GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
DANSKA * DECEMBAR 2013 * BR./NR.: 40 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Asmir Begovi
Begov i ć :
„MOŽEMO
20 GODINA OD RUŠENJA STAROG MOSTA
NAPRAVITI
NAPRAVITI
DOBAR
REZULTAT
REZULTAT
U BRAZILU”
BRAZILU”
Hercegovino
o
jm
ha
o,
n
os
B
o
m
j
Ha
4.
1
0
2
A
Z
R
A
D
N
POKLON -KALE
BH GL AS
2014
A U DANSKOJ
GOVAČKIH GRAĐAN
GLASILO BOSANSKOHERCE
DECEMBAR 2013
I BH GLAS I 1
NOVO!!!
Tokom putovanja
topli napitci
neograničeno gratis
Ljubazno osoblje naše agencije
topli napitci
neograničeno gratis
stoji Vam na raspolaganju!
BOSNA I HERCEGOVINA
061 104 664
ŠVEDSKA
+46 739 918 620
+46 736 784 676
+46 736 769 660
+46 733 563 147
Sve informacije i rezervacije na telefone:
DANSKA
+45 26 163 636
+45 26 636 362
+45 20 748 286
[email protected]
4
4
5
AKTUELNOSTI
DANSKA POLITIKA
Nisu odgovorili zadatku
Lokalni izbori - pokazatelj
politi~kog stanja u Danskoj
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
5
10
11
Po{tovani ~itaoci,
Kao gra|ani jedne dr‘ave, svi njeni dr‘avljani imaju ista prava, a kao pripadnci posebnih kultura tao|er sva prava koja iz toga
proisti~u, u prvom redu pravo na o~uvanje
vlastitog kulturnog identiteta. Mi, iz BHGlasa znamo da je maternji jezik osnovna komponenta njegovanja i za{tite na{eg kolektivnog
identiteta, pogotovo kada se nalazimo u zemlji
2000 kilmetara udaljenoj od na{e domovine,
i zato planiramo aBd dru‘iti se s vama i u
narednoj godini, s nekim novim rubrikama i
saradnicima, na na{e i va{e zadovoljstvo!
Dok se u dijelu BiH gdje su Bo{njaci u
ve}ini, skromno obilje‘ava Dan dr‘avnosti
BiH, glavni tu‘ilac Ha{kog Tribunala Sergej
Brammertz poru~uje da }e otkri}a iz Toma{ice,
upravo otkrivene najve}e masovne grobnice
u Bosni i Hercegovini, biti uklju~ena u optu‘nice protiv ratnih lidera bosanskohercegova~kog entiteta republika srpska. Istovremeno
politi~ki lideri ovog manjeg bh. entiteta govore
o „mirnom razlazu“ i ne ‘ele ni ~uti za 25.
novembar, Dan Dr‘avnosti BiH, iako su toga
dana prije 70 godina, potpuno ista prava data
i pravoslavcima i muslimanima i katolicima,
odnosno svim bosanskohercegova~kim
narodima! Mi, i ostali mnogobrojni bh. patrioti
im ‘elimo kristalno jasno poru~iti: Mirni razlaz
mo‘da mo‘ete imati samo u va{em braku, i
nigdje drugdje! Ako vam se ne ‘ivi u BiH,
idite iz nje, ali zapamtite da mo‘ete ponijeti
samo onoliko bh. zemlje, koliko vam mo‘e
BOSNISK NYHEDSBLAD
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
DANSKA * DECEMBAR 2013 * BR./NR.: 40 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
Asmir Begovi
Begov i ć :
„MOŽEMO
NAPRAVITI
NAPRA
VITI
20 GODINA OD RUŠENJA STAROG MOSTA
DOBAR
REZULTAT
RE
ZULTAT
U BRAZILU”
BRAZILU”
stati na opanke! BH Glas ‘eli od srca svim
dobronamjernim bh. gra|anima, pravoslavcima, katolicima, muslimanima i ostalima, da
u dobrom zdravlju i rahatlku do~ekaju i proslave jo{ puno 25-tih novembara, Dana
dr‘avnosti BiH!
Pozivamo vas po{tovani ~itaoci BHGlas-a,
da dr‘imo pal~eve na{im fudbalskim Zmajevima
6. decembra na izvla~enju grupa za Svjetsko
prvenstvo u Brazilu, i da im po‘elimo svaki hajr
i protivnike koje }e lahko pobijediti, a na{u
domovinu dostojno prezentirati na ovom
najve}em svjetskom doga|aju u 2014-oj godini.
Preporu~ujemo da pro~itate ujedno i interview s ~uvarom bh. mre‘e, na{im ponosom,
golmanom Asmirom Begovi}em! U ovom broju
pro~itajte i novosti o aktivnostima bh. zajednica, ~lanak iz kulture, razovor s povodom. Bolest
kostiju, osteoporoza je obra|ena u rubrici o
zdravlju, a ne propustite ni rubriku iz historije i
sporta. Iz aktuelne danske politike donosimo
priloge o predstoje}oj reformi centara za rad
(jobcentre) koji nisu odgovorili postavljenom
zadatku, kao i prilog o upravo zavr{enim
op{tinskim i regionalnim izborima u Danskoj,
uz ~estitke na{im sunarodnjacima koji su
izabrani u op{tinska vije}a. Tu su naravno i druge novosti, aktuelnosti, kao i na{i redovni prilozi
o bosanskoj kuhinji, ljepoti, humor i zabava,
ukr{tenica i ostale zanimljivosti, a kalendar za
2014-tu godinu je na{ skromni poklon za vas.
Ugodno ~itanje!
REDAKCIJA
11
12
16
18
20
21
Kopenhagen, Odense,
Vejle, Randers, Aalborg
RAZGOVOR S POVODOM
Selma Ad‘em:
„Moje pjesme su pjesme
srca i ~init }e ljude
sretnim“
PREDSTAVLJAMO
Tri kandidata bh. porijekla
u{la u gradska vije}a
ZAKONODAVSTVO
Predra~un poreza i poreska
kartica (Forskudsopgørelse
og skattekort)
INTERVIEW
Asmir Begovi}: „Mo‘emo
napraviti dobar rezultat u
Brazilu“
ZDRAVLJE
Uzroci nastanka
osteoporoze
SPORT
Lekcija za bu|enje iz snova
KULTURA
Potresno svjedo~anstvo
zlo~ina i genocida
nad Bo{njacima i Hrvatima
Prijedora
HISTORIJA
Most i grad
BH Glas /Bosnisk nyhedsblad
Redakcija/Redaktion:
Bank-konto broj/nummer.:
[tampa/Tryk:
ISSN: 1904-5433
Vezuv Ba{i}
2760-0744236177
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Broj/Nummer: 40
Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør)
Godina/Årgang: 4
Emir Ov~ina (graf. urednik/layout)
Telefon:
Decembar 2013.
Sabrija Ov~ina
(45) 29721948 /(45) 71684521
Izdava~/Udgiver:
Saradnici/Korrespondenter:
E-mail:
Sado Breko
Foreningen BH Glas
Benjamin Daji}
[email protected]
Mirsad Dervi{evi}
Nørremarken 6
Arben Deliu
[email protected]
Jusuf Dapo
DK - 7330 Brande
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Fojnica, Bosna i Hercegovina
Distribucija/Distribution:
Hamdija Breko
no
Hercegovi
Hajmo Bosno, hajmo
Haj
AR ZA 2014.
NDAR
LEND
KALE
POKLON -KA
BH GLAS
GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH
DANSKOJ
GRAĐANA U DANSKOJ
Meho Kasumovi}
2014
Foto sa naslovne strane:
zimbio/bh glas
Amila Smajlagi}
Web stranica / Hjemmeside:
Hivzo Nikontovi}
CVR nummer:
D‘enana [e~i}
www.bhglas.com
Emir Solak
34764999
Almira [i{i}
www.facebook.com/bhglas.dk
DECEMBAR 2013
I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
DANSKA POLITIKA
Na prolje}e slijedi reforma centara za rad (jobcentrer)
Pia Kjærsgård progla{ena najve}im
rasistom u Evropi
[vedski magazin „Gringo“
upravo je proglasio Pia Kjærsgård najve}im rasistom Evrope! Progla{enje je izvr{eno na
osnovu analize izjava koje je Pia
dala u zadnjih nekoliko godina
svog politi~kog rada i `ivota.
Glavni i odgovorni urednik
magazina „Gringo“ Federico
Rodriguez ka`e, da Pia tvrdi, da
su krivci za sve probleme koje
Danska ima, muslimani i Islam!
On ka`e, da takve izjave kombinovane s velikim uticajem
koji njena Danska Narodna Partija ima na Vladu i politiku koja
se vodi prema strancima, ~ine
jedan koktel, koji se slobodno
mo`e proglasiti koktelom,
ubjedljivo najve}eg evropskog
rasiste! Na drugom mjestu se
nalazi Holan|anin Geert Wilders
dok biv{i ministar Italije Silvio
Berlusconi zauzima 5-to mjesto.
Nova saobra}ajna
pravila u Evropi
bez Danske
Evropska Unija napravila je veliki korak ka sigurnijem saobra}aju.
Na snagu je stupila nova regulativa koja }e olak{ati procesuiranje
osoba koje prekr{e saobra}ajne
propise u Evropskoj uniji (EU),
bez obzira iz koje dr‘ave ~lanice
dolaze, prenosi Al Jazzera. Nema
vi{e mandatnih kazni, pla}anja na
mjestu doga|aja ili potrage za
prekr{ajnim sudovima u nepoznatim gradovima. Od sada }e
voza~e kazne ~ekati kod ku}e,
napisane na njihovom maternjem
jeziku, i na njima je samo - da ih
plate! Od 7. novembra ove godine,
sve 24 dr‘ave koje su se obavezale
provoditi direktivu iz Brisela,
dijelit }e informacije o prekr{iocima saobra}ajnih propisa sa ostalim ~lanicama. Izuzetak su Velika
Britanija, Irska i Danska koje nisu
podr‘ale ovu regulativu, te dr‘ave na Starom kontinentu koje nisu
~lanice Evropske unije, dakle i
na{a Bosna i Hercegovina.
Yahya Hassanpostaje medijska
zvijezda u
Danskoj i {ire!
Yahya Hassan, 18-to godi{nji
4
I BH GLAS I
Nisu odgovorili zadatku
Centri za rad (jobcentrer) kontroli{u nezaposlene, ispla}uju naknadu za
nezaposlenost (dagpenge) aktiviraju i {alju na praksu (aktvering, praktik) ali rijetko
nalaze posao nezaposlenima, {to bi im trebao biti glavni zadatak
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
A
ko ste mislili, da u
slu~aju nezaposlenosti
centar za rad (jobcenter)
nalazi
posao
nezaposlenima – prevarili ste se!
Istra‘ivanje koje je upravo
provela sindikalna organzacija
HK (Handels og Kontor) - koja
okuplja zaposlene u op{tinskoj
administraciji, trgovinama i
drugim regionalnim i dr‘avnim
institucijama i ustanovama pokazuje da od 10 (deset)
nezaposlenih, njih 9 (devet) nije
nikada do‘ivjelo da im je centar
za rad na{ao posao ili direktno
pomogao da na|u posao. Dakle,
centri za rad su pomogli samo
jednom od deset nezaposlenih
radnika da na|e posao!
Istra‘ivanje pokazuje, da su nezaposleni radnici veoma razo~arani ovakvom pomo}i koju
dobijaju, bolje re}i ne dobijaju,
od centara za rad. Direktor kase
za nezaposlene (a-kasse) u HKsindikatu Bo Gatzwiller je {okiran ovim rezultatima. Nema
sumnje, da politi~ari moraju
hitno djelovati i popraviti stanje
na bolje.
Nedavno povedenom reformom sektora za zapo{ljavanje
(beskæftigelsessystemet) do{lo
je do zna~ajnih promjena u
DECEMBAR 2013
strukturi i organizaciji rada
centara za zapo{ljavanje, ali nije
u samom procesu rada, posebno
kada je u pitanju pronalazak
posla nezaposlenima. Kao {to
su to i ranije ~inili, centri za rad
idalje kontroli{u nezaposlene,
primoravaju ih da tra‘e posao
kako bi ostvarili pravo na
naknadu za nezaposlene, koju
im oni ispla}uju. Centri ih
aktiviraju i nalaze praksu u
preduze}ima, ili im omogu}uju
zaposlenje pod posebnim
uslovima s nov~anim dodatkom
(løntilskud). Pravo zaposlenje
(ordinært job) – to je rijetkost
da im ponude, pokazuje ovo
istra‘ivanje.
Nezaposleni radnici imaju
zadatak da sami na|u posao,
centri ih upu}uju na Jobnet, a
ukoliko to nisu u stanju - zbog
provedene reforme potpore za
zapo{ljavanje kojom je
drasti~no skra}en period
primanja
potpore
za
nezaposlene – u opasnosti su da
potpuno izgube pravo na nov~ana primanja! Ostaje im
mogu}nost da tra‘e socijalnu
pomo}, ali ukoliko imaju vi{e
od 10.000 kr u{te|evine, auto
ili bra~nog druga/partnera koji
je zaposlen – ne}e ostvariti
pravo na socijalnu pomo}.
Istra‘ivanje pokazuje, da
pored
nezadovoljstva
nezaposlenih radnika ovakvim
tretmanom od centara za rad,
ovo stanje uzrokuje depresiju i
pomanjkanje motivacije kod
tra‘ilaca posla, {to indirektno
utje~e na njihovo zdravlje.
Rezultati
provedenog
istra‘ivanja su bili jak signal
politi~arima u Christiansborg-u
da ne{to moraju promijeniti u
sistemu rada centra za rad. Oni
su ve} zapo~li neslu‘bene
razgovore o neophodnoj
reorganizaciji procesa rada u
centrima.
Po rije~ima Jacoba Bundsgaard-a, koji obna{a funkciju
predsjednika dr‘avnog odbora
za tr‘i{te rada i privredu (arbejdsmarkedets-og erhvervsudvalg), slijedi reforma centara
za rad na prolje}e slijede}e
godine. Rad centara bi ubudu}e
trebao biti puno vi{e
koordiniran sa privrednim i
tr‘i{nim subjektima u op{tinama i regijama, {to bi trebalo
imati za posljedicu bolju
ponudu slobodnih radnih
mjesta nezaposlenim radnicima,
ve} prilikom njihovog prvog
obra}anja u centre za rad.
DANSKA POLITIKA
Danska nakon lokalnih i komunalnih izbora
Lokalni izbori - pokazatelj
politi~kog stanja u Danskoj
Ovi izbori nam moraju biti pokazitelj da je sada{njoj vladi potrebna pomo} da
ostane na vlasti, bez obzira na to {to ona nije ispunila mnoga obe}anja. Ona je
bolja za nas strance nego alternativa sa Danskom narodnim partijom
Lars Løkke Rasmussen
Pi{e: Arben DELIU
[email protected]
U
Danskoj lokalni izbori
nisu toliko popularni,
obzirom da mnogi smatraju da su oni nebitni. Vlada
odre|uje pravila, a lokalna gradska vije}a su ta koja se brinu o
osnovnom {kolstvu, vrti}ima,
stara~kim domovima, putevima i
jo{ nekim pitanjima ili bolje re~eno o stvarima koje su zna~ajne
u svakodnevnome ‘ivotu.
Iako su lokalni izbori manje
zanimljivi od dr‘avnih, politi~ari
ali i mediji, dobro znaju da su lokalni izbori pokazatelj politi~kog
stanja u Danskoj. Vladi su ovogodi{nji izbori bili itekako bitni,
po{to su pokazali koliko je bira~ko tijelo ljevice i centra kivno
na politi~ke partije od kojih se
Vlada sastoji. Socijaldemokrati,
kao najve}a i vode}a partija Vlade, zadr‘ali su Kopenhagen i
Aarhus. Pored toga oni su najve}a komunalna partija sa 29,5%
glasova te bi se moglo zaklju~iti
da su Socijaldemokrati jo{ dobro
i pro{li. Historijski gledano, od
1970 godine, kada su imali
42,64% glasova bira~a na komunalnim izborima, Socijaldemokrati su u stagnaciji i opadanju. Ovo govori o tome da se
Socijaldemokrati ka‘njavaju radi
politike koju vode, ali su i dalje
njihov najve}i oslonac lokalni
politi~ari, a ne Vlada.
Na ovim izborima najgore je
pro{la Socijalisti~ka narodna partija koja je dobila svega 5,6%
glasova, {to je za 8,9% manje nego na pro{lim izborima. Jedan od
razloga tome je gubitak Vilija Sovndala (Villy Søvndal), kao lidera partije. Njegova popularnost
je bila ogromna ali od kako je Socijalisti~ka narodna partija postala dio Vlade, njena popularnost
je bila u konstantnom i vratolomnom padu. Kada Socijaldemokrati vode desni~arsku politiku,
onda to bira~i koji glasaju za Socijaldemokrate mogu donekle i
prihvatiti ali kada to ~ine Socijalisti, onda bira~i nisu tako velikodu{ni i voljni da oproste. Veliki
broj tih bira~a se odlu~io da glasa
za Ujedinjenu listu, koja ~ini krajnju ljevicu, a njihovo bira~ko
tijelo je poraslo za 4,6%. Desnica, a posebno Liberalna alijansa i Danska narodna partija su
porasle na lokalnim izborima.
Broj stranaca koji su bili kandidovani je porastao, ali ih je
malo izabrano u organe lokalne
vlasti. Mi, bosanskohercegova~ki
doseljenici, moramo biti ponosni
jer su na Jyllandu tri na{a kandidata u{la u gradska vije}a i to:
Azra Hasanbegovi} u Vejle komuni, Meho Selman u Odense
komuni i Edin Hajder u Hobro
komuni. Istra‘ivanja pokazuju da
ljudi glasaju za kandidate sa
kojima se mogu usporediti, to
jeste za one koji su im sli~ni. To
zna~i da je izlazak stranaca na
izbore veoma bitan. BH Glas je
dao vidan doprinos ovim rezultatima jer je promovirao na{e kandidate kao i zna~aj izlaska na
izbore.
Ovi izbori nam moraju biti
pokazitelj da je sada{njoj vladi
potrebna pomo} da ostane na
vlasti, bez obzira na to {to ona
nije ispunila mnoga obe}anja.
Ona je bolja za nas strance nego
alternativa sa Danskom narodnim
partijom. Pri tome se ne smije
zaboraviti da Socijaldemokrati
po~inju neke igre vezane za saradnju sa Danskom narodnom partijom. To bi bio samoubila~ki
potez, jer kada Danska narodna
partija ka‘e da mo‘e i ~ak ‘eli
sara|ivati sa Socijaldemokratima, onda je to zato {to ‘ele da
se predstave kao socijaldemokrati
desnice. Na‘alost u tome i uspijevaju ba{ uz pomo} Socijaldemokrata (iako ovi to ne ~ine svjesno).
Zato je bitno da na{i predstavnici i organizacije poru~e politi~arima da na{a podr{ka nije
besplatna i da saradnja sa Danskom narodnom partijom kao i
politka koja }e nam {tetiti ne}e
dobiti na{e glasove i podr{ku.
DECEMBAR 2013
AKTUELNOSTI
pjesnik palestinskog porijekla,
postaje medijska zvijezda u
Danskoj i Skandinaviji, a njegove izjave i pjesme se prevode na engleski jezik i {tampaju u zavidnim tira‘ima od
40.000 primjeraka. Mnogi se
ovih dana bukvalno otimaju,
da im ovaj mladi} - pred Bo‘i}
- odr‘i predavanje (foredrtag),
a koliko ko{ta – pa to nije uop{te bitno! [ta je to, {to je
ponukalo danske knji‘evnokulturne i tradicionalno narodne krugove, da ne gledaju}i
na ekonomiju, tako ‘arko ‘ele
~uti i vidjeti ovog mladog dr‘avljanina Danske, palestinskog
porijekla? O kakvim se pjesmama i izjavama radi? Preporu~ujemo vam da prona|ete i
pro~itate njegove pjesme –
naravno, ako to ‘elite - i sami
prosudite o kvaliteti istih, a mi
vam donosimo 2 (dvije) njegove izjave, za koje su se danski mediji utrkivali zadnjih
dana, u ‘elji da ih prvi objave.
Tako je „Jyllands-Posten“
u prilogu od 8. oktobra 2013
godine u ~lanku pod naslovom
„ Meni Allah niza{ta ne treba“
prenio slijede}u izjavu ovog
mladog pjesnika: „Geta su puna glupih strand‘era (perkere)
koji danima besciljno lunjaju u
d‘oging odje}i. Petkom idu na
d‘umu, a drugim danima kradu,
la‘u i spavaju sa mladim
Dankinjama. Kad zavr{e u
zatvoru, uzmu Kur’an u ruke,
tra‘e oprost, da bi nakon izlaska iz zatvora nastavili s istim…
Nema se tu {ta re}i, osim da je
ova generacija potpuno glupa i
izgubljena jer su ih odgojili
roditelji-idioti…“!
U drugoj izjavi, koju je
nedavno dao danskim medijima, ovaj mladi} ka‘e: „Moj
otac je isti, kao i svi ostali
strand‘eri (perkere) koji ‘ive
u getoima. Prima socijalnu
pomo} i vara dr‘avu, krade i
preprodaje ukradenu robu.
Majke tako|er primaju socijalnu pomo} i varaju dr‘avu rade}i na crno po restoranima i
pizerijama, kao pera~ice.
Mladi mijenjaju fiktivno adrese, i varaju zbog stipendija, a
stariji la‘u da su bolesni da bi
oti{li u nezaslu‘ene penzije…u
getoima svi varaju, la‘u, kradu,
rade na crno i preprodaju ukradenu robu…“.
Pitanje je, da li su ovakve
izjave (generalisnje, svi su isti
u getoima!), vrije|anje i poniI BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI
‘avanje – bez obzira na motive
i eventualnu opravdanost istih
ovog mladi}a koji je odrastao
u jednoj socijalnoj ustnovi – na
ivici ka‘njivosti skladno pargrafu o rasizmu u Kaznenom
zakonu (Strafelovns § 266b, stk
1)!? Ostaje da se vidi, da li }e
neko od onih koji se osje}aju
uvrije|eni ovakvim njegovim
izjavama, reagovati i podnijeti
eventualno tu‘bu protiv njega.
Firoozeh
Basrafkan
osu|ena za
rasisti~ku izjavu
Firoozeh Basrafkan, slikarka i
komentator dru{tvenih zbivanja
(samfundsdebatter), koja je kao
dvogodi{nja djevoj~ica do{la u
Dansku iz Irana, osu|na je 16.
septembra 2013 godine u
Zemaljskom sudu (Vestre Landsret) da plati 5 (peto) dnevnu
kaznu u iznosu od 1.000 kr po
danu, zbog izjave koja je ocijenjena rasisti~kom. Ova mlada
djevojka – ocijenio je sud - svojom izjavom poni‘ava i vrije|a
sve muslimane. U danskom
listu „Jyllands-Postenu“ - koji
se, usput kazano, specijalizirao
za preno{enje negativnih izjava
o muslimanima – ona je izjavila
slijede}e: „Ja sam veoma uvjerena da muslimani {irom svijeta - posebno o~evi djevoj~ica
- siluju, zlostavljaju i ubijaju
svoje k}eri! Razlog za ovo, po
mom dubokom uvjerenju, le‘i
u osnovama ove defektne kulture, ako se to uop{te mo‘e i nazvati kulturom!? Ja mislim, da
se slobodno mo‘e re}i, da se
ovdje radi o defektnoj religiji
zasnovanoj na nemoralnom Kur’anu, dakle ludoj religiji, koja
mrzi ostale narode i koju stoga
treba – kao i one koji joj pripadaju - s gnu{anjem odbaciti“.
Oralni sex nije
nevjerstvo
Ispitivanje javnog mnijenja u
Danskoj, koje je ovih dana uradio „YouGov“ za list „Metroxpress“, pokazuje da svak peti
Danac smatra, da oralni sex
izvan braka, s nekom drugom
osobom, ne treba posmatrati
kao ~in nevjerstva. Rezultati
pokazuju, da ve}ina ispitanika
smatra, da se nevjerstvom treba
okarakterisati veza u koju su
6
I BH GLAS I
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Kopenhagen u znaku izbora i kulture
N
ovembar je obilovao
doga|ajima u bosanskoj
zajednici u Kopenhagenu, a
posebnu pa‘nju su okupljali upravo
zavr{eni lokalni izbori, ali bilo je i
kulturnih aktivnosti koje su privukle
pa‘nju na{ih zemljaka u ovom gradu.
Po~etkom mjeseca Goethe institut je
uprili~io prikazivanje filma Krugovi
redatelja Sr|ana Golubovi}a, kojem
je prisustvovao i on sam. Film je privukao veliki broj gledatelja, te je kino
sala Goethe instituta bila ispunjena
do posljednjeg mjesta prete‘no publikom porijeklom iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Nakon filma, Sr|an
Golubovi} je govorio o svojim motivima snimanja filma, koji se zasnivaju na djelu Trebinjca Sr|ana Aleksi}a koji je spasio svog druga Bo{njaka Alena od srpskih vojnika.
Nova hid‘retska godina je obilje‘ena i me|u Bo{njacima Kopenhagena, u Bosanskom kulturnom
centru, gdje je obilje‘avanje po~eto
klanjanjem ak{am namaza, zatim
uslijedilo jedno kra}e predavanje o
hid‘ri uz u~enje Kur’ana, a nakon
toga mini tribina na temu „Bo{njak“
koju su prezentirali gosti iz BiH iz
Koalicije Prvi mart. Na kraju je
otvoreno dru‘enje uz kahvu.
U Bosanskom kulturnom centru
u Kopenhagenu sredinom novembra
gostovao je bh.knji‘evnik Velid
Bajramovi}. Velid Bajramovi} je
aktivan pisac od 2004., a dotad je
bio visokopozicionirani vojnik
Armije BiH, te je dobitnik najvi{eg
priznanja, Zlatnog ljiljana. Bajramovi} je predstavio bogatu kolekciju
svojih dijela: Malo vode na dlanu,
knjiga poezije, 2005. godine, Oskar
za sporednu ulogu, knjiga kratkih
pri~a, 2008. godine, Srebrenica nakraj srca, knjiga poezije, 2010. godine , Srebrenica, prijevod na turski
jezik Saffet Atalay, 2011. godine,
[palir – knjiga o logorima za vrijeme agresije na BiH, knjiga poezije,
2012. godine. Sve navedene knjige
se mogu kupiti u BKC Kopenhagen.
25.novembar, Dan dr‘avnosti BiH
dostojanstveno je obilje‘en u bosanskoj
zajednici u Kopenhagenu uz dru‘enje
i muziku, te kulturni program, pjesmu i
folklor. Takva dva obilje‘avanja na{la
su mjesto na Nørrebru u organizaciji
Bosanskog kulturnog centra i u
Brøndbyju u organizaciji Udru‘enja
penzionera Brøndbyja.
U subotu, 23. novembra odr‘ana
je manifestacija Skup Bo{njaka u
Malmøe, u [vedskoj, na kojoj je
premijerno prikazan igrano-dokumentarni film o stradanju Bo{njaka
u Prijedoru „Prijedorsko ljeto 92.“
Gosti manifestacije su bili predsjednik Bo{nja~ke nacionalne fondacije
Hako Duljevi}, predsjednik Bo{nja~kog kongresa dr. Mustafa Ceri} i
glavni muftija IZ Srbije Muamer ef.
Zukorli}.
D‘enana [E^I]
U BKC-u obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH
folklorna grupa „Bosna“, a mlada
Iris Papari} prelijepo je izvela
pjesmu „Dragoj mojoj BiH“. Za sve
goste bila je pripremljena trpeza sa
kola~ima na kojoj je po~asno mjesto
zauzimala velika torta u obliku
zastave Bosne i Hercegovine, a
koliko je bila ukusna najbolje govori
podataka da je prva nestala sa stola
jer su svi ‘eljeli probati njen ukus.
Rijad AVDAGI]
U
Kopenhagenu je organizovano obilje‘avanje Dana
dr‘avnosti Bosne i Hercegovine, u prostorijama Bosanskog
kulturnog centra. Nosioci organizacije bili su Udru‘enje bosanskih
studenata (UBS) i Bosanski kulturni
centar u Kopenhagenu. Ovoj manifestaciji prisustvovalo je oko 50 gostiju
me|u kojima je bio i Ambasador BiH
u Danskoj NJ.E. gospodin Kemal
Mufti} koji je odr‘ao govor o zna~aju
obilje‘avanja Dana dr‘avnosti. U
DECEMBAR 2013
svom govoru on je istakao da neki
negiraju ovaj datum, ali se nikada
ne}e mo}i pore}i ~injenice koje
govore da su tog dana, prije 70
godina, udareni temelji dr‘avnosti
Bosne i Hercegovine. O Danu dr‘avnosti govorio je i Ismar \edovi}
ispred omaldinske organizacije BUF,
a za svoje izlaganje bio je nagra|en
aplauzom prisutnih. Pored ovog zvani~nog dijela prire|en je i prigodan
kulturnoumjetni~ki program u kojem
su nastupili hor „Nostalgija“ i
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Odense: Promocija knjige Velida Bajramovi}a „Dnopolje“
U
Odensi je promovisana nova
knjiga „Dnopolje“, autora
Velida Bajramovi}a, knji`evnika iz Sarajeva. Ovo je druga promocija knjiga ovog autora u manje
od godinu dana jer je njegova prethodna knjiga „[palir“ promovisana
u Danskoj u martu 2013. godine.
Promocija je odr`ana u prostorijama
Servisnog centra Bo{njaka sa ostrva
Detalj sa tribine u Odensi
Fyn u Odensi. Promociji ove knjige
prisustvovao je veliki broj na{ih gra|ana. Velid Bajramovi} je u toku
promocije objasnio razloge svog ponovnog dolaska u Odensu te naglasio da se ~ovjek uvijek vra}a i ponovo dolazi tamo gdje je dobro primljen i gdje se ugodno osje}a. Nakon toga predstavio je svoje najnovije djelo koje je nastalo izme|u njegova dva boravka u ovom gradu.
Radi se o poetskom djelu koje se po
svemu razlikuje od ve}ine drugih
knjiga koje su tretirale temu rata i
ratnih de{avanja u Bosni i Hercegovini jer je zasnovano na faktima i
dokumentima koji ne ostavljaju mjesto sumnji da su se opisani doga|aji
zaista i desili. Otvorena i jasna prezentacija vratila je gotovo sve prisutne
u ona te{ka ratna vremena i podsjetila
ih na ne{to {to bi svi najra|e
zaboravili. Ali zaboraviti se nesmije.
Ovakve stvari trebaju se prenositi na
na{e nove nara{taje, ne radi mr`nje i
osvete nego isklju~ivo radi opreza da
se to nikada vi{e ne ponovi. Moramo
se vratiti stvarnom `ivotu, poku{ati
ratne strahote potisnuti u dubinu
du{e, `ivjeti normalno i u~iti svoju
djecu da se ljudi dijele samo na dobre
i lo{e. Te{ko je to, ali je to jedini na~in da ~ovjek, nakon svega pre`ivljenog, ostane normalan. Ovakve
prilike se ne smiju propu{tati jer slu`e da se ~ovjek podsjeti na potrebu
opreza i gledanja svega oko sebe
{irom otvorenih o~iju, istaknuto je
na ovoj promociji. Ova veoma uspjela promocija zavr{ena je nakon vi{e
od dva sata, u kom periodu je postavljeno bezbroj pitanja autoru, a na
sva ta pitanja on je strpljivo i detaljno
odgovarao.
Nove prostorije d‘emata Odense poprimaju
funkcionalne oblike
O
uklju~eni osje}aji, po`uda i ~e`nja za odre|enom osobom.
Ako je u pitanju samo klasi~ni
sex, pogotovu ako je rije~ o oralnom sexu, dakle sex bez osje}aja i ljubavi – za svakog petog
ispitanika to nije prevara, niti
bi trebao biti problem za brak/
partnerstvo.
O~ajne izbjeglice
prodaju svoje
organe
Velid Bajramovi}
vakufu i prostorijama
d‘emata Odense ve} smo
pisali u vrijeme kada je ovaj
d‘emat uvakufio taj objekat. Taj prostor sve vi{e poprima svoje zavr{ne
oblike, a uveliko je priveden namjeni
jer se koristi od dobrih d‘ematlija iz
Odense. Kako nam je rekao predsjednik d‘emata Jusuf Pajevi} objekat
pokriva 509 metara kvadratnih, a
predstavlja nekada{nju crkvu Jehovinih svjedoka koja nikada nije
zavr{ena jer ju je kupio sindikat 3F,
a zatim je prodao na{em d‘ematu.
Kupljena je vlastitim sredstvima
koja su prikupljana skoro ~etiri godine te se sakupilo milion kruna, da
bi se u prvoj polovini ove godine,
za samo 5 sedmica prikupio jo{
jedan milion kruna. Nisu nikada
dizali kredite niti imali dugove prema bilo kome. Jedan dio zajedni~kog
prostora je ve} funkcionalan, a sada
se readi na osposobljavanju prostora
za vjerske obrede koji se trenutno i
AKTUELNOSTI
privremeno obavljaju u dovr{enom
dijelu ovog prostora. Kompletan
objekat ima vi{enamjenski karakter,
a kada se potpuno dovr{i predstavljat
}e Servisni centar Bo{njaka sa Fyna.
D‘emat Odense }e kroz ovaj
Centar posebno voditi brigu i posvetiti se radu sa mladima,
humanitarnom radu vezanom za
pomo} domovini i pru‘anju svih
vrsta usluga i pomo}i na{im ljudima
ne samo u Odensi nego i na cijelom
ostrvu Fyn.
Ovim objektom i prostorom koji
}e se mo}i koristiti d‘emat Odense,
kao najbrojniji d‘emat u Danskoj
ste}i }e se uslovi za normalan rad,
njegovanje bo{nja~ke kulture, obi~aja i tradicija te zadovoljavanje svih
religioznih potreba na{ih ~lanova.
Vezuv BA[I]
Sa skupa u Fredericiji
Bez novaca, bez posla, i uop{te
bez nade za bolje sutra, na hiljade sirijskih izbjeglica odlu~uje
se na prodaju svojih organa.
Danski list „Politiken“ donosi
op{iran ~lanak o tome, pozivaju}i se na informacije koje su
dobili od posrednika za prodaju
organa, koji se krije pod imenom Abu Hassan. On se ranije
bavio trgovinom oru`jem, ali je
brzo spoznao da je trgovina
organima najunosniji business
(biznis) koji donosi puno vi{e
novaca od trgovine oru`jem.
Cijena jednog bubrega je oko
40.000 kr., {to je zapravo malo
bogatstvo za Sirijce, gdje jedan
gra|evinski radnik ima mjese~nu pla}u oko 600 kr.
Svjetska Zdravstvena Organizacija(WHO) ocjenjuje da je
trgovina organima sve prisutnija u svijetu, pogotovu u siroma{nim zemljama sa puno prognanika i izbjeglica. WHO
tvrdi, da se godi{nje proda najmanje 10.000 (deset hiljada)
bubrega! Trgovina ostalim ljudskim organima je tako|er u procvatu, i smatra se trenutno najunosnijom zaradom na svijetu.
Kamere za
automatsko
mjerenje brzine
na putevima od
nove godine
Vlada i Lista Jedinstva (Enhedsliste) upravo su postigle
dogovor o postavljanju automatskih kamera za mjerenje
brzine u saobra}aju (stærekasser) na putevima u Danskoj.
Radovi na postavljanju ovih
stati~nih mjera~a brzine su ve}
otpo~eli, a puni zamah se o~ekuje od Nove Godine, kada je
predvi|eno postavljanje svih
kupljenih kamera. Po rije~ima
stru~njaka za saobra}aj, kamere
DECEMBAR 2013
I BH GLAS I 7
AKTUELNOSTI
imaju preventivno dejstvo na
voza~e. Istra‘ivanja koja su
provedena u zemljama koje ve}
vi{e godina imaju ove kamere,
kao {to su Belgija i [vedska,
pokazuju da voza~i voze oko 20
% sporije na svim putevima, u
odnosu na zemlje gdje kamere
nisu postavljene. Pored preventivnog dejstva, nije zanemarljiv ni financijski efekat koji }e
donijeti dr‘avnoj kasi stotine
miliona kruna od kazni, koje }e
platiti oni voza~i koji vole malo
br‘u vo‘nju.
Skandinavci piju
najvi{e kafe i
najbr‘e gube
nevinost
Po pisanju engleskog lista „Daily Mail“, koji je ovih dana objavio razli~ite karte i liste koje su
sa~inili svjetski eksperti i stru~njaci za razne oblasti, Danska
i ostale skandinavske zemlje su
na vrhu liste po konzumiranju
kafe po glavi stanovnika, a njeni stanovnici najbr`e gube nevinost. Karta koja pokazuje prosje~nu dob gubitka nevinosti
otkriva da je ova granica najni`a kod Danaca, odnosno Skandinavaca. Oni u seksualne
odnose prvi put stupaju ve} u
dobi od 14-15 godina, dok na
primjer Malezijci ~ekaju u prosjeku 23 godine, {to je najdu`i
vremenski period. Kada je u
pitanju konzumiranje alkohola,
tu su Skandinavci tako|er u
vrhu, ali prednja~i Velika Britanija, i zajedno sa svojim biv{im kolonijama jedna je od
rijetkih zemalja gdje se i dalje
voze po lijevoj strani ceste.
Ro|eni i odrasli u
Danskoj – ipak ih
izbacuju iz zemlje!
U trenutku pripremanja ove
vijesti saznajemo, da 10-to
godi{nji Armen Krije{torac i
njegov dvogodi{nji brat Ajdin,
koji su ro|eni i odrastaju u Danskoj, trebaju zajedno sa roditeljima da napuste Dansku
najkasnije 25.novembra ove
godine. Nakon 14 (~etrnaest) godina boravka u Danskoj, upravo su danske vlasti odlu~ile da
oduzmu humanitarnu dozvolu
boravka njihovom ocu Harisu.
Razlog je, zato {to su zdravstvene institucije iz Srbije –
8
I BH GLAS I
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Koalicija 1. Mart gostovala u Vejleu
U
Vejleu je 1. novembra, u
organizaciji IZBD YOUTHa i Islamskog Kulturnog
Centra Bo{njaka Vejle u Danskoj,
odr‘ana tribina na temu stanja povratni~ke zajednice u entitetu RS te
o registraciji za Op}e izbore u 2014.
godini.
Uz u~e{}e preko 60 gra|ana i
gra|anki Bosne i Hercegovine koji
‘ive u ovom gradu, tribina je zapo~ela uvodnim obra}anjem doma}ina
Azmira Salihovi}a i Sanjina Jaki}a.
U trajanju od dva sata, aktivisti
„Prvog marta“, Almir Salihovi} i Nedim Jahi}, prezentirali su dosada{nji
rad, stanje ljudskih prava u BiH, ali i
planove za narednih {est mjeseci
priprema za mobilizaciju bh. dijaspore
za glasanje putem po{te u zemljama
Evrope i Sjeverne Amerike.
Ovo je druga posjeta koalicije
„Prvi mart“ Danskoj, te se o~ekuje da
do kraja godine bude formirana mre`a
nevladinih organizacija i institucija
koje okupljaju bosanskohercegova~ke gra|ane u ovoj zemlji koja }e
koordinirati mobilizaciju i registraciju. U trenutno postavljenim okvirim,
cilj koalicije „Prvi mart“ je registrirati
oko 5.000 glasa~a sa prostora Danske za naredne Op}e izbore 2014.
godine (za izborne jedinice entiteta
RS). Pore|enja radi, na pro{lim
Op}im izborima u Danskoj je glasalo
oko 1500 gra|ana za cijelu BiH.
Sanjin JAKI]
„Most-Bro“ raspisao konkurs za medrese u BiH
ove namjene. IZ Bo{njaka Danske
}e po utvr|enim kriterijima
obezbijediti da ove stipendije dobiju
najugro`eniji polaznici iz svih mederesa. Humanitarna organizacija
Most-Bro poziva sve ljude dobre
volje da se odazovu ovoj akciji te da
u skladu sa svojim mogu}nostima
uplate donirani iznos na konto kod
Nordea banke: Reg nr: 2470 konto
nr.: 7557 529 238. Za uplate izvan
Danske: IBAN7820007557529238,
Nordea BIC: NDEADKKK. O
dodijeljenim stipendijama donatori
}e biti obavije{teni putem medija pa
i BH Glasa.
Faruk JAKI]
I
slamska zajednica Bo{njaka
Danske, putem svoje humanitarne organizacije „Most-Bro“
raspisala je konkurs za dodjelu
jednokratnih stipendija u~enicima
medresa u Bosni i Hercegovini.
Konkurisati mogu polaznici
medresa: Gazi Husrev Begova –
Sarajevo, El~i Ibrahim Pa{ina –
Travnik, D`emaludin ^au{evi}
Cazin, Kara|oz Begova – Mostar,
Osman ef. Red`ovi} – Visoko,
Behram Begova – Tuzla i Gazi Isa
Beg – Novi Pazar. Planirano je da
visina stipendije iznosi 2.000 dk, a
broj stipendista utvrdit }e se nakon
okon~anja prikupljanja sredstava za
Randers: Odr‘an malonogometni turnir
U
Randersu je 17. 11. 2013.
godine odr‘an malonogometni turnir, u maloj dvorani
sportskog centra „Arena“. Turnir je
imao kategoriju kvalifikacionog
turnira za izbor ekipe koja }e predstavljati Dansku BiH dijasporu na
svjetskom turniru koji organizuje
Svjetski savez bh. dijaspore idu}e
DECEMBAR 2013
godine. Na turniru je u~estvovalo 12
ekipa koje su do{le iz Odense,
Aarhusa, Herninga, Hobra, Randersa
i jo{ nekih drugih gradova.
Turnir je protekao u najboljem redu bez bilo kakve konfliktne situacije.
Sudio ga je licencirani sudija Mirsad
Sejfula iz Randersa uz pomo} i
asistenciju Sanjina Jaki}a iz Vejlea.
Ovdje je zna~ajno naglasiti da
je turnir u Randersu organizovan
prema pravilima Saveza BiH udru‘enja u Danskoj koji je i organizator
pripreme ekipe koja }e predtsavljati
dansku bh. dijasporu na svjetskom
turniru. Na turniru u Randersu na{la
se i mnogobrojna publika koja je
aplauzom nagra|ivala svaku dobru
akciju. Pobjednik turnira je ekipa
„Merhametlije“ iz Herninga koja je
u finalu savladala ekipu „International Randers“ rezultatom 4 : 0. Time
je kao prva ekipa stekla pravo nastupa na zavr{nom turniru za izbor ekipe koja }e predstavljati dansku dijasporu na turniru koji organizuje
Svjetski savez BiH dijaspore. Pored
njih na zavr{ni turnir plasirala se i
ekipa „ABC“ iz Randersa koja je
osvojila tre}e mjesto na ovom
turniru.
Vezuv BA[I]
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Aalborg: Obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH I 20. godina
dolaska bh. izbjeglica u Dansku
U
subotu 23.11.2013. godine
u Aalborgu je obilje‘en Dan
dr‘avnosti BiH kao i 20.
godina od dolaska bosanskohercegova~kih izbjeglica u Dansku. Organizacija manifestacije je pripala bosanskohercegova~ko-danskom
udru‘enju „Ljiljan“ iz Aalborga.
Ovo udru‘enje je tu manifestaciju
organizovalo i provelo na veoma dostojanstven na~in. Savez bosanskohercegova~kih udru‘enja u Danskoj
je bio suorganizator manifestacije.
U Højvanshallen sali se okupilo
se preko 200 ljudi koji su nestrpljivo
~ekali da program po~ne. Sa uvodnim rije~ima, ispred organizatora,
obratio se Medo Huremovi}, koji je
naglasio zna~aj i cilj ove manifestacije i obilje‘avanje ova dva zna~ajna
datuma. Poslije njega skupu se
obratio i predsjednik Saveza bosansko-hercegova~kih udru‘enja u
Danskoj te novoizabrani politi~ar u
lokalno gradsko vije}e ispred Socijaldemokratske stranke u Mariagerfjord op}ini, Edin Hajder,
se na ovakav na~in uva‘ava i obilje‘ava jedan od najzna~ajnijih datuma u historiji BiH te dostojanstveno
obilje‘ava dolazak bosansko-hercegova~kih gra|ana u Dansku.
Znaju}i kakvim putem su bh. gra|ani
do{li u Dansku i pod kojim uslovima
su ‘ivjeli prvih par godina, ova manifestacija pokazuje da su se bh.
gra|ani na ovim podru~jima jako
dobro sna{li. Isto tako ova mani-
zajedni~kih ciljeva, a rezultat takvog
povezivanja je i ova sve~anost.
U okviru kulturno-zabavnog
programa nastupili su: Aida @ujo koja je u du{u darnula prisutne ilahijom
„Kad procvatu behari“ Hajrudin
Pranjga virtoz na gitari, BL Band i
folklorna grupa „Ljiljan“ iz Aalborga. Voditelj programa bio je Medo
Huremovi}.
Do‘ivljaj ve~eri svakako je bio
AKTUELNOSTI
odakle je Haris do{ao kao ratni
izbjeglica prije 14 godina – obavijestile danske vlasti da se Harisove bolesti (scleroza i psihi~ko oboljenje) mogu sada
uspje{no lije~iti u Srbiji. Harisova supruga armenskog porijekla Litit Djaladian, koju je Haris
upoznao i o‘enio u azil-centru u
Danskoj, u potpunom je {oku.
Djeca su ro|ena i odrastaju u Danskoj, ona i mu‘ rade, potpuno
su integrirani, a danske vlasti
donose odluku da ih protjeraju
u Srbiju, gdje ona ne pripada ni
po teritorijalnom osnovu!
Stanovnici malog gradi}a
Hvadrup-a kod Roskilde-a,
gdje ova familija ‘ivi, orgnizirali su protest zbog ovakve
odluke danskih vlasti. Za~u|uje
da su danske vlasti donijele
odluku o progonu ove familije,
dok istodobno donose odluku,
da se 7-mo godi{nja Im Nielsen – nakon do sada nevi|eno
ubrzanih zakonskih izmjena u
Parlamentu – mo‘e vratiti u
Danku sa Tajlanda.
3.500 (tri hiljade
i petstoina) ljudi
umire u Danskoj
svake godine od
lijekova
rije~ima da ovakvih promovisanja
Bosne i Hercegovine nije nikad malo
i da bi se trebalo jos vi{e raditi na
tom planu u budu}em periodu.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Danskoj nj.e. g. Kemal Mufti}
obratio se prisutnima napominju}i da
festacija pokazuje koliko im je stalo
do Bosne i Hercegovine po svim
pitanjima.
Gospodin Jasmin Bjelo{evi},
kao predstavnik IZBDK, obratio se
prisutnima nagla{avaju}i va‘nost
povezivanja udru‘enja povodom
nastup folklora „Ljiljan“ koji je odu{evio sve prisutne jer se radi o djeci
uzrasta od 5 do 12 godina koje vode
Adela ^erimagi} i Mirela [abi}.
Malo ko je ostao na svom mjestu dok
su ovi mali{ani izvodili vragolije
svojim malim no‘icama. Gromoglasni aplauzi i odu{evljenje vladalo je u dvorani. Nakon njihovog
nastupa sa pravom se moglo samo
re}i da mladi ljiljani ponovo miri{u
na ovim prostorima.
Poslije oficijelnog programa
posjetioce je zabavljao BL Band do
kasno u no}.
Ovu manifestaciju sponzorisalo
je nekoliko organizacija sa vrijednim
nagradama koje su podjeljene sre}nim dobitnicima. Sponzori su bili
„Danish Crown“, „BOGØ“, „Papalina“, „TopTourist“, „Salon Tina“
i Senad Grljevi}.
Edin HAJDER
DECEMBAR 2013
Bilo nam je svima poznato od
davnina, da lijekovi poma‘u
bolesti koju lije~imo, ali istodobno djeluju kontraindikativno, to jest odma‘u nekim drugim funkcijama u organizmu.
Narod je to kazao ovako: „Jednom ti poma‘e, a drugom
odma‘e“! Ali vijest, da 3.500
(tri hiljade i petsto) ljudi umire
godi{nje u Danskoj, direktno
kao posljedica uzimanja lijekova – je {okirala javnost, i
skoro je za ne povjerovati! Danski list „Politiken“ je upravo
objavio ovo porazno istra‘ivanje, koje je proveo profesor
Peter Gøtzsche sa istra‘iva~kog
institutu Nordic Cochrane Centre. On ka‘e, da to nikako ne
zna~i, da bolesnici ne trebaju
uzimati lijkove, ali savjetuje, da
se dobro porazgovara sa doktorom o mogu}im kotraindikacijama i {tetnim posljedicama na oganizam, prije
uzimanja lijeka.
Priredio i preveo:
Sabrija OV^INA
[email protected]
I BH GLAS I 9
RAZGOVOR S POVODOM
Selma Ad‘em, mlada Bosanka iz Gora‘da izdala album u Londonu:
„Moje pjesme su pjesme srca i ~init }e ljude sretnim“
Razgovarao: Fadil ]ATOVI]
[email protected]
S
ada ‘ivi u Londonu.
Odrastanje i {kolovanje u
Austriji. Putevi nametnuti
ratom u BiH, odnijeli su oko prije
dvije decenije, tada jo{ djevoj~icu
Selmu Ad‘em iz njenog rodnog
Gora‘da. Niko tad nije ni slutio da
}e
sada ve} stasita, 27godi{njakinja donijeti svome gradu
tako lijep, skladan, umiljat, dopadljiv poklon-njen glas. Glas preto~en u album od dvanaest pjesama
pod nazivom „Special To Me“, ova
talentovana djevojka izdala je u
Londonu. Pored deset pjesama na
albumu na Engleskom jeziku,
Selma je uvrstila i obradu numere
„Sve je la‘„, Dine Merlina.
Album je snimila sa svojim bendom „Selma & The Sound“ u
„Yellow Arch“ studiju u Shefildu i
naslovna pjesma „You Are Special
To Me“, pu{tena je publici. Broj
posjeta na YouTub-u je veoma velik, i raste, a kako i ne bi, kad glas
mlade pjeva~ice, jednostavno tjera
da je slu{ate. I ponovo. I opet. pjesme su na{le publiku kako
u BiH, tako i u svijetu.
Le‘erna, veoma prirodna
u komunikaciji, Selma
nam je pojasnlia kako
vrijeme provedeno u u~enju
10
I BH GLAS I
u Austriji, zna~ilo je puno za njeno
muzi~ko obrazovanje. Naime u
{estom razredu njen talenat je
prepoznat, te upisuje privatnu
muzi~ku {kolu, da bi sa trinaest
godina postala prva solo pjeva~ica
muzi~ke {kole. Nakon toga upisala
je i Muzi~ku gimnaziju, gdje
po~inje prve korake u izgradnji
svoje muzi~ke karijere.
[email protected]: Ljubav je ne{to {to me
ispunjava. Muzika jeste moja profesija i hobi, ali i moja velika ljubav. Ta jaka emocija je veliki pokreta~ svega {to ~inim u ‘ivotu.
Moja ljubav i prema momku koji
je ukrao moje srce Johnyiju odvela
me je u London, gdje on igra fudbal, i istovremeno svira gitaru u
mom bendu, -ka‘e na po~etku
intervjua za na{ list Selma.
Za{to naslov albuma „Special
To Me“?
[email protected]: Album „Special To Me“
je projekat iz mog srca i du{e napravljen sa ljudima, i za ljude koje
ja volim. On jeste poseban za mene, a nadam se da }e postati i svima
koji ga ~uju. @elja mi je bila da
napravim CD koji }e ljude ~initi
sretnim. Svaka pjesma ima
svoju istinitu pri~u i
bazirane su
DECEMBAR 2013
na mom iskustvu kada sam iz
Austrije stigla u Englesku. U zadnjih nekoliko godina napisala sam
puno pjesama i za ovaj album
odabrala sam one koje su me
dirnule u srce. Mislim da nisam
pogrije{ila u izboru, s obzirom na
pozitivne kritike. Naravno, za to je
zaslu`an i moj prate}i bend „Selma
& The Sound“ na ~elu sa izvrsnim
muzi~arem Paulom C. Newmanom, koji je jedan veliki filter za
sve pjesme. On je ~ovjek koji mi
je najvi{e pomogao tokom moje
muzi~ke karijere u Engleskoj i muzi~ar ~ije sam tri pjesme uvrstila
na moj novi album.
Za{to obrada Merlinove pjesme
„Sve je la`“?
[email protected]: Dogodilo se nekako spontano. De~kima iz benda sam predo‘ila da obradimo neku bosansku
pjesmu. Kako Johnyiju od ranije
je poznata bosanska muzika, po~eo
je svirati na gitari ovu Merlinovu
pjesmu. Ja sam pjevu{ila, svi u bendu su po~eli svirati, i jednostavno
i spontano smo se nekako na{li zajedno u ovoj lijepoj pjesmi.
Kakva su Va{a o~ekivanja od
prvijenca, i postoje li ve} planovi za nove pjesme?
[email protected]: U ovom trenutku najbitnije mi je da ljudi ~uju moje pjesme. Bitno da ljudi dobiju mogu}nost da slu{aju pjesme, i zaista
o~ekujem da }e ih one jednako kao
mene ~initi sretnim. Nadam se da
}e osjetiti da su moje pjesme, pjesme srca. Naravno da se nadam i
novom albumu. Punom parom }u
raditi na novim pjesmama sa svojim bendom kad za to do|e
vrijeme.
Koja izdava~ka ku}a je realizovala izdavanje CD-a i da li je i
bilo sponzora?
[email protected]: Ne radim sa jednom
izdava~kom ku}om. Sve sama
finansiram kroz moj drugi posao
kojim se bavim, a to je business
management i consulting.
Rijetko koji Bosanac i Hercegovac, ma gdje svili svoje gnijezdo
u svijetu, ne}e osjetiti ponos, toplotu oko srca kad ~uje sigurno
Va{ glas. Topao, drag, podsje}a
na domovinu, rodno mjesto? Tu
je i Merlinova pjesma.
[email protected]: Ve}ina nas koji smo ro|eni u BiH, osje}amo duboko u
sebi na{ rodni prag. Gora‘de je moj
po~etak, moja rodbina je u tom
gradi}u, korijeni. Nadam se da }u
cijelog ‘ivota, ma gdje bila u svijetu, dijeliti i osmijehe sa mojim
gradom. Osmijehe i pjesmu.
Bili ste gost XVI Internacionalnog „Festivala prijateljstva“
Gora`de 2013 . Pjesmom ste
uljep{ali ovu manifestaciju. Va{i
utisci?
[email protected]: Zaista mi je tako drago
{to sam uzela u~e{}e na Festivalu.
Radovala sam se i pozivu na nastup,
ba{ kao malo dijete. Pjevati u svojoj
~ar{iji je ne{to najljep{e. U‘ivala
sam i nadam se da }emo opet ja i
moji Gora‘dani pjevati skorije opet
zajedno.
Imate li namjeru sara|ivati sa
estradnim umjetnicima iz BiH
mo‘da snimiti dute ili organizovati zajedni~ki koncert?
[email protected]: Ne isklju~ujem tu mogu}nost. Bilo bi lijepo. Ako se
dogodi da nai|em na ne{to {to }e
mi se dopasti u duetu, rado }u snimiti.
U ~emu crpi{ inspiraciju za svoje
pjesme?
[email protected]: @ivot mi je inspiracija!
Inspiracija je sve {to vidimo, slu{amo, ~ekamo, slutimo, ‘elimo...
sve ono {to ‘ivot predstavlja.
[ta Vam se najvi{e dopada kod
Va{ih pjesmama?
[email protected]: Svi|a mi se {to svaka
pjesma pjeva pri~u. Nosi je i ~uva
sa sobom.
Kako provodite slobodno vrijeme?
[email protected]: Volim da provedem vrijeme sa ljudima koji mi puno zna~e.
To su moja porodica i partner. Razgovor, dru‘enja, pjesma sa dragim
ljudima -sve zajedno, i lijepo provedeno slobodno vrijeme.
Koju osobinu ne volite kod ljudi?
[email protected]: Ne volim kad ljudi glume, prave se najbitnijim. Prave se
da jesu ne{to {to nisu. Ne volim
licemjere.
Imate li neku poruku onima koji
bi krenuli Va{im putem?
[email protected]: Mislim da nikada ne smijemo zaboraviti ko smo. Svaki vrijedan, radin ~ovjek treba i mora
vjerovati u sebe. Treba tra‘iti svako
svoj put, i kad je nekad i te{ko ne
odustajati.
Za na{e ~itaoce informacija gdje
mogu nabaviti Va{ CD?
Sve informacije oko kupovine CDa
mogu
na}i
na:
www.selmasounds.com ili na itunes.
ZAKONODAVSTVO
PREDSTAVLJAMO
Danski propisi u praksi (29)
Tri kandidata bh. porijekla
u{la u gradska vije}a
Predra~un poreza i poreska kartica
(Forskudsopgørelse og skattekort)
U Danskoj su 19.11. 2013. godine odr‘ani lokalni
izbori. Po prvi put su na tim izborima tri
bosanskohercegova~ka doseljenika izabrana u
gradsko vije}e {to je izuzetno veliki uspjeh i ~ast
Od 5.novembra ove godine Poreska Uprava(Skat) ima
na svojoj internet-stranici „Skat.dk“ procjenu koliko
trebamo platiti na ime poreza u narednoj 2014 godini.
Procjena je zasnovana na ekonomskim pokazateljima
o prihodu iz prethodne godine, a du`nost svakog
pojedinca je da kontrolira, i po potrebi koriguje
predlo`enu procjenu
Azra Hasanbegovi}
Hasanbegovi}, izabrana je u
komunalno vije}e komune Vejle. Ro|ena
je 1958. godine u Bosanskoj Gradi{ci.
Zavr{ila je pravni fakultet i nakon toga, u
svojoj op{tini, obavljala je razli~ite dru{tvene funkcije. Po dolasku u Dansku {kolovala
se i dalje, ali je potpuno promijenila zanimanje. Ona trenutno radi u jednom Psihijatrijskom centru za terapiju osoba pogo|enih posttraumatskim stresom u gradu
Vejle, gdje je konsulent za edukaciju. Veoma je va‘no da se u danskim komunama,
kao osnovnim subjektima vlasti u Danskoj, ~uje i glas doseljenika,
prije svega {kolovanih i ~estitih ljudi. Mnogo je te{ko raditi i biti
odgovoran na radnom mjestu, njegovati svoju porodicu i baviti se
politikom. To je naro~ito te{ko ‘enama. Azra ima jasan cilj pred
sobom. a onda sve prepreke jednostavno padaju.
Meho Selman izabran je u Regionalno vije}e regiona Ju‘na Danska. Ro|en je 1970.
Godine u Prijedoru. Do izbijanja rata bio
je student u Sarajevu na Veterinarskom Fakultetu. U Danskoj ‘ivi od 1993. godine sa
porodicom. Tu je zavr{io Pedago{ki seminarij za predava~a odraslim. Ve} punih 13
godina zaposlen je u gradskoj biblioteci u
gradu Odense. U politiku je u{ao veoma
rano, a od od 2008. godine je sindikalni povjerenik u jednoj od najve}ih danskih sindikalnih organizacija „HK Kommunal“.
Trenutno je predsjedavaju}i Doseljeni~kog BH radio Odense. Pored
toga ~lan je gradskog odbora Socijaldemokratske partije Odense. Kao
glavne ciljeve svoga politi~kog djelovanja navodi jednakost i ravnopravnost me|u svim danskim gra|anima – bez obzira na etni~ku
pripadnost i starosnu dob.
Edin Hajder je izabran u komunalno vije}e
komune Mariagerfjord. Ro|en je 1974.
godine u Jajcu. @ivio je sa roditeljima u
[ipovu gdje je zavr{io osnovnu skolu, a
zatim Srednju vojnu {kolu u Sarajevu. Od
1994. godine ‘ivi u Danskoj zajednio sa
svojom porodicom.U Danskoj je radio kao
tuma~ dansko-bosanskog jezika za vi{e
danskih komuna, a nakon toga i kao konsulent za posao te {ef projekata vezanih za
integraciju i zapo{ljavanje. Prije dvanaest
godina formirao je sopstvenu firmu „Plus
Consult“ koja se bavi konsultantskim uslugama vezanim za stru~na
savjetovanja. Predsjednik je Saveza bosanskohercegova~kih
udru‘enja u Danskoj te predsjednik bosansko-danskog udru‘enja
BIHDAN iz grada Hobra. Pored svega toga predsjednik jeIntegracionog savjeta u Mariagerfjord komuni. Glavni cilj mu je otvaranje
novih radnih mjesta koriste}i raznolikosti i postoje}e resurse.
Za sve troje izabranih domovina Bosna i Hercegovina je uvijek
na prvom mjestu. Sve troje ka‘u da }e u~initi sve {to je u njihovoj
mo}i da pomognu svojoj jedinoj domovini, a to }e im sada biti jo{ i
lak{e.
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
U
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, u toku
smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi
za bolovanje (sygedagepenge),
rehabilitaciji (revalidering),
flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim
penzijama i na~inu ostvarivanja
istih (div. pensioner), potpori za
pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, § 34), porodiljskom
odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta
(økonomisk friplads), raznim
vrsta-ma socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe (helbredstillæg, varmehjælp, ældrecheck), likvidnoj imovini koja ima
uticaja na visinu penzije i pomo}i
od op{tine (likvidformue), obra~unu poreza (årsopgørelse), raznim vrstama jednokratne pomo}i
(enkeltydelser), pravu na savjet i
uputu (ret til råd og vejledning),
pravo glasa i podobnost na izborima (valgret og valgbarhed), vjen~anjima (vielser), a ovog puta je
fokus ponovo na predra~unu poreza i poreskoj kartici, {to je
aktuelno ovih dana.
Predra~un preliminarnog poreza sadr‘i veoma bitne informacije o na{oj ekonomskoj situaciji
u narednoj godini, onako kako je
vidi Poreska Uprava, na osnovu
pokazatelja koje Uprava ima iz
prethodne godine. Predra~un preliminarnog poreza procjenjuje
prevashodno na{u bruto zaradu u
slijede}oj godini, poreski procenat
(trækprocent) i poresko izuze}e
(fradrag) {to zapravo odre|uje na{a neto-primanja, to jest, koliko
trebamo platiti na ime poreza u
narednoj godini, odnosno na koji
dio zarade smo oslobo|eni pla}aDECEMBAR 2013
nja poreza. Poreska kartica je
sastavni dio predra~una preliminarnog poreza.
Postoje 3 vrste poreskih
kartica: glavna (hovedkort), b-kartica (bikort) i poreska kartica na
osovu koje se ne pla}a porez na
odre|eni dio zarade(frikort).
Glavna kartica se automatski {alje
va{em poslodavcu ili op{tini koja
vam ispla}uje osnovnu zaradu. Bkartica stoji vam na raspolaganju
za pla}anje poreza na zaradu za
sporedne i dodatne poslove koje
mo‘emo obavljati pored osnovnog posla. Poreska kartica na
osnovu koje se ne pla}a porez na
zaradu (frikort) otvara mogu}nost
zarade do 42.900 DKK za 2014
godinu, i aktuelna je prevashodno
za mla|e osobe ispod 18 godina,
koji zara|uju novac npr. u trgovinama, ili dijele}i reklame i novine,
Veoma je bitno uskladiti predlo‘eni predra~un poreza sa fakti~kim stanjem u kojem se nalazite,
ili u kojem }e te se nalaziti u slijede}oj godini, naravno ukoliko te
podatke imate u ovom momentu.
Predra~un poreza se mo‘e i teku}e
uskla|ivati, tokom cijele godine.
To zna~i, da sve zna~ajnije izmjene u va{oj situaciji mo‘ete prijaviti Poreskoj Upravi u trenutku
nastajanja. Pravilnom poreskom
registracijom izbjegavate neprijatne situacije s preskim dugovanjima (restskat) Najbitnije situacije
u kojima je potrebno korigovati
predlo‘eni predra~un preliminarnog preza su slijede}e:
• Zna~ajnija promjena primanja, umanjena ili pove}ana primanja (lønændringer)
• Promjena kamatne stope
(renteændringer)
• Kupovina ili prodaja ku}e ili
stana(køb og salg af ejendom)
• Odlazak u penziju (pensionering)
• Promjena adrese, to jest du‘ine
putovanja od mjesta stanovanja do
posla (ændret kørsel/befordring).
Vi{e informacija o svemu ovome mo‘ete dobiti kod Poreske
Uprave ili od va{ih socijalnih savjetnika, u op{tinama u kojima ‘ivite.
I BH GLAS I 11
AK
INTERVIEW
Asmir Begovi},
golman fudbalske
reprezentacije
Bosne i Hercegovine:
„...Niko nema navija~e
koji su u tom broju i s
tolikim emocijama uz
svoju reprezentaciju.
Putuju apsolutno svuda
i nama to jako puno
zna~i i moram re}i i da
poma‘e. Predivno je
igrati pred na{im
navija~ima i za na{e
navija~e. Zajedno
apsolutno sve mo‘emo“
„Rekao bih da su mi u
profesionalnoj karijeri
dvije najva‘nije
utakmice dva debija onaj za reprezentaciju
u Estoniji i prva
utakmica koju sam
odigrao u Premijer ligi.
Ali, utakmica koja mi
je najbitnija, odnosno
koju bih opisao kao
najdra‘u u karijeri je
svakako ova
posljednja iz Kaunasa,
ona mi je najvi{e
zna~ila. Svima nama,
rekao bih“
„Mo‘emo
napraviti dobar
rezultat u Brazilu“
12
I BH GLAS I
DECEMBAR 2013
INTERVIEW
Razgovarao: Fadil ]ATOVI]
[email protected]
N
a{a nogometna selekcija pla
sirala se na Svjetsko
prvenstvo u Brazilu 2014.
godine. Asmir Begovi}, mladi Trebinjac, ro|en 1987. godine u ovom
bh. gradu, pokazao je i dokazao svoje
fudbalsko umije}e u borbi za ovaj
presti‘ni plasman. Trenutno nastupa za englenski Stouk City. Branio
je i za kanadsku selekciju, a priliku
da zaigra u BiH, pru‘io mu je nekada{nj selektor Miroslav ]iro Bla‘evi} , te od 2009. godine igra u najja~oj selekciji BiH. Krivac za talenat, upornost i jak sportski duh, sigurno je i Asmirov otac Amir, koji
~uva uspomene na golmansku poziciju u trebinjskom Leotaru i Iskri
iz Stoca. Asmir ostavlja dojam veoma odgovorne osobe, a zaista takav
i jeste. Treninzima pristupa veoma
profesionalno, i iz utakmice u utakmicu brani sve sigurnije i pouzdanije. Svojom sigurno{}u daje samopouzdanje i odbrambenim igra~ima, koji uvijek mogu ra~unati da
iza sebe imaju suigra~a koji u situacijama „jedan na jedan“ izlazi kao
pobjednik. Sve to uspijeva svojom
pripremljeno{}u, koja je tehni~ki i
takti~ki dovedena do najve}eg nivoa.
Va‘na je i velika fizi~ka spremnost,
koja mu daje samopouzdanje, a koje
se prenosi i na druge igra~e na terenu. U {esnaestercu je kralj, jer lopte
zaustavlja jednostavno i impresivno
sa svojim paradama. On jednostavno
zna dominirati. To je dokazao i po~etkom novembra, kada je sa namjerom da ispuca loptu napada~ima,
uz kontra akciju, postigao gol sa
udaljenosti od oko 100 metara. Pored
velikog profesionalnog anga‘mana
u fudbalu, u ‘ivotu mladog Trebinjca
va‘no mjesto zauzima i porodica: supruga i k}erkica, koje ga ispunjavaju
i podr‘avaju.
Na{a reprezentacija se plasirala
na SP u Brazilu. Kakve su impresije nakon povratka u Sarajevo i
veli~anstvenog do~eka navija~a?
BEGOVI]: Do~ek u Sarajevu ne}u
nikada zaboraviti. Nisam mogao da
vjerujem {ta su sve ljudi napravili i
koliko nas je ljudi do~ekalo. Na kraju
krajeva, zbog navija~a se i igra,
igramo zbog na{ih ljudi i bilo je super na kraju proslaviti ovakav uspjeh
sa svima zajedno.
Vratili ste se i klupskim obavezama. Kakvi su utisci kolega iz
kluba o plasmanu na{e reprezentacije?
BEGOVI]: Svako od kolega mi je
~estitao, svima je bilo veoma drago
i svi su navijali za nas tu zadnju
utakmicu protiv Litvanije. Svima je
bilo zaista drago da smo se plasirali
na SP.
Igre, pripreme za Reprezentaciju, obavezni treninzi i igranje
za engleski klub zahtjevaju veliku i psihi~ku i fizi~ku snagu.
Kako uspjevate odgovoriti tako
kvalitetno svim obavezama?
BEGOVI]: Navikne se ~ovjek na
takav ritam. Naporno je, pogotovo u
Engleskoj gdje nemamo zimske
pauze, tako da je veoma te{ko. Mora
se pravilno rasporediti vrijeme,
iskoristiti svaki mogu}i trenutak za
odmor i koncentrisati na posao i
obaveze koje imamo. Tako|er, mora
se posvetiti pa‘nja ishrani i pametno
pristupati svemu.
Ne{to o stilu igre na{e Reprezentacije iz va{eg ugla?
BEGOVI]: Na{ stil odgovara onome {to imamo u ekipi, odnosno igra~ima koje imamo. Imamo dosta brzih
igra~a, prije svega veoma kvalitetnih, tako da dajemo mnogo golova.
U isto vrijeme, igra~i su svjesni da
se ne smije srljati, da nekada moramo igrati pametno i za{to ne,
ponekad i zatvoreno, tako da je
balans u ekipi dobar.
[ta o~ekujete u Brazilu. Postoje li realne {anse za plasman,
mo‘da me|u prve 4 ekipe?
BEGOVI]: Rano je govoriti o tome, treba sa~ekati {ta }e nam ‘rijeb
ponuditi, koga }emo dobiti u grupi i
onda razmi{ljati {ta i kako dalje. Ako
Bog dâ, da budemo svi zdravi i spremni, onda sam uvjeren da mo‘emo
napraviti dobar rezultat u Brazilu.
Nisam ba{ siguran da je to realno,
ali znam da }emo dati sve od sebe.
Ove godine postigli ste sjajne
rezultate, sa dirigiranjem odbrane i zavidnom brzinom u izbacivanju lopti naprijed na napada~e.
Veoma ste pripremljeni i tehni~ki. Da li je za ovaj uspjeh kriv i
va{ otac?
BEGOVI]: Ove godine igramo bolje, rekao bih poletnije, ali vrijeme
je da to poka‘emo i rezultatima, jer
na kraju krajeva to je ono {to svi
gledaju i {to je cilj u na{em poslu.
Moja velika ‘elja, oduvijek, je bila
da postanem golman tako da sam ja
jedini krivac za to.
Ne{to o va{im prvim koracima
u fudbalu. Odakle i za{to tako
velika ljubav za ovaj sport? Naslije|e ili upornost i rad?
BEGOVI]: Naravno da ima mnogo toga u genima, ali poslije toga
dolazi rad, rad i samo rad. To su mi
roditelji od po~etka nagla{avali, da
za sve {to ‘elim da ostvarim u ‘ivotu
najva‘nije je da puno radim, te da se
posvetim {koli i fudbalu.
Odigrali ste mnogo utakmica,
koju bi posebno izdvojili i za{to?
BEGOVI]: Rekao bih da su mi u
profesionalnoj karijeri dvije najva‘nije utakmice dva debija - onaj za
reprezentaciju u Estoniji i prva
utakmica koju sam odigrao u Premijer ligi. Ali, utakmica koja mi je
najbitnija, odnosno koju bih opisao
kao najdra‘u u karijeri je svakako
ova posljednja iz Kaunasa, ona mi
je najvi{e zna~ila. Svima nama,
rekao bih.
Stru~njak ste za jedanaesterce.
Da li je presudan instinkt i brz
refleks, ili je sportska sre}a?
BEGOVI]: Sre}a je va‘an segment kada je to u pitanju, ali dosta zavisi
i od samog golmana. Najva‘nije je
konstantno u~iti i trenirati i raditi da
bi se napredovalo na bilo kojem
planu, a pogotovo na tom.
Bh. fudbal pi{e novu historiju
gdje veoma bitno mjesto zauzima i va{e ime, dali mo‘emo o~ekivati i plasman na evropsko
prvenstvo?
BEGOVI]: Moje mi{ljenje je da
nam to mora biti cilj. Ako ‘elimo da
budemo me|u najboljim reprezentacijama na svijetu, onda moramo dosti}i taj nivo da konstantno
nastupamo na velikim turnirima.
Da li imate slobodnog vremena i
kako ga koristite?
BEGOVI]: Svo svoje slobodne
vrijeme poku{avam iskoristiti da bih
bio sa familijom, jer za mene je familija najva‘nija stvar u ‘ivotu.
DECEMBAR 2013
Ponekad idem i pogledam neke druge utakmice, ponekad odemo u kino,
ali rekao bih da preferiram lagane
stvari.
Va{a filozofija uspjeha u ‘ivotu i
fudbalu. Kako vidi{ dana{nju
fudbalsku svjetsku scenu?
BEGOVI]: Za mene je uspjeh igrati
na najvi{em mogu}em nivou na kojem jedan individualac mo‘e igrati.
Ako se mo‘e uspjeti u tome, onda je
to savr{eno. Me|utim, treba biti
realan i re}i da kada se bavi{ fudbalom, odnosno kada ti je to svakodnevni posao, onda si i svaki dan sretan.
Kako do‘ivljavate bh. navija~e?
Imamo li najbolju publiku na svijetu?
BEGOVI]: To sasvim sigurno
imamo! Niko nema navija~e koji su
u tom broju i s tolikim emocijama
uz svoju reprezentaciju. Putuju
apsolutno svuda i nama to jako puno
zna~i i moram re}i i da poma‘e. Predivno je igrati pred na{im navija~ima
i za na{e navija~e. Zajedno apsolutno
sve mo‘emo.
Nastupali ste za mladu selekciju
Kanade, i onda poziv selektora
na{e reprezentacije. Da li ste zadovoljni sa onim {to ste postigli?
BEGOVI]: Bio sam veoma sretan
kada sam dobio poziv u reprezentaciju BiH, jer sam jako dugo
‘elio biti dijelom ekipe i na kraju je
sve ispalo sjajno. Svi su me super
primili, od prvog dana sam se
osje}ao dijelom ekipe i to mi je jako
puno zna~ilo.
Novi ugovor u narednom periodu
i planovi koje ‘elite realizovati
u bliskoj budu}nosti?
BEGOVI]: Iskreno, ne razmi{ljam
o novim ugovorima, samo se ‘elim
fokusirati na rad i {to bolje nastupe
za klub i reprezentaciju. Cilj i plan
mi je da odigram puno dobrih
utakmica i da pomognem svojim
ekipama da ostvare {to je mogu}e
bolje rezultate.
I BH GLAS I 13
Hajjmo Bosno, ha
Ha
2014
14
I BH GLAS I
DECEMBAR 2013
ajmo Hercegovino
PROMO
BH GLAS
GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKO
DANSKOJJ
DECEMBAR 2013
I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE
LJEPOTA,STIL I MOD
Bolest kostiju (2)
Njega
kose
Prirodni
rec
Uzroci nastanka
osteoporoze
Pi{e: Dr. Armin GALE[I]
[email protected]
U
djetinjstvu i mladosti
kosti rastu u du‘inu i
postaju ~vr{}e i kompaktnije. Taj proces se fakti~ki zavr{ava u 25 godini
‘ivota, kada kosti dobijaju
definitivnu ko{tanu masu. Koli~ina ko{tane mase je razli~ita
od osobe do osobe. Generalno
gledaju}i mu{karci imaju ve}u
ko{tanu masu od ‘ena.Ko{tana
masa je ve}a kod ljudi sa jakom
konstitucijom, a predstavlja
va‘an faktor rizika za nastanak
osteoporoze.
Gubitak ko{tane mase po~inje oko ~etrdesete godine
‘ivota kod osoba oba pola i
nastavlja se do kraja ‘ivota, {to
zna~i da je to proces koji traje.
Kod nekih osoba ide br‘e, a
kod nekih sporije, zavisno od
faktora rizika.
Kost se satoji od kompaktnog ili ~vrstog kao i od
spu‘vastog dijela.
@ene gube oko 35%
kompaktnog djela i
oko 50% spu‘vastog
djela kosti tokom
‘ivota. Mu{karci gube
manje ko{tane mase
od ‘ena radi ~ega
oboljevaju rije|e od
osteoporoze. @ene
gube ko{tanu masu
najvi{e poslije prestanka menstruacije, a to je
uzrokavano hormonskim
disbalansom u organizmu.
Kod ‘ena starosti oko 80
godina ko{tana masa je tako
mala da ukoliko osoba
padne, sigurno }e prelomiti
kuk, {to je svakako veliki
problem. Pored toga veoma
~esto nastaju spontani
prelomi slabinskog djela
ki~me, {to izaziva jake
bolove, koji se moraju
16
I BH GLAS I
U na{im prethodnim brojevima govorili smo o
osteoporozi kao bolesti koja napada uglavnom
starije osobe. U ovom broju re}i }emo ne{to vi{e
o uzrocima nastanka osteoporoze, odnosno
faktorima rizika za osteoporozu
tretirati jakim analgeticima kao
{to je morfij. Gubitak ‘enskog
hormona estrogena je glavni
razlog za osteoporozu, prije svega
kod ‘ena preko 50 godina starosti.
Od osteoporoze mogu oboljeti
sve osobe, ali neke osobe imaju
ve}i rizik od oboljevanja. Postoji
vise faktora koji dovode do ove
bolesti.
Genetski faktor je va‘an, ali ne i
najva‘niji. To zna~i, da ukoliko je,
naprimjer, majka bolovala od
osteoporoze njene k}eri imaju
veliki rizik da obole od iste bolesti, mada se ovdje ne radi o velikom procentu oboljenja.
DECEMBAR 2013
Prestanak menstruacije kod
‘ena vezan je za srednje godine
‘ivota, izme|u ~etrdesetpete i
pedesete godine starosti. Ukoliko menstruacija prestane ranije
nivo hormona estrogena u krvi
pada {to dovodi do osteoporoze.
Gubitak menstruacije se mo‘e
javiti ranije kod ‘ena koje su
operisale jajnike, ‘ena koje su
bile izlo‘ene zra~enjnju ili su
tretirane kemoterapijom.
Lje~enje steroidima (naprimjer
prednisolon) tako|er mo‘e biti
uzrok nastanka osteoporoze. To
je hormon nadbubre‘ne ‘lijezde
koji ima jako protivupalno dejstvo. Lijek ima odli~na svojstva
i nezamjenjiv je u lje~enju kako
akutnog napada astme i bronhitisa, tako i kod hroni~nog stanja, a daje se direktno u krv, kao
tablete ili putem inhalacije. Daje
se i kod hroni~nih i akutnih upala tankog i debelog crijeva. Razne alergije ili alergiski napadi tako|er se tretiraju
sa preparatima koji
sadr‘e prednisolon.
Ve} smo naglasili da
ovaj lijek ima odli~na svojstva, ali i
ne‘eljeni efkat, a to
je da kod hroni~ne
upotrebe dovodi
do nastanka ili
poma‘e nastanak
osteoporoze, po{to smanjuje ko{tanu masu. Prednisolon je nezamjenjiv kao
lijek kod gore navedenih stanja, tako
da osobe moraju nastavljati lije~enje, ali
zato moraju i da djeluju
preventivno da bi izbjegli osteoporozu.
Priredila: Almira [I[I]
[email protected]
A
ko ne mo‘ete da
prona|ete adekavtno
kozmeti~ko sredstvo za
skidanje {minke koje u potpunosti prija va{oj ko‘i lica, mo‘da
je vrijeme da isprobate ne{to
druga~ije – prirodnije preparate
koji bi s jednakom lako}om i
u~inkovito{}u odstranili ostatke
makeupa. U prilogu mo‘ete
pro~itati nekoliko recepata za
skidanje {minke…
Bademovo ulje
Francuskinje vrlo ~esto koriste ovo ulje za uklanjanje {minke.
Nanesite samo nekoliko kapi ulja
na vatu i prvo o~istite kapke i trepavice. Nakon toga samo isperite
lice u mlakoj vodi i obri{ite ga ~istim pe{kirom. Ne zaboravite da
se bademovo ulje lako apsorbira
u ko‘u, bogato je esencijalnim
kiselinama, te vitaminima A, B1,
B2, B6 i E. Odli~no je za suhu
ko‘u, te ko‘u sklonu perutanju,
ekcemima, i psorijazi.
Uklanjanje {minke vla‘
V
la‘ne maramice za
skidanje {minke prakti~ne su jer djeluju poput
tonika ili gela. ^iste makeup,
ulja i mrtve }elije ko‘e, ali nisu
jednako efikasne i na licu ostavljaju prljav{tinu. Ti ostaci {minke i tragovi koje ostavljaju za~epljuju pore {to mo‘e uzrokovati pri{ti}e, akne i crvenilo,
pi{e „The Huffington Post“.
Ako se nakon toga ne umijete, ko‘a ostaje izlo‘ena aktivnim
sastojcima iz maramica kao {to
su tenzidi i emulgatori koji je
isu{uju. Ovo je posebno opasno
za suhu i osjetljivu ko‘u, koju
mu~e ekcemi i rosacea, naro~ito
ako maramice sadr‘e alkohol.
DA
KULINARSTVO
cepti za skidanje {minke
RECEPTI IZ BOSANSKE KUHINJE
Priprema: Amila SMAJLAGI]
[email protected]
]ure}i ra‘nji}i
Ekstra djevi~ansko
maslinovo ulje
Masnije je nego bademovo
ulje, te se ne preporu~uje za skidanje {minke oko o~iju. No, maslinovo ulje je bogato vitaminom E i
nezasi}enim masnim kiselinama,
te ga koristite za ~i{}enje lica.
Krastavac i mlijeko
Ogulite veliki krastavac, izmiksajte ga i dodajte pola decilitra
mlijeka i sve prokuhajte na laganoj vatri, 10 minuta. Kada se
ohladi, mo‘ete je koristiti. Ako
smjesu dr‘ite u zatvorenoj kutijici
i fri‘ideru, bi}e upotrebljiva nekoliko dana.
Za one koji imaju probleme s
osjetljivom ko‘om i mitiserima,
pomije{ajte krastavac i bademovo
ulje. Ta~nije, iscijedite sok od krastavca i pomije{ajte s nekoliko kapi bademovog ulja. Ova mje{avina je veoma blaga i djeluje
osvje‘avaju}e za lice sklono upalama.
Zeleni ~aj i ri‘ino mlijeko
Sve {to vam je potrebno su
2dl zelenog ~aja i 1dl ri‘inog
mlijeka. Sastojke pomije{ajte i
ostavite da se sve ohladi na
sobnoj temperaturi. Umo~ite vatu
u smjesu i nje‘no o~istite lice.
Limunov sok i ri‘ino mlijeko
Pomije{ajte sok od svje‘e cije|enog limuna i mlijeko od ri‘e u
razmjeri 1:2, te sve dobro izmije{ajte. Pomo}u vate nanesite mje{avinu na lice i nje‘no o~istite
{minku. S obzirom na to da se
radi o limunovom soku, izbjegavajte ~i{}enje podru~ja oko o~iju.
Banana i sojino mlijeko
Dobro izgnje~ite jednu bananu, te dodajte ka{iku sojinog mlijeka. Sve dobro izmije{ajte te
smjesu nanesite na lice. Ostavite
da stoji 10 minuta, a nakon toga
isperite toplom vodom. Tako }ete
ukloniti svu {minku, a ko‘a }e
vam biti glatka i njegovana.
Sastojci:
1 kg }ure}ih prsa
1-2 struka praziluka/
prase
2 zelene paprike
200 g sira
po ukusu za~ine
Sos:
malo hrena
Priprema:
Meso oprati i isje}i na
trake. Komade mesa filovati
sirom, i potopiti na pola sata
u mje{avinu ulja i za~ina.
Povr}e isije}i na krupnije
komade, pa redati na {tapi}e
zajedno sa punjenim mesom. Pr‘iti na ro{tilju ili u
pe}nici dok ne porumene.
Kola~ sa jabukama i orasima
‘nim maramicama nije uvijek dobro rje{enje
Iako ih dermatolozi ne preporu~uju, masna ko‘a ih mo‘e podnijeti u situacijama u kojoj nemate
izbora, no savjetuju da lice umijete
vodom prvom prilikom.
Konzervansi
Maramice sadr‘e konzervanse
kako bi se produ‘io njihov rok
trajanja {to zna~i da formaldehid,
naj~e{}i konzervans, dolazi u kontakt s ko‘om. Formaldehid je
kancerogen, a ujedno i alergen pa
ga ja najbolje izbjegavati.
Kako koristiti vla‘ne
maramice za skidanje {minke
§ Nakon kori{tenja maramica vodom treba isprati sve zao-
stale sastojke koji uni{tavaju i
isu{uju ko‘u te uzrokuju
iritaciju.
§ Maramice se ne koriste
oko o~iju i usana zato {to je to
podru~je posebno osjetljivo i
sklono iritaciji.
§ Nakon skidanja makeupa sa suhe ili mje{ovite ko‘e,
lice treba nahraniti hidratantnom kremom.
§ Maramice s mirisima
najbolje je izbjegavati zato {to
sadr‘e alkohol i o{te}uju ko‘u.
§ Pripazite na sastojke
navedene na deklaraciji, posebno na 2-Bromo-2-Nitropropane-1, 3-Diol koji otpu{ta
formaldehid.
Sastojci:
3 jaja
1 ~a{a {e}era
2 ~a{e oraha
1 ~a{a griza
1 pra{ak za pecivo
1/ 2 ~a{e ulja
3-4 rendane jabuke
1/2 ~a{e mlijeka
1 ka{ika kakao praha
DECEMBAR 2013
Priprema:
Umutiti jaja sa {e}erom,
dodati ulje i mlijeko, jabuke,
griz sa pra{kom za pecivo,
orahe i kakao prah. Masu
sasuti u podmazanu i pobra{njenu tepsiju i kola~ pe}i na
200 stepeni oko 30 minuta.
Pe~en kola~ po ‘elji mo‘ete posuti orasima ili preliti
~okoladom.
I BH GLAS I 17
SPORT
Lo{a predstava Zmajeva pred fantasti~nom publikom
Lekcija za bu|enje iz snova
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
Ovaj poraz jeste bio ubjedljiv posmatraju}i prikazano na terenu, ali ne treba i ne
smije pokvariti utisak sjajne godine u kojoj je postignut dugo sanjani uspjeh...
Vremena za korekcije ima dovoljno i uprkos lo{oj predstavi ove ve~eri moramo
ostati ponosni i imati povjerenje u selektora i Zmajeve. Ovu lekciju treba shvatiti
kao signal za bu|enje, a ne kao poziv na nekonstruktivno kritizerstvo
N
akon nezapam}enog
slavlja prilikom proslave
plasmana na SP 2014,
nogometna reprezentacija BiH
dobila je mjesec dana nakon ovog
historijskog uspjeha priliku ogledati se u dvoboju sa tradicionalno
jednom od najve}ih svjetskih
nogometnih sila, Argentinom. Dodir bh. nogometa sa popularnim
Gau~osima bio je do sada iskustvo
koje se uglavnom ogledalo u
emocionalnim krajnostima.
Pozitivni osje}aji vezani su
najvi{e za daleku 1979. godinu
kada su tada{nji zvani~ni svjetski
{ampioni gostovali u Beogradu, i
tom prilikom u prijateljskom susretu pora‘eni sa 4-2 od odabrane
selekcije nekada{nje dr‘ave. Bio
je to me~ u kome je dana{nji
selektor nogometne reprezentacije
BiH, Safet Su{i}, izlu|ivao argentinske brani~e i briljantnu partiju
zape~atio hettrikom. Nekada{nji
izbornik na{eg A-tima Bla‘ Sli{kovi} postigao je posljednji gol,
i BiH je tako najve}im dijelom
u~estvovala u ovoj sjajnoj nogometnoj priredbi i pobjedi nad
prvacima Svijeta.
Ne{to lo{ije sje}anje na Argentinu bh. sportsku javnost ve‘e pri
spomenu SP 1990 u Italiji. Tu se
jugoslovenska reprezentacija na
~elu sa legendarnim bh. strategom
Ivicom Osimom sudarila sa Argentincima u ~etvrtfinalu Prvenstva.
I tada je Argentina jo{ uvijek bila
zvani~ni svjetski {ampion, a ekipu
na terenu predvodio je mo‘da najbolji nogometa{ ikada, slavni Maradona. U jugoslovenskoj ekipi i
ovaj puta bio je Su{i}, a pored
njega i jo{ nekoliko nogometa{a
iz BiH. Nakon izvo|enja jedanaesteraca Argentinci su pro{li u
polufinale, a kasniji selektor nogometne reprezentacije BiH Faruk
Had‘ibegi} proma{io je jedan od
penala.
Najlo{ije sje}anje na Arge-
18
I BH GLAS I
Detalj sa prijateljske utakmice Bosna i Hercegovina - Argentina u St. Louisu
ntinu ipak nas ve‘e uz prijateljsku
utakmicu koju je BiH odigrala kao
gost u La Plateu 1998. pred 44000
gledatelja. Rezultatska katastrofa
od 0-5 ostavila je ranu koja je
ostala vidljiva i 15 godina kasnije
jer to je ostao najve}i poraz na{e
najbolje selekcije do sada.
Od tada se ipak promijenilo
mnogo toga. Stasale su nove generacije igra~a i kod nas i kod
Argentinaca, a rejting na{e reprezentacije vrtoglavo je porastao.
Na{i Zmajevi su se plasirali na SP
i nalaze se me|u 20 najboljih
nogometnih reprezentacija na
FIFA-inoj rang-listi. Zbog ovih
~injenica gajili smo nadu da bi
gorki okus na{eg najve}eg poraza
mogao biti kona~no sapran novembarske jesenje ve~eri u ameri~kom St. Louisu. Ili je mo‘da
ispravnije re}i bh.-ameri~kom St.
Louisu, po{to je to grad koji sa
svojom okolinom udomljuje oko
70000 gra|ana bh. porijekla.
Osje}aj igranja na doma}em
DECEMBAR 2013
terenu na stadionu Busch pred preko
30000 freneti~nih navija~a i
neigranje ponajboljeg sjetskog
igra~a Lea Messija za argentinsku
selekciju nisu imali pozitivnog
efekta na pomalo uspavane Zmajeve. Sjajna atmosfera koju su na{i
navija~i stvorili prije i za vrijeme
utakmice nije ovaj puta uzdrmala
Zmajeve na pravi na~in. Osje}ala se
melanholi~nost i malokrvnost u igri
tokom ve}eg dijela me~a. Odbrana
je djelovala zbunjeno i neodlu~no,
srednji red je bio mlak i bezidejan,
a napada~i neupotrjebljivi i
neefikasni. Da Begovi} u par navrata nije odli~no intervenirao
do‘ivjeli bi jo{ jedan poraz poput
onog od prije 15 godina. Na kraju
0-2 uz na{e veoma blijedo izdanje i
dva gola Aguera za Argentinu.
Pokazalo se da jo{ uvijek ne
spadamo u sami nogometni vrh i
toga moramo biti {to svjesniji.
Zbog toga se na{a igra u ogledima
sa najja~im evropskim i svjetskim
ekipama ne mo‘e bazirati na na-
pada~kim kvalitetama na{ih igra~a
i ofanzivnim formacijama, koje je
selektor Su{i} ve}inom koristio
kroz posljednje kvalifikacije. Na
megdan najboljima moramo izlaziti opreznije, borbenije i mudrije.
Ali upravo zato i postoje prijateljske utakmice u kojima se takti~ke zamisli mogu slobodno isprobavati, a ima}emo ih nekoliko do
po~etka SP-a.
Ovaj poraz jeste bio ubjedljiv
posmatraju}i prikazano na terenu,
ali ne treba i ne smije pokvariti utisak sjajne godine u kojoj je postignut dugo sanjani uspjeh. Prepoznali su to i navija~i u St. Louisu koji su i nakon me~a nastavili
pjevati i pozdravljati bh. igra~e.
Vremena za korekcije ima dovoljno i uprkos lo{oj predstavi ove
ve~eri moramo ostati ponosni i
imati povjerenje u selektora i
Zmajeve. Ovu lekciju treba shvatiti kao signal za bu|enje, a ne kao
poziv na nekonstruktivno kritizerstvo.
Predstavljamo bh. sportske klubove u Danskoj: BK- 06 Esbjerg
Put do uspjeha dug sedam godina
Pi{e: Fadil ]ATOVI]
[email protected]
F
udbalski klub BK-06 Esbjerg osnovan je prije svega
sedam godina. Namjera
osniva~a bila je da okupi na{u
omladinu sa ciljem da se zabave i
dru‘e kroz igru ili bolje re~eno da
se organizovano radi sa mladima
kako ih ulica ne bi uzela pod svoje.
Vremenom je klub postao mjesto
okupljanja i dobre igre brojnih
mladih fudbalera. Kasnije su im
se pridru‘ili danski prijatelji, ali i
mnogi drugi doseljenici.
Zahvaljuju}i vrijednom timskom radu i velikoj motivaciji, od
samog osnivanja, klubu su po~ele
stizati pohvale, a rezultati su bivali
sve bolji. Prema rije~ima saradnika u Upravi Kluba, Nisvera
Mehanovi}a BK-06 Esbjerg ima
3 ekipe. Prva igra u Seriji 3, drugi
tim igra u Seriji 5, a najmla|i
~lanovi, juniori i kadeti igraju u u
19. grupi. Perspektiva kluba
zasniva se na mla|im igra~ima,
koji su ~vrsta i nova pokreta~ka
snaga u ovom klubu.
Obzirom da je jedna od glavnih vodilja ka uspijehu oslonac
Ekipa nogotmetnog kluba BK- 06 iz Esbjerga
na vlastite snage, prije nekoliko
godina formirana je i omladinska
{kola koja danas ima 16 aktivnih
~lanova. Treninge imaju dva puta
sedmi~no, a vode ih vrijedni
treneri Emir Musi} i Ernad
Vranjkovina.
„Od samog osnivanja
rukovodstvo je znalo odrediti
prioritete. Timski rad i zalaganje
igra~a doveli su do toga da je klub
samo jednu godinu proveo u
najni‘oj seriji, a ve} tre}u godinu
igraju u seriji 3. -pojasnio je
Mehanovi}.“ Vrijedni fudbaleri
treniraju dva puta sedmi~no na
najkvalitetnijim terenima. U zimskom periodu imaju na raspolaganju teren sa vje{ta~kom travom, reflektorima i moderno i kvalitetno oprmljenim svla~ionicama.
Predsjednik BK06 Esbjerg Bayram
Tepe, sa svojim saradnicima Elvisom Guti}em, Samirom Spahi}em,
Nisverom Mehanovi}em i
Ernadom Vranjkovinom,
uspio je izgraditi jedan kvalitetan, uigran i odgovoran tim.
Zahvaljuju}i tome dobili su dobre
sponzore, me|u kojima je najve}i
„Jack- Pot“.
Zlatna sredina
Prvi tim je povjeren Denisu
Maruki}u i njegovom asistenta
Adelu Tuti}u, koji treninge
organizuju planirano i efikasno,
dva puta sedmi~no. „Treninzi su
veoma intenzivni, i imaju za cilj,
efikasno uigravanje ekipe u sve tri
linije. Stil igre nam je ofanzivan
fudbal sa brzim izno{enjem lopti
i ubacivanjem u prazan prostor.
Stoga treniramo veoma naporno.
Kombinacija u igri sa zamjenom
mjesta tra`i veliku uigranost.
Tehnika nam je ja~a strana tako da
brza igra sa prvom loptom i duplim pasovima uvjek u zavr{nici
donosi pobjedu - poja{njava
Mehanovi}“ i nastavlja - sistem
igre je kombinovan 4-2-3-1, pa je
svakome jasno da je ovo moderan sistem ofanzivnog fudbala.
Malo je ekipa koje postavljaju
ovaj sistem u svojoj igri jer
zahtjeva veliku kondicionu
spremnost.“
Radom i zalaganjem uspjeli su
zauzeti mjesto „zlatne sredine“ te
opstati u seriji 3, ve} tri godine.
DECEMBAR 2013
Ovu godinu su zavr{ili na
~etvrtom mjestu u toj seriji. Za
ovaj uspjeh zaslu`ni su i igra~i iz
druge ekipe koji se takmi~e u seriji
5. Bili su uvijek spremni
„usko~iti“ na teren i kad god je
zatrebalo zamjeniti svoje kolege
koji zbog povrede nisu mogli
nastupiti.
Ulazak u drugu seriju
Planovi u novoj godini ve‘u
se za nove uspijehe. Svi u klubu
‘ele i imaju samo jedan cilj, ulazak
u seriju 2. Uz postoje}i potencijal,
i poja~anje u novim igra~ima Jylland serije i serije 2, nadaju se
uspjehu. Kako je naglasio
Mehanovi}, mnogi igra~i su
dolazili i odlazili, a da se izdvoji
zaslu‘uje ime Ernada Vranjkovine. Igrao je fudbal u naja~oj
omladinskoj ligi za EFB iz Esbjerga. Nakon dolaska u na{ klub,
vrijedno je radio i nije nas nikada
napustio. U klub je doveo i druge
talentovane fudbalere. Svojim trudom i radom primjer je pravog
vrijednog sportiste.
Redakcija BH Glasa ovom
vrijednom kolektivu ‘eli jo{
mnogo vi{e uspjeha, a prije svega
plasman u seriju 2.
I BH GLAS I 19
KULTURA
Nove knjige: „Deseta vrata pakla“, autora Rezaka Hukanovi}a
Potresno svjedo~anstvo zlo~ina i genocida
nad Bo{njacima i Hrvatima Prijedora
Pi{e: Idriz [email protected]]
[email protected]
U Varbergu, u posjeti tvr|avi
osanskohercegova~ki
jednog od
{vedskih kraljeva
pisac Rezak Hukanovi},
ro|en je u Prijedoru, 01.
12. 1949. godine. Prije agresije na
Republiku Bosnu i Hercegovinu
objavio je ~etiri knjige. Po~etkom
agresije, 1992. godine, skoro pola
godine proveo je kao zarobljenik
u logorima smrti Omarska i Manja~a. @ivot je nastavio u izbjegli{tvu, u Norve{koj, gdje je 1993.
godine nastala njegova peta knjiga naslova „Deseta vrata pakla“.
Ova njegova knjiga do`ivjela je
svoje drugo, dopunjeno izdanje
dvadeset godina poslije i promovirana je na XXV Me|unarodnom
sajmu knjige u Sarajevu, u aprilu
2013. godine. Knjiga je prevedena
na engleski i {vedski jezik. Svojevremeno, poslu`ila je kao dokazni
materijal Radne grupe koja je
procjenjivala potrebu osnivanja
Me|unarodnog suda u Hagu i mo`e se sa sigurno{}u re}i da je doprinijela uspostavljanju tog suda.
Predgovor knjizi „Deseta vrata
pakla“ napisao je poznati nobelovac Eli Vizel, istaknuv{i da ovo
djelo Rezaka Hukanovi}a predstavlja potresno svjedo~anstvo i
vrijedan dokumenat koji govori o
postojanju koncentracionih logora
na tlu Evrope pedeset godina nakon
zavr{etka Drugog svjetskog rata.
Hukanovi} iznosi na vidjelo
svu brutalnost stra‘ara u ovim logorima koju ispoljavaju pri svakom ulasku u spavaonice, pri odabiru i odvo|enju zato~enika samo
po njima znanim „kriterijima“,
surovost u postupanju sa zato~enicima kada im odsijecaju geni-
B
20
I BH GLAS I
Rezak Hukanovi}
Naslovnica knjige „Deseta vrata pakla“
tallije i druge dijelove tijela, kada
prisiljavaju jedne da siluju druge
zato~enike, kada ih izgladnjuju i
„strasno“ batinaju... Pri tome, najneposrednije vidi i saop{tava u
svojoj knjizi, kroz kazivanje glavnog lika Djeme, kako po~initelji
torture u‘ivaju u tim svojim mra~nim neljudskim postupcima, u
svojoj sadisti~koj bestijalnosti, u
svojoj prevelikoj motiviranosti da
~ine takva nedjela. Bijela vrata,
koja zapravo simboliziraju deseta
vrata pakla su vrata ku}e u logoru
u Prijedoru iz koje niko od zarobljenika nije iza{ao ‘iv.
Uva‘eni akademik i knji‘evnik
Abdulah Sidran je precizno definirao sadr‘aj i poruke ove Hukanovi}eve knjige: „Ovo je svjedo~anDECEMBAR 2013
Masovna grobnica
Toma{ica kod Prijedora
stvo o konkretnim ljudima u konkretnom vremenu i na konkretnom
mjestu, i jo{ va‘nije, o neshvatljivoj
ljudskoj spremnosti na Zlo i ~udesnoj ljudskoj snazi da to zlo otrpi
i izdr‘i“. Na‘alost, mnogi logora{i
to zlo nisu uspjeli pre‘ivjeti.
Autor nam u posebnom dijelu
svoje knjige donosi bilje{ke o
tome {ta se desilo sa akterima opisanih doga|aja poslije rata. Te bilje{ke predstavljaju svojevrsnu sliku dana{nje Bosne i Hercegovine,
u ~ijem portretu se prepoznaju jo{
neotkrivene masovne grobnice,
ljudi koji tragaju za kostima svojih
najmilijih i ‘rtve torture i zlo~ina,
kao svjedoci bola i tuge, pune neizvjesnosti i krhke nade. Ipak, Hukanovi}eva knjiga ispisana je
istinom, a ne mr‘njom.
A masovna grobnica na lokalitetu rudnika Toma{ica kod Prijedora, samo je jo{ jedan u nizu
dokaza da su se srpske vlasti u
Prijedoru brutalno, neljudski i
zlo~ina~ki odnosile prema
Bo{njacima i Hrvatima. Procjenjuje se da se u toj grobnici nalazi
oko 800 civilnih ‘rtava, (‘ena,
djece i odraslih), koji su ubijeni u
Prijedoru i njegovoj okolini 1992.
godine, {to je ~ini najve}om masovnom grobnicom u BiH. Do sada
su iz te grobnice ekshumirani posmrtni ostaci 430 ‘rtava, od toga
275 kompletnih tijela. U Prijedoru
se traga za jo{ 1200 civilnih ‘rtava
bo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti.ubijenih u ljeto 1992. godine.
HISTORIJA
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (28):
Dvadeset godina od ru{enja Starog mosta
Most i grad
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
M
ostovi nisu samo
gra|evine koje spajaju
obale. Mostovi povezuju ljude, ujedinjuju dru{tvene
zajednice, sjedinjuju prirodne
cjeline. Mostovi ~ine podlogu za
stvaranje me|uljudskih odnosa, a
time i razmjenu ideja i razvoj okoline. Bez obzira na oblik i veli~inu
funkcija i zna~aj su im uvijek isti.
Historija svakog mosta nosi u sebi
pri~u o ovim zajedni~kim vijednostima svakog od njih, ali i individualnu pri~u o vlastitim osobenostima koje izdvajaju pojedine u
odnosu na ostale.
Jednu od najzanimljivijih i
najbogatijih individualnih pri~a u
sebi nosi Stari most u Mostaru.
Most preko rijeke Neretve gra|en
je izme|u 1557. i 1566., a dizajnirao ga je mimar Hajrudin, u~enik ~uvenog turskog arhitekte mimara Sinana. Prije Starog mosta
na tom dijelu Neretve postojao je
drveni most koji je putnicima djelovao prili~no zastra{uju}e i nesigurno. Nakon molbe upu}ene sultanu Sulejmanu Veli~anstvenom
dobijena je dozvola za izgradnju
novog, kamenog mosta.
Za izgradnju mosta bilo je potrebno 456 blokova kamenja i
utro{eno je 300.000 ak~i
(tada{nji novac u
Osmanlijskom
carstvu). Kamen
koji je vjerovatno
dobijen iz kamenoloma nadomak
grada bio je ~uvene vrste tenelija.
Iako je Hajrudin bio projektant
vjerovatno nikada nije vidio svoje
djelo. Predanje ka‘e da je napustio
grad dan prije podizanja skela boje}i
se da bi se luk mosta mogao raspasti,
{to bi ujedno moglo zna~iti i njegov
li~ni kraj. Tako je umjesto njega
izvo|a~ gradnje bio lokalni ~ovjek,
Mehmed Kara|oz.
Po zavr{etku radova grad i
okolinu krasilo je veleljepno zdanje mosta koji se izdizao 20 metara iznad vode i ~iji je luk dug oko
29 metara. Specifi~nog izgleda
koji nije povezan ni sa jednim
odre|enim arhitektonskim stilom,
most koji je kroz historiju bio zvan
Novi, Sultana Sulejmana, Veliki i
Stari, postao je simbol grada i
ostao nerazdvojivo vezan za
njega.
Simbol grada je bio ~ak i
kada ga fizi~ki nije
bilo.
U jeku
agresorskih i neprijateljskih dejstava na BiH, nakon 427 godina
postojanja, Stari je 9. novembra
1993. bio sru{en od strane artiljerije postrojbi HVO-a. Na most je
prije nego {to je kolapsirao ispaljeno preko 60 granata. Glasnogovornik HVO-a je priznao da je
most uni{ten sa namjerom, pravdaju}i taj ~in strate{kom va‘no{}u, iako se stru~njaci sla‘u da
most nije mogao biti strate{ki va‘an cilj. Ovo nedjelo predstavljalo je ~ist primjer uni{tenja kulturnog naslje|a i ubijanja sje}anja
na zajedni~ku ba{tinu i su‘ivot.
Vojni i politi~ki lideri takozvane
Herceg-Bosne progla{eni su pred
Ha{kim tribunalom krivim nepravomo}nom presudom i osu|eni
na ukupno 111 godina zatvora.
Ipak, ova gra|avina koja va‘i
za jedan od najljep{ih osmanlijskih spomenika u Evropi, uzdigla
se iz pepela 11 godina
DECEMBAR 2013
nakon destrukcije. Ve} 1998.
UNESCO je uspostavio komisiju
eksperata koji su trebali nadgledati
rekonstrukciju mosta. Odlu~eno je
da novoizgra|eni most treba
izgledati {to sli~nije originalnom,
i da se s tim ciljem koriste isti
materijali i ista gra|evinska
tehnika. Putem finansijske pomo}i
upravljane preko Svjetske Banke
i donacijama, u kojma su se u
prvom planu istakle Turska,
Italija, Holandija i Francuska, rekonstrukcija Starog mosta zapo~ela je u junu 2001. godine, a
sve~anost povodom inauguracije
zavr{enog mosta odr‘ana je 23.
jula 2004. Jula 2005. UNESCO je
uvrstio Stari most na svoju listu
za{ti}enih spomenika kulture.
Ponovo su najhrabriji po~eli
skakati u hladnu vodu Neretve sa
luka mosta, i tako nastavili vi{estoljetnu tradiciju skokova. Takmi~enja u skokovima sa Starog
mosta do sada su se odr‘avala 447
puta i nekim skaka~ima donijela
su slavu i ~ast, poput legendarnog
Emira Bali}a koji je ostao opjevan
u pjesmama. A Stari, iako je sada
novi, {iri se ponosito i gordo iznad
zelene rijeke. i kao da pjevu{i stihove poznate pjesme u njegovu
~ast: „Davno sam ti ro|en, brate, iz ovog
grada nisam mak’o...
nastavi}u ta~no tamo
gdje sam stao...“
I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA
ZANIMLJIVOSTI
Odr‘an festival brada i brkova
NORVE[KA
NJEMACKA
U njema~kom gradi}u Leinfelden-Ehterdingenu, odr‘an je Svjetski {ampionat
brada i brkova, na kome je u~estvovalo oko 300 takmi~ara, prenosi britanski
Telegraf. Oko 300 takmi~ara iz 20 zemalja pokazivalo je svoje kreacije u
raznim kategorijama, a neki su zbog ove manifestacije do{li ~ak sa Novog
Zelanda. Mogle su se vidjeti brade i brkovi razli~itih du‘ina, boja i oblika.
[vedska: Hotel od leda
mora instalirati
protivpo‘arne alarme
Popularni Ledeni hotel napravljen u
{vedskom gradu Jukkasjarvi se otopi
svakog prolje}a, a svake zime se ponovo izgradi. Vlasnici hotela su potpuno iznenadjeni {to moraju instalirati protivpo‘arne alarme, ali je glasnogovornica hotela Beatrice Karlsson rekla da razumije odluku vlasti
jer u hotelu ipak postoje stvari koje
mogu goriti, a to su jastuci, vre}a za
spavanje i sli~no.
Danska: @ena se
porodila u autobusu na
putu do bolnice
Trudnica koja je dobila trudove voze}i se u autobusu u glavnom gradu
Danske, Kopenhagenu, porodila se
prije nego {to je stigla do bolnice,
javio je dopisnik agencije AA. Mladi
azijatski par krenuo je autobusom u
bolnicu, a kada je ‘ena dobila trudove, njen suprug zamolio je voza~a
da im pomogne i autobusom ih odve-
ze ta~no do bolnice. Na putu do bolnice, ‘ena se ipak porodila u autobusu, pri ~emu su joj pomogle dvije
putnice. Majka je svoje dijete uzela
u naru~je, a na jednoj od stanica ~ekala su ih kola hitne pomo}i.
Italijan Andreas Oberpertinger ve}
mjesec dana traga za automobilom
koji je parkirao u jednoj ulici u Minhenu, a potom tramvajem oti{ao na
„Oktoberfest“, pa zaboravio gdje je
ostavio vozilo. Svuda po gradu polijepio je plakate sa slikom automobila
i ponu|enom nagradom od 200 eura
svakome ko mu pomogne da ga
prona|e. Oglas je emitovan i putem
radijskih stanica, ali bez uspjeha.
Penzioner uhap{en na
granici sa 100.000
eura u cipelama
Jedan njema~ki penzioner uhap{en
je na granici izme|u Njema~ke i
Po~etak izgradnje velike plutaju}e
laboratorije Seaorbiter, ~iji je
autor francuski arhitekta Jacques
Rougerie, zakazana je za 31. maj
idu}e godine. Gotovo dvije tre}ine
ovog broda, visokog 50 metara i
te{kog 1.000 tona, nalazi}e se pod
vodom, a njegova uloga }e biti da
prou~ava ekosisteme i ‘ivot riba
na velikim dubinama. Na brodulaboratoriji mo}i }e da ‘ivi
izme|u 18 i 22 biologa, koji }e,
izme|u ostalog, prou~avati
pelagijski ekosistem, biodiverzitet
planktona i brojno stanje riba.
I BH GLAS I
Poljska: Zaspao pijan
na klupi, a probudio se
u mrtva~nici!
Poljak Marek Mihalski neprijatno se
iznenadio kada se probudio u gradskoj mrtva~nici u Lo|u. Pijan, zaspao je na klupi u gradskom parku,
a zabrinuti prolaznici koji su primjetili nepomi~no tijelo pozvali su pomo}.. Ljekari iz hitne pomo}i, po{to
nisu mogli da mu prona|u puls, mi-
se odazvati na pozive svog vlasnika
koji je nakon {to se pribli‘io grmu
imao {to vidjeti.. U grmlju je, zamotana u plavu torbu le‘ala uplakana
tek ro|ena beba.
Holandija: Dvije ‘ene u
svojim tijelima
{vercale gomile novca
Dvije Ekvadorke, stare 38 i 39
godina, „pale“ su na amsterdamskom aerodromu Schiphol sa
400.000 eura nakon {to su sletjele iz
Madrida. Novac su poku{ale prokrijum~ariti u tjelesnim otvorima, a dio
su progutale. @ene su postale sumnjive carinicima nakon {to su prona{li 8.000 eura u ru~nom prtljagu, pi{e
Global Post. Carinicima je trebalo
nekoliko dana da do|u do dokaza.
Sve je bilo u nov~anicama od 500
eura. @ene }e ostati u pritvoru za
vrijeme trajanja istrage.
Kuja o{tenila 17 ku~i}a
Njema~ka: Izgubio
automobil tokom
Oktoberfesta
Laboratorija na vodi
otkrivat }e tajne okeana
22
Luksemburga sa 100.000 eura sakrivenih u cipelama. Prema pisanju
njema~ke {tampe, 73-godi{njeg
Bavarca priveli su njema~ki carinici,
koji su u svakoj od njegovih cipela
na{li po 50.000 eura u krupnim apoenima i jo{ 100.000 eura u njegovom
koferu. Nema~ki dr‘avljani mogu da
kod sebe imaju najvi{e 10.000 eura
kada prelaze granicu sa Luksemburgom, koji va‘i za fiskalni raj.
VELIKA BRITANIJA
@enka irskog setera po imenu Quassia vom Wandsbarg) o{tenila je ~ak 17
ku~i}a i tako postavila novi nezvani~ni svjetski rekord. Uobi~ajena brojka
je osam-devet, ipak, ona je rije{ila da svoje vlasnike iz Velike Britanije
obraduje mnogobrojnim potomstvom. I to po prvi put u svom ‘ivotu, budu}i
da prije toga nije bila skotna. Iako }e imati malo problema dok ku~i}i ne
porastu, veoma lako }e ih prodati, jer se radi o tra‘enoj pasmini.
slili su da je mrtav i prevezli ga u
mrtva~nicu. Sutradan ujutru, 56-godi{nji Mihalski se probudio u mrtva~koj vre}i. Shvativ{i gdje se nalazi,
pani~no je vikao kako bi dozvao
pomo}, ali bilo je uzalud. Morao je
sam da se izvu~e iz ko{mara. Mihalski, koji je pre‘ivio pravi {ok, planira da podnese tu‘bu, pi{e Srna.
Velika Britanija: Pas
spasio ‘ivot tek
ro|enoj bebi
Njema~ka ov~arka Jade iz Birminghama postala je heroj nakon {to je
spasila ‘ivot tek ro|ene bebe koju je
neko, samo 24 sata nakon ro|enja
ostavio u parku. Kako pi{e mirror.
co.uk Roger Wilday izveo je psa u
{etnju, a da ne{to nije u redu shvatio
je kada je njegov ljubimac otr~ao do
grma i po~eo glasno lajati, odbijaju}i
DECEMBAR 2013
Rumunija: Odigrao 15
listi}a sa po 15 parova
i sve pogodio!
Jedan rumunski kladioni~ar „opelje{io“ je kladionicu po{to je popunio
15 listi}a sa po 15 parova i sve pogodio za dobitak od 42.000 eura. Liviju
Sakarin iz Turn Severina je ulo`io
novca u vrijednosti manjoj od jedne
marke na svaki tiket i zaradio ukupno
185.000 leja, {to je otprilike 42.000
eura. Sakarin je igrao me~eve posljednjeg kola kvalifikacija za odlazak na
Svjetsko prvenstvo u Brazil 2014.
godine. Kladionica ga je nekoliko dana kasnije pozvala da mu uru~i ~ek.
Italija: Lopovi
usisiva~em ukrali
novac iz bankomata
Dovitljivi lopovi na jugu Italije su
Tradicionalna tu~a jastucima
IZ SVIJETA
One Trade Center
progla{en najvi{im
neboderom
SAD
Odbor ameri~kih arhitekata proglasio je novoizgra|eni njujor{ki One
Trade Center, visok 541 metar, najvi{im neboderom u SAD, prenosi
BBC. Antony Wood, predsjednik Odbora za visoke zgrade i urbana
podru~ja, rekao je da je odlu~eno da se 124-metarski {iljak na vrhu
One Trade Centra prizna kao trajna struktura zgrade, ~ime je neboder
izgra|en na mjestu tornjeva blizanaca sru{enih 11. septembra preuzeo
naslov najvi{e gra|evine u SAD-u.
na originalan na~in, pomo}u usisiva~a, ukrali novac iz bankomata na
pumpi za gas. Lopovi su probu{ili
rupu na bankomatu i usisiva~em
izvukli sve nov~anice, ukupno 3.000
eura. Automatski sistem za uzbunu
se aktivirao, ali kada je policija stigla
prona{la je na mjestu doga|aja samo
usisiva~.
Srbija: Mlada pobjegla
usred vjen~anja i
odnijela darove!
U Gornjem Milanovcu na vjen~anju
desio se nesvakida{nji doga|aj.
Naime, kako pi{u „Na{e Novine“,
mlada je pobjegla usred proslave!
Sonja Stefanovi}, koja je trebalo da
se uda za Miroslava Mileti}a, kada
je muzika zasvirala pjesmu [abana
[auli}a „Skini prsten s desne ruke“,
ustala je, bacila burmu i pobjegla s
vjen~anja! Mlado`enja Mileti}
zajedno s mnogobrojnim gostima
ostao je zbunjen, o~ekuju}i da mu
se mlada vrati, a kad se to nije desilo,
svi su se razi{li.
Indija: Zbog prevelike
plate dao otkaz!
Sandip D‘ija radio je kao programer
u jednoj IT firmi u Bangaloru, i plata
mu je mjese~no bila oko 530 eura.
Deprimiran jer toliki ljudi u njegovoj
zemlji ‘ive na ivici egzistencije, Sandip (32) je vi{e puta molio nadre|ene
da mu smanje platu, ali su oni, zbunjeni, svaki put odbijali njegov zahtjev. Po{to vi{e nije mogao da
izdr‘i, dao je otkaz i ka‘e da se sada
osje}a bolje. U Indiji vi{e od 844 miliona ljudi ‘ivi ispod granice siroma{tva, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Ostali, oko 20
odsto stanovni{tva, povremeno pate
od gri‘e savjesti i osje}aja krivice jer
ne mogu da im pomognu.
Kina: Isprosio budu}u
suprugu sa 102
kilograma novca
Kineski zaru~nik poslao je svojoj
budu}oj supruzi dar od 8,88 miliona
juana (1,08 miliona ameri~kih dola-
O‘enio se najvi{i ~ovjek na svijetu
ra) kako bi je privolio na brak, pi{e
Shangai Daily. Dar je ceremonijalno
pred ku}u budu}e mladenke dovezen
cijelim konvojem luksuznih automobila, me|u kojima je bio i jedan Maserati. Ukupno 18 osoba nosilo je kutije od bambusa do vrha napunjene
crvenim nov~anicama od 100 juana
s likom Mao Zedonga, ukupne te‘ine
102 kilograma.
Saudijska Arabija:
Smr{ao 150 kilograma
kad ga je kralj
smjestio u bolnicu
Saudijac Halid bin Mohsen Shaari
smr{ao je 150 kilograma nakon {to
je kralj Abdulah za njega platio
medicinski tretman u bolnici, prenosi
CNN. Shaari, koji ‘ivi u gradu
Jazanu, prije tretmana je imao ~ak
Najvi{i ~ovjek na svijetu se o‘enio, a njegova mladenka jedva je iznad
njegovog struka. Sultan Kosen, 30-godi{nji Tur~in koji je visok 2,51
metar, napokon je na{ao suprugu, nakon {to je imao problema da na|e
partnericu zbog svoje visine. Ipak, uspio je na}i ‘enu kojoj ne smeta
~injenica da je on skoro metar vi{i od nje, prenose britanski mediji. On
je izjavio kako je godinama bio nesretan jer nije mogao na}i djevojku,
me|utim, kada je sreo Merve Dibo, njegov se ‘ivot promijenio.
U stolu koji je kupio
prona{ao gotovo
100.000 dolara te ih
vratio vlasnici
Mladi rabin Noah Muroff u stolu koji
je kupio preko interneta prona{ao je
gotovoo 100.000 dolara u gotovini
te ih - idu}e jutra vratio originalnim
vlasnicima, prenosi Huffington Post.
On je sto kupio za samo 150 dolara,
ali kad ga je rastavio da bi ga mogao
unijeti kroz vrata, u njemu je
prona{ao 98.000 dolara. Nakon {to
ga je odlu~io vratiti, ispostavilo se
Sapun od praha zlata i dijamanta
LIBAN
Najskuplji sapun na svijetu proizveden je u Libanu, javlja Anadolu
Agency (AA). U sastavu „najskupljeg sapuna“ nalazi se 17 grama praha
zlata i tri grama praha dijamanta. Generalni direktor firme Bejrutu
Ahmed Hassun kazao je za AA da je proizvodnja sapuna, kojeg su
nazvali „Katar“ trajala 1,5 mjesec. Hassun je dodao da je sapun
proizveden kako bi licu dao svje`inu i vitalnost, a ko{ta 2.800 dolara.
Prema njegovim rije~ima, u sastavu sapuna se nalaze razli~iti prirodni
parfemi i ulja. Cilj je bio i da sapun upi{e u Guinessovu knjigu rekorda.
610 kilograma i nije mogao da
ustane iz kreveta. Saznav{i za to,
saudijski kralj je u augustu naredio
da se on prebaci u bolnicu u Rijadu
gdje je podvrgnut intenzivnom
programu lije~enja koji je obuhvatio
i strogu dijetu i hirur{ke zahvate, a
koji je razvio tim od 21 stru~njaka.
SAD: Pre‘ivio dva udara
groma u istom danu!
TURSKA
ispri~ao je Wagner za „CBS“.
Wagnera je poslije udara groma
zbrinula medicinska sestra koja je
tako|e pratila trke. Wagner smatra
da ga je u ‘ivotu odr‘ala samo jedna
stvar – vjera.
Rodeo klovn iz Texasa pravim
~udom je pre‘ivio dva udara groma
u istom danu, prenosi „Sky news“.
Casey Wagner (31) u~estvovao je na
trkama „~udovi{nih kamiona“ u
Saint Jou, Texas, kad je po~ela oluja.
Sklonio se ispod drveta, gdje ga je
udario grom. - Sje}am se samo jakog
zvuka, a udar me je bacio na koljena.
Potom me je grom ponovo udario.
Vidio sam samo dvije dobre stare
munje, a potom su svuda bile iskre DECEMBAR 2013
da je u pitanju bilo nasljedstvo ‘ene
koja mu je prodala sto. Zaboravila
je gdje je novac spremila.
Australija: Majka
o‘ivjela bebu nakon
{to su je doktori
proglasili mrtvom
Bebu koju su lije~nici nakon ro|enja
otpisali i proglasili mrtvom majka je
o‘ivjela dr‘e}i je dva sata u naru~ju
nakon ~ega je beba po~ela sama
disati. Emily je odmah kao nedono{~e smje{tena u inkubator, a
lije~nici su nakon borbe za ‘ivot
maloga Jamieja proglasili njegovu
smrt. Majci su dali bebino tijelo kako
bi joj omogu}ili da se oprosti. Kate
je puna dva sata grlila Jamieja,
ljuljala ga u naru~ju i tada se dogodilo ~udo – beba je po~ela samostalno disati.
I BH GLAS I 23
ZABAVA
HUMOR
REVAN[
Mu‘ zamolio ‘enu da mu
ispe~e dva jajeta. Nakon nekoliko minuta u|e mu‘ u kuhinju i govori ‘eni:
Stavi malo vi{e ulja! Pazi,
nemoj da zagore! Za{to ih prevr}e{? Pazi da se ne razliju!
Sada ih okreni! Po‘uri! Jesi li
ti luda kad ih toliko mije{a{?
Ti mene ba{ nikada ne slu{a{!
Uvijek ih zaboravi{ posoliti!
Posoli ih budalo jedna! Sada
ih prevrni! Nemoj na tu stranu!
Pa de ih ve} jednom posoli!
Pazi! Pazi! Pazi!
[ta je tebi ~ovje~e? Zar misli{
da nikada nisam pekla jaja za
doru~ak? Shvata{ li ti koliko si
naporan? Za{to ovo radi{?
Samo sam ‘elio da ti poka‘em kako je meni kada vozim
auto! – odgovori joj suprug.
A pro{li put si znao, budaletino jedna – odgovori mu
mu{terija i ustade.
PSIHIJATRIJSKI SLU^AJ
U psih ijatr ijsko j boln ici
posjetilac pita upravnika:
Na osnovu ~ega vi ocjenjujete da li nekoga treba primiti
u va{u bolnicu?
To je veoma jednostavno
– odgovori doktor.
Kako mislite da je jednostavno?
Uvedemo pacijenta u kupatilo i damo mu ka{iku i {erpu te mu ka‘emo da na najbr‘i
na~in isprazni kadu.
E, sada razumijem – re~e
posj etila c. Ona j koji je normalan ne koristi ka{iku nego
{erpom isprazni kadu.
Nije tako. Onaj ko je normalan izvu~e ~ep i isprazni kadu. Da li vi ‘elit e sobu sa
FRIZURA
ra
frize
kupatilom ili bez kupatila –
Do{ao ~ovjek kod
upita ga doktor?
:
da se o{i{a
Dobar dan! Mo‘e li jedno
DOBAR RAZVOD
{i{anje?
Sretnu se dva poznanika
Mo‘e, mo‘e, kako da ne!
n ka‘e:
jeda
pa
m?
A kako da Vas o{i{a
o mi je {to ~ujem da
mi
Drag
e
stran
e
jedn
Sa
Ovako!
irio sa ‘enom.
a
pom
si se
ostavi rupu veli~ine pesnice,
ti ta informacija?
d
ce.
Otku
rupi
je
man
i
sa druge ~etir
^uo sam ju~er kada ste
Pozadi mi napravi neravne
i
no cijepali drva.
ijedi
zajed
pror
repove, a {i{ke mi
jok bolan. Dijelili smo
Ama
o.
ukos
ih
napravi
j.
no
je{ta
nam
Gospodine, ja Vas stvar
ne znam tako o{i{ati.
24
BH GLAS
BR. 40
I BH GLAS I DECEMBAR
DECEMBAR2013
2013
RIJETKA
PAMUČNA
TKANINA
(Fr.) (Mn.)
KOMPJUTERSKA
OBRADA
PODATAKA
USPOREDAN
FUDBASKI
STRUČNJAK,
IVAN
SVIRAČI
NA
OKARINI
ZELJASTA
BILJKA
TONA
GRAD
U ETIOPIJI
(AL.....)
PRIPADNIK
VITEŠKOG
REDA U
KRIŽ. RATU
PRILIČNO
BIJELI
UGLJIKOHIDRAT IZ KORIJENA BILJKE OMAN (Lat.)
HRVATSKI HOKEJAŠ
NA TRAVI, TONI
PORTUGAL
DIVLJA
SVINJA
slab osti sa jakim stra nam a
drugih ljudi.
· Karte koje su nam u ‘ivotu podijeljene ne mo‘emo
promijeniti. Mo‘emo uticati na
to kako }emo njima igrati.
· Nikada se ne penjite na
vrhove planina da bi vas svijet
vidjeo. Penjite se da vi vidite svijet.
· Prihvatite sopstvena ograni~enja jer ih samo tako mo‘ete prevazi}i.
· Bez obzira na to {ta drugi
o vama govore, sami odlu~ujete {ta }ete uraditi sa svojim
‘ivotom.
· Neprijateljima treba stalno
opra{tati jer je upravo to ono
{to ih najvi{e ljuti.
· Ljudi naj~e{}e glupim nazivaju ono pametno {to sami
ne mogu da razumiju.
· Po‘uda i pohlepa se nikada ne mogu do kraja zadovoljiti.
LJUTITO
IRANSKI
(Ital.) (Muz.)
FUDBALER,
(ANAGRAM:
FARSHID
“ORATI”)
VRLO,
VEOMA
RADIJ
AFORIZMI
· Ljubav i dobrota nikada
se ne mogu protra}iti. Oni
uvijek naprave razliku. Oni
blagosiljaju i onoga ko ih prima i onoga ko ih daje.
· Tvoja veli~ina mjeri se
tvojom dobrotom. Tvoje obrazovanje i intelekt mjere se tvojom skromno{}u. Tvoje neznanje otkriva tvoju sumnji~avost i predrasude.
· Tvoja veli~ina mjeri se uva‘avanjem i tolerancijom koju
pokazuje{ prema drugima.
· Nje‘nost i dobrota nisu
znaci slabosti i o~ajanja ve}
manifestacija snage i odlu~nosti.
· Najuzvi{eniji oblik mudrosti je dobrota.
· Budite vlasnik svog ‘ivota
jer }e u suprotnom njegov vlasnik biti neko drugi.
· Nikada ne poredite svoje
SKANDINAVKA BR. 40
KANADSKA
KNJIŽEVNICA
FRANSIS
PRIDJEVI UZ
IMENICU (Lat.)
BH. GLUMAC
BEŠLAGIĆ
LAHKI
METAL
Ć. T.
KOJI JE
OD
METALA
VANADIJ
ITALIJA
ODAZIV
NA POZIV
DOMOVINA,
ZAVIČAJ
(Turc.) (Mn.)
OSIM,
DOLI
KLIMAV
INDIJSKO
MUŠKO IME
(ANAGRAM:
“DIVNO”)
KALIJ
TEĆI,
PROTICATI
KOJI JE
OD
VINILA
VOJNA
BAZA
NATO-A
U ITALIJI
VRSTA
BOJNOG
OTROVA
RJE[ENJE IZ 39. BROJA: ARISTI, KARSLEN, ADIPOZE, DONOVAN, EJALETI, MERINI, BIVATI, [, ^INI, A.E.,
A.]., Z.A.P.S., R, VIPET, SIROTO, METALIK, BANANICA, SALONIT, ODISEJA, NASTRAN;
FARUKS TRANSPORT
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI
Datum
Mjesto
Vrijeme
Datum
Datum
Mjesto
Vrijeme
Svakog
3. u
mjesecu
Svendborg
Nakskov
Maribo
Sakskøbing
Nykøbing
Stege
Næstved
Brøndby Strand
Hedehuse
BKC København
Nivå
Slagelse
Nyborg
Odense
Ejby
Kolding
09,00
12,00-13,00
14,00-14,30
15,00
16,00-17,00
18,00
19,00
09,00-10,30
11,00
12,00-16,00
19,00
10,00-11,00
12,00-13,00
14,00-16,00
17,00
18,00-19,00
Svakog
4. u
mjesecu
Svakog
5. u
mjesecu
Adresa:
Faruks Transport
Dyrehavegårdsvej 38
6000 Kolding
Svakog
6. u
mjesecu
Svakog
7. u
mjesecu
Vejle
Brande
Horsens
Silkeborg
Langå
Randers
Grenå
Hobrå
Hadsund
Støvring
Frederikshavn
Ostevro
Ålborg
Viborg
Skive
09,00
11,00
13,00-14,00
15,00-15,30
16,30
17,00-18,00
19,00
09,30
10,30
11,30
13,00-14,00
14,30
15,30-16,00
18,00
20,00
Svakog
8. u
mjesecu
Svakog
9. u
mjesecu
Mjesto
Vrijeme
Thisted
Bested
Nørre Nisum
Ringkøbing
Herning
Sdr. Felding
Varde
Esbjerg
Haderslev
Abenraa
Sønderborg
Tønder
09,00
10,00
11,00
13,00-14,00
16,00
17,00
18,00
19,00-20,00
08,00
09,00
10,00-11,00
13,00-14,00
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa
dolazimo na lice mjesta po
prethodnom dogovoru.
Kontakt telefoni:
Humanitarne pakete i donirana ortopedska
pomagala
DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 25
26991626
vozimo besplatno!
60765140 / 60800141
26
I BH GLAS I
DECEMBAR 2013
DECEMBAR 2013
I BH GLAS I 27
28
I BH GLAS I
DECEMBAR 2013
Download

„MOŽEMO NAPRAVITI DOBAR REZULTAT U BRAZILU” POKLON