haber
Broj 73
Mart- April 2014 cijena jedna funta
BOSNIA AND HERZEGOVINA – ‘DRAGONS
IN HEART, DRAGONS ON THE FIELD!’
‘ZMAJEVI U SRCU, ZMAJEVI NA TERENU!
Iz Networka
Hertfortshire
16. SUSRETI
BOSANSKOHERCEGOVAČKIH
DOPUNSKIH ŠKOLA
Ovogodišnji 16. po redu susreti bosanskohercegovačkih dopunskih škola u
Velikoj Britaniji, pod pokroviteljstvom Bosna UK Networka, bit će održani u
subotu 14. juna 2014. godine u Londonu.
Domaćin ove tradicionalne školske
manifestacije već drugi put je bh.
asocijacija iz Hertfortshirea i naravno
dopunska škola koja radi pod njenim
okriljem.
dona, Birminghama, Derbyja i Manchestera. Učešće na ovoj priredbi
uzet će i folklorne sekcije Mladost
Bosne iz Birminghama i Bosanski biseri iz Derbyja.
Na
ovogodišnjoj
manifestaciji
pored domaćina očekuje se učešće
bosanskohercegovačkih dopunskih
škola iz Coventryja, Victoria- Lon-
Pripreme za ovu veliku kulturnosportsku
manifestaciju
dječijeg
stvaralaštva su uveliko u toku, a iz
Organizacionog odbora su nas informisali da su obezbijedili odlične
uslove za odvijanje ove manifestacije, na raspolaganju će biti dvorana
za nastupe škola te muzički i folklorni
program, te izvanredni sportski tereni
koji su više nego uslovni za odvijanje
manifestacije. Što se tiče programa,
predviđeno je da to budu kratki ali
efektni prikazi jednogodišnjeg rada u
našim školama.
MJESTO I
SATNICA ODRZAVANJA
Mjesto i satnica održavanja
Finchley RFC,
Summers Lane,
London N12 0PD
10-11 Dolazak
11.00 Otvaranje i dobrodošlica
11.20 Program Svaka škola 10
min programa
12.30 Nastup folklornih grupa
(najviše 2 kola za svaku grupu)
13.00 Ručak
14.00 Sportske aktivnosti
16.30 Proglašenje pobjednika i
dodjela nagrada
17.00 Kraj programa
HABER
•
Izdavač: BiH UK Network,
Bosnia House
36 Medley Road, Greet
Birmingham B11 2NE
Tel: 0121 772 3052,
Email:
[email protected]
www.bhuknetwork.org
•
Glavni
urednik:
Namik
Alimajstorović
[email protected]
•
Redakcija: Anes Cerić, Idriz
Kadunić, Zaim Pašić, Žana
Vukmirović
•
Stalna
saradnja:
Zijad
Bećirević (SAD), Dr Zdenka Besara, Haris Halilović
(Njemačka), Fahira Hasedžić,
Meho i Semira Jakupović,
Mišo Marić, Vesna Ružička,
Senadin Selimić, Mu­hamed
Širanović, Faruk Tičić, Ognjen
Tvrtković ,
•
Štamparija: Bosanska kuća,
Bir­mingham
•
[email protected] Bosnia
Herzegovina UK Network
Za kraj je predviđena podjela priznanja i medalja najuspješnijim đacima.
Inače, članovi bh. zajednice u Hertfortshireu obećali su veliku podršku
ovoj manifestaciji, i sudeći prema onome što pripremaju, niko iz Londona
neće otići nezadovoljan.
Kako je najvaljeno, učešće na ovoj
manifestaciji će uzeti i predstavnici
bosanskohercegovačke ambasade
u Londonu i Svjetskog saveza dijaspore koji će se obratiti prisutnima
i održati sastanak sa učiteljima koji
rade u školama.
2
&
Iz Networka
PROJEKAT BOSNIA UK NETWORKA
PROLJETNI IZLET U IRONBRIDGE
Uz ručak, pokoje piće, ukusnu kafu i čašicu razgovora, druženje je nastavljeno do kasnih popodnevnih sati. Mnogi su se
odlučili na dugu šetnju ulicama nekadašnjeg viktorijanskog grada, dok se jedan mali broj odlučio nakon kratke šetnje
odmoriti na odmaralištu pokraj rijeke Severn.
U sklopu svog redovnog pro- muzeja pored divlje rijeke Severn - dragu Bosnu; brda, zelenilo, mutna
grama brige o starijim članovima još uvijek spojena prvim svjetskim rijeka, čist vazduh i sl. Jedan od nabosanskohercegovačke zajednice u željeznim mostom (Iron Bridge), ko- jpoznatijih, Blists Hill Victorian Town
Birminghamu, Bosnia UK Network jeg su naši članovi uspjeli posjetiti i muzej posjetili su i naši članovi i u
proteklog vikenda organizovao je jednodnevni izlet za tu kategoriju svojih
članova. Vođa puta bile je uposlenica
Networka Lejla Solaković koja nam
je dala detaljanu informaciju o izletu:
“Autobus sa starijim članovima naše
zajednice krenuo je ispred Bosanske
kuće u Birminghamu na put prema
Ironbridgeu, gradu o kojem se ima
mnogo toga reći, ali svakako i vidjeti.
Ironbridge Gorge je kolijevka industrijske revolucije. Međutim, pored
industrijskog okruženja, ne treba
zanemariti ni tradiciju i nasljedstvo
kojom ovo mjesto raspolaže. Nakon
što je opisan kao "najneobičniji okrug
na svijetu", Ironbridge je još uvijek izvanredan i lijep, mjesto za posjetiti i
danas. Ogroman broj objekata i alata
industrije preživljava kao peći, tvor- prohodati njime. Divili su se pogledu muzeju se zadržali gotovo cijeli dan.
nice, radionice, kanali i naselja Coal- sa mosta i prelijepom pejzažu koji ga Radi se o mjestu koje je napravljeno
brookdale, Ironbridge, JACKFIELD i okružuje. Neki su prokomentarisali autentično mjestu za vrijeme vladaCoalport. Postoji deset nagrađivanih da ih okruženje podsjeća na njihovu vine kraljice Viktorije. Imali su priliku
vidjeti i porazgovarati sa obrtnicima i kostimiranim ljudima koji rade
željezo, modni porculan i staklo, posjetiti prijašnju apoteku te i u današnje
doba poznatu Lloyds banku. Divili su
se načinu proizvodnje svijeća, peći
koja peče preukusan domaći hljeb
i mnogim drugim dragocjenostima
ovog gradića. Uz ručak, pokoje piće,
ukusnu kafu i čašicu razgovora,
druženje je nastavljeno do kasnih
popodnevnih sati.
Mnogi su se odlučili na dugu šetnju
ulicama nekadašnjeg viktorijanskog
grada, dok se jedan mali broj odlučio
nakon kratke šetnje odmoriti na
odmaralištu pokraj rijeke Severn. Napustili su muzej sa mnogo lijepih utisaka i rekli da su kostimirani ljudi sa
građevinama, alatom, te sa ovakvom
atmosferom koja vlada uspjeli oživjeti
i dočarati život ljudi koji su u tadašnje
doba živjeli i radili u viktorijanskom
gradiću. BH UK Network će nastaviti
sa organizovanjem besplatnih izleta
za naše starije sugrađane i time ostvarivati cilj njegovog osnivanja, a to
je međusobno zbližavanje i druženje
članova bosanskohercegovačke komune koji su željni sačuvati svoj jezik
i kulturni identitet.
3
Iz Networka
Trla baba lan.. Bajka o ukidanju britanske vize za bosanskohercegovačke građane
BRITANSKA VLADA NIJE UKINULA VIZE ZA GRAĐANE BOSNE I
HERCEGOVINE ZATO ŠTO TO BOSANSKOHERCEGOVAČKA VLADA
U ZVANIČNOJ PISMENOJ PROCEDURI OD NJIH NIJE TRAŽILA
Štaviše, od 27. marta nosioci bh. pasoša koji vizu budu tražili u Sarajevu te usluge će plaćati £59 skuplje. Naime, britanska vlada nije zvanično poskupjela vize, ali je u proces izdavanja viza bh. građanima u igru ubacila novu kariku,
posredničku firmu Teleperformance Ltd, koja će pomoći odnosno biti posrednik u izdavanju viza, a ceh će, naravno,
platiti Bosanci i Hercegovci.
Vjerovatno znate onu priču o “babi”
koja je molila Boga da dobije na lotu,
i tako svake sedmice u krug, dok
Bogu nije dosadilo pa joj rekao “de
baba, uplati loto”. Slična poučna priča
mogla bi se povezati sa “bajkom”
koja govori o ukidanju britanske vize
za bosanskohercegovačke građane.
Poznato je da dugo vremena dvije
zainteresirane strane razgovaraju
o ukidanju viza našim građanima,
nažalost, do toga nije došlo, štaviše,
od 27. marta nosioci bh. pasoša koji
vizu budu tražili u Sarajevu te usluge
će plaćati £59 skuplje. Naime, britanska vlada je u proces izdavanja
viza bh. građanima u igru ubacila
novu kariku, posredničku firmu Teleperformance Ltd, koja će pomoći
u izdavanju viza, a ceh će, naravno,
platiti bh. građani. Doduše, Britanska ambasada u Sarajevu je ostavila
mogućnost vlasnicima bh. pasoša da
na intervju za izdavanje vize otputuju u Beograd, jer je tamo vađenje
vize ostalo po starom sistemu, bez
posrednika i dodatnih troškova.
POSEBAN PROCES
Mnogi se pitaju kada su zemlje Šengena ukinule vizu našim
građanima, zašto to nije uradila vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Odgovor
je poznat i on otprilike glasi ovako,
s obzirom da Velika Britanija nije
članica zemalja Šengena, ona u
posebnom procesu donosi odluke o
ukidanju vize državama koje to od
nje zatraže. Obično se to desi nekih
nom godišnje i na osnovu prispjelih
zahtjeva odlučuje o tome da li su
sazreli uslovi za ukidanje viza nekoj državi. Naravno, bez zvaničnog
zahtjeva od zainteresirane vlade,
nema ni razmatranja tih pitanja.
Poznato je da su vize bh. građanima
zemlje članice Šengena ukinule prije
40 mjeseci i bilo je za očekivati da
se ta barijera između BiH i Ujedinjenog Kraljavstva ukine. Nažalost,
očekivanja su jedno, a surova
stvarnost nešto sasvim drugo, istina je vrlo jednostavna, a odgovor vrlo kratak: Britanska vlada
nije ukinula vize za građane Bosne
i Hercegovine zato što to nijedna od
bosanskohercegovačkih institucija u
zvaničnoj pismenoj proceduri od njih
nije tražila. Prilikom mnogobrojnih
posjeta bh. političara Londonu bilo je
razgovora na tu temu, ali zvaničnog
pismenog zahtjeva NE.
To potvrđuje i odgovor kojeg smo
dobili iz Britanske ambasade u Sarajevu: “Mi nemamo informaciju
da je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva zaprimila zvaničan dopis. Ipak, o
ovom pitanju visoki dužnosnici Ujedinjenog Kraljevstva i BiH redovno
razgovaraju.“
Također, pitali smo ministra Zlatka
Lagumdžiju i ambasadora Mustafu Mujezinovića zašto vize nisu
ukinute i da li je poslat zvanični
zahtjev za ukidanje. Umjesto ministra Lagumdžije, o ovoj po njega
Detalj sa sastanka u ambasadi London
12-15 mjeseci nakon što članice
Šengena donesu odluku. Za to je
pri vladi Velike Britanije oformljen
poseban komitet koji se sastaje jed-
škakljivoj temi, odgovor nam je dao
njegov pomoćnik Zoran Perković:
„Vama je poznato da Velika Britanija nije članica zemalja Šengena
4
i samim tim kao država članica EU
nije obvezna da prati viznu politiku
Prazna obećanja
U svojoj izjavi gospodin Perković je
potpisnika ovih redova podsjetio na taj
sastanak u bosanskohercegovačkoj
ambasadi 2012. godine, kada su
članovi SSDBiH razgovarali sa ministrom Lagumdžijom. Tada je on, rekao
da će problem viza biti riješen nakon
Olimpijade, da o tome iz sigurnosnih
razloga ne treba ništa pisati, da će
on to pitanje sigurno sa svojim kolegoma Viliamom Hejgom za sva vremena skinuti sa dnevnog reda. Susret u ambasadi bio je 27. marta 2012.
godine, a tačno dvije godine nakon
toga, građani Bosne i Hercegovine
umjesto ukidanja viznog rezima dobili su skuplju i komlikovaniju porceduru prilikom izdavanja viza.
ostalih EU zemalja sa kojima BiH ima
liberaliziran vizni režim. Upravo iz tih
razloga, za vrijeme zvanične posjete
ministra vanjskih poslova BiH Londonu, u proljeće 2012. godine, od
britanske strane je zatražena liberalizacija vizne politike prema BiH ili
ukoliko to nije moguće, za prvu fazu
olakšanje viznog režima. ritanska
strana je obećala da će ovaj zahtjev
razmotriti po okončanju ljetnih Olimpijskih igara u Londonu tj. da do
završetka igara, iz sigurnosnih razloga, zahtjevi bilo koje države za liberalizaciju viznog režima neće biti razmatrani. Nakon završetka igara, sve
do danas, britanske vlasti ovo pitanje
nisu razmatrale iako je nekoliko puta
sa najvišeg nivoa u BiH isto ponovo
pokretano. U međuvremenu, zbog
kontinuiranog i snažnog migracionog
pritiska na Veliku Britaniju, britanske vlasti uvele su niz restriktivnih
mjera u oblasti migracione politike,
uključujući i pooštravanje procedura za izdavanje viza. Ni unutarnjopolitičke prilike u BiH ne idu u prilog
zahtjevu BiH za viznu liberalizaciju
sa VB. Na osnovu naprijed navedenog može se zaključiti da Velika
Britanija nema namjeru da u skoro
vrijeme mijenja vizni režim prema
BiH. Preciznije rečeno, BiH ne može
očekivati promjene u stavu Velike
Britanije u pogledu viznog režima sve
Iz Networka
dok ne napravi značajniji progres u
stabiliziranju političkih prilika u zemlji
i ispunjenju preuzetih obveza unutar
euroatlantskih integracija.” Naravno
Dear Damian Green,
(MP) Immigration Minister
House of Commons
London
SW1A 0AA
14th February 2011
Dear Mr Green
Re: Visa-free access for Bosnia and
Herzegovina citizens to the United
Kingdom
We are an organization called Bosnia and Herzegovina UK Network
which is composed of Bosnia and
Herzegovina citizens who live in
Great Britain. Bosnia and Herzegovina UK Network consists of 14
branches that are located around
the UK this was established in 1996
with our head office based in Birmingham.
The aim is to help Bosnian citizens
who came to the UK as refugees after the outbreak of the war in Bosnia
in1992 our aim is to assist Bosnian
people to adapt to the new environment in the UK; youngsters went on
and completed their education at
schools, colleges and universities.
While working age citizens took up
employment to help the
economy we can say that this Bosnian population has integrated well
into the British culture and most of
them have also become British citizens.
The Bosnian population in the UK
is not large, about 10,000. They are
organised through Bosnia House
associations that helped them to
zvanične posjete ministra Lagumdžije
Velikoj Britaniji. Dakle, navodjenje
tog zahtijeva u zvaničnom komunikeu razgovora smatra se oficijelnim
accustom to a new way of living regards to being in the UK and help
maintain contact with their homeland.
As you may know Bosnia and Herzegovina have achieved visa-free
access to the European Union's
through “Schengen Agreement”
which is considered one of the great
successes for this small country.
Since the UK is not a signatory to
the Schengen Agreements the UK
is not obliged to allow entry of Bosnian citizens to the UK without a visa
for this reason the Bosnia and Herzegovina UK Network would like to
ask you to consider the possibility of
changing legislations set to visas for
Bosnian citizens to make it easier to
enter the UK.
Why are we asking for this?
Many of the Bosnia citizens who
came to live in the UK are now honourable British citizens fulfilling their
duties and obligations in the same
way as other citizens for the UK.
We do believe that an opportunity
should be given to their families and
friends to come and visit them. They
will comply with all the legal requirements and regulations that are required
We sincerely thank you and hope
that you will favour our appeal for
any changes in legislations set to
visa for Bosnian citizens to make it
easier to comply.
Yours faithfully,
Meho Jakupovic
Chairman
o tome da naša vlada nije podnijela
zvanični zahtjev ni riječi.
NISU SE STEKLI USLOVI
U sličnom tonu, mnogo detaljnije ogovorio nam je i ambasador
Mujezinović. Pretpostavljate, ni on
nije spomenuo činjenicu da zvanični
zahtjev za ukidanje viza iz Sarajeva
u London nije stigao. Nakon toga
gospodu Perkovića i Mujezinovića
morali smo ponovo upitati da li je
zvanično to zatraženo. Nakon tri
dana čekanja i ponovnog upita, ambasador Mujezinović nam je, služeći
se diplomatskim rječnikom, napisao:
“Za takvo nešto još se nisu stekli
uvjeti “.
Dok je gospodin Perkovic je rekao:
“Zahtijev za liberalizaciju viznog
režima prema državljanima BiH ušao
je u zvanični komunike razgovora
Ministra vanjskih poslova BiH gosp.
Lagumdžije sa njegovim britanskim
kolegom William Hauge-om, prilikom
pokretanjem zahtijeva za liberalizaciju viznog režima. U nekoliko navrata
kasnije, ovo pitanje je apostrofirano
i u diplomatskim notama koje su
upučivane britanskoj strani.”.
Sramotna indolencija
Zajednica bosanskohercegovačkih
asocijacija i humanitarnih organizacija u Velikoj Britaniji, Bosnia UK
Network - Birmingham, prije tri godine prigodnim pismom obratila se
britanskom ministru za imigraciona
pitanja, gospodinu Damianu Greenu,
sa molbom da Britanska vlada, po
uzoru na zemlje "Šengena", ukine
vize građanima Bosne i Hercegovine. Inače, pismo je upućeno i na
adrese Britanskog diplomatskog
predstavništva u Sarajevu i ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu,
sa molbom da ga i oni diplomatskim
kanalima proslijede do gospodina
Damiana Greena. Naravno, zahtjev
nije ušao u ozbiljno razmatranje
jer nije došao sa zvanične državne
adrese. Ipak, korist od ovog pisma
mogu imati bh. Državne birokrate,
dovoljno je da ga prepišu, malo prilagode i pošalju na istu adresu. (Pismo
je u prilogu poruke.)
Da potpisnik ovih redova nije našo za
shodno da malo istraži ovu temu, koja
žulja preko 10 000 Bosanca i Hercegovaca koji žive na Ostrvu, vjerovatno ne bi dobili naknadnu poruku od
bh ambasadora u Londonu gospodina Mustafe Mujezinovića, koji je svim
zaintersiranim poručio: ” Ovo ostaje
jedan od prioritetnih zadataka, MVP
i Ambasada će nastaviti sa ovom
aktivnošću.” Doduše nije nam baš
bilo najjasnije, sa kojom aktivnošću,
jel praznom pričom bez ikakvih rezultata kao do sada ili konkretnim
rješavanjem ovog problema.
HABER
PRETPLATNI KUPON
IME I PREZIME.................................................................
ADRESA.............................................................................
...........................................................................................
TEL ...................................................................................
GODIŠNJA PRETPLATA IZNOSI £15
Ček naznačiti na: BH UK NETWORK
Molimo da ovaj kupon, zajedno sa čekom pošaljete na adresu:
BiH UK NETWORK, BOSNIA HOUSE, 36 MEDLEY ROAD,
BIRMINGHAM B11 2NE
5
Iz Networka
Intervju - Fahrudin Kesić, 33-godišnji advokat iz Birminghama
SA 22 GODINE POSTAO MAGISTAR
POSLOVNOG I EKONOMSKOG PRAVA
Fahrudin Kesić je pravi primjer kako bez rada i truda nema dobrog života i kako se samo velikim zalaganjem može
opstati i uspjeti u životu. Kao i mnogi, Fahrudin je u Englesku, u grad Coventry, došao sa najlon kesom, on i njegova
familija startali su od nule, teško radili, mnogo učili da bi dogurao do izuzetno poznatog i respektibilnog biznismena
Kozarčanin
Fahrudin
Kesić,
33-godišnji advokat iz Birminghama,
u posljednjih pet godina za svoj rad
u Velikoj Britaniji dobio preko 20
poslovnih nagrada. Njegov rad su
prepoznali stručnjaci iz Velike Britanije, njegovu poslovnu viziju cijene
i diplomati iz Hrvatske i Srbijanske
ambasade u Londonu, koji ga redovno pozivaju na svoje poslovne
skupove, dok će bh. diplomati u Velikoj Britaniji vjerovatno za izuzetno
uspješnog Fahrudina Kesića čuti tek
kada pročitaju ovaj tekst.
Inače, sve ove nagrade otišle su
u prave ruke jer je Fahrudin Kesić
pravi primjer kako bez rada i truda
nema dobrog života i kako se samo
velikim zalaganjem može opstati i
Hanna i Aiden
uspjeti u životu. Kao i mnogi, Fahrudin je u Englesku, u grad Coventry,
došao sa najlon kesom, on i njegova familija startali su od nule, teško
radili, mnogo učili da bi dogurao do
izuzetno poznatog i respektibilnog
biznismena.
Prije nekoliko dana Fahrudina smo
posjetili u njegovom poslovnom centru u “Jewellery Quarter” u centru Birminghama, mjestu gdje samo
odabrani mogu priuštiti sebi poslovnu
zgradu. Zamolili smo Fahrudina da
nam nešto više kaže o sebi i svom
školovanju:
Rođen sam u Kozarcu kod Prijedora. U Veliku Britaniju došao sam sa
dvanaest godina i već nakon četiri
godine položio GCSE ispite. Tada
sam dobio rezultate koji su iznenadili
sve moje profesore na Woodway
Park School and College, Coventry, naime bio sam među deset najboljih učenika u Engleskoj, ti rezultati su mi otvorili “velika vrata”. Sa
takvim ocjenama dobio sam priliku
da radim 'Advanced Levels', to su
posebna mjesta koja su u Engleskoj
rezervisana za talentovane studente.
Samo za dvije godine postigao sam
četiri A-Levela (standard je tri!), opet
sa najboljim ocjenama. Na zadnjem ispitu iz matematike imao sam
ocjenu 119.5 poena od mogućih 120,
što je bila najveća ocjena koja je ikad
data. Nakon A-Levela, 1998. godine
upisao sam pravni fakultet, a tri godine kasnije položio sam magistarski
na Univerzitetu u Warwick-u, jednom
od najprestižnijih pravnih fakulteta na
svijetu. Sa samo 22 godine postao
sam magistar poslovnog i ekonomskog prava, jedan od najmlađih ljudi
u Engleskoj sa takvim kvalifikacijama.
Nakon uspješne školske karijere,
naravno, uslijedila je i još
uspješnija poslovna. Recite nam više o Vašoj firmi,
načinu rada u njoj.
Advantage Business
Agency Ltd, sam osnovao 2008. godine i
ovlaštena je za obavljanje
poslovnog i finansijskog
savjetovanja,
revizije,
poreznog
savjetovanja, poslovnog restrukturiranja,
korporativnih
finansija,
forenzičkih
usluga kao i svih pravnih
usluga. U 2013/14. godini
radili smo sa približno 250 stalnih
klijenata, koji uključuju velike korporacije,
banke,
osiguravajuća
društva, društva javnog i privatnog
sektora, od čega oko 25% klijenata
čine veliki međunarodni klijenti. Danas zapošljavam četrdeset (40)
stručnjaka te surađujemo sa nizom
međunarodnih konsulting firmi, od
New Yorka, Pariza, pa do Sydneyja.
Naši stručnjaci imaju dugogodišnje
iskustvo u ovim poslovima koje su
stekli kroz višegodišnji program obuke
i treninga po standardima najvećih
međunarodnih konsulting firmi. Temelj na kome je izgrađena kultura
moje firme je definirana vrijednost,
koja je odraz načina na koji poslujemo, naših odnosa i mene samog.
Ove vrijednosti su temelj standarda
kojima vodim ovu kompaniju i koji
se mogu očekivati u našem odnosu
prema klijentima. Svakog dana postavljamo nove standarde u metodama
i programima poslovnog savjetovanja i to konstantnim usavršavanjem i
praćenjem razvoje tehnologije, kao
i ulaganjem u znanje naših zaposlenika. Zahvaljujući svom znanju i
dugogodišnjem radnom iskustvu,
6
zadovoljstvo nam je biti pouzdan
partner i pružati našim klijentima
kvalitetne usluge te poslovnu izvrsnost koja zadovoljava sve njihove
potrebe. To je nešto što nas razlikuje
od drugih.
Fahrudin Kesić
Kakav je osjećaj dobiti toliko velikih
priznanja u Vašim godinama?
Treba imati znanje i psihološku moć
za uspjeh. Meni su tek 33 godine i
najmlađi sam dobitnik ovih priznanja
u Britaniji. Ali to mi stvarno i ne znači
tako puno, jer to nije dokaz mog uspjeha.
Šta je 'uspjeh' ako nije ovo?
Vidite, samo nakon 10 godina u Britaniji, sa 22. godine, postao sam
magistar prava. U to vrijeme, kada
većina mojih vršnjaka iz BiH koji su
došli u Britaniju nije znala čak ni da
dobro govori engleski, to je bio uspjeh neuporedivih razmjera. Uspjeh
je, također, sa 33 godine imati svoju
firmu koja vrijedi najmanje 10 do 15
miliona funti. Počeo sam sa nule. To
je uspjeh.
Šta Vas motivira?
U životu mi je najvažnija moja familija,
to jest moj sin Aiden i moja kćerkica
Hanna. Oni su mi je motivacija da ustanem svako jutro i da radim ovo šta
radim. Želio bih da im dam sve one
stvari koje ja nisam imao kad sam bio
dijete. Ali teško je naći balans između
posla i porodičnog vremena. Ipak,
oni uvijek pobjede. I naravno, iza
svakog uspješnog muškarca je žena
– to je moja supruga Indira, bez koje
ovo ništa ne bi bilo moguće. Razumije moj posao i uz mene je i u dobru i u
zlu. U slobodno vrijeme sam na golf
terenima, sa mojim bratom Elvisom,
koji je žestok golf igrač.
Iz Networka
Gdje vidite sebe za 10 godina?
Ovo što radim sad je jako naporno.
Previše teško i psihološki opterećuje
preko granica. Finansijski gledajući
zarađujem lude pare, ali nije sve u
parama. Prošao sam faze skupih
auta, dizajnirane odjeće i tako tih
gluposti, tako da sad gledam gdje da
investiram stečeni kapital. Nešto će
biti u moj portfolio nekretnina u Britaniji, i naravno nešto bih želio vratiti u BiH, vjerovatno u Kozarac. Ne
mislim da je moguće raditi moj posao
cijeli život, ali samo “ON” zna gdje i
šta donosi sutra.
Naravno, neizbježni dio razgovora bila je Bosna i Hercegovina, sa
Fahrudinom smo razgovarali i o politici, sadašnjem stanju u Bosni i Hercegovini i njegovim ambicijama da
jednog dana pomogne BiH a i svom
voljenom Kozarcu. Prvo smo ga pitali
šta je, po njegovom mišljenju, glavni
problem sa Bosnom. Odgovor je,
naravno, bio u okviru prava i pravednosti:
i političke anomalije u Bosni, te jasno
upozorila da se ovakvim neodgovornim ponašanjem ne može dalje
voditi zemlja. Uprkos ovim problemima, mislim da BiH može uspješno
prebroditi sadašnju krizu te u isto
vrijeme profitirati uvodeći radikalne i
nužne promjene.
Šta biste Vi uradili da ste premijer
BiH?
Počeo bih sa borbom s gospodarskom krizom, kriminalom i nagomilanim dugovima. Brze i nužne
promjene, poput smanjivanja administracije, kontrole rada i odgovornosti
političara, strogo provođenje zakona
te ulaganja u kvalitetne i produktivne projekte mogu donijeti dobre
rezultate i biti poticaj za mobilizaciju
kvalitetnih ljudi te pokretanje širih
društvenih promjena. Mislim da BiH
treba slijediti primjer Hrvatske i Srbije
i početi sa okupljanjem stručnjaka
raznih profila bh. porijekla iz inozemstva i njihovim aktivnim uključivanjem
u rješavanje krize jer je očito da u
potrebna pozitivna iskustva vezana
za njihovu buduću struku, koji ću
ja osobno finansirati, kako bi im se
omogućilo sticanje radnog iskustva u
mojoj firmi. Mislim da je broj bosanskih studenata koji godišnje odlaze
na stručnu praksu u zemlje Zapada
jako mali i to je nešto što bih lično
želio da pomognem i promijenim.
Kako dovesti ljude kao što ste Vi
nazad u BiH?
Mislim da njih može osigurati samo
rigorozna
primjena
zakonskih,
poslovnih i ekonomskih okvira koji
će biti u skladu s praksom kvalitetnih
demokratskih država. Takve promjene mogu se najefikasije i najbrže
uvesti ulaskom BiH u Evropsku
uniju, stoga to i dalje treba biti prioritet ne samo lidera naše države,
nego i njenih građana koji su željni
stvaranja uređenijeg društva. Neozbiljni su političari is RS-a koji podupiru odgađanje ili odustajanje od EU
i NATO-a. EU je, unatoč svojim slabostima, dosad najuspješniji projekt
Bosna ima jako talentovane ljude, prirodne ljepote i bogatstva, ali problem
je u tome što je tu vrlo malo pravednosti, demokracije, slobode govora,
u kojoj se vrednuje stručnost, rad
i znanje. Jedan razlog je nedostak
kolektivne snage te teškim isorijskim okolnostima u uspostavljanju
državnog poretka. Međutim, mislim
da daleko najveći dio krivnje leži u
potpunom nedostatku odgovornosti,
uz manjak znanja i stručnosti onih
koji su preuzeli vodeće pozicije u
Bosni i Hercegovini.
Svjedoci smo raznih protesta, plenuma, ali jednostavno promjene nikako
da dodju. Kako Vi odvade vidite da se
promjene mogu desiti?
Nažalost, naš narod je postao imun
na svakodnevne krađe, korupcije
i nepravde. Mlade generacije na
tim primjerima uče da su pojedinci i
polički kriminalci zaštićeni zakonom,
velikim dijelom zbog korupcije u pravosudnom poretku. Bez korjenite
promjene vlasti, bolji dani za našu
zemlju teško da će doći. Šansu treba
dati mladim, obrazovanim, nekorumpiranim kadrovima. Uz to treba pred
lice pravde dovesti sve one koji su
doveli do ovako bezbadežne situacije u Bosni i Hercegovini.
Vi ste mlad čovjek, redovno idete u
Bosnu, razgovarate sa svojom generacijom. Ima li nade za mlade ljude u
BiH?
Sadašnja politika u BiH ima
poguban utjecaj na mlade, a njezino dugogodišnje trajanje dovodi do
marginalizacije i izolacije vrijednih,
pametnih i kvalitetnih stručnjaka i
radnika koji su svojim radom i odricanjem izgradili BiH te stvorili vrijednosti po kojima Bosna i jest priznata
u svijetu. Svjetska finansijska kriza u
potpunosti je razotkrila ove društvene
Kesić sa suprugom Indirom
državnoj administraciji manjka znan- koji je ostvaren u svijetu u posljednje, iskustvo i praktični rezultati. Vidite jem stoljeću.
primjer Lazara Krstića, koji je sada
Mislite da imamo šanse za EU?
ministar finansija u Srbiji. Posebno
Bosna
svojim istorijskim, kulturnim i
su važne nove generacije školovanih
kadrova iz zemalja poput Velike Bri- umjetničkim vrijednostima zaslužuje
tanije, Sjedinjenih Američkih Država, svoje mjesto u takvoj asocijaciji evNjemačke i Skandinavije, koji su ropskih naroda. Za izlazak iz krize i
voljni uložiti svoje karijere u razvoj stvaranje novog društvenog poretka
Bosne i Hercegovine. Najveći poten- u BiH treba dosta vremena, novih
cijal Bosne i jest u mladim, talenti- znanja i angažmana građana BiH
ranim i obrazovanim stručnjacima koji žive vani. No, također je jasno da
koji će donijeti nove standarde i promjene treba početi odmah, jer već
sutra može biti prekasno. Živeći u
radne navike.
Velikoj Britaniji posljednjih 20 godina,
Sa druge strane, po raznim anketanaučio sam od kolikog je značenja
uloga građanskog pravnog poretka,
ma, većina mladih jedva čekaju da
koji nije baziran na nacionalizmu. Uspobjegnu iz Bosne?
U pravu ste. Dosadašnja praksa bila pjeh BiH će ovisiti ne samo o sposobje da najkvalitetniji stručnjaci, stu- nosti naših lidera, nego i o motivaciji i
denti i učenici u pravilu odlaze vani, aktivnom radu svih njezinih građana,
gdje nastavljaju uspješne poslovne, koji su te lidere izabrali i koji upravo
akademske ili umjetničke karijere. Ali zato imaju odgovornost kontrolirati,
jedino rješenje je njihov angažman ili korigirati ga i mijenjati.
povratak u Bosnu jer samo to će ga- Za kraj, hvala na ustupljenom prosrantovati novo profesionalno znanje, toru i volio bih da ovaj moj intervju
nove radne standarde, prakse i odgo- bude poziv na buđenje građanima
vornosti. Međutim, sami angažmani cijele BiH da preuzmu svoju vlastitu
stručnjaka neće osigurati dugoročne odgovornost i aktivniju ulogu u prompromjene u Bosni. U sljedećih par jenama koje neminovno dolaze.
mjeseci osnovat ću jedan program
za mlade ljude iz BiH, kojima su
7
Iz Networka
Za iskazanu građansku hrabrost, solidarnost i humanost
SRĐANU ALEKSIĆU NAGRADA GRAHAM BAMFORD
Trebinjcu Srđanu Aleksiću podhumno je dodjeljena šestoaprilska nagrada GRAHAM BAMFORD, priznanje koje Grad
Sarajevo svake godine povodom dana oslobađanja dodjeljuje za iskazanu građansku hrabrost, solidarnost i humanost.
Radetu Aleksiću Srđanovom ocu,
priznanje su jučer uručili predstavnici
plivačkog kluba ”Stari Grad” iz Sarajeva, kojima je kao sljedbenicima
i poštovaocima Srđanovog djela
pripala čast da u ime oca Radeta
preuzmu nagradu u Sarajevu.
u BiH. Sada kad razmislimo, jedan
”hladni” englez što mi kažemo da se
spali zbog toga što mi uludo ginemo
je stvarno ljudski gest.Posebno mi
je drago što je ta nagrada pripala
Rade i dodao da je zahvalan ljudima
iz Sarajeva.
”Srđan nikada nebi dobio nagradu
da nije zaživio kod ljudi Sarajeva, jer
”Nagradu je primio Muhamed
Ajdinović, a mi smo danas tu da je i
lično uručmimo Radetu, jer u samoj
najavi, a i sam voditelj čitave manifestacije je rekao da je to bila Radetova želja, a i naša jer se mi u
našem klubu trudimo da budemo slijedbenici Srđanove poruke.
To je naša misija i eto bit će u
budućnosti vizija da među ljudima, posebno mladima održavamo
Srđanov lik samim tim što je bio
plivač i sportista, rekao je trener PK
Stari Grad Haris Alić i dodao da su
se sa Radetom upoznali polovinom
fenbruara, kada su na proputovanju
za Herceg Novi svratili na Srđanov
grob.
Rade Aleksić kaže da je posebno
ponosan na ovu nagradu koju je dobio Srđan. ”Graham je bio čovjek britanac koji se 1993 godine, pred parlamentom Engleske spalio protestujući
protiv stradanja civilnog stanovništva
Asim Hajdinović i Haris Alić sa Radom Aleksićem
našen Srđanu. Ja više ne govorim
moj Srđan i kao što vidite ja sam htio
da Srđan pređe u život mladosti, u
život budućnosti ne zbog Srđana
nego zbog njih da shvate da je potreban drug, da je potreban prijatelj i na
karaju krajeva potrebno se žrtvovati,
jer ništa ne pada s neba” rekao je
politika ipak osluškuje šta ljudi žele
i oni su osjetili da će to za njih biti
korisno da dodjele nagradu Srđanu,
a vjerujem da i u njima samima postoji čovjek tako da sam zadovoljan,
mada me sve zamara i troši, ali isplati se i trošiti se,” zaključio je Rade.
sigurno mogu dati - vojnu zaštitu",
napisao je 48-godišnji Britanac u
oproštajnom pismu.
Ovaj britanski Jan Palah ni na koji
način nije bio povezan s BiH i njenim
građanima, ali su ga slike užasa iz
BiH natjerale na žrtvovanje. Bamford je bio duboko potresen slikama
koje su stizale iz Hrvatske i BiH. U
tadašnjim svjedočenjima poznanika i
psihologa, u svakoj je dječijoj žrtvi u
BiH vidio svoju kćerku. Njegovo stan-
GRAHAM BAMFORD, BRITANAC KOJI SE
SPALIO ZBOG RATA U BIH
Za većinu građana BiH Graham
Bamford je tipično britansko ime i
prezime, bez posebnog značenja i
sentimenta. Iako je žrtvovao sebe
kako bi skrenuo pažnju svjetske, a
prije svega britanske javnosti na rat u
BiH, danas se njegovo ime spominje
tek 6. aprila, tokom dodjele nagrade
nazvane po njemu koju je ustanovila
Gradska uprava Grada Sarajeva
2009. godine, piše Anadolu Agency.
Ovaj plemeniti i časni Britanac se
na današnji dan, 29. aprila 1993.
godine, usred bijela dana ispred
Donjeg doma britanskog Parlamenta polio benzinom i zapalio. Smrt u
najstrašnijim mukama bio je njegov način da ukaže na stradanje
građana Bosne i Hercegovine, koji
su bjesomučno ubijani, proganjani i ponižavani samo zato što se
drugačije zovu i mole Bogu.
"Britanska vojska ne smije biti
počasnom gardom na masovnoj sahrani. Bosanske bebe, djeca i žene
čekaju da im političari daju ono što
8
Iz Networka
je se pogoršalo nakon snimaka masakra u Ahmićima, 16. aprila 1993.
godine, kada je ubijeno 116 osoba, a
među njima i tromjesečna beba.
Britanski mediji, osim Guardiana,
događaju nisu posvetili posebnu
pažnju. Sjećanje na Bamforda u BiH
danas postoji tek u tragovima. Pone-
ki novinski tekst na godišnjicu njegovog plemenitog čina i nagrada Grada
Sarajeva koja se dodjeljuje za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost,
solidarnost, humanost i altruizam.
O njegovom djelu i šutnji koja ga
je pratila hrvatski režiser Nenad
Puhovski je snimio dokumentarni
film koji je u Sarajevu prikazan na
današnji dan prije tri godine, u programu Modula memorije. Nijedna
ulica danas ne nosi ime Grahama
Bamforda niti je u gradu pronađeno
mjesto za spomenik koji je napravio
akademski kipar Mustafa Skopljak.
Ogromni troškovi reprezentacije:
BH. DIPLOMATI ĆE DRŽAVI MORATI VRATITI DESETINE HILJADA KM!
Bosna i Hercegovina je za rad svoje diplomatsko-konzularne mreže (DKP), koja broji 56 ambasada, misija, generalnih
konzulata i konzulata u 2013. godini potrošila 35.576.585 KM ili 96 posto od planiranih sredstava rashoda koji su iznosili
skoro 37 miliona maraka, potvrđeno je za Klix.ba u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Najviše prekoračenje utroška desilo se trošilo i u Amanu, Ankari, BerIako je za svaku državu neophodno se u Moskvi gdje je ambasador Ivan nu, Budimpešti, New Yorku, Otavi,
da ima snažnu diplomatiju, jer je ona Barbalić. Tamo je na reprezentaciju Washingtonu, Ženevi, kao i Chicagu,
ogledalo zemlje u svijetu, pa i da se potrošen jedan solidan stan u Sara- gdje djeluje generalni konzul Brane
u nju ulaže, jednako je važno da se jevu ili 46.425 KM, što je za 23.000 Pećanac koji je uzburkao duhove
u vremenima opće krize i neimaštine KM ili skor duplo više od dozvolje- javnosti
organizirajući
proslavu
troši domaćinski, te da se podvuče nog.
Dana RS u Sjedinjenim Američkim
crta i pod efekte djelovanja naše
Državama (SAD). O Pećancu je,
diplomatske mreže u političkom i Potom slijedi Misija BiH u Evrop- podsjetimo, bez saglasnosti raspravekonomskom smislu.
skoj uniji (EU) na čelu sa Igo- ljalo i Predsjedništvo BiH, ali bez
rom Davidovićem koja je utrošila za saglanosti o njegovoj smjeni.
Troškovi u Vatikanu
15.112 KM više novca od dozvoljeZa razliku od činjenice da je za rad nog ili oko 27 hiljada KM.
Više se na večere i druge đakonije
DKP BiH u prošloj godini na potrošilo i u Frankfurtu, Kopenhagenu,
jedinim stavkama izvršenja budžeta Da je prilike za trošenje na račun Milanu i Londonu, kao i u Misiji
ostvarene uštede (u MVP BiH ističu države BiH bilo i u papinskoj državi, OSCE-a u Beču. Najmanje je iznos
činjenicu da je za plaće uposlenih u
prekoračen u Džakarti, Madridu,
Parizu, Tripoliju i Varšavi. Pozitivni
primjeri su DKP u Beogradu, Hagu,
Kula Lumpuru, Berlinu, Nju Delhi,
Oslo, Rim, Strazbur, Štokholm, Tel
Aviv, koji su ostvarili uštede.
Vraćanje novca državi
Zanimljivo, u namjeri da dokine
praksu nedozvoljenog rasipanja
državnog novca na reprezentaciju,
kako nam je potvrđeno u MVP BiH,
ministar vanjskih poslova BiH Zlatko
Lagumdžija ovih dana je poduzeo
prve mjere.
DKP mreži utrošeno 13,15 miliona
ili 95 posto od planiranih 13,82 miliona), na stavci reprezentacije se nije
štedjelo.
Kako Klix.ba saznaje, u četvrtom
kvartalu 2013. godine u pojedinim
DKP BiH zabilježena je prekomjerna
potrošnja u segmentu reprezentacije, iako su se do četvrtog kvartala
bh. diplomate uglavnom pridržavali
plana utroška novca namijenjenog
za večere, prijeme, poklone i slično.
Prema dokumentaciji koju su novinari
Klix.ba dobili pozivajući se na Zakon
o slobodi pristupa informacijama u
BiH, umjesto planiranih 465.833,46
KM utrošeno je visokih 542.762,97
KM, što je više za cijelih 76.929,51
KM.
potvrđuje utrošak skoro 20 hiljada
KM na reprezentaciju tokom 2013.
godine, skoro 13.456 KM više do
dozvoljenog nivoa. Sve to potvrđuje
i tabela utrošaka koja je novinarima
Klix.ba data na uvid.
Loše primjere je slijedila Ambasada BiH u Briselu gdje je, također,
utrošeno 24.578 KM, što je za 12.578
KM više od planiranog. U Abu Dabiju, gdje je ambasador Aleksandar
Dragičević, je potrošno za skoro
12 hiljada KM više novca poreskih
obaveznika ili 25.748 KM.
Cifra za reprezentaciju je prekoračena
i u Kairu. U Egiptu je potrošeno skoro
6.000 KM ili duplo više na reprezentaciju. Preko dozvoljenog iznosa
9
"Nakon
utvrđenih
prekoračenja
od strane pojedinih DKP, šefovi
DKP, koji su prekoračili budžet, su
zaduženi na ličnom kontu za 50 posto prekoračenja, a ostalih 50 posto
je namireno iz rezervi sjedišta MVP
BiH", kazali su Klix.ba u MVP BiH.
Tako će šef DKP-a u Moskvi morati državi da vrati 11.524 KM, prvi
diplomata u Vatinkanu, gdje je ambasador Slavica Karačić, 6.728 KM,
a njen kolega iz Abu Dabija skoro
6.000 KM. Oko 7.500, odnosno oko
6.000 KM će morati vratiti šefovi
DKP u Ambasadi BiH u Briselu, kao
i u Misiji u EU. A za novčanikom će
morati da posegnu i diplomate u
svim drugim diplomatskim središtima
gdje su prekomjerno trošili državne
pare na reprezentaciju, te će morati
da vrate 50 posto od nedozvoljeno
potrošenog novca građana.
Iz Networka
Forenzičarka Esma Aličehajić:
VRATILA SAM SE IZ ENGLESKE U BIH DA
TRAŽIM NESTALE
Tešanjka Esma Aličehajić napustila je komfor koji garantuje život u zemlji poput Engleske kako bi se prije nekoliko godina vratila u domovinu i pomogla u traženju posmrtnih ostataka osoba nestalih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Ova 29-godišnjakinja napustila je BiH
početkom rata i zajedno s porodicom
otišla u Englesku. U Manchesteru je
odrasla i završila srednju školu nakon čega je upisala forenzičke nauke
na University of Central Lancashire u
Prestonu.
Objašnjava kako terenski rad predstavlja fizički napor, a suočavanje s
rodbinom nestalih psihički.
"Oboje je teško na svoj način, ali
psihički aspekti ostavljaju dugotrajnije posljedice na osobu", pojašnjava
Aličehajić.
Proces pronalaženja nestalih teče
mnogo sporije i zavisi od vrste grobnice u kojoj su pronađeni posmrtni
ostaci. U proces su, osim ICMP-a,
uključene i lokalne institucije, patolozi i samo njihov zajednički, koordinirani rad donosi rezultat.
Aličehajić u razgovoru za Anadoliju
kaže kako su joj forenzičke nauke
uvijek bile interesantne, a u vrijeme
kada je odlučivala šta izabrati za
životni poziv, bile su popularne TVserije poput "Crime Scene Investigation" (CSI). Ipak, u donošenju njene
odluke presudila je činjenica da bi
se tim poslom mogla baviti i u BiH, u
procesu traženja nestalih osoba.
Kaže kako svoj posao može raditi
samo ukoliko emocije isključi i sve
obavlja profesionalno.
A rezultat je identificiranje posmrtnih
ostataka na osnovu DNK podudaranja s uzorcima krvi koji se nalaze
u bazi podataka. Tada porodice
nestalih konačno nađu svoj smiraj i
mogućnost da svoje najdraže sahrane na dostojanstven način.
"Sebi ne dozvoljavam da to nosim
kući, jer bi to imalo negativan utjecaj
na mene. Slobodno vrijeme provodim s prijateljima, rodbinom, volim da
Pogibija kolege
Prije sedam godina je došla u BiH
na odmor i kontaktirala ljude iz
Međunarodne komisije za nestale
osobe (International Commission
on Missing Persons - ICMP), nakon čega se prijavila na konkurs za
forenzičkog arheologa i antropologa.
Dobila je ugovor od 2008. godine,
kada napušta Englesku i dolazi u Tuzlu, gdje je prvih pet mjeseci radila u
mrtvačnici, sve dok nije počeo terenski rad.
Aličehajić
kaže
kako
posao
forenzičkog antropologa i arheologa počinje s otkrivanjem masovne
grobnice. Dolaskom na teren, ekipa
procjenjuje koji je najbolji način ekshumacije i dokumentovanja dokaza koji bi mogli biti važni za sudsko
procesuiranje zločina i identifikaciju
žrtava.
"Zatim određujemo granice grobnice
i koristimo alatke kako bismo očistili
posmrtne ostatke, sve fotografišemo
i radimo 3D mapiranje. Sve što se
uradi, radi se zbog daljeg proceusiranja zločina. Najvažnije je sve dokumentovati, jer ćete u protivnom izgubiti dokaze", opisala je svoj posao
Aličehajić.
Sekundarna grobnica u okolini Srebrenice bila je prva na kojoj je radila.
Kaže kako joj nije bilo teško raditi,
jer se dugo pripremala za to, ali svoj
prvi zadatak pamti po pogibiji kolege,
koji je stradao u saobraćajnoj nesreći
prilikom povratka sa ove teško
pristupačne lokacije.
Fizički i psihički napori
Esma Aličehajić u ICMP-u radi kao
jedini terenski forenzički antropolog/
arheolog.
"Bude mi jako drago kada se to desi
pošto smatram da to njima znači da
mogu nastaviti sa svojim životima",
kaže Aličehajić.
Tomašica - miris neraspadnutih tijela
Radeći u ICMP-u, Esma Aličehajić je
bila na više od 70 masovnih i manjih
grobnica.
Esma Aličehajić
kuham i gledam filmove", ispričala je
Aličehajić za Anadoliju i dodala kako
se najviše druži s kolegama iz ICMPa, ali da imaju pravilo da nakon 19
sati "ne smiju" pričati o poslu.
Ispričala je i kako joj se nikad nije desilo da joj se prizori s grobnica javljaju u snu, ali da zna kolege kojima
se to desilo nakon prvog dolaska na
grobnicu.
"Ja sam to studirala i uvijek se spremala za ovakav rad, tako da sada
nemam nikakve psihološke tegobe",
rekla je Aličehajić.
Pitali smo je da li još uvijek gleda
serije, zbog kojih je djelimično i
izabrala ovaj poziv. Rekla nam je da
ih ne prati, otkad zna da nisu previše
realne.
"Naravno da nisu realne, jer oni cijelu
priču moraju prikazati za pola sata ili
sat. To u životu ne ide tek tako. Naravno, oni moraju unijeti stručno znanje
u seriju, inače ne bi imalo smisla, ali
to, nažalost, u stvarnosti ide mnogo
sporije", kaže Aličehajić.
10
Kaže da joj je najteže bilo raditi na jezeru Perućac, jer je teren
bio specifičan. U traganje je bilo
uključeno 200 volontera, mnogo radnika i sve je zahtijevalo veliku organizaciju. Dodaje kako je bilo i fizički
naporno, jer su pokrivali površinu
od 50 kilometara, bez mogućnosti
pristupa automobilom ili čamcem.
Poseban profesionalni izazov bila je
masovna grobnica Tomašica kod Prijedora. Kako je ispričala Aličehajić,
tijela su pronađena u glini, bez kiseonika, pa se nisu raspadala na
uobičajan način. Meko tkivo se saponificiralo i stvaralo jak miris.
Na grobnicu su svaki dan dolazili i
članovi porodica nestalih, koji su na
sve načine pokušavali pomoći ekipama koje su radile na ekshumaciji.
Spremali su kafu i hranu, a donijeli su
i peć kako bi se mogli ugrijati.
"Svakih pola sata smo trčali do peći
da nam se vrati osjećaj u ruke, pa
opet nastavljali s radom", objašnjava
Aličehajić.
Dodaje i kako se nije pokajala što se
vratila u BiH i da smatra kako je sve
dobro iz nekog razloga. Kaže kako su
njeni roditelji ponosni na njen izbor i
odluku da se vrati u rodnu zemlju.
Anadolija
Iz Networka
BRAVO OGGI! TOMIĆEVOM FILMU "U POTRAZI ZA PORODICOM" PRESTIŽNA BAFTA NAGRADA!
Riječ je o potresnoj životnoj priči bivšeg štićenika Doma za djecu bez roditeljskog staranja na Bjelavama.
"U potrazi za porodicom" je film zdravstvenih problema, pa sam tako for Children, Oggi Tomić je otišao u
reditelja Oggija Tomića i Chrisa Les- sedam dugih mjeseci bio u bolnici, Veliku Britaniju i upisao engleski jezik
lieja osvojio je BAFTA Scotland New gdje sam se oporavljao. Bolest koju na Cambridge Language and Activity
Talent Award u kategorijama 'New sam imao je 'voda u glavi' (ne znam Coursesu.
Work' i 'Factual', prestižnu nagradu stručni naziv za tu bolest), a ljekari “HHC je svake godine slao po dvoje
za mlade autore! Vijest je Oggi ob- su u to vrijeme vjerovali da se nikada djece iz Hrvatske na kurs engleskog
javio na svom twitter profilu s foto- neću totalno oporaviti.
jezika, na prestižni koledž Camgrafijom s dodjele!
Sjećam se i da me je majka nekoliko bridge Language and Activiy Coursputa posjetila kada sam bio u Domu es, a 2000. su počeli sa projektom u
Oggijev film bio je nominiran u kat- u Zenici, a već pred sami rat nije više Bosni i Hercegovini tj. Sarajevu, pa
egoriji više od 350 filmova mladih dolazila u posjetu.”
su u Englesku poslali mene i još jedautora!
Škotlanđanin Chris Leslie zainteres- nog štićenika Doma Bjelave. Dakle,
Film mladog bh. reditelja i produ- ovao je Oggija Tomića za fotografiju nas dvojica smo otputovali u ljeto
centa premijerno je prikazan na i naučio ga osnovama “fotografskog iste godine, pa smo tri sedmice provSFF-u prošle godine, a BAFTA Scotland je objavila da se nalazi u kategoriji filmova baziranih na stvarnim
činjenicama.
Podsjećamo, riječ je o potresnoj
životnoj priči bivšeg štićenika Doma
za djecu bez roditeljskog staranja na
Bjelavama.
Oggijeva priča objavljena je i u knjizi 'Djetinjstvo u ratu' Jasminka
Halilovića.
Ogi Tomić rođen je 1985. godine.
“U domu sam živio i odrastao od svog
rođenja. A, u Dječiji dom Bjelave sam
došao za vrijeme rata, 1994., kada
sam pobjegao iz zeničkog Dječijeg
doma koji se zove Dom Porodica.
Na bijeg sam se odlučio sa još dva
prijatelja koji su živjeli sa mnom. U
to vrijeme sam imao samo devet godina, ali život u zeničkom Domu nikako nisam mogao podnijeti, pa sam
se morao odlučiti na bijeg. Bio sam
spreman živjeti na ulici, ili bilo gdje,
samo ne u tom domu.
Nakon nekoliko sedmica provedenih
u bijegu i životu po ulicama Visokog,
bez hrane, odjeće i vode, pronašla
nas je policija, koja nas je poslala
prvim autobusom za Sarajevo u ljeto 1994. godine. Na njihovo pitanje
odakle smo, mi smo izbjegavali
odgovoriti da smo iz zeničkog Doma,
jer nismo htjeli da nas pošalju nazad, zato što smo znali šta nas čeka
i kakvu nam dobrodošlicu priprema
tadašnja direktorica Doma.
Po dolasku u dom Bjelave, lijepo
smo dočekani i, zaista, iskreno i od
srca bili primljeni od socijalnog radnika Ermina Terke i direktora Amira
Zelića”, govorio je za SB Ogi Tomić.
”Tada nisam imao dovoljno godina
da razmišljam da je rat i da nije sigurno biti vani, ali srećom sam preživio
strahote rata i dobio veću šansu u
Sarajevu nego u Zenici. Po završetku
rata i dolasku u dom Bjelave, sve se
počelo mijenjati nabolje. Ne sjećam
se događaja prije rata, znam samo
da sam nakon rođenja imao velikih
zanata”.
“Kada sam imao samo dvanaest
godina, počeo sam razvijati veliko interesovanje za fotografiju i za
to je Chris kriv. I dan-danas Chris
Leslie je jedan od mojih najdražih
prijatelja. Jer Chris me je ne samo
naučio fotografiji nego mi je i pomogao u životu, što meni jako puno
znači. I dalje smo u kontaktu i često
se čujemo i sretnemo u Londonu ili
u Glasgowu, gdje on živi sa svojom
porodicom. U ljeto 1997., dakle, organizacija HHC otvorila je radionicu
fotografije u domu Bjelave koju je vodio i bio zadužen za nju Chris Leslie
iz Glasgowa. On je dao sve od sebe
da zainteresira što više Sarajlija, a
ponajviše štićenika doma Bjelave, za
fotografiju, koja bi nam, naravno, u
budućnosti pomogla u životu.
Radionica se nalazila u starom dijelu
Doma, gdje je nekorišteni prostor
pretvoren u mini developing studio.
Nažalost, kurs fotografije imao je
samo nekoliko polaznika iz Doma,
a većina članova nisu bili štićenici.
Ali, bilo je super, jer su nama, djeci
iz Doma, omogućili da se u to vrijeme upoznamo sa ostalom rajom iz
obližnjih naselja, kao što su Breka,
Podhrastovi... Iz kompletnog projekta, ja sam samo jedan koji je poznavanje fotografije iskoristio u budućem
radu i vlastitoj edukaciji, i to mi sada
puno pomaže na studiju”, veli Oggi.
Godine 2000., posredstvom nevladine organizacije Hope and Homes
11
eli u učenju engleskog jezika, što je
bilo fantastično iskustvo”, kaže Oggi
Tomić.
Na Fakultet za dokumentarni film i
TV prestižnog Univerziteta u Newportu primljen je 2006. Tokom studija
snimao je dokumentarni film o institucijama za djecu bez roditeljskog
staranja na Balkanu.
Njegove fotografije do sada su bile
izložene u Londonu, New Yorku i u
Sarajevu.
“Imao sam nekoliko izložbi u Londonu, New Yorku i, naravno, u Sarajevu, zahvaljujući Chrisu Leslieju i
HHC-u. Izložbe su bile postavljene u
periodu od 1998. do 2001. godine. U
Sarajevu je izložba mojih crno-bijelih
fotografija bila postavljena u Buybooku. U Londonu, moje fotografije
su bile izložene u House of Parliament Reception.
U New Yorku nisam bio, a fotografije
su bile postavljene sredinom 2001.
godine. Jumbo poster sa mojom fotografijom bio je nekoliko sedmica, u
ljeto 2000., izložen i u London Victoria Undergroundu. Taj jumbo poster
je takođe pomogao HHC-u da prikupi
novac za djecu bez roditeljskog staranja. Meni je u to vrijeme bilo samo
petnaest godina i prvi put sam svoj
rad izložio u Engleskoj, stoga je to
bio jako emotivan period i fantastičan
za moju karijeru, jer, kako god, nije
mala stvar imati poster objavljen u
srcu Engleske."
Haberi iz Asocijacija
London – BHCAC
ŠVEDSKO-BRITANSKI SAMIT U GRADU NA TEMZI
BiH udruženje BHKF "Meša Selimović" - Bosanska dopunska škola iz Linköpinga (peti grad po veličini u Švedskoj)
je organizovalo studijsku posjetu Londonu za svoje nastavnike i druge vođe kružoka (cirkelledare), u ovo putovanje
“ukalkulisali” su i druženja sa našim zemljacima u Londonu.
U posjeti bosanskohercegovačkom
savjetodavnom centru u Londonu
početkom aprila boravila je delagacija učitelja iz bh. dopunske škole
iz švedskog grada Linkopinga. To je
bila prilika da se sretnu bivši potpredsjenik SSDBiH Nesib Karišik i aktuelni čelnik SSDBiH
Zaim Pašić iz
Londona, čija je
organizacija i bila
domaćin
ovog
druženja. Kako
je protekao ovaj
mali
švedskobritanski
samit
rekla nam je
menadžerica bh.
Centra Sadžida
Trozić:
“Taj
vikend
prošao
nam je u prelijepom druženju
sa našim gostima iz udruženja
BHKF “Meša Selimović”, pod čijim
okriljem radi ova dopunska škola.
Pokazali smo im sve znamenitosti
grada na Temzi, a u subotu navače
organizovali smo zajedničku večeru
i prigodno druženje u prostorijama
našeg centra. U ugodnom ambijentu
se razgovaralo o mogućoj saradnji
naših asocijacija u narednom periodu
i razmjeni posjeta, a gosti iz Švedske
upoznati su s osnovnim aktivnostima
BHCAC i bili su prijatno iznenađeni
da i u Londonu postoji takva organizacija koja prvenstveno ima namjenu
da pomaže našim starijim građanima
koji imaju dosta problema zbog
London:
jezičke barijere, ali pokušavaju da se
uključe u redovan život putem raznih
aktivnosti. Takođe želimo istaći da su
ovakve posjete dobrodošle da se Bosanci i Hercegovci vise upoznaju, a
to je na kraju i cilj našeg Svjetskog
saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik bio inicijator i
Britanije. Naravno, u ovo putovanje
“ukalkulisali” smo i druženja sa našim
zemljacima u Londonu. Pravo je zadovoljstvo bilo družiti se sa njima jedno cijelo veče, uz obećanje da ćemo
se vidjeti i u Švedskoj. U zvaničnom
dijelu susreta razmijenjena su
mišljenja oko načina rada i buduće
domaćin ovog susreta.” O švedskom
viđenju ovih susreta govorio nam je
profesor Nesib Karišik, predsjednik udruženja: “Naše bh.udruženje
BHKF "Meša Selimović" - Bosanska
dopunska škola iz Linköpinga (peti
grad po veličini u Švedskoj) je organizovalo studijsku posjetu Londonu
za svoje nastavnike i druge vođe
kružoka (cirkelledare). Studijsko putovanje je organizovano u saradnji
sa obrazovnom organizacijom ABF iz
kotara Östergötland u Švedskoj. Cilj
posjete je bio upoznavanje sa kulturno-historijskim, obrazovnim i drugim
znamenitostima metropole Velike
saradnje između naših udruženja,
kao i u vezi trenutne situacije u BiH,
te o predstojećem 7. kongresu SSD
BiH, dok smo ostatak večeri proveli
uz prijatno druženje i muziku.Više
nego zadovoljni smo ovim susretom
u Londonu, u Švedsku se vraćamo
sa dosta dobrih utisaka te, naravno,
bogatiji za nove prijatelje. Iz našeg
udruženja, pored mene, bili su Zenaida Hadžimahović, Azra Kumnova,
Sanela Pehilj, Selma Verem, Senada
Ćorić, Amra Adžemović i predstavnik
organizacije ABF Willy Mistren.
Bosanskohercegovački savjetodavni Centar (BHCAC)
KORISNI SAVJETI
BHCAC je 8. i 15. aprila 2014. realizovao dvije „Made of Money“ radionice u sklopu reforme socijalne brige
za projekat etničkih zajednica pod
pokroviteljstvom londonske općine
Hounslow.
Finansijski rezovi, reforme socijalne
skrbi, visoki troškovi života u velikoj
mjeri pogađaju britansko društvo. Implementiranje takozvane „Bedroom
Tax“ te ukidanje „Legal Aid“ za „Tribunalske apile“ još su dodatni finansijski pritisci i prekretnice za ugrožene
članove društva da ostvare svoja
prava.
Humanitarne organizacije prolaze
kroz teško razdoblje u kojem nedostatak fondova i velika potražnja
za uslugama od strane njihovih
štićenika znatno utiču na njihov rad i
održivost. Posebne poteškoće imaju
humanitarne organizacije etničkih i
izbjegličkih manjina. Lokalne općine
u svojim budžetima nemaju dovoljno novca da finansiraju pojedinično
svaku etničku grupu i uglavnom svoje fondove odobravaju organizacijama kojima imaju pristup svi građani
opštine određenih kategorija, među
12
njima su Age UK, Mind, CAB, itd. Bez
obzira što ove organizacije pružaju
kvalitetne usluge, one još uvijek ne
mogu odgovoriti na potrebe etničkih
grupacija zbog kulturoloških i jezičnih
potreba. To su još uvijek prepreke
da pojedinci iz ovih marginalnih
grupa u potpunosti dobiju usluge
koje su im potrebne na odgovarajući
način. Ovo su razlozi zbog kojih je
Bosanskohercegovački savjetodavni
Centar u 2013. zajedno sa četiri druge organizacije (Centar for Armanian
Information and Advice, Iraqi Association, East European Advice Center,
Haberi iz Asocijacija
Iranian Association, Havelock Family
Centre) osnovao i pokrenuo „West
London BMER Advice Network“
kako bi pomogli manjinske etničke i
izbjegličke zajednice koje žive ili rade
u šest općina zapadnog Londona;
Brent, Ealing, Hounslow, Harrow,
Hillingdon i Hammersmith i Fulham.
U martu 2014. ova mreža je u partnerstvu sa „Flourish“, jednom od vodećih
humanitarnih organizacija za invalide
u općini Hounslow, osigurala Projekat
pod nazivom „BMER Reform Reselliance“ koji će sa realizacijom niza
„Made of Money“ radionica u općini
Hounslow u narednih šest mjeseci
na različitim jezicima pomoći pojedincima iz etničkih zajednica da bolje
upravljaju novcem tj. potrošnjom,
efektivnim budžetiranjem i upoznati
ih sa različitim vrstama kreditnih
zaduženja.
Ove radionice nude interaktivan i zanimljiv program koji je fokusiran na
korisnoj praktičnoj pomoći. BHCAC
je realizovao dvije ovakve radionice
za šesnaest bh. građana koji žive u
opštini Houslow. Radionice su ponudile praktične savjete i informacije
oko proračuna, potrošnje, štednje
i vrstama kreditnih zaduženja.
Osim toga, radionice su pomogle
učesnicima u tome kako se nositi sa
stresom i drugim poteškoćama koje
se mogu pojaviti kada pitanje novca
postane problem.
„Made of Money“ je program koji je
osmišljen od strane „Quaker Social
Action“ i osvojio je mnoge nagrade u
UK jer je pomogao ljudima i familijama da razmisle o svojim stavovima,
komunikacijama, strahovima i vrijednostima te pomogao da odgovore
na izazove upravljanja novcem. Što
je najvažnije, ovaj program je osigurao da učesnici radionica dobiju osnovne finansijske vještine koje su im
potrebne.
Za 16 članova naše zajednice koji su
prošli ove radionice općina Hounslow
je dodijelila diplome: Ismet i Selma
Mujagić, Midhat i Suada Jusufović,
Fuad i Azra Dizdarević, Behija
Džonlić, Hajrija Dedić, Mehmed i
Ismeta Trožić, Fejzi i Emira Jahaj,
Hasnija Majdanac, Rasima, Elvisa i
Enisa Nasić. Osim diploma, učesnici
su dobili i vaučere u vrijednosti od
£10 -£15 da potroše u svojim lokalnim marketima kao nadoknadu za
putne troškove.
Sa čitocima Habera želimo podjeliti
sljedeće informacije za koje se nadamo da će biti od koristi.
RAZLIČITE VRSTE KREDITNIH
ZADUŽENJA
KREDIT OD BANKE/ bank loansnovac posuđen od banke i plaćen
natrag tokom određenog razdoblja, s
kamatama.
KREDITNE KARTICE/ credit cardskartica koja vam omogućuje da kupujete robe na kredit. Kamata se
obračunava ako se puni troškovi
robe ne otplate na kraju svakog
mjeseca. Vi morate platiti minimalni
iznos prikazan na izvodu iz banke
svaki mjesec. Ako ste platili za robu
/usluge u vrijednosti preko £100
koristeći kreditnu karticu i ako nešto
pođe kako ne treba - kreditor će refundirati troškove. Ovo može biti dobro za online kupovinu i sl.
HIPOTEKA/mortgage- je baš kao
i bilo koje druge vrste kredita posuđen novac, koji se vraća s
kamatama tokom određenog vremenskog razdoblja (obično 25 godina). Ključna razlika je što je osiguran kućom ili stanom, tako da ako
iz bilo kojeg razloga ne može platiti
vanja novca.
rate, onaj ko je posudio novac može
preuzeti kuću ili stan i prodati kako bi
vratio svoj novac.
ZALAGAONIČAR/pawnbroker- ovaj
kredit je osiguran na robu koju ostavite kod zalagaoničara. Na kraju
razdoblja, kredit i kamate moraju biti
vraćeni kako bi dobili robu nazad.
Inače zalagaoničar može prodati
stores- ove trgovine rade skoro kao
zalagaoničari, ali imaju tendenciju da
se bave elektroničkim proizvodima,
kao što su DVD plejeri umjesto zlata
i nakita.
LOGBOOK KREDITI/logbook loanskredit osiguran na vozilu. U ovom
slučaju se potpiše dokument pod nazivom "Zakon o prodaji" i preda do-
robu. Kamate su u ovom slučaju vrlo
visoke.
PRETVARAČI NOVCA/ cash converters- trgovine, gdje možete dati
robu (obično električne stvari npr.
TV) i dobiti novac za njih, obično
znatno ispod tržišne vrijednosti. Ovo
nije kredit, ali je drugačiji način dobi-
kument o registraciji vozila. Kamatna
stopa je vrlo velika i ako se otplata
na kredit ne izvršava, vozilo se može
oduzeti bez najave.
ČEK KEŠERS/ cheque casherstvrtke koje će vam dati novac na
čekove izdate na vaše ime, ali će
naplatiti naknadu i procente od vri-
13
ZAJMODAVCI NA PRAGU/doorstep
lenders- krediti sa određenim kamatnim stopama od strane agenata koji
dolaze na prag vaše kuće. Otplate su
prikupljaju od strane agenta na vratima vaše kuće, obično sedmično u
gotovini. Ovi zajmodavci (npr. Provident, Home Credit Agency) su legalni
i regulirani od institucije za finansijske usluge (FSA). Međutim, oni vrše
naplate uz vrlo velike kamatne stope
i koristite pritisak da ljudima posude
novac. Oni će ponuditi kredit ljudima
koji ga inače ne bi mogli dobiti.
OTKUPNE TRGOVINE/ buy back
Haberi iz Asocijacija
jednosti čeka, na ovaj način ćete dobit novac brže ali ćete dobiti manje
novca nego što je iznos čeka.
TRGOVINE NOVCEM/ THE MONEY
SHOP- high street trgovine koje će
vam posuditi novac bez kreditne
provjere i brže od banke, ali po vrlo
visokim kamatnim stopama. Oni niču
obično u siromašnijim područjima
i nude "KEš za ČEKOVE ", "isplate
kredita" i druge proizvode.
PAYDAY ZAJMOVI/payday loanskratkoročni kredit koji se vraća u
cijelosti nakon što se primi plaća ili
socijalna nadoknada. Često se mora
pokazati rješenje o primanju ili platna
lista kako bi posudili novac. Daje se
na kratko razdoblje isplate, ali ima
vrlo visoke kamatne stope.
OSIGURANI KREDIT/secured loan:
•
na kuću - posuđivanje novca
na temelju činjenice da posjedujete
kuću - ako ne vratite, vaša kuća će
biti oduzeta,
•
na auto - posuđivanje novca
na temelju činjenica da posjedujete
auto - ako ne vratite kredit, vaše auto
će biti oduzeto.
PORODICA
ILI
PRIJATELJIposuđivanje od bližnjih - obično
neformalno
KARTICA TRGOVINE/store cardskartica izdata od specifičane trgovine koja omogućava kupovinu roba
na kredit u trgovini ili lancu trgovina.
Ove kartice su generalno vrlo skup
oblik zaduživanja i promovišu ih
prodavači.
BrightHouse (nekad bio ludi Georges)- trgovina koja prodaje namještaj
i robu za kuću –plaća se natrag
sedmično na period od tri godine. To
znači da se iznos novca koji se vraća
čini vrlo mali, ali stvari su obično
skuplje nego da su kupljene negdje
drugdje. Pored toga, visoke kamatne
stope se naplaćuju. Također je
potrebno da se uzme osiguranje prije
nego što se može kupiti roba.
POTPORA ZAJEDNICE ILI KREDIT
IZ PRORAČUNA/ community support payment or budgeting loan/
advance – donacije i krediti koji se
koriste kako bi bili dostupni u okviru
sustava socijalnog fonda. Zahtjev
za dodjelu bespovratnih sredstava/
kredita pod općim naslovom socijalni
fond sada ima sljedeće opcije:
•
podnijeti zahtjev za kredit iz
proračuna (nakon što je osoba na
Universal-nim Credit-ima to će se
zvati proračun unaprijed)-beskamatni kredit se otplaćuje odbijanjem od
naknada i s tim upravlja DWP.
•
podnijeti zahtjev za (bitni troškove nakon nužde) isplatu
podrške u zajednici (ono što se
nekad zvalo bespovratna sredstava,
ali s više ograničenja) iz lokalne vlasti. Morat ćete saznati ko s tim upravlja u vašoj lokalnoj vlasti/području.
ZELENAšI/ loan sharks- ljudi koji
posuđuju novac ilegalno - odnosno
oni nemaju licencu za kreditiranje.
Oni često rade od kuće, naplaćuju
naručena u baru/ vina ili roba uzeta
u trgovini. Općenito bi platili za pića/
hranu na kraju posjeta, ali u nekim
sredinama gdje se ljudi znaju, svaka osoba plaća po krug ili može se
odložiti do sljedećeg posjeta. Slično
tome, u nekim lokalnim trgovinama
London:
Na neki drugi bolji svijet preselio je
naš Kadrus Zekiqi
Od samog osnivanja bh. kluba
Brent u Londonu, Kadrus Zekiqi,
Albanac iz Kosovske Mitrovice,
dolazio je da se druži, kako je volio reći, sa ljudima. U bh. zajednici
u Londonu našao je prijatelje i uz
svoj dugogodišnji volonterski rad
postao omiljen među Bosancima
i Hercegovcima. Dugo je bio spreman da popravi raspoloženje svojim "drugarima", kako nas je znao
zvati. Nije mu bilo teško pomagati
u organizovanju naših aktivnosti,
kao i našim starijim članovima.
Nažalost, naglo se razbolio, smrt
je brzo došla, u 70. godini, a ostala
su sjećanja na njegov lik. Neka ti je
rahmet, Kadruse, nećemo te zaboraviti!
Rukovodstvo i članovi kluba
KUPITE SAD PLATITE KASNIJE/
buy now pay later- kredit gdje se nudi
roba odmah, ali se plaća neki kasniji
datum. Često se dobije rok tokom
kojeg ste oslobođeni kamata. Ako
platite u tom razdoblju, kamate se ne
naplaćuju. Ako ne platite u tom razdoblju, kamate se dodaju i to plaćate
u ratama. Ovi krediti se često koriste
za velike kupovine kao što su TV i
sofe.
PLAĆANJE NA RATE/hire purchaseiznajmljena roba koja se plaća u ratama, ali s opcijom da se kupi nakon
što su plaćene sve rate. Dok se to ne
učini, roba se ne može posjedovati
niti se može modifikovati ili prodati
bez odobrenja kreditora. Ako se propusti plaćanje, roba se vraća i gubi
se novac koji je dotad plaćen.
vrlo visoke kamatne stope i vrše
nezakonitu radnju u prikupljanju
novca koji posuđuju, poput prijetnje
nasiljem ili oduzimanjem kreditnih
kartica ili dragocjenosti. Ako koristite
zelenaše prijavite ih policiji.
KREDITNA UNIJA/ credit union- je
vlasništvo članova i radi za članove.
Neke kreditne unije mogu posuditi novac čim postanete član. Drugi
će posuditi novac nakon što ste im
pokazali da ste u stanju štediti redovito. Godišnja procentna stopa
na njihove kredite je ograničena po
zakonu, tako da se često naplaćuju
puno niže kamatne stope na kredite
u odnosu na druge alternative.
TAB ili KRPELJA ILI RUNDE/ tab
or tick or slate- ukupna pića /hrana
14
ovaj oblik kredita može biti dostupan.
To su vrlo neformalni (a time i neregulirani) aranžmani.
EKUITI RELEASE ŠEMA/ equity release scheme- oblik kredita za one
starije od 55 godina koji posjeduju
njihove kuće kojima je preostalo
malo ili bez hipoteke. Novac se daje
na vrijednost nekretnine i vraća se
u slučaju preseljenja ili smrti. Ovo
omogućuje isplatu u paušalnom
iznosu, ali obično se dobije puno
manje od prave vrijednosti nekretnine. To je vrlo složen oblik kredita, a
ne bi trebao biti poduzet bez čitanja
“ Equity release fact sheet” letka koji
izdaje Age UK i uzimanjem finansijskog (čak i pravnog) savjeta.
Pripremila:
Sadžida Trožić
Haberi iz Asocijacija
DERBY – OKRUGLI STO NA TEMU
"RAT U SIRIJI I PARALELE SA RATOM U BOSNI I HERCEGOVINI"
Osnovna razlika je u tome da su u rat u Siriji u najvećem broju umiješani muslimani i da je to u pravom smislu jedan
bratoubilički rat koji je nastao zbog toga što velika većina naroda u Siriji želi da živi u jednoj normalnoj demokratskoj
zemlji bez represije.
Prisutni u Bosanskom centru uzeli jedno sa pozivom na ovaj Okrugli sto
U p r o s t o r i j a m a su učešće u živoj diskusiji i, nara- poslali smo i obavijest o pokretanju
bosanskohercegovačkog centra u vno, svako iz svog ugla je izvlačio humanitarne akcije za narod Sirije
Derbyju krajem marta je održan zaključke o tim ratovima. Osim ovog koji se sada nalazi u izuzetno teškoj
Okrugli sto na temu "Rat u Siriji i
paralele sa ratom u Bosni i Hercegovini". Uvodničar je bio dr. Murhaf
Gakenyi iz Veikfilda, inače Sirijac,
poznati predratni doktor iz Prijedora, koji od januara mjeseca među
Bosancima i Hercegovcima ovdje u
Velikoj Britaniji posredstvom Bosnia
Appeala vodi humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za izbjeglice iz
Sirije. Kao odličan poznavalac historijskih prilika u Siriji, dao je perfektnu genzu kako je i zašto došlo do
rata u ovoj arapskoj zemlji. S obzirom da je dr. Murhaf doživio i agresiju
u Bosni i Hercegovini, znao je povući
parale i razlike između ova dva rata.
Osnovna razlika je u tome da su u
rat u Siriji u najvećem broju umiješani informativnog dijela, cilj ovog okru- situaciji, bez osnovnih potreba za
muslimani i da je to u pravom smislu glog stola je bio i pokretanje humani- normalan život. Na samom početku
jedan bratoubilički rat koji je nastao tarne akcije za pomoć narodu Sirije akcije prikupili smo £200, a ona ce
zbog toga što velika većina naroda u Derbyju, a menadžer Bosanskog trajati do polovine aprila, tako da će
u Siriji želi da živi u jednoj normalnoj centra Ferid Kevrić nam je o toku svi imati šanse da daju svoj dopridemokratskoj zemlji bez represije. akcije rekao: "Protekle sedmice za- nos."
DERBY-BOSANSKI BISERI
GRADSKE – BEGOVSKE NARODNE NOŠNJE UKRASILE
FOLKLORNU GRUPU
Prvi njihov nastup o ovim nošnjama, povodom obilježavanja Dana genocida u svijetu, oduševio je sve prisutne, kako
izvedbom narodnih kola tako i ljepotom narodnih nošnji
Dosad smo uvijek spominjali razne
folklorne grupe koje su se pojavljivale u bosanskohercegovačkim
društvima, neke su uspjele da opstanu, neke su se potpuno ugasile,
a neke su postale veoma poznate i
uspješne.
Jedna uspješna folklorna grupa treba
da ima mnogo više od same želje da
se tako i pokaže. Da bi folklorna grupa bila uspješna, treba da poznaje
malo istoriju svoje kulture i istoriju
bosanskih narodnih nošnji.
Ovih dana je folklorna grupa
“Bosanski biseri” iz Derbyja obogatila svoju kolekciju bosanskih nošnji
sa begovskim – gradskim narodnim
nošnjama za djevojčice, koje imate priliku da vidite na slici, koje je
sašila njihova koreografkinja. Prvi
njihov nastup o ovim nošnjama, povodom obilježavanja Dana genocida
u svijetu, oduševio je sve prisutne,
kako izvedbom narodnih kola tako i
ljepotom narodnih nošnji. Najvažnija
karika u uspjehu je koreograf koji bi
trebalo da zna mnogo toga vezanog
za folklor kao što su pisanje koreografija, podučavanje folklornih igrača,
da poznaje narodne nošnje i njihovo
porijeklo, da poznaje narodnu folklornu muziku i da je obezbijedi, kao
i sve ostalo što je vezano za folklor.
Ja ću pokušati da vam
približem i da vas upoznam sa
bosankohecegovačkim
narodnim
nošnjama, kako i kada su se nosile
i ko je šta nosio u neka davna vremena.
Ovoga puta ću vam predstaviti gradske - begovske narodne nošnje.
GRADSKE NOŠNJE ili BEGOVSKE
NOŠNJE
U gradskim nošnjama bez obzira
na nacionalnu pripadnost se krajem
19. stoljeća zapaža jak orijentalni
utjecaj, kako u krojevima tako i u izboru materijala. Materijali su mahom
uvezeni sa istoka, a takođe i sa Zapada, mahom iz Venecije. Najviše su
15
upotrebljavani čoha, somot, aladža,
šamaladža, atlas, kao i razne vrste
svile i brokata, a zatim i pamučni i
Haberi iz Asocijacija
svileni "bez", tj. platno.
O građanskoj nošnji kod nas najviše
nam je sačuvano podataka iz 19.
stoljeća, u djelima raznih putopisaca
koji su prolazili kroz Bosnu. Pored
ovog izvora svako od nas može da
dobije predstavu o tim nošnjama ako
naprimjer pročita tekstove starih epskih pjesama, balada, romansi iz tog
doba ili pak sevdalinki. U takvim pjesmama je moguće pročitati o različitim
elementima nošnji tog doba, njihovom imenu, funkciji i materijalima.
NOŠNJA ZNAK STALEŠKE PRIPADNOSTI
S kraja 19. stoljeća sačuvan je izvjestan broj originalnih nošnji.
Nošnja u gradovima u doba turske
vladavine nije imala samo praktičnu
funkciju, već je istovremeno bila
sredstvo da se pomoću nje istakne
klasna i staleška pripadnost. Svaka
vlast, kako tada tako i danas, ima
određene propise koji su tiču normi i
načina odijevanja vojnika, plemstva i
visokih državnih službenika. Tako su
se npr. begovi i janjičari veoma isticali sa svojom predivnom nošnjom,
posebnim bojama odjela, kao i pojedinim odjevnim elementima.
Već spomenuti propisi koji su
određivali boje, dijelove odjeće,
obuće, su tako uticali da se
stanovništvo počinje razlikovati po
vjerskoj pripadnosti, čega u 16.
stoljeću nije bilo, prema spomenutim
podacima B. Kuripešića.
Ipak, te razlike u različitim nošnjama
su svoju težinu imale na akcentiranju
pripadnosti klasi, staležu, esnafu, a
u manjoj mjeri na pripadnosti naciji
ili vjeri. Begovska nošnja je bila
od svijetlocrvene, zelene ili plave
čohe, ukrašena vezom od srme,
dok su trgovci i zanatlije nosili odijelo od tamne čohe sa vezom od
crnog gajtana. Pojasi su kod pravoslavnog stanovništva bili crveni, kod
katoličkog ljubičasti, a kod muslimanskog šareni svileni "trabolose", ili
"mukadem" pasovi. U bojama fesova
se mogla naslutiti i nacionalna pripadnost. U ženskim nošnjama su crne
satenske ili atlasne dimije bile zastupljene kod hrvatskih ili srpskih žena,
dok su bošnjačke nosile dimije svijetlih pastelnih boja. Begovske žene
nosile su dimije od skupocjene svile
vezene zlatom. Takvi su bili i gornji
haljeci, naročiti ječerme i anterije. Imale su anterije od somote ili brokata,
a žene srednjeg staleža nosile su
te dijelove od aladže ili šamaladže.
Ovakva situacija je potrajala sve
do kraja 19. stoljeća, koji se smatra
prekretnicom u razvoju bosanskog
društva, društvenih promjena i nadolaska novih kulturnih uticaja.
ŽENSKA NOŠNJA
Sačuvane građanske nošnje s kraja
19. stoljeća pokazaju da se ženska
nošnja sastojala iz košulje od tankog
pamučnog ili svilenog "beza", pravo
krojene izjedna, sa dubokim izrezom
na prsima, bez ikakve "jake"; uz nju
su se nosile i gaće od istog ili debljeg
platna, širokih nogavica, skupljene
pod koljenom. Na gornjem dijelu ti-
od srebra, razne veličine i oblika.
Na noge su dolazile bijele pamučne
čarape i kožna obuća, razne vrste
papuča i cipele. Kod muslimanki nju
su činile crvene ili žute "jemenije",
Bosanski biseri
jela, preko košulje, nosili su se: fermeni - vrsta jeleka bez rukava, iznad
struka, otvoreni na prsima, ječerme
- krojene od svile ili kadife, ukrašene
zlatnim trakama ili zlatovezom, za razliku od fermena vežu se ili kopčaju
na krajevima. Udate žene oblačile su
preko košulje i anteriju, vrstu duge
haljine od somota ili svile sa bogatim
zlatovezom i zlatnim ukrasnim trakama, sprijeda je otvorena, na grudima
ima veći izrez, zvonastog je kroja, sa
jako naznačenim strukom, ima duge
rukave koji su pri dnu rasječeni.
Gornji dio nošnje odvajan je pojasom koji je mogao biti od tkanine ili
metala, sa filigranskim kopčama tzv.
paftama. O pasu opasivale su se srmenim širitnim pojasom sa paftama
16
kod srpskih i hrvatskih crne cipele.
Na glavi su djevojke nosile fesiće
sa cvijećem, a žene kalkan-kape sa
srebrnim tepelukom na tjemenu i resama od crne svile unaokolo.
Obavezan dio muslimanskih gradskih ženskih nošnji za izlazak u grad
je bila odjeća feredža, a s krajem 19.
stoljeća i zar. U ovim haljinama žene
su bile pokrivene sasvim, sakrivajući
lice. Feredža je vrsta širokog kaputa,
dugih širokih rukava, sa velikom "jakom" (kragnom) oko vrata. Feredža
je uvijek bila od crne čohe, a kod
begovica i od tamnozelene. Uz nju
su se nosila i tri pokrivača od bijelog tankog platna. Jedan pokrivač
je dolazio na glavu i čelo, i zvao se
čember, drugi preko lica, odnosno
usta, vezivao se na tjemenu i zvao se
jašmak, treći je pokrivao cijelu glavu i
padao unaokolo, do pola leđa i zvao
se dušeme. Ovako obučena žena
imala je mali otvor oko očiju. Begovske žene nosile su i "peću", tj. komad
crnog postavljenog platna, vezanog
srmom, sa prorezima za oči, koji se
stavljao na lice kao maska. Peća se
nosila sa feredžom. Uz feredžu su se
prilikom izlaska obuvale žute čizme
od mehke kože zvane "tomake".
Za kretanje oko kuće nošene su drvene nanule i papuče, a u zimskim
mjesecima mestve i čizme od mehke
žute ili crvene kože, a krajem 19.
stoljeća nose cipele raznih vrsta po
bečkoj modi.
Iz arhive Bosanske Sehare za Haber
pripremila Fahira Hasedžić- koreograf
Haberi iz Asocijacija
Muzički vikend u Engleskoj
BHCAC - London, proslava 8. Mart
MUŠKARCI KUHALI ŽENE UŽIVALE
Članice bosanskohercegovačkog
kluba BHCAC London i ove godine
tradicionalnim druženjem obilježile
Sadžida Trozić nam je prenijela dio
atmosfere: "Stvarno je bilo lijepo
druženje, žene i djevojke su se fino
su svoj praznik 8. mart, Dan žena.
Okupile su se u prostorijama svoga udruženja na Brentu, a muški
dio udruženja za njih je pripremio
svečanu večeru, tradicionalne crvene karanfile i lijepu muziku.
ukopile tako da se tokom zabave nije
mogla primijetiti razlika u godinama,
sve nas je spojila lijepa naša sevdalinka. Mogu vam reći da su naše
članice nakon ovog kući otišle mnogo sretnije i zadovoljnije."
Manchester - Birmingham 8. Mart
ŽENE OBILJEŽILE SVOJ PRAZNIK
Bosanskohercegovačke žene u Birminghamu i Manchesteru sa danom
zakašnjena, , su obilježile svoj praznik.
Bilo im je lijepo i veselo, naročito inim
u Birminghamu što su se za ovaj
svoj praznik "riješile" muškaraca i
same bez njihovog prisustva dobro
se zabavile. U Manchesteru dame
su se okupile u restoranu "Due Fratteli" italijanskog imena ali
bosanskohercegovačkog
vlasnika, sve njih uz naše
specijalitete sa roštilja
fino je zabavio muzičar
Sefer Haskić iz Boltona.
Atmosfera u Birminghamu je bila jako vesela,
45 žena uživalo je u Indijskom restoranu sa njihovom za ovaj put specijalno pripremljenom (ne
previše ljutom) hranom,
uz muzičku pratnju Zamira Hadžovića, Dževdane
Gološ i Azre Bašić.
17
ZABAVE NA
NIVOU
Bosanci i Hercegovci koji žive u Engleskoj polovinom mjececa marta
imali su veoma sadržajan muzički
program i vjerovatno svima njima bilo
je teško odlučiti se gde otići. U prelijepoj dvorani Chiswick Club Society
nastuili su
stalni članovi postave Mostar Sevdah Reunion Mišo Petrović i Sandi Duraković koji su iz Holandije
skoknuli preko Lamansa da zabave
članove
bosanskohercegovačkog
kluba Brent, koji je bio i organizator
koncerta. Atmosfera je bila odlična,
a zabava na nivou. Dan kasnije, u
kasnim noćnim satima, u prestižnom
klubu "Vuk" u Londonu nastupio je
legendarni Šaban Šaulic. Šta reći
za kralja narodne muzike već da je
on to svojim nastupom i potvrdio.
Preko 500 posjetilaca uživalo je u
Edin Malic
Šabanovom nastupu. Uz Šabana nastupila je i Aleksandra Bursać. Nešto
sjevernije u Coventryju nastupio je
mladi pjevač Edo Malić iz Republike Irske, koji je postao redovni gost
na ovdašnjim partijima. Okupilo se
preko 100 Bosanaca i Hercegovaca
iz ovog grada te susjednih gradova
Birminghama i Lestera. Svi oni uživali
su do ranih jutarnjih sati. Pored toga
u nedelju u Londonu kultna grupa
ZABRANJENO PUŠENJE iz Sarajevo odradila je izvanredan koncert na
kojem se okupilo preko 400 njihovih
fanova.
BiH dopunske škole
Svečanom akademijom u Abbey centru
OBILJEŽENE DVIJE DECENIJE RADA PRVE
BOSANSKOHERCEGOVAČKE DOPUNSKE Š KOLE U LONODNU
“Prva BiH dopunska škola London” je uz prebogat kulturno-umjetnički program obilježila 20 godina rada i postojanja.
Škola je formirana još davne 1993. godine, na inicijativu naših građana koji su zbog ratnih dejstava bili prisiljeni da napuste svoju domovinu BiH. a Uz prisustvo više od stotinu naših građana, marta 2014. godine obilježen je jubilej vrijedan
pomena
Roditelji koji su imali djecu školskog
uzrasta su itekako bili svjesni koliko je važno njegovanje maternjeg
jezika u tuđini, te koliko je bitno kod
djece stvarati osjećaj ljubavi prema
vlastitoj kulturi, porijeklu i identitetu.
Škola je svoje prve korake započela
u tadašnjim prostorijama Diplomatsko konzularnog predstavništva BiH.
Po podacima koje smo prije nekliko
godina uspjeli prikupiti od gospodina
Mamoona Nahasa, tadašnjeg diplomate, saznali smo da su inicijatori
ovog poduhvata vrijednog hvale
pored gospodina Nahasa, bili i Sead
Jakupović, Osman Zukanović, Ahmet
Hadžić, rahmetli Muhamed Filipović
i Mustafa Klico, te nastavnici gospodin Ramiz Smailbegović, gospođe
Jasmina Turajlić, Iskra Štrkljević i
Zekira Pilica, koja je prisustvovala
današnjem skupu. Oni su u tim prvim
školskim danima imali oko dvadesetak učenika. U proteklih dvadeset godina, bh. dopunsku skolu u glavnom
gradu Velike Britanije završilo je preko 200 učenika.
SPECIJALNI GOSTI
Posjećivali su je mnogi, a posebno
nam je ostala u sjećanju posjeta gospodina Muhameda Filipovića, našeg
akademika, koji je davne 1996. godine, dok je škola bila u prostorijama BH Islamic Centra London,
učenicima podijelio svjedočanstva,
te rahmetli Zaima Muzaferije, našeg
legendarnog glumca, koji nam je svojom prvom poslijeratnom posjetom
donio i dah i ljubav napaćene BiH.
Trenutno škola broji oko trideset
učenika, mada je to još uvijek mali
procenat u odnosu na broj građana
bh. porijekla koji žive u Velikoj Britaniji. Vremenom se i etnička slika naših
školaraca mijenjala, pa smo pored
djece sa bh. prostora, imali i imamo
djecu makedonskog, crnogorskog,
pakistanskog, kiparskog, engleskog,
španskog itd. porijekla, na šta smo
izuzeno ponosni.
Nakon intoniranja državne himne
BiH, koju je na tubi izvela Hafsa
Jalisi, učenica naše škole, posjetiocima su se obratili gospođa Vedrana Kovačević Jalisi, predsjednica
BHCUK i prosvjetni radnik, Semira
Jakupović koja u školi radi već 18 godina, NJ.E. ambasador Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji Mustafa
Mujezinovic, koji je posebno istakao
vrijednost integracije, ali ne i asimilacije, gospodin Meho Jakupović,
član IO BH UK Networka, te Sedin
ef. Šahman, vjeroučitelj i omladinac
koji je govorio o vrijednosti dopunskog školstva i njegovog uticaja na
dalji životni tok naše djece, o značaju
18
školovanja na maternjem jeziku, te
omladini i bivšim učenicima.
DOBAR PROGRAM
Školski program sačinjen od brojalica, recitacija, rodoljubivih pjesama, sevdalinki, starogradskih i
neizbježnog rock and rolla, izveli
su polaznici predškolske grupe, te
mlađe i starije grupe učenika od prvog do osmog razreda. Djeca su
stvorila odličnu atmosferu, te pokazala da su bez obzira na činjenicu da
su rođeni u Velikoj Britaniji, sposobni
da predstave svoju kulturnu baštinu
u najboljem mogućem svjetlu, bez
obzira na činjenicu da u dopunskoj
školi provode samo 72 sata godišnje,
sto je manje od mjesec dana rada njihovih vršnjaka u BiH.
Naši specijalni gosti bili su članovi
hora Anaajat Arabic School,(Anaajat
BiH dopunske škole
arapska škola), s kojom inače dijelimo zajednički nastavni prostor u
Abbey Centru,te gospođica Špela
Drnovšek Zorko, Slovenka koja radi
postdiplomske studije na temu BiH i
volontira u našoj školi. Ona je za ovu
priliku predstavila poeziju Franca
Prešerna na svom maternjem slovenskom, ali i na bosanskom jeziku
kojeg izvrsno govori. Tako smo imali
priliku da pored naše kulture i tradicije, osjetimo i značaj drugih kultura,
spoj Zapada i Istoka, te istaknemo
značaj multikultura kojima se u Velikoj Britaniji daje poseban značaj.
Nakon završetka zvaničnog dijela
programa, naš dvadesetogodišnji
jubilej obilježili smo sa nekoliko torti
koje su pripremile naše domacice,
a djeca su gašenjem svjećica i pjevanjem rođendanske pjesme “Danas nam je divan dan”i simbolično
obilježila 20-godišnji rad škole koja
je već napunila svoje “punoljetstvo”.
U zabavnom dijelu programa goste
su zabavljali Hor BHCUK koji vodi
gospodin Farko Selman, te pjesnikinja iz Francuske, gospođa Nermana Begagić koja nam je poklonila
svoju zbirku poezije “Od srušena
Babilona”, gospođa Jasna Lemeš
Filipović, te pjesnik Idriz Saltagić koji
su se prisutnima predstavili sa svo-
Otvorili program Hana Bakalovic i
Mustafa Dedic
jom poezijom.
Gosti su pored navedenog programa
mogli da uživaju u izložbi učeničkih
radova, narodnih rukotvorina, video
prezentaciji koja sadrzi ogromnu
arhivsku građu pripremljenu od
strane gospodina Ahmeta Hadžica,
naseg dugogodišnjeg volontera, i
učitelja škole,te uživaju u tradicionalnim jelima pripremljenim vrijednim
rukama naših volonterki.
POMOĆ SA SVIH STRANA
Ovo je, inače, druga proslava jubileja
naše skole, a moram napomenuti da
smo 2009. godine proslavljali 15 godina postojanja škole, objavili brošuru
o radu škole, te zaslužnim pojedinci-
Hamidović, Sejfudin ef. Hodžić, Edina Hodžić, Ahmed ef. Gapo, Sedin ef.
Šahman, Mustafa Klico, Muhamed
Filipović, Sead Jakupović, Halima
Mehdić, Adis Burazerović, Demir
Mahmutčehajić, Šahmo Šorović,
ma i organizacijama dali zahvalnice
za njihov rad u periodu od 1993. do
2009. Tu tradiciju smo nastavili i za
ovaj jubilej, te smo zaslužnim organizacijama i pojedincima dodijelili zahvalnice za period od 2009. do 2014.
Posebno se zahvaljujemo našem
matičnom udruženju BHCUK, te AMBASADI BiH, BiH UK NETWORKU,
MAGAZINU “HABER”, BHCAC-u,
BiH ISLAMIC CENTRU LONDON,
MRC I ABBEY CENTRU BEZ ČIJE
BI PODRŠKE RAD ŠKOLE BIO
NEMOGUĆ.
Kemal Pervanić, Nisad Jakupović,
Safet Vukalić, Rahmo Vukalić, Fahrija Avdić,rahmetli Ismet Bašić, Nasiha
Bašić, Muhamed Muratović, Abdulah Hasanović, dr Nađa Arslanagić,
Bronween Handyside, Željko i Mujesira Mastnak, Nađa Harbaš, Sevleta Alimajstorović, Jasmin Bukić,
Vesmija Naska Kekić, Ahmet Hadžić,
Meho Jakupović, Jasmina Buljko,
Mirsad Handžar, Esad Količić, Spaho Bajrić, Jasmin Odobašić, Zumra
Kulenović, Haris i Sabina Kazazić,
Mirela Serezlić,Vedrana Kovačević
Jalisi, Qazi Zafar Wajahat Jalisi,
Edisa Redžić, Jasmina Buljko, Besima Zengin, Ludmila i Rabija Felić,
Zehra Kalamujić, Jasmina i Mirsad
Bakalović, Vahida Vukalić, Gospe
Hadžić, Mediha Salešević, Mirnesa
Dedić, Zumra Kulenović, Zehra
Kalamujić, Endira i Saha Muratović,
Adi i Jasmina Bibezić, Derviša Podrug, Špela Drnovšek Zorko, Diana
Ivanović, Adnan Jakupović, Adelisa
Džafić Arifagić, Emina Gunić, Edin
Dedović, Dženana Džonlić, Edib
Bajraktarević, Aida Marić, i mnogi
drugi koji su ostali anonimni.
Ovom prilikom se zahvaljujemo
Awards for All, AAA Linen Limited,
Tradex Insurance Limited, te gospođi
Denise Bond, koji su najzaslužnijim
volonterima i najboljim učenicima
darovali majice, Acorn Aid i gospodinu Mikeu na nesebičnoj pomoći,
restoranu “Apettite” iz Londona,
te gospodi Spahi Bajriću i Idrizu
Saltagiću na vrijednoj donaciji
u knjigama za školu i najboljim
učenicima, te svim našim volonterima, nastavnicima, roditeljima, a
posebno učenicima bez kojih ovaj
dan ne bi bio veličanstven.
VELIKO HVALA NAŠIM
Mamon Nahas, Iskra Štrkljević, Zekira Pilica, Jasmina Turajlić, Ramiz
Smailbegović, Ismeta Filipović, Fahira Mulamedić, Vera Mehmedbašić,
Farko Selman, Semira Jakupović,
Fahrudin ef. Hamidović, Nura
19
Unaprijed se izvinjavamo svima čija
imena zbog nedostatka informacija
nismo uspjeli objaviti.
Tekst i foto: Semira Jakupović
BiH dopunske škole
BH Dopunske Skole
DOMOVINA NE ŽIVI SAMO NA GEOGRAFSKIM KARTAMA
Povodom 20 godina postojanja i rada “Prve BIH dopunske škole London”
toga smo naučili, ali još uvijek nedo- prije svega POŠTENI LJUDI. A ima li
| Poslužicu se jednom izrekom o voljno. Neke naučene stvari polako ljepšeg osjećaja od onog kada učitelj
znanju koju sam pronašla u vjerskoj su pale u zaborav, ali je činjenica da doživi da ga je prevazišao učenik,
literaturi, a koja glasi, “Srce u kojem smo opismenili našu djecu na mater- a događa se upravo ono što smo
nema znanja ni mudrosti, izgleda njem jeziku, jedna velika stvar. Uvijek priželjkivali.
kao dotrajala kuća: zato učite, druge će biti pitanja da li smo mogli više, Život je krug i nadamo se da će na
podučavajte i usavršavajte se u nau- čija je to odgovornost, zašto smo mjestu nas prosvjetnih radnika, jedci.”
prolazili tolike teškoće koje su nas noga dana biti naši učenici, kojima
Vođena mišlju da je dug prenositi očvrsnule, ali povod mog pisanja je u amanet ostavljamo sve što smo
znanje, provela sam mnoge lijepe slavlje, naš jubilej, nećemo o tužnim dugo gradili, te da će na svoju djecu
godine u ovoj školi. S poštovanjem stvarima.
prenositi domoljublje.
se zahvaljujem svima koji su inici- Posebno smo ponosni na činjenicu
rali njen rad prije 20 godina i pomogli da smo tri puta uspjeli da organSvima nam je jasno da je dječiji dom
njeno očuvanje.
izijemo skupove škola, 2005., 2007. prvo mjesto na kojem borba za znanOvom prilikom se još jednom želim i 2013., da smo posljednjih sedam jem kao najvećim imanjem počinje i
zahvaliti svim našim bh. instituci- godina opstali bez profesionalnog to isključivo zahvaljujući roditeljima.
jama, našoj vjerskoj zajednici na radnika zahvaljujući volonterima, te S dolaskom u školu, djeca još više
nesebičnoj pomoći, te svim pojed- da su iza nas godine prijateljstva, ne postaju svjesna svoga identiteta,
incima, volonterima, a posebno samo u školskom periodu, nego za svoje pripadnosti jednoj zemlji i jednastavnicima, roditeljima i učenicima, cijeli život.
nom narodu, postaju dio jedne vebez čijeg rada ni škola ne bi postoja- Poslužiću se nakratko stihovima like porodice. Zajedno smo učili,
la. Iz straha da nekoga ne izostavim, koji su mi se svidjeli, a koje su, čak išli na izlete, na skupove škola, rane želim nabrajti pojedinačna imena, i u najtežim trenucima borbe za dovali se fudbalskim pobjedama i ljua unaprijed se izvinjavamo svima očuvanje BiH i u ratnim uslovima, tili zbog poraza, organizovali časove
onima čije smo ime zbog nedostatka koristili i naši borci: “Domovina ne poezije, dramske komade, slavili
informacija zaboravili.
živi samo na geografskim kartama... rođendane i druge značajne daNeka mi se dogodi pjesma
Iza statističkih podataka, koji su iteka- Dodala bih još i to da domovina živi
ko vrijedni skupljanja, ako nizašto u našem lijepom maternjem jeziku,
drugo onda kao arhiva za naša koji će nam pomoći da pričamo sa Curi bezvoljno vrijeme
buduća pokoljenja, kriju se mnogob- našim djedovima, nanama, bakama, Bez boje, okusa i mirisa
rojna sjećanja, jer sam u školi koja je, amidžama i stričevima, daidžama i Neka mi se večeras dogodi pjesma
ujacima, te mnogobrojnom rodbinom Pa makar po cijenu bola
širom svijeta. Koliko se samo ljepote Šta život ovaj znači
krije u jezičkom bogatstvu, u bogatom Ako se živi na pola
rječniku prepunom sinonima, pa čak
i činjenici da se možemo pohvaliti U trnje srce zaraslo
sa sedam padeža, koje mnogi svjet- I utihla pjesma slavuja
ski jezici nemaju. Nije li grijeh zabo- Staze su moje neprohodne
raviti i ne učiti jezik, koji je evropski, Dok cvijeće okolo buja.
te kojeg danas i uče i govore mnogi
stranci. Jezik živi u našim pjesmama, Neka mi se
sevdalinkama, slikama naših lijepih Večeras dogodi pjesma
gradova, crtežima, saznanju o našim Neka me ponese
praznicima, himni i zastavi, a prije Ustalasa
Neka se rodi
svega u našim srcima.
Sretni smo što smo očuvali školu, u Po cijenu bola
kojoj su djeca imala priliku da uče sve Neka mi ne bude spasa
Obracanje ambasadora Mustafe
već nabrojano. Domovina nije neka
Mujezinovica
imaginarna riječ, ona je duboko ut- Neka mi prijatelji
kana u nas, u naše porijeklo o kojem
metaforički rečeno, doživjela svoju ponosno pričamo s našim prijateljima U snove svrate
punoljetnost i ja provela već osam- iz Velike Britanije, naš identitet koji U doba mladosti vrate
naest godina.
će našim učenicima pomoći da se sa
Sa djecom sam preživljavala naše tolerancijom odnose prema svima u Semira Jakupović (2014)
prve susrete, bojažljivo stiskanje multikulturalnom društvu kao što je
dječije ruke i strah od nepoznatog, VB, integrišu u društvo u kojem žive,
do dječijih nestašluka koji su počinjali da poštuju i svoje i tuđe.
tume, a u trenucima žalosti pokušali
ljutnjom, a završavali smijehom.
Domovina živi u našoj školi koju našim članovima pružiti utjehu. ZaS ponosom sam gledala kako smo godinama čuvali, i bez obzira jedno smo se prisjećali i organizovali
drhtavim ručicama ispisuju prva slo- na sve poteškoće očuvali. S nama komemoracije Srebrenice, pokazivali
va na našem jeziku, kako sriču riječi je danas nekoliko generacija, počev svoju suosjećajnost minutama šutnje
i rečenice. Nakon škole bi obično od predškolske grupe, pa sve do i mnogobrojnim humanitarnim akcislijedio Mc Donalds, nagrada za bivših učenika, od kojih su mnogi jama, i nadamo se da će tako i ostati.
poslušnost i dolazak u školu. Mnogo ugledni sportisti, magistri, doktori, ali Semira Jakupović
20
BiH dopunske škole
Birmingham: Školska priredba, povod - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine i 8. mart Dan žena.
PJESMOM I GLUMOM ISKAZALI LJUBAV
PREMA DOMOVINI
Učenici
bosanskohercegovačke
dopunske škole iz Birminghama u
subotu 15. marta su u prepunim
protorijama Bosanske kuće za svo-
te članove bh. asocijacije priredili
odličan program. Povod školskoj priredbi bili su nedavni praznici Dan
nezavisnosti Bosne i Hercegovine i
Počelo
je
izvođenjem
bosanskohercegovačke himne a program je oficijelno otvorila učiteljica
Azra Bašić te u uvodnom govoru
istakla značaj referenduma i obnove
nezavisnosti Bosne i Hercegovine
za sve njene građane. Naravno, osvrnula se i na posljedice odnosno
na činjenicu da sada blizu 1,5 miliona Bosanca i Hercegovaca ovaj
značajni praznik obilježavaju širom
svijeta sa sjetom u duši i mislima uprtim ka domovini. Potom su “palicu” u
svoje ruke preuzeli učenici koji su u
startu izveli poznatu Šantićevu pjesmu “Ostajte ovdje” i niz kraćih numera tako da je publika mogla uživati
u njihovoj kvalitetnoj izvedbi.
U drugom dijelu priredbe, u programu posvećenom nanama, majkama
i starijim sestrama bilo je mnogo veselije i življe, djeca su iskreno i sa
emocijama, a ponegdje i sa suzama,
“pričala” o svojima mama, a svaka
ta priča završavala je uobičajeno,
sa “moja” mama je najbolja mama
na svijetu. Nakon što su svi učenici
iskazali svoju veliku ljubav prema
svojim majkama, za kraj su priredili
jedan kraći skeč na temu “kako prevariti učiteljicu”. Bilo je zanimljivo, a
u skeču umjesto školskog gradiva
našlo se mjesta i za turske sapunice. Publika u Bosanskoj kući ih je
nagradila gromoglasnim aplauzom,
a djeca koja su zaista izvanredno izvela program te njihovi učitelji Azra
Bašić, Dževdana Gološ i Emir Bolić
koji su ih odlično pripremili, zaslužuju
sve pohvale i čestitke.
je roditelje, stariju braću i sestre
8. mart Dan žena.
21
Humanitarne aktivnosti
Bosnia Appeal: Završena akcija pomoći za Siriju
ODZIV JE TREBAO BITI BOLJI
Predpostavljalo se da će se prognani Bosanci Hercegovci sjetiti šta su proživjeli tokom svog izbjeglištva i više se solidarisati sa narodom Sirije koji je sada u izuzetno teškoj situaciji. Skupljeno je ukupno £551 i taj novac je uplaćen na račun
otvoren za pomoć Siriji u UNICEF-u u Londonu.
Polovinom januara, na inicijativu dr.
Murhafa Gakenyi iz engleskog grada
Wakefielda, Humanitarna organizacija BOSNIA APPEAL iz Birminghama
pokrenula je humanitarnu akciju u
bosanskohercegovačkoj
dijaspori
“PROGNANI BOSANCI I HERCEGOVCI ZA IZBJEGLI NAROD SIRIJE” i pozvala sve naše građane
u dijaspori, sva udruženja sa bh.
predznakom te humanitarne organizacije da nađu načina i odazovu se
apelu.
Glavni cilj akcije bilo je prikupljanje
što više sredstava za napaćeni narod
Sirije.
GRAĐANI DERBYA IMALI
SLUHA
Polovinom aprila akcija je završena i
o njenim rezultatima razgovarali smo
sa kordinatorom akcije bosanskim
Sirijecem ili sirijskim Bosancem dr.
Murhaf Gakenyi: “Nakon tri mjeseca
rada i raznih aktivnosti na popularisanju ove humanitarne inicijative,
iskreno rečeno više sam očekivao
od ove humane misije, mislio sam
da će odziv biti bolji. Predpostavljao sam da će se prognani Bosanci
Hercegovci sjetiti šta su proživjeli
tokom svog izbjeglištva i više se
solidarisati sa narodom Sirije koji
je sada u izuzetno teškoj situaciji.
Za ovaj period skupljeno je ukupno
Donacija iz Derbya
Organizatori akcije u Derbyu zahvalju se svim donatorima koji su se
sjetili napaćenog naroda Sirije:
Alma i Omer Pašić, Galib Drakovac i dr. Murhaf Gakenyi donirali su
£101.00,
Šukrija Halaba izdvojio je £30.00,
Miroslav Pavlić, Ferid Kevrić, Hasim
Grabovica, Ahmo Salkić, Ahmed
Gopo, Arnes Bećar, Nedžad Salkić,
i Mirsada Pobrić dali su po £20.00,
dok su sa po £10 u akciji učestvovali
Idriz Kadunić, Behrem Prcić, Nermin
Zahirović, Nermina Webster, Ajša
Osmanagić i Vernesa Subašić.
koji su imali sluha, odazvali se na
akciju i prikupili u tom gradu £351.
Naravno, koristim priliku da se zahvalim menedžeru Bosanskog centra
u Derbyju Feridu Kevriću, koji je bio
nosilac tih aktivnosti.“
ISTORIJA SE PONAVLJA
Inače, doktor Murhaf Gakenyi zna
šta je biti zibjeglica, on je sa svojom
suprugom Samkom i dvoje djece
1992. godine izbjegao iz Prijedora,
gdje su oboje radili kao ljekari u
tamošnjoj bolnici. Nastanili su se u
englekom gradu Wakefieldu, oboje
su u penziji i imaju dovoljno vremena
da se bave humanitarnim radom.
Naravno, ugodne penzionerske dane
dr. Murhafu “kvari” teška situacija u
rodnoj Siriji gdje živi veliki dio nje-
Ukupan iznos od £351.00 poslat je
preko ličnog računa Ferida Kevrića
na račun UNICEF -London Help
Gor Syria, kako bi UNESCO mogao
da potražuje još dodatnih 25% od
poreza u UK.
Dodatnih £200.00 prikupljeno je preko računa Bosnia Appeal i takođe je
uplaćeno na isti račun.
£551 i taj novac je uplaćen na račun
otvoren za pomoć Siriji u UNICEF-u
u Londonu. Hvala svim donatorima,
posebno našim građanima u Derbyju
22
gove najuže porodice:
“ Vidite,
većina njih više nije u Siriji, svjedoci
ste zastrašujućih slika koje dolaze iz
moje rodne zemlje i veliki dio moje familije izbjegao je u Lebnon i Tursku.
Po čitave dane provodim na kompjuteru spajajući pokidane veze među
mojom porodicom. Nažalost, nekoliko mojih bližih rođaka je nastradalo ali hvala Bogu, većina je uspjela
spasiti glavu. Često sam sebe pitam,
Bože, šta smo mi toliko zgriješili da
nam se sve ovo događa, prvo meni u
Bosni, a onda mojoj porodici u Siriji”
glasno je razmišljao dr. Murhaf.
Humanitarne aktivnosti
Dr. Mustafu Ćustovića predsjednik Merhameta Makedonije
ZA KOJU GODINU MAKEDONSKI MERHAMET NEĆE
IMATI O KOME DA BRINE
Nekoliko hiljada Bošnjaka je ostalo u gradovima i oni su u zaista teškoj situaciji, bez posla, zemlje i bilo kakavih prihoda
i vjerujte da bi bez pomoći Bosnjaka iz dijaspore i našeg Merhameta teško preživjeli.
života Bošnjaka su ugožene, politički pomaže pri kliničkom hospitaliziranju
Prema zadnjim dostupnim podaci- smo nebitan faktor u Makedoniji, sa najsiromašnijih Bošnjaka. Organma, u Makedoniji živi preko 30.000 radom je prestao Kulturni Bošnjački izirali smo i Akciju za podjelu obuće
Bošnjaka, a pretežno su skoncen- centar u Skoplju, stali su radovi na
trisani u selima oko Skoplja, Velesa rekonstrukciji Bosnjackog turbeta u
Humana misija
i Prilepa. Kao i većini stanovnika naselju Gazi Baba u Skoplju, pored
Makedonije, ni Bošnjacima u ovoj toga prestali su postojati fudbalski i Muslimansko dobrotvorno društvo
teškoj ekonomskoj krizi ne cvjetaju bokserski klub Sloga koji su u svojim “Merhamet”
Makedonije
osnoruže. Kako žive Bošnjaci u Makedoni- redovima okupljali mlade Bošnjake. vano je 25. juna 2007. godine sa
ji pitali smo predsjednika Merhameta Jedino što se uspjelo održati je polu- sjedištem u gradu Berovo. Osnivanu ovoj zemlji dr. Mustafu Ćustovića, satna emisija na bosanskome jeziku jem “Merhameta” u Makedoniji,
koji je zbog prirode svog humanitar- “Sehara”, koja se emituje na drugom bosanskohercegovački muslimani,
nog posla u svakodnevnom kontaktu kanalu MTV-a dva puta sedmično. odnosno Bošnjaci, u ovoj zemlji dobili
sa sa svojim narodom:
Vjerske institucije Bošnjaka u Make- su i svoju prvu nevladinu organizaci“Gledajte, ako se ova ekonomska kri- doniji nema, jer po Ustavu, oni su u ju. Jedna od uloga “Merhameta”jeste
za nastavi, za koju godinu makedon- sklopu Islamske zajednice Make- i čuvanje nacionalnog identiteta, kulski Merhamet neće imati o kome da donije u Skoplju, ali imaju svoje vjer- turnih vrijednosti, ali i dostojanstva
brine, jer mladi Bošnjaci usljed takve ske objekte: džamije, džematske od- Bošnjaka koji žive u Makedoniji.
situacije idu trbuhom za kruhom i bore, bošnjačke imame, džematlije i Predsjednik “Merhameta”Makedonije
masovno se iseljavaju u potrazi za mezare.”
dr. Mustafa Ćustović naglašava da
boljim životom. U kućama ostaje
Da se vratimo Merhametu i tome je razlog tome što je sjedište ove
pretežno starija populacija koja se kako makedonski ogranak pomaže organizacije u istočnoj Makedoniji
bavi uzgojem duhana, poljoprivre- Bošnjake u ovoj zemlji, kakve akcije činjenica da na tom području živi
dom i stočarstvom. Nekoliko hiljada vodite?
poprilično veliki broj Bošnjaka i priBošnjaka je ostalo u gradovima i
“Makedonski Merhamet je usko padnika ostalih etničkih zajednica
vezan za centralu u Sarajevu. Jedan islamske vjeroispovijesti koji su u
od naših najznačajnih projekata je stanju socijalne potrebe. Pored dr.
Akcija”Kurban” koju sprovodimo od Mustafe Ćustovića, osnivači makesamog
donskog ”Merhameta” su: Ćamila
početka rada” Merhameta”. U Crnovršanin-Ćustović,
Avdija
okviru te akcije, svake godine Kujundžić, Đula Hasanagić, Beza
obezbjeđujemo kurbansko meso koje Ćustović, Sead Pilov i Nedžip Grutpodijelimo vjernicima za vrijeme Kur- kov.
ban-bajrama. Osim toga, za vrijeme
ramazana svake godine sprovodimo i odeće osobama u stanju socijalne
akciju organiziranja zajedničkih if- potrebe. Naravno, ovo sve što pritara, na kojim prikupljamo pomoć za kupimo nije dovoljno, i ja koristim
najugroženije članove zajednice. U priliku da apeliram na humanitarne
okviru zdravstvene zaštite socijalno orgnizacije u bh. dijaspori te naše
najugroženijih Bošnjaka (Projekat građane koji žive van domovine
“Kućna njega”) organizira i zdravst- da pomognu Bošnjacima u Makevene preglede, pomaže pri dijagnos- doniji. Kontakt mail je mustafa.
ticiranju i liječenju, nabavci i kupo- [email protected] a telefon je
vini lijekova, a u teškim situacijama 0038971730578”
Turbe Makedonija
oni su u zaista teškoj situaciji, bez
posla, zemlje i bilo kakavih prihoda
i vjerujte da bi bez pomoći Bosnjaka iz dijaspore i našeg Merhameta
teško preživjeli. Od vlade Makedonije nema neke velike pomoći jer je
Makedonija u sličnoj ekonomskoj situaciji kao Albanija, Kosovo te Bosna
i Hercegovina.”
Da li se postojeće ekonomsko stanje
odražava i na druge sfere života Bosnjaka u Makedoniji?
“Naravno da se odražava, sve pore
23
Bosanskohercegovačka dijaspora
Hobro Danska - Sastanak GOSSDBIH
KONGRES SVJETSKOG SAVEZA DIJASPORE BOSNE I
HERCEGOVINE 7. I 8. JUNA U SARAJEVU
Dogovreno je da se na Kongres pozovu i članovi Predsjedništva BiH, predstavnici vladinih institucija, vladin i nevladin
sektor, te što širi krug predstavnika žena i omladine. SSDBIH želi imati jasan stav države o odnosu prema dijaspori bez
obzira o kojoj se nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti iseljenika radi.
Zašto je negdje između 1599. i 1602.
Šekspir u “Hamletu” zaključio: “Nešto
je trulo u državi Danskoj” – literarni i
istorijski autoriteti još su u dilemi: da
li je mislio na tadašnju Englesku, a
pripisao Danskoj, kako mu povrijeđni
krunisani zemljaci ne bi odcapirili
glavu što im je veoma išlo od ruke.
Međutim, nakon sastanka Glavnog
odbora Svjetskog saveza dijaspore
BiH (GO SSD BiH) prvog proljetnjeg vikenda u Hobro, domaji tužnog
kraljevića, ovaj novinar zaključuje:
“Nešto je zdravo u državi Danskoj”.
Zašto - tema je ovog zapisa.
Statistika tvrdi da oko 22 hiljade naših
sugrađana živi u domovini Hamleta i
bajkopisca Hansa Kristijana Andersena. A prema sadržaju nedavnog
BBC tv-serijala na temu gdje žive
Glavni odbor SSDBIH
najsretniji ljudi svijeta, autori su se
opredijelili za Dansku. Tako, prema Morgens Jespersen, gradonačelnik kontakata Bosanaca i Hercegovaca
oba prethodna podatka, pomenutih Mariagerfjord commune kojoj admin- van domovine, obećavši podršku
22 hiljade Bosanaca i Hercegovaca stratitvno pripada i Hobro. S ništa i pomoć matične države u mjeri
žive u bajci. Hajde, bar neka nas je manje poštovanja i očekivano više njenih snaga i mogućnosti. (Mada
prisnosti skupu se obratio Kemal liči na samoreklamu, nepristojno je
toliko zapalo…
Skup domaćina i gostujućih članova Muftić, ambasador BiH u Kraljevini zanemariti i povhvalu koju je amGO SSD BiH probranim riječima Danskoj, izrazivši radost zbog još basador Muftić u privatnom razgodobrodošlice i zavidno pohvalnim za jednog zajedničkog, obećavajućeg voru izgovorio na adresu “Bosanske
bh. porodicu u Danskoj, pozdravio je okupljanja i uspostavljanja prisnijih pošte” i njen značaj u profesionalnom i korektnim informisanju naših
Birmingham 28.03.2014.
čitalaca o najbitinijm događanjima
JAVNI POZIV POLITIČKIM STRANKAMA U BOSNI I HERCEGOVINI TE
u domovini i izvan nje). U ime MiniNADLEŽNIM DRŽAVNIM MINISTARSTVIMA DA SE AKTIVNO UKLJUČE
starstva za ljudska prava i izbjeglice
U IZBORNI PROCES (REGISTRACIJA I GLASANJE BH GLASAČA IZ INBiH pozdrave, podršku i dobre želje
OZEMSTVA) KOJI ĆE SE ODVIJATI U OKVIRU PREDSTOJEĆIH OKTOBARdonio je iz Sarajeva Mitar Kovačević.
SKIH IZBORA
Od svih silnih bh. ministarstava ovo
Poštovani,
voriti o značaju predstojećih izbora, je najnaklonjenije dijaspori, a s najmanje mogućnosti da rješava njene
Jedan
od
gorućih
problema predstaviti svoje programe i motivi- brojne probleme. Ostali, koji bi mogli i
sati
i
pozvati
potencijalne
glasače
bosanskohercegovačke dijaspore je
morali, pri susretima su slatkoriječivi,
slab odziv za registraciju i samo gla- da se registriraju i glasaju za njihove protokolarni i - zaboravni.
stranke.
Na
taj
način
će
političkim
sanje bh. građana iz inozemstva koji
Prije zvaničnog otvorenja sastanka
putem pošte ili u diplomatsko-konzu- strankama koje egzistiraju u Bosni i komemorativnim slovom i minutom
Hercegovini
biti
omogućeno
da
aklarnim predstavništvima glasaju na
tivno učestvuju u izbornom procesu, ćutanja prisutni su odali dužnu počast
izborima u Bosni i Hercegovini.
odnosno da same preuzmu dio odgo- Mostarcu Omeru Mićijeviću, predsjedniku Matice BiH u Švajcarskoj
Novi izbori zakazani su za oktobar vornosti o svojim glasačima jer će od i uvaženom članu Glavnog odbora
njihovih
glasova
zavisiti
i
njihovi
iz2014, a Izborna komisija Bosne i
SSD BiH, preminulom početkom ove
Hercegovine uskoro kreće s regis- borni rezultati.
godine.
tracijom glasača u dijaspori. S obziSastanak je zvanično otvorio Edin
U
tom
smislu,
Svjetski
savez
dijasrom da domaći političari i nadležni
Hajder, predsjednik Saveza bh.
pore
Bosne
i
Hercegovine
zajedno
ministri za slabu registraciju glasača
udruženja u Danskoj satkanom od
sa
svojim
članicama
svim
političkim
u inozemstvu najčešće krivicu preb11 organizacija i član Glavnog odbstrankama
u
Bosni
i
Hercegovini
te
acuju na bosanskohercegovačka
ora SSD BiH. Edin je porijeklom iz
nadležnim
ministarstvima
na
rasploudruženja i njihova rukovodstva,
Jajca, srednjoškolskim obrazovanganje
će
staviti
svoje
prostorije
za
Svjetski savez dijaspore na posljedjem Sarajlija, fakultetskom diploorganiziranje
javnih
tribina.
njem sastanku Glavnog odbora u
mom univerziteta Aalborg Danac,
Danskoj odlučio je da za predstojeću
zanimanjem biznismen, porodično
Za
dodatne
informacije
obratite
se
na
izbornu aktivnost u pomoć pozove
suprug i otac troje djece. U slobodno
adresu
SSDBiH
sve političke partije iz domovine,
vrijeme konsultant u Centru za rad
političare, te nadležne ministre iz S poštovanjem,
komune Mariagerfjord, u dokolici fudBosne i Hercegovine.
balski trener sa “B” UEFA licencom,
GO SSDBiH
a po prirodi veoma ljubazan, nasZaim
Pašić,
Ponovo nam je želja da zajednički
mijan 40-godišnjak. U pozdravnim
predsjednik
organiziramo javne tribine na koriječima predstavio se kao čovjek
jima će predstavnici stranaka gokoji govori znanjem, iskustvom, do-
24
Bosanskohercegovačka dijaspora
brim namjerama i uvjerenjem da će
obećano ostvariti. Prisutne je istinski obradovao viješću da u susjednoj
dvorani naše sugrađanke osnivaju
Udruženja žena BiH u Danskoj i
ponudom da sljedeće Svjetsko prvenstvo dijapsore u malom fudbalu nogometu 2015. organizuju u Hobru
što je prihvaćeno aklamacijom. Sve
u svemu: ostavio je utisak čovjeka
sklonijeg konkretnim akcijama, nego
dugim govorima.
I obraćanje Zaima Pašića, predsjednika GO SSD BiH, proteklo je u istom
tonu. Ukratko se osvrnuo na ostvareno između dva posljednja sastanka
i najavio kalendar predstojećih aktivnosti: XI Svjetsko prvenstvo dijaspore u malom fudbalu od 22. do
24. maja u Ljubljani, na kojem će
uz evropske učestvovati selekcije
US i Kanade, a Glavni odbor obaviti
završne konsultacije pred VII Kongres SSD BiH planiran u zgradi Parlamenta BiH u Sarajevu 7. i 8. juna.
Na tu temu Pašić je rekao:
- Dogovreno je da se na Kongres
pozovu i članovi Predsjedništva
BiH, predstavnici vladinih institucija,
vladin i nevladin sektor, te što širi
krug predstavnika žena i omladine.
Mi želimo imati jasan stav države o
odnosu prema dijaspori bez obzira o
kojoj se nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti iseljenika radi. Trebamo učiniti
sve da se osigura prisustvo najviših
zvaničnika naše države na cijelom
tematskom dijelu Kongresa, te da
se to prisustvo ne svede samo na
pozdravne govore, već u iznošenje
stavova zvanične politike BiH prema
dijaspori i problemima koji te odnose
prate. Također želimo zahtijevati da
dijaspora ima svog zastupnika u Parlamentu BiH kako bi se što jasnije
čuo naš glas. Pošto se prema Statutu SSD izbor novog rukovodstva vrši
svake druge godine pored tematskog
dijela na Kongresu će se obaviti reizbor članova Glavnog odbora i predsjednika SSD BiH.
Dinka Hrustanović, članica Glavnog
odbora za kulturu iz Slovenije, upoznala je prisutne sa temeljito i profesionalno organizovanim pripremama za Festival folklora dijaspore u
Bihaću 22. i 23. juna, što je svesrdno
prihvaćeno i pozdravljeno. Ubrzo
potom članovi Glavnog odbora bili
su upoznati sa rezultatima upravo završene Osnivačke skupštine
Udruženja žena BiH u Danskoj. Za
predsjednicu je izabrana Sabaheta
Selimović Oćuz (Kopenhagen), podpredsjednicu Željka Šećerbegovic
(Hernin), a u Pododbor Faketa
(Kapetanović) Leto, Zemra Mujačić,
Dijana Droce, Imra Hajder, Elvira Batanović, Georgina Kuranda
Dedović, Edina Džekić i Nedžmija
Ahmetspahić. Sa dogovorenim,
prioritetnim zadacima o kojim će
raspravljati na već zakazanom sastanku u Kopenhagenu 28. maja upoznala nas je ljubazna Faketa.
- Dogovoreni prioriteti su, veli, edu-
kacija, prava, mjesto moderne žene
kako u danskom tako i u bh. društvu,
uključenje i aktiviranje što većeg
broja članica, informisanje, što jedinstvenija saradnja sa organizacijama
u Danskoj i svijetu, te sve ono što
bi pomoglo zbližavanju žena dijaspore i pomoć koju bi mogle pružiti
zavičaju… To je, veli, za početak.
A po riječima predsjednika Pašića
na prvom sastanku SSD BiH jednu
predstavnicu treba uključiti u Glavni
odbor. Čiji je skup u Hobru potvrdio
da je SSD BiH ostvarenim i planiranim sadržajima rada izrastao u
najrespektabilniju organizaciju naših
građana (bogme i građanki) van
domovine, čiji cjelokupni angažman
zaslužuje ozbiljniji i pravedniji tretman od onog koji u BiH uživa.
Za kraj ovog, po sadržaja kratkog
raporta, osvrnuću se na drag susret s porodiicom Burić. Šerifa –
Šeru, mlađeg, veselog drugara iz
predratnog bezbrižja, sreo sam u
pauzi sastanka prvi put poslije rata.
Podsjeća me kako sam juna ‘92,
evakuisao iz Mostara njegovu suprugu Jesenku, djevojački Skočajić,
tadašnju pravnicu, sina Mirana,
tadašnjeg 6-godišnjaka i kćerkicu
Dubravku - Bubu, tada godina i
koji mjesec. Vratili su se u Mostar
SSDBiH-KONGRES-PRIPREME
u junu, a u julu sljedeće godine po
drugi put bježali. Sad u Hobru Šera
je jednako nasmijan, jednako svira
bubnjeve, bavi se osobama slabijeg
mentalnog zdravlja, Jesenka i dalje
pravom, Miran je diplomirao finansijsku ekonomiju, direktoruje odjelima
u ulgednoj firmi, Buba u Kopenhagenu dovršava fakultet… Prepričam
Šeri kako su Englezi narod njegove
prisilne domovine Danske proglasili
najsretnijim na svijetu. Odjednom
onaj vječni smiješak zasjeni sjeta,
veli: “Ja sam u životu jedino bio sretan u Mostaru.” Pa dok s dragim prijateljima Zaimom, Anesom Cerićem
i Namikom Alimajstorovićem letimo
svome presuđenom Ostrvu odjednom više nisam sigran koliko je tačna
ona engleska da su Danci najsretniji
ljudi na svijetu. Ali zbog ukazanog
gostoprimistva, pažnje i zavičajne
dobrote naših koje sam tamo susreo ne vjerujem više ni Šekspiru
kako je nešto trulo u državi Danskoj.
A črvrsto vjerujem da je bar oko 22
hiljade današnjih Danaca bh. korijena izšetalalo na ovu planetu iz jedne
od lijepih bajki Hansa Kristijana Andersena.
SARAJEVO, 28. aprila (FENA) Predstojeći opći izbori u BiH jedna
su od tema 7. kongresa Svjetskog
saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, koji će u Sarajevu biti održan
od 6. do 8. juna pod pokroviteljstvom
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
- Želimo pozvati naše građane da
se registriraju u što većem broju, a
svim strankama smo već uputili pozive da se obrate našim organizacijama u svijetu i ponude promociju
svojih programa - rekao je u izjavi za
Agenciju Fena Zaim Pašić, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH
(SSDBiH), koji je i organizator ovog
najvećeg skupa bh. državljana koji
žive izvan granica svoje domovine.
tusu bh. građana izvan domovine,
bh. dopunskim školama te odnosu
države BiH prema svojim građanima
širom svijeta.
-Na ovom kongresu očekujemo do
120 delegata predstavnika naših zajednica širom svijeta, iz Australije,
SAD-a, Kanade, Evrope, Azije, jer je
ovo prilika da se bh. građani okupe
svake dvije godine da bi se opredijelili za određene teme koje ih interesuju - ističe Pašić.
Mišo Marić
OPĆI IZBORI, STATUS BH GRAĐANA IZVAN DOMOVINE I POTENCIJALI DIJASPORE, NEKE OD TEME
KONGRESA SVJETSKOG SAVEZA DIJASPORE BIH
Tema predstojećeg kongresa je
"Država BiH - dijaspora i iseljenici,
odnos države BiH prema dijaspori
i iseljenicima i odnos dijaspore i
iseljenika prema državi BiH“.
Pašić navodi da će jedan dan kongresa biti posvećen potencijalima bh.
dijaspore kroz ulaganja na lokalnom
nivou, a što će biti realizirano u saradnji s USAID-om, predstavnicima bh.
dijaspore i nevladinih organizacija s
kojima žele ostvariti saradnju.
Tokom trajanja skupa bit će organiziran i okrugli sto posvećen sta-
25
Također, iz SSDBiH očekuju na kongresu i oko 40 gostiju iz javnog života
BiH.
Dosad su, kaže Pašić, pokroviteljstvo potvrdili predsjedavajući
Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović,
član Predsjedništva BiH Željko
Komšić i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice-Sektor za iseljeništvo.
-Pozvali smo i člana Predsjedništva
BiH Nebojšu Radmanovića, ali još
nismo dobili odgovor - dodaje Pašić.
Također, navodi da su blizu dogovora
da jedan od sponzora-pokrovitelja
kongresa bude USAID gdje bi zajedno promovirali njihov projekt ulaganja u BiH.
Predstojeći
kongres
Svjetskog
saveza dijaspore BiH je i izbornog
karaktera i tom prilikom bit će izabrano novo rukovodstvo.
Bosanskohercegovačka dijaspora
PROGRAM VII KONGRESA
Pokrovitelji Kongresa su:
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir
Izetbegović
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH
ADRESA:
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine,
zgrada institucija BiH, Trg BiH br.1, Sarajevo.
Petak, 6. juni 2014.
15:00
Registracija delegata
16:00
Otvaranje Kongresa i pozdravni govori
Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH
Bakir Izetbegović, predsjednik
Predsjedništva BiH
Željko Komšić, član Predsjedništva
BiH
David Barth, USAID7BiH Direktor
Misije
Damir Ljubić, ministar za ljudska
prava i izbjeglice BiH
16:30
Okrugli sto o temi: Ulaganje u Bosnu i
Hercegovinu: Izazovi i mogućnosti
Uvodničari: Anes Cerić i Hasan
Šehović (Biznis grupa SSDBiH)
18:00
Koktel
Subota, 7. juni 2014.
09:00
•
Prijedlog za sastav Radnog predsjedništva
•
Prijedlog za zapisničara i ovjerivača zapisnika
•
Izvještaj verifikacione komisije
•
Izvještaj o radu SSD BiH (Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH)
•
Finansijski izvještaj SSDBiH (Mišo Marić,
blagajnik)
•
Izvještaj Nadzornog odbora (Zdenko Stanar,
predsjednik NO)
•
Diskusija i usvajanje izvještaja
10.45
Pauza
11.00
Okrugli stolovi o temama:
•
Iseljeništvo i izbori u BiH 2014. godine
o
Faruk Tićić, predsjednik RG za pravna
pitanja
•
Dopunsko obrazovanje djece građana BiH
u svijetu na maternjem jeziku: Integracija ili asimilacija
o
Haris Halilović, potpredsjednik SSD BiH
(uvodničar i moderator)
o
Na okruglom stolu će učestvovati i
predstavnici:
Ministarstva civilnih poslova BiH
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH
Ministarstva vanjskih poslova BiH
Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH
Instituta za jezik
•
Unapređenje saradnje
bosanskohercegovačke dijaspore i nevladinog sektora u BiH
o
Zaim Pašić - SSDBiH
o
Željko Matković, menadžer, INTERA
o
Armin Alijagić, predsjednik, BHDIAFOR
o
Tanja Milovanović, menadžer, Nansen dijalog centar Prijedor
13:00
Ručak
14.00
Zaključci sa okruglih stolova
14:30
Izbori
15.00
Konferencija za štampu
20:00
Kongresna večera i kulturno-zabavni program - voditelj Mišo Marić
Nedjelja, 8.juni 2014.
11:00
Prva sjednica novoizabranog GO
•
Upoznavanje i evaluacija Kongresa
•
Priprema okvirnog plana rada GO
•
Usvajanje zaključaka sa Kongresa
26
Bosanskohercegovačka dijaspora
Bihać ¬- Prvi folklorni festival dijaspore Bosne i Hercegovine od 19. do 22. Juna
UČESNICI DOLAZE IZ NJEMAČKE, AUSTRIJE, ITALIJE,
SLOVENIJE ŠVICARSKE I HRVATSKE
Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine koristi priliku da se zahvali gradu Bihaću koji se ponudio za domaćina
ovog velikog spektakla te otvorio svoja vrata i srce za mlade Bosance i Hercegovce iz iseljeništva.
Svjetski savez di- Bihać , Hotel Park Bihać, Nacionaljaspore
Bosne ni Park Una, Canvas i Sultan Cola,
i Hercegovine
i Udruženje žena Bihać – Ermina
općina Bihać u ok- Alagić od pojedinaca, “boje domaćina
viru kulturne mani- grada Bihaća“ predstavljaju koordi- Općine Bihać Nijaz Lipovača, direkfestacije Bihaćko nator Husnija Malkoč, predstavnik tor kulturnog centra Bihać Mujaga
ljeto od 19. do 22.
Dedić, scenograf Mehmed Ponjević,
juna ove godine u gradu na Uni ora ispred SSDBiH pored mene tu
ganiziraju Prvi folklorni festival dijasje scenarist programa, legendarni
pore Bosne i Hercegovine na kojem
Mišo Marić i koordinator za medijsku
će učešće uzeti folklorne grupe iz
saradnju Namik Alimajstorović. Narabosanskohercegovačke dijaspore.
vno, sve ovo bi bilo teško realizovati
Konkurs za nastup na ovoj manibez medija, kojim se ovom prilikom
festaciji završen je krajem marta,
zahvaljujemo i pozivamo ih da u ciapril je iskorišten za “glancanje”
jelosti poprate ovu manifestaciju.”
programa i, po riječima koordinaMožete li nam malo više reći o
torice projekta ispred SSDBiH Dinke
učesnicima i cjelokupnom programu:
Hrustanović iz Slovenije, smotra
“ Prije svega moram reći da smo jako
folklora može da krene. Naravno,
zadovoljni odzivom na konkurs i da je
pošto se radi o velikoj manifestaciji,
stručni savjet izabrao zaista najbolje
u realizaciju je uključen veliki broj
učesnike. Publika u Bihaću imaće
organizacija i aktivista. O tome nam
prilike da uživa u nastupima: KUD
Dinka Hrustanović kaže: “Tačno, ovo
"Dukati" iz Ulma, Njemačka, SKUD
je zaista veliki zahvat i razumljivo da
Zlatni ljiljan iz Austrije, KUD Bosanje mnogo subjekata uključeno u orski ljiljani Luzern Švicarska, KUD
ganizaciju, pored SSDBiH i općcine
BEHAR Beč, Bošnjačko društvo
Bihać tu su: Menadžment IBC, KUD
Bosona Ticino iz Švicarske, KUD
Bedem Bihać, HKUD Napredak
SEVDAH – Innsbruck, KUD Sevdah
Dinka Hrustanović
Zagreb, BH društvo KUD Dem Kranj,
Učesnici Folklornog festivala
FOLKLORNI FESTIVAL DIJAS1.
KUD "Dukati" iz Ulma,
PORE BOSNE I HERCEGOVINE
Njemačka;
Od 19.06 do 22.06. 2014.
2.SKUD Zlatni ljiljan iz Austrije
Organizatori
3.KUD Bosanski ljiljani Luzern CH
1.
Svjetski savez dijaspore 4.KUD BEHAR Beč
Bosne i Hercegovine
5.Bosnjačko društvo Bosona Ticino KUD Borac Travnik, KUD Bedem
2.
Općina Bihać
iz Švicarske
Bihać, HKUD Napredak Bihać. Što
6.KUD SEVDAH - Innsbruck
se tiče programa, predviđeno je da
Partneri i suorganizatori
7.KUD Sevdah Zagreb, Hrvatska
učesnici u Bihac dođu 19. juna, dan
1.
Menadžment IBC.ba
8.BH društvo KUD Dem Kranj
kasnije za 17 sati zakazan je defile
2.
KUD Bedem Bihać
9.KUD Borac Travnik
učesnika, svečano otvaranje i na3.
HKUD Napredak Bihać
10.KUD Bedem Bihać
stup folklornih grupa. Programom je
4.
Hotel Park Bihać
11.HKUD Napredak Bihać
takođe predviđen obilazak nacional5.
Nacionalni Park Una
nih parkova “Una” i “Plitvička jezera”
6.
Canvas i Sultan Cola
PROGRAM FESTIVALA
te razgledanje znamenitosti grada
7. Udruženje žena Bihać
19. 06.
- dolazak folklornih grupa u večernjim Bihaća i okoline. Takođe, pošto se
SURADNICI
radi o mladim ljudima, predviđene su
1.GO SSDBiH - Koordinator za folk- satima
i dvije večernje zabave kako bi se
20.06.
lorni festival: Dinka Hrustanović
mladi Bosanci i Hercegovici iz čitave
doručak
od
7:00
do
8:30
2.Općina Bihać - Koordinator: Hus- od 8:00 do 14:00 obilazak Nacion- Evrope što bolje upoznali i družili.”
nija Malkoč
Svjetski savez dijaspore Bosne i
3.Predstavnik Općine Bihać: Nijaz alnog parka Plitvička jezera
Hercegovine koristi priliku da se zah- od 15 :00 do 16: 00 ručak
Lipovača
vali gradu Bihaću koji se ponudio za
od
17:
00
do
17:30
postrojavanje
4.Direktor kulturnog centra Bihać:
domaćina ovog velikog spektakla te
za defile
Mujaga Dedić
otvorio svoja vrata i srce za mlade
od
17:30
do
18:00
defile
5.Koordinator za medijsku saradnju:
- od 18:00 do 23:00 otvaranje folk- Bosance i Hercegovce iz iseljeništva.
Namik Alimajstorović
lornog festival I predstavljanje folk- Da bi očuvali svoju tradiciju, jezik,
6.Scenarist programa: Mišo Marić
svoje korijene, od velike važnosti je
7.
S c e n o g r a f : M e h m e d lornih grupa
da se međusobno povod
23:00
zabava
za
učesnike
Ponjević
ezujemo i da naši mladi
21.06.
Medijske kuće
upoznaju svoju domovdoručak
od
7:00
do
8:00
1.
RTV USK
inu kroz različite vidike,
- od 8:00 do 17:00 obilazak NP Una
2.
Radio Bihać
a ne samo odlaskom na
od
18
:
00
–
19:00
večera
3.
Marketing emisija Putopisi
godišnje odmore. Stoga
- od 19:30 do 21:00 Bihaća
4.
Federalna TV
ova velika manifestacija
od
22:00
zabava
5.
FENA
još više dobiva na svojoj
22.06
6.
Sarajevo Times
važnosti.
Završetak
folklornog
festival
2014
7.
Dnevni avaz
27
Bosanskohercegovačka dijaspora
XI. svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu/nogometu/futsalu
LJUBLJANA RAŠIRENIH RUKU DOČEKUJE
BOSANSKOHERCEGOVAČKU DIJASPORU
U petak 23. Maja sa početkom u 14 sati u sportskoj dvorani Kodeljevo, zakazana je ceremonija svečanog otvaranja prvenstva. Predviđen je defile ekipa, izvođenje himni, obraćanje zvaničnika ispred SSDBiH, Društva Ljiljan, Fudbalskog/
Nogometnog saveza BiH, bh. ambasade u Sloveniji , Grada Ljubaljane
Društva Ljiljan, te svečano otvaranje ednog kongresa, a domaćini iz Ljiljana prisutne članove sekretarijata
Od 22-24. maja Ljubljana će biti cenUčesnici i nagrade
tar bosanskohercegovačke dijaspore Definitivni dolazak u Ljubljanu pot- upoznat će sa svim detaljima oko
u svijetu. Naime, glavni grad Sloveni- vrdile su reprezentacije Bosanca i organizacije Svjetskog prvenstva bh.
Dvorana Kodeljevo
je, odnosno BH kulturno društvo Ljil- Hercegovaca iz: Švedske, Austrije,
jan ugostit će zemljake iz 16 država Češke , Holandije , Turske, Norveške,
koji će na predstojećem XI svjetskom Belgije, Engleske, Danske, Fran- Dvorana Kodeljevo je izuzetno funkprvenstvu bosanskohercegovačke cuske, Italije, Švicarske, Njemačke, cionalan objekat koji na tribinama pridijaspore u futsalu pokazati u kojoj Hrvatske, Republike Irske, Slovenije. ma 2.300 gledalca, najviše je koristi
zemlji Bosanci i Hercegovci imaju Nosioci grupa su domaćin Slovenija sportsko društvo Slovan iz Ljubljane,
najbolje malonogometne hakere.
i dosadašnji šampioni (učesnici) ima dva semafora, 16 svlačionica i
Inače, organizator šampionata je Belgija Austrija i Hrvatska, po dvije sve uslove da ugosti jedno ovako veSvjetski savez dijaspore Bosne prvoplasirane ekipe idu u daljnje liko takmičenje. Pored dvorane su i
sportski tereni na kojim će se zagrii Hercegovine a pokrovitelj je takmičenje.
bosanskohercegovački
Fudbalski/ Prije finalne utakmice predviđeno je javati ekipe pred utakmice. Također,
Nogometni savez.
odigravanje revijalnog meča između dvorana će se u subotu nakon
Članovi sportske komisije SSDBiH veterana Društva Ljiljan i selekcije zvaničnog takmičenja transformisati u koncertnu salu u kojoj će se
u Ljubljani su sa domaćinima, ruko- veterana SSDBiH.
vodstvom Društva Ljiljan, već defini- Obezbjeđene su bogate nagrade, odvijati i večernji kulturno- zabavni
tivno izglancali kompletan program pehari i medalje za tri prvoplasirane program. Kao novina na ovom samdešavanja tokom ovog takmičenja. ekipe, pehar za četveroplasirani tim i pionatu uveden je After Party koji će
Također, oni su se na licu mjesta pehar za Fer Play selekciju. Također, se održati u noćnom klubu Admiral u
uvjerili da će naredno prvenstvo biti predviđeni su i pojedinačni pehari za centru Ljubljane.
jedno od najbolje organizovanih do najboljeg igrača, strijelca, golmana,
sada.
te za najmlađeg, najstarijeg i najperIZVLAČENJE PAROVA
spektivnijeg fudbalera. Osim toga, dijaspore. Nakon toga svi skupa se
Uglavnom, ova velika sportska svi oni dobit će i po jedan dres koji selimo u sportsku dvoranu Kodeljemanifestacija kreće u četvrtak 22. su za ovo prvenstvo donirali naši fud- vo, gdje će u 14 sati početi ceremonija svečanog otvaranja prvenstva.
maja dolaskom i prijemom ekipa baleri koji igraju širom svijeta.
Predviđen je defile ekipa, izvođenje
učesnica, za taj dan je predviđen
himni, obraćanje zvaničnika ispred
prijem užeg rukovodstva SSDBiH i
SSDBiH, Društva Ljiljan, FudbalDruštva Ljiljan u ambasadi Bosne i
Hercegovine u Ljubljani, a domaćin
sastanka je ambasador Željko Jerkić.
U 8 sati navečer, u kongresnoj dvorani u zgradi grada Ljubljane bit će
organizovano svečano izvlačenje
parova i prijem za predstavnike ekipa. Domaćin ovog dijela programa
je gradska vlada, na čelu sa ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom
Mediji
Ovo prvenstvo pobudilo je veliko
interesovanje medija. Pored medijskih pokrovitelja, BHTV, NTV Hayat,
Dnevni avaz, FENA, RSG Radio,
Haber, Studio 6, Internet Novina,
portal Istočna Bosna, prvenstvo će
pratiti državne televizije Slovenije i
Turske.
Također, jedno ovako veliko prvenstvo ne bi bilo zamislivo bez sponzora.
Glavni sponzor šampionata je kompanija “ T 2” TELETEAM iz Ljubljane,
čiji je vlasnik gospodin Šemsudin
Ćehić, bivši fudbaler Društva Ljiljan,
potom firme Mandoras, Trgovina
Meri, Kosaki, Apartmani Pars, i mnogi drugi.
Zmajček i Zmaj
Jankovićem. U petak ujutro u prostorijama Društva Ljiljan zakazan je prvenstva i početak takmičenja. Sek- skog/ Nogometnog saveza BiH, bh.
radni sastanak Sekretarijata za or- retar SSDBiH Anes Cerić o tome ambasade u Sloveniji , Grada Ljubalganizovanje 7. kongresa SSDBiH, na kaže: “U Ljubljani je odlična pri- jana, Ministarstva za ljudska prava i
kojem će biti prisutno i rukovodstvo lika da sumiramo dokle se došlo sa izbjeglice BiH . Potom ide mali kratki
pripremama za organizovanje nar- program koji će izvesti maskote pr-
28
Bosanskohercegovačka dijaspora
Rezultati na webu
venstva “Zmaj” i “Zmajček”, nakon
par sevdalinki. Za 20 sati predviđena
toga fotografisanje reprezentacija,
je ceremonija proglašenja pobjeda prva utakmica počinje u 15 sati. Ljubitelji fudbala izvlačenje parova i nika i uručivanje nagrada najboljim
Nastavak je u subotu ujutro, a finalna kretanje rezultata na 9. svjetskom pr- timovima i fudbalerima. Potom na
utakmica predviđena je u subotu u venstvu bosanskohercegovačke di- scenu sportske dvorane Kodeljevo
15 sati”.
jaspore u malom fudbalu/nogometu izlazi zvijezda večeri, pjevač Nihad
ZABAVA I “AFTER PARTY"
moći će pratiti na web stranici Svjet- Fetić Hakala sa svojim bendom koji
Potom, za 19 sati predviđen je skog saveza dijaspore Bosne i Her- će sve prisutne zabavljati do jedan
početak večernjeg programa, o cegovine www.bihdijaspora.com te sat iza ponoći. Nakon toga za sve
njemu nešto više detalja dao nam na FB grupi SSDBiH https://www.fa- ucesnike smo u klubu Admiral organje predsjednik Drustva Ljiljan Elvis cebook.com/groups/160076310890/ izovali “After Party" do ranih jutarnjih
Alukić: “ Program će svojim nastu- i Fb grupi Društva Ljiljan https://www. sati. Sve u svemu, iskreno se nadapom otvoriti folklorna sekcija Društva facebook.com/drustvo.ljiljan od 22. mo da će ovo biti do sada najbolje orLjiljan i slovenačka folklorna grupa maja.
ganizovan šampionat i šta drugo reći
Emona, koja će izvesti spletove kola
nego Dobro došli u Ljubljanu!”
iz Bosne i Hercegovine i Slovenije te
Podrška fudbalera svjetskom prvenstvu bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu
BOSANSKOHERCEGOVAČKI, HRVATSKI, SLOVENAČKI
I AUSTRIJSKI FUDBALERI DONIRALI 15 DRESOVA
Jedanaesto po redu Svjetsko prvenstvo bosanskohercegovačke dijaspore u futsalu, u organizaciji Svjetskog saveza
dijaspore Bosne i Hercegovine bit će održano u Ljubljani od 22-24. maja 2014. godine. Domaćin šampionata će biti
Društvo bosanskohercegovačkog i slovenskog prijateljstva LJILJAN, a ponovo je pokrovitelj mundijala Nogometni/
Fudbalski Savez Bosne i Hercegovine. SSDBiH očekuje učešće ekipa iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Luksemburga, Njemačke, Češke, Belgije, Holandije, Norveške, Švedske, Danske, Engleske i Republike Irske, Švicarske, Turske i
Francuske.
Tokom dosadašnjih takmičenja SS- Shodno tradiciji, i ove godine organi- com Selmom Adžem iz Goražda
DBiH je imao odličnu saradnju sa bh. zatori su prije mjesec dana poslali koja svoju muzičku karijeru gradi u
fudbalerima koji igraju širom svijeta i preko 40 pisama na adrese naših Engleskoj. Drugi poklon stigao je od
nijedno prvenstvo nije proteklo a da bivših i aktuelnih bh. reprezentati- našeg reprezentativca Ermina Zeca,
neko od vrhunskih igrača nije donirao
svoj dres, koji se po pravilu poklanjao
fudbalerima učesnicima prvenstva.
Naravno, organizatori koriste priliku da se zahvale svim dosadašnjim
donatorima: Muhamedu Konjiću,
Fuadu Muzuroviću, Jusufu Pušini,
Muratu Jahi, Saši Papcu, Mirsadu
Bešliji, Zvjezdanu Misimoviću, Asmiru Begoviću, Miralemu Pjaniću, Vedadu Ibiševiću, Seadu Salihoviću, Almedinu Hoti, Sejfudinu Tici, Kenanu
Hasagiću, Edinu Višći, Mensuru vaca koji igraju širom svijeta, od Kine člana Genclerbirligi Spor Kulubu iz
Mujdži, Zlatanu Ibrahimoviću, Ned- preko Turske pa do svih evropskih Ankare. Ovaj potez mladog Bugojanimu Hrapoviću, Jasminu Bakoviću, liga, sa molbom da ponovo doniraju ca nije nas iznenadio jer je svoju hudres.
manost Ermin Zec pokazao i prošle
godine kada je zajedno sa Edinom
Višćom finansijski pomogao dolazak reprezentacije Bosanca i Hercegovaca iz Turske na sampionat u
Švedsku. Po treći put svoj potpisani
klupski dres donirao je reprezentativac Mensur Mujdža, bek Freiburga,
koji je donaciju predao potpredsjedniku SSDBiH Harisu Haliloviću.
Potom, poštom iz Turske stigao je
potpisani klupski dres koji je poslao
putnik u Brazil Senijad Ibričić, vezista
KAYSERI ERCIYESSPOR KLUBA.
Nakon toga kontaktirali smo našeg
reprezentativca i u ime organizatora
zahvalili se na donaciji. Naš internacionalac podržao je ovo takmičenje i
dodao: ”Ne trebate se zahvaljivati
jer to je moj mali doprinos organizatoru prvenstva, Svjetskom savezu dijaspore Bosne i Hercegovine,
Odgovori u vidu doniranih dresova na trudu koji čini da organizuje ovo
su već počeli pristazati, prvi dres takmičenje. Najvažnije je da se mladi
poslao je kapiten FV Portsmutha, ljudi lijepo druže i upoznavaju.“
austrijski internacionalac Jonny Bosanskohercegovački reprezentaArnesu Pobriću, Eldinu Jakupoviću, Ertl, inače bosanki zet, koji je u tivac Zoran Kvržić, desnokrlini
Jonnyju Ertlu i Erminu Bičakčiću.
dugogodišnjoj vezi za kantautori- napadač hrvatskog prvoligaša Ri-
29
Bosanskohercegovačka dijaspora
jeke, pridružio se reprezentativcima
naše zemlje koji podržavaju mundijal dijaspore u futsalu. Svoj potpisani dres uručio je na stadionu
Kantride saradniku SSDBiH i članu
SABAHA iz Zagreba gospodinu Hasibu Muminoviću, koji mu se u ime
Svjetskog saveza dijaspore zahvalio
na poklonu. Tom prilikom Kvržić je
rekao: “Izuzetno mi je zadovoljstvo
podržati sva sportska takmičenja, jer
fudbal je najljepša sporedna stvar na
svijetu koja zbližava ljude. Bilo bi mi
jako drago kada bi dres bio dodijeljen
najmlađem napadaču na turniru jer iz
iskustva znam šta mladim igračima
znaci kada na poklon dobiju novi
dres.
Dvostruki sponzor dresa za naredno
prvenstvo bosanskohercegovačke
dijaspore u futsalu je i Alen Halilović,
budući Mesi, kako su ga prozvali
svjetski mediji prilikom nedavnog
prelaska iz Dinama u slavnu
Barselonu. Iako Svjetski savez di-
slao posredstvom svog menadžera
Voye Novakovića, bivšeg fudbalera
Radničkog iz Niša. Talentovani vratar
veći dio proljetne sezone proveo je na
posudbi u prvoligašu Leyton Orientu
i zahavljujući njegovim odbranama
ovaj klub je izborio mjesto u Play Off
za prelazak u veći rang takmičenja.
U 14 utakmica koliko je branio tokom
posudbe primo je svega četiri gola,
od toga dva iz penala. Odlična forma
vratila ga je u tim Hull Cityja, i kako
stvari stoje, naš Eldin Jakupović biće
dio tima koji će se u finalu kupa Engleske 17. maja na stadionu Wembly
suprotstaviti favoritu Arsenalu.
Slovenački reprezentativac i član
Newcastla
Haris Vučkić svojim
potpisanim dresom podržao je odrzavanje XI svjetskog prvenstva
bosanskohercegovačke
dijaspore
koje se od 22-24. maja održava u
Vučkićevom rodnom gradu Ljubljani. U ime organizatora šampionata
Svjetskog saveza dijaspore BiH zah-
Ishak Hodžić
jaspore Bosne i Hercegovine nije
poslao zvanično pismo na adresu
mlade zvijezde bh. korijena da donira
dres za naredni šampionat, on je to
sa zadovoljstvom učinio i za naredni
šampionat donirao dva dresa, Dinamov i reprezentacije Hrvatske. Mladi
Halilović je to učinio na molbu trenera
i rukovodioca malonogometne ekipe
Bosanca i Hercegovaca iz Hrvatske
Siniše Jukića i Elmira Topalovića koji
su “iskoristili” svoje poznanstvo sa
Dinom Julardžijom, trenerom mladih uzrasta u Dinamu. Naime, Dino
Julardžija je svojevremeno bio trener
talentovanom Haliloviću, a prilikom
predaje dresa buduća Barsina zvijezda je ekipi Bosanca i Hercegovaca iz
Hrvatske poželjela puno uspjeha na
šampionatu. Po drugi put svoj golmanski dres organizatorima je poklonio
nekadašnji golman mlade reprezentacije Bosne i Hercegovine i čuvar
mreže engleskog premijerligaša Hull
City Eldin Jakupović. Donaciju je po-
valili smo se Vučkiću i pitali ga za
zdravlje i trenutnu formu:
“U mojoj fudbaskoj karijeri bilo je
mnogo lijepih trenutaka, nažalost,
istovremeno nisam imao sreće zbog
povreda koje su me pratile. Hvala
dragom Bogu, opet sam zdrav i ovu
sezonu, ako Bog da, završavam
uspješno i što je najvažnije, zdravo.
Teške povrede su iza mene i od
kraja novembra sam na posudbi
engleskom prvoligašu Rotherham
Unitedu. Dobro mi ide, od tada sam
odigrao 22 utakmice i postigao četiri
gola, izborili smo mjesto u Play-off-u,
sa velikim šansama da se plasiramo
u Championship League. Potrudiću
se maksimalno da budem dio tog uspjeha.
Prvenstvo bosanskohercegovacke
dijaspore igra se u Vučkićevom rodnom gradu Ljubljani, pitali smo ga
postoji li šansa da lično uruči svoj
dres: “Nažalost, bukirao sam godišnji
odmor, a siguran sam da će moj dres
dospjeti u prave ruke, nekome od
najzaslužnijih igrača na šampionatu.
Domaćinima, mojim sugrađanima
u Ljubljani, i SSDBiH kao organizatoru želim mnogo uspjeha na ovom
30
takmičenju. Njegujte sportski duh i
Fair-play, neka zaista pobijede oni
koji su najbolji.“
Reprezentativac BiH koji će sa
„Zmajevima“ putovati u Brazil i braniti boje Bosne i Hercegovine Jasmin
Fejzić, odlični golman VfR Aalen-a,
po mnogima najbolji golman II bundeslige, podržava sportske aktivnosti
bh. dijaspore. I on
je donirao svoj dres koji će u Sloveniji
biti uručen jednom od najboljih golmana SP. Njegove kolege iz aviona
za Brazil, reprezentativci Avdija
Vršajević i Sven Tino Sušić pridružili
su se fudbalerima koji su darovali svoje dresove nekom od igrača učesnika
na prvenstvu. Prilikom predaje dresova obojica nogometaša podržali su
takmičenje, a Sušić je rekao da se
nada da cć njegovi Belgijanci ponovo
biti šampioni. Osim toga, kaže da je
njegov prvi rođak Adi Milak, inače sin
bivšeg fudbalera Sarajeva Nihada
Milaka, svojevremeno, na Trećem
prvenstvu dijaspore igrajući za selekciju Luksemburga proglašen za najperspektivnijeg igrača šampionata.
U ime Svjetskog saveza dijaspore
dresove od Vršajevića i Sušića
preuzeo je sekretar Sabaha Ishak
Hodžić i član te podružnice iz Splita
Almedin Hodžić i poklone će donijeti
direktno u Ljubljanu kada budu dolazili na šampionat.
“Brazilac” Edin Višća po treći put
svoj potpisani dres tima Istanbul BB donirao je organizatorima
šampionata, a dres je poslao posredstvom svog menadžera Nedima
Hrapovića. Njemu se po prvi put
pridružio kolega iz aviona, Krajišnik
Anel Hadžić iz Sturma Graz koji je
dres dostavio do Mirze Duranovića,
vođe navijača Ljuti Krajišnici u bh
dijaspori.
Po
drugi
put
mundijal
bosanskohercegovačkog iseljeništva
podržali su prvaci Engleske u kriketu
i trenutno vodeća ekipa u šampionatu
Warwickshire County Cricket Club,
naime reprezentativci Engleske,
članovi ovog kluba Boyd Rankin i
Varun Chopra donirali su potpisani
dres najmlađem golmanu na turniru,
jer, kako kažu, i on i golmani igraju
pretežno rukama. Naravno, mnogi će
se zapitati otkud kriket klub zna za
šampionat bosanskohercegovačke
dijaspore. Odgovor je vrlo kratak,
sa takmičenjem ih je upoznao Arnes
Pobrić, bivši član ekipe Bosanca i
Hercegovaca iz Engleske te marketing menadžer kriket stadiona Edgnbaston, gdje prvoplasirana ekipa
Warwickshire County Cricket Club
igra svoje redovne utakmice.
Inače, ovaj šampionat u Ljubljani, ako
ništa drugo, bit će sigurno zapamćen
kao prvenstvo na kojem će biti podijeljeno najviše dresova koje su poklonili bosanskohercegovački, hrvatski, slovenački i austrijski fudbaleri.
Bosanskohercegovačka dijaspora
Emina Hadžić, uspješna Bosanka iz Slovenije, kandidat je za poslanika u Evropskom parlamentu
BIVŠA ČLANICA GO.SSDBIH KANDIDAT SLOVENIJE ZA EU PARLAMENT
Iskoristila bih priliku i zahvalila se
mojim bivšim kolegama iz SSDBiH
što su izdali jako lijepo saopštenje
i pozvali bh. građene koji imaju
pravo glasa da izađu na izbore za
EU parlament i podrže kandidate
bosanskohercegovačkih korijena.
Emina Hadžić, slovenski humanitarni
djelatnik, porijeklom iz Prnjavora,
kandidat je na izborima za Evropski parlament koji će se za 20 dana
održati širom Evrope. Tako se Emina
pridružuje plejadi mladih Bosanca i
Hercegovaca koji će, ako uđu u EU
parlament, sigurno biti od koristi i
državi Bosni i Hercegovini. Inače,
Emina Hadžić je u periodu od 2004.
do 2008. godine bila predstavnik
Slovenije u GO Svjetskog saveza
dijaspore Bosne i Hercegovine i u
tom preiodu stekla veliko iskustvo u
radu sa nevladinim organizacijama.
U uvodu ovog razgovora čestitali
smo Emini na kandidaturi, poželjeli
joj sreću na izborima i zamolili za infromaciju više o njenoj kandidaturi i
planovima: »Prvo, iskoristila bih priliku i zahvalila se mojim bivšim kolegama iz SSDBiH što su izdali jako lijepo saopštenje i pozvali bh. građene
koji imaju pravo glasa da izađu na
izbore za EU parlament i podrže
kandidate bosanskohercegovačkih
korijena. Drugo, ako prođem na izborima, osim slovenačkih interesa sigurno ću naći načina da pomognem
Bosni i Hercegovini da se uključi u
Evropske integracije te, naravno,
štitiću i interese svih građana EU.
Mene je na ovu poziciju nominirala
politička stranka Državljanska lista,
a oni su prepoznali moj rad u okviru
uspješne međunarodne humanitarne
organizacije Zavod KROG, gdje sam
na dužnosti direktora od 2008. godine. Za to vrijeme odradila sam niz
značajnih projkata u Sloveniji, Bosni i
Hercegovini, Afganistanu, Crnoj Gori
i Kosovu. Takođe, sa mojim timom u
Ljubljani maja mjeseca 2009. godine
organizovala sam manifestaciju povodom sjećanja na žrtve genocida u
Srebrenici 11. jula. Time smo željeli
opomenuti širu javnost na genocid u
Srebrenici i na sve žrtve zločina za
vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Za ulazak u politiku odlučila sam
se jer sam svjesna da politika utiče
na živote ljudi i želim pozitivno uticati na politiku u domaćoj zemlji i u
Evropskoj uniji. Jer ako ste van te
institucije, teško da možete promijeniti išta, promjene se dešavaju ako
ste unutra. Obzirom da u Sloveniji
živi preko 200.000 ljudi koji imaju
bosanskohercegovačke
korijene,
iskreno se nadam da ću proći na
ovim izborima i ući u EU parlament.“
SVESTRANA AKTIVISTKINJA
Emina Hadžić rođena je 1980. godine u Ljubljani, roditelji joj vode porijeklo iz Prnjavora i u Sloveniji žive i
rade od 1975. godine. Diplomirala
je iz oblasti ekonomije, udata i majka dvoje djece, kao osoba veoma
jednostavna, iskrena i hrabra žena
PRIZNANJA I TITULE
Emina Hadžić je osnivač i direktor
uspješne međunarodne humanitarne organizacije Zavod KROG
iz Slovenije, osnovane 2008. godine. Zavod KROG već šest godina djeluje u oblasti ljudskih prava, humanitarnog rada, razvojne
saradnje, međukulturnog dijaloga,
volontiranja, obrazovanja i kulture.
Emina posebnu pažnju pridaje socijalno
ugroženim
porodicama,
ženama i djeci, koji su žrtve nasilja
i rata, ranjivim i različitim etničkim
grupama. Projekte koje ostvaruje sa
partnerima odnosno vladinim i nevladinim organizacijama, volonterima
i stručnjacima temelje na načelu
društvene odgovornosti i održivog
razvoja društva u okolini gdje djeluje
te je ujedno i gradi. Emina Hadžić
je zbog uspješnog rada na području
ljudskih prava, humanitarnog rada,
razvojne saradnje, međukulturnog
dijaloga, volontiranja u Sloveniji i u
svijetu dobila i brojna priznanja i titulu
"Naj volonter 2008" od predsjednika
Republike Slovenije i Omladinskog
savjeta Slovenije i kao vođa projekta
»Pokloni osmjeh« Zavoda KROG
dobila je posebno državno priznanje
»Naj humanitarni projekat« od strane
Ministarstva Republike Slovenije
za rad, porodicu, socijalna pitanja i
jednake mogućnosti i Omladinskog
savjeta Slovenije te laskavu titulu
»Sončkova ličnost godine« 2008.
godine. Uz to 2012. godine Emina
Hadžić izbrana je za najuspješniju
Slovenku od strane časopisa Manager+.
te velika dobročiniteljica. Za vrijeme
studija pa sve do danas aktivna je
u Bošnjačkoj zajednici u Sloveniji.
Emina Hadžić je zbog uspješnog
rada na području ljudskih prava u
Sloveniji imenovana kao prva bosanska članica savjeta Vlade Republike
Slovenije za ostvarivanje načela jednakog tretmana od 2004. do 2008.
godine, gdje je pet godina uspješno
zastupala i djelovala kao predstavnica za jednak tretman bez obzira na
nacionalno, rasno ili etničko porijeklo
i jezik.
APEL Glavnog odbora SSDBiH građanima porijeklom iz BiH koji žive u zemljama Evropske unije
IZAĐITE NA IZBORE ZA ZASTUPNIKE U EVROPSKOM PARLAMENTU U SVIM ČLANICAMA EU!
U zemljama Evropske unije se
održavaju izbori za zastupnike u Parlamentu EU od 22. do 25. maja 2014.
god.
Bit će biran 751 zastupnik od čega
70% u zemljama gdje u značajnom
broju žive građani iz BiH. Pozivamo sve građane porijeklom iz
BiH, odnosno građane koji žive u
članicama EU i imaju pravo glasa da
izađu na izbore kao Evropljani, ali i
kao porijeklom Bosanci i Hercegovci.
U dijelu zemalja članica EU bit će
kandidati za zastupnike u Parlament
Evropske unije i dio građana porijeklom iz BiH te ih treba podržati i glasati za njih,jer bi oni mogli biti velika
pomoć i BiH u njenom bržem napredovanju ka ulasku u EU.
U više članica EU i danas postoje
zastupnici koji su svojim prije svega
pravednim i poštenim radom dali doprinos BiH u njenoj izrazito složenoj
31
borbi za ulazak u EU i u zalaganju
za olakšice građanima BiH ali i samoj
BiH - bezvizni režim. Neki od njih će
biti ponovo kandidati za zastupnike u
Parlament EU, a doći će i novi koji
bi trebali nastaviti takav odnos prema BiH. Svi mi u zemljama u kojima
živimo, znamo ko su oni i treba ih
podržati u izborima za zastupnike u
Parlament EU.
Namjera GO SSD BiH jeste da podstaknemo sve evropske građane
porijeklom iz BiH da uzmu učešća u
izborima za zastupnike za Parlament
Evropske unije, ali i da podržimo one
koji su porijeklom Bosanci i Hercegovci i sve one koji su dali podršku
državi BiH i njenim građanima u
njenom teškom i složenom putu ka
EU.
Bosanskohercegovačka dijaspora
Vedran Smailović, bh. violončelista svjetskog ugleda
KAD SAM ODLAZIO IZ SARAJEVA, PONIO SAM KOMAD
VIJEĆNICE
Albinonijev "Adagio u G molu" ponovo u Vijećnici, nakon 22 godine, na
svom violončelu odsvirat će Vedran
Smailović. Na Dan pobjede nad
fašizmom 9. maja Vijećnica će ponovo izroniti i zaživjeti u svom raskošju,
i to ljepša nego ikada.
- Kada sam u Sarajevu svirao tačno
20 godina poslije početka rata, i
to u Vijećnici, bio sam neprijatno
iznenađen da niko iz grada, države,
Kantona nije došao. Sad, kad sam
dobio poziv, baš sam se prijatno
dušu ne mogu uništiti - govori nam
Smailović.
Prisjeća se da su, dok je svirao,
buknule emocije u njemu. Slike iz
djetinjstva, kada je vrijeme provodio
u Vijećnici, počele su se smjenjivati.
Suze je pokušao sakriti. Oči je pokrio
rukom. Ali, kamerman je to zabilježio.
- Onda je Dubravko to emitirao. To je
primijetio Ibro Spahić i zamolio nas
je da to ponovimo. Tako je nastala
poznata fotografija. To je kreacija Du-
- Došla mi je komšinica i rekla: "Vedrane, provalili su ti u stan, ne dolazi,
ubit će te". U stanu je bilo i violončelo.
Kad sam ostao bez svog instrumenta, više nisam imao šta da radim u gradu. Obično ljudi koji odlaze
ponesu ono što im je najdraže. A ja
sam ponio komad Vijećnice, ponio
sam kamen u ruksaku. Dva dana
poslije sam gostovao na televiziji u
Monte Karlu na udarnom dnevniku i
gdje god sam bio i poslije toga govorio
sam o tim fašistima koji su gori od
onih iz Drugog svjetskog rata - izričit
je Smailović.
I obnavljanje
Vijećnice
je
dio njega. Kroz
UNESCO-ov
projekt je skupljao novac, a
tvrdi da su to
radili i mnogi
drugi, toliko da
se "do danas
moglo
izgraditi 15 zgrada
kao
što
je
Vijećnica".
Na naše pitanje razmišlja li
se nekad vratiti u Sarajevo,
odgovorio je:
- Volim svoje
Sarajevo više
nego bilo šta.
Ali,
napravio
sam sebi SaSmailović: Slika u kojoj svira u razrušenoj Vijećnici obišla je svijet
rajevo u Loniznenadio. Rekao sam: "Hvala Bogu, bravka Brigića, on je primijetio moć donu, a drugu polovicu nosim u srcu.
Dvadeset godina me nema. Bio sam
a ateista sam" - kazao nam je tog kadra - kaže Smailović.
po bijelom i crnom svijetu. Ovdje
Smailović u telefonskom razgovoru
iz svog londonskog doma.
Tokom 1992. godine svirao je na gdje sam mogu preživjeti. Penzirazličitim mjestima kako bi odao oner sam, ne dobrog zdravlja, imao
Očev portret
počast za 22 Sarajlija poginulih u sam operaciju noge i jedva hodam.
Smailović je svirao i ratne 1992. u redu za hljeb.
Svirao sam s mnogim poznatim i na
razrušenoj Vijećnici, a fotografija na
najvećim svjetskim događajima. A
kojoj je rukom pokrio suze obišla je
- Nakon ta 22 dana počelo se pričati šta može Sarajevo da mi ponudi?
tada cijeli svijet.
da, ako Smailović ne svira, Sarajevo
Uspio vratiti čelo
je mrtav grad. Građani su me stalno
- Kad je Vijećnica gorjela, bio sam u pitali: „Kad si sutra?“. Na moj odgo- - Jednom sam došao u Sarajevo
SARTR-u. Stvarao sam muziku za vor da je opasno, da je bolje ostati noću da uzmem svoje čelo. Ipak
predstavu "Sklonište". Digli su nas u podrumu, dobivao sam reakcije: sam došao do tog instrumenta. Vrlo
da spašavamo knjige i otišlo je nas "Ali, moraš, ja ću dovesti ženu". Čuj teško. Neću svirati na njemu, uništen
15-ak. Dva dana nakon tog strašnog dovesti ženu, pa nemoj izlazitI, buda- je. Mislim i da su gudalo spalili, jer
događaja dogovorio sam se s Du- lo jedna - kroz smijeh nam je pričao ga nije bilo. Taj instrument je u mom
posjedu, to treba malo fiksirati,
bravkom Brigićem da snimimo prilog violončelista.
razmišljao sam i da ga dam u Muzej
u Vijećnici. Uzmem čelo, a potom iz
svog stana u Štrosmajerovoj i očev Sarajevo je napustio 4. decembra grada Sarajeva, ali ne znam. Ukidaju
portret. Dok sam svirao, stavio sam 1993. jer su mu stan, kako kaže, muzeje, to je van pameti. Ni u Zimočevu sliku, velikog kompozitora okupirali 15. oktobra dok je dijelio babveu to ne rade, jer je to svetinja
- kaže Smailović.
Avde Smailovića, kraj sebe. Željeli pakete u Pozorištu mladih.
smo tim fašistima poručiti da možda
Kamen u ruksaku
jesu uništili zgradu, ali da nam
32
Bosanskohercegovačka dijaspora
Hasan Nuhanović:
HOLANDIJA NAM NAUDI MIZERNE ODŠTETE ZA SMRT
NAJMILIJIH
HAG - Bivši prevodilac Ujedinjenih
naroda (UN) u Srebrenici Hasan
Nuhanović, nakon informacija o
tome da država Holandija još nije
odredila visinu odštete koja će
biti isplaćena porodicama žrtava
dvije srebreničke porodice koje su
dobile sudski spor prošle godine
kada je Vrhovni sud donio odluku
da država Holandije nije spriječila
smrt njihovih najmilijih, izjavio je
za Anadolu Agency (AA) kako holandska vlada nudi porodicama
žrtava mizerne odštete.
"Nakon presude u septembru
prošle godine advokat koja zastupa
moj slučaj imala je samo jedan sastanak s predstavnicima vlade Holandije. Ništa zvanično nije dogovoreno,
pa sada postoje dvije opcije, ili da se
dogovorimo oko neposredne pogodbe ili da sve ide na sud", rekao je on.
Naglašava da je visina odštete koju
je ponudila holandska vlada njemu
i porodici Rize Mustafića vrlo niska
i mizerna, iako je riječ o jednoj od
najbogatijih država u svijetu, koja
je, kako kaže, sudskom odlukom
proglašena odgovornom za smrt njegovih najbližih.
Vjeruje kako će i konačan iznos
odštete koji odredi holandska vlada
biti vrlo nizak, jer se, kako kaže,
holandske vlasti pribojavaju da će
isti iznos odštete morati isplaćivati
i drugim porodicama žrtava u Srebrenici.
"Ako dobijemo odštetu od Holandije,
oni će odrediti neki mali iznos jer
se plaše da će taj isti iznos morati
plaćati i u budućnosti drugim porodicama žrtava u Srebrenici. Uslijediće
još hiljade tužbi protiv Holandije i zato
će oni odrediti što je manje moguću
odštetu u našem slučaju", rekao je
Nuhanović.
"Ono što su nam iz holandske vlade
ponudili kao odštetu je duplo manje
od iznosa koji je Crna Gora platila
porodicama ubijenih Bošnjaka koji
su dobili presudu protiv te zemlje.
Znači, Crna Gora je platila duplo
veću odštetu njima nego što holandska vlada nudi nama", istakao je
Nuhanović.
Inače, u konačnoj presudi Vrhovnog
suda Holandije iz prošle godine
potvrđena je odgovornost Holandije za smrt brata i oca Hasana
Nuhanovića, ali i smrt još jednog
Srebreničana Rize Mustafića. U
presudi je navedeno da država Holandija nije spriječila smrt njihovih
najmilijih dok su bili pod zaštitom ho-
landskih trupa u sklopu
mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN) u Srebrenici u julu 1995.
Rodbina
trojice
Bošnjaka, koji su ubijeni
nakon što su uručeni
VRS-u, tako je od Holandije dobila pravo na
novčanu odštetu.
Vlada Holandije još uvijek nije odredila tačnu
visinu odštete koja će biti
isplaćena porodicama
žrtava dvije srebreničke
porodice koje su dobile sudski spor,
iako je konačna sudska presuda
donesena u septembru 2013.
Jedan zvaničnik ministarstva odbrane Holandije tokom gostovanja
na holandskoj televiziji "NOS" izjavio
je da će naredne sedmice biti poznato koliki će biti iznos odštete koji će
biti isplaćen porodicama stradalih
Srebreničana u slučaju Nuhanović i
porodice Rize Mustafića.
Advokat koja predstavlja porodice
žrtava Lizbet Zegveld, kako prenosi
dopisnik AA iz Holandije, kazala je
da se i pored postojanja jasne sudske presude dugo čeka na odštetu,
što je, kako je navela, kod porodica žrtava na kraju izazvalo pravo
razočarenje.
Inače, prošle godine su predložena
dva prijedloga o visini odštete, ali do
sada nije ništa konkretno prihvaćeno.
BALKAN TRADING FZE IZ DUBAIJA UVEZLA 85 PROIZVODA IZ
Nakon dugogodišnjeg analiziranja
tržišta, kompanija Balkan Trading
FZE je osnovana u Dubaiju prošlog
ljeta. Osnovao ju je Zlatko Kartal,
porijeklom iz Bosanskog Petrovca a
sa adresom boravišta u Velikoj Britaniji, uz pomoć familije koja živi i
radi devet godina u Dubaiju. Zlatko
je inače branio u mlađim selekcijama slavnog Celtica. Kompanija je
uspješno uvezla prvih 85 proizvoda
iz BIH i Hrvatske na tržište UAE.
Proizvodi koji su uvedeni su:
čokolade, keksovi, bombone, brašno,
sokovi, voda, salate, paštete, naresci, džemovi, začini, šlagovi. Ovi
proizvodi nalazit će se u velikom
francuskom lancu Geant Hypermarket u Ibn Battuta Mall-u, najvećem
tematskom šoping centru na svijetu,
i Geant supermarketima na mnogim
lokacijama u Dubaiju i Abu Dhabiju.
Ovo je jedan pozitivan primjer da BiH
ima kvalitet i kapacitet, i da može da
BIH I HRVATSKE
zajedno raditi kao u ovom slučaju
gdje je 11 kompanija (Hepok Mostar,
Vispak, Kent, Klas, Kondisa, Oaza,
Ovako, Podravka, Spektar Drink,
Voćar, Sava Semberija) iz svih dijelova BIH, učestvovalo i isporučilo svoje
Konačno da neko uradi dobar posao
proizvode na ovo već teško zasićeno
tržište. Ovo je prvi put da je jedna
firma uspjela da plasira ovoliki izbor
proizvoda iz naših krajeva u jedan
33
internacionalni lanac supermarketa.
Ovo nije samo zasluga tima Balkan Tradinga FZE, koji ima članove
iz BiH, Evrope i arapskih zemlja,
nego svih ljudi dobre volje iz Bosne
i Hercegovine i Hrvatske koji su pomogli, počevši od 11 firmi i njihovog
menadžmenta: Kupujmo domaće gospodin Admir Kapo, Halal organizacija - gospodin Amir Sakić, Ambasada Bosne i Hercegovine u Abu
Dhabiju, članovi Vanjskotrgovinske
komore BiH, te Agencije za zaštitu
hrane.
Nadamo se da će se problem sa
zdravstvenom dokumentacijom popraviti i da će se roba izvoziti što lakše
na ove prostore. Vijest koja je uistinu
dobra u ovim "sivim" vremenima za
našu ekonomiju. Fotografije u galeriji
od 17.3.2014. godine su iz jednog od
najvećih tržnih centara
Kako pomoći sebi
Prvi maj u Guilfordu
NAJBITNIJE JE DRUŽENJE
Shodno tradiciji, prvomajske praznike u “svojoj garaži” u Guilfordu proslavili su Bosanci i Hercegovci iz
ovog grada. Informaciju više o tradicionalnom “uranku” dao nam je Mujo
Delić, aktivista bh. asocijacije iz Guilforda: “Kada ima volje za druženjem
i proslavama, onda nisu bitni ni pros-
tor ni vrijeme. Ovaj put smo se dogovorili da tradicionlano proslavimo
bru muziku, pokoji vic i lijepu priču
o “prošlom životu” u Bosni fino smo
Prvi maj. Najvažnije je da naša zajednica u Guilfordu, koja nije velika i
koja broji nekih 15 familija, održava
kontakt između sebe koliko je god to
moguće. Naravno, shodno tradiciji
i ovaj put je “zaplatilo janje”, uz do-
se zabavili. U cjelokupnom programu
uživala su i naša djeca, tako da je
svako za sebe našao razonodu. Dobroj atmosferi poseban pečat dalo je
i povoljno vrijeme preko prvomajskih
praznika.”
CIJENA OGLASA U
HABERU
1/16 strane £25
1/8 strane £40
1/4 strane £65
1/2 strane £100
1/1 strana £200
Oglasi na web stranici £30
Oglasi na kolornim stranicama skuplji su za 50% od
gore navedenih cijena
34
Kako pomoći sebi
MOŽE I BEZ BOLOVA
Provodeći veći dio slobodnog vremena sa igricama ili pred kompjuterom, tjera nas da, osim na poslu,
i u slobodno vrijeme sjedimo satima
ili stalno ponavljamo jedan te isti
pokret. To često vodi problemima sa
kičmom ili šakom i laktom.
Krstobolja
Gotovo nema osobe koja ne zna šta je
lumbago ili krstobolja. Obično se javlja nakon četrdesetih godina životne
(ne)prilike učine svoje, no posljednih desetak godina sve je češća
kod tridesetogodišnjaka. Istraživanja
pokazuju da je u 90 posto slučajeva
posljedica generacijskih promjena
na medukraljžnjičkim diskovima.
Nastaje kad se pod opterečenjm m
medukraljžnički disk ispupći ili prodre
u kralježnički kanal pa pritisne korijen
živca. Bol je u pravilu jaka, pojavljuje
se naglo i "smještena" je u jednoj
tačci lumbalnog dijela kralježnice.
Rizik
povećava svakodnevno
dugotrajno sjedenje, slaba tjelesa
aktivnost, starija životna dob i višak
kilograma.
Išijas
Poput krstobolje lumboishijalgiju
ili išijas izaziva mehanički pritisak
medukralježničkog diska na korijen
živca. Bol započinje u donjm dijelu leđa, širi se prema nozi i prati je
osjećaj trnjenja i slabosti, a ponekad
i gubitka svakog osjećaja.
Rizik povećavaju loše životne navike koje uključuju sjedelački način
života, pretjerani unos kalorija i njihovo slabo sagorijevanje fizičkom
aktivnošću.
Poštovani čitaoci,
podsjećamo sve Vas da je naš magazin otvoren za saradnju i da su svi
Vaši prilozi dobrodošli bez obzira da
li ste saradnik Habera.
Šta pisati u Haberu, predlažemo:
Tekstovi o aktivnostima u BH. asocijacijama, vrijednim volonterima,
uspješnim učenicima, studentima, biznismenima. Svakako nas zanimaju i
interesantne priče o običnim ljudima,
kako žive, šta rade kako provode
dane u Engleskoj.
Zainteresovani smo i za edukativni i
zdravstveni sadržaj, priče o bh. gradovima, običajima, tradiciji, kulturi i
muzici iz naše zemlje.
Očekujemo i priloge za poetski i
književni kutak, tu je vesela strana
gdje bi se objavljivali vicevi i šale,
sport i razne zanimljivosti.
Stoga Vas molimo da razmislite o
ovim temama i da nam pomognete
svojim prijedlozima da dođemo do
zanimljivih sagovornika. Takođe,
Bolovi u vratu
Mnogi ih ne povezuju sa kičmom, a
napetost i bolovi u vratu, koji "sjevaju" u glavu ili u lijevu i desnu ruku, a u
najtežim slućajevima vode i oduzetosti ruku i nogu, posljedica su pritiska
u vratnom dijelu kičme.
Rizik povećava satima sjedenje u neprirodnom položaju na poslu ili kod
kuće, krivci su televizori i kompjuteri
Spondiloza
Nastaje
kad
usljed
stanjenja
medukralježničkih diskova, kralješci
postaju labilni pa se, zbog pojačanog
istezanja ligamenata i premještanja
njihova hvatišta, na gornjim rubovima kralješka pojavljuju se koštani
kljunovi. Ti kljunovi na malim zglobovima kralješka,koji su smješteni u
koštanikm kanalima, koji pritišću korijene živaca i izazivaju bol u leđima.
Ona se javlja pri svakoj promjeni
položaja tijela, pri ustajanju, sjedanju, za vrijeme hodanja.
Rizik povećavaju godine te veliko
opterečenje kičme u stoječem ili
sjedečem položaju..
Lordoza
Obilježava iskrivljenje kičme, koje
može zahvatiti njen vratni ili slabinski
dio, pa razlikujemo vratnu od lumbalne lordoze.Posljedica je promjena položaja kralježaka, zbog čega
kičma gubi prirodnu zakrivljenost i
postaje gotova ravna. Prati je uporna
podmukla bol u zahvačenom dijelu
kralježnice.
Rizik povećavaju nepravilno držanje
tijela, višak tjelesne težine i slabi
trbušnik mišići.
nemojte se ustručavati da sami
napišete tekst, da nam pošaljete
zanimljivu fotografiju, mi smo tu da
Vam pomognemo i da to objavimo.
U cilju poboljšanja kvaliteta naših
novina za koje su neophodna finansijska sredstva, pozivamo čitaoce da
se pretplate na Haber.
Koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem
listu i na taj način pomognu printanje
našeg magazina.
Prethodne brojeve Habera u elektronskoj formi možete pročitati na
web stranici BIH UK NETWORKA http://www.bhuknetwork.org/
Molimo Vas da svoje priloge i fotografije u elektronskoj formi dostavite
na email adresu haberurednik@
gmail.com.
Redakcija Habera
35
Skolioza
Prepoznaje se po zakrivljenosti dijela
ili cijele kičme u jednu stranu, a može
je pratiti i rotacija kičme. Tačan uzrok nije poznat, ali se smatra da veliku ulogu u njenom nastajanju ima
nasljeđe.
Rizik povećavaju nejednaka dužina
nogu, te oboljenja koja slabe mišiće,
nap.poliomijelitis.
Pisana rijec
Oči boje Une “Supruzi Semiri”
Mjesec i oblaci ka jugu plove,
cijelu će Bosnu u trenu proći.
Nesnosnu čežnju, utkat ću u snove.
Pomoliću se i ove noći.
Mjesec i oblaci ka jugu plove....
Predugo ostah u ovom gradu,
prestao sam dane da brojim.
Ali još uvijek gajim nadu.
Život će ponovo da nas spoji.
Predugo ostah u ovom gradu....
A sudba se igra životima našim,
prostire staze, strme, nepoznate.
Davno sam prestao da se plašim,
strahota koje ratove prate.
A sudba se igra životima našim....
Samo jedan pogled,
noćas mi treba, topao,
iskren, ljubav što zrači.
Pitaću oblake, mjesec sa neba,
oči boje Une, gdje mogu naći?
Samo jedan pogled, noćas mi treba....
Mjesec i oblaci ka jugu plove,
cijelu će Bosnu u trenu preći.
Uzalud jedan pogled me zove,
oni mi noćas ne żele reći.
Mjesec i oblaci ka jugu plove....
Meho Jakupović
Kifoza
Predstavlja izobličenje dijela ili cijele kičme prema natrag. Treba je
razlikovati od pogrbljenog, odnosno kifotično držanje je obićno kod
tinejđera. Kada je izoblićenje
kičme za 20 do 45 stepeni veće od
fiziološkog, ukazuje nam na kifozu.
Rizik povećavaju loše držanje tijela,
osteoporoza, osteoartritis.
Ovo su ukratko opisane moguće
klasične promjene na kičmi, a u
sljedečem broju "Habera" pisaću o
promjenama na zglobovima.
Dr Besara Zdenka
pedijatar
Moj stav
NE PLJUJ PO PODU
Rečeno je, politika je sve i ona nas
se tiče i onda kada nas se ne tiče.
Jer ako vi nećete baviti se politikom,
baviće se politika sa vama. Iskaz
koliko tačan toliko i ograničenog dometa jer previđa jednu i širu i obuhvatniju komponentu duhovnosti, a to
je kultura. Kultura je zapravo sve i
ona vas se dotiče i onda kada vas se
ne tiče. Zato sam sklon tvrditi kako
je problem naše politike i političara
najprije u kulturološkoj ravni, a tek
potom na razini politike kao vještine
mogućeg. On se dakle najprije javlja
kao (ne)kultura, a tek potom se artikulira kao politička deklaracija. To je
tako, jer drugačije i ne može biti. Ne
možete imati duhovnost, uključujući i
politiku i političku duhovnost i kulturu,
izvan kulture općenito. Konačno, i biti
nekulturan je takođe kultura.
Nekada su u svim našim bolnicama visila upozorenja "Ne pljuj po
podu". Nakon Drugog svjetskog rata,
četrdeset godina "ulaganja" u narodnu prosvjetu, donjelo je nekakav
pomak, pa pred rat 1992. godine, nije
više bilo takvih znakova upozorenja
po našim bolnicama. Daleko sam od
zavičaja pa ne mogu tvrditi, ali iako
je ratni haos pomeo i ispreturao uspostavljeni red vrijednosti, danas
narod (valjda) ne pljuje po podu u
bolnicama.
Ipak, tvrdim, pljuvanje (duhovno) ostaje naš ključni kulturološki problem.
Fenomen je to u kojemu je sve balkanski "naški" ispreturano naglavice pa umjesto polemike dobijemo
"polomiga", umjesto principijene kritike imamo populističko kritizerstvo
kao izraz osvajanja podrške mase
javnim plasiranjem lako rakorazumljivih rješenja za teške društvene
probleme, a umjesto "moje istine",
dobijemo laganje u lice, u najgorem
maniru one političke duhovnosti kojoj
je povijest već svjedočila, a koja se
svodi na ono poznato Makijavelijevo
"cilj opravdava sredstvo".
Regionalno i bosanskohercegovačko
danas obiluje primjerima političke
(ne)kulture, kojima javnost svjedoči,
takorekuć na dnevnoj osnovi. Budući
je sve u našem regionu povezano,
tako je i ovaj problem zajednički i kao
takav, taj problem prati manje više u
jednakoj mjeri i poziciju i opoziciju i u
Srba i u Hrvata i u Bošnjaka. Da ne bi
ostali u okviru apstraktne opservacije
gdje se sve ili dosta kaže, ali se niko
ne prozove, transparentnosti radi,
evo nekih primjera kojih se ad hock
prisjećamo.
Kada Jadranka Kosor javno upućuje
zahvalnost i pozdrave osuđenim hrvatskim generalima zločina, po njihovom povratku u domovinu nakon
izdržane kazne, koju im je izrekao
Haški tribunal, dakle sa strane UN
specijalno osnovani sud za gonjenje
i kažnjavanje počinilaca zločina u jugoslavenskim ratovima devedesetih
godina dvadesetog stoljeća, onda je
to ta kulturološka i civilizacijska ravan hrvatskog i našeg problema.
Kada Mladen Ivanić povodom Kosorkine izjave, izlazi sa izjavom u
javnost i izražava negodovanje povodom takvog njenog postupka, istovremeno se zaklinjući na vjernost
bh. entitetu nastalom na zločinu
genocida, kako je to izričito rečeno
u presudi Haškog tribunala generalu
Radislavu Krstiću iz 2004. godine i u
presudi Suda BiH Miloradu Tribiću,
pomoćniku načelnika za bezbijednost Zvorničke brigade Vojske RS,
onda je to ta kulturološka i civilizacijska ravan srpskog i našeg problema.
Kada se Dragan Čović sa saradnicima pojavi na nogometnom turniru na
kojemu se veličaju sa strane naprijed citirane najviše internacionalne
sudsake instance osuđeni hrvatski
ratni zločinci, kao borci za slobodu
hrvatskog naroda u BiH, onda je to
još jedna ilustracija kulturološke i
civilizacijske ravni hrvatskog i našeg
problema.
Kada Bakir Izetbegović javno brani
nekakvog Šaju koji je je javno prijetio
tamo nekom kojega je vidio kao problem u svom malom životu, kako će
mu poslati crnca da mu siluje dijete,
onda je to ta kulturološka i civilizacijska ravan bošnjačkog u ukupnog
bosanskog, dakle našeg problema.
Kada su se svojevremeno članovi
Predsjedništva BiH, Željko Komšić
i Bakir Izetbegović oglasili sa izrazima podrške uhapšenom generalu Armije BiH, Jovanu Divjaku,
za kojega su i ptice na grani znale
i znaju da je potpuno nevin u onoj
beogradskoj pravnoj mućci zvanoj
"zločin u Dobrovoljačkoj ulici", a treći
član Predsjedništva BiH, Nebojša
Radmanović tim povodom izjavi,
kako "predsjednici nisu tu da se petljaju u pravosudni postupak, da ga
pokreću niti da sude", da bi netom prije toga, povodom hapšenja Božidara
Vučurevića u Beogradu, prijeratnog i
ratnog predsjednika općine Trebinje,
izjavio kako "neosnovane optužnice
koče proces pomirenja i izgradnje povjerenja među narodima i
državama", onda je to ta kulturološka
i civilizacijska ravan srpskog i našeg
problem.
Kada se povodom te i te godišnjice
slučaja bivša Dobrovoljačka ulica,
organizira posjeta rodbine stradalih
vojnih lica (ili pobijenih, svejedno,
riječ je o žrtvama), a na drugoj strani
istog dana, gotovo pa u isto vrijeme,
organizaira se, sa strane branioca
grada i Republike BiH, obilježavanje
stradalih, tj. žrtava, uglavnom civila,
36
pobijenih od bivše zajedničke vojske,
koja je međutim, pravno i faktički,
od imena do ponašanju na terenu,
tog aprila-maja 1992 g., bila strana
sila na teritoriji BiH, onda je to ta
kulturološka i civilizacijska ravan
našeg problema.
Lijepo je što se odaje pošta stradalim,
bez obzira na kojoj strani bili, ali je
užasna dnevna politizacija koja prati
takve manifestacije. Ono što bi trebalo biti dostojanstveno obilježavanje i
sjećanje na žrtve jednog potpuno besmislenog i totalno nepotrebnog rata
koji je nametnut BiH, njenim ljudima,
narodima i građanima, pretvara se u
politički cirkus, javnu manifestaciju
otrovnog populizma, gdje političari,
oni isti koji su dan prije toga, pozivali
se na pravo i pravnu državu, nastavljaju rat riječima, a njihova medijska
paščad, pod egidom obavještavanja
javnosti, to žurnalistički obrade i upakuju u informativne paketiće opasnije, da parafraziram ovdje poznatu
misao našeg još poznatijeg akademika Muhameda Filipovića, iz njegovog čuvenog eseja "Bosanski duh
u književnosti, šta je to"; dakle te
paralaže političara onda ta medijska
kucanja upakuje u te njihove informativne pakete i paketiće opasnije od
svake vojske koja je historijski harala
Bosnom i u njoj krv prolijevala. Jer
najprije se ratuje riječima, a vojska
dolazi potom.
Zapravo, svaki je slučaj za sebe,
ali u civiliziranom društvo, u svim
društveno prijepornim situacijama,
postoje institucije kroz koje se u
dogovorenoj
formi
razrješavaju
društveni konflikti. Taj put rješavanja
društvenih konflikata kroz institucije
sistema je dio onoga što nazivamo
pravom, a pravo, pravna svijest na
koju se svi pozivaju, od "poštene
inteligencije" do političkih aždaha i
aparatčika, te pravna država, u koju
se svi političari kunu, trebalo bi jednako tako dosljedno i uporno slijediti,
ne samo na riječima, nego i djelom,
tj. poštivanjem odluka najviših sudskih instanci.
Dakle, ograničimo se ovdje smao
na posljednji slučaj obilježavanja
godišnjice
zbivanja
u
bivšoj
Dobrovoljačkoj ulici i pogledajmo šta
pravo kaže s tim u vezi?
A kaže ovako: Internacionalni sud
za krivično kažnjavanje osoba odgovornih za teške povrede ljudskih
prava počinjene na teritoriji bivše
Jugoslavije od 1991. godine, dakle
najviša pravna instanca u ovoj stvari,
svojevremeno je ocjenio da je kolona
neprijateljskih vojnika koja se kretala
kroz Sarajevo tog 03.05.1992. g.,
bila "legitimna vojna meta". Legitimno ovdje znači da je sa pravnog
stajališta ta kolona bila regularan
vojni cilj. Drugim riječima, bez obzira
Moj stav
na dogovor o prekidu vatre, primirju...itd., ta je naoružana kolona u
namjeravanom transportu odnosno
povlačanju iz grada, prema ocjeni
suda, bila legitiman vojni cilj. Ne
jednom je tokom posljednjeg rata u
BiH, sporazum o prekidu vatre bio
prekršen, i žali bože žrtava, ali niko
nikada za to nije odgovarao. Tako je
ubijen zamjenik premijera bh. vlade,
ministar Hakija Turajlić. Zaustavljeno
vozilo pod zaštitom UNPROF-ora i
ministar, iako civil i nenaoružan, ubijen na licu mjesta.
Vraćajući se na slučaj Dobrovoljačka
ulica, valja nam znati: dok je god
pod oružijem, vojska je legitiman cilj
i to je jedino bitno za kasnija eventualna sudska preispitivanja. Civili
koji stradaju u napadu na vojsku
se pri tome tretiraju, kazano tupim
i bezosjećajnim jezikom vojne doktrine kao "collateral damage" (engl.
paralelna, sporedna, pobočna šteta).
Dalje, u slučaju Dobrovoljačka ulica, Tužilaštvo BiH je prije dvije godine, obustavilo istragu protiv Ejupa
Ganića, Jovana Divjaka, Hasana
Efendića, Zaima Backovića, Jusufa
Pušine, Emina Švrakića, Dragana
Vikića, Fikreta Muslimovića, Dževada
Topića, Jovice Bećirovića, Rešada
Jusupovića, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića.
Republika Srbija je 2009. izdala
potjernicu za nekim (ili svim?!) sa
prednjeg spiska, pa je u Londonu
01.03.2010. uhapšen Ejup Ganić.
Nakon nekoliko mjeseci pritvora i
provedene pravne procedure preispitivanja naloga za hapšenje, Ganić je
pušten na slobodu, jer je britanska
odgovarajuća instanca, našla kako
nema osnove za krivično gonjenje.
Zatim je u Beču, 03.03.2011.,
uhapšen general Jovan Divjak. Nakon nekoliko mjeseci pritvora i provedene pravne procedure preispitivanja naloga za hapšenje, Divjak je
pušten na slobodu, jer je austrijska
odgovarajuća instanca zaključila
kako nema osnova za krivično
gonjenje.
I to trebalo za političare biti to. Tačka
na slučaj. Umjesto toga oni dolijevaju ulje na vatru, raspiruju ionako
nesmirene strasti i uzburkane emocije. Predsjednica Vlade RS, Željka
Cvijanović, pojavi se sa porodicama
stradalih 03.05.2014. g. u bivšoj
Dobrovoljačkoj ulici i izjavi kako je
ta ulica "grobnica 42 ljudi različitih
nacionalnost i grobnica pravosuđa
BiH, koje nije smoglo snage da procesuira ovaj slučaj i da adekvatno
kazni počinioce". I još doda: "Prosto je nevjerovatan i način na koji je
Tužilaštvo BiH obustavilo istragu u
predmetu 'Dobrovoljačka ulica', iako
postoje brojni dokazi, slike i snimci
tijela mrtvih vojnika na ulicama Sarajeva. Kakve to još dokaze treba
tražiti".
Dakle, predsjednica ovdje transpar-
entno demonstrira pljuvanje na koje
se referiramo u ovome članku, tj.
nedosatatak pravne kulture i svijesti
i nepoštivanje pravne države kojoj su joj inače, kao i svim našim
političarima, puna usta. Na zahtjev
Visokog predstavnika UN za BiH,
Tužilaštvo BiH je formirano nakon
donošenja Zakona o Tužilaštvu
BiH sa strane Parlamenta BiH. Bez
obzira što je dio politike imao rezerve, bio protiv i tome slično, taj je
zakon donesen u prihvaćenoj proceduri, pa se kao takav ima poštivati.
Umjesto toga ovdje na primjeru
Cvijanovićkinog ponašanja vidimo direktan politički pritisak na pravosuđe.
I to je ta kulturološka i civilizacijska
ravan našeg problema- da imamo i
toleriramo takve političare. Političare
koji ne samo da nepoštuju princip
podjele vlasti gdje izvršna vlast nikada ne dovodi u pitanje sudsku, inače
sve ode u tri krasne, nego se javno
laže i laži plasiraju javnosti kao istine.
Jer, prema izričitoj izjavi pokojnog
generala Milutina Kukanjca, komandanta kolone JNA u povlačenju
iz Sarajeva, maja 1992. godine,
u Dobrovoljačkoj ulici je stradalo
šest lica, tri pukovnika- Sokić Miro,
Coventry
Radulović dr Budimir i Mihajlović
Boško, jedan potpukovnik- Jovanović
Boško, jedna žena, bolničarka, dakle
civilno lice na službi u JNA- Šuko Nurmela i jedan vojnik- Tomović Zdravko
iz Han Pijeska. I pored ove izričite
izjave jednog od ključnih učesnika
zbivanja u Dobrovoljačkoj, političari
RS svih ovih godina uzimaju sebi za
slobodu javno lagati i broj stradalih
rastezati od 42 do 200 žrtava.
Pljuvanje je dakle doista problem
bh. politike; pljuvanje kao izraz hladnog rata i ubijanja riječima u ratu
koje posvađane pseudoelite naroda
nastavljaju svih ovih godina nakon
1995. godine i službenog okončanja
ubijanja pucanjem.
Narod je ovdje ispred svojih
političara, samo što je zbog straha
i živih, nezaciljeljenih rana iz bliske
tragične prošlosti nemoćan artikulirati svoje istinsko raspoloženja. Uostalom i ta nemoć je izraz kulturološke
odnosno civilizacijske razine na kojoj
jesmo, odnosno na kojoj narod jeste.
Piše: Nihad Filipović
PODRŠKA NOVOFORMIRANIM PLENUMIMA U ZEMLJI
Polovinom marta u engleskom Coventryju
bosanskohercegovačka
asocijacija organizovala je druženje
Bosanca i Hercegovaca iz ovog
grada, te sunarodnjaka iz susjednih gradova Birminghama i Lestera.
Rukovodstvo bh. udruženja iskoristilo je ovo poveče okupljanje naših
građana da sa njega pošalje poruku
demonstrantima i novoformiranim
plenumima u zemlji i iskaže svoju
37
podršku njihovim nastojanjima da sa
vlasti, kako kažu, skinu sve korumpirane osobe. Kada neki vide ove fotagrafije vjerovatno će htjeti skrenuti
priču u drugom smjeru, u stilu "zar
nisu mogli napraviti ljepše transparente", vjerovatno i jesu, ali kako neko
od njih reče "lopovi na vlasti u Bosni i
Hercegovini nisu zaslužili ništa ljepše
transparente."
Iz Štampe
ZABORAVLJENE GLASAČKE KUTIJE BH.
DIJASPORE
U poređenju s procjenama broja bosanskohercegovačkih građana u dijaspori, izlaznost na izborima je zanemariva.
Pravo glasa u Bosni i Hercegovini
vezuje se za prebivalište građana i
građanki u domovini te, kao takvo,
ne prepoznaje svoje državljane u
inostranstvu kao posebnu glasačku
kategoriju. Međutim, lica koja i dalje
imaju status izbjeglica, ali i brojni
Bosanci i Hercegovci koji borave u
inostranstvu iz različitih razloga te
održavaju efektivnu vezu s Bosnom i Hercegovinom, vraćaju se na
odmore, ovdje imaju imovinu, porodicu i prijatelje, mogu ostvariti svoje
biračko pravo glasanjem putem
pošte, gdje glasovi zatim spadaju u
odgovarajuću izbornu jedinicu njihovog registriranog prebivališta u zemlji.
Ipak, u posljednjih par izbornih
ciklusa bilježi se opadanje broja
građana koji koriste ovaj mehanizam, najčešće zbog neprikupljenih
dokumenata, ali i zbog komplicirane
procedure, koja traži aktivnu registraciju za svake izbore. Na općim
izborima 2010. godine za izborne
jednice u entitetu Federacija Bosne
i Hercegovine zabilježeno 9.417
važećih glasova putem pošte, a u
bosanskohercegovačkom
entitetu
Republika Srpska njih 12.549. U
poređenju s procjenama broja bh.
građana u dijaspori, izlaznost je
zanemariva. Da li se ovo stanje
može promijeniti i šta znače potencijalni glasovi iz dijaspore?
Na općim izborima 2010. godine
za izborne jednice u Federaciji BiH
zabilježeno je 9.417 važećih glasova
putem pošte, a u RS-12.549.
Nakon što su rat i etničko čišćenje
donijeli drastične promjene u strukturi stanovništva u Bosni i Hercegovini,
isto se prenijelo na političku zastupljenost pojedinih etničkih skupina,
na što će u prošlom desetljeću dodatno utjecati uvođenje pasivne
registracije koja se vezivala za novi
sistem ličnih dokumenata. S tim u
vezi, na udaru nastavka etničkog
čišćenja, ovog puta proceduralnog,
nisu se samo našla izbjegla lica, već
i raseljeni, među kojima sve više njih
vadi trajne lične dokumente u mjestima gdje su se naselili nakon progona, gubeći tako pravo glasa u prijeratnim općinama prebivališta.
Formalna bitka u kojoj se godinama
gubi građanin po građanin najviše
utjecaja ima upravo na povratnike,
imajući u vidu da bez glasova izbjeglih i raseljenih lica oni danas ostaju
marginalni politički faktor. Njihova
zastupljenost u općinskim i entitetskim strukturama je daleko ispod
onih brojeva iz 1991. godine, direktno se odražava i na zastupljenost
povratnika u javnim organima, ali i
preduzećima koja su u većinskom
vlasništvu
entiteta.
Konačno,
ograničava se i njihov politički kapacitet u borbi za zaštitu osnovnih
ljudskih prava i građanskih sloboda
pripadnika zajednice iz koje dolaze.
Produkt traumatskog života
Tu se krije ključni argument protiv
stava onih koji spore pravo učešća
dijaspori u izbornom procesu. Jednostavno, etničkim čišćenjem i
nasiljem je došlo do promjene strukture stanovništva te postavljene
većine ne mogu biti osnov za izgradnju demokratskog društva. U tom kontekstu glasovi prognanih, bez obzira
na to da li možemo govoriti o perspektivi njihovog povratka ili ne, ostaju
jedini legitimni alat u zaštiti onog tzv.
manjinskog povratka - građana koji
su se vratili u gradove i administrativna područja u kojima ne pripadaju
vijećnica u lokalnom vijeću Vajlea u
Danskoj.
Dijaspora je dosta obezglavljena,
kako u pogledu odnosa prema zemlji
iz koje dolaze i svojoj etničkoj zajednici, tako i prema državi u kojoj trenutno žive.
"Mnogi naši zemljaci, s kojima sam
u kontaktu, kažu da se nalaze u
nekakvom bezvazdušnom prostoru ni na nebu, ni na zemlji, ni tamo, ni
ovamo", rekla je Azra Hasanbegović
dodajući da probleme neučešća na
izborima bh. zajednica ima ne samo
prema našoj političkoj pozornici, već i
u zapadnim društvima gdje žive.
Međutim, postoje primjeri koji govore
drugačije, pa tako i njena kampanja,
koju su, u velikoj mjeri vodili građani
porijeklom iz Bosne i Hercegovine,
uz konačno ostvarivanje povjerenja i
cijele lokalne zajednice. Također, na
Rat i etničko čišćenje donijeli su drastične promjene u strukturi stanovništva u
Bosni i Hercegovini [AFP/Getty]
većinskoj etničkoj zajednici.
No, brojna su ograničenja u motivaciji ljudi koji imaju organizirane i
uređene živote već skoro dvije decenije u zemljama Zapadne Evrope,
Amerike ili Australije. "Dijaspora je
dosta obezglavljena, kako u pogledu
odnosa prema zemlji iz koje dolaze
i svojoj etničkoj zajednici, tako i prema državi u kojoj trenutno žive. To je
fenomen, koji je produkt traumatskog
života, neizvjesnosti i bojazni za
budućnost. Nepoznavanje jezika, socijanih, političkih i društvenih prilika
u zemlji boravka može samo dijelom objasniti tu pasivnost u Danskoj,
dok nedovoljna informiranost o radu
institucija u Bosni i Hercegovini čini
ljude obeshrabrenim u odnosu na
stanje i prilike u domovini", kaže Azra
Hasanbegović
(Socijaldemokrati),
38
narednim izborima za Evropski parlament, u maju ove godine, jedan od
kandidata ispred švedske Liberalne
partije (Folkpartiet liberalerna), bit će
Jasenko Selimović, Bosanac koji je
u ovu zemlju došao tokom rata te je
danas jedan od lidera političke partije
čiji je kandidat.
Šansa u RS-u
Premda u Danskoj i skandinavskim
zemljama manjinske etničke i vjerske zajednice uživaju visok stepen
zaštite prava, brojna su pitanja koja
bh. dijaspora treba riješiti u ovim
i drugim zemljama, u domovini,
ali i na planu samoorganiziranja i
zajedničkog djelovanja u svijetu. Edin
Osmančević, predsjednik Stranke dijaspore Bosne i Hercegovine, koja
djeluje u sedam zemalja, smatra da je
učešće bh. građana u politici država
Iz Štampe
u kojima žive bitno za zagovaranje
pozitivnih rješenja i umrežavanje ljudi za rad u interesu Bosne i Hercegovine. U kontekstu izlaznosti na izbore
u Bosni i Hercegovini, on tvrdi da je
"slab odziv posljedica nemarnog, bezobzirnog i birokratskog odnosa drzave prema dijaspori", kritizirajući restrikcije i različit tretman u Izbornom
zakonu, kao i pojedine incijative o
ukidanju prava glasa bh. građanima
u inostranstvu na lokalnim izborima.
S druge strane, pozitivna vijest
su nedavne izmjene Zakona o
državljanstvu Bosne i Hercegovine,
čime je okončana kriza u vezi s pitanjem dvojnih državljanstava, koja je
bila jedna od čestih tema okupljanja
bh. dijaspore. Ipak, i dalje manjka briga države za komunikaciju na razini
ministarstava nadležnih za zaštitu
ljudskih prava i izbjeglica Bosne I
Hercegovine i drugih zemalja, koje bi
mogle doprinijeti poboljšanju statusa
i ljudskih prava u zemljama gdje su
došli. Različite političke opcije u ranijim izbornim ciklusima su najavljivale
formiranje ministarstva za dijasporu,
međutim, od toga u praksi nije bilo
ništa.
Za dijasporu vremena nema, tako da
pripreme za težak poduhvat mobilizacije već moraju početi.
No, nakon opće mobilizacije za vrijeme popisa stanovništva, mnogi
cijene da će naredni izbori u Bosni
i Hercegovini biti od velike važnosti
za odnos prema dijaspori te voditi
mogućem formalnom zaokruživanju
provedbe Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posebnu motivaciju imaju Bošnjaci i Hrvati sa
prostora RS-a, koji u frontalnom sudaru Srpske demokratske stranke i
Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vide šansu da općom mobilizaci-
jom upravo dijaspora bude ključ odluke i prevaga za treću struju u ovom
bh. entitetu.
Premda činjenica da politička fragmentacija povratnika otežava put ka
političkoj relevantnosti, svaki porast
u odnosu na onih 12.549 glasova
putem pošte za područje RS-a iz
2010. godine predstavlja napredak.
Baš zbog toga su bitne sve "zaboravljene" glasačke kutije koje bi mogle utjecati na budućnost političkih
zbivanja u zemlji. Za dijasporu vremena nema te, dok očekuju konačni
odgovor da li će opći izbori uopće
biti održani u oktobru ove godine,
pripreme za težak poduhvat mobilizacije već moraju početi.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su
autorovi i ne odražavaju nužno
uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
Piše: Nedim Jahić
U BIH STIGLA I ARMINKA HELIĆ, BOSANKA KOJA SAVJETUJE BRITANSKOG ŠEFA DIPLOMATIJE
Bosanka Arminka Helić, viša savjetnica i zamjenica šefa kabineta Williama Haguea, britanskog ministra vanjskih
poslova, i ovog puta je boravila u našoj zemlji kao član delegacije visokog britanskog zvaničnika.
Šok u Srbiji
Iako ima važnu ulogu u Haguevom ‘90-tih godina.
Otkriće da je Helić saradnica
kabinetu, posjete BiH ove uspješne
Ona je bila i vođa Izbornog štaba
Bosanke prođu prilično nezapaženo. Williama Haguea. Uglavnom britan- Haguea u maju 2010. godine je izazski mediji ne zaboravljaju spomenuti valo šok u Srbiji. Toliko da je sklopljePozdravila se na bosanskom
da je ova svršenica Oxforda “plavoo- na cijela konstrukcija o tome da se
Kako je za Klix.ba ispričao član jedne ka bosanska muslimanka” koja je u “razvija pravi bošnjački lobi“ u novoj
bh. delegacije koja se sastala sa Jolie Veliku Britaniju stigla tokom “krvavih britanskoj vladi konzervativca Davida
i Hagueom, Arminka se sa zemljaci- etničkih sukoba u devedesetima”. Camerona.
ma iz BiH pozdravila na bosanskom Često je tretiraju i kao “muslimanSrbijanski mediji su tada tvrdili da bi
jeziku, a potom, naravno, kao članica sku emigranticu”. Ovakve stavove bošnjački lobi koji, navodno, predvobritanske delegacije, nastavila komudi Helić mogao imati veliki utjecaj na
nikaciju na engleskom jeziku.
britansku politiku prema Bosni
Opisuju je kao veoma ljubaznu
i Hercegovini. Štaviše, sve se
i dobronamjernu osobu.
dovelo u vezu s tadašnjom
Dr. Arminka Helić, inače rodom
snažnom porukom ministra
iz Gračanice, bliska je saradniHaguea da “Evropa treba pokaca ministra Haguea. Ugledni list
zati mišiće u BiH“ i da će se ta
The Daily Telegraph napravio je
“zemlja zauzeti za sankcije pronedavno listu 100 najutjecajnitiv onih političara koji podrivaju
jih britanskih konzervativaca,
bosansku državu”.
na koju su uvrstili i Helić.
U depeši je istaknuto i da je
svoje mišljenje o BiH iznijela i
Radi se stručnjaku za vanjsku
Arminka Helić, savjetnica Wilpolitiku i članici Konzervativne
liama Haguea, koja je dodala
stranke Velike Britanije. Britan“da bi bilo od velike pomoći da
ski mediji su pisali da Helić ima
se Amerika više angažira na
velikog utjecaja na Haguea i
Balkanu kako bi stvari krenule
njegove odluke.
naprijed”.
Arminka Helić, Angelina Jolie i William Hague
Ona je Konzervativnoj stranci
Dr. Arminka Helić je kćerka
pristupila 1999. godine, a na
pojedini britanski mediji nazvali su Džemke i Rasima Helića iz
trenutnoj poziciji je od 2006. godine.
Gračanice, u Tuzlanskom kantonu.
mračnim podmetanjima Hagueu.
Britanski mediji tvrde da se stavovi
Arminka ima četiri sestre koje žive
Arminke Helić često mogu prepoznati
Navodno je Helić posredovala u Tuzlanskom kantonu i sve su nau istupima britanskog šefa dipomati- između Angeline Jolie i Williama pravile uspješne karijere. Jedna od
je, te da se oni “nad njim nadvijaju Haguea koji sada zajedno djeluju u njih je ugledna tuzlanska sutkinja
poput sjenke”.
kampanji protiv zlostavljanja žena. Vildana Helić. Također, jedna od
Pisali su da je Helić veoma utjeca- Jolie i Hague su u više navrata pu- Arminkinih sestara je i ugledna profejna među političkim krugovima u toj tovali zajedno u različite zemlje, up- sorica dr. Nizama Salihefendić, koja
zemlji kada je u pitanju vanjska poli- ravo radeći na ovoj kampanji.
predaje na Medicinskom fakultetu u
tika. Njoj su se pripisivale i zasluge
To je, između ostalog, svrha i nji- Tuzli.
u vezi s tim da je Hague promijenio hove sadašnje posjete našoj zemlji.
mišljenje o Izraelu i napadima na Li- Njih dvoje će se danas sresti i sa
ban 2006. godine.
članicama srebreničkih udruženja u
Potočarima.
Inače, Helić je u Velikoj Britaniji od
39
Sport
“SRETNO ZMAJEVI I SLUSAJTE OSIMA I PAPETA”
UMJESTO DA UŽIVAMO U BRAZILU, MI SE BAVIMO
GLUPOSTIMA
Trebao je to biti običan razgovor
o Svjetskom prvenstvu. S Ivicom
Osimom bi se, u nekim drugim okolnostima, mogla povesti lijepa priča
o reprezentaciji, planetarnoj smotri
uz prvo učešće nogometne selekcije
Bosne i Hercegovine i svemu onome
što će predstojećeg ljeta biti top-teme
po bh. domovima i kafićima.
No,
razgovor
o
Mundijalu
neočekivano je otišao u drugom
smjeru. Doduše, nije baš potpuno
neočekivano, jer se već neko vrijeme
šire glasine kako stanje u našoj kući
fudbala nije baš idealno.
Komitet za normalizaciju, na čijem
je čelu bio Osim, sada predsjednik
Odbora za posredovanje i savjetovanje Nogometnog saveza BiH,
vratio je našu kuću fudbala s krive
putanje i usmjerio na put kojim kroče
najuglednije članice svjetske fudbalske porodice.
Za kratko vrijeme NSBiH se od jazbine kriminala transformirao u kolektiv za primjer ostalima i partnera koji
u međunarodnim krugovima uživa
ugled. Pohvale od UEFA-e, kontingenti finansijske i druge pomoći za
razvoj našeg fudbala, brojni sponzorski ugovori i, što je najvažnije, plasman reprezentacije na Mundijal, najbolja su ocjena rada novog NSBiH.
Lični interesi
No, u novom Izvršnom odboru NSBiH ne cvjetaju ruže, što je potvrdila i posljednja sjednica, održana
u četvrtak. Po peti put u posljednjoj godini, trojka u sastavu Ibrahim
Adilagić, Amer Halep i Senad Islam
pokušala je blokirati donošenje odluke za koju su bili preostali članovi
iz sva tri konstitutivna naroda.
Sjednica koju je Osim, kako kaže,
posmatrao sa mučninom u želucu,
djelovala je kao repriza slike starog
Izvršnog odbora, koji nas je odveo
pod suspenziju FIFA-e i UEFA-e. Odluka o finansijskom izvještaju (koji je
otkrio plus od dva miliona KM!), na
kraju je osvojena sa 12 od 15 glasova za, ali je zabrinjavajuće da se
u Izvršnom odboru jasno formirala
struja koja kontinuirano pokušava
opstruirati njegov rad.
Šta se dešavalo na sjednici?
- Desilo se to da me od ovih što
blokiraju odluke, zaboljela glava. Nisam mogao ni spavati. Umjesto da
pričamo o Brazilu i uživamo u uspjehu, mi vodimo nepotrebne rasprave
o glupostima. Šta li bi tek bilo da nismo otišli u Brazil... Sve bi rasturili.
Savez bi se davno raspao.
O čemu se, zapravo, radi? Šta se
dešava u Izvršnom odboru?
- Postoje ljudi kojima se ne sviđa
ništa, a koji, zapravo, ni sami ne znaju šta hoće. Znaju samo šta neće, a
neće ništa osim onoga što ide njima
u korist. O čemu god se priča, nastaje problem. Pravili su problem kada
se raspravljalo o tome gdje će biti
izgrađeni mini tereni, jer svako od
njih ignorira opći i gleda lični interes
i nastoji ih graditi u svojoj mahali, bio
je problem u vezi s organizacionom
strukturom, jer su nastojali mijenjati pravila kako bi mogli zapošljavati
svoje kadrove... Sada je problem što
je izvještaj u plusu, a oni to nisu znali... Gluposti. Zato me je i zaboljela
glava.
Šta je uzrok toga i pozadina svega?
- Ne znam, ali je ružno. Dino (predsjednik Elvedin Begić, op. a.), Jasmin (generalni sekretar Baković, op.
a.), ja i još neki prosimo pare, cjenkamo se sa sponzorima kao da smo na
pijaci kako bismo Savezu i reprezentaciji osigurali koji dinar i onda se na
kraju nađe neko ko bude nezadovoljan, jer misli da je moglo više. Prave
budalama i nas koji pregovaramo o
ugovorima i stručne komisije Saveza,
koje su iza nas. Ne vjeruju nikome.
A oni sami ni ne pomišljaju da makar dogovore razgovor sa mogućim
sponzorom, a kamoli da osiguraju
neke pare.
Ti ljudi ne shvataju da im treba biti
čast biti u Izvršnom odboru Saveza,
ali da to podrazumijeva i odgovornost
i obaveze. Oni bi samo da uživaju u
beneficijama, ali da ne rade ništa.
Da uzimaju, ali da ne daju. Prvi su
kada treba uzeti dnevnicu. Nedavno
jedan od njih kaže da je u Savez
došao kako bi putovao i družio se s
reprezentativcima, ali da mu mi to ne
damo...
Može li ta struja ozbiljnije uzdrmati
Savez?
- Uvijek postoje mehanizmi zaštite, ali
sve skupa djeluje glupo. U Izvršnom
odboru sjede većinom dobronamjerni ljudi, ali ima i drugačijih.
Bazen s anakondama
Ovo je trebao biti razgovor o Svjetskom prvenstvu, ali je otišao u drugom smjeru. Šta ćemo uraditi u Brazilu, koliko smo spremni i dokle ćemo
dogurati?
- Spremit ćemo se, a dokle ćemo
dogurati, ko zna, fudbal je čudna igra.
Najgore je što mi nemamo mnogo
vrhunskih igrača. Oni što sebe smatraju takvima, to nisu. Jedan je spor,
drugom trebaju trojica da mu smire
loptu... Nemamo mi nekoga brzog,
ko bi proletio kroz protivnika, razdrmao ga... U moje vrijeme takvih je
40
bilo u domaćoj ligi. Uvijek se mogao
naći neko. Sušić to nema, mada bi
možda trebao zvati nekoga iz Premijer lige. Takav bi u Brazilu i u bazenu
s anakondama bio sretan.
Šta imate reći o igračima i njihovom
stavu i ponašanju?
- Oni nisu naučeni na drugačije. U
ovom savezu stvari dugo nisu funkcionirale onako kako treba, bilo je
dosta javašluka. Igrači su davno
počeli raditi krive stvari i vidjeli su da
ih niko u tome ne sprečava. I samo
su nastavili po svome. Naravno da
je sada problem kada Savez počinje
raditi kako treba. Nije lako ispravljati ono što je davno pošlo ukrivo.
U Njemačkoj, organizirano davanje
autograma je redovna pojava, a kod
nas, kada im to spomeneš, padne im
mrak na oči. Nisu oni navikli na sve
ovo. I njima je plasman na Svjetsko
prvenstvo stran. Odjednom su se
našli na tlu na koje nikada nisu kročili.
Kako gledate na ljudske odnose u
timu, o kojima se nakon Inzbruka
mnogo pričalo?
- Nije dobro, ali će biti dobro. Kada se
oni okupe na pripremama i provedu
nekoliko dana zajedno, nastat će tu
ponovo harmonija, sve će se složiti
onako kako treba. Dijelom ste i vi,
novinari, krivi za ovo što se događalo.
Pravite od njih zvijezde, a onda se
oni dodatno umisle da su nedodirljivi, da mogu šta hoće i kako hoće. A
onda pravite skandale. Ne moraju
se, brate, sve stvari napisati. Neke je
bolje prešutjeti... Ne zaboli glava.
Neću na Mundijal, samo bih se nervirao
Idete li u Brazil?
- Ma jok... Što mi to treba? Samo bih
se nervirao.
Možda da spašavate ako zagusti...?
- Ne mogu ja ništa spašavati. Vjerujem ja Safetu, on će sve to dobro
odraditi.
Za “Boss” su digli ruke kada su čuli
da će dobiti odijela
Govorkalo se da je u Izvršnom odboru NSBiH bio sporan i ugovor s
"Adidasom"?
- Bio im je sporan skoro svaki... Osim
onog s "Bossom". Digli su ruke kada
su čuli da će i oni džabe dobiti odijela. Najbolji pravnici su dali zeleno
svjetlo za ugovor s "Adidasom" kako
ne bi bilo spora s "Legeom", ali oni su
po svojim mahalama čuli da će neko
od tog ugovora u Savezu dobiti pola
miliona eura i eto belaja. Ispadosmo
mi budale, a oni pametni. Dajte analize, mišljenja eksperata... isto kao da
mi to nismo već uradili. Naravno, na
kraju nisu imali izbora nego prihvatiti.
Sport
Birmingham: Jasko Keranović nova golmanska zvijezda West Bromwich Albiona
ZBOG FUDBALA PRESELIO SE IZ AUSTRALIJE
U ENGLESKU
Nakon samo jednog odrađenog treninga sa prvotimcima engleskog premijerligaša primljen u akademiju ovog kluba.
Potencijal talentovanog čuvara mreže prepoznali su i rukovodioci omladinskog pogona bosankohercegovačke reprezentacije .
mice obukao je Keranović. Sve ovo golmana i svi mi imamo šansu da
Po procjenama bivšeg vratara ir- bio je povod da proteklog vikenda jednog dana postanemo prvotimci,
ske reprezentacije Deana Kielyja, u Birminghamu ugostimo Jaska naravno do nas samih je koliko ćemo
inače trenera golmana engleskog Keranovića i njegovog oca Senada. dugo izdržati ovaj tempo treniranja.
West Bromwich Albiona, 16-godišnji Prvo smo im pokazali Bosansku Naravno, ovo je moj izbor, ja sam uz
dječak Jasko Keranović definitivno kuću u Birminghamu, mjesto gdje se podršku porodice došao u Englesku
će biti nova golmanska zvijezda na u svakom trenutku mogu obratiti za da uspijem i nadam se da ću za koju
Ostrvu. Naime, prije tri mjeseca i bilo kakvu administrativnu pomoć, a godinu pokucati na vrata kako prvog
to nakon samo jednog odrađenog poslije toga u domu potpisnika ovih tima West Bromwich Albiona, tako i
treninga sa prvotimcima engleskog redova, uz bosanskohercegovačke reprenzetacije Bosne i Hercegovine.”
premijerligaša, iskusni trener je ruko- specijalitete, naravno ćaskali o fuba- PODRSKA PORODICE
vodstvu kluba predložio da odmah u lu. Kako izgleda jedan radni dan U razvoju svakog sportiste bitna je
svoju akademiju prime ovog izuzetno
talentovanog Bosanca. Od tada je
Jasko Keranović sunčanu Australiju,
Senad i Jasko Keranovic
gdje je rođen, zamijenio kišovitim
Birminghamom. Naravno, to mu ne
pada toliko teško jer radi ono što voli,
naime čitav svoj mladi život vezao je
za prostor između stativa. Na to ga
je “nagovorio” njegov otac Senad
Keranović, nekadašnji golman ljubljanskog drugoligaša Merkatora,
koji je kod svog sina prepoznao talenat i uključio ga u fudbalske akademije u Australiji. Između ostalih
trenera, Jasko je imao šansu da
ga u državnom kampu australske
reprezentacije trenira i bivši golaman
Milana Željko Kalać.
BIH REPRENZENTATIVAC
Potencijal talentovanog čuvara mreže
prepoznali su i rukovodioci omladinskog pogona bosankohercegovačke
reprezentacije i proteklog mjeseca na
memerijalnom turniru posvećenom
legendarnom Josipu Škiji Katalinskom održanom u Sarajevu,
reprezentativni dres u dvije utak-
16-godišnjeg golmana u West Bromwichu opisao nam je Jasko: “Ja sam
sa još šest mladih fudbalera smješten
u jednoj kući blizu trening centra, tu
imamo obezbijeđen doručak i večeru.
Iz kuće izlazim u devet sati i već u
10 počinje trening sa mladim timom
koji traje do ručka. Nakon toga po
programu od 14-16 sati treniramo u
klupskom fitness centru i bazenu i
onda svi igraci ispod 17 godina idu na
drugi kraj Birminghama, u kamp mladih takmičarskih timova, gdje zavisno
od potrebe treniram i pripremam se
za vikend nastup sa selekcijama U18
ili U17 koje redovno nastupaju u engleskoj omladinskoj premijer ligi. Ta
trening sesija se završava oko 20 sati
i tek onda idemo kući. Subotom je
nastup, a nedjelja je jedini slobodan
dan koji iskoristim za dugotrajno spavanje i odmor. U klubu sam odlično
primljen, ljudi zaduženi za mlade fudbalere čine sve da nam ugode, da
riješe sve naše eventualne potrebe,
na određen način nas vaspitavaju i
od nas prave kvalitetne ljude i sportiste. Jednostavno brinu se o svemu,
a naše je da treniramo i poštujemo
klupsku disciplinu. Konkurencija u
mladim kategorijama je velika, trenutno pored mene tu se nalazi još šest
41
podrška familije, nju Jasko ima, a o
tome njegov otac Senad Keranović
kaže: ”Gledajte, da bi moj sin jednog dana postao pravi vratar, cijela
moja porodica se žrtvovala, prije
tri mjeseca sa sinom sam došao u
Birmingham, zbog klupskih pravila
stanujemo odvojeno, ja sam napustio posao u Australiji i spreman sam
svoj građevinski biznis prebaciti u
Englesku, nakon toga za mnom “preko bare” krenuće i supruga i kćerka
koje su ostale u Australiji. Znači, svi
mi smo radi Jaska spremni promijeniti svoj život, to nam nije teško jer
vidimo da je on veliki talenat, da je
jako vrijedan i da svakog dana trenira
punih deset sati. Uz to, kada čujete
komantare stručnjaka, sportskih novinara i publike o svom djetetu, nijedna
“žrtva” nije velika.
Kada jednog dana Jasko Keranović
bude poznato fudbalsko ime, mnogi
će tada reći “blago njemu”. Nažalost,
mnogi od tih nikada neće pročitati
ovu priču koja govori o tome kako se
dolazi, čega se sve odriču i kroz šta
sve prolaze mladi fudbaleri i njihove
porodice da bi došli u tu fazu. Šta reći
na kraju nego jedno ljudsko, sretno
Jasmine!
Sport
Leicester- Burton
Mirza Sejdić član nogometne akademije engleskog drugoligaša Burton Albiona
NAPORNIM RADOM DO NAJDRAŽIH DRESOVA
Ambicije su mi da za nekoliko godina
pokucam na vrata nekog
od engleskih premijerligaša, a u
međuvremenu, posto imam i bh.
državljanstvo, odazvaću se u kamp
“Otvorena vrata” Fudbalskog saveza
Bosne i Hercegovine koji će se
održati u Engleskoj.
Kada su čelnici nogometne akademije engleskog drugoligaša Burton
Albiona vidjeli na djelu 16-godišnjeg
fudbalera Mirzu Sejdića iz Leicestera, odmah su se potrudili i pronašli
mu mjesto u njihovoj fudbalskoj akademiji te naravno u njihovom mladom timu. Mirzini roditelji su porijeklom iz Nezluka, tokom rata izbjegli su
u Englesku, u grad Leicester, gdje
je Mirza 1997. godine i rođen. Kako
kaže njegov otac Sejdo, prva i jedina
igračka koju je Mirza prihvatio bila
je lopta. Zajedno sa svojim bratom
neumorno su je “ganjali” i bilo je za
očekivati da će jednog dana fudbal
biti njegovo zanimanje.
Informaciju više o svojoj karijeri i
budućim planovima dao nam je
napadač mladog tima Burtan Albiona: “U sadašnjem timu igram na
poziciji broj 10, kako ovdje vole reći
“attacking midfielder“, standardni
sam član tima. Od septembra sam
u njihovoj akdemiji i tu ću ostati još
dvije sezone. Akadamija Burton Albiona je jedna od boljih u Englekoj,
ima odlične uslove jer koristi terene
Mirza Sejdić
i sportske dvorane koje su vlasništvo
engleske reprenzetacije i mjesto gdje
treniraju engleski reprezentativci
kada se pripremaju za međunarodne
utakmice. Ova akademija je poznata
i po tome što je najčešće na oku svih
trenera i menadžera koji se “vrte” oko
engleskog nacionalnog tima i nije ri-
jetkost da svakog mjeseca neko od
mojih suigrača promijeni sredinu i
akademiju i ode u poznatiji tim. Fudbalom sam se počeo ozbiljnije baviti
sa 10 godina i od tada sam trenirao
i igrao u najmlađim selekcijama Nottingham Foresta, Leicester Cityja
i Coventry City Football Cluba. U
svakom timu sam napredovao i uz
savjet mog menadžera sam mijenjao
akademije jer svi ovi klubovi su imali
najbolje mlade timove za određeno
godište. Pošto već vidim da je fudbal ono čime se želim baviti čitavog
života, vrijedno treniram i moj radni
školski dan traje 10 sati. Teško je
ali kada se nešto voli, onda se to i
izdrži. Ambicije su mi da za nekoliko godina pokucam na vrata nekog od engleskih premijerligaša,
a u međuvremenu, posto imam
i bh. državljanstvo, odazvaću se
u kamp “Otvorena vrata” Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine
koji će se održati u Engleskoj. Želja
mi je da me na djelu vide i treneri
bosanskohercegovačke reprezentacije, siguran sam da ću nakon toga
dobiti poziv u mladi nacionalni tim
Bosne i Hercegovine.”
Da je Mirza Sejdić igrač budućnosti
te da Burton Albion na njega ozbiljno računa potvrđuje i činjenica
da obeštećenje za njega već iznosi
20.000 funti.
REAL RIVERSIDE FOOTBALL CLUB BIRMINGHAM
BOSANCI OKOSNICA TIMA
Real Riverside fudbalski klub iz
Birminghama koji se takmiči u
Trećoj amaterskoj ligi ovog grada
u ovdašnjim fudbalskim klubovima
poznat je po tome što trećinu tima
čine Bosanci i Hercegovci. Naime, za
prvu ekipu redovno svakog vikenda
nastupaju braća Aldin i Amer Kahriman, Zerin Alimajstorović i Anes
Cerić. Trenutno imenjaci mnogo
poznatijeg fudbalskog kluba iz Madrida zauzimaju osmo mjesto na
tabeli i s obzirom da je do kraja
takmičenja ostalo još pet kola, za
ovu godinu ispunili su svoj plan, opstanak u gradskoj ligi. Za narednu
sezonu planiraju nekoliko pojačanja,
među kojima će najvjerovatnije biti
Bosanci Admin Isić i Arnes Pobrić.
Na taj način bosanskohercegovačka
kolonija u timu će se povećati i više
od pola sastava biće naše gore list.
Trener ekipe Michael (Mam) Moseley pohvalio je naše momke i rekao
da su u tim unijeli sigurnost, te da
su sa sobom privukli i nekoliko novih
navijača iz Bosne i Hercegovine koji
redovno prate utakmice. Jedino ima
Anes Ceric, Richie Blake, AldinKahriman, Zerin Alimajstorovic, Joe Campbell,
Dave Cremin, Maz Qazi, Daryl Hall, Fred Berry, Niall Robinson, Amer Kahriman, Michael (Mam) Moseley
malo problema kada se naši igrači su od njih naučili i nekoliko bosanmalo zanesu u igri pa ih baš ne ra- skih riječi, “dodaj” i “pazi”.
zumije šta govore između sebe. Ipak
42
Sport
London - HH11 football academy
BH FUDBALER HARIS HODŽIĆ U LONDONU OTVARA ŠKOLU FUDBALA
Cilj ovog programa je da otkrijemo potencijalne talente, od njih napravimo kvalitetne igrače i onda da ih preporučimo
profesionalnim klubovima na daljnje usavršavanje. Dogovorili smo tijesnu saradnju sa skautima i trenerima iz engleskih klubova Watford, Stevenage, Northampton, Coventry te sa još nekim evropskim klubovima.
Bosanskohercegovački fudbaler sa planiramo osnivanje vlastitih omla- konekcije za bosanskohercegovačke
londonskom adresom, 20-godišnji dinskih timova i uključenje u redovna talente iz Bosne koji žele da se nađu
Haris Hodžić, bivši član engleskog ligaška takmičenja. Cilj ovog pro- na radaru ovdašnjih klubova. Pored
kluba FC Watford, u predgrađu Lon- grama je da otkrijemo potencijalne mene u akademiji će raditi i bivši hrdona, u Borehamwoodu otvora školu talente, od njih napravimo kvalitetne Haris Hodžić je zbog administrafudbala u kojoj će nogometnoj vještini igrače i onda da ih preporučimo pro- tivnih poteškoća trenutno bez kluba,
učiti dječake od 6 do16 godina. fesionalnim klubovima na daljnje čeka ljeto i prelazak u jedan ovdašnji
Više informacija o ovom sportsko- usavršavanje. Dogovorili smo tijesnu drugoligaški tim. Ime kluba otkrit
poslovnom poduhvatu zatražili smo
će na ljeto, kada sve administraod mladog fudbalera Harisa Hodžića:
tivne prepreke bude prevaziđene. U
“Vidite, čitav svoj život proveo sam
međuvremenu nastupa za malonou fudbalu i sličnim školama, počeo
gometni tim LB Heart koji se takmiči u
sam u jednoj privatnoj akademiji
Drugoj engleskoj futsal ligi i predvodit
ovdje u Hertfordshireu, tu su me zaće reprezentaciju Bosanaca i Herpazili skauti FC Watforda, gdje sam
cegovaca iz Engleske na narednom
prošao sve njihove omladinske poprvenstvu bosanskohercegovačke
gone i dogurao do prvog tima. Tako
dijaspore u futsalu koje će se održati
u Ljubljani
da znam kako sistem ovih škola
funkcionira i šta očekuju treneri a
šta budući fudbaleri. U mojoj akademiji mladim igračima pružit ćemo
mogućnost da svakodnevno treniraju pod stručnim nadzorom kvalifikovanih fudbalskih stručnjaka. U
početku ćemo igrati prijateljske utakmice protiv drugih akademija i profesionalnih klubova, a od iduće sezone
Haris Hodžić
saradnju sa skautima i trenerima
iz engleskih klubova Watford, Stevenage, Northampton, Coventry te
sa još nekim evropskim klubovima.
Također, tokom mog boravka u
domovini i igranja u BiH Premijer ligi
uspostavio sam odličnu saradnju sa
Rudarom iz Prijedora i Olimpikom,
tako da imamo u planu i pravljenje
vatski omladinski reprezentativac Milan Krmpotić koji je u krarijeri nosio
dresove nekoliko hrvatskih, čeških
i slovačkih timova, posebnu paznju
obratit ćemo na talentovane mlade
fudbalere sa Balkana koji žive u
Londonu i njegovoj okolini jer nam
je želja da pomognemo u pronalsku potencijalnih reprezentativaca i
preporučimo ih njihovim reprezentativnim selekcijama. Zainteresovani
polaznici akademije mogu se javiti
na email: [email protected] Ili
na facebook grupu: HH11 football
academy
REPRENZENTACIJA BOSANCA I HERCEGOVACA IZ ENGLESKE
PLASMAN U POLUFINALE BIO BI VELIKI USPJEH
Bosanskohercegovački
malonogometni klub LB Hearts iz Londona,
član Druge futsal lige Engleske, ove
godine stekao je pravo da predstavlja Bosance i Hercegovce sa Ostrva
na XI svjetskom prvenstvu bh. dijaspore u futsalu, koje će se od 22-24.
maja u organizaciji SSDBiH održati u
Ljubljani. To pravo momci selektora
Džemala Paratušića stekli su na izbornom turniru u Coventryju prije
više od dva mjeseca, kada su se u
finalu sastale prva i druga ekipa LB
Heartsa. Od tada ovi momci vrijedno
treniraju i ozbiljno se pripremaju za
nastup u Sloveniji. To potvđuju i riječi
tehnika ekipe Nermina Behlića:
“Nakon završenog takmičenja u
Drugoj futsal ligi Engleske, nastavili
smo se pripremati za ovo eminentno takmičenje. Treniramo dva puta
sedmično i nastojimo da uz to odigramo minimalno po jednu prijateljsku
utakmicu. U Sloveniji se nadamo
dobrom rezultatu, što, po nama,
podrazumijeva plasman među četiri
ekipe. Naravno, bili bismo izuzetno
zadovoljni kada bismo uspjeli ponoviti uspjeh naše ekipe iz Austije, sa
Hukanović, Sedin Mustafić, Milan
Krmpotić, Emir Cerić, Ajdin Gredelj i
Amel Šahbaz.”
Prvog šampionata, kada je Engleska
osvojila srebrenu medalju. Što se
tiče tima Engleske, on će nastupiti
u sljedećem sastavu: Samir i Arnel
Jakupović, Enes Hasanbegović,
Adis Balić, Denis Paratušić, Nedžad
Mehdić, Haris Hodžić, Muhamed
Inače, reprezentacija Bosanca i
Hercgovaca iz Engleske nastupiće
u novoj opremi kuju im je obezbijedila “Bosnia UK Network”, krovna
bosanskohercegovačka organizacija
u Velikoj Britaniji.
43
Download

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network