GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
JYLLAND - DANSKA I SEPTEMBAR 2011 I BROJ 17 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Plaća se
Plaća
prevodilačka
pre
vodilačka
pomoć i
poskupljuje
spajanje familije
Srebrenica neće
biti nikad
zaboravljena
Jezgrovit i
jasan poetski
prikaz života
izbjeglica i
prognanika iz
BiH u Danskoj
Prof. dr. Safet Bektović,
Bektović, akademik
akademik::
“Život nema smisla
bez istine i nije
moguć bez morala
morala””
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 1
S PAPALINOM U LJETO 2011.
NOVO!!!
Tokom putovanja
topli napitci
neograničeno gratis
Ljubazno osoblje naše agencije
stoji Vam na raspolaganju!
Sve informacije i rezervacije na telefone:
2
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
UVODNIK
BOSNISK NYHEDSBLAD
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
JYLLAND - DANSKA I SEPTEMBAR 2011 I BROJ 17 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.com
Plaća
Pla
ća se
prevodilačka
pre
vodilačka
pomoć i
poskupljuje
spajanje familije
Srebrenica neće
biti nikad
zaboravljena
Jezgrovit i
jasan poetski
prikaz života
izbjeglica i
prognanika iz
BiH u Danskoj
Prof. dr. Safet Bektović,
Bektović, akademik
akademik::
“Život nema smisla
bez istine i nije
moguć bez morala
morala””
ISSN: 1904-5433
BH Glas
Bosnisk nyhedsblad
Broj /Nr.: 17
Septembar 2011.
Glavni i
odgovorni urednik:
Fadil ]atovi}
Izvr{ni i
grafi~ki urednik:
Emir Ov~ina
Ure|uje
redakcijski kolegij
Saradnici:
Vezuv Ba{i}
Benjamin Daji}
Arben Deliu
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Sabrija Ov~ina
Amila Smajlagi}
Almira [i{i}
Bahrija [i{i}
Mirza Vranj (Sarajevo)
Adresa Redakcije:
Norremarken 6
7330 Brande
Telefon: 81710622
Konto broj:
6884 121 866
Reg. br.: 9559
(Nordea bank)
Pi{e: Fadil ]ATOVI]
Propisi o dvojnom
dr‘avljanstvu na
~ekanju - dokle?!
R
ije~ kriza je postala na{a stvarnost, a njene
posljedice su recesija i otpu{tanje radnika,
iako smo polagali nadu da }e se ona
br‘e prevazi}i. Otpu{tanje radnika posebno
osje}aju stranci u Danskoj. I to nije sve kad su
stranci u fokusu, tu su izmjene zakona koje se
ti~u starosne penzije i statusa prevodila~ke
pomo}i. Spajanje familije }e biti mogu}e pod
novim uvjetima depozita od preko 100.000 dkr.
Ljeto, za mnoge najljep{e godi{nje doba, ima
svoje posebne ~ari kad se boravi u svojoj
domovini. Tako, i ove godine, ve}ina na{ih
zemljaka boravila je u Bosni i Hercegovini i svojom
nov~anom pomo}i u~inila smisao ‘ivota svojim
familijama druga~ijim.
U BiH je i dalje problem konstituisanja Vije}a
ministara. Niko se ne bavi problemom dono{enja
zakona o dvojnom dr‘avljanstvu i posljedicama
toga stanja, a u proteklih dvanaest godina, preko
50 000 gra|ana na{e domovine odreklo se svoga
mati~nog dr‘avljanstva. To je razo~aravaju}i
podatak i treba mu posvetiti mnogo ve}u pa‘nju,
od strane nadle‘nih organa u BiH. Neizvjesnost
[email protected]
9 12
4 AKTUELNOSTI
6 PLA]A SE PREVODILA^KA
POMO] I POSKUPLJUJE
SPAJANJE
FAMILIJE
[tampa:
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Fojnica
Distribucija:
Hamdija Breko
Sado Breko
Arnelija ]erimagi}
Fikret Hamzi}
Amir Hasanagi}
Vejsil Ibrahimovi}
8 IZA SVAKOG
USPJEHA
STOJI
NAPORAN
RAD
9 RADNE I
PRIVATNE
PENZIJE
SAFET BEKTOVI]: [email protected] NEMA
SMISLA BEZ ISTINE I NIJE MOGU^
BEZ MORALA“
SREBRENICA NE]E BITI NIKAD
14
ZABORAVLJENA
SRCE I KRVNE 16
@ILE
7 [TA MI
KONKRETNO
[email protected]
U^INITI?
KAD SU
18
SPORT I
POLITIKA
NERAZDVOJNO
ISPREPLETENI
E-mail: [email protected]
Web stranica:
www.bhglas.com
visi nad sudbinama ljudi, koji se pitaju: - Dokle
treba da ~ekamo? - BH dijaspora ima velike resurse koji se nedovoljno cijene. Statistika nam
govori da je iz dijaspore u BiH stiglo oko 799,8
miliona KM, u prvom kvartalu ove godine!?
Ovog ljeta je objavljena knjiga poezije
«Izbjegli~ka soba», na{eg novinara Vezuva Ba{i}a
Ba{e. Sve ~estitke i pohvale Ba{i}u za stvarala~ki
i knji‘evni anga‘man. Promocije knjige su odr‘ane
u Banovi}ima, Maglaju i Sarajevu, {to je zapisao
na{ saradnik iz Sarajeva, Idriz Hod‘i}.
U ovom broju, izme|u ostalog, predstavljamo
Udru‘enje bosanskohercegova~kih studenata i
omladine iz Kopenhagena - UBS Kopenhagen,
te donosimo intervju sa Dr. Safetom Bektovi}em.
Srebrenici, kao nezaobilaznj temi, posve}ena je
reporta‘a na{eg saradnika, Mensura Grace, sa
porukom: Srebrenica ne}e nikad biti zaboravljena.
Hvala i drugim saradnicima, kao i sponzorima
i svima onima koji su dali doprinos u realizaciji
17. broja BH Glasa. Svima, koji s rado{}u
do~ekuju i obilje‘avaju ramazanski Bajram – ‘elim:
Bajram [erif Mubarek Olsun!
14-15
10 ^OVJE KOJI JE OKRENUO
VRIJEME UNAZAD
11 NA MLADIMA SVIJET OSTAJE
JEZGROVIT I
JASAN
POETSKI
PRIKAZ
@IVOTA
IZBJEGLICA I PROGNANIKA IZ BiH
U DANSKOJ
20
NAJSLAVNIJE VRIJEME BOSANSKE
[email protected]
21
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
DANSKA
Prevela i priredila: Almira [i{i}
Stranci u krizi ostaju bez posla
Ured za statistiku u Danskoj
pokazuje da ekonomska kriza
poga|a vise strance nego Dance.
Statistika je 1. januara 2009. godine pokazivala da je bilo zaposleno 53,4 procenta stranaca iz
nezapadnih zemalja dok je nakon
samo godinu dana bilo 49, 1 procenat zaposlenih. To zna~i da su
4,3 procenta stranaca izgubili
posao do januara 2010. godine.
U istom vremenskom periodu su
tri procenta ljudi danskog
porijekla ostali bez posla. Dakle,
razlika izme|u te dvije grupe
nezaposlenih
je
1,3
procentpoena.
Eskil Heinesen, rukovodilac
ispred grupe istra‘iva~a Komunalnog istra‘ivanja i ekspert za radno
tr‘i{te i integraciju, uop{te nije
iznena|en ovim saznanjem. Na
osnovu ovoga on izjavljuje:
„To je vjerovatno zato {to
Rasisti~ka grupa
tajno povezana sa
Danskom
narodnom partijom
10. august 2011
Jedna grupa Danaca je zadnjih
dvadeset godina radila na tome da
Danska bude etni~ki ~ista zemlja
tj. bez useljenika. U novinama „Politiken“ se navodi da je ova grupa
ljudi usko povezana sa Danskom
narodnom partijom (Dansk Folkeparti), Danskim udru`enjem (~iji je
cilj da Danci zadr`e svoju kulturu,
jezik i na~in `ivota bez mije{anja
drugih kultura) te raznim grupama
koje su podr`avale rasizam i nasilje. To tajno udru`enje se naziva
ORG i ima 100 ~lanova. Oni imaju
u cilju da „o~iste“ Dansku od useljenika i da sprovedu pobunu protiv
„dr`avnih izdajnika“, koji su omogu}ili imigraciju ili javno podr`avali useljenike.
U novinama „Politiken“ se tako|e navodi da je ovu grupu pokrenuo jedan mali broj ljudi, koji
su bili me|u liderima Danske narodne partije, izabrani na izborima,
dok su se istovremeno oko zapaljenog krsta zabavljali i spaljivali
4
stranci iz nezapadnih zemalja
imaju veoma slabu povezanost sa
radnim tr`i{tem. Nemaju ni dugo
radno iskustvo niti su se vezali
za dansko radno tr`i{te.“
On podvla~i, da drugi
faktori, kao {to su nivo
obrazovanja i vrsta posla, tako|e
igraju ulogu, jer su obi~no nisko
obrazovani ljudi ti koji prvi
dobiju otpusnicu zbog pritiska
ekonomske krize. Naro~ito su
mu{karci iz nezapadnih zemalja
ti koji prije ostanu bez posla zbog
ekonomske krize. Pro{le godine
je oko 5 procenata ljudi iz ove
grupe dobilo otkaz.
@ene istog porijekla tako|e
ostaju bez posla. Tri procenta ‘ena
je izgubilo posao od 2009 i 2010
godine. Eskil Heinesen pretpostavlja da je manje ‘ena dobilo
otkaz iz razloga {to je se manji broj
njih zaposlilo prije krize.
lutke na vatri, koje su asocirale na
crnce (isto kao rasisti~ka organizacija u SAD-u, Klu Klux Klan). Sve
vi{e i vi{e ~lanova su pokazivali
mr`nju i volju za nasiljem nad useljenicima te odobravali danskoj rasisti~koj organizaciji „Hells Angels“ da „prebija provokativne perkere“ (perker je veoma pogrdan naziv
za useljenike).
Vo|a ORG grupe, Jesper Nielsen, je odbio intervju za novine
„Politiken“, ali je pismeno izjavio:
„Mi u upravnom odboru ORG-a ne
`elimo da se na{e udru`enje javno
pominje, jer pretpostavljamo da bi
se karakter na{e organizacije mogao pogre{no protuma~iti i zloupotrijebiti“.
Poul Lindholm Jensen, partijski sekretar Danske narodne partije, tvrdi da je vo|a ORG grupe,
Jesper Nielsen, bio jedan od lidera
Danske narodne partije u Aarhusu, a da je drugi ~lan ORG-a bio
kandidat za parlament (folketingskandidat) za Dansku narodnu partiju. „Nisam nikad ~uo za ORG,
ali mogu konstatovati da nijedan od
njih dvojice nisu vi{e ~lanovi partije. Obojica su rije{ili problem s
tim {to su se sami povukli iz partije,
rekao je Poul Lindholm Jensen.
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
Oni koji su sjedili na vrhu
ORG-udru‘enja su tajno funkcionisali vi{e od 20 godina, ali su novinari iz „Politiken“ do{li do internih dokumenata, koji su sada u
njihovom posjedni{tvu. Ovi dokumenti izme|u ostalog objelodanjuju
strukturu i du‘nosti organizacije,
dugogodi{nju komunikaciju izme|u
~lanova rukovodstva {irom Danske
na internetu u zatvorenom forumu,
te „arhivu dr‘avnih izdajnika“ takozvanu „Velika memorija“. U dokumentima tako|e pi{e da je ORGudru‘enje do ca. 2009. godine
nadgledalo politi~ke protivnike i da
su sve ove informacije bili spremni
podijeliti sa Danskim udru‘enjem.
Lider kopenhagen{kog odjeljenja
ovog tajnog udru‘enja je 2009.
godine bio uslovno osu|en zato {to
je zloupotrijebio svoju poziciju kao
policajac, pribavljaju}i informacije
o politi~kim protivnicima.
Sodemann, iz medicinske klinike
za strance.
Bertel Haarder, Ministar za zdravstvo, izjavljuje: „Narod treba biti
zadovoljan {to ne `ivi u [vedskoj,
gdje se ~ak i ljekarski pregled pla}a.
Upozoravalo se na posljedice. Ho}u
re}i, govorili smo da je vrlo va`no
u~iti danski jezik. U suprotnom }e
biti posljedica za one koji ne budu
ispunjavali ove zahtjeve. Dakle, oni
koji ne govore danski jezik moraju
pla}ati pregled kod ljekara“.
U nekim slu~ajevima pacijenti
mogu biti oslobo|eni pla}anja takse. Ako ljekar procijeni da postoji
neki razlog zbog kojeg doti~na osoba nije bila u stanju nau~iti danski
jezik, onda nije potrebno da se izla‘e ovom tro{ku. Procijenjeno je da
cirka 50.000 ljudi spada u tu kategoriju pla}anja takse za prevodioca.
08. aug. 2011
Vi{e od polovine zaposlenika
stara~kog doma koji imaju drugo
porijeklo a ne dansko, je bilo izlo‘eno rasisti~kim napadima od strane kolega ili samih korisnika stara~kog doma. To pokazuje raport iz
SFI – Dr‘avni centar za istra‘ivanje
blagostanja. Istra‘iva~ Tine Rostgaard koja radi pri ovom centru je
izjavila da je to „veliki problem.
Rasisti~ko pona{anje je ne{to ~ime
se ozbiljno trebamo pozabaviti“.
Cirka jedan od deset zaposlenika u stara~kom domu ima drugo
porijeklo, a ne dansko. O~ekuje se
da }e ovaj broj porasti. Erik Mikkelsen, sindikalni sekretar FOA-e
u Odense, priznaje da je upoznat
sa ovom problematikom te dodaje
da: „je to skroz neprihvatljivo“.
integraciju pokazuje da veliki broj
‘ena stranog porijekla studira na
univerzitetima vi{e nego ikad prije.
Ovo je dokaz da ‘ene iz druge i tre}e
generacije stranaca nadma{uju procenat danskih ‘ena koje se obrazuju
na univerzitetima.
Ono {to motivira ovu omladinu
da se {koluje je ‘elja da pobjegnu
od svojih dru{tvenih normi i tradicije te da se osiguraju ekonomski i
na taj na~in da postignu li~nu slobodu, zaklju~uje integracioni konsulent Katina Ali Rasmussen. „Oni
su veoma disciplinovani i ne ‘ele
da kao njihove majke budu ovisni
o sistemu ili o~evima“, ka‘e Katina
Ali Rasmussen. Na osnovu njenog
istra‘ivanja, procenat djevojaka
(stranog porijekla) u dobi od 20-24
godine koje studiraju se pove}ao na
38 % od 2001 do 2010, da bi broj
porastao na 41% ove godine.
U pore|enju sa mu{kim polom,
istra‘ivanje tako|e pokazuje da su
djevojke stranog porijekla nadma{ile
i njih. U udru‘enju „Nydansker“,
koje je osnovano od strane firmi da
bi se pospije{ila integracija na
radnom tr‘i{tu, su vi{e nego zadovoljni zbog ove novosti. „Mi smo
zaslu‘ni za dostignute rezultate, jer
smo dosta ulo‘ili u ovaj projekat,“
ka‘e direktor Torben Møller Hansen.
Stranci se {koluju
Rasizam u stara~kim kao nikad
05. jul. 2011
domovima
Istra‘ivanje iz Ministarstva za
Useljenici ne}e da
idu ljekaru
22. jul. 2011
Useljenici, koji u Danskoj ‘ive
sedam godina, a jo{ uvijek ne govore danski, moraju sami pla}ati
150 dkk. prevodioce za pregled
kod ljekara. Ova odluka je stupila
na snagu 1. jula ove godine, ali ve}
za sobom povla~i konsekvence.
Useljenici su u stanju kompletno
odbiti ljekarske usluge koje ih
sljeduju samo radi pla}anja prevodioca. „Situacija postaje veoma
ozbiljna kada pacijent otka‘e pregled jer sazna da }e morati platiti
prevodioca“, obja{njava Morten
Kriminalni
useljenjici napolje!
24. juni 2011
Danski parlament je donio ko-
ntroverzan zakon o kriminalnim
useljenicima, koji zvu~i ovako: „I}i
}e napolje“. Zakon je donesen sa 97
glasova „za“ i 7 glasova „protiv“.
Ubudu}e }e useljenici kriminalnog
karaktera biti istjerani/deportovani
iz Danske nakon odslu`ene kazne
{to nije bio slu~aj ranije za sve
zatvorenike. Me|utim, ukoliko se
„sa sigurno{}u“ ustanovi, da je deportacija u sukobu sa internacionalnim du`nostima i konvencijama,
kriminalni useljenici }e biti osu|eni
na uslovnu deportaciju.
Danske humanitarne organizacije, Danski Crveni Krst, Red Barnet, Danska Pomo} Izbjeglicama i
UNHCR su opominjale vladu u
vezi done{enog zakona. Biv{i direktor Instituta za Ljudska Prava
Jonas Christoffersen procjenjuje da
}e Danska sa ovakvim nastupom
izgubiti sve vi{e slu~ajeva pri Evropskom Sudu za ljudska prava. Eva
Smith, profesor na Pravnom fakultetu u Kopenhagenu tako|e smatra
da nova poo{travanja mogu naru{iti konvencije.
Gradona~elnicima je
dosta poo{trenja
07. juni 2011
Mnogi gradona~elnici se bune
zbog poo{trenja na polju integracionih pitanja i negativne debate o
strancima, jer im je toga preko glave. 12 od 23 gradona~elnika, koji
su u~estvovali u jednom ispitivanju, smatraju da se politi~ari u Danskoj previ{e fokusiraju na poo{trenja politike o strancima umjesto da nude korisna rje{enja u svakodnevnici. Jedan od gradona~elnika, Niels Hermansen, iz Ringsted-a je ovim rije~ima kritikovao
vladu: „Uvijek se napadaju useljenici i pravna politika, a to mi se ne
svi|a“. S njim su se slo`ili i nekolicina drugih gradona~elnika.
Stranim studentima
se postavljaju o{triji
kriteriji
02. juni 2011
Ilegalno saslu{avanje azilantske djece
„Za{to tra`i{ azil?“ je pitanje
koje policija postavlja djeci koja
do|u u Dansku bez pratnje jednog ili oba roditelja. Uloga policije nije da saslu{ava djecu koja
tra`e azil, pa je zato policija
optu`ena, jer je to u suprotnosti
sa zakonom. Naime, zakon
nala`e da isklju~ivo dr`avni
organi za strance (udlændingemyndighederne) smiju
saslu{avati djecu koja tra`e azil.
„Mogu}i razlog {to djeca tra`e
azil u Danskoj je da budu za{ti}ena i taj motiv je odlu~uju}i za
njihovu budu}nost“, rekao je
Sven Erik Larsen iz Danskog
Crvenog Krsta. Dodaje i to da
policija sistematski, uz
ispunjavanje formulara, ispituje
sve koji ulaze u Dansku.
Policijski izvje{taji su pokazali da je za niz slu~ajeva upravo
policija bila kriva. Naime, informacije koje je policija proslijedila dr‘avnom organu za strance
su doprinijele negativnom rje{avanju azilantskih slu~ajeva. Izjava djeteta je veoma va‘na. Ako
postoje nesporazumi izme|u
izjave djeteta za policiju i
Direktorata za strance i ako
policija predstavi pri~u djeteta
nevjerodostojnom, to zna~i da u
ve}ini slu~ajeva djeca dobiju
odbijenicu za azil.
Oko 432 djece je u 2010. godini tra‘ilo azil u Danskoj. Novine na internetu „Avisen.dk“ su
imale na uvid osam policijskih
izvje{taja o saslu{anjima. U svakom od njih pi{e kako je policija
ispitivala djecu u vezi motiva njihovog dolaska u Dansku. Velike
kritike su upu}ene policiji od
strane Danskog Crvenog Krsta i
profesora na Univerzitetu u Aarhusu, Jens Vedsted-Hansena.
Zamjenik {efa policije i {ef
Nacionalnog Centra za strance,
Ole Andersen, priznaje da policija ima tendenciju da ispituje useljenike u vezi motiva za azil, ali
ne smatra da je to u suprotnosti
sa zakonom. „Ja samo mislim da
policija radi svoj posao i ispunjava pravila. Ako policija `eli da
sazna motiv ulaska u Dansku,
onda moraju pitati za nacionalnost i identitet doti~nog, stoga
mislim da je korektno {to policija
radi“, rekao je Ole Andersen.
Ministar za Integraciju Søren Pind
je iznio jo{ jedan prijedlog za novi
zakon, koji bi markantno poo{trio
pravila za strane studente van
Evropske Unije, koji ‘ele da studiraju
u Danskoj (izvor: novine Berlinske).
Po novom zakonu bi strani studenti,
uporedo sa podno{enjem molbe za
upis na univerzitet, morali otvoriti
ra~un u jednoj od danskih banaka. U
slu~aju da doti~ni student bude
primljen, morao bi na isti ra~un
polo‘iti iznos koji odgovara iznosu
stipendije (SU) od godinu dana. U slu~aju da obrazovanje traje manje od
godinu dana, iznos bi isto tako bio
manji. Trenuta~na mjese~na rata
stipendije iznosi 4.200 danskih kruna.
Osim nov~anog u~e{}a od strane studenata, poo{treni su tako|e
kriteriji i u vezi polaganja jezika. Uz
podne{enu molbu za studentsku
boravi{nu dozvolu, potrebno je prilo‘iti dokumentaciju o polo‘enom
jezi~kom testu, koji je student sam
finansirao, a koji na osnovu bodovanja odre|uje njihov nivo engleskog jezika. Martin Henriksen, ~lan
Danske narodne partije i Odbora za
Integraciju u parlamentu, je na osnovu gore navedenog izjavio: „Pomo}u ovog testa se moramo osigurati da ti studenti koji dolaze u
Dansku imaju jake predispozicije za
napredak i uspjeh, a ne oni koji nisu
u stanju da ispo{tuju ove kriterije.“
Ovaj zakon o samoizdr‘avanju
ne}e zahvatiti sve studente iz tre}ih
zemalja. Studenti koju su ve} uplatili potreban iznos i koji su u toku
obrazovanja, ne}e morati pla}ati
dodatni iznos. Samo oni koji ‘ele
poha|ati neko privredno obrazovanje, studenti u internatu i mladi
stranci koje ‘ele posti}i osnovno
obrazovanje.
Ovaj prijedlog za novi zakon je
uzburkao lidere parlamenta s tim {to
je Danska narodna partija htjela da se
on sprovede, a koji je u su{tini
proiza{ao iz zakona o dr‘avnom bud‘etu. Opozicija je odbila da se u roku
od 30 dana usvoji zakon, {to zna~i da
je parlament ponovo morao zasijedati
da bi se izglasao ovaj zakon.
Veliki broj starijih
povratnika
29. maj 2011
Sve ve}i broj izbjeglica koji
dugi niz godina ‘ivi u Danskoj, se
sada odlu~uje na povratak u domovinu. Naro~ito se radi o bosanskim izbjeglicama koje ‘ele da
iskoriste dogovor od pro{le godine, {to podrazumijeva da sa sobom
nose 118.000 danskih kruna (dkk),
a eventualno i penziju, ako se odlu~e na povratak. U novinama Jyllands-Posten se navodi da se broj
povratnika pove}ao troduplo u
zadnje dvije godine.
Tokom prva ~etiri mjeseca ove
godine je 167 stranaca prihvatilo
novac za povratak. U 2009. godini je
bilo 138 povratnika, dok se broj
pove}ao na 370 povratnika u 2010.
godini. Upravo je 2010. godine iznos
za povratnike pove}an sa 30.000 dkk
na 118.000 dkk. Po zakonu za
repatrijaciju se strancima u Danskoj
pru‘a mogu}nost za osmosedmi~ni
kurs koji se odvija u domovini
odnosno period u kojem povratnici,
uz pomo} danskih konsulenata i na
osnovu njihove podr{ke, sebi razjasne
da li ‘ele ostati u domovini ili se ‘ele
vratiti u Dansku. Nakon preseljenja
u domovinu, svi povratnici imaju probni period od godinu dana.
Strancima se
smanjuje pravo na
starosnu penziju
16.maj.11
Prema novom sporazumu izme|u Danske narodne partije (Dansk Folkeparti) i Kr{}anskih demokrata (Kristendemokraterne),
strancima }e biti te‘e ste}i pravo na
dansku starosnu penziju, jer }e
ubudu}e morati proboraviti 47 godina u Danskoj, kako pi{e na internet portalu novina Berlinske. S tim
se tako|e period zara|ivanja
penzije produ‘uje sedam godina, a
na isti na~in je potrebno provesti 47
godina u Danskoj kako bi se ostvarilo pravo na pomo} za stanarinu.
Sporazum se sastoji iz 12 nivoa.
[to se ti~e obaveznog zdravstvenog
osiguranja i besplatnih pregleda kod
ljekara kad su stranci u pitanju, nije
ni{ta izmijenjeno, ali nije zasigurno
da }e tako i ostati, rekao je Peter Skaarup, pregovara~ Danske narodne
partije. On smatra da je ovakav sporazum veoma dobar fundament kojim }e se osigurati budu}e blagostanje Danske.
Kako se navodi u novinama Berlinske, na osnovu ovog sporazuma,
stranci - koji nisu boravili u Danskoj
najmanje dvije godine u zadnjih deset
godina – ne}e vi{e imati pravo na
subvenciju za lijekove, osim ako nije
rije~ o hroni~nom oboljenju, obilnoj
potro{nji lijekova ili veoma niskom
primanju. Dr‘avni ekonomisti su
ranije upozoravali vladu na to da se
sa ovakvim sporazumima i principima sprje~ava regrutiranje stranaca
kao radne snage, koja je vrlo va‘na
za budu}nost.
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 5
DANSKA
Novi propisi stupili na snagu
Pla}a se prevodila~ka pomo}
i poskupljuje spajanje familije
Pi{e: Sabrija OV^INA
Od 1. juna 2011 stupila je na snagu izmjena zakona o prevodila~koj pomo}i (tolkebistand/tolkelov) kojom se uvodi pla}ane takse u iznosu od 150,00 kr prilikom posjete
ljekaru ili lije~enja u bolnici za strance koji imaju potrebu za prevodila~kom uslugom,
a koji su boravili u Danskoj du‘e od 7 godina
O
d 1. juna 2011
godine stupila je
na snagu izmjena zakona o zdravstvu
pod br. 446 (bekendtgørelse nr.446), kojom su
uvedena nova pravila o
pru‘anju prevodila~kih
usluga kod ljekara i bolnicama svim onim strancima koji su ‘ivjeli u Danskoj du‘e od 7 godina.
Ovom odredbom, taksu u
iznosu od 150,00 kr treba
platiti prilikom svake konsultacije kod ljekara ili u
bolnici. Ljekar op{te prakse (praktiserende læge) je du‘an
da procijeni potrebu za prevodila~kom uslugom, kao i sposobnost
pacijenta da nau~i danski jezik.
Ljekar op{te prakse mo‘e tako|er
izdati potvrdu onim pacijentima
koji to zatra‘e, o nepla}anju prevodila~kih usluga zbog nesposobnosti da nau~e danski jezik.
Tro{kove izdavanja potvrde snosi
pacijent. U skladu sa izmjenama
zakona, pla}anja takse od 150,00
kr mogu biti oslobo|eni oni stranci za koje se procijeni, da zbog
zdravsvenih razloga, na primjer
te‘eg oblika invalidnosti ili psihi~kog oboljenja, nisu bili u stanju
da nau~e danski jezik. Procjenjuje
se, da samo godine ili starost ne}e
biti dovoljan argument za osloba|anje od pla}anja, pa se prognozira, da }e ve}ina stranaca koji su
boravili du‘e od 7 godina u Danskoj pla}ati takse za usluge prevodilaca. Sukladno zakonu, pla}anja
takse su oslobo|eni roditelji
maloljetne djece koja su upu}ena
na lije~enje u bolnice. Posebnom
odlukom, pla}anja takse su tako|er oslobo|eni i oni stranci koji
imaju potrebu za prevodiocem a
kojima je maternji njema~ki, farski ili gronlandski jezik.
Udru‘enje ljekara (lægeforening) u Danskoj kritikovalo je do6
Od 1. jula 2011 stupila je tako|er na snagu izmjena
zakona o spajanju familije (ægtefællesammenføring)
kojom je izme|u ostalog skoro uduplana tzv.
ekonomska garancija pologa/depozita u banci (økonomisk sikkerhedsstillelse) i sada iznosi 100.000,00 kr.
no{enje ovoga zakona smatraju}i
ga diskriminatorskim i opasnim
po zdravlje pacijenata koji mogu,
zbog jezi~kih nesporazuma, biti
pogre{no lije~eni. Vlada (Regering), uz pomo} Danske narodne
partije (Dansk folkeparti) nije imala sluha za ove kritike i zakon je,
u jeku ljetnjih odmora, stupio na
snagu. Obja{njenje je, da }e uvo|enje zakona prisiliti mnoge strance da u~e danski jezik a tako|er
i smanjiti dr‘avne izdatke za pla}anje prevodila~kih usluga. Treba
naglasiti, da su i socijaldemokrati
glasali za usvajanje ovoga zakona,
iako ga sada pomalo kritikuju.
Zabrinjava ~injenica, da Ministarstvo za zdravstvo nije na{lo
za shodno da prezentira zakon onima na koje se i odnosi, dakle strancima na koje taj zakon ima direktnog uticaja. Kao i mnoge druge
regulative u vezi sa strancima, i
ovaj zakon je tiho i ne~ujno uplovio u pravne vode. Pretpostavlja
se, da ogromna ve}ina onih na koje se zakon odnosi, ne znaju ni{ta
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
o tome zakonu a pogotovu o mogu}nosti dispenzacije od pla}anja
takse za prevodila~ke usluge. Njih
~eka neprijatno iznena|enje nakon povratka sa godi{njih odmora
i odlaska ljekaru na konsultaciju.
Pored ekonomskih izdataka, uvo|enje zakona }e i direktno uticati
na pro{irenje pogre{ne prakse
upotrebe djece i omladine kao prevodilaca, {to naravno nije u skladu
sa eti~kim principima, a mo‘e i negativno da se odrazi na intelektualni razvoj tih mladih ljudi, zbog
prevelike odgovornosti i izlaganja
bolnim i neprijatnim situacijama,
kao {to je bolest kod roditelja i
sli~no.
Od 1. jula 2011 godine, usvajanjem zakonske uredbe br. 601
(lovnr. 601) stupile su na snagu i
izmjene zakona o spajanju familije
(ægtefællesammenføring). Ovim
izmjenama pove}ava se siguronosni polog/depozit u banci (den
økonomiske sikkerhedsstillelse)
sa dosada{njih 63.419,00 kr una
100.000,00 kr. Pored toga, poo-
{travaju se kriteriji za procjenu pojma „povezanosti“ (tilknytningskravet)
Danskoj ili zemlji porijekla. Prilikom obrade zahtjeva za spajanje familije, procjenjivat }e se posebno kojoj su zemlji
bra~ni drugovi vi{e povezani; Danskoj ili zemlji iz
koje dolaze. Za onog bra~nog druga koji `ivi u Danskoj, uvodi se pravilo o
minimum 15 godina `ivota u Danskoj i dobroj integrisanosti u dansko dru{tvo, kao preduslovu da se
predmet uop{te uzme u razmatranje. Za bra~nog druga koji `eli
do}i u Dansku, uvodi se pravilo o
poznavanju danskog jezika na
takozvanom nivou A1, i posjeta u
Danskoj najmanje 2 puta.
Pored toga, i dalje vrijede
op{ta pravila o spajanju familije
koja su usvojena pro{le godine:
Nikakakav zna~ajniji dug prema
dru{tvu, neka‘njavanje po osnovu
kriminala u zadnjih 10 godina, neprimanje socijalne pomo}i u zadnje 3 godine, posao najmanje 2,5
godina u zadnje 3 godine, itd.
Za one gra|ane Danske koji
su ro|eni i odrasli u Danskoj ili
oni koji imaju dansko dr‘avljanstvo u trajanju od preko 28 godina,
dakle za Dance, ne}e se primjenjivati poo{trena pravila o povezanosti (tilknytningskrav).
Novim propisima uvodi se od
1. jula 2011 i pla}anje takse u
iznosu od 7.775,00 kr prilikom
podno{enja molbe o spajanju familije. U slu~aju negativnog odgovora upla}eni iznos se ne vra}a.
Procjenjuje se, da }e priliv stranaca u Dansku po osnovu spajanja
familije, kada su u pitanju stranci
a pogotovu iz takozvanih tre}ih
zemalja, biti drasti~no smanjen
ako ne i potpuno zaustavljen, od
stupanja novih propisa na snagu.
Tragedija u Norve{koj iz tre}eg ugla
Lo{a vijest: BiH gubi
svoje dr‘avljane
[ta mi konkretno
mo‘emo u~initi?
Skoro 50 hiljada
lica odreklo se
dr‘avljanstva BiH
Dr‘avljanstva BiH su se u
posljednih 12 godina odrekla
49.632 lica, podaci su iz
najnovijeg izvje{taja „Prava
migranata i ~lanova njihovih
porodica“, koje je uradilo
Ministarstvo za ljudska prava i
izbjeglice BiH
I
sti podaci pokazuju da su,
od ukupnog broja lica koja
su se odrekla dr‘avljanstva BiH,
dvije tre}ine stekle dr‘avljanstvo
Austrije, Njema~ke, Slovenije i
Hrvatske, pi{u „Nezavisne novine“. Podaci Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice BiH pokazuju da van zemlje ‘ivi
1.350.000 emigranata, {to ~ini 35 odsto
ukupne populacije BiH. Ovi podaci za
ve}inu dr‘ava ne obuhvataju mla|a lica,
odnosno ona koja su ro|ena u zemljama
prijema - navodi se u izvje{taju.
Iako su posljednjih godina prisutni
procesi radne migracija i privremenog
zapo{ljavanja uglavnom ni‘e i srednje
kvalifikovanih radnika, zna~ajno je
prisutan i odliv visokoobrazovanih
mladih ljudi koji ima tendenciju rasta. S obzirom na to, da ne postoje precizni
podaci o odlivu mlade i visokoobrazovane radne snage iz zemlje, kao primjer mogu poslu‘iti pokazatelji Svjetske
banke iz 2000. godine, prema kojima je
iz BiH emigriralo 23,9 odsto visokoobrazovanih, {to BiH stavlja na drugo
mjesto u Evropi - isti~e se u izvje{taju.
Procenat ljekara koji su kao obu~eni
kadar napustili BiH iznosio je 12,7 odsto.
- BiH bi uskoro mogla do}i u poziciju da
uvozi radnu snagu, jer se veliki dio ekonomski najaktivnijeg stanovni{tva nalazi u
emigraciji - dodaje se u izvje{taju.
Demograf Stevo Pa{ali} istakao je
da je BiH uvijek bila migraciona zemlja,
{to zna~i da je mnogo ve}i broj ljudi napu{tao zemlju nego {to je dolazio u nju.
- Procjene su da se ukupni demografski
gubici kre}u oko 800.000 lica. Oko
527.000 lica oti{lo je u inostranstvo u
periodu oko rata, dok se demografski
gubici zbog smanjenja nataliteta procjenjuju na oko 100.000 lica - rekao je
Pa{ali}.
Pi{e: Arben DELIU
N
Anders Breivik nije poljedica multietni~kog dru{va, nego
tvorevina desni~arskog, ksenofobi~nog nacionalizma
koji svim silama ‘eli da se bori protiv su‘ivota razli~itih
kultura, nacija i religija
a{im ~itaocima veoma dobro su poznate gotovo sve publikovane ~injenice o u‘asnoj tragediji koja se
desila u Norve{koj tog kobnog 22. jula, gdje
je Anders Breivik krvni~ki ubio 76 ljudi, u dva
odvojena slu~aja u Oslu i na ostrvu Utøya. Tom
prilikom ‘ivot je izgubilo mnogo mladih ljudi,
od kojih su najmla|i bili stari tek ~etrnaest
godina. Ta tragedija, osim krvavog epiloga,
ima poseban zna~aj za nas Bosance.
Andersovo djelo je, po njemu, posljedica
mutlikulturalnih procesa kao i islamizacije
Evrope. Izme|u ostaloga inspirisan je, kako
je sam rekao i napisao, srpskom borbom protiv islama. Anders Brevik je o{tro napao norve{ke Socijaldemokrate po{to ih smatra
izdajicama koji su izdali Norve{ku i dozvolili da se Norve{ka pretvori u multietni~ko
dru{tvo. Nakon ove tragedije, u nordijskim
zemljama, otvorila se rasprava o tonu debate
o strancima. Mnogi mediji i politi~ari zapitali
su se dali ksenofobi~ne i islamofobi~ne izjave dovode do radikalizacije, a zatim i do nasilja, kakvo je po~inio Anders Breivik. Norve{ke i {vedske nacionalisti~ke partije su,
ubrzo poslije tragedije, izjavile da }e ubudu}e razmi{jati kako prezentovati strance u
javnim izjavama. Danska narodna partija je
jedina koja se protiv toga borila i na kraju
pobjedila, po{to su norve{ka i {vedska nacionalisti~ka partija, u posljednje vrijeme po~ele povla~iti svoje prvobitne izjave. Pored
ovoga mnogo danskih desni~ara pokrenulo
je debatu o multietni~kom dru{tvu, koje po
njihovom mi{ljenju stvara ljude kao {to je
Anders Breivik. @alosno je {to danska ljevica nije u{la u tu debatu znatno sna‘nije, jer
bi bilo isuvi{e tragi~no da desnica uspije
predstavi tragediju u Norve{koj kao posljedicu
multietni~koga dru{tva. Mnogi desni~ari,
kao i Anders Breivik, ne
mogu da shvate da nije multietni~ko
dru{tvo to koje proizvodi radikalizam.
Radikalizam je produkt nacionalisti~kih, radikalno religioznih i radikalno
politi~kih struja. Anders Breivik nije
posljedica multietni~kog dru{va, nego
tvorevina desni~arskog, ksenofobi~nog
nacionalizma koji svim silama ‘eli da se
bori protiv su‘ivota razli~itih kultura, nacija i religija. Susreti kultura su ~esto za-
vr{avali krvavo, ali isto tako ~esto su stvarali
ne{to bolje i obostrano su se obogo}ivali.
Ljetos sam putovao skoro mjesec dana kroz
[paniju i na mom putovanju kroz Andaluziju mogao sam vidjeti {ta razli~ite kulture
mogu zajedni~ki stvoriti, a istovremeno sam
vidio {ta sve radikalizam mo‘e uni{titi.
Ja sam u jednom od moji ranijih ~lanaka
gdje sam opisivao izbore u [vedskoj, napisao da ‘ivimo u vremenu u kojem se u Skandinaviji vodi bitka izme|u nacionalisti~kih
partija sa ksenofobi~nim i antievropskim stavovima i partija koje su za su‘ivot i otvorenu Evropu. Ko }e pobjediti u toj bici jo{
uvijek se ne zna ali bitno je da mi Bosanci,
pred predstoje}e izbore u~inimo sve {to mo‘emo da sprije~imo Dansku narodnu partiju, da ponovo dobije jaku politi~ku poziciju.
Glasajte, i uvjerite svoje susjede da, bez obzira {to desni~arski intelektualci tvrde da je
Balkan simbol nemogu}eg su‘ivota, to jednostavno nije istina. Nas nije protjerao su‘ivot kultura, nacija i religija, nego ekstremni nacionalizam, koji gazi sve ispred sebe
da bi dokazao da je bolji od ostalih. Na{u
dr‘avu su uni{tili ekstremisti kao Anders
Breivik i nepriljatelji multietni~ke dr‘ave.
@alosno je {to desnica ne koristi Balkan onako kako ga treba koristiti, to jeste kao simbol ekstremnog nacionalizma koji je imao
namjeru da uni{ti ideju o multietni~koj dr‘avi. Skandinavskoj budu}nosti ni slu~ajno ne
prijeti ideja o multietni~keom su‘ivotu, nego
ideja o jednonacionalnim, zatvorenim dr‘avama
koje samo stagniraju,
te postaju zarobljenici pro{losti
koja ne postoji.
Anders Breivik
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 7
DANSKA
Pri~e o obi~nim ljudima: Meho Selman
Iza svakog uspjeha stoji naporan rad
Pi{e: Vezuv BA[I]
D
e{avanja u danskom
dru{tvu, u posljednjih
nekoliko godina sve vi{e poprimaju zabrinjavaju}e
smjernice, kada je u pitanju socijalna politika i zami{ljeno dansko
„Dru{tvo blagostanja“. Od stabilne socijalne dr`ave, Danska se
kre}e u pravcu tipi~ne „amerikanizacije“ dru{tva. Vidljivo je to
po mnogim elementima, prije svega
u kreairanju op{te danske politike,
gdje uticaj Danske narodne partije
sve vi{e postaje balast koji
optere}uje vladaju}u Venstre partiju.
O{tri rezovi u temeljima socijalne
politike vode dansko dru{tvo upravo
tim putem i vjerovatno }e uskoro biti
kamen oko vrata vladaju}im
strukturama, ~iji }e opstanak na
vlasti postati veoma upitan. Udar na
temelje danske socijalne politike
izvr{en je krajnje perfidno i
postepeno. Ono {to je najgore
posljedice pogubne politike Danske
narodne partije po~inje osje}ati sve
vi{e i vi{e gra|ana, kako Danaca
tako i doseljenika. Obi~an ~ovjek
ve} je gotovo potpuno prozreo
ovakvu pogubnu politiku, koja
udara u temelje danskog dru{tvenog
sistema te }e se najvjerovatnije znati
pravilno opredjeliti na prvim narednim izborima koji nisu daleko. Ako
sada{nja vladaju}a alijansa dobije
novi ~etvorogodi{nji mandat, tada
}e taj period osjetiti svi u Danskoj,
na najgori mogu}i na~in.
U sredi{tu ovakve konstalacije politi~kih snaga i odnosa nalazi se i jedan na{ ~ovjek. Radi se
o ~ovjeku koji je za svoj hobi odabrao politiku i njome se bavi i
uspje{no nosi ve} preko 12 godina, u po~etku periferno, a posljednjih godina veoma aktivno. Ime
mu je Meho Selman i ‘ivi u Odensi.
8
Meho Selman ro|en je 1971.
godine u Prijedoru, gdje je zavr{io osmogodi{nju {kolu, a zatim i srednju poljoprivrednoveterinarsku {kolu. Upisao je
Veterinarski fakultet u Sarajevu,
polo‘io ispite iz druge godine i
kada je trebao upisati tre}u godinu, sve je prekinuo rat i agresija
na na{u domovinu. Bez svoje volje morao je u izbjegli{tvo. Na{ao
se u Danskoj i nakon kratke procedure, koju mora pro}i svaki
izbjeglica, do{ao je u Odense gdje
‘ivi od 1993. godine. O‘enjen je
i ima troje djece, skladan brak i
zadovoljnu familiju.
Meho nije ~ovjek koji sjedi i
~eka sudbinu, nego obrnuto, on
je ~ovjek koji i sudbini i doga|ajima ide u susret. Tako je odmah
shvatio da je osnova boravka na
ovim prostorima {kolovanje u
okviru danskog obrazovnog sistema, a uslov za to je da ~ovjek
govori solidnim danskim jezikom. Sve svoje umne i fizi~ke potencijale Meho je usmjerio upravo u tom pravcu. Vrijedno je u~io,
mora se priznati te‘ak i komplikovan danski jezik, a kada je bio
siguran da ga mo‘e dovoljno
uspje{no koristiti, upisao se na
Pedago{ki seminarium i stekao
zvanje nastavnika za
obrazovanje odraslih. To {kolovanje
zahtijevalo je
ulagan j e
maksimalnih
kako
fizi~kih
tako i
psihi-
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
Meho Selman sa Hellom Thorning-Schmidt, predsjednicom
socijaldemokrata
~kih napora ali istovremeno i
odricanje od najsretnijih trenutaka
sa porodicom. Bila je to ‘rtva koju je morao podnijeti, a sretan je i
zadovoljan {to je na tom putu
imao podr{ku svoje supruge, koja
ga je u tim te{kim trenucima maksimalno podr‘avala.
Uporedo sa {kolovanjem
u{ao je u politi~ke vode, u po~etku mimo svoje volje. Poznat kao
aktivan ~ovjek koji ho}e svakome
pomo}i predlo‘en je i izabran u
Integracioni savjet Odense komune, prije vi{e od 12 godina. Njegova aktivnost i anga‘ovanje u
svemu {to radi doveli su ga do
ulaska u krug kandidata na
izborima za lokalne i
regionalne organe
vlasti. Po prirodi i opredjeljenju je socijaldemokrata
pa je i logi~no
bilo da
svoj
anga‘man
ostvaruje u
okviru
te partije, ~iji
je aktivan ~lan.
Nakon {kolovanja Meho je
dobio zaposlenje u Biblioteci
Odense gdje i danas radi kao bibliotekarski asistent. Istovremeno, u skladu sa njegovim ste~enim znanjem u toku {kolovanja
vodi kurseve za odrasle, iz oblasti
informatike ali i mnoge druge poslove vezane za biblioteku i informati~ke poslove. Borba za prava
radnika le‘i mu u krvi te je postao
aktivan ~lan sindikata. Rezultiralo
je to izborom za sindikalnog predstavnika zaposlenih u njegovom
radnom kolektivu. Sve to ga je jo{
vi{e u~vrstilo na putu politike i
politi~ara, posebno {to je socijaldemokratija utkana u temelje sindikata te je bilo prirodno da se
on posveti radu u socialno-demokratskoj partiji.
Kada poku{amo osvjetliti
Mehu Selmana kao obi~nog ~ovjeka, moramo ustvrditi da mu je
sa pravom mjesto u rubrici o obi~nim ljudima, koji radi ne~eg
neobi~nog, ~ime se svakodnevno
bavi, svakako zaslu‘uje da se na|e na ovom mjestu. Sa na{e strane
Mehi Selmanu ‘elimo jo{ mnogo
uspjeha na politi~kom planu jer
se nalazi na pravom putu, a u
okviru takve politi~ke opcije koja
ima istorijski zadatak da ‘estoko
povu~e ko~nicu sunovrata i usmjeri dansko dru{tvo u pravcu dru{tva blagostanja. Time }e se i svima nama ponovo otvoriti vidici i
perspektiva kakvu smo osjetili
kada smo do{li na ove prostore.
Danski propisi u praksi (6): Penzije
Radne i privatne penzije
BH Glas predstavljen u Sarajevu
U
Sarajevu je 5. augusta 2011. godine, u okviru Me|unarodne
kulturne manifestacije „5. Novosarajevski knji`evni susreti 2011“,
predstavljen „BH Glas“. Dogodilo se to u Dragon Sali grandioznog
hotela Radon Plaza, pred mnogobrojnim posjetiocima. Prezentacija je
organizovana u okviru Okruglog stola o stvarala{tvu dijaspore.
Promotori su bili Idriz Hod`i} i Vezuv Ba{i}, koji su nadahnuto govorili
o nastanku i stasanju „BH Glasa“. Nakon predstavljanja lista vo|ena je
konstruktivna rasprava, a postavljeno je mnogo konkretnih pitanja, na
koja su promotori konkretno odgovarali. Posebno su bili zainteresovani na{e kolege iz drugih zemalja, u kojima se dijaspora organizovala
na sli~an na~in ali su svi jednoglasno priznali da nisu dostigli kvalitet
„BH Glasa“, kako po formi tako i sadr`aju. Ova prezentacija adekvatno je propra}ena u medijima, kakao printanim tako i elketronskim. U
svakom slu~aju bila je ovo zna~ajna manifestacija na kojoj je „BH
Glas“ predstavljen na najbolji mogu}i na~in.
Dobra vijest: Dijaspora poma‘e BiH
Iz dijaspore stiglo
800 miliona maraka
Finansijska pomo} iz inostranstva ro|acima u BiH,
poslije tri godine, kona~no po~ela da se pove}ava
U
BiH je u prvom kvartalu
ove godine, prema podacima Centralne banke BiH, iz
dijaspore stiglo 799,8 miliona
KM, {to je za 55 miliona vi{e nego u istom periodu pro{le godine.
- U prvom kvartalu pro{le
godine vrijednost doznaka je
iznosila 744,3 miliona KM naveli su u CB BiH i dodali da
ovi podaci uklju~uju i formalnu
procjenu dijela transfera koji se
dostavljaju neformalnim kanalima i sastavni su dio platnog
bilansa BiH. Ovi podaci pokazuju da je finansijska pomo} iz
inostranstva ro|acima u BiH,
poslije tri godine, kona~no po~ela da se pove}ava.
Globalna kriza je ostavila
zna~ajne posljedice i na finansijsku mo} gra|ana BiH u inostranstvu, pa su, prema zvani~nim podacima, od 2008. godine doznake ro|acima u BiH
zna~ajno smanjene.
^lan Udru‘enja ekonomista
RS SWOT Milo{ Todorovi}
istakao je da je rast vrijednosti
doznaka od velikog zna~aja, jer
je finansijska pomo} koju {alju
porodice iz inostranstva, pored
izvoza i direktnih stranih investicija, jedan od najzna~ajnijih
izvora ulaska novca u zemlju.
- Ova pomo} dijaspore je
dobrim dijelom zaslu‘na za to
{to deficit na teku}im ra~unima
gra|ana nije mnogo ve}i - istakao je Todorovi} i dodao da bi
novac iz inostranstva, koji najve}im dijelom zavr{ava u krajnjoj potro{nji, bilo neophodno
usmjeravati i u investicije.
Prema slu‘benim podacima,
prije recesije, odnosno 2007.
godine nov~ane po{iljke iz inostranstva koje primaju gra|ani u
BiH dostigle su 2,7 milijardi KM.
Od toga je ne{to vi{e od 1,4
milijarde KM primljeno preko
banaka i kompanija za transfer
novca, dok je ne{to manje od 1,3
milijarde KM dostavljeno
neformalnim kanalima i li~no
uru~eno stanovnicima u BiH.
Doznake su 2004. godine
iznosile 2,31 milijardu maraka.
Danska je jedna od rijetkih dr‘ava svijata koja je izgradila
sistem blagostanja poznat pod nazivom skandinavski model. Sistem ima razli~ite forme penzija, koje se generalno
mogu podijeliti u 3 grupe: 1. Penzije regulisane socijalnim
zakonom/zakonom o penzijama koje obuhvataju sve
gra|ane, 2. Radne penzije, pravo na njih ostvaruju samo
zaposleni i 3. Privatne penzije, koja su otvorena
mogu}nost za sve gra|ane
Pi{e: Sabrija OV^INA
U
na{oj rubrici „danski
propisi u praksi“,
primijetili ste da smo u
toku obrade razli~itih tematskih
cjelina; obradili smo naknadu
za bolovanje, rehabilitaciju,
flexjob, dotakli generalno svih
vrsta penzija, u pro{lom broju
obradili smo penzije regulisane
zakonom(førtidspension, folkepension, brøkpension), a fokus
nam je ovoga puta na radnim i
privatnim penzijama i na~inu
ostvarivanja istih.
U prethodnim brojevima BH
Glasa konstatovali smo, da
danska dr`ava, poslodavac i
naravno, pojedina~no svaki
gra|anin odre|uju formu i visinu
svoje penzije. Objasnili smo
takozvani skandinavski model,
dakle takozvani danski sistem
blagostanja koji ima razli~ite
forme penzija, a koje se generalno mogu podijeliti u 3 grupe:
1. Penzije regulisane socijalnim
zakonom (zakonom o penzijama
koje obuhvataju sve gra|ane bez
obzira da li su zaposleni ili ne, 2.
Radne penzije, pravo na njih
ostvaruju samo zaposleni 3.
Privatne penzije, koje su otvorena
mogu}nost za sve gra|ane.
Nakon ostvarenog prava na
penziju regulisanu zakonom o
penzijama (pensionslov), bez
obzira da li se radi o prijevremenoj/invalidskoj, recipro~noj
ili starosnoj penziji (førtidspension, brøkpension eller folkepension) ostvaruje se pravo na penziju po osnovu rada i privatnu
penziju. Ima vi{e vrsta takvih
penzija, posebno privatnih koje
se naj~e{}e ugovaraju sa bankovnim institucijama i penzionim
kasama.
ATP-penzija (Arbejds markedets tillægspension) je klasi~na forma penzije ostvarene
po osnovu rada i pla}anja poreza.
Penzija je zami{ljena kao jedna
vrsta dodatka starosnoj penziji
(folkepension) onima koji su dali
doprinos na tr‘i{tu rada, rade}i
najmanje 8 sati sedmi~no ili pla}aju}i porez dr‘avi u starosnoj
dobi od 16 – 66 godina. Osobe
koje su ostvarile pravo na prijevremenu penziju (førtidspension)
mogu odlu~iti da upla}uju odre|enu sumu novca u ATP fond do
65-te godine starosti i ostvariti
pravo na istu ili supliranu ATPpenziju. ATP se ispla}uje automatski svima onima koji su ostvarili
pravo na istu i ‘ive u Danskoj.
Oni koji su odselili iz Danske a
ostvarili pravo na ATP, moraju
podnijeti zahtjev za isplatu penzionoj upravi u Kopenhagenu, kada
navr{e 65 godina starosti.
LD-penzija (lønmodtagernes
dyrtidsfond) je vrsta radne penzije
koja se ispla}uje svima onima
koji su bili zaposleni u periodu od
1977 – 1979 a koji su navr{ili 60
godina starosti.
Kapitalna penzija (kapital pension) je vrsta jednokratne penzije koja se ispla}uje u periodu od
60-te godine starosti do najkasnije 77-me godine. Isplata podlije‘e
oporezivanju u iznosu od 40 %.
Anuitet/R-penzija (ratepension) je vrsta penzije koja se ispla}uje svakog mjeseca u periodu od
10 – 25 godina nakon ostvarenja
prava na penziju. Isplata treba
najkasnije otpo~eti prije navr{ene
75-te godine starosti.
Do‘ivotna penzija (Livslang
pension) je vrsta penzije koja se
ispla}uje svakog mjeseca do kraja
‘ivota od ostvarivanja prava na
jednu od zakonom regulisanih
penzija.
Svaki pojedinac mo‘e dogovoriti sa bankama i penzionim
kasama koju vrstu privatne penzije ‘eli i kojim tempom isplata
treba da bude.
SEPTEMBAR
SEPTEMBAR 2011.
2011. II BH
BH GLAS
GLAS II 99
DANSKA
Humani ljudi: Arne Elbæk
^ovjek
koji je okrenuo
vrijeme unazad
Tekst i foto: Vezuv BA[I]
U
svim dosada{njim pri~ama o humanim ljudima, pisao sam o onima
koji su rijeku humanitarne pomo}i
pokrenuli prema na{oj domovini,
Bosni i Hercegovini. Ovo je pri~a
o ~ovjeku koji poma‘e na{oj
domovini ali ta pomo} nije usmjerena u tom pravcu, nego ima
upravo obrnut smjer. On poma‘e
na{im ljudima ovdje, u Danskoj.
Malo komplikovana formulacija ali
je istinita. Pa da po|emo redom.
Arne Elbæk ro|en je prije
vi{e od 82 godine na porodi~nom
imanju Elbæklund, nedaleko od
malog gradi}a Brørupa. Nakon
nekog vremena kupio je ku}u i
preselio se u Brørup. @ivio je ‘ivotom sretnih i zadovoljnih ljudi
sve do 1993. godine kada mu je
umrla supruga. Tragedija koju je
te{ko prihvatio pokrenula je jedan
novi, mali mehanizam, u njegovom bi}u. Odlu~io je svoj ‘ivot
posvetiti onima kojima je pomo}
najpotrebnija. Sticajem okolnosti,
bila su to vremena kada su u mnogim gradovima {irom Danske, pa
tako i Brørupu, po~eli nicati kampovi za bosanske, ratne izbj10
eglice. U tome je Arne vidio svoju
{ansu. Oti{ao je u taj izbjegli~ki
centar i pitao da li tu ima neko
kome on mo‘e pomo}i. Nije se
javio niko pa mu nije bilo jasno,
kako to da tim nesretnim ljudima,
koji su morali pobje}i od rata da
sa~uvaju glavu, nije bila potrebna
pomo}. O svemu je razmi{ljao
osim o tome da se tu radi o ljudima, koji prije svega ne poznaju
ni danski jezik niti dansku kulturu
ali ni danski pravni sistem. Pa
ipak Arne nije odustajao. Uspio
je privoliti na razgovor nekoliko
mladih ljudi koji su znali engleski jezik. Njegovi dolasci i kontakti postajali su sve ~e{}i, a njegovi
napori da stekne povjerenje tih
ljudi sve ‘e{}i. A onda se sve pokrenulo. Na{i mladi ljudi po~eli
su posje}ivati tog starog ~udaka,
koji im je ‘elio pomo}i i tada su
popucale sve barijere, koje su ih
od njega dijelili. Njegovo simpati~no lice, vedrina duha i vje~iti
osmjeh, uz spremnost da im pomogne otvorili su put na{im ljudima do njegovog srca, a i on se njima uvukao pod ko‘u, cijelim svojim bi}em. Kada su nakon mnogo
vremena na{i ljudi po~eli dobivati
stalni boravak i dozvolu za rad,
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
tu im se „Djed“, kako su ga od
milo{te svi zvali, na{ao pri ruci i
pomogao, nekome da na|e smje{taj, drugome da na|e posao i tako redom. Na{i ljudi ga nisu zaboravili pa su ga mnogi pozvali da
ih posjeti tokom njihovog boravka u domovini. Prihvatio je poziv i sa Himzom Sa~i}em, koji danas ‘ivi u Koldingu, otputovao je
u Banja Luku. U toku te posjete
upoznao je mnoge na{e gradove i
nove ljude. Iz jedne posjete Sarajevskom univerzitetu upoznao je i
Tarika Nuhbegovi}a. Pozvao ga je
da do|e u Dansku, da nastavi {kolovanje. Taj susret promijenio je i
Tarikov ‘ivotni tok. Danas je on
uspje{an in‘enjer u Danskoj, sa
dobrim zaposlenjem i karijerom u
stalnom usponu. Ovdje je formirao
i porodicu ali ostaje vje~no zahvalan svom dobro~initelju.
Putovao je Arne jo{ jednom u
Bosnu i Hercegovinu, a iz tih
putovanja po~eli su dolaziti mladi
ljudi koji su poha|ali razne kurseve
koji su im trebali pomo}i u ‘ivotu.
Naj~e{}e je to bio kurs demokratije.
Neki su se vratili u domovinu
zadovoljni onim {to su nau~ili, a
neki su tra‘ili nove puteve kroz
‘ivot, koriste}i ste~ena iskustva
kroz ono {to im je Arne omogu}io.
Danas je Arne ve} u godinama koje
su usporile tempo njegovog ‘ivota
ali je on ostao ~ovjek uvijek
spreman pomo}i drugima. Kod
njega se sada nalaze neke druge
izbjeglice, koje je ratna tragedija
dovela na ove prostore. Trenutno
je kod njega smje{ten Muhamed,
izbjeglica iz Afganistana, ~ovjek sa
tragi~nom sudbinom, kome je Arne
pru‘io uto~i{te. Na{i ljudi ga ~esto
posje}uju i uvijek su dobro do{li
gosti. Sretan je {to su se na{i ljudi,
svi redom, barem oni koje on poznaje, dobro sna{li u Danskoj.
Posebno se osje}a sretnim kada mu
vi{e od 50 ljudi, sa raznih strana svijeta, ~estita ro|endan ili ga posjeti.
Njegovu dobru du{u niko ne mo‘e
zaboraviti.
I jo{ ne{to. Arne je sa svojim
prijateljima, Bosancima i Hercegovcima, realizovao projekat koji
je iznjedrio knjigu pod nazivom:
„Petnaest godina poslije“. Ova
knjiga opisuje `ivot mnogih bosanskih izbjeglica u Danskoj,
kroz njihovu vlastitu `ivotnu pri~u i sudbinu izbjeglice. Po`elimo
ovom dobrom ~ovjeku jo{ mnogo
godina `ivota i zdravlja na putu
dobrote i humanosti.
Predstavljamo: Udru‘enje bosanskohercegova~kih studenata i
omladine – UBS, Kopenhagen
Na mladima svijet ostaje
Pi{e: Sabrija TIRAK
„
Bez te ta~ke, za koju si
vezan, ne bi volio ni drugi
svijet, ne bi imao kud da
ode{, jer ni ne bi bio nigdje.“
Ove rije~i na{eg velikog pisca
Me{e Selimovi}a su od velikog
zna~enja Udru‘enju bosanskohercegova~kih studenata i omladine
(UBS). Ta ta~ka s kojom smo ro|eni i koja nas ve‘e u svijetu gdje
smo rasuti van domovine, jeste ta
~injenica da smo Bosanci.
UBS okuplja bosanskohercegova~ke studente i omladinu u Kopenhagenu i okolini, tim da omogu}i upoznavanje i dru‘enje na{oj
omladini. Primarni cilj UBS-a je
izgradnja univerzalnih i bosanskih
vrijednosti putem edukativnih i
dru{tvenih aktivnosti.
UBS ‘eli da pozna omladinu
koju reprezentira. Od samog po~etka udru‘enja (2007 g.) je UBS
doznao ambicije i dileme bh. omladine. Na jednoj strani stoji ‘elja da
se sa~uva jezik i kultura na{e
domovine, a na drugoj strani volja
za uspje{nu integraciju u dansko
dru{tvo i na dansko radno tr‘i{te.
Ove dvije, na prvi pogled, protivrje~ne ‘elje su u UBS-u motivacioni
faktor za namjeru etabliranja posebnog bosansko-danskog identiteta.
Identitet, koji poti~e bolje razumijevanje bosanskog naroda u Danskoj
kao pozitivne motivacije za integra-
Odbor „UBS-a“ (s lijeva): Sekretar Armin O}uz, ~lan odbora Lamija Silajd‘ija, predsjednica Sabrija
Tirak, blagajnik Jasmin ]osovi} i potpredsjednik Mirza Guni}
ciju, i {to tako|er doprinosi sna‘nu
dru{tvenu mre‘u me|u mladim
Bosancima i Hercegovcima. Nedavno je UBS stavio dru{tveni cilj u
fokus i u saradnji sa klubom «Ljiljan» iz Næstveda organizirao
omladinsko ve~er, gdje je idealna
atmosfera okupila veliki broj
omladine iz Kopenhagena, Næstveda i Holbæka. Lijepa ve~er, mo‘da ~ak i bife bosanske kuhinje, je
doprinijela interesovanje novih
~lanova o UBS.
Izme|u ostalog Udru‘enje ~ine studenti sa raznih akademskih
institucija u Danskoj, kojima UBS
Sa manifestacije, 08 maja 2010. u Kopenhagenu (S lijeva): Biv{i
ambasador Danske u BiH gosp. Nehring, veleposlanik R.
Hrvatske, prvi kozul R. Turske, ambasador BiH gosp. Hajdarevi},
diplomata Vestergaard, prof. dr. Bektovi}, ambasadorica R. Srbije,
ambasador Makedonije
daje svoju punu podr{ku sa ‘eljom
i ciljem obrazovanja. Sa ‘eljom da
se oja~a i u~vrsti obrazovanje, UBS
na jesen nudi svojim ~lanovima
kurs preno{enja znanja (formidlingskursus), da pojedinac oja~a
sigurnost i savlada tehniku predavanja ili prezentacije rada. Tako|er
je u ovom smislu cilj da se oja~a
«networking» i ostale mre‘e, {to ne
samo mogu biti od koristi sada
nego i u budu}nosti poslije zavr{enja studija. Saradnja sa drugim
organizacijama i institucijama otvara mogu}nost maksimiranja zajedni~kih resursa. Sa ciljevima «networking» i {irenje upoznavanja,
pokrenuta je saradnja sa omladinskom organizacijom O.N.E København (Organisation- Networking – Erfaringsudve-ksling), sa kojom UBS trenuta~no radi na realizaciji gore navedenog kursa. Tako|er, udru‘enje ima dobre odnose sa
Bosanskim kulturnim centrom u
Kopenhagenu.
UBS je anga‘ovan i na aktivnostima vezanim za Bosnu i Hercegovinu, naro~ito politiku, te
napretke na politi~koj sceni i u
cjelovitoj domovini. Nije samo u
pitanju aktivnost koja bi se svela
samo na puko informiranje o generalnom stanju u Bosni i Hercegovini, nego je bitna ~injenica da
se bh. omladina u Danskoj interesuje politikom koja se sprovodi
u BiH, i raduje se svakom pobolj{anju zemlje kako u politi~kom,
tako i u demokratskom smislu.
Radost napretku je na nivou pobjeda tekmi reprezentacije Bosne
i Hercegovine. Posebno bitno za
UBS je bilo ozna~iti i pojasniti
viziju budu}nosti prosperitetne
BiH te prepreke pred kojima Bosna i Hercegovina stoji na svome
putu ka ~lanstvu u EU. Sa perspektive mladih, odr‘ana je manifestacija na ovu temu u maju 2010.
Me|u cjenjenim gostima je prisustvovao i biv{i ambasador Danske u BiH, Niels-Jørgen Nehring.
Tako|er je UBS u aprilu mjesecu
2011 iskoristio priliku na sastanku
sa ambasadoricom SAD-a u Danskoj, Laurie S. Fulton, da op}enito
razgovara o stanju u BiH.
Velika volja i anga‘man prisutni su u svim segmentima dru{tva i doprinosi me|usobnom razumijevanju i toleranciji. To je
znak pokreta nove ere, koji otkriva aktivnost mladih Bosanaca,
iskren interes za uspje{nu integraciju, sna‘nu dru{tvenu zajednicu
i odr‘avanje kulture i tradicije.
Bosanska uzre~ica da „na
mladima svijet ostaje“, predstavlja zvijezdu vodilju za ove mlade i ambiciozne ljude koji su spoznali snagu zajedni~kog djelovanja, a sve u izgradnji bolje i svijetlije nam budu}nosti.
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 11
INTERVJU
INTERVJU
Razgovarao: Fadil ]ATOVI]
S
afet Bektovi} je profesor na
Univerzitetu u Kopenhagenu i radi u Centru za
Evropsku Islamsku Misao (Center for Europæisk Islamisk Tænkning), kao istra‘iva~ i predava~
na predmetu islamska filozofija.
Studirao je filozofiju i sociologiju
na univezitetima u Pri{tini i
Sarajevu, a doktorsku disertaciju
(o slavnom danskom filozofu
Sørenu Kierkegaardu), odbranio
je 2000. godine, na Univerzitetu
Kopenhagen. Autor je i koautor
vi{e knjiga i na desetine nau~nih
radova iz oblasti filozofije, religije, me|ureligijskog dijaloga i
kulture. Njegova biografija uvr{tena je, 2005. godine, u ameri~ku
enciklopediju „Ko je ko u Svijetu“
(Who is who in the World).
Prof. dr. Safet BEKTOVI], akademik:
[email protected] nema
smisla bez
istine i nije
mogu} bez
morala“
12
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
Za Vas mo‘emo kazati da ste
jedan od na{ih najuspje{nijih
akademika u dijaspori. Kako ste
to visoko priznanje uspjeli
ostvariti?
BEKT
OVI]: Hvala na kompliBEKTOVI]:
menu, i odmah da ka‘em da ima
dosta na{ih ljudi, koji su postigli
zna~ajne rezultate u nauci, kulturi
i drugim oblastima, i da, iza svakog uspjeha – barem u ovom dijelu svijeta – stoji rad i zalaganje.
Moj uspjeh i moja univerzitetska
karijera su tako|e rezultat upornog rada i odricanja, ali i povoljnih okolnosti, prije svega danskog akademskog miljea, koji mi
je pru‘io priliku za usavr{avanje i
omogu}ilo da moje sklonosti i
sposobnosti do|u do izra‘aja.
Znate, za uspjeh i priznanje, po
pravilu, potrebno je vi{e uslova:
talenat, rad, anga‘man, rezultati,
ali i ambijent, ili bolje re}i - dru{tveni sistem koji ima izgra|ena
pravila i kriterije za vrednovanje
uspjeha.
Va{a specijalnost je filozofija
religije. Kao filozof, poku{ajte
nam ne{to re}i o odnosu filozofije i religije kao ne~emu {to
bitno odre|uje jedno dru{tvo
kao cjelinu?
BEKT
OVI]: Zajedni~ko za filoBEKTOVI]:
zofiju i religiju jeste tra‘enje smisla ‘ivota, i zato su one stare koliko i samo ~ovje~anstvo. I filozofija i religija nastaju u momentu kada ~ovjek postavi neko
bitno pitanje, odnosno, kada se
suo~i sa nekim problemom. Razlika je u tome {to filozofija pro-
mi{lja i problematizuje stvarnost,
bez da nudi ~vrste odgovore, dok
religija ~ini suprotno - ona pru‘a
konkretne odgovore i upute o smislu ‘ivota, koje za vjernika imaju
neprikosnoven autoritet. U nekim
slu~ajevima filozofija i religija se
nadopunjuju, kada se, recimo, radi
o eti~kim i estetskim pitanjima, ali
se u nekim oblastima, kao {to su
metafizi~ka pitanja, ~esto sukobljavaju. Ponekad se i isklju~uju,
jer nisu sve filozofije iste, i nije
svaka filozofija spremna da prizna
postojanje Boga, a jo{ manje
ispravnost jedne odre|ene religije.
U tom smislu, filozofija mo‘e biti
i podr{ka i kritika religije.
[to se ti~e filozofije religije, ona
se bavi pitanjem koliko je filozofije u religiji, odnosno, religijama,
s jedne strane, i koliko je mjesta
za Boga, odnosno, religiju unutar
filozofskog pogleda na svijet, s
druge strane. Njena prakti~na strana se ti~e osmi{ljavanja ‘ivota u
kome ima mjesta za religioznost.
Kako defini{ete odnos istine i
morala?
BEKT
OVI]: To je, ve}, pravo fiBEKTOVI]:
lozofsko pitanje, zapravo su{tinsko eti~ko pitanje. Na njega se
mo‘e dati vi{e razli~itih odgovora,
ali ako, ve}, pitate mene za odgovor, onda bih prvo rekao da su istina i moral dva osnovna uslova ‘ivljenja. @ivot nema smisla bez istine i ‘ivot nije mogu} bez morala.
Suprotnost istini je la‘, i nije mogu}e graditi smisao ‘ivota na la‘i,
kao {to nije mogu}e graditi ljudske odnose na la‘i. Moja istina,
dodu{e, ne mora biti identi~na sa
va{om, ali je i meni i vama zajedni~ko da stremimo istini koja
mo‘e biti op{teva‘e}a.
Sli~no je i sa moralom. Moral je
neophodan, ne kao cilj, ve}, kao
stanje svijesti i princip ‘ivljenja.
Poznati poljski postmodernist Bauman ka‘e da moral ne postoji zato {to postoje (moralni) ljudi, ve}
obrnuto: - Ljudi postoje samo zato
{to ima morala. E, sad, izvori istine i morala mogu
biti razli~iti. Po nekima je Bog glavni izvor i istine i morala, za druge
je to ~ovjek sam, to jest ~ovjekova
unutarnjost (Kant ka‘e da istina i
moralnosti izviru iz dubine ljudskog bi}a), za tre}e je to druga osoba, drugi ljudi (prema Jaspersu
istina se ra|a u komunikaciji sa
drugima, a Levias tvrdi da moral,
tek, nastaje u susretu sa licem
drugog ~ovjeka.
Napisali ste vi{e knjiga, jedna
od njih je: Susret kultura i religija. Kako tuma~ite odnos razli~itih kultura?
BEKT
OVI]: Susreti kultura, kao
BEKTOVI]:
{to je to, recimo, slu~aj u Danskoj,
odvijaju se kao du{tveni procesi
u kojima religija igra bitnu ulogu,
bez obzira da li su akteri susreta
kultura religiozni ili ne. To je zato
{to se ve}ina kultura historijski vezuje za odre|enu religijsku tradiciju, i {to u svakom po~etnom stadijumu susretanja razli~itih kultura, u prvi plan izbijaju one kulturne razlike koje, po pravilu, imaju religijsku pozadinu. Zato se u
Danskoj govori o susretu izme|u
danske, kr{}anske kulture i muslimanskih kultura i zato se nagla{avaju razlike izme|u danskih,
kr{}anskih ili sekularnih vrijednosti i islamskih vreijdnosti.
Osnovni problem u ovom susretu
ti~e se razumijevanja specifi~nosti
i univerzalnosti kulture i religije.
Ako ne shvatimo da svaka kultura
i svaka religija, osim svoje specifi~nosti, ima i potencijal univerzalnosti, onda zauzimamo jedan redukcionisti~ki pristup i ograni~avamo kulturu i religiju na odre|enu skupinu ljudi. To je, naravno,
problemati~an pristup, koji previ|a otvorenost kultura, ondosno
religiija. Puno je primjera gdje jedna te ista kultura obuhvata vi{e
religija, na primjer, arapska kultura obuhvata i muslimane i kr{}ane,
njema~ka kultura obuhvata katoli~anstvo i protestantizam, itd.), ili
da jedna religija obuhvata vi{e razli~itih kultura, kao {to, na primjer, islam ili kr{}anstvo obuhvataju azijske, afri~ke, evropske i
druge kulture. Zna~i, su{tina razumijevanja odnosa kultura i religija
jeste u spoznaji njihove otvorenosti, koja omogu}ava razvoj kulturnog i religijskog identiteta.A
identitet nije ni{ta drugo, do svijest
o svom sopstvu, komplementirana
svije{}u o tome da ne{to dijelimo
i sa drugima.
Pravili ste kategorizaciju Danaca po tome kako oni do‘ivljavaju sebe kao Dance i kr{}ane.
Mo‘ete li re}i ne{to vi{e o tome?
BEKT
OVI]: Da, ja sam jedan od
BEKTOVI]:
onih stranaca, koji je studirao dansku kulturu i dansku kr{}ansku tradiciju. Proveo sam, zapravo, skoro 15 godina na Protestantskom
teolo{kom fakultetu u Kopenhagenu rade}i, izme|u ostalog, i kao
istra‘iva~ danske kr{}anske tradi-
cije. U okviru mog postdoktorskog
studija, koji se ticao identiteta
Danaca i doseljenika, sa posebnim
osvrtom na ulogu religije, napravio
sam jednu kategorizaciju Danaca
prema tome kako oni do‘ivljavaju
svoju religijsku tradiciju?
Moja istra‘ivanja su pokazala da
etni~ke Dance mo‘emo podijeliti
u pet karakteristi~nih grupa. To su:
(1) «pripadnici crkve» (kirke kristne), koji imaju aktivan odnos
prema crkvi i manje vi{e prakticiraju svoju vjeru, (2) «kr{}ani po
kulturi» (kulturkristne), koji ne
vjeruju u Boga, ali smatraju da je
kr{}anstvo va‘an element utkan u
dansku tradiciju, zatim (3) «anga‘irani kr{}ani» (engagerede kristne), koji veoma dr‘e do kr{}anskog morala i socijalne etike, potom (4) «vjernici u prirodne nauke» (naturvidenskabstroende), koji odbacuju religiju u potpunosti i
isklju~ivo vjeruju u prirodne nauke i na kraju (5) «Danci konvertiti», tj. oni etni~ki Danci, koji su
pre{li na neku drugu religiju i nastoje istu integrirati sa svojim
danskim „begraundom“.
Ovo je, naravno, samo jedna od
mogu}ih kategorizacija po kulturno-religijskoj osnovi i, ona je, po
mom ubje|enju va‘na, prije svega, za razumijevanje susreta kultura u Danskoj, jer se ovaj susret mo‘e bolje razumjeti, ako znamo kakve tipove danskog identiteta imamo, odnosno, kakve tipove doseljeni~kih muslimanskih identiteta
imamo, o ~emu sam, tako|e, pravio kategorizaciju.
@ivot je slo‘enica sa vi{e jedna~ina. Neke uspijemo slo‘iti i rije{iti, a neke ne. Da li ste Vi
uspjeli rije{iti Va{u slo‘enicu i
realizovati Va{e ciljeve?
BEKT
OVI]: Mogu da ka‘em da
BEKTOVI]:
sam neke ciljeve sam ostvario, od
nekih sam odustao, a neke tek postavljam. Za ovo tre}e, hvatam zadnji voz, budu}i da sam, ve}, za{ao u onu starosnu dob koju Me{a
Selimovi} ozna~ava kao «ru‘no
doba ~etrdesetih». ^ovjek je, tada,
kako ka‘e Selimovi}, jo{ uvijek
mlad, da bi imao ‘elja, a ve} star,
da bi mogao da ih ostvaruje. A {to
se ti~e ‘ivota, kao slo‘enice, moram priznati da je nisam u potpunosti rije{io. @ivot je, naime, zagonetka ~ije rje{enje ne znamo sve
do kraja, ili, pak, samo mislimo
da znamo. Ovdje bih, rado, citirao
Sørena Kierkegaarda koji ka‘e:
«@ivot se ‘ivi unaprijed, a razumi-
jeva unazad.» Zna~i, mi razumijemo, ili mislimo da razumijemo
samo ono {to je pro{lo, ali ne i ono
{to dolazi. O tome samo slutimo,
nadamo se, i{~ekujemo, strahujemo. @ivot je, zna~i, u egzistencijalnom smislu, otvorenost prema
nepoznatom.
Integracija je najva‘niji zahtjev
koji se postavlja pred doseljenike. Ponekad se ona poistovje}uje
sa asimilacijom. Kako gledate na
odnos integracije i asimilacije?
BEKT
OVI]: Integracija zna~i
BEKTOVI]:
postati dio neke ve}e cjeline i ostvariti funkcionalnost. U tom smislu mo‘e se govoriti o integraciji
na radnom tr‘i{tu, o politi~koj i
pravnoj integraciji, ali i kulturnoj
integraciji.
je, ustvari, njihov prvobitni identitet? Nisu li oni ve} u startu, po
svom ro|enju, vaspitanju, djetinjstvu i {kolovanju, unaprijed usmjereni unutar jednog druga~ijeg
kulturnog obrasca, u odnosu na
svoje roditelje i, nije li njihova
prvobitna kultura, po definiciji,
druga~ija od kulture roditelja? Ako ostavimo politi~ke i ideolo{ke diskusije o integraciji i o~uvanju identiteta, a usmjerimo pa‘nju
na pitanje razvoja li~nosti i kulturnog identiteta, onda mo‘emo vidjeti da taj razvoj pretpostavlja
u~enje i komunikaciju sa drugima,
pri ~emu integracija ima pozitivnu
ulogu, jer, ona omogu}ava taj razvoj, budu}i da niko ne funkcioni{e kao izolovana jedinka ili gru-
“Su{tina razumijevanja odnosa kultura i religija jeste u
spoznaji njihove otvorenosti, koja omogu}ava razvoj
kulturnog i religijskog identiteta. A identitet nije ni{ta
drugo, do svijest o svom sopstvu, komplementirana
svije{}u o tome da ne{to dijelimo i sa drugima“
Od svih ovih integracija najzahtjevnija je kulturna integracija. Ona
podrazumijeva integrisanost u jedan novi kulturni sistem i funkcionisanje u skladu sa vrijednostima
i normama toga sistema. Nije uvijek lako povu}i jasnu granicu
izme|u kulturne integracije i asimilacije. Jer kulturna integracija
zna~i ne samo da po{tujete, ve}, i
da ste usvojili nove vrijednosti i
norme (svjesno ili nesvesno) i da
se identifikujete sa njima. To mo‘ete primjetiti kod jednog dijela takozvane druge i tre}e generacije
doseljenika, za koje se ka‘e da su
se «srodili» sa novom kulturom.
I, tu se postavlja pitanje - jesu li
oni dobro integrirani ili asimilirani? Ako ka‘emo – da, oni su asimilirani - misle}i da su se «utopili» i izgubili svoj prvobitni identitet, moramo postaviti pitanje - {ta
pa. To, naravno, va‘i, prije svega
za one koji imaju svijest i o sebi i
o dugima, i koji ne gube svoj identitet ve} ga stalno nadogra|uju.
Va{a poruka na{im ~itaocima!
BEKT
OVI]: Predla‘em da odgoBEKTOVI]:
vor na ovo pitanje presko~imo.
Prvo, zato {to je trivijalno (postavljaju ga obi~no novinari – po~etnici, koji ne znaju {ta }e na kraju
da pitaju, a Vi niste po~etnik), a
onda, zato {to ja nemam nikakvu
poruku za ~itaoce. ^ak, {ta vi{e, svaka takva poruka mogla bi biti
tuma~ena kao vrsta pridike, ne{to
{to treba usvojiti, uzeti k znanju, a
ja, iz po{tovanja prema ~itaocima i
ljudima uop}e, ne ‘elim nastupati
kao neko ko poru~uje «{ta i kako
treba». Uostalom, to i nije u duhu
filozofije, pogotovu, ne moje
filozofije, koja ni{ta ne propovijeda,
ve} tra‘i da svako na|e svoj put.
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 13
[email protected]
Nakskov: Odr‘ana manifestacija „Sje}anje na ‘rtve Srebrenice“
SREBRENICA
ne}e biti nikad zaboravljena
Tradicionalna manifestacija „Sje}anje na `rtve Srebrenice“ 2011 u organizaciji IVZ Bo{njaka Danske
ove godine odr`ana je 18. juna u Nakskovu ili preciznije u malom mjestu Solested koje se nalazi
desetak kilometara od Nakskova. Mala bo{nja~ka zajednica u Nakskovu preuzela je organizaciju
ovogodi{nje manifestacije „Sje}anje na `rtve Srebrenice“ u momentu kada mnogo ja~e BH zajednice u
Danskoj nisu imale snage i hrabrosti da preuzmu organizaciju ovog zaista zahtijevnog projekta
Tekst i foto: Mensur GRACA
K
ao {to rekoh na{i zemljaci
iz Nakskova iako malobrojni nisu gubili samopouzdanje i vjeru u svoje sposobnosti. Kako ka`u na{i ljubazni
doma}ini ipak je ~ast dobiti organizaciju ovakve manifestacije jer
je to dokaz da se radi o vrijednoj i
aktivnoj BH zajednici.
Kako se grad Nakskov nalazi
na samom rubu Danske odnosno
na ostrvu Loland postojala je
osnovana bojazan da }e posjeta
ovogodi{njoj manifestaciji biti
mala. Udaljenost a i sama pomisao
da se u prebacivanju do Lolanda
14
mora koristiti i trajekt navodile su
mnoge na razmi{ljanja o slabijoj
posjeti. Ipak, daljina i lo{a putna
komunikacija sa Nakskovom nisu
sprije~ili na{e zemljake iz Randersa, Odense, i ostalih udaljenijih
mjesta da se na|u u sali gdje se
odr‘avala manifestacija te sa svojim doma}inima i gostima u programu poka‘u da Srebrenica kao
simbol stradanja Bo{njaka nije zaboravljena niti }e to ikada biti.
Oko 350 prisutnih pozdravio je
prigodnim govorom predsjednik
d‘emata Nakskov Ramiz Radonjica ~ime je program bio i zvani~no
otvoren. Prisutni u sali imali su potom priliku pogledati jedan kratki
dokumentarni film o Srebrenici u
kojem se prikazuje stradanje Bo{njaka ali i povla~i paralela izme|u ratnog zlo~inca Radovana Karad‘i}a i dana{njeg predsjednika
RS-a Milorada Dodika. Sli~nost i
sama retorika su fascinantno sli~ni
kod ove dvojice, {to dakako nije
ni malo iznena|uju}e za nas koji
smo pre‘ivjeli protekli rat. Problemati~no je to {to je odnos me|u-
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
narodne zajednice prema predsjedniku RS- potpuno isti kao {to je
prije 15 godina bio sa ratnim zlo~incem Karad‘i}em!? Poruka koju
nam {alje ovaj kratki film je da se
ne trebamo uzdati u pomo} te iste
MZ ve} u same sebe.
Poslije prikazivanja filma za
govornicom su se smijenjivali govornici koji su svaki na svoj na~in
pozdravili sve prisutne i uputili jasne poruke vezano za genocid u
Srebrenici i stradanja Bo{njaka na
cijeloj teritoriji BiH. Jedan od njih
je bio i Jasmin Bjelo{evi} koji
obavlja funkciju predsjednika IZ
Bo{njaka Danske koji je u nadahnutom govoru naglasio da je i
zaborav jedan veliki zlo~in.
Gost u programu je bio i hor
iz Randersa koji je otpjevao par
ilahija na jednom profesionalnom
nivou {to nas je sve zajedno malo
opustilo i za trenutak odvuklo misli od crnih srebreni~kih slika.
Munira Suba{i} ili kako je jednostavno zovu majka odr‘ala je
kao i obi~no jedan nadahnut govor o Srebrenici kao i o tome kako
se Srebrenica desila i u Prijedoru,
Vi{egradu, Fo~i,Bijeljini, Zvorniku odnosno u cijeloj BiH, a da je
Srebrenica kulminacija zlo~ina i
simbol stradanja Bo{njaka. Govor
majke Munire nekoliko je puta
prekidan gromoglasnim aplauzom. Munira Suba{i} je pozvala
prisutne da u toku svog boravka u
BiH obavezno posjete Memorijalni Centar Poto~are.
Tarik Samarah, fotograf iz Sarajeva, prvi put gostuje na manifestaciji „Sje}anje na `rtve Srebrenice“ a predstavio se zaista potresnim slikama masovnih grobnica
kao i slikama koje su bivale ~ak i
zabranjivane. Fotografije nam
govore o stradanju Bo{njaka kao
i o hladnokrvnom odnosu MZ prema stradanju nevinih civila {irom
BiH. Tarik Samarah predstavio
nam je desetine slajdova sa svojim
fotografijama uz podrobno obrazlaganje o gotovo svakoj slici. Tarikove fotografije su izlagane u
muzeju Holokausta u Va{ingtonu
a njegovim slikama oblijepljeni su
bili i d`ambo panoi u Beogradu
koji su bili uni{tavani i polijevani
raznim bojama. Postavka Tarika
Samaraha je bila izlo`ena, prije
dvije godine u holandskom Parlamentu. Fotografije su pomno odabrane, pa je samo 11 bilo po
ukusu vlasti koje su ih i izlo`ile.
Me|utim „parlamentarci“ se nisu
dobro osje}ali, gledaju}i bosanski
holokaust, pa je izlo`ba zatvorena
radi preosje}ajnih diplomata i
vladinih slu`benika. „.
Ina~e, umjetnik je svoj jako
kvalitetan i dobro ura|en projekt
iz 2003/4 godine, nazvan „No``ica-Srebrenica“ , koji se sastoji
iz nekolicine serijala, poklonio
Fondaciji za Srebrenicu, s ciljem
prikupljanja sredstava za Memorijalni centar Poto~ari. Fotografije iz ovih serija, nalazile su
se i iznad sarajevske Vje~ne vatre i pokazane u svim dijelovima
BiH. Uvr{tene su i u dvije hiljade,
posebno {tampanih knjiga, koje
su Majke Srebrenice, poklonile
optu`enima za ratne zlo~ine u
Den Haagu. Fotograf Tarik Samarah dobitnik je grand prixa Udru`enja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti BiH za 2005.
godinu. Nadamo se da }e ovaj
izuzetni fotograf – umjetnik biti
ponovo na{ gost u Danskoj na
slijede}oj manifestaciji „Sje}anje
na `rtve srebrenice“ za 2012
godinu. Rat u BiH je mnoge ljude
razdvojio ali je neke i spojio kao
{to je to slu~aj sa Amorom Ma{ovi}em i Tarikom Samarahom.
Stradanja Bo{njaka i masovne
grobnice su ne{to ~ime su preokupirani obadvojica. Amor Ma{ovi} nas slikom provodi kroz
strati{ta Bo{njaka na gotovo ~itavoj teritoriji BiH. Svi prisutni u
sali su pomno pratili izlaganje
Amora Ma{ovi}a koji je naglasio
na kraju da se jako boji zaborava
i da se svi zajedno trebamo zalagati da do toga ne do|e. Skupu
su se obra}ali i predsjednik Dansk-Muslimsk union Muhamed
Atiya te predstavnik turskog
udru`enja iz Njema~ke „Mili
Gorish“ .
Sa posebnim nestrpljenem se
i{~ekivalo obra}anje Muamera ef.
Zukorli}a koji ima o~ito veliki respekt u narodu. Govor Muamera
ef. Zukorli}a prekidan je nekoliko
puta gromoglasnim aplauzom.
„Nama Bo{njacima je te{ko jer je
nad nama po~injen genocid i to
ne prvi put. Ovaj poslijednji je bio
i najgori ali smo ipak opstali.
Zlo~incima je ipak te`e jer }e oni
i njihova djeca i sve njihove slijede}e generacije morati nositi te{ko breme zlo~ina koji su po~inili
njihovi sunarodnici. Mi Bo{njaci
idemo dalje ~ista obraza“ istakao
je ef. Zukorli}. Govorom Muamera ef. Zukorli}a manifestacija
„Sje}anje na `rtve Srebrenice“ je
i oficielno bila zavr{ena. Na kraju
Munira Suba{i}
Tarik Samarah
Amor Ma{ovi}
treba ista}i da je organizator pripremio ru~ak i pi}e za sve prisutne. Ovo je ina~e bila peta po redu
manifestacija „Sje}anja na `rtve
Srebrenice“. Dosada{ni organizatori su bili : Svendborg, Brande,
Esbjerg, Odense. Ko }e biti slijede}i jo{ se ne zna, jedino {to se
za sada zna je da imaju dva kandidata koje ne}emo otkrivati za
sada.
Jo{ jednom veliko hvala organizatoru na ulo‘enom trudu i
odli~no odra|enom poslu.
Hor iz Randersa
Muamer ef. Zukorli}
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 15
DOM, ZDRAVLJE I PORODICA
Priprema: Bahrija [I[I]
K
rvo‘ilni sustav sastoji se
od srca i krvnih ‘ila.Va{e
je srce klju~ni dio krvo‘ilnog sustava. To je mi{i} koji se
ste‘e i {iri kako bi pumpao krv kroz
krvne ‘ile. Va{ puls (bilo) stvaraju
kontrakcije srca – kad srce istiskuje
krv. Pulsiranje koje tako nastaje u
krvnim ‘ilama osje}ate kao puls.
Ako 15 sekundi brojite otkucaje bila
i dobiveni broj pomno‘ite sa 4,
odredit }ete kojom brzinom kuca
va{e srce. „Normalna“ brzina
otkucaja se razlikuje ovisno o va{im
godinama, veli~ini i kondiciji.
Krvne ‘ile tako|e imaju aktivnu
ulogu u krvo‘ilnom sustavu. Ste‘u
se (su‘avaju), {ire (otvaraju) i koriste
posebne zaliske za kontroliranje
koli~ine i tlaka krvi {to te~e kroz njih
do razli~itih tkiva i organa u tijelu.
Krv te~e cijelim tijelom u beskrajnom krugu. Desna i lijeva strana srca
djeluju kao odvojene, ali koordinirane pumpe. Kad krv izlazi iz desne
strane srca, putuje u plu}a. Ondje
uzima kisik {to ga udi{ete tokom
disanja. Takva, kisikom oboga}ena
krv putuje natrag u srce. Tada izlazi
iz lijeve strane srca pa kroz arterije
odlazi u druge dijelove tijela. Kisik,
vam zajedno sa {e}erom, bjelan~evinama i drugim hranjivim tvarima
{to ih dobivate ishranom, pru‘a energiju koja je va{em tijelu potrebna
da bi moglo funkcionisati.
Krajevi arterija pretvaraju se u
arteriole, a to su si}u{ne arterije. Kapilare spajaju arteriole s venulama.
Venule se pretvaraju u vene koje krv
nose iz tijela natrag u desnu stranu
srca. Krv nosi uglji~ni dioksid koji je
nastao kao nusproizvod, ili otpadna
tvar, tjelesnih funkcija. Kad krv stigne
u plu}a, izbacuje uglji~ni dioksid, a
vi ga izdi{ete prilikom disanja. Krv
istodobno uzima novi kisik i nasta-
Oboljenja srca (2)
Srce i
krvne
‘ile
vlja svoje kru‘enje po tijelu.
Aneurizma
- Obi~no nema simptoma ukoliko aneurizma ne prsne
- Bol na mjestu aneurizme ako
prsne lil se naglo {iri
O{te}enje stijenke krvne ‘ile
mo‘e oslabiti ‘ilu ili izazvati stvaranje pro{irenja koje zovemo aneurizmom. Takva slabost tako|e mo‘e
biti anomalija koja postoji od
ro|enja. Sli~na se situacija doga|a
kad se razderu slojevi automobilske
gume, a oslabljeni dio nabubri i stvori
zamjetljivu izbo~inu. Pove}ani tlak
u arteriji s aneurizmom mo‘e imati
opasne posljedice, uklju~uju}i
krvarenje, bolove pa ~ak i smrt.
Aneurizme aorte
Do aneurizme aorte dolazi u
velikoj arteriji u trbu{noj {upljini i
prsima koja se zove aorta. Aorta je
~esto podlo‘na aneurizmi jer podnosi
golemi tlak. Aneurizme aorte tako|e
mogu nastati usljed o{te}enja stijenke
arterije izazvane aterosklerozom ili
sifilisom, ili se to mo‘e dogoditi
nakon prometne nesre}e ili druge
ozljede arterije. Aneurizma trbu{ne
aorte je aneurizma koja nastaje na
dijelu aorte u trbuhu. Aorta prolazi
od vrha srca kroz prsa i trbuh, sve do
zdjelice (oko 60 do 75 centimetera
duga~ka u odraslih osoba.)
Bobi~aste (kuglaste) aneurizme
To su aneurizme do kojih dolazi u arterijama mozga. Kongenitalne su, a to zna~i da ste se s njima
rodili. Rijetko kada stvaraju probleme u djece, a obi~no ni u zrelim godinama nema problema, katkad
uop}e ne daju znaka od sebe. Mogu
iznenada prsnuti i izazvati krvarenje
u mozak. Katkad bobi~aste aneurizme neznatno krvare i izazivaju
glavobolje prije nego prsnu.
Diskantna aneurizma
Do diskantnih aneurizmi dolazi kad se krv ugura izme|u unutra{nje stijenke arterije i oslabljene
stijenke aneurizme. Ovakva vrsta
aneurizme nastaje u aorti i ~esto
je posljedica ateroskleroze.
Razdor (prsnu}e) aneurizme
Aneurizma mo‘e prsnuti kad
je tlak u arteriji tako jak da slaba
stijenka aneurizme popusti, a krv
prodre u okolna tkiva. Uporna ili
sve ja~a bol u prsima ili trbuhu ili
akutna i ‘estoka bol u tom podru-
16
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
~ju, pogotovo u ljudi iznad pedesete, zahtjeva hitan lije~ni~ki pregled zbog mogu}eg razdora aneurizme ili nekog drugog te‘eg
zdravstvenog problema.
Ventrikulske aneurizme
Do ove aneurizme dolazi kad
se aneurizme formira u stijenci
sr~ane klijetke (komore) obi~no lijeve. Ovo obi~no uslijedi nakon
sr~anog infarkta, ili bakterijski
endokarditis ili trauma, kao {to je
prometna nesre}a mo‘e tako|er
izazvati ventrikulsku aneurizmu.
Pretrage i lije~enje
Arterografija je najpouzdanija
pretraga za utvr|ivanje aneurizme. Standardno rendgensko snimanje pomo}i }e samo u slu~aju
da se velika stijenka aneurizme
aorte pojavi na rendgenogramu
prsa ili trbuha. Aneurizme u mozgu mogu se dijagnosticirati arteriografijom, CT, ili MR snimanjem.Ukoliko postiji opasnost od
prsnu}a i krvarenja aneurizme,
mo‘da }e biti potrebna operacija.
Preventiva
Pu{enje i visoka razina kolesterola doprinose aterosklerozi, a to
mo‘e o{tetiti stijenku arterije i dovesti
do aneurizme. [e}erna bolest i visok
krvni tlak, tako|er mogu o{tetiti
arterije. Prestanak pu{enja i kontroliranje navedenih faktora, u~ini}e
zdravijim va{e srce, arterije i ve}inu
drugih organa. Bobi~aste se aneurizme ne mogu sprije~iti.
Za~ini
Za~ini koji }e vam spasiti ‘ivot
Jedete li obrok za~injen paprikom, kurkumom ili
cimetom obranit }ete krvne ‘ile i srce od negativnog
djelovanja masne hrane, ka‘u nau~nici
MALE KULINARSKE VJESTINE
Poku{ajte jela
pripremati
druga~ije
Priprema: Amila SMAJLAGI]
U ove tople dane kada se ~ovjeku ba{ ne{to specijalno i
ne jede, mo‘emo napraviti dvije slastice i razveseliti svoj
organizam. Topa i {ljivopita. Mnogo puta smo ih jeli, ali
mnogi od nas ne znaju na~ine spravljanja
Topa
T
im stru~njaka sa Univerziteta Penn State ustanovio je da
mje{avina antioksidativnih za~ina
mo‘e smanjiti stres koji na srce i
krvne ‘ile dolazi od hrane s velikim
udjelom masti.
Dok jedemo tijelo koristi ugljikohidrate i pretvara ih u energiju, a
preostale kalorije pretvara u trigliceride koji se pohranjuju u masnim
stanicama za kasnije potrebe.
Voditeljica istra‘ivanja Sheila
West, ka‘e: „Ako jedemo obrok s
velikim udjelom masti, u krvi imamo visok nivo triglicerida. Ako se
ovo zbiva isuvi{e ~esto, ili se nivo
triglicerida podigne isuvi{e, pove}ava se rizik od sr~anih bolesti.“
„Ustanovili smo da dodavanje
za~ina u masne obroke sni`ava nivo triglicerida za 30 posto,“ dodala je.
Tokom istra‘ivanja s grupom
mu{karaca u dobi od 35 do 60-ak
godina u hranu su im dodavali dvije ka{ike za~ina. Obroke su za~inili s ru‘marinom, origanom, cimetom, kurkumom, crnim paprom, ~e{njakom i paprikom.
Ove za~ine su izabrali jer svi
imaju jako antioksidativno djelovanje. Nakon {to su mu{karci pojeli za~injeni obrok antioksidativna
aktivnost u krvi pove}ala se za 13
posto, a inzulin je pao za 20 posto.
Naime, visok nivo inzulina u krvi
s vremenom mo‘e biti toksi~na i
uzrokovati stvaranje plaka na
stijenkama arterija, navodi Net.
U~esnici istra‘ivanja nisu
imali nikakve probleme s probavom, zapravo im je za~in upotpunio obrok, smanjio oksidativni
stres i rizik od sr~anih bolesti.
Ora{asti plodovi
Grickajte svaki dan i izbjegnite dijabetes
O
rasi, bademi, kikiriki,
lje{njaci i drugi ora{asti
plodovi su odli~an izvor vlakana i magnezija, neophodnih nutritivnih
sastojaka dijabeti~ke prehrane.
Ovi plodovi obiluju omega-3
masnim kiselinama i drugim
zdravim masti koje poma‘u usporiti
probavljanje ugljikohidrata, {to dovodi do sni‘avanja {e}era u krvi, prenosi Magazin.hr. Kanadska studija navodi
kako je konzumacija 56 grama
oraha dnevno, kao zamjena za
ugljikohidrate, u~inkovita u kontroli razine glukoze u krvi i
seruma lipida kod osoba s dijabetesom
tipa 2. „Mije{ani,
neslani, sirovi ili
pr`eni ora{asti
plodovi su iznimno korisni za
kontrolu glukoze i masno}e u
krvi te se kao takvi
mogu koristiti kao
dio strategije za pobolj{anje
kontrole dijabetesa, bez dobivanja
na te`ini“, poru~uje dr. David
Jenkins sa Sveu~ili{ta Toronto.
Krenut }emo od tope, koja je tako|e i brzo jelo. Osnova tope
je topljena masno}a ( kajmak , maslac , maslo, supa , masno}a
od pecene jagnjetine ili teletine ) – saft , mlije~ni i mesni dodaci.
Topa se uvijek servira u toplom tanjiru i jede dok je jo{ topla.
Mnogi uz topu kao prilog serviraju sjeckani luk. Osnovni recept
za topu je: mileram , puter i sir (neko doda i malo mlijeka ) ...,sve
se to istopi na laganoj vatri i onda se u to uma~e vru}i somun.
[ljivopita
[ljivopita je starinska , ukusna i jednostavna poslastica,
naro~ito za ljubitelje {ljiva.
Za ovaj recept vam je potrebno 1, 5 – 2 kg {ljiva , 250 gr
prezle ili krusnih mrvica , 100 –150 gr {e}era ( po ‘elji ) , 250 ml
slatkog vrhnja, malo cimeta i vanilinog {e}era.
Priprema se tako {to se {ljive operu i o~iste od ko{pa. O~i{}ene
{ljive poredati po tepsiji ili plehu korom prema gore. Staviti {ljive
tako poredane u dobro zagrijanu pe}nicu, dok ne puste sok . Zatim
ih posuti prezlom, {e}erom i slatkim vrhnjem. Tada smanjiti
temperaturu pe}nice na 200 C i pe}i jo{ 30 – tak minuta dok se
ne zgusne. Na kraju izvaditi iz pe}nice i posuti cimetom i vanilin
{e}erom .
Oba ova jela su jako lagana za napraviti ali i izuzetno ukusna.
Prijatno!!
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 17
SPORT
SPORT
VIVA World Cup: Svjetko prvenstvo van okrilja FIFA-e
Kada su sport i politika
nerazdvojno isprepleteni
Pi{e: Benjamin DAJI]
Trebaju li nogometni savezi, a time i internacionalna nogometna (i sportska
generalno) takmi~enja biti bazirana na etno-nacionalnoj osnovi ili politi~ko-dr‘avnoj?
K
rovna svjetska nogometna organizacija,
FIFA, broji trenutno 208
reprezentacija ~lanica globalne
nogometne familije. Ali jeste li se
ikada zapitali za{to Engleska,
[kotska, Vels i Sjeverna Irska
nastupaju sa zasebnim reprezentacijama kada ove ~etiri zemlje sa~injavaju Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne Irske?
Pod tim zajedni~kim imenom su
~lan UN-a i tako nastupaju u skoro
svim sportskim granama. Ili za{to
Farska Ostrva nastupaju samostalno u internacionalnim takmi~enjima, dok Grenland, koji ima potpuno isti politi~ki status u okviru
Danske monarhije kao i Farska
Ostrva, nema pravo na to?
Paradoksi poput ovih simboliziraju manjak jasne linije unutar
FIFA-inih pravila za priznanje
novih ~lanica. Upravo to je potaklo jednu grupu sportskih idealista
da 2003. osnuju organizaciju New
Federations Board koja od tada
predstavlja neku vrstu skloni{ta za
nepriznate nogometne reprezentacije. NFB danas broji 32 ~lanice i
sa~injava jednu mje{avinu djelimi~no suverenih nacija, regija sa
jakim tenzijama ka samostalnosti
i dalekim kolonijama evropskih
zemalja. Zajedni~ko za sve njih je
shvatanje da je nogometna reprezentacija jedan od najja~ih nacionalnih simbola.
Francuz Jean-Luc Kit koji je
jedan od osniva~a i Generalni sekretar NFB-a obja{njava: „Dozvoljavamo sve vrste reprezentativnih
ekipa. Nacija mo`e predstavljati
narod ili kulturu. Ako je neko Francuz, ali `eli predstavljati Bretanju
to je u redu sa nama. To je li~ni
izbor na koji pojedinac treba imati
pravo. Mo`e se re}i da mi gledamo na to pitanje kulturalno. Ne `elimo mijenjati dr`ave ili granice.“
FIFA malo nejasno ozna~ava
svoje uslove za ~lanstvo. Tra‘i se
postojanje vlastitog nogometnog
18
FIFA malo nejasno ozna~ava svoje uslove za ~lanstvo.
Tra‘i se postojanje vlastitog nogometnog saveza i
priznanje od strane internacionalne zajednice. Ali kako
ta~no definirati bivanje dijelom internacionalne
zajednice? Npr. 23 ~lanice FIFA-e nisu priznate od
strane UN-a.
saveza i priznanje od strane internacionalne zajednice. Ali kako
ta~no definirati bivanje dijelom
internacionalne zajednice? Npr.
23 ~lanice FIFA-e nisu priznate od
strane UN-a.
NFB je osnovan 2003. i organizira od tada utakmice svojih ~lanica, a 2006 je u Toulonu u Francuskoj pod okriljem NFB-a
odr‘an prvi VIVA World Cup koji
je osvojila Laponija (Sapmi). Naredna tri prvenstva su odr‘ana
2008., 2009. i 2010. i sva tri ih je
osvojila Padanija (Sjeverna Italija). Ubudu}e }e se prvenstva
odr‘avati svake druge godine, a
2012. doma}in prvenstva }e biti
Ira~ki Kurdistan. Trofej za pobjednika bi}e nazvan po imenu Nelsona Manele. Ne postoji klasi~ni
na~in kvalifikacija za prvenstvo,
nego u~estvuju one ekipe koje za
to imaju ‘elju i mogu}nost.
Zanimljivo je pogledati listu
sa nekim ~lanicama NFB-a: Andaluzija, Aragon, Baskija, Kanarska
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
Ostrva, Guadeloupe, Padanija,
Korzika, Kosovo, Sjeverni Kipar,
Ju‘ni Kamerun, Laponija, Normandija, Tibet, Asirija, Zanzibar,
Vojvodina, Grenland, Moravija...
Pripadnici ovih reprezentacija
su dakle povezani nitima koje ne
korespondiraju sa politi~kim,
dr‘avnim granicama. Laponija se
prote‘e preko sjevernih oblasti
Norve{ke, [vedske i Rusije i jedan
reprezentativac Laponije ka‘e:
„Ovo je zemlja Laponaca i nikada
ne razmi{ljamo o granici izme|u
Norve{ke i [vedske. Reprezentacija se radi o srcu i po{to se ja osje}am kao Laponac za mene ne zna~i ni{ta kada igra {vedska reprezentacija.“ Na sli~an na~in svoje
osje}aje obja{njava jedan reprezentativac Asirije:“ Ro|en sam u Turskoj i ‘ivim u [vedskoj, ali ni Turska ni [vedska nisu moje zemlje.
Bio bih ponosan kada bih dobio
poziv za igranje u turskoj ili {vedskoj reprezentaciji, ali predstavljati asirijski narod je ipak ne{to
posebno.“
[to se Ujedinjenog Kraljevstva ti~e Engleska, [kotska, Vels
i Sjeverna Irska imaju zasebne nogometne saveze jer su svoje ~lanstvo u FIFA-i uvjetovali upravo
autonomijom svojih saveza. Njihov argument je bio da su ovi
zasebni savezi postojali jo{ prije
osnivanja FIFA-e i da su ove reprezentacije ve} igrale veliki broj
me|usobnih susreta i postali ljuti
rivali (u prvom planu Englezi i
[koti). Glede Danske, Farskih
Ostrva i Grenlanda situacija je takva da je Danski Nogometni Savez dozvolio nogometnu autonomiju i Farskim Ostrvima i Grenlandu tako da su i jedni i drugi imali
pravo na tra‘enje ~lanstva u FIFAi. Grenlan|ani me|utim nisu dobili prijem iz razloga geografske
nepristupa~nosti i nedostatka
osnovnih uvjeta za odr‘avanje
internacionalnih utakmica.
Pitanja koja se kroz tekst name}u predvo|ena su onim glavnim i najupe~atljivijim: Trebaju
li nogometni savezi, a time i internacionalna nogometna (i sportska
generalno) takmi~enja biti bazirana na etno-nacionalnoj osnovi ili
politi~ko-dr‘avnoj?
Zamislimo na trenutak SP na
kome u~estvuju reprezentacije
Kurda, Bo{njaka, Katalonaca, Baskijaca, Valonaca, Flamanaca, Roma...Da li bi takav vid takmi~enja
bio prirodniji? U tom slu~aju ne
bi bilo ~udno {to 1/5 stanovni{tva
Turske (Kurdi) ne navija za Tursku ili {to 1/4 stanovni{tva Makedonije (Albanci) ne navija za Makedoniju, a o BiH da i ne ulazimo
u detalje. Ove teze i pitanja nisu
postavljeni da bi uzburkali ili
razbuktale nacionalne strasti na
prostoru jugoisto~ne Evrope, ve}
~isto da se trezveno razmisli i prodiskutira o ne~emu {to se nekada
uzima zdravo za gotovo, a nekada
opet odbacuje poput zgu‘vane
hartije papira.
Tekst i foto: Fadil ]ATOVI]
N
a turniru su nastupili ribari srednjeg Jylanda,
mo‘emo sigurno sa pravom re}i, najboliji majstori, kad
je u pitanju ovaj sport. Favoriti
turnira su bili Bakir Demo i Mujo
Begi}. Naravno, tu je i respekt prema drugim u~esnicima koji su dali
svoj doprinos da takmi~enje bude
u znaku neizvjesnosti, u nadmetanju iskusnih ribolovaca.
U~e{}e na turniru prijavilo je
dvadeset takmi~ara, uzrasta od pionira do seniora. Najmla|i takmi~ar
bio je {estogodi{nji Melvin Begi}.
Bila je ovo manifestacija dru‘enja i
sporta u kojoj rezultati nisu bili u
prvom planu, ve} dru‘enje.
Organizacija takmi~enja bila je
odli~na i na jednom visokom nivou,
a najve}i krivci za sve ovo su na{i
~lanovi BH Glas-a, Mujo Begi} i
Muhamed Gali}. Sve je proteklo u
znaku izvanrednih organizacionih
priprema zbog kojih su sportski
ribolovci imali izuzetno povoljne
uslove za takmi~enje, a i vrijeme je
bilo sun~ano i naklonjeno ribolovcima za uspje{no nadmetanje i
dru‘enje na jezeru Uhre.
Brande: Odr‘an prvi turnir u ribolovu
Ahmo Maksi} najuspje{niji!
U subotu, 28.06. 2011. na jezeru Uhre kod Brandea odr‘an je prvi turnir
u ribolovu u organizaciji na{eg lista, BH Glas
Ahmo Maksi} sa sinom
Semir Demo
Mujo i najmla|i
takmi~ar Melvin Begi}
Pobjednici: Bakir Demo, Safet Hasanagi} i Ahmo Maksi}
Zajedni~ka fotografija u~esnika turnira
Turnir je protekao u znaku ribara Maksi} Ahme, sportskog ribolovca „Bistro“ iz Brandea. On je
dobio pehar za najte`u ribu, od 1.87
kg. Drugo mjesto pripalo je favoritu
ovoga turnira Bakiru Demi, a nagradu za tre}e mjesto osvojio je Safet
Hasanagi}, takmi~ar iz Bosanske
Gradi{ke. Naravno, tu su pehari i
nagrade i za mla|i uzrast u juniorskoj konkurenciji. Pehar i prvo mjesto pripalo je Samiru Demi. Veliki
broj prigodnih nagrada obezbjedio
je sponzor nagrada ovog turnira, gospodin Mujo Begi}.
Turnir je zavr{en u 14:00 ~asova
i poslije podjele nagrada nastavljeno
je dru`enje uz tradicionalnu bosansku hranu: }evape i jagnjetinu.
Slede}i put je obe}ana i riblja ~orba,
koju }e trebati spremiti pobjednik.
Do sljede}eg turnira svim
ribarima - bistro.
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 19
KULTURA I UMJETNOST
Predstavljamo: Knjiga poezije «Izbjegli~ka soba», autora Vezuva Ba{i}a Ba{e
Jezgrovit i jasan poetski prikaz ‘ivota izbjeglica
i prognanika iz BiH u Danskoj
Pi{e: Idriz [email protected]]
P
o~etkom jula 2011. godine
iz {tampe je iza{la knjiga
poezije naslova «Izbjegli~ka soba», autora Vezuva Ba{i}a
Ba{e, saradnika «BH Glasa», koji
‘ivi u Danskoj. Objavljivanje ove
knjige pomogli su Turisti~ka agencija «Papilana» i «BH Glas», gasilo bosanskohercegova~kih gra|ana u Danskoj, a njen medijski
pokrovitelj je BH Radio Odense.
Osim {to pi{e za «BH Glas»,
Ba{i} strpljivo i uporno pi{e poeziju i prozu protkanu sudbinama
ljudi, prete‘no izbjeglica i prognanika iz vlastitog doma i domovine BiH. Godinama je slagao
svoje rukopise i ~uvao ih pohranjene u ra~unaru, a onda je proklju~ala ‘elja da to poetsko i prozno {tivo po~ne objavljivati.
U veoma kratkom roku Ba{i}
je organizirao dvije promocije
svoje knjige u BiH. Radni~ki dom
u Banovi}ima, 13. 07. i Op}a biblioteka u Maglaju, 14. 07. 2011.
godine, ugostili su veliki broj posjetilaca ovih promocija, ljubitelja
knjige i pisane rije~i.
Moderator promocije u Banovi}ima bio je knji‘evnik Safet Berbi}, a u Maglaju, direktorica biblioteke, mr. Nina Salki}, dok su,
na obje promocije, promotori bili
Velid Bajramovi} i Idriz Hod‘i},
knji‘evnici iz Sarajeva.
Ba{i}eva knjiga
j e
predstavljena i na Me|unarodnoj kulturnoj
manifestaciji «Peti Novosarajevski knji‘evni susreti
2011.», u Sarajevu, 04. 08. 2011.
godine, u Hotelu «Radon plaza»,
u okviru promocije knjiga autora
iz BiH i BH dijaspore. Istovre-
Sa promocije Ba{i}eve knjige u Hotelu «Radon plaza», Sarajevo
20
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
meno, sa promocijom ove Ba{i}eve knjige, promovirane su jo{
dvije knjige i to: Srebrenica nakraj
srca, autora Velida Bajramovi}a i
«Grom» u njedrima Igmana, ~iji
je autor potpisnik ovog teksta.
Posjetioci su sa velikim zanimanjem pratili promotivne govore i recitovanje Ba{i}evih stihova,
koji su, vidljivo je bilo, iznu|ivali
suze u publici.
Promoviraju}i Ba{i}ev poetski prvjenac, promotori su, uz
ostalo, istakli: «Malo je ljudi koji
su pretrpili veliku patnju, nepravdu, progon s ku}nog praga, a da
im je, pritom Bog dao i sposobnost i snagu, da to izraze, zapi{u i
ovjekovje~e u knjizi, koja nastavlja da svjedo~i i opominje, da se
nikad i nikom isto ne ponovi. Vezuv Ba{i} Ba{o je, upravo, jedan
od tih, ~ovjek, ~ija svaka rije~
dolazi iz dna bola, iz dna du{e...
Jednostavnim rije~ima pjesnik Ba{i} nam govori kako se
osje}a prognani ~ovjek, ~ovjek
bez rodnog kraja i bez ku}nog
praga. Pjesnik Vezuv Ba{i} se
uhvatio u ko{tac sa svakim svojim osje}ajem i svakim svojim bolom, sa svakim nepoznatim putem i tu‘nim pogledom, sa svakim jutrom i svakom no}i, sa svakom suzom i svakom borom. Sti~e se utisak da pjesnik Ba{i} ni{ta
nije ostavio po strani, ve} originalnu sliku ‘ivota prognanika, sa
svim tamnim, hladnim i sivim bojama, postavio na zid
svjedo~anstva visoko, kako bi ga
~ovje~anstvo vidjelo...
Ovom svojom knjigom Ba{i}
promatra unutra{nju stranu ‘ivota
onih, koji su, bje‘e}i pred prijetnjama smrti, u borbi za vlastiti ‘ivot nalazili svoj drugi dom i drugi
zavi~aj u Danskoj, zemlji koja ih
je prihvatila i pru‘ila im sigurno
uto~i{te. Ba{i} vje{to komparira
svjetlost dana i gorku zbilju koja
taj dan i te izbjegli~ke dane prati,
shvataju}i i prihvataju}i da se tu
‘ivi ‘ivot bez smisla, ali i da se
stremi nekome cilju, {to opet
relativizira be/smisao ‘ivota...«
Vjerujem da }e ova knjiga
pomo}i da ostanu zabilje‘ene
sudbine i ‘ivoti ljudi koji su pro{li
sve strahote izbjegli{tva, da }e
pomo}i na{im ljudima u dijaspori,
da u njima na|u i dio vlastite
sudbine ali i da na{im ljudima u
domovini nedvosmisleno poka‘u
koliko je te‘ak ‘ivot izbjeglica, te
da kona~no razbiju predrasude o
lagodnom ‘ivotu u izbjegli{tvu.
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (4):
Tvrtko I Kotromani}, najve}i bosanski vladar
Najslavnije vrijeme bosanske dr‘ave
Histori~ari za Kulina Bana ka‘u da je stvorio bosansku dr‘avu u pravom smislu i uveo je u Evropu, a
Tvrtko I Kotromani} je taj koji je utvrdio, pro{irio i u~inio Bosnu u srednjem vijeku jednom od napriznatijih
dr‘ava u jugoisto~nom dijelu Evrope u politi~kom, ekonomskom i kulturnom pogledu
Pi{e: Benjamin DAJI]
S
tjepan Tvrtko I Kotromani}
bio je sin Vladislava Kotromani}a i Jelene [ubi} i
ro|en je 1338. Na prijestolje je
do{ao kao petnaestogodi{njak,
1353., naslijediv{i strica bana
Stjepana II Kotromani}a. U po~etku je u njegovo ime vladao
njegov otac, knez Vladislav, a kada je on umro 1354. vr{enje vlasti
u ime Tvrtka je preuzela njegova
mati Jelena.
Ve} kao mladi} Tvrtko se isticao svojom sposobno{}u i od
prvih dana na banskom prijestolu
morao je ulagati ogromne napore
da sa~uva Bosnu od stranih vojski. U tada{nje vrijeme, jedan od
najve}ih neprijatelja bila je Ugarska kraljevina koja je ‘eljela da
se dokopa bosanskih rudnika.
Tvrtko je dugo uspje{no odolijevao ugarskim napadima,
pa je Ugarska slala istovremeno po dvije vojske na Bosnu, ali je vojska na ~elu sa
Tvrtkom uspjevala da odoli
napadima i odbrani Bosnu.
Nakon uspjele odbrane zemlje Tvrtko se osmjelio i krenuo
je u ofanzivu na okolna poru~ja.
Zauzeo je dio Crne Gore do Kotora, a od Srbije je uzeo podru~je
dana{njeg Sand‘aka gdje se
1377. u samostanu Milo{evo (neki histori~ari za mjesto ovog doga|aja navode Mile kod Visokog)
krunisao uzev{i titulu kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj
zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranama, Usori i Podrinju.
Tvrtko je bio okrunjen takozvanim sugubim (dvostrukim) vijencem, budu}i da je bio okrunjen
i za kralja Bosne i za kralja Srbije.
Pravo na srbijansku krunu polagao je putem direktnog srodstva
preko bake Jelisavete sa dotada{njom srbijanskom vladarskom
lozom Nemanji}a. Njegove obaveze prema preostalim srpskim
oblasnim gospodarima nisu
postojale.
Tvrtko I Kotromani} (skulptura)
Grb Tvrtka I Kotromani}a
Zlatnik Tvrtka I Kotromani}a
Postao je toliko politi~ki mo}an da ga je vode}a evropska pomorska sila, Mleta~ka republika,
upisala u zlatnu knjigu po~asnih
gra|ana svoje republike. Dugo nije bio ‘enjen, pa su mu svi evropski dvorovi nudili svoje princeze
za ‘enu ‘ele}i da se na taj na~in
orode sa bosanskom dinastijom
Kotromani}a. Za mladenku je
odabrana Doroteja, k}erka bugarskoga cara Ivana Stracimira, a
vjen~anje je obavljeno 1374.
Nakon svoje krunidbe, kralj
Tvrtko I se po~eo baviti doga|ajima koji su se de{avali na Jadranu,
pretendiraju}i na dijelove hrvatske zemlje, a povezano sa plemstvom njegove majke. Kako bi
dobio prevlast na moru Tvrtko
je sagradio u Boki Kotorskoj
tvr|avu Sv. Stjepan, a kasnije joj
je promenio ime u Novi (dana{nji
Herceg Novi). Iskoristio je zbrku
u igrama oko hrvatskog trona i
1387. postigao je prvi ve}i uspjeh
zauzev{i grad Klis. Iz Klisa su tada po~eli njegovi napadi na Split,
a zatim i na okolinu Zadra. Pritisak na dalmatinske gradove po~eo je popu{tati jer je ve} 1386.
do{lo do prvog upada Turaka u
Bosnu, a veliki turski odred pod
vo|stvom vojskovo|e [ahina
kod Bile}e je 27. avgusta 1388.
od strane Tvrtkovog vojvode Vlatka Vukovi}a do~ekan i sasje~en.
Godinu dana kasnije u bitku
na Kosovu Tvrtko je poslao svoje
najbolje odrede u ispomo} srbijanskoj strani i bosanska vojska
je na svojoj strani boji{ta izvojevala pobjedu. Poslije bitke na Ko-
sovu Tvrtko, kao pobjednik, poja~ava pritisak na Dalmaciju, tako
da su mu se 1390. godine pokorili
gradovi Split, Trogir, [ibenik i
ostrva Bra~, Hvar i Kor~ula. Od
tada se Tvrtko u intitulaciji po~inje nazivati sa „bo`jom milo{}u
slavni kralj Bosne, Dalmacije,
Hrvatske, Primorja i Ra{ke“.
Tvrtko I je umro iznenada 10.
marta 1391. i sahranjen je najvjerovatnije u crkvi Sv. Nikole u naselju Mile. Naslijedio ga je njegov
ro|ak Stjepan Dabi{a. ^injenica
da je Tvrtko u trenutku smrti bio
na vrhuncu svoje slave, da je
imao tek ne{to vi{e od 50 godina
i da se ne zna sa potpunom
sigurno{}u gdje je
sahranjen upu}uje na
krupne, ali i misteriozne doga|aje na bosanskom dvoru. Sumnja se u
upletenost ugarskog kralja
@igmunda, a taj utisak se
poja~ava jo{ i time {to je
skoro istovremeno umro i
Ivan Pali‘ina, najbli‘i Tvrtkov saveznik, a @igmundov
protivnik. To me|utim za sada
ostaju nerazja{njene okolnosti.
Tvrtkovu vladavinu obilje‘ila
je politi~ka stabilnost te privredni,
kulturni i duhovni napredak. Za
vrijeme njegove vladavine javlja
se i prvi kovani zlatni novac ne
samo u Bosni nego i na ju‘noslavenskim prostorima uop{te. To je
Bosnu u~inilo najsna‘nijom ju‘noslavenskom zemljom toga
vremena i jednom od ekonomski
najmo}nih evropskih zemalja jer
je raspolagala ogromnim rudnim
nalazi{tima zlata, srebra, bakra,
olova i ‘eljeza. O bogatstvu tada{nje Bosne svjedo~i zlatnik koji
je kovao Tvrtko, a koji je bio ~etiri
puta ve}i od zlatnika osmanske
imperije. S Tvrkom I u bosansku
heraldiku je u{ao i zlatni ljiljan
(lat. lilium bosniacum). Sam
Tvrko I osta}e zapam}en kao
najve}i vladar srednjovjekovne
Bosne i jedan od najslavnijih
sinova zemlje bosanske.
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA
ZANIMLJIVOSTI
Najstarija kornja~a na
svijetu ima 178 godina
Jonathan je ime kornja~e za
koju se smatra kako je najstarija
‘ivotinja na svijetu. Naime, Jonathan ima barem 178 godina,
no to ga ne sputava u svakodnevnim aktivnostima pa se tako redovno pari s tri mla|e ‘enke.
Kornja~a je u vlasni{tvu vlade
Anonimni donator
ostavio 200.000
dolara ispred
Crvenog krsta
Anonimni donator ostavio je
skoro 200.000 dolara u kanti za
|ubre ispred jedne dobrotvorne radnje danskog Crvenog krsta. Novac je prona|en u kanti ispod gomile poklonjene odje}e. Sa novcem
je prona|ena poruka koja glasi:
„Danskom Crvenom krstu od anonimnog. Sakupljanje je trajalo 40
godina“. Osoblje humanitarne radnje javno se zahvalilo, ali je policija pozvala donatora da se javi,
kako bi potvrdio da novac ne poti~e
od neke kriminalne radnje. „Ne
de{ava se svakog dana da dobijemo
toliko novca u plasti~noj kesi me|u
odje}om“, izjavila je Brigit Dam,
sekretar Crvenog krsta u gradu Tornvedu. Ona je rekla da je novac
bio uredno slo`en u deset koverti
za{ti}enih gumenim omota~em.
Svete Helene i ‘ivi na planta‘i
na guvernerovoj zemlji. Na otok
je donesen daleke 1882. kada je
imao oko 50 godina. Slavu je
stekao nakon {to je slikan na
crno-bijeloj fotografiji 1900.
godine, a ta je snimka prodana
za vi{e od 4500 eura.
do tada razlog za podno{enje zahtjeva nestati i da }e se ponovo vratiti mir u tu porodicu.
Platio putovanje
vozom poslije skoro
60 godina
Manojlo Latkovi} iz Zrenjanina platio je [email protected] Srbije“
putovanje vozom koje je obavio
prije skoro {est decenija. Latkovi}
je u pismu generalnom direktoru
[email protected] Srbije“ Milovanu Markovi}u naveo da je u septembru
1959. godine bio prinu|en da se
{vercuje putuju}i vozom, jer nije
imao para, pa je „presabiraju}i se
pred kraj `ivotnog puta“ odlu~io da
tu vo`nju simboli~no plati. On je
istakao kako nikome nije ostao du`an i uz pismo prilo`io 1.000 dinara, objavio je list srpskih `eljeznica „Pruga“. [email protected] su bezuspje{no poku{ale da mu vrate novac uz obrazlo`enje da je obaveza
zastarjela.
Egip}anka zahtijeva
Sve{tenika na
razvod jer njen mu‘ vjen~anju zamijenili
bolje kuha
ra~unarom
Egip}anka Nahal podnijela je
zahtjev za razvod braka nakon {to
se ispostavilo da suprug mnogo bolje kuha od nje, pi{e lokalni dnevnik „Al masri al Jum“.Porodi~ni
spor izbio je tokom muslimanskog
vjerskog praznika ramazana kada
vjernici treba da poste od zore do
sumraka. Nahal je odlu~ila da se
razvede od supruga Muhameda Saida nakon {to su njihova dva sina
zahtijevala da ubudu}e otac kuha
iftare, a ne ona. Sud u Egiptu odgodio je razmatranje slu~aja do kraja
ramazana, izra‘avaju}i nadu da }e
22
Vjen~anje Miguela Hansona i
Diane Wesley iz Teksasa ne}e biti
upam}eno kao najromanti~nije, ali
titulu jednog od naj~udnijih mu
niko ne mo‘e osporiti. Naime, ceremoniju vjen~anja vodio je virtuelni sve{tenik, u {ali nazvan „Vele~asni Bit“. Par je programirao vlastiti kompjuter da zamijeni sve{tenika, ali i pozdravi zvanice na
vjen~anju, ispri~a kako su se mladenci upoznali, pa ~ak i da se na{ali. „Ako neko ‘eli ulo‘iti prigovor, ne}u ga uva‘iti jer me je Mi-
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
guel programirao da postupam po
njegovim nare|enjima“, najavio je
„Vele~asni Bit“ usred ceremonije.
Miguel Hanson, po profesiji informati~ar i IT konsultant, sam je
napravio program koji je mladence
vodio kroz ceremoniju, poput pravog sve{tenika. Mladenci smatraju
da je ovakvo vjen~anje za njih bilo
najprikladnije jer su se upoznali na
internetu. „Oboje smo prijatelji ra~unara. Stoga je to za nas kao da
nas je vjen~ao najbolji prijatelj. Ra~unari zauzimaju va‘no mjesto u
na{em ‘ivotu pa za{to nas ne bi vjen~ali“, kazala je mladenka.
Le{ se probudio u
mrtva~nici
Pedesetogodi{nji Ju‘noafrikanac, koji je ne{to ranije progla{en
mrtvim, probudio se u hladnja~i
mrtva~nice i odmah po~eo da doziva tra‘e}i da ga oslobode, {to je
prepalo ~uvare koji su mislili da je
to duh. „Njegova porodica mislila
je da je preminuo. Porodica je zvala
privatnog pogrebnika, koji je potom
odnio tijelo u mrtva~nicu. ^ovjek
se ne{to kasnije probudio u mrtva~nici, zahtijevaju}i da ga puste iz
hladnja~e“, rekao je zvani~nik Sizve
Kupelo. Zbog iznenadne buke iz
mrtva~nice, dvojica radnika su
pobjegla iz zgrade u gradi}u Libode,
u oblasti isto~ni Kejp, po{to su
pomislili da ih doziva duh. Nakon
{to su pozvali pomo} i vratili se u
zgradu, radnici su zatekli ‘ivog
~ovjeka, kojeg je potom ambulantno
vozilo odvezlo u bolnicu, jer je u
proteklih skoro 24 ~asa bio izlo‘en
ekstremno niskoj temperaturi.
Poku{ao da
prokrijum~ari zmiju
sakrivenu u ~arapu
Bugarski carinici na prelazu
„\uje{evo“ na granici sa Makedonijom otkrili su zmiju u d`epu jednog putnika u autobusu koji je napu{tao zemlju. Zmija, „upakovana“
u ~arapu i uvijena u najlon, prona|ena je u d`epu makedonskog
dr`avljanina, koji je carinicima
objasnio da je ona njegov ku}ni ljubimac, ali da ne posjeduje dokumentaciju o vlasni{tvu, saop{teno
je iz bugarske Uprave carine. Bugarski carinici konfiskovali su
zmiju i predali je na ~uvanje sofijskom zoolo{kom vrtu, gdje }e
ostati sve dok vlasnik ne obezbijedi
dokument o vlasni{tvu. Azijski tamnorepi smuk nije za{ti}ena vrsta,
nije opasan i nije otrovan. Ukoliko
putnik uspije da doka‘e vlasni{tvo,
„ljubimac“ }e mu biti vra}en.
Turista ukrao zvono
s krave u Bavarskoj
Policija u ju‘noj Bavarskoj
saop}ila je da je 30-godi{nji turista
ukrao zvono i traku - vrijedne oko
200 eura - s vrata krave na polju
jugozapadno od Muenchena. Slu~ajni prolaznici svjedo~ili su kra|i
koja se desila i zadr‘ali su turistu
dok policija nije stigla na mjesto
kra|e. Policija je saop}ila da je
turista, ~ije ime nije objavljeno,
izjavio da je samo tra‘io suvenir.
On je oslobo|en nakon {to je platio
kauciju od 500 eura.
Meksikanac htio
pobje}i iz zatvora u
putnoj torbi
Maria del Mar Arjona (19) je
zaustavljena nakon {to je namjeravala napustiti zatvor u Chetumalu,
glavnom gradu karipske dr‘ave
Quintana Roo, gdje je bila u posjeti
svom mu‘u. Zatvorski ~uvari su
U Kini otvoren najdu‘i most na svijetu
Najdu‘i
pomorski most na
svijetu Jiaozhou Bay
bridge dug 42 kilometara
otvoren je u Kini, nakon ~etiri
godine gradnje. Kineska dr‘ava
televizija CCTV je javila da je
most sa 5.000 stubova koji povezuje isto~nu kinesku luku Qingdao i ostrvo Huangdao ko{tao
vi{e od 1,5 milijardi dolara. Prema podacima Ginisove knjige
rekorda, najdu‘i most do sda
bio je na jezeru Pontchartrain, u saveznoj ameri~koj dr‘avi Luizijani. Taj most je du-
ga~ak
38,42 kilomatara.
kriti~arima je francuska glumica Brigitte Bardot, no ljubitelji toga jela u
Ju‘noj Koreji ostaju nepokolebani.
Bugarska baka
rodila trojke
[eikovo ime ispisano u pijesku
tako da se vidi iz svemira
[eik Hamad Bin Hamdan Al
Najan, ~lan vladaju}e porodice u
emiratu Abu Dabi, u Ujedinjenim
Arapskim Emiratima, tra‘io je da
se njegovo ime ispi{e ogromnim
slovima vidljivim iz svemira. Radnici su tako po njegovom nalogu
ispisali ime „Hamad“ u pijesku
na ostrvu Al Futaisi. Slova se prote‘u na tri kilometara, a svako je
postali sumnji~avi jer je mlada ‘ena
nervozno rukovala sa velikom
crnom putnom torbom na to~kove,
koja je izgledala poprili~no natrpana. Glasnogovornik policije, Gerardo Campos, rekao je da su ~uvari
zatvora provjerili torbu i u njoj prona{li zatvorenika Juana Ramireza
Tijerina. Juan je osu|en 2007. godine na 20 godina zatvora zbog ilegalnog posjedovanja oru‘ja. Sumnja se da je ~lan narkokartela SInaloa. Njegova supruga je sada u
pritvoru, a uskoro }e uslijediti i
optu‘nica, javlja Sky News.
Amerikanac
diplomirao u 99.
godini
Plass je davne 1932. godine
upisao posljednji semestar na fakultetu koji se tada zvao Oregonska redovna {kola, ali je ubrzo prekinuo
{kolovanje, jer je odlu~io da se
zaposli. Trebalo je da poha|a
predavanja jo{ samo tri mjeseca da
bi stekao diplomu, koja bi mu
omogu}ila da se zaposli kao u~itelj.
U to vrijeme Amerika je bila uzdrmana Velikom ekonomskom krizom, pa je Plass odlu~io da je bolje
da prihvati poziv jednog prijatelja da
radi u njegovoj kompaniji, za ve}u
platu od u~iteljske, pa je napustio
studiji. On je u intervjuu za agenciju
Reuters izjavio da nije nikada za‘alio
{to je napustio Univerzitet. „Te{ko
je sada shvatiti, ali u ono vrijeme
jednostavno nije mogla da se odbije
ve}a plata“, rekao je Plass nakon {to
mu je uru~ena diploma. „Diplomac“,
koji je 3. augusta proslavio 100.
visoko po jedan kilometar. Slova
H, M i prvo A su zapravo kanali
kojima se mo‘e ploviti. Prema pisanju britanskog tabloida „San“,
63-ogodi{nji {eik je „te‘ak“ 22
milijarde dolara, a od njega je bogatiji samo saudijski kralj. Posjeduje vi{e od 200 automobila,
uklju~uju}i i sedam mercedesa
500 SEL, u bojama duge.
ro|endan, izjavio je da nema planova
za novu karijeru.
Dvaput autom
zgazio svoju ‘enu
Jedan 80-godi{nji Nijemac dva
puta je automobilom pregazio svoju suprugu i te‘e je povredio, saop{tila je policija. Osamdesetogodi{njak ka‘e da nije vidio da je njegova supruga iza automobila, te je,
voze}i unazad, pre{ao preko njenih
nogu. „Jedna ‘ena koja je vidjela
{ta se de{ava je dotr~ala i poku{ala
da zaustavi voza~a. On se zaustavio, ali je onda krenuo naprijed i
svoju ‘enu jo{ jednom zgazio“,
pi{e u saop{tenju policije grada
Bremerhafena, na sjeveru Njema~ke. Osamdesetpetogodi{nja ‘ena
prevezena je u bolnicu sa te‘im povredama lica i nogu.
Trideset{estogodi{nja Bugarka
rodila je trojke, odnosno svoje deseto, jedanaesto i dvanaesto dijete.
Bebe, dva dje~aka i jedna devoj~ica, iako su ro|ene dva mjeseca
prije roka, u dobrom su zdravstvenom stanju. Novoro|en~ad su
te{ka 1,720, 1,640 kilograma i kilogram i po. Ova ‘ena je prvo dijete
rodila kada je imala samo 12 godina, a sada ima i dva unu~i}a. Sre}na majka je iz karlovskog sela
Donja mahala, a trojke je rodila u
bolnici u Plovdivu u ju‘nom dijelu
Bugarske, javili su bugarski mediji.
S cjedilom za
tjesteninu na
voza~koj
Nakon tri godine prepucavanja
s policijom jedan je austrijski poduzetnik uspio na voza~ku dozvolu
staviti svoju sliku na kojoj ima cjedilo za tjesteninu na glavi. Njegova
vjera je pastafarianizam, a smatra
kako je cjedilo za tjesteninu vjersko
obilje‘je i ne ‘eli ga se odre}i. On
je austrijski poduzetnik Niko Alm,
kojemu je uspjelo nagovoriti policiju da svoju sliku sa sumnjivim
obilje‘jem na glavi stavi i na voza~ku dozvolu. Iako je dobio {to
je htio, Alm i dalje nije zadovoljan.
@eli da se u Austriji njegova religija
prizna kao ravnopravna ostalima.
Pastafarianizam je 2005. godine
osnovao ameri~ki fizi~ar Bobi Henderson, a pristalice ovog pokreta
vjeruju u ‘lete}e {pageti ~udovi{te’.
Prona{la dva cm
dug ljudski zub u
pljeskavici
Francuskinja Natalie Daho nemalo se iznenadila kada je u pljeskavici koju je zagrizla, prona{la dva
centimetra dug ljudski zub. - Osjetila
sam ne{to tvrdo i bila sam u‘asnuta
kada sam shvatila da se radi o zubu rekla je Natalie. Njen prijatelj kod
kojeg je Natalie za ru~kom prona{la
zub, najavio je da }e podnijeti tu‘bu
protiv samoposluge u kojoj je kupio
meso. Da bi dokazao da zub, koji ima
metalnu plombu, ne pripada njemu i
~lanovima njegove porodice, odlu~io
je da se podvrgne DNK testu.
[kola za ~as
anatomije koristila
pravi ljudski skelet
^as anatomije u jednoj osnovnoj
{koli na Novom Zelandu zamalo je
postao previ{e autenti~an kada se
ispostavilo da model skeleta nije plasti~ni nego pravi, ljudski. Direktorica
{kole odmah je prekinula nastavu i
pozvala policiju, koja je uzela skelet. Zvani~nici iz Fonda za povijesna
mjesta vjeruje da su kosti stare stotinjak godina i da potje~u iz vremena
kada je praksa trgovine ljudskim
skeletima bila uobi~ajena.
Protiv vru}ine
juhom od psa!?
Stanovnici Ju‘ne Koreje protiv
vru}ina se tradicionalno bore juhom
od pse}eg mesa. Psi se u Ju‘noj
Koreji uzgajaju za prehranu i
zagovornici juhe koja se radi sa sna‘nim za~inima i povr}em tvrde da je
dobra za zdravlje i ima vi{e proteina
i manje masti. Razlog zbog kojeg
jedem juhu od pse}eg mesa je taj {to
mi poja~a energiju ~ak i kad sam
najumorniji ka‘e 56-godi{nji Shin
Gwan Sup, jedan od posjetitelja
restorana koji nudi pse}e juhe.
Korejski obi~aj izaziva o{tre kritike
prekomorskih zemalja zbog
okrutnosti a me|u najglasnijim
Ro|ena beba
te{ka 7,25 kilograma
Amerikanac JaMichael Brown ro|en je s nevjerojatnih 7,25
kilograma nedavno u Teksasu.
Kako pi{e „Daily Mail“, dje~ak
ima mjere bebe od tri do {est
mjeseci - duga~ak je 61 centimetar, opseg glave mu je 38, a
prsa 43 centimetra. U bolnici
nisu imali dovoljno velike pelene za njega. Rodio se is bujnom
kosom. Zbog kila`e JaMichaela
u bolnici zovu „Sob“. Najte`a
ro|ena beba bio je dje~a~i} iz
Kanade, ro|en 1878. godine.
Te`io je nevjerojatnih 10,7
kilograma. Me|utim, umro je 11
sati nakon poroda. Najve}a
pre`ivjela beba je dje~ak od 10,2
kilograma, ro|en 1955. Godine
u Avrasu.
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 23
SKANDINAVKA BH GLASA
SASTAV:
EMIR
OVČINA
BRITANSKI
GITARISTA
I PJEVAČ
ŽENSKO
IME
ODMILJA
PODRUČJE
POD
VLAŠĆU
EMIRA
NAŠ
KNJIŽEVNIK
SA SLIKE
GRAD I
LUKA U
ALŽIRU
GLAVNI
GRAD
ČEŠKE
RIMOKATOLIČKA
CRKVA
(Skr.)
4I1
VOKAL
DINAR
ROMAN
KNJIŽEVNIKA
SA SLIKE
ROMAN
KNJIŽEVNIKA
SA SLIKE
PATIKA
IME
HRVATSKE
PJEVAČICE
BANFIĆ
PROIZVODI
(Lat.)
STRANO
ŽENSKO
IME,
HELENA
ANERIN
IMENJAK
LJUTNJA,
SRDŽBA
ŽENA
KOJA
IZRAĐUJE
REMENJE
VREMENSKI
TERMIN
RUŠEVINA,
RAZVALINA
STANOVNIK
ILIDŽE
LIČNA
ZAMJENICA
DIO
POSTELJE,
POKRIVAČ
ROMAN
KNJIŽEVNIKA
SA SLIKE
TEMPO
KARAT
SVETA
VATRA
IRANACA
OPSJEDNUTOST
(Lat. Mn.)
ALT
SLUŽBENO
PROPISANA
CIJENA,
TARIFA
IZDANAK,
PUP
FRANCUSKI
MOREPLOVAC I
ROMANSIJER, PJER
ŽIVOTINJSKO
OGLAŠAVANJE
(Mn.)
UBRZANA
AUKCIJSKA
PRIVATIZACIJA (Skr.)
BELGIJA
GLASNIK,
IRANSKI
VRHOVNI
VJERSKI
VOĐA
JUNAČKI
SPJEV
NAJAVLJIVAČ
U DUBROV.
REPUBLICI
NADIMAK KOŠARKAŠA
SAN EPIFANIJA
ČUVAR
PASA,
PSETAR
KONJ CRNE
DLAKE,VRANAC
MJESTO
U
ETIOPIJI
POLJUBAC,
CJELOV
ČELJUSTI
PTICA KOJA
SE HRANI
OSAMA,
OSAR
IZUMRLI
NAROD U
PERUU
SOLI
OKSALNE
KISELINE
TANKI
KONCI
ITALIJA
DAN (Hebrejski)
NAJVIŠE NAGRAĐIVANI
ROMAN KNJIŽEVNIKA
SA SLIKE
PREMDA,
MADA
KOŽA I PERGAMENT
OD MRTVO
OTELJENOG
TELETA (Fr.)
KALIJ
KEMAL
HASIĆ
VATRA
TONA
PSEĆA
ABECEDA
JAPAN
IME
AMERIČKE
GLUMICE
MESING
FINSKI
PISAC
EINO
JEDAN
FILM. ŽANR
KANCELARIJE
(Engl.)
ŠARAF,
ZAVRTANJ
VODNJIKAV
DIO, SERUM
(Grč.)
KĆI
ZAUSOVA
IZ GRČKE
MITOLOGIJE SLIKARSKA
ČETKICA
NAJNOVIJI
ROMAN
KNJIŽEVNIKA
SA SLIKE
IME
REVOLUCIONARA
GEVARE
GRAD
U
FRANSUCKOJ
UŽIVATI
(Turc.)
IMOVINA,
IMETAK (Ar.)
METAR-TONA
-SEKUNDA
(Skr.)
VRSTA
KONJSKOG
HODA
BLIJESAK,
BLIJEŠTANJE
(Mn.)
EGIPAT
TAJLAND
ZANIMLJIV,
PRIVLAČAN
PORTUGAL
DRŽAVA
U SREDNOJ
AMERICI
STRAŽNJI
DIO KONJA,
OD HRBATA
DO REPA
RJEŠENJE: ELENA, PRODUKTI, REMENARKA, GNJEV, ILIDŽANAC, RUINA, KARABEG, JORGAN, K, ADAR, TAKSA, A, LOTI, UAP, EP, B, ZDUR, PSAR, EPI, TEJI, CMOK, OSAŠ, RALJE, NITI, INKA,
JOM, IAKO, VELO, KH, K, J, AV, T, OROS, EL HIDROVA KNJIGA, ČE, ĆEIFITI, MAL, NIM, BLIJESKANJA, INTERESANTAN, T, KOSTARIKA, SAPI;
24
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
“KØDLA
ØDLAN
ND ”
halal slagteri
Hel lamme
1 kg
55,-
Lammekød
3 kg
120,-
Kalvelår
1 kg
40,Hakket oksekød 3kg
Kalveklump 1kg
Kalvekød
(uden ben) 1kg
80,- 120,-
50,-
Hakket kød
(blandet oksekød
+ lammekød)
3 kg
Kalvekød
(med ben) 3 kg
120,- 120,-
100,-
Kalvekød
(med ben)
Bland selv 3 kg
Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033
Novo! Novo! Novo!
Nyhed! Nyhed! Nyhed!
MES pizzabar
Adresa/Adresse:
Nørregade 5, 6623 Vorbasse
Telefon: 75333110
Radno vrijeme/Åbninstider:
Mandag - torsdag: 15: 21
Fredag - søndag: 12 :22
Novo! / Hrana sa rostilja: Cevapi - bosanski speijalitet
Nyheder! Grillmad Nyhed:
Cevap - bosnisk specialitet
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 25
TRANSPORT HAJDAREVIĆ
Vršimo sve usluge transporta na relaciji Danska - Bosna i Hercegovina!
Obradujte svoje najbliže u Domovini i pošaljite vaš paket sa
vašom transportnom firmom Hajdarević!
Raspored prihvatanja paketa:
1. u mjesecu u Kopenhagenu
2. --//-- --//-- u Odense
3. --//-- --//-- u Vejle +
Randers
4.--//-- --//-- u
Herning
5. --//-- --//-u Kolding +
Esberg + Ribe +
Tønder +
Søndeborg
Kontakt informacije:
Huso mob.: 0038761149551
tel: 0038733402503
Ševko mob.:
004530592242
Asmira Hajdarević
tel: 0038761736848
Adresa:
Transport
Hajdarević
Naselje Ina 79
71387 Ilijaš (BiH)
o BOS
OS--SKAN
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
Pogrebne usluge
V/S Ismet Ismo Išerić
Bos-SKAN vrši prevoz umrlih iz Skandinavije (Danska, Švedska)
i drugih evropskih zemalja ( Austrija, Njemačka, Holandija...)
za Bosnu i Hercegovinu.
Organizujemo dženaze, radimo ekshumacije,
i sređujemo svu prateću dokumentaciju.
Pozovite kad vam zatrebamo i uvjerite se u kvalitet naše usluge,
postignut kroz višegodišnji rad i iskustvo u ovom poslu.
Bos-SkaN Fabriksvej 16, 6600 Vejen, Danska
Kontakt: Tel.. 0045 26 71 68 10 (DK) / 00387-61/521-612 (BiH)
26
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
ORIGINAL
TELEĆI
100%
N O V O
4 Variante
100%
100%
100%
100%
T e l e ći
J u n e ći
T e l e ći B a n j a l u čk i
J u n e ći B a n j a l u čk i
Ćevapčići
congelés•tiefgefroren•deepfrozen•dubokosmrznuti•djupfryst
Neto800g
SEPTEMBAR 2011. I BH GLAS I 27
NAGRA\UJEMO PRVIH 10 ^ITALACA!
Osvojite komplet ulazincu Davis cupa
za me~eve Danska - Bosna i Hercegovina.
Javite se na e-mail: [email protected]
i osvojite ulaznicu!
16.-18.septembar 2011. Hillerød Tennisklub
28
I BH GLAS I SEPTEMBAR 2011.
Download

dalje