspostavlja bolja
saradnja i sa pojedinim ~lanovima
Predsjedni{tva.Tako|er smo imali
saradnju sa FIPA-om, u obliku
predstavljenja programa za investiranje u BiH. Generalno gledaju}i, nisam zadovoljan odnosom
dr‘ave prema dijaspori, jer organi
dr‘ave i pojedini politi~ari nisu zainteresovani za dijasporu.
Vratimo se povodu za ovaj razgovor. Za{to se Zakon o dvojnom dr‘avljanstvu do sada nije
usvojio i ko je, po Va{em mi{ljenju, najve}i krivac za njegovo
neusvajanje?
PA[I]: Mislim da osnova problema le‘i u neadekvatnom dr‘avnom ure|enju Bosne i Hercegovine ali isto tako i u nezainteresovanosti ve}ine politi~ara koji ni{ta
ne ~ine da se ovo pitanje rije{i.
Moram ista}i da se mi koji trenutno ‘ivimo izvan domovine, moramo jo{ vi{e anga‘ovati, pogotovo
prilikom glasanja, kako bi oja~ali
pozicije pregovara~a iz dijaspore.
Koji su glavni razlozi formiranja
Svjetskog Saveza Dijaspore BiH
i da li ste zadovoljni dosada{njim u~inkom SSDBiH?
PA[I]: Na osnovu prijedloga Dr.
Karavdi}a, koji ‘ivi u Australiji,
da se dijaspora BiH organizuje na
globalnom planu ali i aktivno{}u
Organizacionog odbora, sa~injenog uglavnom od strane predstavnika UK Networka iz Velike Britanije, krenulo se u organizaciju i
pripremu preduslova za prvi sastanak i osnivanje SSD BiH. U
ovom Odboru je bio i predstavnk
iz Danske gospodin Hajrudin
Omerovi}. Osnovni cilj organizovanja SSD BiH je da se lak{e
ostvare realni zahtjevi na{e dijaspore te da se pomogne pri organizovanju na{ih gra|ana u zemljama gdje nije bilo organizacija niti
saveza BH gra|ana. Mislim da se
BH dijaspora mora jo{ bolje organizovati jer u toj organizaciji i na{oj aktivnosti le‘e ogromni potencijali, kojima bi mogli pomo}i da
svima nama ali prvenstveno na{oj
domovini, Bosni i Hercegovini,
bude jo{ bolje.
Kakva je saradnja Glavnog
odbora SSDBiH, sa ~lanovima
Glavnog odbora iz Danske i koje su to aktivnosti i projekti u
kojima ste u~estvovali zajedno?
PA[I]: Saradnja je uglavnom dobra. Imamo aktivnog ~lana GO iz
Danske, g. Samira Zameticu.
Saradnja se odvijala uglavnom na
organizovanju prvog sastanka GO
SSD BiH, zatim kroz u~e{}e sportskih ekipa koje mi organizujemo, a aktivno sara|ujemo i na
organizovanju humanitarnih aktivnosti.
Kada smo ve} kod sportskih
aktivnosti, ‘elimo vam postaviti
jedno konkretno pitanje. Osmo
svjetsko prvenstvo dijaspore
BiH, u malom fudbalu/nogometu, odr‘ano je u Velikoj Kladu{i. Gdje bi se moglo organizovati naredno i kakvi su uslovi za kandidaturu organizacije
ove manifestacije?
PA[I]: Na slijede}em sastanku
GO SSD bit }e raspisan novi
konkurs za doma}ina Devetog
svjetskog prvenstva SSD BiH u
malom fudbalu-nogometu, a
uslovi su jednostavni: obezbije|enje sportske dvorane ili drugih terena za odigravanje utakmica,
hrana za sve u~esnike za dane takmi~enja, informacije o jeftinijim
hotelima, gdje tro{kove snose u~esnici. Osim toga, u praksi je organizacija zabavne ve~eri za sve
u~esnike prvenstva. Mislim da
uslovi nisu te{ki i da se u svakoj
zemlji, gdje postoji BH organizacija, mogu obezbijediti uslovi za
takmi~enje.
Mo‘ete li nam ne{to re}i o
planovima SSDBiH, u narednom periodu?
PA[I]: Osnova planova za naredni perid ogleda se u pribli‘avanju
saveza Evropskim projektima,
organizovanju mladih u dijaspori
i njihova saradnja sa generacijom
iz BiH, te nastavak rada po pitanju
na{ih odnosa sa domovinom.
Izbori u BiH su zavr{eni prije
godinu dana. SSD BiH je dala
veliki doprinos da na{i gra|ani
u dijaspori iza|u na izbore. Da
li ste zadovoljni odzivom na
proteklim op}im izborima i da
li mislite da je dovoljno u~injeno na izgra|ivanju svjesti poje-
dinca da pomognu, svojim glasom, u rje{avanju bitnih problema, kad je na{a domovina –
BiH, u fokusu?
PA[I]: Naravno da nisam zadovoljan izlaskom na{ih gra|ana u
dijaspori na glasanje ali sam nezadovoljan i odnosom politi~kih
stranaka prema dijaspori. Mi smo
im ponudili da nam predstave svoje programe ali su oni ostali gluhi.
Pasivnost BiH politi~ara je isklju~ivi problem {to su mnogi na{i
gra|ani ostali nezainteresovani za
glasanje. Mi smo u na{im zahtjevima tra‘ili i posebnu izbornu
jedinicu za dijasporu, kao {to je
praksa u zemljama u okru‘enju.
Da smo dobili mogu}nost da se
direktno iz dijaspore bira nekoliko
predstavnika u Parlament BiH to
bi sigurno privuklo na{e gra|ane
da se odlu~e i glasaju.
Mo‘e li SSDBiH u~initi ne{to vi{e
na ja~anju veza biznismena iz BH
dijaspore sa domovinom, radi zajedni~kih ulaganja u odre|ene razvojne projekte, kojima bi se dao
zna~ajniji podsticaj razvoju malog i srednjeg poduzetni{tva i tako
uticalo na smanjenje broja nezaposlenih u BiH, posebno mladih?
PA[I]: SSD BiH je ranije organizovao Biznis Forume na koje smo
pozivali biznismene sa tog podru~ja. Me|utim, zbog stanja u BiH
mi{ljenja sam da su mogu}nosti
prili~no ograni~ene, pa ipak bi na{i gra|ani mogli vi{e ulagati u
BiH. Na{i mladi stru~njaci, koji su
se integrisali u ve}e kompanije,
mogli bi pomo}i kod promocije
BiH kompanija. Mislim tako|er
da bi se moglo raditi na manjim
ulaganjima BH gra|ana u poljoprivredu ili malu privredu, uz dobru organizaciju banaka i ni‘ih nivoa vlasti u BiH. Ovo }e biti jedan
od prioritetnih zadataka SSD BiH
u budu}nosti, obzirom da imamo
veoma dobru radnu grupu za biznis. U tom smislu mislim da }e
biti jo{ ve}ih aktivnosti, u narednom periodu, ukoliko se pobolj{a cjelokupna slika dru{tva i ukoliko de{avanja u Bosni i Hercegovini budu i{la u pravom smjeru.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 13
FOTO [email protected]
BH Glas na utakmici Francuska – BiH u Parizu
Parizom se prolamalo „Volim te, Bosno!“
Iz desetina hiljada grla bosansko-hercegova~kih istinskih domoljuba i patriota, prolamalo se Parizom „Volim
te Bosno“. Kolona BH navija~a iz dijaspore i Bosne i Hercegovine, duga nekoliko kilometara, pro{la je
dostojanstveno ulicama i trgovima Pariza i na najbolji, i najupe~atljiviji na~in prezentirala nacionalnu svijest i
dr`avotvornost zajedni~ke nam domovine Bosne i Hercegovine
Pi{e: Sabrija OV^INA,
Foto: Fadil ]ATOVI]
Fehim EDHEMOVI]
Dino OV^INA
P
ariz i Francuska su bili puni Bosne i
Hercegovine u utorak 11.oktobra 2011.
BH Glas je dao svoj skromni doprinos
svemu tome, sa 75 putnika koji su putovali
za Francusku u na{oj organizaciji i fantasti~no
bodrili na{u reprezentaciju na prelijepom
stadionu „Stade De France“.
BH Glas je ‘elio pomo}i svim onim
Bosancima i Hercegovcima koji ‘ive u
dijaspori u Danskoj, a kojima je Bosna i
Hercegovina u srcu, draga i mila, i koji su
‘eljeli bodriti na{u nogometnu reprezentaciju
u Paraizu. U skladu sa na{im skromnim
mogu}nostima, organizirali smo zajedni~ko
putovanje duplim autobusom za 75 osoba sa
Jylland-a, prete‘no iz Horsens-a i Ålborg-a. BH
Glas je glasilo bosansko-hercegova~ke
dijaspore u Danskoj koji okuplja dobrovoljce,
volontere, dakle ljude koji bez ikakve nov~ane
nadoknade pi{u i ure|uju ovaj list. Organizacija
putovanja za Pariz je tako|er protekla na
potpuno dobrovoljnoj i neprofitabilnoj osnovi.
Najve}a i najljep{a naknada BH Glasu je bila
neizmjerna radost i zadovoljstvo na licima
na{ih putnika, zato {to su bili u mogu}nosti
dostojanstveno prezentirati svoju zemlju i
naciju, i biti uz na{e „zmajeve“ u presudnim
bitkama za ugled i prosperitet BH nogometa i
na{e zajedni~ke dr‘ave.
Putovanje je proteklo u najboljem redu,
primjernom vladanju i pona{anju, i bez
ikakvih problema. Svi na{i putnici su se vratili
zdravi svojim porodicama u Dansku. Bogatiji za jedan veliki do‘ivljaj koji se ne mo‘e
nikada zaboraviti. Biti zajedno sa desetinama
hiljada na{ih zemljaka kojima je Bosna i
14
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
Hercegovina u srcu i du{i, navijati za svoju
zemlju, pjevati navija~ke i patriotske pjesme
u sred Pariza – to se ne zaboravlja. Prijatelji
Bosne i Hercegovine mogu se ponositi na{im
pona{anjem i navijanjem u Parizu, a njeni
neprijatelji imaju puno razloga da se zabrinu
zbog na{eg kristalno iskazanog patriotizma i
jedinstva, i to u sred Pariza!
BH navija~i su bili izmije{ani sa
francuskim navija~ima, jer je ogromna ve}ina
na{ih navija~a iz dijaspore kupila karte preko
Francuskog nogometnog saveza, to jest putem
interneta. I na{a grupa od 75 putnika je bila u
dodiru sa francuskim navija~ima – sve je
proteklo u najboljem redu i miru, i bez ikakvih
problema. Svako je navijao sportski i srcem
za svoju reprezantaciju, mahao zastavama,
{alovima i ostalim rekvizitima bez vrije|anja
ili provociranja. I zastava BH Glasa se vihorila
u Parizu!
Kolonu navija~a dugu nekoliko kilometara
koja se kretala trgovima i ulicama do stadiona
„Stade De France“ pozdravljali su gra|ani Francuske sa osmijesima i mahanjem. Prilikom
prolaza kolone kroz strana~ki kvart u Parizu,
pozdravljani smo iz okolnih zgrada i
mahanjem BH zastavama, koje su dr`ale ruke
nekih nepoznatih Afrikanaca nastanjenih u
Francuskoj! Fantasti~no i ne ponovljivo! Bilo
je za ne povjerovati! To je naravno izazvalo
erupciju odu{evljenja i skandiranje „Bosna,
Bosna“ i „Merci“(Hvala) iz hiljada grla…
Na ‘alost, nije primije~eno da je neka od
mnogobrojnih bosansko-hercegovackih TVku}a zabilje‘ila ovu veli~anstvenu promociju
BH dr‘avnosti, koju su BH navija~i
demonstrirali na trgovima i ulicama Pariza.
TV-gledaoci, gra|ani u Bosni i Hercegovini,
osta}e tako uskra}eni za ovaj veli~anstveni
do‘ivljaj nacionalne svijesti i ljubavi prema
dr‘avi Bosni i Hercegovini.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 15
DOM, ZDRAVLJE I PORODICA
Oboljenja srca (4)
Priprema: Bahrija [I[I]
E
ndokarditis je upala ili
oteklina unutra{nje stijenke srca i sr~anih zalistaka. Naj~e{}i oblik endokarditisa je
subakutni bakterijski endokarditis
(SBE). Srce sa manama ili nepravilnim zaliscima mo‘e imati unutra{njih prostora u kojima krv ne
te~e normalno. Takvi nepravilni
zalisci ili sr~ane mane uobi~ajena
su mjesta za takvu vrstu infekcije.
Umor i vru}ica su naj~e{}i simptomi, a kod nekih pacijenata
javljaju se i drugi simptomi kao
{to su obilna no}na znojenja,
gubitak na te‘ini ili bolovi u zglobovima. Neki ljudi koji boluju od
SBE-a imaju malene crvene ta~ke
na ko‘i ili ispod noktiju. To je znak
da su bakterije iz inficirane sr~ane
stijenke pro{le krvotokom i stigle
do vanjskog tkiva. Novi sr~ani
{um je tako|e ~est simptom, a
SBE mo‘e dovesti i do uve}anja
slezene. SBE se mo‘e razvijati
mjesecima prije nego se dijagnosticira jer simptomi mogu biti slabo izra‘eni i nastupati postupno.
Na kraju vru}ica, malaksalost,
umor ili neobi~ne crvene ta~kice
natjeraju ve}inu oboljelih da se
obrate svom ljekaru.
Pretrage i lije~enje
Nalazi krvi i kulture mogu pomo}i pri identifikaciji vrste i te‘ine
infekcije. Ehokardiogram }e pokazati bakterijsku koloniju na
sr~anim zaliscima. Kad se identificira bakterija, obi~no se sedmicama daju intravenski antibiotici
Endokarditis
1. Obloga
sr~ane komore
(Endocardium)
2. Vanjska
strana srca
kako bi se infekcija izlije~ila. Mo‘da }e trebati hirur{kim putem
zamijeniti nepravini sr~ani zalistak, ako ga je infekcija jo{ vi{e
Konzumiranjem pistacija sprije~ite
sr~ane bolesti i karcinom
Ako ste mislili da su pistaciji
napast po liniju, ne bi trebalo da
imate osje}anje krivice, jer je ipak
rije~ o zdravoj namirnici ako se
jede umjereno. Oni su zdravija
alternativa ~okoladi, ~ipsu ili slatki{ima.Ako ‘elite da snizite nivo
lo{eg holesterola, za{titite se od
16
sr~anih bolesti i sprije~iti karcinom, svakodnevno konzumirajte
{aku pista}a. Naime, ovi ora{asti
plodovi prepuni antioksidanasa
{tite }elije organizma od {tetnih
materija - slobodnih radikala. Za
razliku od ostalih ora{astih plodova, pistaciji sadr‘e ve}u koli~inu
dijetetskog antioksidansa luteina,
betakarotena i gama-tokoferola.
Betakaroten se pretvara u vitamin
A koji spre~ava rak. Gama-tokoferol je ~est oblik vitamina E koji
{titi od bolesti srca. Lutein je glavni sastojak tamnozelenog lisnatog povr}a, a va‘an je za vid i zdravu ko‘u.
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
o{tetila.
Preventiva
Ljudi koji imaju nepravilan
sr~ani zalistak trebali bi sa svojim
ljekarom razgovarati o opasnostima koje mogu nastati od endokarditisa. Isto tako, kod svih intervencija na zubima, stomatolog se
mora upozoriti na ovo oboljenje.
U slu~aju bilo kakvih hirur{kih
zahvata na to se mora upozoriti
medicinsko osoblje koje u~estvuje
u takvim zahvatima. Ovo je va‘no
radi toga {to se pri takvim intervencijama mo‘e dogoditi da bakterije prodru u krvotok. Ako se
malo prije i odmah nakon popravljanja zuba ili operacije uzimaju
antibiotici, bakterije se ne}e razmno‘avati i sprije~it }e se endokarditis.
Niski krvni pritisak
Niski krvni pritisak, ili hipotenzija, odnosi se na krvni pritisak ispod 90/50. U ortostatskoj hipotenziji krvni pritisak naglo pada
kad se osoba uspravi u sjede}i polo‘aj ili ustane. Mnogi ljudi s vremena na vrijeme do‘ive takvu
vrstu hipotenzije. Ako se doga|a
~e{}e, mo‘da je izazvana lijekovima, neurolo{kim poreme}ajima,
pomanjkanjem hormona ili sr~anim problemima.
Niski krvni pritisak se obi~no
ne lije~i jer se simptomi rijetko pojavljuju. Ali ako je uzrok niskog
pritiska neki drugi problem, onda
se ta bolest trebati lije~iti.
Nizak krvni pritisak nema nikakvih simptoma, osim ako niski
krvni pritisak nije povezan s lo{im
krvotokom, a tada su simptomi
vrtoglavica, o{amu}enost, nesvjestice ili malaksalost organizma.
Jabuke i kru{ke ~uvaju od
mo‘danog udara
Konzumacija ve}ih koli~ina
vo}a i povr}a s bijelim „mesom“
poput jabuka, kru{aka ili cvjeta~e
mo`e pomo}i u za{titi od mo`danih udara, pokazalo je istra`ivanje objavljeno u magazinu
Stroke. Holandski istra‘iva~i, koji
su 10 godina pratili zdravlje vi{e
od 20 hiljada osoba, ipak nisu
otkrili razlog zbog kojeg je rizik
od mo‘danog udara manji ~ak 52
posto kod osoba koje jedu puno
jabuka, kru{aka, banana ili
cvjeta~e. Stru~njaci upozoravaju
da to ne zna~i da ljudi trebaju
prestati jesti druge vrste vo}a i
povr}a, javlja hina. Na po~etku
istra‘ivanja u~esnici su ispunili
detaljni upitnik o prehrambenim
navikama i na~inu ‘ivota u
prethodnoj godini, a nakon toga
pra}eni su sljede}ih deset godina
te je istra‘ivana veza boje vo}a i
povr}a i rizika od mo‘danog
udara. Nau~nici su uo~ili da je
pove}anje potro{nje „bijelog“
vo}a i povr}a za 25 grama
dnevno vezano uz devetpostotno
smanjenje rizika od udara.Isto
istra‘ivanje nije pokazalo da na
u~estalost mo‘danih udara uti~e
konzumiranje tamnozelenog
lisnatog povr}a, kupusa i salate
citrusa ili crvenog vo}a i povr}a.
Umor, nesanica, depresija
Kako pre‘ivjeti nagle
vremenske promjene?!
Nagle promjene temperature vazduha kojima smo izlo‘eni
ovih dana, mu~e i hroni~ne bolesnike i relativno zdrave
osobe, a istra‘ivanja pokazuju da meteoropatija naj~e{}e
poga|a djecu mla|u od 15 i osobe starije od 50 godina
N
Male kulinarske vje{tine
Poku{ajte jela pripremiti druga~ije
agle promjene vremena
izazivaju umor, migrene, nesanicu, depresiju i probleme sa krvnim
pritiskom, te{ko ih podnose
asmati~ari, reumati~ari i sr~ani bolesnici, ali i relativno zdrave osobe.
U posljednjih desetak godina,
svjedoci smo naglih vremenskih
promjena i pojave da se godi{nja
doba smjenjuju bez prelaznih razdoblja, a dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose i do 20 stepeni, zbog ~ega od tegoba koje izaziva promjena vremena pati gotovo polovina svjetske populacije,
javlja Tanjug.
Prelazi izme|u godi{njih doba
su „kriti~ne ta~ke“, jer su tada u~estalije pojave bolesti ali i smrtno-
Me|imurska gibanica
Priprema: Amila SMAJLAGI]
J
esen se polagano uvla~i u na{e
ku}e, avlije, sokake i ulice.
Vi{e ne razmi{ljamo o nekoj laganoj hrani. Sada imamo vremena za komplikovanija jela i kola~e. Mi, Bosanci i Hercegovci nismo Me|umurci, ali evo dva izvrsna recepta me|imurske gibanice, u koju je ukombinovano
mnogo stvari potrebnih na{em
organizmu u ovim hladnim jesenjim danima. Recepti su vrlo sli~ni jedan drugom, a vi izaberite
koji na~in vam se ~ini lak{im i
ukusnijim. Neko voli cimet, neko
ne. Neko mo‘e opet pre‘ivjeti
bez oraha, a neko ih obo‘ava. Sve
{to vam se ne ~ini primamljivim
mo‘e da se zamijeni nekom
drugom kombinacijom vo}a.
Me|imurska gibanica
1/2 kg kora za pitu izrezati
na veli~inu tepsije za pe~enje.
Tepsiju namastiti. U malo mlijeka rastopiti maslac. Na dno
Bakina gibanica, s preljevom od slatkog vrhnja
U nauljenu tepsiju staviti 2
kore i premazati ih rastopljenim
maslacem (potrebno oko 10 dkg
maslaca). Tanko namazati dio nadjeva od oraha. Prekriti korom namazanom rastopljenim maslacem, a zatim poprskati slatkim
vrhnjem (potrebno oko 0,5 dl. slatkog vrhnja). To poklopiti narednom korom pripremljenom na isti
na~in. Ponavljati postupke izmjenjuju}i nadjeve po redu, dok ima
sastojaka. Na kraju sve to pokriti
posljednjom, nenama{}enom,
korom. Preliti preljevom koji
napraviti od 0,5 dl mlijeka pomije{anog sa 0,5 dl slatkog vrhnja.
Nadjev od jabuka: Oguliti i naribati 1 kg kiselih jabuka koje potepsije slo‘iti tri lista kora, a svaki
list premazati rastopljenim masla-
mije{ati sa 2 supene ka{ike {e}era
i 2 supene ka{ike mrvica (prezla).
Nadjev od oraha: 25 dkg mljevenih oraha preliti sa 5 dl vrelog mlijeka, tome dodati 3 supene ka{ike {e}era, 2 ka{ike meda i 10 dkg gro‘|ica.
Nadjev od maka: Izmije{ati
25 dkg maka sa 2 ka{ike {e}era i
jednu ka{i~icu vanilin {e}era.
Neprestano mije{aju}i polagano
dodavati 0,5 dl vru}eg mlijeka,
paze}i da smjesa ostane gusta.
Nadjev od sira: Propasirati 50
dkg mladog kravljeg sira pa mu
dodati 3 ka{ike {e}era, ka{ikicu
vanilin {e}era i jedno jaje. Sve to
dobro izmije{ati ka{ikom.
Bakina gibanica se pe~e oko
60 minuta na 180 stepeni.
cem. Na to prvo staviti nadjev od
maka. Na to staviti dvije kore, a svaki
sti, navode iz Instituta.
Nagla promjena vremena izaziva ve}u u~estalost sr~anih i mo‘danih udara, prehlada, upale disajnih organa i astmati~nih napada
kod starijih osoba i hroni~nih kardiovaskularnih bolesnika.
Doktori zato u prelaznom periodu savjetuju dovoljno sna, jer je
umoran ~ovjek osjetljiv na sve, pa
i na promjenu vremena, a preporu~uju fizi~ku aktivnost i boravak
na svje‘em vazduhu, kao i laganu
ishranu bogatu vitaminima.
Preporu~uje se redovno tu{iranje naizmjeni~no toplom i hladnom vodom i slojevito obla~enje,
dok hroni~ni bolesnici moraju
strogo da se pridr‘avaju terapije.
list tako|er premazati rastopljenim
maslacem. Potom prekriti nadjevom
od oraha, pa dvije maslacem
nama{}ene kore, pa nadjev od
jabuke, pa dvije nama{}ene kore, pa
nadjev od sira i na kraju opet zavr{iti
s tri dobro nama{}ene kore.
Nadjev od maka: 20 dkg mljevenog maka, 3 dcl mlijeka, 20 g {e}era,
1 paketi} vanilin {e}era
Mak preliti kipu}im mlijekom u
kojem je prethodno rastopljen {e}er
i vanilin {e}er.
Nadjev od oraha: 10 dkg oraha, 10
dkg pr‘ene p{eni~ne klice (ako nemate
p{eni~nih klica, mo‘e i 20 dkg oraha),
10 dkg {e}era, 1 dcl toplog mlijeka
Orasi se preliju kipu}im mlijekom u kojem se rastopio {e}er.
Nadjev od jabuka: 1 kg ribanih
jabuka, 5 dkg {e}era, 1 paketi} vanilin {e}era, 1/2 kafene ka{i~ice cimeta
Neoguljene jabuke oprati, naribati i ocijediti od suvi{ne teku}ine
pa dodati {e}er, cimet i vanilin {e}er.
Nadjev od sira: 50 dkg svje‘eg
sira, 2 jaja, ribana kora od pola limuna, 50 gr maslaca, 50 dkg {e}era
Razmutiti jaja i dodati im maslac, {e}er i ribanu koru limuna, pa
sve ra ravnomjerno umije{ati u sir.
Gibanicu pe~i u rerni zagrijanoj na
150° C oko 40 minuta. Kad se gibanica
ohladi, posuti je sa {e}erom u prahu.
Nadamo se da vam se sve ovo
~ini primamljivim i laganim za
napraviti. Znajte da }e vam se cijela
ku}a uzmirisati lijepim mirisima.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 17
SPORT
BH glas na licu mjesta: Impresije sa kvalifikacijskog me~a
nogometne bh. reprezentacije u Parizu
Pariz odjenut u plavo-‘uto
Tekst i foto: Benjamin DAJI]
S
a dvije pobjede u
septembarskom dvome~u
protiv Bjelorusije i zaslu‘eno uknji‘enih 6 bodova nogometna
reprezentacija BiH se pred posljednja dva susreta u svojoj kvalifikacijskoj grupi na{la u situaciji koja
je bila toliko pogodna da se u nju
prije ljeta veoma te{ko moglo
nadati, a kamoli vjerovati. Osim
na{ih pobjeda na ruku su nam i{li i
ostali rezultati tako da bi nam
pobjeda protiv Luksemburga u
Zenici obezbijedila bara‘ i ~ak
pru‘ila {ansu za borbu sa Francuskom za direktan plasman na EP
2012.
Prvi dio posla je bio besprije18
korno odra|en. Luksemburg je iz
Zenice ispra}en sa 5 golova u mre‘i, a odabranici Safeta Su{i}a su
ostali zdravi, ~itavi i neoptere}eni
kartonima. Teren za sudbonosni i
historijski me~ u Parizu je bio pripremljen. Ra~unica je bila jednostavna – imamo osiguran bara‘, a
pobjeda nas vodi direktno na evropsku smotru nogometa sljede}eg
ljeta. Dakle rastere}eni imperativa
rezultata na{i reprezentativci su
mogli mnogo opu{tenije u}i u pri-
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
preme za ovaj susret i smireno fokusirati isklju~ivo na sebe i svoju
igru ne ovise}i o drugim rezultatima.
Za ovaj historijski me~ BH
Glas je poput mnogih bh. udru‘enja {irom Evrope organizirao
put za Pariz obezbijediv{i autobus,
koji je bio popunjen do posljedneg
mjesta. Cjelono}no putovanje nije
ni u najmanjoj mjeri moglo sputati
emocije koje su se gomilale ve}
danima, a prilaskom Parizu protok
adrenalina kroz tijelo je bivao sve
ve}i. Na putu je susretano sve vi{e
autobusa i privatnih automobila
oki}enih bosanskim zastavama
koji su hrlili ka istoj destinaciji kao
i mi. Taj 11.10. 2011. u Gradu
svjetlosti je uistinu bio dan koji je
trebalo do‘ivjeti da bi ga se moglo
opisati. Ta vi{emilionska metropola, jedan od najpoznatijih
gradova na svijetu i ‘elja i(li)
uspomena stotina miliona turista
bila je toga dana okupana u
bojama na{e domovine. Od ranih
jutarnjih sati pa do same utakmice
bukvalno na svakom uglu ovoga
ogromnoga grada, od Louvrea,
preko Trijumfalne kapije pa do
Eiffelovog tornja i svugdje
drugdje, mogli su se sresti Bosanci
svih uzrasta. Momci, djevojke,
stariji, djeca, svi odjenuti u bh.
dresove i trenerke ili ogrnuti
zastavama mar{irali su gradom,
organizirali se u ve}e skupine koje
su ponosno uzvikivale i pjevale
navija~ke parole i pjesme, ~ula se
na vi{e mjesta i harmonika, a ~ak
se okretalo i janje na ra‘nju...
Na par sati pred po~etak me~a
plavo-‘uta rijeka je usmjerila svoj
Reprezentacija BiH u sjede}oj odbojci
Sedmi put prvaci Evrope!
tok ka francuskom nacionalnom
stadionu Stade de France, veleljepnom zdanju moderne nogometne katedrale koja mo‘e primiti
oko 81 000 gledatelja. Te{ko je
bilo vidjeti ijedno prazno sjedi{te
za vrijeme utakmice, a prekrasno
je bilo u‘ivati u pogledu na dupke
ispunjene tribine i vidjeti na hiljade bh. zastava. Oko 20 000 na{ih
navija~a stvorilo je fantasti~nu
kulisu i upu}ivali su konstantno
glasnu podr{ku bh. nogometa{ima
na terenu, tako da je uglavnom
tokom me~a izgledalo da se ovaj
dvoboj u najmanju ruku odvija
negdje na neutralnom terenu, a
kada je D‘eko zatresao francusku
mre‘u osje}aj je bio kao da se
nalazimo u srcu BiH. U svakom
slu~aju BiH je tada bila u
potpunosti u svakom od na{ih
srca. Ohrabreni podr{kom sa tribina i nahranjeni instrukcijama selektora Su{i}a bh. nogometa{i su
cijelo prvo poluvrijeme disciplinom i borbeno{}u vodili glavnu rije~ na terenu ne ostavljaju}i Francuzima puno prostora za njihovu
igru.
Na odmor se oti{lo sa zaslu‘enom predno{}u na na{oj strani
i sve je izgledalo kao divna bajka
~iji sretni kraj se pomalo nazirao.
U drugom poluvremenu do{lo je
do lak{eg pada u intenzitetu na{e
igre pa su se Francuzi po~eli malo
vi{e pribli‘avati na{em golu,
me|utim jedino su iz prekida
uspijevali ozbiljnije zaprijetiti
na{em golmanu. I onda na 15-ak
minuta prije zavr{etka desio se
kontroverzni i diskutabilni, i po
na{u reprezentaciju kobni
momenat. Duel Nasrija i Spahi}a
oko ivice kaznenog prostora sudija Craig Thomson okarakterizirao je faulom nad Francuzom
i pokazao na bijelu ta~ku. Nasri je
sam preuzeo odgovornost za izvo|enje penala i sigurno savladao
Begovi}a. Na{i momci su
poku{ali u zavr{nici do}i do
novog pogotka i pobjede, ali nije
bilo dovoljno snage ze takvo
ne{to, a ni sre}e jer selektor Su{i}
nije vi{e mogao izvr{iti nijednu
izmjenu.
Kona~ni rezultat 1-1. Nedovoljan za direktan plasman na EP, ali
R
eprezentacija Bosne i
Hercegovine u sjede}oj
odbojci osvojila je sedmu uzastopnu titulu evropskog prvaka. U
finalnom me~u Evropskog prvenstva u holandskom Rotterdamu
odbojka{i BiH su 15. oktobra
savladali selekciju Rusije sa 3:1
(22:25, 25:23, 25:10, 25:23).
Izabranici selektora Mirze
Hrustemovi}a grupnu fazu takmi~enja okon~ali su s ~etiri
pobjede i bez izgubljenog seta.
Maksimalnim rezultatima 3:0
savladali su ekipe Hrvatske,
Srbije, Latvije i Rusije, u ~etvrtfinalu su bili bolji od Poljske
tako|er sa 3:0, dok su u polufinalu savladali Ukrajinu sa 3:1.
Zlatno odli~je za BiH na
EP-u osvojili su: D‘evad Hamzi}, Sabahudin Delali} (kapiten), Asim Medi}, Safet Aliba{i}, Adnan Manko, Ismet
Godinjak, Mirzet Duran, Adnan Ke{mer, Ejub Mehmedovi}, Ermin Jusufovi}, Nizam
^an~ar i Beniz Kadri}.
Bronzana medalja pripala
je reprezentaciji Njema~ke,
u kombinaciji sa prikazanom
igrom vi{e nego ohrabruju}i pred
utakmice bara‘a. Osje}aj
razo~arenja i ponosa u isto
vrijeme. O opisanom spornom
momentu se pri~alo i pisalo ne
samo kod nas nego i {irom
Evrope. Da li je faul postojao i
gdje je bio po~injen ostaje diskutabilno, ali ~injenica je da Francuzima sudijske odluke pre~esto
idu u korist. Sjetimo se bara‘a za
pro{lo SP kada im je priznat gol
protiv Irske nakon o~iglednog
igranja rukom. Da li predsjednik
Najve}i uspjesi
reprezentacije
BiH u sjede}oj
odbojci:
Paraolimpijske igre:
Sydney 2000. - 2.mjesto
Atina 2004. - 1.mjesto
Peking 2008. - 2. mjesto
Svjetsko prvenstvo:
Teheran 1998. - 3. mjesto
Kairo 2002. - 1. mjesto
Roermond 2006. - 1. mjesto
Edmon 2010. - 2. mjesto
Evropsko prvenstvo:
Tallin 1997. - 3. mjesto
Sarajevo 1999. - 1. mjesto
Sorospatak 2001. - 1. mjesto
Laparanta 2003. - 1. mjesto
Leverkusen 2005. - 1. mjesto
Nyregyhaza 2007. - 1. mjesto
Elblag 2009. - 1. mjesto
Rotterdam 2011. - 1. mjesto
Kontinental kup:
Kettering 2011. - 1. mjesto
koja je u susretu za tre}e mjesto savladala Ukrajinu sa 3:2.
UEFA-e, Francuz Michel Platini,
ima svoj udio u svemu ostaje tema
za konspiracijsko teoretiziranje.
Mi za to nemamo vremena jer nas
ve} polovinom novembra o~ekuje
bara‘. Protivnik nam je kao i prije
dvije godine Portugal. Ovo je idealna prilika da se Christianu Ronaldu i dru{tvu osvetimo za
tada{nji poraz. Po vi|enom u
Parizu razloga za optimizam ima
vo{e nego dovoljno. Vjerujemo da
}e nam na{i momci osvjetlati
obraz igrom i plasmanom u
Poljsku i Ukrajinu.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 19
KULTURA I UMJETNOST
Istinsko blago Bosne i Hercegovine
Dankinja Mette impresionirana prirodnim
ljepotama Bosne i Hercegovine
Dr. Sara Acconci, vode}i arheolog Fondacije: „Svakog dana u Bosanskoj dolini piramida pronalazimo sve vi{e
dokaza o monumentima ra|enim ljudskom rukom»
Tekst i foto: Idriz [email protected]]
P
rvi evropski piramidalni
kompleks u Visokom
posje}uje hiljade turista.
Dolaze brojne ekskurzije i pojedinci iz raznih krajeva BiH,
Evrope i svijeta da vide otvorene
sonde na Bosanskoj piramidi
Mjeseca i Bosanskoj piramidi
Sunca, kao i stotine novootvorenih metara u podzemnom
labirintu „Ravne“.
Bosanska piramida Sunca
locirana je na lokalitetu poznatom
kao brdo Viso~ica, ili «Grad
piramida». Visoka je 220 m, {to
je za 1/3 vi{e od Keopsove piramide. Njena sjeverna strana ima
oblik jednakostrani~nog trougla
~ije su stranice od po 365 m, a
uglovi od 60 stepeni i orjentisana
je prema kosmi~kom sjeveru
(polo‘aj zvijezde sjevernja~e).
Bosanska piramida Mjeseca
je manja, a locirana je na manjem
uzvi{enju poznatom kao Plje{ivica. Oblik joj je stepenast sa
izra‘enim terasama, zaravnjenim
vrhom i prilaznim platoom. Orjentacija joj je pravilna i poklapa se
sa stranama svijeta. U posljednjih
stotinu godina, na ovom mjestu,
vr{ena je eksploatacija njene unu-
20
20
tra{nje strukture, kao gra|evinskog materijala. Kori{tena je
kao „kamenolom“ za izgradnju
niza objekata u doba Austrougarske i Kraljevine Jugoslavije.
Me|u brojnim posjetiocima
Doline Bosanskih piramida sreli
smo i gospo|u Mette, iz Danske.
Do{la je da vidi i obi|e lokalitete
u kojima se, najvjerovatnije, krije
nova historija stare bosnskohercegova~ke, evropske i svjetske civilizacije, koju je jedan od
svjetski poznatih stru~njaka, u
oblasti arheologije, nazvao
„Civilizacijom Visoko“.
Gospo|a Mette je medicinska
sestra u mirovini. Tragaju}i za lje~ili{tima u koja bi mogla dovesti
Dankinje i Dance na rehabilitaciju, na{la se i u ~uvenoj Fojni~koj banji „Reumal“. Uz ugodan
sedmodnevni terapijski tretman u
„Reumalu“, obi{la je jo{ neka
mjesta i destinacije u BiH (Mostar, Blagaj, ^apljina, Visoko,
Vrelo Bosne...). Impresionirana je
svim ljepotama BiH koje je, za
kratko vrijeme, mogla li~no
upoznati, te za BH Glas iznosi
svoje utiske: «Prije 40 godina bila
sam u Mostaru. I tada je stari most
blistao. Ovih dana sam ga ponovo
gledala i isti je kao prije. U
Mostaru sam sada vidjela mnogo
vi{e turista nego ranije. To je zato
II BH
BH GLAS
GLAS II NOVEMBAR
NOVEMBAR 2011.
2011.
jer se cijeli svijet promijenio, a
najvi{e promjena desilo se u
Evropi. Dobre su promjene, ali i
Mostaru i Sarajevu treba novac za
pokretanje raznih projekata.
Tako|er, bila sam i u Blagaju, na
vrelu Bune. Sada sam uo~ila sli~nosti izme|u Vrela Bune i Vrela
Bosne, ali meni je Vrelo Bosne
ljep{e. Sve je ~isto - zrak, voda,
parkovi, dobar restoran i ukusni
}evapi. Oko Vrela Bosne sve je
zeleno, a na Vrelu Bune su stijene
i kr{... U Fojnici sam provela
sedam dana. U po~etku sam bila
malo razo~arana, jer sam mislila
da je to valnes, a ne lje~ili{te.
Rekli su mi da sam pacijent, a ne
turista i kada sam to shvatila onda
je bilo sve u redu. Kompletan personal je ljubazan, a usluge
kvalitetne. [teta je {to vanjski bazen nije u funkciji prije juna
mjeseca. Fojnica ima dovoljno
termalne i ljekovite vode i to treba
iskoristiti. Tokom posjete Visokom i Bosanskoj dolini piramida
mogla sam vidjeti ne{to interesantno, {to nisam imala priliku
vidjeti u svojoj domovini –
Danskoj. Penjala sam se uz strme
strane Bosanske piramide Sunca.
Kada se urede stepenice i put, bit
}e mnogo bolje i lak{e, naro~ito
kad padne ki{a. Obi{la sam i dio
Bosanske piramide Mjeseca, ali
najinteresantnije je bilo u kompleksu tunela «Ravne», gdje
postoje dokazi da su ti tuneli djelo
ljudskih ruku u dalekoj pro{losti.
Vodi~i su bili veoma dobri. Predlo`ila bih mla|im i izdr`ljivijim
Dancima da do|u u BiH i u
Visoko i da vide ne{to {to se mo`e
nazvati svjetskim ~udom,
misterijom nepoznatih civilizacija
koje su ostavile svoje jo{ nerazja{njene tragove i znakove.
Travnik sam vidjela u prolazu i
~ini mi se da je sli~an Malmeu...
Bosna je divna zemlja i do}i }u
opet.»
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (7): D‘emal Bijedi}
Najprominentniji borac za BiH
u vrijeme komunizma
Pi{e: Benjamin DAJI]
O
d januara 1977. smrt
D‘emala Bijedi}a je
neprestana dilema:
slu~ajna ili isplanirana nesre}a?
D‘emal Bijedi} je ro|en 12. aprila
1917. u Mostaru. Poti~e iz
ugledne trgova~ke porodice Bajramage Bijedi}a, koja se 1915.
godine doselila iz Gackog u Mostar. Bilo mu je tek ne{to vi{e od
godinu dana kada mu jeotac
Adem umro i od tada je svu brigu
o porodici preuzela njegova
majka Zarifa, amid‘a Be}ir i njegova supruga Zineta. Osnovnu
{kolu i gimnaziju zavr{io je u Mostaru, a Pravni fakultet u Beogradu. Kao gimnazijalac bio je ~lan
muslimanskog dru{tva Gajret i
postao je simpatizer komunisti~kog pokreta kome se tokom studija u Beogradu i priklju~io.
Oktobra 1938. je bio primljen u
Savez komunisti~ke omladine
Jugoslavije, a decembra sljede}e
godine u Mostaru postao je ~lan
Komunisti~ke partije Jugoslavije.
Kao ~lan KPJ u Mostaru je bio
hap{en ~etiri puta. Bio je potpisnik letaka za borbu za autonomiju
Bosne i Hercegovine u me|uratnom periodu d 1941.
Za vrijeme Drugog svjetskog
rata kao ~lan Partije aktivno je
u~estvovao uNarodnooslobodila~kom pokretu. Na po~etku rata
obavljao je du‘nost sekretara
Mjesnog komiteta KPJ za Sarajevo, a potom je pre{ao u isto~nu Bosnu gdje je preuzeo du‘nost sekretara Okru‘nog
komiteta KPJ za Semberiju i Posavinu, a nakon toga i sekretara
Mjesnog komiteta KPJ za Tuzlu.
Kao borac [este proleterske isto~nobosanske proleterske udarne
brigade u~estvovao je u borbama
tokom bitke na Sutjesci u periodu
od maja do juna 1943. godine.
Po zavr{etku rata postao je
generalni sekretar Vlade Narodne
Republike Bosne i Hercegovine i
pomo}nik ministra unutra{njih
poslova. Godin 1948. godine prelazi na funkciju na~elnika Uprave
D‘emal Bijedi}: Mnogi ga smatraju ocem „Muslimanske“ nacije, a nemali je broj onih koji upravo u ~injenici da se za muslimane izborio za priznanje nacionalne odrednice vide razloge njegove prerane smrti
za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta Komunisti~ke partije Bosne i Hercegovine. Potom
se vra}a uMostar gdje preuzima
du‘nost sekretara Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu i
predsjednika mostarskog sreza. U
Sarajevo ponovo dolazi 1957. i
postaje ~lan Izvr{nog vije}a NR
Bosne i Hercegovine i predsjednik Univerzitetskog savjeta.
Po~etkom {esdesetih godina
odlazi u Beograd gdje postaje
~lan Saveznog izvr{nog vije}a
kojim je tada predsjedavao Josip
Broz Tito. Najprije je preuzeo
resor zakonodavstva i organizacije vlasti, a potom resor sekretara Saveznog sekreterijata za rad.
Istovremeno je bio i sekretar
Ustavne komisije Savezne skup{tine. Nakon sukoba sa Aleksandrom Rankovi}em bio je smijenjen sa svih funkcija i vratio se u
Sarajevo. Ipak 1967. izabran je za
predsjednika Republi~kog vije}a
Narodne skup{tine SR BiH (tada
najvi{a funkcija u Republici), a
1971. postao je predsednik Saveznog izvr{nog ve}a SFRJ (savezni premijer) i na toj funkciji
ostao je do svoje pogibije. Kao
predsjednik Saveznog izvr{nog
vije}a zalagao se za razvitak privrede, primjenu principa samoupravljanja, promociju Jugoslavije u inostranstvu i ja~anje Pokreta
nesvrstanih. Bio je organizator
nove bosanske privredne reforme
i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mre‘e, regionalnih vodovoda, gradskih
kanalizacija i telekomunikacija.
Avionska nesre}a u kojoj je
tragi~no izgubio ‘ivot dogodila se
18. januara 1977. Po povratku iz
Beograda za Sarajevo njegov
avion udario je u brdo Ina~ u blizini gradi}a Kre{evo Pored D‘emala tom prilikom poginula je i
njegova supruga Razija. Odmah
po saznanju za tragediju predsjednik Tito se vratio u zemlju iz
posjete Libiji i prisustvovao nje-
govoj sahrani u Sarajevu. Po{to
je D‘emal veoma ~esto bio uz
Tita bio je {pekuliran kao njegov
mogu}i nasljednik, {to je otvorilo
sumnje u slu~ajnost avionske nesre}e. Pri~e o umje{anosti Titove
supruge Jovanke Broz u ovoj avionskoj nesre}i i do dan danas su
ostale ‘ive. Daleko je ipak vjerovatnija teorija da je u D‘emalovoj
pogibiji ulogu odigrala JNA.
Danas se vidi da je JNA imala
skriveni program velikosrpske
dominacije i da bi D‘emal bio realna prepreka njegovom ostvarenju. Ne samo {to je posjedovao
me|unarodnu reputaciju i popularnost unutar zemlje, nego je bio
~ovjek i dr‘avnik sa visokim
moralnim vrijednostima, hrabar i
mogu}i nasljednik na dr‘avnoj
funkciji koju je napu{tao Tito.
Na podru~ju spoljne politike
‘elio je uspostavljanje diplomatskih i trgovinskih odnosa sa Saudijskom Arabijom, {to mu nije
uspjelo. Tako|er mu je ostala neostvarena te‘nja da ubijedi tada{njeg turskog premijera Bülenta
Ecevita da Turska i Jugoslavija
zajedno postave pitanje emancipacije Turaka u Bugarskoj i Bo{njaka u Turskoj. Mnogi ga smatraju ocem „Muslimanske“ nacije, a nemali je broj onih koji upravo u ~injenici da se za muslimane izborio za priznanje nacionalne odrednice vide razloge njegove prerane smrti. “Ubit }e me,
ja mnogo znam“, bila je nerijetka
opaska koju je D‘emal saop{tavao svojim najbli‘im prijateljima.
D‘emal Bijedi} je bio nosilac
Partizanske spomenice 1941. i
drugih jugoslovenskih odlikovanja, me|u kojima su najzna~ajniji
Orden junaka socijalisti~kog rada, Orden narodnog oslobo|enja
i Orden republike sa zlatnim vijencem. Sa suprugom Razijom je
iza sebe ostavio troje djece: Dragana, Azru i Milenka. Mostar ga
je nepodijeljeno volio i iste godine kada je poginuo u Mostaru
je osnova univerzitet koji je
ponijeo njegovo ime, ali koji je
tokom agresije na BiH preimenovan u Hrvatsko svei~ili{te.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA
ZANIMLJIVOSTI
Mladenka s najdu‘im velom u historiji
Svaka budu}a mladenka sanja o savr{enom vjen~anju, a
jednoj Italijanki to se doista i dogodilo. O njenoj svadbi raspisali
su se svjetski mediji i sve zato
{to je imala veo duga~ak gotovo
tri kilometra. Italijanka Elena De
Angelis ostat }e zapam}ena kao
mladenka s najdu‘im velom u historiji. Naime, Elena je na vje-
Za 11 godina
propje{a~io cijeli svijet
Jean Beliveau, 56-godi{njak iz
Montreala, propje{a~io je cijeli
svijet za jedanaest godina. Na taj
je na~in uspio prebroditi krizu
srednjih godina. Nakon {to mu je
na 45. ro|endan propala firma ,
Jean Beliveau krenuo je na putovanje ‘ivota. Kako bi pobjegao od
svih problema s kojima se suo~avao, krenuo je na put oko svijeta i
to - pje{ke. Iza sebe je ostavio du-
n~anju u Napulju nosila veo dug
gotovo tri kilometra.Vi{e od {esto
uzvanika moralo je pomo}i nositi
veo od bijele svile, a hiljade ljudi
sve su posmatrali sa strane dok
je mlada prolazila ulicama
italijanskog grada. va metra {irok
veo dizajnirao je Gianni Molaro
Campania te se upisao u Guinnessovu knjigu rekorda.
gogodi{nju djevojku Luce Archambault, koja mu je za jedanaest
godina, koliko je trajalo njegovo
putovanje, bila podr{ka i niti u jednom trenutku ga nije poku{ala
odgovoriti od njegove ideje.Hodao
je 11 godina, pre{ao 75.000 kilometara i posjetio 64 zemlje. Pre{ao
je planine i pustinje, jeo zmije i pse,
u Indoneziji su ga zarobili, u Meksiku se zaljubio, a u Etiopiji
zamalo odustao od svega. utovao
je bez novca i spavao u vre}i. Ka‘e
ostvario je svoj san.
Pojeo {e{ir u emisiji, kuhao ga ~ak 12 sati!
Henrik Qvortrup, danski politi~ki komentator, pojeo je svoj
slamnati {e{ir u emisiji u‘ivo. Na
to se odlu~io jer je 2010. godine
obe}ao da }e pojesti {e{ir ukoliko
Liberalni savez uspije u}i u parlament. To je vrijeme Liberalni savez imao nula posto podr{ke bira~a
u Danskoj, javlja Fyens. [e{ir je
22
kuhao 12 sati kako bi omek{ao.
Vodu za kuhanje mijenjao je ~etiri
puta kako bi potpuno izgubio okus
slame. stakao je da je {e{ir kuhao
skupa sa paradaizom, mrkvom i
celerom. Nakon {to je pojeo
porciju skuhanog {e{ira, rekao je
kako mu se jako svidjela hrana te
}e ostatak pojesti kod ku}e.
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
Brazilac ima preko
pedesetero djece
@ena istr~ala maraton
pa se porodila!
Luiz Costa De Oliveira ima 90
godina te 50-ak djece kao i preko
sto unuka i 30 praunuka. Njih je
dobio iz dva braka te iz ljubavnih
afera sa majkom i sestrom svoje
druge supruge. [email protected] su ne{to najljep{e {to je Bog stvorio, Mogu}e
je da imam jo{ djece osim ovih za
koje znam jer sam uvijek volio voditi ljubav“, izjavio je farmer, prenosi Index. Ipak, neka od njegove
djece umrli su u vrlo ranoj dobi
zbog siroma{tva i gladi. Ve}ina njegove djece, ali i unuka danas `ivi
nedaleko od njega. Luiz priznaje
kako im ne zna svima imena jer ih
ima mnogo. „Njegov jedini hobi u
`ivotu bio je seks. Nije nas zlostavljao i dobro se brinuo za svoju porodicu“, izjavila je njegova druga
supruga Maria Francisca.
Amerikanka Amber Miller (27)
rodila je k}erku svega nekoliko sati
po{to je otr~ala ~ika{ki maraton,
objavio je mjesni list Daily
Herald.“Bio je to najdulji dan u mom
‘ivotu“, rekla je Miller, koja je u
utrku krenula u 39. sedmici trudno}e. „Nekoliko minuta po dolasku u
cilj, po~eli su trudovi. Kada su postali
nepravilni uzela sam sendvi~ i
krenula u bolnicu“, dodala je. Miller
je iskusna atleti~arka sa osam
istr~anih maratona iza sebe. Prije
utrke u Chicagu savjetovala se sa
doktorom koji joj je dao dopu{tenje
za natup, ali pod uslovom da tr~anje
kombinuje sa hodanjem, prenosi
Hina. Maraton je zavr{ila za 6 sati i
25 minuta. Sedam sati kasnije rodila
je k}erku June. Djevoj~ica je te{ka
3,5 kilograma i potpuno je zdrava.
Nagetost Big Bena vidljiva golim okom
In‘enjeri tvrde da se toranj Big
Ben nageo toliko da je to sada
mogu}e vidjeti golim okom. Vrh
Big Bena je gotovo pola metra
pomjeren u odnosu na svoj
prvobitni polo‘aj. Me|utim,
sude}i po trenutnoj brzini
naginjanja, potrebno je oko
4.000 godina da bi Big Ben
dostigao ugao nagetosti koji
ima toranj u Pisi, a mnogo
du‘e da bi potpuno pao.
Ukoliko bi toranj kojim slu~ajem pao, zavr{io bi na Porcullis House Britanskog
parlamenta. In‘enjeri
vjeruju da Big Ben tone ili se
„namije{ta“ u kona~nu poziciju
na mjestu gdje je napravljen.
Toranj tone u zemlji{te br‘e
na sjevernoj nego na ju‘noj
strani.Britanski profesor
John Burland tako|er potvr|uje da je do{lo do
naginjanja koje je sada
vidljivo golim okom. On
smatra da je potrebno pratiti stanje tornja. U slu~aju ubrzanog naginjanja,
poduzet }e se odre|ene
mjere, ali trenutno nema
razloga za zabrinutost.
Mrtva~nica
spremna za slu~aj
„uskrsnu}a“
Kozu morali
diskvalifikovati sa
sajma zbog dopinga
Mrtva~nica u turskom mjesti
Malatja saop{tila je da je u „zamrziva~ima“ ugradila alarmni sistem koji bilje`i i najmanji pokret,
za slu~aj da „mrtvac o`ivi“.
Zvani~nik Akif Kajadurmus rekao
je da su senzori postavljeni unutar
„zamrziva~a“. Prema njegovim rije~ima, najmanji pokret }e aktivirati alarm dok je i sa unutra{nje
strane vrata zamrziva~a postavljena
brava. “Ukoliko ljekari pacijenta
proglase mrtvim a on se kasnije
probudi iz nesvijesti, onda mi moramo biti spremni za svaku mogu}nost“, rekao je on. U mrtva~nicu u Malatji mo`e biti smje{teno
36 tijela.
Slu‘benici u dr‘avi Colorado
sa dr‘avnog sajma diskvalifikovalisu slavnu kozu prvakinju jer
je pozitivna na doping, pi{e Huffington Post. U petak su se
pojavile informacije da je osim
prvakinje, na nedopu{teni dodatak
pozitivna jo{ jedna koza iz iste
porodice. Suzan Weinroth iz
Sedalije rekla je kako su vlasnici
primili pismenu obavijest o
diskvalifikaciji njihove koze sa
sajma, prenosi 24sata. Supstanca
koju su na{li u kozi, dopu{tena je
samo za svinje. Uprkos nalazu,
vlasnici koze }e se ‘aliti.
Vrijednost obje koze je vi{e od
5.500 dolara.
Izradili ~okoladu
dugu 6,4 metra
i te{ku 5,4 tone
Firma World’s Finest Chocolate oborila je Guinnessov rekord
i napravila najve}u ~okoladu na
svijetu, pi{e Daily Mail. Velika
„~okoladica“ te`i 5.454 kilograma. Visoka je 91 centimetar i duga 6,4 metra. „^okoladu smo napravili kako bi bila primjer da je
bitna koli~ina. Obavezali smo se
obrazovati porodice o pravilnoj
ishrani i tjelesnoj aktivnosti“, rekao je direktor firme Eddie Opler.
U~enici du‘ni u
{kolu nositi rolu
WC papira
U~enici osnovnih {kola u njema~kom gradu Reinsdorf du‘ni su
uz ud‘benike i teke u {kolskom ruksaku nositi i u rolu WC papira,
ali samo u slu~aju da je to potrebno.
Prema pisanju njema~kih medija,
razlog ovoj odluci je taj {to „toaletni papir stalno nestaje iz {kolskih
WC-a“, kazao je Gabriel Koehler,
U izradi ~okolade koristili su 545
kg badema, 2.500 kg {e}era, 900
kg mlijeka u prahu, 770 kg kakao
maslaca i 630 kg ~okoladnog
likera. ^okolada }e obilaziti {kole
u kampanji „Think big. Eat smart“ (Razmi{ljaj veliko. Jedi pametno.) Kada djeci obja{njavate
koliko je va`na pravilna ishrana,
morate im dati ne{to kako bi
poruku bolje zapamtili „, rekla je
nutricionistica Nelda Mercer.
direktor jedne od osnovnih {kola.
Tako je, pi{e „Bild“, direktor „izgubio bitku“ sa nasilnicima koji su
toaletni papir stalno ubacivali u wc
{koljku, te se pri{lo rje{enju prem
kome su u~enici du‘ni u {kolu nositi rolu WC papira. Ova je odluka
izazvala podjeljene reakcije roditelja {kolske djece, a direktor Koehler je kazao da }e se {kola u budu}nosti poku{ati na druge na~ine
boriti sa ovim oblicima vandalizma. „Ovo je za sada jedino rje{enje“, dodao je.
Pijanog losa skidali sa drveta
Jedan {vedski los postao je
op{tepoznat nakon {to je pojeo
previ{e jabuka koje su u me|uvremenu fermentirale i opile ga, pa
je zavr{io zaglavljen na drvetu u
poku{aju da dohvati preostale na
najvi{im granama. Los u pripitom
stanju na na drvetu izazvao je
paniku u dvori{tu Pera Johannsona, pi{e britanski „Mirror“. „Pomislio sam da se neko glasno smije
u dvori{tu. Oti{ao sam da vidim o
~emu je rije~ i ugledao losa na stablu
jabuke“, ispri~ao je Johannson.
Ubrzo su stigli i vatrogasci, jer los
nije mogao sam si}i sa drveta, te su
odrezali preostale grane kako bi se
„pijani“ los oslobodio. Nakon {to
je „spa{en“, los je, tipi~no za alkoholi~ara - legao na zemlju u dvori{tu i tu prespavao cijelu no}, a ~im
se svanulo pobjegao je u divljinu.
Pripiti losovi ~esta su pojava tokom
jeseni u [vedskoj.
Postala ovisna
piju}i sedam litara
Cole dnevno
U Rumuniji
zabranjeno djetetu
dati ru‘no ime
@edna Claire Ayton je pila toliko
dijetalne Coca Cole da je na kraju i
dobila dijagnozu ovisnika. Ayton (36)
je pila sedam litara Cole svaki dan da
se „popravi“. Nakon {to je pobijedila
ovisnost kojoj nije mogla pobje}i
punih deset godina, prisjetila se kako
je izgledala njena svakodnevnica.
“Pila sam je cijeli dan. Ljudi su gledali
u nas komentarisali koliko fla{a smo
kupili“, prenosi The Sun. Claire je
sama izra~unala da je od svoje 26
godine popila oko 14.600 litara
dijetalne Cole. Dr. Russell Hemming
koji je lije~io Claire, rekao je da je
ovo najgori slu~aj ovisnosti o gaziranim pi}ima koji je ikada vidio.
Roditeljima u Rumuniji zabranjeno je da djeci daju ru‘na imena,
nakon {to su na snagu stupile
izmjene u porodi~nom zakonodavstvu. Op{tinski slu‘benici imaju
pravo da odbiju upisati ime novoro|en~eta ukoliko smatraju da zvu~i lo{e i {teti dru{tvenom moralu.
U Rumuniji postoje neuobi~ajna
imena poput Imperator, Mercedes,
Policija, Tarzan, Winnetou i Televizor. Nove zakonske izmjene obuhvatile su i vjeridbu prema kojima,
ukoliko poslije vjeridbe budu}i
‘enik ili nevjesta odbiju da zaklju~e
brak, druga strana ima pravo na
materijalnu kompenzaciju.
Dizajnirali motor koji vozi na ljudski izmet
Japanski proizvo|a~ toaleta
proizveo je motor koji ide na
biogorivo, tj. na ljudski izmet.
Patentirali su sistem koji ljudski
izmet pretvara u gorivo i tako
pogoni Toilet Bike
Neo. Umjesto sjedala
ima zahodsku
{koljku i sve
dok voza~
obavlja
„zov prirode“,
motor
m o ` e
voziti.
Jo{ ga nisu
predstavili javnosti, ali neki detalji o vozilu firma je otkrila na
svom blogu. Motor Toto 6. oktobra kre}e na turneju po Japanu.
Krenut }e iz
sjedi{ta kompanije u
Kitakyushu i
pro}i kroz
Kobe i Kyoto sve
do Tokija. Ukupno }e
prije}i
800 kilometara.
Putni~ki voz udario
u stado i ubio ~ak
20 krava!
Domi{ljati Srbin
prona{ao tajnu lake
zarade
Ukrajinski putni~ki voz na
liniji „Odessa - Kovel“, u regiji Volyn, udario je u stado krava, te je
tom prilikom ubio ~ak 20 `ivotinja.
Prema navodima Michaela Millera,
ukrajinskog predstavnika Ministarstva unutra{njih poslova za odnose
sa javno{}u, nesre}a se dogodila u
mjestu Holoby kada su pastiri prevodili stado krava preko pruge.
Iako je ma{inovo|a ugledao stado
ispred sebe, te je poku{ao zako~iti,
sudar se nije mogao izbje}i. Ukupno je 20 krava smrtno nastradalo
nakon {to su zavr{ile pod to~kovima vagona“, kazao je Miller.
Zeljezni~ka pruga na liniji „Odessa
- Kovel“ zbog nesre}e bila je zatvorena 40 minuta, nakon ~ega je
ponovo bio pokrenut saobra}aj.
Nemanja Petrovi} nedavno je
postao miljenik Srbije i svijeta kada
se internetom pro{irila njegova zanimljiva pri~a. Naime, jedna prosjakova
originalna ideja urodila je plodom.
Ovaj nesretnik iz Subotice vi{e se nije
mogao nositi s prezirom i ignoriranjem prolaznika, pa je tako jednog
dana odlu~io da }e jednostavno biti nevidljiv. Tako je 42-godi{njak
jednog dana stavio kapu i cipele na
pod, na znak napisao „nevidljiv“ i
razo~aran napustio „radno mjesto“.
„Kada sam se vratio, oko znaka je bila
gu`va, a {e{ir je bio pun novaca.
Zaradio sam daleko vi{e nego kada
sam sjedio tamo“, zaklju~uje Petrovi}
te dodaje: „Sada samo stavim znak i
neki rekvizit, pa sjednem preko puta
na kafu“, prenosi Metro.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 23
SKANDINAVKA BH GLASA
SASTAV:
EMIR
OVČINA
MARKA
FRANC.
AUTA
PORTUGAL
ENID
ODMILJA
VODIK
SERIJA
GLUMCA
SA SLIKE
JULIJIN
DRAGI
MJESTO U
INDIJI
VRSTA
DIVLJE
PATKE
NAŠ
GLUMAC
SA SLIKE
OZNAKA ZA
VISKOZITET
NA NEKIM
AUTO
ULJIMA
INDIRIN
IMENJAK
ŠPANIJA
FILM JAP.
REŽISERA
AKIRE
KUROSAVE
NOSNI
GLASOVI U
GRAMATICI
(Lat.)
ITALIJA
VRSTA HEM.
JEDINJENJA
BIVŠI
AMER.
PJEVAČ I
GITARIST,
DŽIMI
FRANC.
PISAC ALEKSANDAR
ODUSTAJANJE OD
SVOG
PRAVA
(Franc. Mn.)
FILM
GLUMCA SA
SLIKE
FILM
GLUMCA SA
SLIKE
OVALNO
UDUBLJENJE
UNUTAR
DŽAMIJE
OPADANJE
RAZINE
MORA
“EAST”
SRED,
NASRED
KARAT
“MALE OLIMP.
IGRE” (Skr.)
NOV
(Engl.)
FILM
GLUMCA SA
SLIKE
VRSTA STARE
LAMPE NA PETROLEJ (Mn.)
ŠVEDSKO
OSTRVO
D+Ž
NAJVEĆE
JADRANSKO
OSTRVO
IRENA
KOLESAR
KALIJ
NJEMAČKA
“ETIOPSKA
TV” (Skr.)
IME
PJEVAČA
ISLAMOVIĆA
POSMRTNI
LEŽAJI
UZVIK
DOZIVANJA
SUMPOR
DIO VREMENA,
RAZDOBLJE
MARKA
STARIJEG
FOTO
APARATA IZ
ZAP. NJEM.
BOLEST
KOŽE (Mn.)
BRITANSKI
MUZIČAR,
BRAJAN
FILM
GLUMCA SA
SLIKE
DIO
ŠIVAĆOG
PRIBORA
(Mn.)
MJESTO
U ETIOPIJI
PJESNIK,
POETA
ZATO,
RADI TOGA,
FINSKO
ŽENSKO
IME
HISTOR.
MJESTO U
SAUDIJSKOJ
ARABIJI KOD
MEDINE
“IZLOŽENOST KREDITNOM RIZIKU” (Skr.)
“SIGN”
(Skr.)
VELIKA MORSKA
POVRŠINA
IME
PRIJEDLOG KNIŽEVNIKA
SAMOKOVLIJE
FILM
GLUMCA
SA SLIKE
MARKA
KUHALA
ZA VODU
U PRAVCU,
PREMA
RIJEKA U
AUSTRIJI
HRVATSKI
PJEVAČ,
VLADO
ZMIJA
(Turski)
FILM
GLUMCA
SA SLIKE
ERBIJ
BELGIJA
ITAL.
REŽISER,
SKOLA
KOJI SE
MOŽE PITI
VEZNIK
HASIJA
ODMILJA,
HASIJICA
STANOVNICI
AONIJE
KOJI JE
ZAGASITOSIVE BOJE
NA OVU
STRANU,
OVAMO
SILOVITI,
ZMAJEVITI
(Turc.)
OSNOVNA
MJERA,
PRAMJERA
(Franc.)
FILM
GLUMCA
SA SLIKE
IVO
ANDRIĆ
STANOVNIK
GRČ. OSTRVA
IKARIJE
ISTOK
ZGODNA,
LJEPUŠKASTA
BLIŽA
RODICA,
NEĆAKINJA
RJEŠENJE: HENDRIKS, IMINI, ŽIVOT RADNIKA, KOD AMIDŽE IDRIZA, E, OSEKA, MIHRAB, NJU, MOI, KARAULA, ASPO, DŽ, IN, CRES, IK, D, ETV, HAPO, ODRI, ALEN, S, OJ, FERI, IGLE, ZBOG, IKR,
ER, B, OVEA, SNIJEG, PA, KA, ZAGASITOSIV, ETALON, ALOVITI, ARMIN, IKARIJAC, NAOČITA, NEĆAKA;
24
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
BH Glas vam predstavlja
tri nove knjige naših autora
„Grom u njedrima Igmana“ 160 kr
„Izbjeglička soba“ 100 kr
„Bosanski ćilim“ 100 kr
Poštovani čitaoci! U toku mjeseca jula, iz štampe su izašle tri nove knjige, čiji su autori naši novinari Idriz Hodžić
iz Sarajeva i Vezuv Bašić iz Ikasta te knjiga naše povremene saradnice Zinete Mešanović, iz Horsensa.
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 25
ZA ČITAOCE BH GLASA SVA TRI AUTORA ODOBRILA SU POPUST OD 50%.
“KØDLA
ØDLAN
ND ”
halal slagteri
Hel lamme
1 kg
55-60,-
Lammekød
3 kg
120,-
Kalvelår
1 kg
40,Hakket oksekød 3kg
Kalveklump 1kg
Kalvekød
(uden ben) 1kg
80,- 120,-
50,-
Hakket kød
(blandet oksekød
+ lammekød)
3 kg
Kalvekød
(med ben) 3 kg
120,- 120,-
Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033
Novo! Novo! Novo!
Nyhed! Nyhed! Nyhed!
MES pizzabar
Adresa/Adresse:
Nørregade 5, 6623 Vorbasse
Telefon: 75333110
Radno vrijeme/Åbninstider:
Mandag - torsdag: 15: 21
Fredag - søndag: 12 :22
26
I BH GLAS I
Novo! / Hrana sa rostilja: Cevapi - bosanski speijalitet
Nyheder! Grillmad Nyhed: Cevap - bosnisk specialitet
NOVEMBAR 2011.
TRANSPORT HAJDAREVIĆ
Vršimo sve usluge transporta na relaciji Danska - Bosna i Hercegovina!
Obradujte svoje najbliže u Domovini i pošaljite vaš paket sa
vašom transportnom firmom Hajdarević!
Raspored prihvatanja paketa:
1. u mjesecu u Kopenhagenu
2. --//-- --//-- u Odense
3. --//-- --//-- u Vejle +
Randers
4.--//-- --//-- u
Herning
5. --//-- --//-u Kolding +
Esberg + Ribe +
Tønder +
Søndeborg
Kontakt informacije:
Huso mob.: 0038761149551
tel: 0038733402503
Ševko mob.:
004530592242
Asmira Hajdarević
tel: 0038761736848
Adresa:
Transport
Hajdarević
Naselje Ina 79
71387 Ilijaš (BiH)
o BOS
OS--SKAN
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
Pogrebne usluge
V/S Ismet Ismo Išerić
Bos-SKAN vrši prevoz umrlih iz Skandinavije (Danska, Švedska)
i drugih evropskih zemalja ( Austrija, Njemačka, Holandija...)
za Bosnu i Hercegovinu.
Organizujemo dženaze, radimo ekshumacije,
i sređujemo svu prateću dokumentaciju.
Pozovite kad vam zatrebamo i uvjerite se u kvalitet naše usluge,
postignut kroz višegodišnji rad i iskustvo u ovom poslu.
Bos-SkaN Fabriksvej 16, 6600 Vejen, Danska
Kontakt: Tel.. 0045 26 71 68 10 (DK) / 00387-61/521-612 (BiH)
NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 27
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
UW [TP
?1&93.
01&8
QFXST
GNOJQT
_FUN
GW FôST
YJNP
TQFÊJ
9.5
\\\SFPFIP
$/,7(7
.9
1
.9
$/ , 7(7
28
3&0&&U8;JXYJWRFWPX[JO1¹XSNSL)FSRFWP
I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.
9QK9JQJKF]*RFNQNSKT%SFPFIP
Download

dalje - SSD BiH