GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
DANSKA * FEBRUAR 2013 * BR./NR.: 32 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Mr. sci. Sejfudin
Sejfudin Tokić
Tokić:
Od broja Bošnjaka na predstojećem popisu
direktno će zavisiti stabilnost i budućnost BiH
BiH
FEBRUAR 2013
I BH GLAS I 1
2
I BH GLAS I
FEBRUAR 2013
SADRŠAJ
Z
4
4
5
6
9
10
11
12
Po{tovani ~itaoci,
prvi mjesec nove kalendarske godine je
ve} za nama. Vrijeme neumitno prolazi i
ni{ta ga ne mo‘e zaustaviti. To~ak historije
se okre}e, a iza nas je ostala jo{ jedna godina
u kojoj su politi~ari u na{oj domovini samo
produbili podjele me|u obi~nim ljudima.
Kada se cijeli svijet bori da prevazi|e
ekonomsku krizu i probleme koje ona nosi,
u na{oj domovini to se ne osjeti. Politi~ari,
uljuljkani u dobar ‘ivot, ne vide da se jaz
izme|u bogatih i siroma{nih sve vi{e {iri i
produbljuje. Dokle }e to obi~ni ljudi mo}i
izdr‘ati i kako }e se sve to zavr{iti te{ko je
predvidjeti. Ali da }e se to dogoditi u to ne
treba sumnjati. Dogovori politi~kih stranaka
se donose, ali se odmah nakon dono{enja i
kr{e te se stvaraju novi koalicioni blokovi, a
to sve produbljuje krizu.
Na dnevnom redu je bio popis
stanovni{tva, ali je odgo|en za jesen. Bila je
to prilika da na tu temu porazgovaramo sa
Sejfudinom Toki}em, predsjednikom
Bo{nja~kog pokreta za ravnopravnost
naroda i koordinatorom kampanje Koalicije
nevladinih organizacija „Bitno je biti
Bo{njak“. Iz ovog intervjua koji je sa
gospodinom Toki}em obavio na{ dopisnik
iz Sarajeva Idriz Hod`i} mnogi ~itaoci bi
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
DANSKA * FEBRUAR 2013 * BR./NR.: 32 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
Mr. sci. Sejfudin
Sejfudin Tokić
Tokić:
Od broja Bošnjaka na predstojećem popisu
direktno će zavisiti stabilnost i budućnost B
BiH
iH
Foto sa naslovne strane:
Idriz Hod‘i}
morali izvu}i odgovaraju}e pouke, vezane
za popis stanovni{tva. Isti autor je za ovaj
broj pripremio izuzetno vrijedan i zna~ajan
prilog o knjizi „Bosanska knjiga mrtvih“ u
kojoj se nalaze konkretni podaci o do sada
identificiranih 95.940 `rtava u proteklom
ratu i agresiji na BiH.
Na{i saradnici i novinari potrudili su se
da Vam i u ovom broju donesu priloge iz
danskih zakona i socijalnih propisa, iz danske politike, sporta, na{e historije i drugih
oblasti dru{tvenog ‘ivota. Kao i uvijek do
sada u ovom broju }ete na}i korisne savjete
namjenjene ‘enama, onima koji spremaju
hranu, ljekarske savjete, ali i kutak za humor i zabavu te mnogo zanimljivosti
skupljenih sa svih meridijana.
Porodica BH Glasa se lagano, ali
neumitno {iri, kako po broju ~itaoca tako i
po prostoru koji pokriva. I vi, dragi ~itaoci,
mo‘ete pomo}i da BH Glas postane istinsko
glasilo BH dijaspore u Danskoj. Preporu~ite
nas Va{im prijateljima i ro|acima jer je BH
Glas osta jo{ jedino sredstvo koje spaja sve
nas Bosance i Hercegovce na ovom dalekom sjeveru, a poma‘e Vam da se lak{e i
bolje sna|ete u danskom dru{tvu.
U‘ivajte u ~itanju i ovog broja.
REDAKCIJA
BH Glas /Bosnisk nyhedsblad
ISSN: 1904-5433
Broj/Nummer: 32
Godina/Årgang: 4
FEBRUAR 2012.
Izdava~/Udgiver:
Foreningen BH Glas
Nørremarken 6
DK - 7330 Brande
Telefon:
(45) 29721948 /(45) 71684521
Redakcija/Redaktion:
Vezuv Ba{i}
Fadil ]atovi}
(gl. urednik/redaktør)
Emir Ov~ina
(graf. urednik/layout)
Sabrija Ov~ina
Saradnici/Korrespondenter:
Benjamin Daji}
Arben Deliu
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Amila Smajlagi}
14
16
18
19
20
21
AKTUELNOSTI
DANSKA POLITIKA
Kuda ide danski sistem
blagostanja?
Lo{ nastavni kadar ne
mo‘e donijeti najbolje
znanje Danskoj
AKTIVNOSTI
BH ZAJEDNICA
AKTUELNO
Popis dr‘avljana BiH koji
‘ive u dijaspori
RAZGOVOR S POVODOM
Hamid Safi}: „Uradili smo
veliki posao i dobru stvar
za na{e ljude“
ZAKONODAVSTVO
Jednokratna pomo}
(enkeltydelse) II
INTERVIEW
Mr. sci. Sejfudin Toki}:
„Od broja Bo{njaka na
predstoje}em popisu
direktno }e zavisiti
stabilnost i budu}nost
BiH“
RAZGLEDNICE
Næstved i Klju~
ZDRAVLJE
[ta trebate ~initi kod
prehlade, a {ta ne?
SPORT
Prvi bh. ko{arka{ u NBA
KULTURA
Vra}anje dostojanstva
‘rtvama rata u
Bosni i Hercegovini od
1992.-1995. godine
HISTORIJA
Bosanski velika{ po ~ijoj tituli
je Hercegovina dobila ime
[tampa/Tryk:
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Fojnica, BiH
D‘enana [e~i}
Almira [i{i}
Bank-konto broj/nummer.:
2760-0744236177
E-mail:
[email protected]
[email protected]
Web stranica/Hjemmeside:
www.bhglas.com
FEBRUAR 2013
Distribucija/Distribution:
Hamdija Breko
Sado Breko
Mirsad Dervi{evi}
Jusuf Dapo
Meho Kasumovi}
Hivzo Nikontovi}
Emir Solak
I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
Srbijanci
uhap{eni zbog
brutalne
eksploatacije
Rumuna
7. januar 2013
Ukupno osam osoba je
uhap{eno zbog slu~aja prisilnog rada i iskori{tavanja
stranaca u firmama za ~i{}enje.
Tri mu{karca i jedna ‘ena su u
ponedjeljak nave~e bili u
pritvoru 14 dana zbog slu~aja
koji se izme|u ostalog odnosio
i na trgovinu ljudima.
U mjese~nom magazinu
udru‘enja 3F se navodi da su
uhap{eni – jedan 39-godi{njak,
njegova 43-godi{nja partnerka,
njegov 20-togodi{nji sin i jo{
jedan 28-godi{nji momak –
porijeklom iz Srbije. Tako|e se
navodi da su uhap{eni
iskori{tavali dvije Rumunke za
~i{}enje nekoliko godina.
@ivjeli su na balkonu kod
tada{njih poslodavaca u
socijalnoj, stambenoj zgradi.
Ova ~etiri zatvorenika su
optu‘ena za niz krivi~nih
dijela: napravili su ukupno 21
ugovor sa Rumunima koje su
iskori{tavali za prisilan rad te
su ugovore potpisivali sa
la‘nim potpisima. Oni se
tako|e terete za la‘no
ispunjavanje i potpisivanje formular za naknadu za godi{nji
odmor (feriekort), jer su
Rumunima na taj na~in otimali
naknadu za odmor.
I 39-godi{nji mu{karac i
njegova 43-godi{nja partnerka
su bili dopremljivaci (partneri)
najve}e danske firme za
~i{}enje Forenede Service
(Udru‘ene usluge). Oboje su
optu‘eni za primanje 1,3
miliona i 720.000 kruna od
Forenede Service bez pla}anja
poreza na ove iznose. 39godi{njak je pored svega
optu‘en i zbog prodaje ili
poku{aja da preproda 90 vozila
i {est skutera za cijenu od 1,
46 miliona kruna bez pla}anja
PDV-a (moms).
U nekoliko slu~ajeva su
oglasi za auta pla}eni sa
debitnim karticama, koje su
4
I BH GLAS I
DANSKA POLITIKA
Uskoro reforma socijalne pomo}i (kontanthjælpsreform)
Kuda ide danski sistem blagostanja?
Recesija i globalna ekonomska kriza koja je zahvatila mnoge zemlje u
svijetu, negativno se odra‘ava i na danski sistem blagostanja (velfærdssystem). Predstoje}a reforma socijalne pomo}i je samo po~etak kresanja
raznih vrsta socijalnih primanja, koja su do ju~er bila potpuno neupitna
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
D
anska je izgradila socijalni
sistem blagostanja koji je
poznat u cijelom svijetu
pod nazivom skandinavski model.
Zbog svog osnovnog principa, da
svi gra|ani imaju pravo na primanja bez obzira na njihovo porijeklo i status, ovaj model se naziva i univerzalni model blagostanja.
Od ro|enja, pa do preseljenja
na bolji svijet, svi gra|ani u
Danskoj imaju primanja koja
po~inju s dje~ijim dodatkom
(børnefamilieydelse) a zavr{avaju
narodnom penzijom (folkepension) i pomo}i za sahranu (begravelseshjælp), koja ostvaruju svi,
bez obzira na status, porijeklo i
imovinsko stanje. O svim
aspektima blagostanja odlu~uju
politi~ari izabrani u dr‘avni Parlament (Folketinget), pa otud i
naziv dr‘ava blagostanja (velfærdstat) za dansku dr‘avu.
Pored socijalnih primanja,
dr‘ava obezbije|uje gra|anima i
besplatno {kolovanje, kao i
besplatno lije~enje. Ono {to je
posebno karakteristi~no za
skandinavski sistem blagostanja,
jeste pravo na prijevremenu/
invalidsku penziju (førtidspension) i narodnu penziju (folkepension) za sve gra|ane, dakle i one,
koji nisu imali niti jedan dan
zaposlenja. Ova prava ostvaruju i
svi stranci u Danskoj koji imaju
status izbjeglice. Oni stranci koji
FEBRUAR 2013
Foto: Politiken.dk
nemaju status izbjeglice ostvaruju
pribli‘no ista prava, s malim
nijansama razlike.
Naravno, recesija i globalna
ekonomska kriza koja je zahvatila
mnoge zemlje u svijetu, negativno
se odra‘ava i na danski sistem
blagostanja. Sistem blagostanja se
financira putem poreza koji pla}aju svi u Danskoj. Danska privreda ne mo‘e ostati imuna na negativna ekonomska kretanja u
velikim dr‘avama poput [panije,
Italije ili SAD. U Danskoj dolazi
do otpu{tanja radnika. Manje
zaposlenih zna~i vi{e primalaca
pomo}i, {to direktno ugro‘ava
financiranje sistema blagostanja.
Pored toga, pravo svih gra|ana na
primanje penzije, bez obzira da li
je gra|anin bio zaposlen, odnosno
da li je nov~anim uplatama doprinosio penzionom fondu, optere}uje sve vi{e danski sistem
blagostanja (ældrebyrden).
Danski politi~ari su svjesni da
}e funkcionisanje sistema
blagostanja do}i u pitanje, ukoliko
se ne preduzmu potrebne mjere
{tednje. BH Glas je ve} pisao o
predstoje}im promjenama i
u{tedama na dje~ijem dodatku
(bønefamiliydelse), kao i
skra}ivanju
perioda
za
nazaposlena (dagpengeperiode) sa
4 na 2 godine. Politi~ari ve}
nekoliko mjesci {alju i signale o
reformi socijalne pomo}i. Bez
obzira na lijepe i birane rije~i o ci-
ljevima reforme, kao {to su motivacija, pomo} mladima, obrazovanje mladih itd., nesumnjivo je,
da se predstoje}a reforma provodi
prevashodno zbog u{teda.
Reforma socijalne pomo}i bi
mogla sadr‘ati dva osnovna
elementa:
1. Primaoci socijalne pomo}i
koji nisu vjen~ani, a koji ‘ive
zjedno (papirløs) tretirati }e se - u
odnosu na socijalnu pomo} - kao
i bra~ni drugovi. To zna~i: ako ste
vjen~ani, i ukoliko va{ bra~ni drug
ima primanja, prora~unava se va{e
pravo na socijalnu pomo} (modregning) u odnosu na primanja
bra~nog druga. Ovom izmjenom,
procjenjuje se, ostvarile bi se
u{tede u iznosu od oko 600
miliona kruna godi{nje!
2. Pomjeranje starosne granice
za tzv. „veliku socijalu“ sa 25 na
30 godina starosti. Primalac
socijalne pomo}i star 24 godine,
samac, prima trenutno 6.660 kr
mjese~no, a od 25 godina ima
pravo na 10.335, dakle oko 4.000
kr vi{e mjese~no. Podizanjem
starosne granice na 30 godina
do{lo bi se do u{teda, koje se
mjere stotinama miliona kruna.
Predstoje}a reforma socijalne
pomo}i je samo po~etak kresanja
raznih vrsta socijalnih primanja,
koja su do ju~er bila potpuno
neupitna, ali koja to sigurno vi{e
ne}e biti, o ~emu }e BH Glas pisati
u narednim brojevima.
DANSKA POLITIKA
Vladina reforma {kolstva
Lo{ nastavni kadar ne mo‘e donijeti
najbolje znanje Danskoj
Da su promjene u {kolstvu potrebne jasno je svima, po{to mnogi indikatori
pokazuju da u~enici napu{taju osnovnu {kolu sa katastrofalnim manjkom
znanja. Pitanje je samo jesu li Vlada i politi~ari odabrali pravi na~in za
ostvarenje tog cilja
Foto: Dr.dk/Colourbox.com
Pi{e: Arben DELIU
[email protected]
P
rincip univerzalizma, to
jeste da Danska postane
dr‘ava
blagostanja
pristupa~na svim njenim
gra|anima je nesumnjivo dobar.
To podrazumjeva da svi imaju
pravo na penziju, zdravstvenu
za{titu i mogu}nost {kolovanja te
sve ono {to ljudima ‘ivot ~ini
boljim. Neke promjene su se ve}
dogodile, a do{ao je red i na
{kolstvo. Politi~ari ‘ele da Danska
bude me|u najboljim u svijetu, po
tom pitanju, te da 95% mladih
zavr{i srednju {kolu. U zadnjoj
deceniji, danska osnovna {kola je
pokazala dosta lo{e rezultate. Neki
statisti~ki podaci pokazuju da ~ak
svako peto dijete zavr{ava
osnovnu {kolu sa nivoom znanja
koje ne omogu}ava poha|anje
srednje {kole {to je katastrofalno.
Danska je posebno ovisna o
{kolstvu, po{to je ljudski um jedini
prirodni resurs Danske i njen
najva‘niji ~inilac u budu}nosti.
U svojo reformi Vlada je
predlo‘ila da se broj ~asova u
osnovnoj {koli pove}a. Vlada ‘eli
da umjesto klasi~nih ispita uvede
grupne ispite i grupne projekte.
Jedna od bitnih promjena je da se
od nastavnika o~ekuje da predaju
vi{e.
Da su promjene u {kolstvu
potrebne jasno je svima, po{to
mnogi indikatori pokazuju da
u~enici napu{taju osnovnu {kolu
sa katastrofalnim manjkom
znanja. Pitanje je samo jesu li
Vlada i politi~ari odabrali pravi
na~in za ostvarenje tog cilja.
Da bi politi~arima uspjelo
provesti zami{ljene reforme, oni
veoma ~esto napadaju nastavnike
i profesore da vrlo malo rade.
Nedavno su neki politi~ari izjavili
da profesori u gimnaziji predaju 9
sati u prosjeku sedmi~no. To
naravno nije ta~no obzirom da
ve}ina
nastavnika,
na
srednjo{kolskom nivou, u
prosijeku ima oko 20 lekcija od
45 minuta sedmi~no. Posao
nastavnika se ne sastoji samo od
predavanja. Pored predavanja,
mora se pripremiti nastava, obaviti
funkcija razrednog nastavnika,
obavljati razgovori sa u~enicima,
ispravljati zadaci, u~estvovati u
grupnom radu u grupama kojima
je cilj razvoj gimnazije, u~estvovati u radu grupa koje se sastoje
od razli~itih predmeta i koje kordiniraju gradivo. Tako|er se mora
odgovorati u~enicima na e-mailove, organizovati i voditi roditeljske sastanke, eskurzije, testove
kao i jo{ mnogo drugih obaveza
koje ne spadaju u domen predavanja. Posao nastvanika, u osnovnoj ili srednjoj {koli, sastoji se
od mnogo drugih djelova, a
predavanja u u~ionici samo su
jedan od zadataka.
Danas srednjo{kolci i ne
razmi{ljaju da postanu nastavnici
u osnovnoj {koli, a to vide kao
posljednje rje{enje, ako im drugi
planovi propadnu. Da li mi to
‘elimo? Da ljudi koji ne znaju {ta
}e sa samim sobom predaju u
osnovnim {kolama? Da li da oni
sa najlo{ijim ocjenama iz srednje
{kole budu nastavnici? Da li da
zvanje nastavnika postane ne{to
{to niko ne ‘eli da radi ako ne mora. Takvim pristupom obrazovanju
i nastvanicima ne stvara se
najbolje {kolstvo na svijetu, {to
dansko dru{tvo ‘eli. Nasuprot
tome, takav pristup stvara lo{e
{kolstvo. Danski politi~ari sijeku
granu na kojoj sjede, fokusirani su
samo na ekonomske rezultate, a
za ostvarivanje tih rezultata koriste
sve pa ~ak i prljave trikove.
Nedostojno je nastavnike
prikazivati kao ljude koji malo
rade, a ne poznavati stvarno
stanje. Bezo~no ogovaranje i
poku{aj klevetanja nastavnika u
osnovnoj {koli zaista je ‘alosno sa
njihove strane. Ako ‘ele najbolje
{kolstvo na svijetu onda treba
imati i najbolje nastavnike, a to }e
imati samo ako mladi ljudi sa
ponosom budu i{li u u~iteljske
{kole i ako nastavnici ponovo
dobiju status i priznanje koje
zaslu‘uju.
FEBRUAR 2013
AKTUELNOSTI
la‘no izva|ene u ime rumunskih radnika, navodi se u
magazinu 3F. Ostale ~etiri
uhap{ene osobe su ispitivane
iza zatvorenih vrata, zbog ~ega
se ne zna njihova izjava.
Visokoobrazovani
stranci dobijaju
polovinu plate
21. decembar 2012
Poljoprivrednici, ba{tovani i drugi poslodavci koji
rade sa zeleni{om, nazivaju
visokoobrazovane strance
regrutima. Ovim se uklanja
polovina plate u odnosu na
nekvalifikovane zaposlenike,
pi{e u magazinu 3F. Poslodavac mora platiti 64 krune u
satu stranom regrutu. U
pore|enju s tim, poslodavac
mora isplatiti satnicu od 124
krune nekvalifikovanom zaposleniku bez prakti~nog iskustva kako pi{e u sporazumu
izme|u 3F-a i Udru‘enja
Poslodavaca GLS-A.
Trenutno ima oko 1.200
stranih regruta u Danskoj. 3F i
GLS-A nadgleda strane regrutante u Danskoj u ime Odbora
za zadr‘avanje i zapo{ljavanje.
Na osnovu niz inspekcija,
obrazovni konzultant iz tzv.
Zelene grupe u okviru 3F-a,
Karin Olsen, ka‘e:
-„Poslodavci zloupotrebljavaju regrutantski program
(praktikantordningen) da bi
dobili jeftinu kvalifikovanu
radnu snagu iz inostranstva“.
Direktor GLS-A, Johnny
Ulf Larsen, ne smatra da se
odvija zlostavljanje regruta,
niti da postoje problemi s tim
{to mnogi kvalifikovani stranci
zauzimaju mjesta na fakultetima na ra~un danske omladine.
– „Stvari su uglavnom sasvim u redu. To je definitivno
iznimka da postoje problemi
kod nekog poslodavca“, ka`e
Johnny Ulf Larsen.
1.633 nova
Danca
21. decembar 2012
Jedna od posljednjih stvari
I BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
koje je danski parlament poduzeo prije bo‘i}nih praznika
je bilo dodjeljivanje danskog
dr‘avljanstva jednoj grupi stranaca. Me|u mnogim prijedlozima za zakon koji su bili
usvojeni prije Bo‘i}a, jedan je
naro~ito bio interesantan za par
hiljada osoba koje ‘ive u
Danskoj. Ti~e se stranaca koji
su dobili dansko dr‘avljanstvo.
18. decembra 2012. se 1.146
odraslih stranaca moglo
nazvati danskim dr‘avljanima,
a isto va‘i i za otprilike 487
djece koja su dobila dansko
dr‘avljanstvo zajedno sa
svojim roditeljima, obavje{tava Ministarstvo pravde.
Ovaj prijedlog o zakonu je
prvi od ukupno dva o strancima koji dobijaju dansko
dr‘avljanstvo koji se iznosi u
ovom sastavu Parlamenta.
Stranke koje su glasale za ovaj
prijedlog su bile: Venstre,
Socijaldemokrati, Radikali, SF,
Enhedslisten,
Liberalna
Alijansa i Konservativci.
Protiv je glasala stranka Dansk
Folkeparti (Danska narodna
partija).
Kopenhagen: 5. jubilej Udru‘enja bh. studenata u Danskoj
Izbjeglice hrle ka
Danskoj
9. decembar 2012
Mnogi azilanti poku{avaju
u}i u Dansku i nekima bude
ulazak ~ak i dopu{ten. U prvih
11 mjeseci 2012 godine oko
5.521 osoba je tra‘ila azil,
kako pokazuje izvje{taj iz
Zavoda za strance (Udlændingeservice) a navodi se u Jyllands-Postenu. Danska je tako za
deset godina dosegnula najvi{i
broj podnosilaca molbe za azil,
a 2.279 ljudi je do novembra
pro{le godine dobilo dozvolu
za azil. U posljednjih devet
godina je dodijeljeno najvi{e
azila.
Kako se navodi u JyllandsPosten, 3.806 ljudi je tra‘ilo
azil u Danskoj pro{le godine,
a porast je tek ne{to vi{i od
1.650 zahtijeva za azil. Policija
o~ekuje oko 500 aplikacija u
decembru.
Od 1.650 dodatnih podnosilaca molbi za azil, 350
6
I BH GLAS I
U
dru‘enje bh. studenata u
Danskoj je pro{log mjeseca
proslavilo svoj jubilej. Mirza Guni}
je 2007. godine bio inicijator pokretanja omladinskog udru‘enja pod nazivom UBS. On je ovom prilikom
odr‘ao je govor koji je prisutne podsjetio na sve vrijednosti postojanja
jednog ovakvog udru‘enja.
Sabrija Tirak sada{nja predsjednica udru‘enja istakla je: „Sretni
smo i ponosni {to mo‘emo re}i da
UBS postoji ve} 5 godina. Od svog
osnivanja pa do danas UBS je postigao zaista mnogo. Oja~ao je „networking“, u~vrstio svoju poziciju
me|u ostalim udru‘enjima, ~vrsto i
uporno radio i radi na tome da o~uva
na{u kulturu i identitet i uspio je da
pove‘e bh. omladinu. Od velikog je
zna~aja ~injenica da je puno omladine obilje‘ilo i proslavilo ovaj
Foto: UBS
doga|aj s nama. To mi daje nadu da
}emo jednog dan proslaviti i 10. i
15. ro|endan UBS-a.“
Godi{njica je protekla u ugodnoj atmosferi uz muziku benda
SevDahlia, {to je bio u‘itak za u{i.
Ve~er se zavr{ila odabirom para
ve~eri, koji su dobili skromnu
nagradu, posjet kinu. Sa puno lijepih
de{avanja i zadovoljnih gostiju
mo‘emo se nadati jo{ mnogo vi{e
lijepih godina sa UBS-om.
D‘enana [E^I]
Bosna i Hercegovina u Kopenhagenu
KUD „Ale Obi}“ iz Bosanske Gradi{ke
S
redinom januara u Kopenhagenu
je odr‘ana sve~anost povodom
20 godina od dolaska prvih ve}ih
skupina bosanskohercegova~kih
izbjeglica i prognanika u Dansku.
Program su uveli~ali folklorni
ansambl i vokalni solisti KUD „Ale
Obi}“ iz Bosanske Gradi{ke, Hor
djevojaka KUD-a „Ale Obi}“, danski gosti koji su pjevali na bosanskom iz TingLuti Ensamble Kopenhagen, te Hor ‘ena BKC Kopenhagen „Nostalgija“.
Aran‘man je finansijski podr‘an
od strane Op}ine Bispebjerg i Københavns kommune, jer se radilo o
kulturnom aran‘manu, gdje su
umjetnici iz Bosne u suradnji sa dansko-bosanskim udru‘enjem predstavili ples i muziku iz Bosne mje{ovitoj publici u Tagensboskolen
Kopenhagen.
D‘enana [E^I]
Obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH u BKC-u
U
organizaciji Bosanskog
Kulturnog Centra u Kopenhagenu po~etkom decembra obilje‘en je Dan dr‘avnosti Bosne i Hercegovine. Skromnu ceremoniju otvorio
je Hor ‘ena Nostalgija iz Kopen-
Detalj sa skupa
FEBRUAR 2013
hagena sa izvedbom nekoliko
bosanskih pjesama. Pozdravni
govor i kra}e izlaganje odr‘ao je
ambasador Bosne i Hercegovine u
Danskoj Nj. E. Kemal Mufti}, a
djeca iz bosanske {kole na ~elu sa
u~iteljicom Amrom Agovi}-Ugarak
su u zavr{nom dijelu programa
recitirala pjesme slavnih bosanskih
pisaca kao {to su Mak Dizdar, Musa
]azim ]ati} i Hamdo ^amo.
D‘. [E^I]
Ambasador Kemal Mufti}
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Herning: Gostovao folklorni ansambl Ale Obi}
iz Bosanske Gradi{ke
U
Herningu je 12. januara ove
godine gostovao folklorni ansambl „Ale Obi}“ iz Bosanske Gradi{ke. Dan ranije je ovaj folklorni
ansambl imao veoma uspje{an
nastup u Kopenhagenu.
Gostovanje ovog ansambla u
Herningu bila je prilika da se okupi
veoma veliki broj bosanskohercegova~kih gra|ana koji `ive u Danskoj.
Ve}ina ih je porijeklom iz tog grada,
ali su se na toj sve~anosti na{li na{i
gra|ani iz svih gradova Bosne i Hercegovine koji `ive i borave u Danskoj. Na ovu sve~anost stigli su iz
gradova {irom Jyllanda pa i drugih
Nastup folklornog ansambla
Ale Obi} iz Bosanske Gradi{ke u Herningu
kolektiva. Dru`enje i veselje potrajalo je do duboko u no}, a na{i ljudi
su iskoristili priliku da se uhvate u
kolo, kada god je za to bilo
mogu}nosti.
Kontakt izvo|a~a i posjetilaca
bio je zaista neposredan i spontan.
Mnogi posjetioci iskoristili su priliku
da se na ovom mjestu sretnu sa
svojim sugra|anima sa kojima nisu
bili u kontaktu du`e vrijeme.
Stvorena su i mnoga nova poznanstva, kao zalog za neka budu}a
vremena i nove susrete.
Uspje{ni organizatori bili su
Nisvet Hajder, Rasim Zahi}, Ferzad
Foklor je izazvao veliku pa‘nju
dijelova Danske. Sala za sve~anosti
u malom mjestu Høgild nedaleko od
Herninga bila je pretijesna da ugosti
preko 300 posjetilaca koji su te
ve~eri do{li da prate ovaj program.
Folklorni ansambl Ale Obi}
odu{evio je publiku izvo|enjem
narodnih igara iz svih krajeva Bosne
i Hercegovine. Pored toga vokalni
izvo|a~i ovog ansambla izveli su
vi{e narodnih pjesama, prije svega
sevdalinki koje su karakteristi~ne za
na{u domovinu. [arenilo narodnih
no{nji otvorilo je srca posjetilaca te
su burnim aplauzom nagradili nastup
ovog zaista vrijednog folklornog
I kolo na kraju
AKTUELNOSTI
njih je podnijelo zahtjev za azil
zbog gra|anskog rata u Siriji.
Osim njih, u Dansku je do{lo
jo{ ca. 700 Somalijaca i otprilike 250 Srbijanaca, odnosno
Roma.
Glasnogovornica stranke
Venstre za pitanja integracije,
Inger Støjberg, kritikuje Vladu
{to sve vi{e privla~i strance da
tra‘e azil u Danskoj.
– „Porast je takav zbog
dr`avnih olak{ica – onih koje
su ve} implementirane, a i onih
koje su najavljenje. To }e nas i
ko{tati puno, a i zadat }e nam
puno problema“, ka`e Inger
Støjberg za Jyllands-Posten.
Predsjednik Parlamentarnog odbora za integracije
socijaldemokrata, Trine Bramsen, odbija Støjbergino
tuma~enje trenuta~ne situacije.
-“Porast se dogodio kao
posljedica rata i razdora u
svijetu, uklju~uju}i i Siriju, a
ne kao rezultat politikih promjena. Mi i pored toga nismo
olak{ali proces dobijanja azila
u Danskoj“, izjavila je Trine
Bramsen za novine JyllandsPosten.
Lak{e }e biti
izbje}i predmet
kr{}anstvo
Zajedni~ka fotografija
Islamagi} i Mehmed Garanovi}. Ova
grupa entuzijasta obezbijedila je da
se ~lanovi KUD-a „Ale Obi}“ iz Bosanske Gradi{ke smjeste kod na{ih
ljudi u Herningu i okolnim mjestima
{to je rezultiralo jo{ ~vr{}im pojedina~nim vezama i prijateljstvima.
Na kraju je veoma zna~ajno
ista}i da je vrijednost ovog gostovanja nemjerljiva jer je to bila prilika
da se, prije svega mladi sa ovog
podru~ja, uvjere u ljepotu i zna~aj
njegovanja kulture, tradicija i obi~aja
domovine njihovih roditelja.
Tekst: Vezuv BA[I]
Foto: V. SASKIN
FEBRUAR 2013
4. decembar 2012
Nova reforma osnovno{kolskog
sistema
}e
predstaviti lak{e izbjegavanje
predmeta kr{}anstvo, jer }e
u~enici mo}i lak{e izbje}i
nastavu u ovom predmetu. Do
sada se zahtijevalo da se
roditelji pojave u {koli i
obrazlo‘e za{to njihova djeca
ne bi trebala pratiti nastavu o
Bogu i Isusu.
Prema Vladinoj inicijativi
za osnovnu {kolsku reformu,
ubudu}e }e biti jo{ lak{e izbje}i nastavu predmeta kr{}anstvo.
- „To je prijedlog za
izbjegavanje birokratizacije,
{to zna~i da se ne mora do}i u
{kolu da se djeca ispi{u sa nastave“, ka`e ministrica za
obrazovanje Christine Antorini. Ona dodaje:
I BH GLAS I 7
AKTUELNOSTI
- „Kako sada stvari stoje,
ima se pravo na izuzimanje iz
predmeta kr{}anstvo. Tako je
uvijek i bilo. Sada }emo samo
izbje}i birokratizaciju iako
podcrtavamo da je ovaj predmet jo{ uvijek va`an.“
Ali da je to lo{a ideja, misli
glasnogovornica Konzervativnih za pitanja obrazovanja,
Mai Henriksen:
- „Mi mislimo da bi se jo{
uvijek trebalo aktivno obrazlo`iti za{to bi se u~enici trebali
osloboditi nastave iz kr{}anstva.“
Dansk Folkeparti (Danska
narodna partija) upozorava da
bi Vladina izmjena pravila ba{
naru{ila predmet.
- „To je ba{ na~in na koji
bi se skroz naru{io predmet,
bilo da se radi o odjavljivanju
e-mailom ili kako to oni ve}
zami{ljaju“, ka`e Alex
Ahrendtsen iz ove stranke i
dodaje da „razgovor sa
direktorom {kole ili u~iteljem
treba biti odlu~uju}i“. On jo{
ka`e:
- „Danas mnogi ne misle
da je ovaj predmet pou~an i
zbog toga `ele izuzeti svoju
djecu iz njega. To je mo`da
naro~ito zbog straha koji imaju
izbjeglice iz zemalja van EU i
koji nisu kr{}ani. Tako ne bi
trebalo biti i to bi se trebalo
razjasniti kroz razgovor.
Predmet kr{}anstvo je naro~ito
va`an za u~enike koji ne
poznaju kr{}anstvo i kulturno
naslje|e tako dobro.“
Prije same prezentacije
Vladine inicijative postojala je
sumnja da li je Vlada sa reformom tako|e namjeravala
promijeniti ime predmeta
kr{}anstvo u naziv religija, i
time pro{iriti sadr‘aj koji bi
obuhvatao vi{e religija. Ali to
ipak nije bio dio ove inicijative.
Novi dr‘avljani }e
izbje}i sporni
test za dobijanje
dr‘avljanstva
02. decembar 2012
U decembru pro{le godine
je vjerojatno bilo posljednji
8
I BH GLAS I
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Kolding: Odr‘an veliki malonogometni turnir
U
Koldingu je 20. januara ove
godine, organizovan veliki
turnir u malom nogometu. Bio je to
jedan od niza turnira na kojima se
vr{io odabir ekipa koje }e u~estvovati na zavr{nom turniru u Herningu
17.3.2013. godine. Na tom turniru
}e se, u okviru me|usobnog nadmetanja ekipa koje su osvojile pravo
u~e{}a na zavr{nom turniru, odabrati
ekipa koja }e predstavljati dansku
BH dijasporu na malonogometnom
turniru koji organizuje Svjetski
savez BH dijaspore. Taj turnir }e se
odr‘ati u {vedskom gradu Vesteros
od 3. do 5. maja ove godine.
Na turniru u Koldingu u~estvovalo je 19 ekipa, uglavnom sa
podru~ja Jyllanda koje su bile podijeljene u 4 grupe, od po 5 ekipa.
Nakon predkvalifikacionih utakmica
po grupama, takmi~enje je nastavlje-
Ekipa „Zmajevi“
no po kup ili eliminacionom sistemu.
U finalnoj utakmici sastale su se
ekipe G‘S i FC Zulu. U uzbudljivoj
finalnoj utakmici pobijedila je ekipa
G‘S rezultatom 4:0 dok je u borbi za
tre}e mjesto rezultatom 2:0 ekipa
Zmajeva pobijedila ekipu Matado-
rmix. Za zavr{no takmi~enje u Herningu plasirale su se ekipe Zmajevi
i Kolding. Ovo iz razloga {to su se
druge ekipe za zavr{ni turnir plasirale ve} ranije.
Ovaj turnir, kao i turniri u Hobru, Randersu i Odensi organizovan
je pod pokroviteljstvom i pravilima
Saveza bosanskohercegova~kih
udru‘enja u Danskoj. Turnir je
organizovala BH omladina iz Koldinga. Uz sitne gre{ke, uglavnom
vezane za su|enje utakmica koje su
ispravljene u drugom dijelu turnira,
organizacija turnira bila je veoma
dobra.
Naredni turnir iz ciklusa lokalnih turnira odr‘at }e se u Vejleu
17.2.2013. godine.
Vezuv BA[I]
Ekipa „Kolding“
Najava: U Vejleu }e se odr‘ati posljednji turnir
za odlazak na zavr{ni turnir u Herningu
U
Vejleu }e se 17.2. ove godine
odr‘ati posljednji lokalni turnir
u malom nogometu na kojem }e se
dobiti imena jo{ dvije ekipe koje }e
u~estvovati na zavr{nom turniru u
Herningu 17. marta ove godine. To
pravo je ve} izborilo 9 ekipa, a
nakon turnira u Vejleu u zavr{nici
}e se na}i 11 ekipa. To pravo su ve}
izborile ekipe: „Sabur“, „BIHDAN“, „Baksuzi“, „Fanatikosi“,
„Podrinjci“, „G‘S“, „Zmajevi“,
„Kolding“ i jedna ekipa sa Sjælanda.
U odnosu na ranije godine
izboru ekipe, koja }e predstavljati
BH dijasporu Danske na zavr{nom
turniru koji organizuje Svjetski
savez dijaspore posvetila se mnogo
ve}a pa‘nja. Na ukupno 5 turnira,
od kojih su ~etiri ve} zavr{ena, odabrat }e se najbolje ekipe koje }e u
me|usobnom nadmetanju odlu~iti
ko }e biti putnik za {vedski grad
Vesteras na turnir od 3. do 5. maja
ove godine.
Savez bosanskohercegova~kih
udru‘enja u Danskoj, koji je osnovan
FEBRUAR 2013
prije svega nekoliko mjeseci je putem pododbora za sport sa~inio veoma jasna pravila, kojih }e se morati
pridr‘avati svi organizatori turnira u
narednom ciklusu. Pravilima su regulisane sve oblasti ovog takmi~enja
{to treba dovesti do kona~nog ure|ivanja malonogometnih turnira
bosanskohercegova~ke dijaspore u
Danskoj. Od idu}e godine }e
SBHUD biti i nosilac pripreme i
otpremanja ekipe koja izbori pravo
Detalj sa turnira u Koldingu
u~e{}a na zavr{nom turniru. Ovogodi{njem osvaja~u tog prava SBHUD
}e pru‘iti maksimalnu pomo}, u
skladu sa svojim mogu}nostima.
O turniru u Vejleu }emo
op{irnije pisati u na{em narednom
broju, a donijet }emo uz tekst i dosta
lijepih fotografija sa tog turnira.
Istovremeno }emo datri {iru najavu
zavr{nog turnira u Herningu
17.marta ove godine.
V. BA[I]
AKTUELNO
Popis stanovni{tva u Bosni i Hercegovini 2013. godine (3)
Popis dr‘avljana BiH koji ‘ive u dijaspori
Posebno je va‘no naglasiti da treba dati ispravan odgovor na pitanje o razlozima i du‘ini
boravka u drugoj dr‘avi. Oni dr‘avljani BiH koji su izbjegli pred terorom ili su silom protjerani
sa svojih vjekovnih ognji{ta, to treba da i navedu kao razloge boravka u drugoj dr‘avi, a
nikako da to podvode pod ekonomske, socijalne, humanitarne ili neke druge razloge
Pi{e: Idriz [email protected]]
[email protected]
P
opis stanovni{tva je, da
podsjetimo ~itatelje „BH
Glasa“, najve}e statisti~ko
istra`ivanje jedne dr`ave kojim se
prikupljaju, obra|uju i objavljuju
podaci o stanovni{tvu, doma}instvima i stanovima. Popisom se,
osim broja i prostornog rasporeda
stanovni{tva, osiguravaju podaci
o demografskim, etni~kim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i drugim obilje`jima
stanovni{tva... Podaci dobijeni
popisom su nu`ni i za provedbu
raznih privrednih i socijalnih
razvojnih projekata, te nau~niuh
istra`ivanja.
U prethodna dva broja pisali
smo o nekim klju~nim pitanjima
o kojima se na popisu 2013.
godine dr‘avljani BiH treba da
izjasne (etni~ka i vjerska pripadnost i maternji jezik, te ukazali
na va‘nost predstoje}eg popisa i
specifi~nosti pozicije Bo{njaka u
svjetlu pitanja iz popisnih obrazaca, oko kojih postoje razli~iti
pristupi i tuma~enja.
U ovom broju donosimo neke
bitne ~injenice vezane za popis
dr‘avljana BiH koji ‘ive u dijaspori. Podsje}amo da je ~lanom
40. Zakona o popisu stanovni{tva,
doma}instava i stanova propisano
sljede}e: „Infrastruktura i logistika popisa stanovni{tva koristi}e se
i za popis dr‘avljana BiH koji ‘ive
u inozemstvu, a imaju prebivali{te
u BiH i odsutni su du‘e od 12
mjeseci (podvukao I.H.). Popis }e
se obaviti na posebnom obrascu
za inozemstvo koji propisuje
direktor Agencije za statistiku
BiH, a koji obavezno sadr‘ava
sljede}a pitanja: (1) Ime i prezime,
(2) JMB (jedinstveni mati~ni broj),
(3) Op}ina prebivali{ta, (4)
Nacionalnost, (5) Vjeroispovijest,
(6) Maternji jezik, (7) Dr‘ava u
kojoj se nalazi, (8) Razlog i du‘ina
boravka u drugoj dr‘avi.“ Mo‘da
}e se na popisnim obrascima na}i
i neka druga pitanja?
Organizacija
popisa
dr‘avljana BiH koji ‘ive u inozemstvu bli‘e se ure|uje posebnim
organizaciono – metodolo{kim
uputstvima Agencije za statistiku
Bosne i Hercegovine.
Zakonom je utvr|ena obaveza
dr‘avljana BiH koji ‘ive u
inozemstvu da popisne obrasce
dostave po{tom s povratnicom na
adresu Agencije za statistiku BiH,
najkasnije do 10. 04. 2013.
godine.
Me|utim, Vije}e ministara
BiH je, na preporuku Me|unarodne posmatra~ke misije, na
sjednici odr‘anoj 18. 01. 2013.
godine, odlu~ilo da se popis
odgodi za 01. 10. 2013. godine.
Analogno tome i prethodna
obaveza dostavljanja popisnih
obrazaca po{tom, prolongirat }e se
do 10. 10. 2013. godine.
Sporenja su nastala i o izja{njavanju gra|ana u pogledu
etni~ke pripadnosti, koja je u
popisnim obrascima izjedna~ena s
nacionalnom identifikacijom, {to
je u osnovi pogre{no i {to izaziva
odre|ene zabune, prije svega
me|u Bo{njacima, te se insistira
da se ova dva pojma u popisnim
obrascima razdvoje.
Promjenu ve} utvr|enog
zakonskog roka za izvr{enje popisa (1-15.04. 2013.), mo‘e
odobriti jedino Parlamentarna skup{tina BiH koja je i donijela Zakon
o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova. Niko drugi nema
ovlasti da mijenja postoje}i
Zakon, bez obzira na razloge koji
idu u prilog odga|anju popisa.
Agencija za statistiku BiH je
spremna u parlamentarnu proceduru dostaviti Nacrt Zakona o
izmjenama Zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova, a da li }e Parlamentarna
skup{tina BiH to i prihvatiti, znat
}e se vrlo brzo.
Dr‘avljani BiH koji ‘ive u
inozemstvu, a imaju prebivali{te
u BiH i odsutni su du‘e od 12
mjeseci iz BiH, treba da ra{~iste
sami sa sobom kako }e se izjasniti
o:
1. Svojoj etni~koj pripadnosti
2. Svojoj vjerskoj pripadnosti ili vjeroispovijesti, odnosno
vjerskoj orjentaciji i
3. Svom maternjem jeziku.
Posebno je va‘no naglasiti da
treba dati ispravan odgovor na
pitanje o RAZLOZIMA I [email protected]
BORAVKA U
DRUGOJ
[email protected] Oni dr‘avljani BiH koji
su izbjegli pred terorom ili su
silom protjerani sa svojih
vjekovnih ognji{ta, to treba da i
navedu kao razloge boravka u
drugoj dr‘avi, a nikako da to
podvode pod ekonomske,
socijalne, humanitarne ili neke
druge razloge.
I ovom prilikom podsje}amo
na{e ~itatelje na kampanju koju
vodi Koalicija nevladinih
organizacija u BiH „Za{to je bitno
biti Bo{njak“, na zna~aj Bo{nja~kog etni~kog identiteta za opstojnost dr`ave Bosne i Hercegovine
i na podvale koje se poku{avaju
plasirati Bo{njacima da, na
predstoje}em popisu stanovni{tva,
treba da se izja{njavaju kao „Bosanci“, „Hercegovci“ ili kao
„Muslimani“.
Bo{njaci su autohtoni evropski narod koji stolje}ima ‘ivi na
tlu BiH. Svako etiketiranje Bo{njaka kao novokomponovane
nacije je i historijski i ~injeni~no
neutemeljeno, pa je logi~no
o~ekivati da Bo{njaci, na prvom
popisu stanovni{tva na kojem se
mogu izjasniti kao Bo{njaci, sami
sebe ne}e i ne smiju iznevjeriti.
FEBRUAR 2013
AKTUELNOSTI
put da je vi{e od 2.500
imigranata testirano u
njihovom op{tem znanju o
danskom dru{tvu i danskoj
istoriji. Vlada je spremna
izmijeniti test za dobijanje
dr‘avljanstva, tako da „izmjene sadr‘e aspekte svakodnevnog i aktivnog politi~kog
‘ivota koje stanovnici susre}u
u modernom dru{tvu“.
- „Ukinut }emo test za dobijanje dr`avljanstva u sada{njoj formi. Novi test }e vi{e
biti usmjeren na odnose u
danskom dru{tvu nego {to je
to slu}aj sa sada{njim testom.
Ne}e vi{e biti potrebno poznavati dansku istoriju, kraljevsku lozu i sve gradove na
Fynu. To }e skroz nestati“,
ka`e glasnogovornik Socijaldemokrata za pitanja dr`avljanstva, Lennart Damsbo-Andersen.
Vlada }e uskoro iznijeti
prijedlog o zakonu u vezi
novog testa. Trenutno nema
puno konkretnih informacija o
sadr‘aju testa koji predstavlja
novu suprotnost poo{trenjima
politike prema strancima koju
je sprovodila stara vlada
(VK+DF). Zahtjev za poznavanjem danskog jezika }e biti
malo olak{an, ali jo{ uvijek se
ne mo‘e ra~unati na dobijanje
danskog dr‘avljanstva sa kriminalnim dosjeom. Stranka
Enhedslisten bi najradije da
stranci nikako ne budu
testirani.
-“Mislimo da nema svrhe
stavljati „danstvo“ u matemati~ku formulu. Sama ideja da
se mora testirati da li je ~ovjek
pravi Danac nema smisla“,
rekla je glasnogovornica
stranke Enhedslisten za pitanja
dr`avljanstva,
Johanne
Schmidt-Nielsen.
S druge strane glasnogovornik stranke Dansk Folkeparti za pitanja dr‘avljanstva,
Christian Langballe, misli da je
‘alosno i neshvatljivo da bi sada{nji test o dobijanju dr‘avljanstva trebao biti ukinut.
Prevela i priredila:
Almira [I[I]
[email protected]
I BH GLAS I 9
RAZGOVOR S POVODOM
Hamid Safi}, osniva~ i urednik BHTV iz Esbjerga:
„Uradili smo veliki posao i dobru stvar za na{e ljude“
Razgovarao: Fadil ]ATOVI]
[email protected]
N
a podru~ju Danske nema
mnogo radio i TV stanica
koje emituju program na
bosanskom jeziku. Jedna od
rijetkih svakako je BH TV Esbjerg
koja je u{la u petnaestu godinu
svog postojanja. Bio je to sasvim
dovoljan povod da porazgovaramo sa Hamidom Safi}em,
jednim od njenih idejnih tvoraca.
Gospodine Safi}, recite nam
ne{to o va{iom po~ecima?
SAFI]: Kada se osvrnemo na
godine iza nas i samim nam je
jasno da smo uradili veliki posao
i dobru stvar za na{e ljude. Po~eli
smo sa lokalnom radio stanicom
u Holstedu, a onda smo posjetili
lokalnu televiziju Kanal Esbjerg i
saop{tili im ideju da ‘elimo da
pripremimo i emitujemo emisiju
na bosanskom jeziku. Kada smo
od strane tada{njeg vlasnika
Kanala Esbjerg, Ole Fjord Larsena
i njegovih saradika dobili pozitivan odgovor bili smo nemalo
iznena|eni, ali i odu{evljeni njihovom spremno{}u da na{u ideju
prihvate. Vrlo brzo po~eli smo djelovati kao redakcija
bosanskohercegova~kog
10
I BH GLAS I
TV programa u sastavu Kanala
Esbjerg.
Sje}ate se datuma i ljudi koji
su sve to po~eli?
SAFI]:
SAFI]:To su stvari koje se pamte
cijeli ‘ivot. Tog 8. maja 1998. godine Dijana Omerovi}, urednica i
voditeljica tada{nje radio emisije,
u{la je u studio i najavila prvu TV
emisiju na bosanskom jeziku. Mi
smo bili nijemi posmatra~i. Nakon tona sa radija, evo pojavila
se i slika na TV ekranu. Sve to se
de{avalo na moj ro|endan i nisam
mogao dobiti ljep{i poklon.
Dijana Omerovi} nas je krajem
iste godine morala napustiti iz
osobnih razloga, ali smo mi nastavili rad. Radio Bosna se ugasio,
a mi smo sve snage uprli da ostanemo aktivni kao TV emisija.
Svoju podr{ku u borbi za opstanak BHTV Esbjerg dao je rahmetli Fikret Bal~inovi}, zatim
Alija Avdi}, Fada Bal~inovi}, Ekrema Safi} ,
Naser Ba{i} a danas
se za njen opstanak bore Adis
Safi}, Adelita
Safi}, Ezana Safi}, Jusuf Varcar, Samela
Varcar, Mirsad
Hercegovac,
Elmedin Avdi},
Jasmina
Avdi},
FEBRUAR 2013
Haris Puri}, Safet Omerovi}.
Druge etni~ke grupe sa ovog
podru~ja su poku{ale pratiti na{
rad i tra‘iti svoje termine, ali su
ih danski zakoni o medijima ubrzo
odvratili sa tog puta. Mi smo 1.
januara 1999. godine ispunili sve
zakonske uslove i tog dana
registrovali BH televiziju u
Esbjergu.
Kako ste stvarali va{e TV
emisije?
SAFI]: Znali smo da moramo
privu}i pa‘nju na{ih gledalaca pa
smo se trudili da na{im emisijama
damo {to vi{e informativnog, kulturnog i zabavnog sadr‘aja i karaktera. Na{ moto je bio i ostao
od svega pomalo za svakog pone{to. Nastojali smo da probijemo
i medijsku blokadu na{e domovine, uspostavili smo kontakt sa
novinarima {irom Bosne i Hercegovine tako da su na{i sunarodnjaci mogli ~uti {ta se de{ava po
kantonima i njihovim gradovima.
Imali smo kontakt emisiju koja se
emitovala direktno, a na{i
gledaoci su se mogli javljati
direktno u na{e emisije bilo u
diskusiju ili kroz nagradnu
igru.Pratili smo na{e disko ve~eri
i koncerte na{ih estradnih
umjetnika. Pomagali smo i rad
bosanske {kole u Esbjergu koja je
u~estvovala u stvaranju dje~ijeg
programa Ljiljan~i}i .Na‘alost
nije sve i{lo tako lako. Na adresu
ambasade BiH u Kopenhagenu
stizale su primjedbe i kritike na
na{ rad, da smo nesposobni,
neprofesionalni i da se
rugamo bosanskohercegova~koj kulturi. Ohrabrila nas je podr{ka prve
ambasadorice BiH u
Danskoj gospo|e
Lamije Tanovi} koja
nam je ~esto dolazila u posjetu i
dr‘ala javne tribine za na{e gra|ane.
Dobro je poznato da TV programi pa i TV emisije nisu ni
malo jeftini. Kako ste rje{avali
ekonomske probleme?
SAFI]: U po~etku nam je pomagao Ole Fjord Larsen koji nam je
besplatno ustupao prostor i opremu
za emitovanje programa. U 15
godina postojanja BHTV Esbjerg
nije nikada dobila finansijsku
pomo} komune Esbjerg. Na{ program finansiran je od zarade koju
smo ostvarivali organiziranjem
disko ve~eri i familijarnih skupova.
Kasnije smo se udru‘ili sa
lokalnim TV stanicama u Esbjergu
te zahvaljuju}i tome i pomo}i
Ministarstva za Kulturu rije{ili smo
pitanje finansiranja na du‘i period.
Jeste li ostali samo na lokalnom
nivou ili ste pro{irili prostor na
kojem vas je mogu}e gledati?
SAFI]: Zahvaljuju}i na{oj
saradnji sa TV stanicama koje
sam nabrojao mi se lagano {irimo,
za sada na odre|eno podru~je
Jyllanda. Na{ program trenutno
pokriva podru~ja Midtvest, Ostjylland i Sydjylland. Sjedi{te je i
dalje u Esbjergu, a gledaoci nas
mogu pratiti na ovim podru~jima
u razli~itim terminima gdje
imamo od 3 do 5 emisija
sedmi~no. Emisije su mozai~kog
tipa i na|e se u njima za svakog
po ne{to. Ovom prilikom bih
uputio apel na{im udru‘enjima
{irom Danske da nas obavje{tavaju o svojim aktivnostima i da
nas pozivaju da manifestaciju
snimimo i poka‘emo je na{im
zemljacima {irom Danske. Bit
}emo medijski pokrovitelji
svakom udru‘enju i svakom
pojedincu koji se bori i nastoji
predstaviti na{e kulturno stvarala{tvo, tradicije, kulturu i bogatstvo religija Bosne i Hercegovine.
Kako vas mogu kontaktirati
na{a udru‘enja i klubovi?
SAFI]: To je najlak{e u~initi putem
na{ih telefona broj: 25 33 11 34 ili
22 99 52 99 ili putem na{eg e-maila:
[email protected] Na kraju bih
iskoristio ovu priliku da svim
va{im ~itaocima kao i na{im gledaocima po‘elim mnogo zdravlja
i lijepih trenutaka u ‘ivotu.
ZAKONODAVSTVO
Danski propisi u praksi (21)
Jednokratna pomo} (enkeltydelse) II
Ako gra|anin dodje u iznenadnu i nepredvidivu ‘ivotnu situaciju, koju nije u stanju sam rije{iti, mo‘e zatra‘iti
ekonomsku i savjetodavnu pomo} od op{tine, sukladno odredbama zakona o aktivnoj socijalnoj politici, poglavlje
10 (lov om aktiv socialpolitik, kap.10) na osnovu paragrafa 81, 82, 83 i 85 (Las § 81,82,83,85)
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
U
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, u toku
smo obrade razli~itih
tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o
naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji (revalidering), flexjob(fleksjob), dotakli
se generalno svih vrsta penzija
(pensioner, førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali
o radnim i privatnim penzijama
i na~inu ostvarivanja istih, o
potpori za pla}anje stanarine
(boligstøtte, boligsikring, § 34),
o porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu
za ~uvanje djeteta (økonomisk
friplads), o raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og
socialhjælp), pravilima koja va`e za penzionere prilikom putovanja izvan Danske (udlandsrej-
ser), o zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije
osobe, likvidnoj imovini koja ima
uticaja na visinu penzije i pomo}i
od op{tine, o predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse),
a ovog puta fokus je na jednokratnoj pomo}i (enkeltydelse) na
osnovu paragrafa 82 (las§ 82).
Zakon o aktivnoj socijalnoj politici, poglavlje 10, reguli{e forme
i modalitete za ekonomsku i savjetodavnu pomo} gra|anima koji do|u u iznenadnu i nepredvidivu `ivotnu situaciju, a koju nisu u stanju
sami rije{iti. Jednokratna pomo} je
regulisana paragrafom 81(las§81),
o ~emu smo pisali u pro{lom broju
BH Glas-a. Pomo} za lije~enje (sygebehandling), pomo} za lijekove
(medicin), psihologa (psykolog),
opti~ara (optikker), zubara (tandbehandling) i sli~no koje su regulisane paragrafom 82 (las§82) u zakonu o aktivnoj socijalnoj politici,
mo`e se ostvariti ako su ispunjena
slijede}a ~etiri uslova. 1. Pomo} se
ne mo`e ostvariti na osnovu nekog
drugog zakona(subsidiærprincip).
2. Tra`ioc pomo}i nema ekonomska sredstva za pla}anje izdatka.
3. Pomo} je neophodna i zdravstveno opravdana. 4. Molba za pomo} je podnesena na vrijeme, to jest prije nastanka izdatka. Ukoliko,
na primjer, `elite pomo} za zubara,
potrebno je da predate predra~un
(overslag) od zubara uz molbu za
pomo} (ansøgning om hjælp til særlige udgifter) koju mo`ete dobiti
u Borgerservice–u u va{oj op{tini,
ili elektronski isprintati sa internetske stranice borger.dk. Bitno je, da
ne po~nete sa lije~enjem zuba, prije
nego {to je op{tina zaprimila va{u
molbu. Ako imate jake bolove, i ne
mo`ete sa~ekati na rje{avanje va{e
molbe, trebate nazvati op{tinu i
izvijestiti je o tome. Prilikom tra`enja pomo}i za lijekove mo`ete
predati lije~ni~ki recept uz molbu.
Od psihologa i opti~ara mo`ete tako|er dobiti potrebnu dokumentaciju u vidu predra~una. Op{tina }e
FEBRUAR 2013
vam uvijek tra`iti, da predate svu
potrebnu dokumentaciju o va{im
prihodima i rashodima (indtægter og udgifter), kao i potvrdu o
stanju sredstava na va{em bankovnom ra~unu (kontooversigt). Stoga je dobro da imate svu
neophodnu dokumentaciju u startu, koja mora biti aktuelna.
Izdaci, koje op{tine prihvataju
kao neophodne i opravdane, su:
stanarina, grijanje, voda, antena,
osiguranje poku}stva, elektri~na
energija, tv-licenca, kao i neki
drugi za `ivot neophodni izdaci.
Na kraju treba napomenuti,
da primaoci narodne penzije (folkepensionister) ostvaruju pomenutu pomo} na osnovu zakona o
penzijama (pensionslov) o ~emu
smo pisali u prethodnim brojevima BH Glas-a, te ne mogu istu
tra`iti i na osnovu zakona o aktivnoj socijalnoj politici. Svi ostali
gra|ani, u dobi od 18 – 65 godina, koji ispunjavaju uslove za
pomo}, mogu podnijeti molbu.
I BH GLAS I 11
INTERVIEW
Mr. sci. Sejfudin
Toki},
predsjednik
Bo{nja~kog
pokreta za
ravnopravnost
naroda i
koordinator
kampanje
Koalicije
nevladinih
organizacija
„Bitno je biti
“:
Bo{njak“:
„Od broja Bo{njaka na predstoje}em popisu
direktno }e zavisiti stabilnost i budu}nost BiH“
Razgovarao: Idriz [email protected]]
[email protected]
M
r. Sejfudin Toki} ro|en je
09. 03. 1959. godine u
Grada~cu. Osnovnu {kolu
i gimnaziju zavr{io je u rodnom
gradu, a potom i Farmaceutski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 1983.
godine, gdje je zavr{io i postdiplomske studije i stekao zvanje magistra
iz oblasti prirodnih lijekova, 1987.
godine. Objavio je preko 30 nau~nih
radova i kongresnih saop{tenja. U
~etiri mandata je bio zastupnik u
Parlamentarnoj skup{tini BiH, predsjedavaju}i Doma naroda i predsjedavaju}i delegacije BiH u Vije}u
12
I BH GLAS I
Evrope. Posve}en je struci i aktivnostima u nevladinom sektoru. Osniva~
je Helsin{kog komiteta, Alternativnog ministarskog vije}a, Foruma
gra|ana Tuzle, Igmanske inicijative
i niza drugih nevladinih organizacija.
^lan je Senata Svjetskog bo{nja~kog
kongresa i predsjednik Bo{nja~kog
pokreta za ravnopravnost naroda.
Ve} nekoliko godina nije politi~ki
aktivan, ali njegov politi~ki
anga‘man ostaje upam}en po
~injenici da je ukinuo prefiks
„Srpski“ za 13 op}ina i gradova.
Danas je posve}en struci i
nevladinom sektoru.
Gospodine Toki}u, mo‘ete li
~itateljima „BH Glasa“ objasniti
FEBRUAR 2013
su{tinu, ciljeve i programska
opredjeljenja Bo{nja~kog pokreta za ravnopravnost naroda?
TOKI]: De{avanja u posljednjih nekoliko godina, o~ito, pokazuju da je
pozicija bo{nja~kog naroda i u BiH
i u zemljama regije takva da nemaju
onu vrstu prava, niti ravnopravnosti
kao pripadnici drugih naroda. To se
prvenstveno odnosi na poziciju bo{nja~kog naroda u entitetu Republika
Srpska gdje je ustavno-pravno RS-a
definisana kao entitet ravnopravnih
naroda: Bo{njaka, Srba i Hrvata, ali
u praksi se provodi potpuna diskriminacija Bo{njaka i u oblasti obrazovanja i u oblasti ostvarivanja prava
u imovinskim odnosima, do prava na
jezik i ~itav niz drugih drasti~nih
kr{enja prava, do o~ite situacije da
Bo{njaci u tom entitetu, ne da nisu
ravnopravni, nego nisu ni sigurni.
Sli~na je situacija i s pozicijom Bo{njaka u Sand‘aku, dakle, u Srbiji i
Crnoj Gori. Sve ovo je nas opredijelilo da, uz inicijativu preko stotinu intelektualaca, pripadnika bo{nja~kog naroda iz BiH i regije, formiramo organizaciju koja za krajnji cilj
ima obezbje|enje pune nacionalne
ravnopravnosti Bo{njaka i ja~anje
nacionalnog identiteta i obezbje|ivanje bo{nja~kom narodu ono {to
pripadnici svih ostalih naroda Balkana imaju, i u smislu prava na dr‘avu
i u smislu prava na ravnopravnost u
drugim dr‘avama, mimo BiH kao
mati~ne dr‘ave svih Bo{njaka.
INTERVIEW
Mo‘ete li predstaviti klju~ne aktivnosti koje je Koalicija nevladinih
organizacija „Bitno je biti Bo{njak“
do sada realizirala u BiH?
TOKI]: Mi smo do sada organizovali preko 50 tribina, nekoliko
okruglih stolova i nau~nih konferencija koje su bile posve}ene
isticanju zna~aja popisa stanovni{tva
u BiH, kao najbitnijeg doga|aja
nakon odbrane od agresije u proteklom ratu. Bo{njacima je u proteklih stotinu godina, administrativnim
zabranama, onemogu}avano da se
izja{njavaju kao pripadnici bo{nja~kog naroda. To je trajalo u kontinuitetu, od Austro-Ugarske, preko Kraljevine SHS, ali i tokom komunistil~kog re‘ima. Mi smo 1945. godine imali grb Jugoslavije s pet buktinja, dakle s pet naroda. Nije bilo mjesta za Bo{njake ni pod nazivom Muslimani, ni pod bilo kojim drugim nazivom. Tada po~inje jedna drasti~na
diskriminacija pripadnika bo{nja~kog naroda koji su na popisu 1953.
godine bili prinu|eni da se izja{njavaju kao Srbi ili kao Hrvati islamske vjere. Ta potreba da se negira
identitet Bo{njaka kao jednog od
najstarijih naroda u ovom dijelu
Evrope, dakle, od IV i V stolje}a,
proisti~e iz velikodr‘avnih koncepata. Svi genocidi, ustvari, i svi poku{aji da se bo{nja~ki narod ukloni,
uni{ti, onemogu}i njegovo izra‘avanje kao nacionalnog identiteta pripadnika na{eg naroda, imali su za cilj
podjelu ili uni{tenje BiH... Ako je to
tako, onda je popis stanovni{tva i
izja{njavanje Bo{njaka na ovom popisu, ustvari, direktna borba protiv
svih onih koji su nas ubijali, bilo snajperima u Sarajevu, bilo kroz nezapam}ene zlo~ine tokom Drugog
svjetskog rata {irom BiH, bilo tokom
dokazanog genocida, posebno u Srebrenici, {to predstavlja uni{tenje jednog naroda, onda je ovaj popis na{a
obaveza da se izjasnimo kao Bo{njaci, jer mi se izja{njavamo u svoje
ime, za interes budu}ih generacija i
na{eg naroda, ali i u ime svih onih
koji su ubijeni zato {to su Bo{njaci,
da ne bi bili u BiH. Broj Bo{njaka
koji bude iskazan na popisu bi}e broj
od kojeg direktno zavisi stabilnost i
budu}nost BiH. [to ima vi{e bo{nja~kog naroda, {to je ja~i bo{nja~ki narod, ja~a je i BiH, ne umanjuju}i pri
tome ni za najmanji detalj doprinos
pripadnika i drugih naroda. Bo{njaci
su mati~ni narod ove dr‘ave kroz
stolje}a i sudbina Bosne prvenstveno
zavisi od Bo{njaka.
Molim Vas da objasnite kakva
je su{tinska razlika izme|u Bo{nja{tva i Bosanstva?
TOKI]: Na sceni su i danas razli~ite
nevladine organizacije koje uz pomo} centara iz Beograda i Zagreba i
nekih me|unarodnih faktora poku{avaju zbuniti, smanjiti broj Bo{njaka, a nas danas ima izme|u 53% i
55% u BiH, ra~unaju}i i dijasporu.
Imaju iste ciljeve kao i oni koji su
nas ubijali u pro{losti. Samo, ovi danas to rade perfidno kroz zbunjivanje
bo{nja~kog naroda otvaranjem la‘nih dilema koje se, kao {to vidite i
sami, ne postavljaju ni pred Srbe ni
pred Hrvate. Time se Bo{njacima
name}e razmi{ljanje da se izjasne
kao Bosanci, Muslimani, Hercegovci ili Kraji{nici. Iole obrazovan
~ovjek shvati}e da je to, ustvari,
brkanje izme|u teritorijalne, odnosno, dr‘avne pripadnosti, jer mi smo
svi Bosanci, kao dr‘avljani BiH, a
Bo{njaci su Ustavom definisani kao
konstitutivan narod. Izja{njavanje
kao „Musliman“ zna~i vjersko izja{njavanje, mada je i sama ~injenica
da su u popisni list stavili „islamska
vjeroispovijest“ suprotna su{tini vjere islama, jer se mi nikom ne ispovijedamo. I taj detalj ukazuje da smo
mi, ustvari, svjedoci jedne organizovane kampanje istih politi~kih centara, s istim ciljevima, koji su provo|eni u proteklih stotinu godina i koji
to ‘ele provesti i na ovom popisu.
Zato imamo namjeru do}i do svakog
Bo{njaka, predstaviti mu zna~aj
popisa stanovni{tva i ista}i ~injenicu
da na{i du{mani, na{i protivnici, neprijatelji Bosne, danas poku{avaju
kroz ovaj popis, provesti iste ciljeve
koje nisu uspjeli posti}i agresijom u
proteklom ratu.
[ta nam mo‘ete re}i o „Banjalu~koj deklaraciji“ i {ta ona podrazumijeva u smislu podr{ke i
solidarnosti s Bo{njacima izvan
granica BiH?
TOKI]: To podrazumijeva da BiH
predstavlja mati~nu dr‘avu svih Bo{njaka... da izabrani predstavnici bo{nja~kog naroda u BiH moraju brinuti o sudbini Bo{njaka izvan granica, {to do sada, na‘alost, nije bio
slu~aj i da BiH, koriste}i svoju poziciju me|unarodno priznate dr‘ave,
Dejtonski mirovni sporazum, koristi
ista prava i ispostavlja iste zahtjeve
prema zemljama regiona u kojima
‘ive Bo{njaci, kao {to ~ine Srbija i
Crna Gora. Od posebnog je zna~aja
da Bo{njaci ve} sada, prije ulaska
BiH u Evropsku uniju, treba da stvaraju jedinstvo u nacionalnom identitetu, u svojoj kulturi, da stvaraju politi~ko jedinstvo i da ja~aju ekono-
msku solidarnost, koja je prisutna
kod drugih naroda, jer Bo{njaci }e
imati onu poziciju, onaj uticaj i onaj
zna~aj, koliko se budu organizovali,
koliko budu brinuli jedan o drugom
i koliko budu zajedni~ki nastupali.
To je prevashodna uloga i zadatak
formiranja Bo{nja~kog pokreta za
ravnopravnost naroda.
Popis }e se, po svoj prilici, prolongirati za oktobar 2013. godine.
Kako op}enito planirate iskoristiti ovo dodatno vrijeme za kampanju koju vodite i da li ste ne{to planirali da se realizira u BH
dijaspori?
TOKI]: Skoro svakodnevno imamo
tribine, razgovore u BiH. Punu saradnju i pomo} imamo od Islamske zajednice u BiH i od najve}eg dijela
akademske zajednice. O~ekujemo
saradnju i s na{om dijasporom, kako
bi zajedni~ki ovaj popis stanovni{tva
proveli na na~in da bo{nja~ka prava
ne budu poru{ena i da, u krajnjoj liniji, popis stanovni{tva ima realnu
sliku strukture stanovni{tva, da ne
dozvolimo ovim centrima koji Bo{njake poku{avaju razdijeliti na Bosance, Muslimane i sl., da ostvare
svoje namjere, jer to ~ine s ciljem
umanjenja politi~kog uticaja i zna~aja Bo{njaka u BiH i ukupno u
Evropi. Tu nam je potrebna saradnja
s dijasporom i mi smo ve} uspostavili saradnju s odre|enim nevladinim
organizacijama u dijaspori i nekim
d‘ematima i ja vjerujem da }e, s pribli‘avanjem termina popisa na{a saradnja ja~ati, kako bi ovaj va‘an
posao, najva‘niji poslije odbrane od
agresije, va‘niji i od bilo kakvih politi~kih izbora ili previranja, ako Bog
da, uspje{no realizovali.
Mo‘ete li re}i ne{to vi{e o na~inu na koji }e se provesti popis
BH dr‘avljana van BiH?
TOKI]: Mi nemamo jo{ uvijek ura|ene sve podzakonske akte i uredbe
kojima }e se definisati detalji provo|enja popisa, ali ono {to mogu odgovorno re}i, najbitinije je da iz dijaspore, bar po jedan ~lan doma}instva, do|e u vrijeme popisa, koje
}e se poklapati djelom sa Kurbanbajramom, jer to }e imati dalekose‘an zna~aj za Bo{njake. Stoga, ve}
sada apelujem na pripadnike bo{nja-
Na{ novinar Idriz Hod‘i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em
FEBRUAR 2013
~kog naroda u dijaspori da do|u u
BiH u ovom periodu. Postoji mogu}nost popisa i internetom, ali to nema
onu snagu uklju~enja na{e dijaspore
u strukturu stanovni{tva BiH, a to je
ona struktura na kojoj se gradi Ustav
BiH, na kojoj se gradi struktura zaposlenih u dr‘avnim organima i dr.
BiH je definisana kao dr‘ava Bo{njaka, Srba, Hrvata i Ostalih, dakle,
svi Bo{njaci koji se ne upi{u kao
Bo{njaci, idu u kategoriju Ostali, bez
mogu}nosti odlu~ivanja o strate{kim
odlukama koje se ti~u budu}nosti
BiH.
Koja pitanja u popisnim obrascima za inozemstvo smatrate najbitnijim?
TOKI]: Nema nikakve dvojbe da }e
zna~aj popisa biti iskazan kroz etni~ku pripadnost i kroz maternji jezik
(podvukao I.H.). Bo{njaci mogu govoriti bosanskim jezikom, biti Bo{njaci, a ne pripadati islamskoj vjeri.
Zato su ova dva popisna pitanja najzna~ajnija za sudbinu bo{nja~kog
naroda, pogotovo na ovom popisu.
^itatelje „BH Glasa“ }e interesirati da li imate u planu neke
od ovih aktivnosti provoditi u
Danskoj?
TOKI]: Vrlo rado }emo se odazvati
svakom pozivu. Molio bih dijasporu
da na svaki na~in pomogne u ovoj
historijski zna~ajnoj aktivnosti, te da
razgovaraju o ovim pitanjima u krugu svoje porodice i kroz dru‘enja u
d‘ematima i klubovima i da, ako su
u mogu}nosti, finansijski podr‘e Bo{nja~ki pokret za ravnopravnost naroda. Na{a web stranica je otvorena:
www.bosnjacki-pokret.org i na njoj
se mogu pregledati svi video snimci
na{ih aktivnosti. Mi }emo uz dobru
saradnju i s dijasporom prevazi}i sve
pote{ko}e i probleme i ako Bog da,
nakon popisa, ima}emo nadpolovi~nu ve}inu Bo{njaka. To }e zna~iti
ve}u sigurnost i Bo{njacima i drugim
narodima i bolju stabilnost BiH, jer
}emo na ovaj na~in sprije~iti nakane
onih koji zagovaraju referendume i
nestanak suverene dr‘ave BiH. Koristim se ovom prilikom i upu}ujem
selame i pozdrave svim Bo{njacima
i svim gra|anima u BH dijaspori.
I BH GLAS I 13
RAZGLEDNICE
Pi{e: Vezuv BA[I]
[email protected]
Muzej u Næstvedu
D
anski grad Næstved smje{ten je na ju‘nom dijelu najve}eg danskog
otoka Sjællanda, a sa svojih blizu 42.000 stanovnika zauzima peto
mjesto po veli~ini, me|u gradovima na tom otoku. Ovo je zna~ajan
trgova~ki i industrijski centar o ~emu govori priznanje iz 2006. godine kada
je ovaj grad progla{em tre}im najuspje{nijim trgova~kim i industrijskim
centrom u Danskoj.
Obzirom na povoljan geografski polo‘aj Næstved predstavlja i zna~ajno
‘eljezni~ko ~vori{te, a sa cijelim otokom je povezan mre‘om dobrih puteva.
Næstved Rådhus
Folketinget (zgrada Danskog parlamenta)
arheolo{kim nalazi{tima koja se prostiru na 683 kvadratna kilometra i
zahvataju podru~ja i susjednih komuna.
Grad je zvani~no oformljen 1135. godine, a nakom samo 5 godina dobio
je status trgova~kog grada. Radi plodnog zemlji{ta i pogodnog geografskog
polo‘aja grad je veoma brzo postao sredi{te tog dijela otoka Sjælland. Kao
takav bio je i vojno zanimljiv te su mnogo godina u njemu bile stacionitrane
Amalienborg
(kralji~in
dvor)gardijske, koje su kasnije premje{tene u
zna~ajne
vojne snage,
posebno
Tu je i pomorska luka smje{tena u Karrebek fjordu, koja gradu daje status
primorskog grada i obezbje|uje mu pomorsku vezu sa cijelim svijetom.
Næstved je i zna~ajno kulturno sredi{te. Karakteristi~an je po festivalima
i smotrama kako moderne muzike, rep grupa, tako i ozbiljne muzike. U
gradu postoje osnovne i srednje {kole, biblioteka, pozori{te, sportski tereni
kao i svi drugi sadr‘aji potrebni za zadovoljavanje kulturnih i sportskih
potreba njegovih gra|ana. Muzej, kao institucija kulture, brine se o
Stari dio Kopenhagena
Biblioteka u Næstvedu
Næstved Havn (Luka )
obli‘nji grad Slagelse. Puni razvoj i procvat grad je do‘ivio krajem 19. vijeka,
kada je kroz njega pro{la ‘eljezni~ka pruga koja je povezivala Vordinborg i
Køge.
Næstved je danas moderan grad sa potrebnom infrastukturom koja
zadovoljava sve potrebe njegovih stanovnika. U njemu ‘ivi nevelika
zajednica bosanskohercegova~kih gra|ana koja je izuzetno dobro
organizovana i povezana te sigurno mo‘e predstavljati uzor drugim
sredinama.
Næstved
14
I BH GLAS I
FEBRUAR 2013
RAZGLEDNICE
Kljuc
V
Pi{e: Idriz [email protected]]
[email protected]
Stari grad
U
sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj krajini,
smje{ten je mali, ‘ivopisni grad Klju~. Ime je dobio po svom
geostrate{kom polo‘aju nad svojom okolinom. Le‘i na usjeci rijeke
Sane i raskrsnici puteva (klju~ puteva). Bio je jedan od najutvr|enijih gradova
srednjevjekovne bosanske dr‘ave. Podru~je na kojem danas le‘i grad Klju~,
u ‘eljeznom dobu bilo je naseljeno pripadnicima Mezeja. U rimskom dobu
ovo podru~je je u{lo u sastav rimske provincije Dalmacija, a od IV do VII
stolje}a preko ovih podru~ja protutnjala su hunska, germanska, avarska,
slavenska i mnoga druga plemena.
Prve temelje Klju~a udarili su stari Rimljani u toku prvog stolje}a na{e
ere. U historijskim izvorima Klju~ se zvani~no, prvi put, spominje u povelji
Pogled na grad
37.391 stanovnika i to: 18.506 ili 49,49% Srba, 17.696 ili 47,32% Bo{njaka,
330 ili 0,88% Hrvata, 579 ili 1,54% Jugoslavena i 280 ili 0,77% ostalih.
Daytonskim mirovnim ugovorom podru~je Op{tine Klju~ je teritorijalno
podijeljeno na dva dijela. Dio s gradom Klju~em u povr{ini od 365 km
kvadratnih u{ao je u administrativni sastav Federacije BiH, a od ostalih
dijelova predratne Op{tine Klju~ koji su u{li u administrativni sastav
Republike Srpske, formirana je nova Op{tina Ribnik.
Podru~je sada{nje op}ine Klju~ administartivno je podijeljeno na deset
mjesnih zajednica, sa blizu 20.000 stanovnika.
Stari grad (Klju~), nekada vojno i trgova~ko sredi{te, danas ~ini veoma
va‘nu komponentu turizma Op}ine Klju~, u kojem dominantno mjesto
pripada lovnom i ribolovnom turizmu. Muzejska zbirka nalazi se u objektu
bosanskog bana Stjepana II Kotromani}a 1322. godine, kojom on potv|uje
Klju~kom knezu posjede njegovog djeda.
U Klju~u je pala srednjevjekovna bosanska dr‘ava, jer su Osmanlije u
tom gradu, zarobili bosanskog kralja, Stjepana Toma{evi}a, koji se na rije~
predao, a zatim ga odveli u Jajce i pogubili. Klju~ je nekada bio sjedi{te
istoimene nahije, kadiluka i kapetanije, koja se, prema istra‘ivanjima
Hamdije Kre{evljakovi}a prvi put spominje 1694. godine, iako i sam
Kre{evljakovi} smatra da je Klju~ka kapetanija mnogo starija.
Podru~je op{tine Klju~ prije agresije na RBiH zahvatalo je povr{inu od
844 km kvadratnih, a po popisu stanovni{tva 1991. godine, Op}ina je imala
Zgrada op}ine
tzv. Stara gimnazija, a Muzej dom je smje{ten u Dru{tvenom domu Velagi}i.
Osim ova dva muzeja poznat je i Muzej na otvorenom, tzv. LAPIDARIJ.
Svake godine, 22. jula, odr‘ava se tradicionalna turisti~ko-sportska
manifestacija – REGATA, sa 600 do 1000 u~esnika i ima karakter
me|unarodne manifestacije.
Op}ina Klju~ nema razvijenu industriju. Pilana i Tvornica panel plo~a,
nekada{nji giganti, samo su djelimi~no u funkciji, {to ni izbliza ne
zadovoljava potrebe stanovni{tva ove op}ine.
Tokom agresije na RBiH bo{nja~ko stanovni{tvo Klju~ke op{tine je
protjerano sa svojih vjekovnih ognji{ta. Mnogi od njih su pro{li kroz torturu
u koncetracionim logorima pod kontolom srpskih vlasti, a pre‘ivjeli su
izbjegli u zapadnoevropske i druge zemlje.
FEBRUAR 2013
I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE
[ta trebate ~initi kod prehlade, a {ta ne?
P
o~eli ste kihati pa ka{ljati i
na kraju imate za~epljen
nos s temperaturom. Prehlade su tipi~ne za ovo doba godine,
a uz nekoliko trikova im mo‘emo
dosko~iti i prije ozdraviti.
Lijekovi
^im primijetite da vas hvata prehlada u apoteci zatra‘ite lijekove koji
u sebi imaju vi{e sastojaka od vitamina
C do paracetamola za skidanje
povi{ene tjelesne temperature. Oni
mogu sprije~iti da se prehlada razbukta
i potpuno vas zarobi.
Teku}ina je bitna zbog
dehidracije
Kod povi{ene temperature i
bolova u mi{i}ima mogu pomo}i
i lijekovi koji sadr‘e ibuprofen pa
se posavjetujte s ljekarom.
Ako vas boli grlo, mogu vam
pomo}i pastile, ali oprezno s njima kada su u pitanju djeca, jer
neke se ne preporu~aju koristiti
kod najmla|ih.
Kod grlobolje poma‘e i topla
voda sa solju koju treba grgljati.
Probleme s ka{ljanjem mo‘e
umanjiti para pa oti|ite pod tu{
ili ~ekajte da se kupaonica zapari
od vru}e vode i provedite u njoj
neko vrijeme.
Dehidracija
Kod povi{ene temperature tijelo gubi teku}inu pa je zato va‘no
da pijete vi{e teku}ine no ina~e. Uz
vodu i ~aj, mo‘ete popiti i koji sok
za sportiste koji }e vas osna‘iti, a
ako imate probleme sa ‘elucem i
mu~nine, pijte po malo na slamku.
Odmarajte
Na prve znakove simptoma
prehlade ili trbu{ne viroze s povra}anjem morate {to vi{e odmarati i
ostati kod ku}e, pi{e Today Health. Osim {to }ete prije ozdraviti,
ne}ete zaraziti druge ljude, a kada
ste bolesni ne mo‘ete biti efektivni
na poslu. I kod ku}e se probajte
izolirati u jednu sobu da ne zarazite uku}ane.
[to nema smisla ~initi kod
prehlade
Neka su testiranja pokazivala
da cink mo‘e oja~ati imunitet, ali
ameri~ka institucija Food and
Drug Administration smatra da to
nije dobro, jer kod kori{tenja za
di{ne putove i nos mo‘e o{tetiti
njuh. Treba biti oprezan i kod uzimanja vitamina. Tako previ{e vitamina C mo‘e uzrokovati dijareju
{to }e produljiti vrijeme oporavka.
(tportal.hr)
MALI KU]ANSKI SAVJETI
O
ve ljute kuglice mogu vam
pomo}i u nevjerovatnim
situacijama, a njegova svojstva
savr{ena su i u borbi protiv
virusa i bakterija...
Kako nam biber olak{ava ‘ivot
Osim {to hrani daje ukusnu i pikantnu aromu biber
je mnogo vi{e od za~ina
1. ^uva odje}u
Ako va{a omiljena majica
ili pantalone po~inje da gube
boju posegnite za biberom. U
deterd‘ent za ve{ dodajte ka{i~icu mljevenog bibera. On }e
djelovati kao fiksator i sa~uvati
boju na odje}i, voda }e ga isprati te ne}ete morati odje}u dodatno da ispirate.
2. Kao piling za lice i tijelo
Zrnca bibera toliko su sitna
da }e savr{eno zamijeniti va{ piling gel za pranje lica i tijela. Pomije{ajte pola {oljice bebi ulja, 6
16
I BH GLAS I
kapi eteri~nog ulja narand‘e, {oljicu
sitne morske soli i ka{i~icu bibera.
Sve dobro pomije{ajte, istrljajte
FEBRUAR 2013
ko‘u pa je isperite vodom. Piling }e
ukloniti mrtve }elije i ne~isto}e, a
biber poja~ati prokrvljenost i ko‘u
u~initi mekom i svje‘om.
3. Protiv prehlade
Biber je prirodni dekongestant
jer sadr‘i hemikalije koje
nadra‘uju sluznicu i razrje|uje
sluz te ~isti disajne puteve. Nalijte
toplu, svje‘u supu u tanjir i dodajte
malo mljevenog bibera. Supa }e
zagrijati sinuse, a biber vam
pomo}i da o~istite disajne kanale.
4. ^ista~ organizma
Biber je vrlo sna‘an antioksidans koji pobolj{ava cirkulaciju,
stimuli{e metabolizam te poja~ava apetit, a poznata su i njegova
protivupalna svojstva. Biber ima
ulogu i u pobolj{anju rada sistema
za varenje stimuli{u}i probavne
enzime i lu~enje ‘eluda~anih
sokova, pi{e Zadovoljna.
LJEPOTA I MODA
Pet najva‘nijih kozmeti~kih savjeta
pudere i sjenke ne upotrebljavajte du‘e od {est mjeseci. Puderi u prahu traju do dvije godine, a karmine oko godinu
dana. Me|utim ako primijetite
da se struktura karmina promijenila, odmah ga bacite.
Priredila: Almira [I[I]
[email protected]
L
ice je prepuno pora koje
{minka vrlo lako za~epi. Iz
pora izlazi prirodni ovla‘iva~, ali ako zaspite s puderom
na licu, ko‘a postaje suha. Zato
‘elite li da izbjegnete bu|enje uz
bubuljice, nemojte zaspati sa
{minkom i onda kad vam se ~ini
da jednostavno nemate energije
za skidanje {minke. Najva‘nije
je da vam to ne postane navika,
ba{ kao i balzam za usne, upozoravaju dermatolozi.
Zbog pre~estog mazanja
usana one gube prirodnu sposobnost za{tite pa }e im trebati za{tita i kad je vazduh vla‘an. Ipak
osim toga, dermatolozi upozoravaju na pet najgorih „beauty
zlo~ina“ koji se nikako ne bi
smjeli ponavljati. Ne samo da
rizikujete bakterijske i gljivi~ne
infekcije nego zbog ignorisanja
pravila na licu mogu ostati o‘iljci, sme|e mrlje, a mo‘e se ~ak
i pove}ati rizik od raka.
1. ^etkice za {minku treba
~esto prati
Ako ih ne ~istite redovno,
u ~etkicama za {minku stvaraju
se bakterije, pa ~ak i bu|a, koje
mogu izazvati infekcije lica i o~iju. Imate li osjetljivo lice, koristite sredstva za dezinfekciju ili
~etkice nekoliko puta mjese~no
operite obi~nim sapunom,
odnosno gelom za tu{iranje.
2. Karmin treba baciti ako
promijeni izgled
Zamijenite maskaru svaka tri
mjeseca, a kremasta rumenila,
3. Ledom smanjite bubuljice
Dermatolozi savjetuju da ne
istiskate bubuljice jer se crvenilo
na licu mo‘e zadr‘ati i do nekoliko dana, a mogu ostati i o‘iljci.
Smanjite upalu i otok tako da
nekoliko puta prislonite kockicu
leda na bubuljicu i to ponovite
nekoliko puta.
4. Za{titni faktor obavezan
je i zimi
Dermatolozi isti~u da je najva‘nija navika kori{tenje hidratantne kreme za lice sa za{titnim
faktorom. Svakodnevno izlaganje ko‘e lica suncu, pa i onom
slabijem - zimskom, na licu ostavlja sme|e mrlje i bore, a jedna
od najgorih posljedica je i karcinom ko‘e.
5. Svakodnevno ~i{}enje lica
Pravilno ~i{~enje lica je gotovo najva‘niji korak za odr‘avanje
zdravlja ko‘e lica. @elite li dobro
o~istiti lice, vrlo je va‘no odabrati
preparate koji ne}e nadra‘ivati
ko‘u ili je u~initi jo{ suhljom i perutavijom. Dobar preparat va{oj
}e ko‘i donijeti osvje‘enje u obliku
sjaja i meko}e lica, dok }e lo{
odabir preparata lo{e stanje u~initi
jo{ gorim. Dakle ono najva‘nije
u ~i{}enju lica nikada nemojte
zanemariti – uvijek birajte
preparat za ~i{}enje {minke ili
ne~isto}e sa lica koji je prilago|en
va{em tipu ko‘e.
Na raspolaganju pri odabiru
sredstava za ~i{}enje lica vam
je nekoliko mogu}nosti – mlijeko, krema i tonik. Neke od njih
su mlije~ne odnosno kompaktnije, kremaste strukture te se
na lice nanose i uklanjaju vatom,
dok se drugi vodenaste strukture
te se samo ponekad ispiru.
Mlijeko i tonik bi trebali biti dio
svakodnevne osnovne njege
koju bi trebalo obavljati obavezno nave~er, a prema potrebi
i ujutro.
Priprema: AmilaSMAJLAGI] [email protected]
Vezirske mahmudije
Sastojci:
- 300 g tele}ih {nicli
- 50 g ri‘e
- 8 {ampinjona
- 2 paradajza
- ulje
- sol
- biber
- per{un
Gljivama odvojiti klobuke od dr{ki. Dr{ke nasjeckati,
ispr‘iti, dodati ri‘u, posoliti, pobiberiti i pirjati kao ri‘oto.
Ispr‘iti klobuke.
Paradajz izrezati na kolutove i ispr‘iti ih.
Meso izrezati na 8 mahmudija (medaljona), posoliti,
pobiberiti, i po ‘elji povegetiti, uvaljati u bra{no i ispr‘iti ih.
Servirati tako {to }ete napraviti hrpice od ri‘ota, na svaku
staviti meso, paradajz i gljivu. Ukrasiti svje‘im per{unom ili
kako god vi ‘elite :).
Kola~ sa jabukama i grizom
Sastojci:
- 1 {oljica griza
- 1 {oljica mljevenih
oraha
- 2 {oljice
ribanih
jabuka
pra{ka za
pecivo
malo
cimeta
- {oljice ulja
- {oljice
mlijeka
- 1 jaje
- 1 {oljica {e}era
Sve izmije{ati i istresti u podmazanu i pobra{njenu tepsiju
i pe}i na 180 stupnjeva 45 minuta.
Na ohla|eni kola~ staviti glazuru od ~okolade i posipati
mljevenim orasima.
FEBRUAR 2013
I BH GLAS I 17
SPORT
Mirza Teletovi} me|u najve}im ko{arka{kim zvijezdama
Prvi bh. ko{arka{ u NBA
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
B
osna i Hercegovina je
izrodila niz velikih ko{arka{kih imena poput Deliba{i}a, Dalipagi}a, Primorca, Bilalovi}a, Markovi}a, da ovdje
samo spomenemo neke, ali putevi sportskih karijera nijednog od ovih i drugih
velikana bh. ko{arke
nisu dosezali visine
na koje se uspeo Mirza Teletovi}. Sa
njim je BiH kona~no
dobila svog predstavnika u najja~oj, najatraktivnijoj, najgledanijoj i najpla}enijoj
ko{arka{koj ligi. Anga‘man u Brooklyn
18
I BH GLAS I
Pomalo u sjeni drugih sportskih doga|aja desila se tranzicija najboljeg bh.
ko{arka{a, Mirze Teletovi}a, u NBA, najja~u ko{arka{ku ligu na svijetu. San i cilj
svakog ko{arka{a, NBA je postala stvarnost za vo|u ko{arka{ke reprezentacije
BiH i jednog od najboljih igra~a na Starom kontinentu posljednjih sezona
Nets Mirzi nije pao kao dar sa
neba, iza njega stoji vi{egodi{nja
borba, ‘elja, upornost, odricanje,
vjerovanje u vlastite sposobnosti,
ali i sre}a sa izbjegavanjem ve}ih
i opasnijih povrjeda.
Mirza Teletovi}
je iz Jablanice, a
ro|en je u Mostaru 17.9.1985.
Ko{arku je po~eo igrati u jablani~koj Turbini, a njegova
visina i potencijal nisu ostali nezapa‘eni, pa ga je
u njegovoj 14. godini u svo-
FEBRUAR 2013
ju ko{arka{ku {kolu dovela
tuzlanska Sloboda Dita. Za Slobodin prvi tim debitirao je sa svojih
17 godina i nakon druge sezone u
klubu u kojoj je eksplodirao oti{ao
je u belgijski klub Oostende. Dvije
sezone su bile dovoljne da Mirzin
kvalitet preraste granice belgijske
lige, tako da je 2006. nakon osvojene titule sa Oostendeom dobio
ponudu jenog od najboljih {panskih klubova, Tau Ceramice (kasnije pod sponzorskim imenom
Caja Laboral). Nije mu trebalo
dugo da se etablira kao jedan od
glavnih igra~a u klubu koji je nekoliko godina bio u samom vrhu
{panske i evropske ko{arke. Sa
klubom je dva puta osvojio {pansku ACB-ligu i jedan Kup kralja,
a dva puta su bili u~esnici zavr{nice Eurolige (Final 4 najja~eg evropskog takmi~enja).
To naravno nije pro{lo nezapa‘eno sa one strane Atlantika i nekoliko klubova je
pokazivalo interes za
Teletovi}em.
Najkonkretniji su na
kraju bili ljudi iz vrha
organizacije Brooklyn Netsa. Do ove
sezone klub se zvao
New Jersey Nets,
ali nakon {to je
ruski tajkun Mikhail Prokhorov
postao ve}inski
vlasnik kluba po~eo
je raditi na planovima o
preseljenju kluba u
Brooklyn. Ove sezone to se i
dogodilo, te je uslijedila i promjena imena, ali i sklapanje kockica sa novim igra~ima. U Teletovi}u su vidjeli poja~anje i u
skladu sa time je sa Mirzom potpisan trogodi{nji ugovor vrijedan
9 miliona dolara.
Po{to je u {irokim ko{arka{kim krugovima smatran jednim
od najboljih igra~a u Evropi o~ekivalo se da Teletovi} odmah sta-
vi svoj pe~at na igru Netsa, ali
stvarnost se pokazala znatno druga~ijom. Ekipa je bila pretrpana
igra~ima na njegovoj poziciji visokog krila i trener Avery Johnson
je imao vi{e povjerenja u njegove
konkurente. Mirzu to nije pokolebalo i samo je nastavio marljivo
raditi ~ekaju}i svoju priliku, ne
‘ale}i se i ne tra‘e}i opravdanja.
Nakon dva mjeseca Johnson je
otpu{ten zbog neispunjenih rezultatskih o~ekivanja, a na trenersku
klupu je postavljen njegov dotada{nji asistent P.J. Carlessimo.
Mirzine fizi~ke osobine (206
cm, 116 kg) i igra~ke sposobnosti
izra‘ene ponajprije u izvanrednom vanjskom {utu ostavile
su o~ito ve}i utisak na novog trenera nego na njegovog prethodnika, tako da je Mirza kona~no po~eo dobijati adekvatnu
minuta‘u. U nekoliko utakmica
je bio me|u najboljim igra~ima
na parketu i u potpunosti opravdao ukazano povjerenje. Upravo ovakav Mirzin stav i dr‘anje
koje je imao tokom cijele karijere,
a koji u prvi plan stavljaju upornost, strpljivost i samopouzdanje, doveli su Mirzu do ko{arka{kog neba, a sigurno }e ga
uspeti i na najvi{e stepenice istog.
U pro{lom broju na{eg lista
smo pisali da je Mirza Teleovi}
progla{en za najboljeg sportistu
BiH u 2012. Osim ove, navedenih
klupskih titula, Teletovi} je tokom
karijere dobio mnogobrojna druga
priznanja i nagrade. Najzna~ajnija
me|u njima su Nadolaze}a zvijezda ACB-lige 2008., Najkorisniji igra~ Kupa kralja 2009. i
Izbor u prvu petorku ACB-lige
2012.
Po‘elimo Mirzi nastavak
uspona u karijeri i jo{ mnogo
priznanja kako individualnih, tako
i klupskih i reprezentativnih, i
nadajmo se da }e nejgovi koraci
utabati put mnogim nadolaze}im
bh. ko{arka{kim talentima.
BH Glas, glasilo bh. građana u Danskoj organizuje:
IZBOR NAJBOLJEG BH SPORTISTE
U DANSKOJ ZA 2012. GODINU
Ikast, 2 mart 2013. godine
Ikast Vestre skole, Vestergade 46-47, u 18.00 h
Bogat zabavno-kulturni program uz učešće
folklornih grupa i hora BKC Kopenhagen
Cijena ulaznica:
150 kr (za odrasle)
100 kr za djecu i omladinu do 15 g.
Besplatno za djecu do 3 g.
(koja ne zauzimaju mjesto)
Rezervacija ulaznica
na telefon 29721948
ili [email protected]
Obezbijeđen je hladni bife
sa sendvičima, kafom
i hladnim napicima
GOST VEČERI:
ELDIN HUSEINBEGOVIĆ
Sponzori:
Medijski
Medi
jski pokrovitelji:
pokrovitelji:
FEBRUAR 2013
BH GLAS
I BH GLAS I 19
GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
KULTURA
Nove knjige: U Sarajevu promovirana „Bosanska knjiga mrtvih“
Vra}anje dostojanstva ‘rtvama rata u
Bosni i Hercegovini od 1992.-1995. godine
Pi{e: Idriz [email protected]]
U
povijesti ratovanja pobjednici su uvijek pisali
historiju, veli~ali svoje vojne uspjehe i slavili svoje najbolje
sinove i k}eri, kao ‘rtve izvojevane
pobjede. Gubitnici su, tako|er,
imali u pam}enju svoju historiju,
ali ona nije imala relevantnu
va‘nost za bilo kakve odluke i
zaklju~ke i ~esto nije ni publikovana, tako da je ostajala skrivena
daleko od o~iju javnosti.
U ratu u Bosni i Hercegovini,
koji je nesumnjivo imao karakter
me|unarodnog vojnog sukoba, u
periodu od 1992.-1995. godine,
svaka „strana u sukobu“ vodila je
svoju statistiku `rtava (poginulih
boraca i civila i nestalih osoba). To
su, uglavnom, bile brojke, bez
konkretnih imena i prezimena `rtava. ^esto se ta „statistika“ koristila
u propagandne, pa i u politi~ke
svrhe. Me|utim, nastupa vrijeme
kada treba prestati `rtve tretirati kao
puke brojke i kada im treba vratiti
dostojanstvo.
Ovih dana pa‘nju bosanskohercegova~ke javnosti zaokupila je
„Bosanska knjiga mrtvih“ koja je
predstavljena u sarajevskom
UNITIC-u, 21. 01. 2013. godine. To
je, ustvari, edicija od ~etiri toma, od
kojih svaki tom sadr‘i po hiljadu
stranica, na kojima se nalaze
konkretni podaci o do sada
identificiranih 95.940 ‘rtava (ime,
prezime, ime oca, datum i mjesto
ro|enja, nacionalnost, datum i mjesto stradanja, te oznaku da li se radi
o civilnoj ili vojnoj osobi). Popis je
ra|en po abecednom redu prezimena, po op}inama/op{tinama.
Ve} sada se zna da jo{ nisu
kompletirani podaci o 5.100 ‘rtava i da
se rad na njihovoj potpunoj identifikaciji
nastavlja. Iz ove edicije, koja ostaje
otvorena za nove podatke, vidljivo je
da je tokom 1992.-1995. godine u BiH
poginulo oko 10.000 ‘ena i da 82%
ukupnih civilnih ‘rtava ~ine Bo{njaci.
Najvi{e ih je strdalo u periodu april-juni
1992. godine, kada su, evidentno je,
vr{ena masovna etni~ka ~i{}enja u
mnogim selima i gradovima BiH, a zna
se i ko je to ~inio.
Promotori ove edicije bili su:
prof. dr. Omer Ibrahimagi}, prof.
dr. Zdravko Grebo, penzionisani
general Armije RBiH Jovan Divjak, prof. dr. Ivan [ar~evi}, Nata{a
Kandi}, osniva~ Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i autor Mirsad Toka~a, direktor Informaciono
dokumentacionog centra u
Sarajevu. Oni su, uz ostalo, istaknuli da „Bosanska knjiga mrtvih“
sadr`i „svojevrsnu antiratnu poruku i predstavlja poziv na ja~anje
procesa povjerenja i pomirenja u
BiH i regionu, temeljen na istini i
pravdi, a u {irem smislu i apel za
humanizaciju ~ovje~anstva u
cjelini“. Izdava~ ove nesvakida{nje
KNJIGE je Informaciono dokumentacioni centar iz Sarajeva, uz
suizdava{tvo Fonda za humanitarno pravo iz Beograda.
In memoriam: Akademik prof. dr. had‘i Sulejman Red‘i} (1954.-2013.)
^ovjek impresivne nau~ne reputacije
Pi{e: Idriz [email protected]]
B
osanskohercegova~ku
nau~nu i {iru javnost
{okirala je nedavno objavljena vijest o nestanku akademika
had‘i Sulejmana Red‘i}a. Nestao
je 07.01. 2013. godine i od tada mu
se gubio svaki trag. Njegova
prodica, prijatelji, kolege i studenti
nadali su se najboljem ishodu, ali
je njegovo be‘ivotno tijelo, nakon
vi{ednevne potrage pripadnika
policije i Gorske slu‘be spasavanja, prona|eno i izvu~eno iz korita
rijeke Miljacke, na lokalitetu Lapi{nice, u ponedjeljak, 21. 01. 2013.
godine, u kasnim popodnevnim
satima. Obavljen je i uvi|aj ~iji rezultati jo{ nisu u cijelosti prezentirani javnosti, a ve} se javljaju
komentari da je smrt akademika
had‘i Sulejmana Red‘i}a nastupila
pod misterioznim i jo{ nerazja{njenim okolnostima. U haremu
Begove d‘amije, poslije podne
namaza, 23. 01. 2013. godine, kla-
njana je d‘enaza rahmetli akademiku had‘i Sulejmanu Red‘i}u,
a ukopan je istog dana u Gradskom
groblju Bare. Na vje~ni ahiretski ‘ivot ispratili su ga ~lanovi porodice,
po{tovaoci njegovog nau~nog i
ljudskog doprinosa razvoju nauke
i bosanskohercegova~kog dru{tva,
te brojni gra|ani.
Prof. dr. Sulejman Red‘i} rodio se 1954. godine u Jajcu. Prirodno matemati~ki fakultet zavr{io
je u Sarajevu 1977. godine, a na
istom fakultetu je magistrirao 1982.
20
FEBRUAR 2013
I BH GLAS I
Akademik
prof. dr.
had‘i
Sulejman
Red‘i}
(1954.-2013.)
i doktorirao 1990. godine.U svojoj
bogatoj nau~noj i odgojno-obrazovnoj karijeri nesebi~no je prenosio znanja studentima, ali je rukovodio i mnogim me|unarodnim,
regionalnim i lokalnim projektima.
U~estvovao je sa stru~nim referatima na 94 nau~na skupa u zemlji i
inostranstvu, a objavio je preko 220
nau~nih radova i brojne stru~no
popularne ~lanke. Bio je redovni
profesor, dekan Prirodno matemati~kog fakulteta, redovni profesor
i {ef Katedre za ekologiju i za{titu
prirodne okoline, gdje je vodio i
Centar za ekologiju i prirodne resurse. Bio je dopisni ~lan Akademije nauka i umjetnosti BiH i
predsjednik Asocijacije nezavisnih
intelektualaca „Krug 99“.
Njegova znanja i nau~ne i
stru~ne reference davale su mu tako
impozantan kapacitet da je mogao
izvoditi visoko{kolsku nastavu na
mati~nom,
tj.
Prirodno
matemati~kom, zatim Farmaceutskom i Arhitektonskom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu, na Visokoj zdravstvenoj {koli u Sarajevu,
na Prirodno matemati~kom i
Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i na Biolo{kom
fakultetu Univerziteta u Biha}u.
Akademik, prof. dr. had‘i Sulejman Red‘i}, osta}e upam}en kao
~ovjek i nau~nik koji je bio
posve}en prirodi i njenoj za{titi.
Neka mu je lahka zemlja Bosanska
i neka ga Uzvi{eni Gospodar uvede
u Edenske vrtove, a njegovu porodicu oja~a saburom.
HISTORIJA
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (20): Stjepan Vuk~i} Kosa~a
Bosanski velika{ po ~ijoj tituli je Hercegovina dobila ime
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
T
okom XIV vijeka bosanski
vladari su uspjeli izgraditi
sna‘ne dr‘avne ustanove i
uspostaviti jaku sredi{nju vlast. To
su ostvarili uz znatnu pomo}
bosanske vlastele koja je zauvrat
dobila nagradu u zemlji{nim
posjedima. Tako je jedan dio
vlastele zagospodario velikim
podru~jima i stekao prili~nu mo}.
Shodno tome kod nekih se
velika{a pojavila te‘nja za
osamostaljivanjem u odnosu na
centralnu vlast. Nakon smrti
velikog kralja Tvrtka I do{lo je do
markantnog slabljenja centralne
vlasti i do sna‘enja bosanske
vlastele, tako da su najmo}niji
velika{i imali odlu~uju}i utjecaj u
biranju bosanskih vladara. Usljed
ovakvog razvoja unutarnje situacije i vanjskih fakora u vidu sudaranja osmanlijskih i ugarskih interesa na Balkanu, sredina XV vijeka je u srednjevjekovnoj Bosni
bila obilje‘ena brojnim burnim
doga|ajima. Bosanski vladari su
se pored ratovanja sa vanjskim
neprijateljima morali boriti i protiv
pojedinih pripadnika bosanske
vlastele. Tako je vladavina kralja
Stjepana Toma{a bila obilje‘ena
sukobom sa najmo}nijim bosanskim velika{em, vojvodom Stjepanom Vuk~i}em Kosa~om.
Stjepan Vuk~i} je bio sin
kneza Vukca Hrani}a i Katarine
Kosa~e i ro|en je 1404. u selu Kosa~a, 15-ak km od dana{njeg Gora‘da. Stric mu je bio Sandalj Hrani} Kosa~a, veliki vojvoda Huma. Vojvoda Sandalj je
umro 1435., a Stjepan je naslijedio
sav njegov teritorij koji je
uklju~ivao Hum, Podrinje, dio
Zete i Krajinu (Makarska). Postao
je ubrzo dovoljno jak da se mogao
ne samo oduprijeti svojim
neprijateljima i o~uvati naslije|eni
teritorij, nego ga je i pro{irio. Prvo
je vojvodi Radoslavu Pavlovi}u u
sukobu 1438. preoteo njegove
posjede na podru~ju Trebinja, a u
periodu od 1440. do 1443. svoju
vlast je pro{irio na Omi{, Zavr{je,
Poljica, Gornju Zetu, Bar, Trebinje
i Klobuk. Teritorij pod njegovom
vla{}u protezao se na vrhuncu
njegove mo}i od Lima do Cetine i
od Rame do Kotorskog zaljeva, i
na tom prostoru je bio poput
samostalnog vladara.
Nakon smrti kralja Tvrtka II
1443. na prijestol je postavljen
Stjepan Toma{, ~emu se Stjepan
Vuk~i} Kosa~a protivio i nije ga
priznavao za bosanskog vladara.
Zbog toga je novi kralj krenuo u
ratni pohod protiv vojvode Kosa~e. Pritisnut sa druge strane
Mle~anima i zetskim vojvodom
Stefanom Crnoje-
vi}em koji su mu oteli Bar, Gornju
Zetu i Omi{, Stjepan Vuk~i} je nakon dvogodi{njeg ratovanja sklopio primirje sa kraljem Stjepanom
Toma{om. U znak pomirenja pristao je na udaju svoje k}erke
Katarine za bosanskog kralja. Katarina je po pogre{nom narodnom
predanju oti{la u legendu kao
posljednja bosanska kraljica i
njenu ‘ivotnu pri~u smo iznijeli
u jednom od ranijih brojeva na{eg
lista. Mir izme|u kralja i vojvode
je potrajao veoma kratko. Ve}
1448. vojvoda Vuk~i} se priklonio Osmanlijama i srpskom despotu \ura|u Brankovi}u u napadu na bosanskog kralja. Upravo
od 1448. Stjepan Vuk~i} Kosa~a
po~inje koristiti njema~ku
transliteraciju svoje vojvodske titule - hercog, {to je u narodnom
jeziku evaluiralo u herceg - i od
tada se naziva hercegom, a
podru~je po njegovom vla{}u
Hercegova zemlja, {to je ne{to
kasnije preraslo u Hercegovina.
Najprije se titulirao kao „herceg
humski i primorski“, a zatim kao
„herceg od svetog Save“.
Pored borbi sa bos-
anskim kraljem herceg Stjepan je
1451. napao i Dubrovnik sa kojim
je vodio rat naredne tri godine, a
u kojem je imao podr{ku
Osmanlija. U ovom periodu su
Osmanlije sve vi{e prodirali u
Bosnu i hercegovu zemlju i do
pada glavnog dijela bosanskog
teritorija do{lo je 1463., dok su
hercegova podru~ja postepeno
padala u ruke Mle~ana i Osmanlija
od 1465. do 1482. kada su
Osmanlije kona~no zauzeli Novi
(dana{nji Herceg Novi).
Herceg Stjepan ‘ivio je prili~no razuzdanim ‘ivotom. @enio
se tri puta, pored ~ega je imao nekoliko ljubavnih afera, i imao je
najmanje {estero djece. Pretpostavke su da je herceg Stjepan bio
podanik paganske Crkve bosanske, ali da se naslutiti da je po politi~kim potrebama imao i dvije ili
tri vjere, po{to je osim odr‘avanja
veza sa Crkvom bosanskom nominalno po{tivao i {titio pravoslavlje, a povremeno se obra}ao
papi sa porukama da ‘eli primiti
katoli~anstvo. Ina~e naj~e{}e je
rezidirao ljeti u Blagaju, a zimi u
Novom, gdje je do~ekao smrt
22.5.1466. Naslijedio ga je njegov
najstariji sin, Vlatko Hercegovi}
koji je 1482. pora‘en od turskih
snaga koje je predvodio najmla|i
sin hercega Stjepana, Hersekzade
Ahmed-pa{a (Stjepan Hercegovi}). Otac ga je poslao u Carigrad
kao jamca za mir i tu se {kolovao
i primio islam. Isticao se inteligencijom i ostvario je veliku vojnopoliti~ku karijeru, dospjev{i do
polo‘aja velikog vezira na kome
je proveo ukupno sedam godina.
Nakon kona~nog pada 1482.
Hercegovina je u Osmanlijskom
carstvu imala status sand‘aka u
okviru Bosanskog pa{aluka.
Stjepan Grad
u Blagaju kod Mostara
FEBRUAR 2013
I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA
Kvart kao odlomljeni ledeni brijeg
DANSKA
Grupa zgrada u danskom lu~kom gradu Aarhusu fascinira na prvi pogled.
A dodatno odu{evljava pomno isplaniranim smje{tajem stanova, s obzirom
na dnevnu svjetlost, te pogledom na more. Uprava danskog grada Aarhusa
odlu~ila je pro{iriti gradski prostor na podru~je uz luku, u novoj ~etvrti De
Bynære Havnearealer, koja bi po zavr{etku trebala osigurati smje{taj za
7.000 stanovnika i oko 12.000 novih radnih mjesta. Najzanimljiviji dio
nove ~etvrti, koja je nekad bila podru~je za odlaganje lu~kih teretnih
kontejnera, izrazito je arhitektonsko djelo koje podsje}a na grupu lednika.
[vedska: Prodaje
muzi~ke sanduke!
golog mu{karca iz
dimnjaka!
Jedan [ve|anin napravio je mrtva~ki
sanduk sa ugra|enim zvu~nicima kako
bi mrtvi po~ivali ne u miru, ve} uz
izbor muzike koji njegova rodbina i
prijatelji mogu po ‘elji da mijenjaju i
a‘uriraju. Fredrik Hjelmkvist, vlasnik
prodavnice muzi~ke i video opreme,
ka‘e da njegov haj-faj sanduk ima za
cilj da „zabavlja mrtve“ i pru‘a utjehu
o‘alo{}enim ro|acima i prijateljima
time {to za njih mogu da biraju muziku. Hjelmkvist, koji planira da bude
sahranjen u jednom od svojih neobi~nih proizvoda, u kome }e se pu{tati
samo operske arije, nije dosad prodao
nijedan muzi~ki sanduk, mada je, kako
ka‘e, bilo dosta interesenata, posebno
u SAD, Kanadi i Tajvanu. Mo‘da zbog
cijene sanduka koji ko{ta 199.000
{vedskih kruna ili 30.700 dolara.
Jedan je mu{karac u Berlinu upao u
dimnjak i ostao zaglavljen na dubini
od deset metara, odakle su ga oslobodili vatrogasci. Vatrogasci su nakon
nekoliko bezuspje{nih poku{aja
izvla~enja mu{karca iz dimnjaka probili rupu u zidu u visini drugog sprata
i oslobodili ~ovjeka koji je u me|uvremenu bio u ‘ivotnoj opasnosti, jer mu
je bilo pozlilo. Vatrogasci su saop}ili
da nije jasno kako je mu{karac dospio
na krov {esterospratnice u sredi{tu
Berlina, {ta je ondje radio i kako je
upao u dimnjak. Jo{ je ~udnije {to je
mu{karac pri tom bio go, prenosi
Jutarnji. Akcija spa{avanja trajala je
oko dva i po sata. Neki njema~ki mediji
pi{u kako je mu{karac besku}nik i da
je prije incidenta pobjegao iz bolnice.
Njema~ka:
Vatrogasci izvukli
Francuska: Porodila
se usred svekrvine
sahrane
Najve}a porodica ima 16 djece
Ve}ina bra~nih parova ima najmanje dvoje djece, a najvi{e petero. No, ovaj
britanski par oborio je sve rekorde, imaju 16 djece i unuku, a svi ‘ive pod istim
krovom. Sue i njen mu‘ Noel (41) ka‘u kako nisu planirali imati ovako veliku
porodicu. Dvadeset godina nakon toga imaju 16 djece: Chrisa 23, Sophie 19,
Chloe 17, Jacka 15, Daniela 13, Lukea 12, Millie 11, Katie 10, Jamesa 9, Ellie
7, Aimee 6, Josha 5, Maxa 4, Tillie 2, Oscara 15 mjeseci i Caspera 3 mjeseca.
Ova porodica se bavi privatnim biznisom. Imaju pekaru i zara|uju 36.000
eura godi{nje, a imaju i 221 euro dje~ijeg doplatka sedmi~no.
I BH GLAS I
Starica provela
novogodi{nju no} u
supermarketu
Jedna 73-godi{nja Francuskinja provela je novogodi{nju no} zaklju~ana
u supermarketu u Rubeu, na sjeveru
zemlje, pi{e list „Voa di nor“. Starica
je u ponedjeljak uve~e oti{la da obavi
FEBRUAR 2013
lnici trebala pokupiti prijateljicu, no
kako nije znala put uklju~ila je GPS.
No, ure|aj se pokvario, a ona je nastavila voziti. Umorna od vo‘nje u
Njema~koj je izazvala manju nesre}u u kojoj je lak{e ozlije|en jedan
voza~, a to ju je stajalo dodatnih 300
eura. Koliko je potro{ila na gorivo i
cestarine na svom proputovanju
Evropom, nije poznato. Kako je Sabinino putovanje potrajalo, zabrinuo
se njezin sin. Nekoliko puta poku{ao
ju je pozvati mobitelom, ali bezuspje{no. Na kraju ju je prona{la policija temeljem pla}anja goriva na
benzinskim stanicama. Pla}ala je
karticama. U ponedjeljak se vratila
ku}i ‘iva i zdrava.
Velika Britanija:
@ena ka‘njena
zbog zanovijetanja
Ovo joj je rekao mu‘, ali i sud u Ve-
VELIKA BRITANIJA
Uspje{ni ru‘ni manekeni i AUSTRIJA
modeli
Marc French tvorac je originalne ideje koju je uspio ostvariti u Velikoj
Britaniji gdje je pokrenuo modnu agenciju isklju~ivo za ru‘ne ljude.
Vjerovali ili ne, posao mu cvjeta. Koliko ta~no ru‘ni trebaju biti modeli?
To mo‘ete vidjeti na slikama, no French nagla{ava da mu je bitan karakter koji modeli mogu pokazati te da se dobro osje}aju u svojem tijelu.
posljednju kupovinu u supermarketu.
U jednom trenutku joj je pozlilo pa
je svratila do toaleta da se malo
osvje`i, ali kada je iza{la, prodavnica
je bila prazna i zaklju~ana. Tokom
no}i, nekoliko puta je bezuspje{no
poku{ala da uklju~i alarm. Iscrpljenu
staricu, koja cijelu no} nije ni spavala, ni jela, prona{ao je sutra ujutru
jedan od poslovo|a koji je do{ao da
obi|e supermarket.
Belgija: Krenula u
Bruxelles zavr{ila u
Zagrebu!
VELIKA BRITANIJA
22
Jedna Francuskinja porodila se usred
sahrane svoje svekrve. Ovaj doga|aj
dogodio se u mjestu San @an le Blan,
na sjeveru Francuske. Mlada ‘ena je
prisustvovala sahrani mu‘evljeve
majke kada je osjetila jake kontrakcije, pi{e francuski list „Republik
di santr“. Odmah je pozvana hitna
pomo}, ali se bebi ‘urilo da do|e na
svijet, pa se njena majka porodila u
crkvi uz pomo} ro|aka, ljekara u
penziji, pi{e Blic. Beba, djevoj~ica
koja je nazvana Gvendolina, trebalo
je da se rodi krajem januara.
@enama se gotovo u pravilu predbacuje da se ne znaju orijentisati u prostoru, a Sabine Moreaux (67) iz Belgije sigurno ne}e promijeniti tezu.
Ta je nespretna voza~ica umjesto u
Bruxellesu zavr{ila u Zagrebu! U krivom smjeru vozila je punih 1450
kilometara! Sabine je krenula iz
Erquelinnesa prema Bruxellesu pro{le subote. U belgijskoj je prijesto-
likoj Britaniji. Julie Griffiths (43) iz
Newcastlea ka‘njena je pred sudom
zato {to je predugo i preglasno zanovijetala mu‘u. Griffithsovu su kom{ije prijavile zbog buke u svako doba
dana i no}i nevjerovatnih 47 puta za
tri mjeseca, pi{e britanski „Telegraph“.
Griffithsova je suprugu Normanu (63)
konstantno zvocala posljednje tri
godine, kada su prve prijave zbog buke
po~ele da pristi‘u. Par se nije glasno
sva|ao, ali je „monolog“ supruge
kom{ije dr‘ao budnim no}ima.
Griffithsovoj je zabranjeno da u
naredne tri godine naru{i mir u kraju
vikanjem, bukom, lupanjem vratima
ili drugim „prijestupima“. Ukoliko se
oglu{i o ovu zabranu, prijeti joj kazna
od pet godina zatvora. Do tada }e
morati da plati kaznu od 500 funti,
sudske tro{kove i od{tetu „‘rtvama“.
Italija: Odbjegli
dje~ak vozio
mercedes Evropom
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA
Nastariji ~ovjek na svijetu ima 124 godine
TURSKA
@ivahni starac Mehmet Tatar ro|en
1889.godine, koji ‘ivi u turskom gradu Kahramanmarasu, kandidat je za Guinnessovu knjigu rekorda. Tatar ima dvanaestoro djece, 65 unu~adi, a trenutno ‘ivi sa
sinom Musom. Unato~ starosnoj dobi, Mehmet Tatar jo{ uvijek sve poslove mo‘e
obavljati sam. Kazao je da sebe smatra najstarijim ~ovjekom na svijetu i da je pro‘ivio jedno stolje}e. „Od mene starije osobe nema. Moj savjet je da se hranite zdravo
ukoliko ‘elite dugo ‘ivjeti“, kazao je on.
Trinaestogodi{nji dje~ak pobjegao je
od roditelja koji su ga usvojili u Italiji
i krenuo na put od 1.000 kilometara
ka rodnoj Poljskoj u o~uhovom „mercedesu“, ali je zaustavljen u Njema~koj. Dje~ak, zaljubljenik u vo‘nju
kartinga, uspio je da pro|e rampe za
naplatu putarine i dvije me|unarodne
granice tokom dvodnevne vo‘nje
preko sjeverne Italije, Austrije i polovine Njema~ke. Prije polaska na put
sa 200 eura u d‘epu i paso{om, on se
posva|ao sa roditeljima nakon {to su
mu oduzeli mobilni telefon kao kaznu
jer je potro{io kredit bez njihovog
znanja. Roditelji su ubrzo shvatili da
je dje~ak mo‘da krenuo ka Poljskoj i
prijavili slu~aj italijanskoj policiji.
Njema~ka saobra}ajna policija
zaustavila je dje~aka samo 200
kilometara od granice sa Poljskom.
‘rtava, ve} zbog veoma neuobi~ajenog pona{anja plja~ka{a. Nepoznato lice, kada je u{lo na benzinsku pumpu, najprije je predalo ~okoladu zaposlenom i po‘eljelo mu „Sretan
bo‘i}“. Tek potom on je dr‘e}i pi{tolj
u ruci zatra‘io da mu se preda novac.
Ono {to ovaj slu~aj ~ini jo{ bizarnijim
je, me|utim, ~injenica da je plja~ka{
benzinsku pumpu napustio bez
plijena, koji je ostavio na pultu, pi{e
Tanjug. - Tako ne{to do sada nisam
do‘ivio - rekao je za~u|eni radnik
benzinske pumpe. On je kazao da je
plja~ka{u sav novac stavio u plasti~nu
kesu koju je donio i da ju je stavio na
pult. U me|uvremenu se plja~ka{
o~igledno predomislio i umjesto da
uzme novac i pobjegne, on je samo
vratio pi{tolj u jaknu, ostavio plijen, i
napustio pumpu bez rije~i.
Austrija: Plja~ka{
poklonio ~okoladu i
ostavio plijen
Srbija: Rodila prvo
dijete u 61. godini
Jedna plja~ka benzinske pumpe u
Be~u u{la je u novine, ali ne zbog
visine ukradenog novca, niti zbog
[ezdesetjednogodi{nja Ljubinka M.
najstarija je porodilja u Srbiji, nakon
{to je rodila svoje prvo dijete. I beba
i majka su dobro, a trenutno su na
oporavku u Ginekolo{ko–aku{erskoj
JAPAN
Tuna prodana za 1,7 miliona dolara
U Japanu je na tradicionalnoj prvoj novogodi{njoj aukciji tuna prodana
za rekordnih 1,7 miliona dolara. Aukcija se tradicionalno odr‘ava u
novoj godini na tr‘nici Tsukiji u Tokiju. ^ak i kupac Kiyoshi Kimura,
koji je za tunu i pro{le godine platio rekordnu cijenu, smatra da je
ovog puta bila previsoka. Prodaja je obavljena uprkos upozorenjima
da su zalihe tune veoma male zbog prevelikog lova. Tuna je ulovljena
na sjeveroistoku i te{ka je 22 kg, oko 47 kg manje od pro{logodi{nje.
Bit }e iskori{tena za sushi u Kimurinim restoranima. Japanci konzumiraju vi{e od polovine ukupne koli~ine ulovljene tune u svijetu.
klinici „Narodni front“ u Beogradu.
Ovo neobi~no ra|anje djeteta u poznim godinama neki ljekari posmatraju kao „medicinski fenomen“,
prenosi „Politika“. Mu{ka beba, koja
je ro|ena, nastala je iz vrlo neobi~ne
ljubavi. Ljubinka je prije 40 godina u
Egiptu upoznala Ar~ibalda iz Holandije, na turisti~kom putovanju, ali
njihova ljubav tada nije opstala, jer
su oboje morali da se vrate u svoje
domovine. Me|utim, prije tri godine
sreli su se ponovo i odlu~ili da ovog
puta ne odustaju od svoje ljubavi. Ari,
kako ga zovu prijatelji, preselio se kod
svoje drage u Smederevo i tako su
vezu krunisali brakom, a sada i sinom.
Melissu Nelson jer je previ{e lijepa,
prenosi CNN. Da ne bude zabune,
izme|u zubara i njegove asistentice
ni{ta se nije dogodilo, ali je Knight
osje}ao da njen izgled predstavlja
„smetnju i isku{enje“ tokom svakodnevnog rada, i nakon savjetovanja
sa svojim sve}enikom odlu~io je da
je otpusti. Nelsonova, sretno udata
majka dvoje djece, tu‘ila ga je sudu
zbog neosnovanog prekida radnog
odnosa, ali je izgubila na sudu! Vrhovni sud Iowa, sastavljen od sedam
mu{karaca, presudio je u njegovu
korist i potvrdio da je lijepo lice i
zategnuto tijelo Nelsonove prevelika
smetnja radu. „[ef smije da otpusti
SAD
Mu{karac istetovirao ~ak 98 posto tijela
Amerikanac Gone jedan je od najistetoviranijih ljudi na svijetu, {to je jasno
svakome ko baci jedan pogled na njega. Naime, vi{e od 98 posto njegovog
tijela prekriveno je tetova‘ama, a trajnim crte‘ima „ukrasio“ je ~ak i jezik i
genitalije. Jedini netaknuti dijelovi tijela su mu dlanovi i tabani, iako je i na
tim mjestima poku{avao staviti tetova‘e. No, ko‘a na tim dijelovima tijela
nije mogla upiti tintu, prenosi Yahoo. Svoje tijelo Gone smatra umjetni~kim
djelom, a na njmu je radilo ~ak 80 tattoo majstora. Kako ka‘e, tetovirati se
po~eo tetovirati kako bi prikrio neke uro|ene nedostatke na tijelu.
Rusija: @ena se
porodila u avionu!
Putnici na letu iz Rusije u Armeniju
sigurno }e pamtiti subotnje putovanje. Mlada Armenka tokom leta dobila je trudove. U pomo} joj je prisko~ila stjuardesa, koja je ‘enu i porodila. Na letu iz Rusije u Armeniju
ro|ena je djevoj~ica te{ka 2.550 grama i duga~ka 48 centimetra, a u porodu je pomogla stjuardesa, javlja
Reuters. Nakon {to je avion sletio u
Erevanu, majka i dijete prevezeni su
u bolnicu. Majka Armine Babayan
rekla je da je toliko zahvalna stjuardesi i hitnoj slu‘bi za pomo} da je
k}erku odlu~ila nazvati po njima. I
stjuardesa i medicinska sestra koja je
do{la po nju, imaju isto ime - Hasmik. Obje i majka i k}erka su dobro,
kazali su lije~nici, prenosi dnevnik.hr.
SAD: Otpu{tena jer
je previ{e lijepa?!
Sud podr‘ao odluku zubara da otpusti asistenticu jer „njen izgled ometa
rad“. Zubar James Knight iz Iowe
otpustio je svoju zubnu tehni~arku
FEBRUAR 2013
radnika ukoliko osje}a da je njegov
izgled isku{enje ili smetnja, ~ak i ako
taj radnik nije svjesno ili nesvjesno
uradio ni{ta pogre{no ili nemoralno“,
stoji u odluci suda. Nelsonova je za
CNN rekla da je odluka „duboko
nepravedna“, ali sada vi{e ne mo‘e
ni{ta osim da potra‘i drugi posao.
Brazil: Ma~ka
krijum~arila pilu za
‘eljezo, svrdlo,
mobitel i punja~
Zatvorski ~uvari u Arapiraci u Brazilu zaustavili su ma~ku koja je u{la
u zatvorski krug a na tijelo joj je ljepljivom trakom bila pri~vr{}ena pila
za ‘eljezo, svrdlo, dijelovi mobitela
i punja~. Mjesna policija, koja istra‘uje ovaj slu~aj, ka‘e da su sva 263
zatvorenika u zatvoru osumnji~ena
za sudjelovanje u krijum~arenju,
prenosi Hina. „Te{ko je doznati ko
je odgovoran kad ma~ka ne govori“,
rekao je glasnogovornik zatvora. Nesretna ‘ivotinja odvedena je veterinaru da joj odstrani ljepljivu traku
s tijela.
I BH GLAS I 23
ZABAVA
HUMOR
- Pravi je an|eo.
[email protected]
- Blago tebi. Moja je jo{
Razgovaraju dvije plavu‘iva.
{e pa jedna pita drugu:
ro
dob
- Vid im da se
BOLOVANJE
obla~i{. Mora da ti dobro ide
U zbornici jedne {kole
u ‘ivotu.
zazvoni telefon. Javi se nas- Ne ‘alim se. Uspje{na
tavnik:
sam ‘ena.
- Hal o, osm ogo di{n ja
{?
- A ~ime se bavi
a. Izvolite.
{kol
- Re‘ijom.
Jeste li vi razredni sta- Je li to ono struja, voda,
rje{ina VII-1 razreda?
komunalije …
- Jesam. A {to to pitate?
- Pitam jer moj sin danas
PODJELA POSLA
e do}i u {kolu. Bolemo‘
ne
Srela se dva zemljaka u
stan je
Veneciji
- A ko telefonira?
- [to ti je svijet mali. Ni- Moj tata.
sam se nadao da }u te ovdje
sresti.
VOJSKA
- Iskreno re~eno i ja sam
Dob i ~ov jek poz iv za
iznena|en.
vojsku pa pita prijatelja:
- Jesi li ovdje do{ao po- [ta je najbolje uraditi da
slom?
me ne prime u vojsku?
- Nisam. Na medenom
- Povadi sve zube i sigusam mjescu.
te ne}e primiti.
rno
- Pa, gdje ti je supruga.
on izvjesnog vremeNak
- Sva{ta od tebe. Da je i
na ponovo se sretnu. Pita
ona do{la ko bi nam pazio
onaj {to je dao savjet:
trgovinu?
- Jesi li eskivirao vojsku?
- Jesam.
SRE]A
- Jesi li povadio sve zube?
Srela se dvojica pozna- Jesam.
nika nakon mnogo godina:
- Eto vidi{ kako dobar
.
vidio
o
- Nisam te dug
et zlata vrijedi.
savj
Jesi li se o‘enio?
- Nisu me primili jer imam
- Jesam, ima ve} 15 goravn e taba ne – kus aju} i
dina.
odgovori drugi.
- Kakva ti je ‘ena?
AFORIZMI
· BITI il´ NE - BITI !!!
Samo pitanje koga?
· Ko drugo me {kolu
gradi neka sam ide u nju.
· [amar nije ni{ta drugo
do odgovor iz prve ruke!
· Ko umre u jesen za
njega zime nema.
· Proda jem ku}u na
klizi{tu. Za oko mjesec dana
bit }e u centru grada
· Moj kom{ija je tako
ru‘an da i kada baci bumerang, on ne}e da mu se vrati.
· @ivi svaki dan kao da
ti je posljednji. Jednom }e{
biti u pravu.
SKANDINAVKA
BH GLAS
BR. 32
BORAC U
ARENI U
ST. RIMU
APARAT ZA
LAMINIRANJE
PAPIRA
VRSTA
KROKODILA
SLOŽITI STARJEŠINA
SE SKIM, ŽENSKOG OBMANJISUGLASITI SAMOSTANA
VATI
SE (Hrv.) U KATOLIKA
GRADIĆ
NA SARDINIJI
(ITALIJA)
ZVUK,
TON
(Mn.)
KOJI IMA
LALOPATIJU,
SMETNJU
GOVORA
(Grč.)
KULON
ČUVARI
KAMILA
NOSILAC
VISOKOG
ZVANJA (Lat.)
Anagram:
“GRADITI”
PRKOSITI,
INATITI
ŽIELJ
GRADA
SJENICE
U SRBIJI
HAJDUČKI
POMAGAČI
METAR
ŠVEDSKA
RUSKO
ŽEN.IME,
EKATERINA
STARA
UZVIK:HEJ
IME AMER.
GLUMICE
SPELING
SPRAVA ZA
NAVODNJAVANJE (Lat.)
ZIJAD
OD MILJA,
ZIJO
ZLATO
(Franc.)
TALASAST
· Draga! Kada ti nisi pored
mene nisu mi sve ovce na
broju.
· Kad sin li~i na oca onda
je to genetski a kada li~i na
kom{ iju onda je to uticaj
okoline!
· Bolje }utati i biti smatran
budalom, nego progovoriti i
otkloniti svaku sumnju.
· Ne volim mitinge, tu
najbolja mjesta uvijek zauzme
policija.
· Od {kole jo{ niko nije
umro, ali ne treba rizikovati
(Du{an Nedelkovski)
ŠP. RUKOMETAŠ,
MOROS
DNEVNI LIST,
NOVINE (It.)
RADIJ
ČADITI
UVALA,
ZALJEV
ONAJ KOJI
SE ZALAŽE
ZA NEKOG,
POSREDNIK
FABRIKA
ZA PROIZVODNJU
GNOJNOG
ĐUBRIVA
AMER.
PSIHOLOG,
NAUČNIK I
PISAC,
DANIJEL
TOPLI
PODNI
POKRIVAČ
(Mn.)
STARI
VOJNIK ILI
RATNIK
(Lat.)
RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: SLADOST, CIPELAR, EPONIMI, NARAVAN, KATETERI, IMUNIT, K,
ARIJA, RO, ATAR, METAL, CI, MIMIK, O, AMAZON, TARANIS, OTICATI, RILICAR, ISIJATI, JESENIK;
24
I BH GLAS I FEBRUAR
FEBRUAR2013
2013
FARUKS TRANSPORT
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI
Datum
Mjesto
Vrijeme
Datum
Datum
Mjesto
Vrijeme
Svakog
3. u
mjesecu
Svendborg
Nakskov
Maribo
Sakskøbing
Nykøbing
Stege
Næstved
Brøndby Strand
Hedehuse
BKC København
Nivå
Slagelse
Nyborg
Odense
Ejby
Kolding
09,00
12,00-13,00
14,00-14,30
15,00
16,00-17,00
18,00
19,00
09,00-10,30
11,00
12,00-16,00
19,00
10,00-11,00
12,00-13,00
14,00-16,00
17,00
18,00-19,00
Svakog
4. u
mjesecu
Svakog
5. u
mjesecu
Adresa:
Faruks Transport
Dyrehavegårdsvej 38
6000 Kolding
Svakog
6. u
mjesecu
Svakog
7. u
mjesecu
Vejle
Brande
Horsens
Silkeborg
Langå
Randers
Grenå
Hobrå
Hadsund
Støvring
Frederikshavn
Ostevro
Ålborg
Viborg
Skive
09,00
11,00
13,00-14,00
15,00-15,30
16,30
17,00-18,00
19,00
09,30
10,30
11,30
13,00-14,00
14,30
15,30-16,00
18,00
20,00
Svakog
8. u
mjesecu
Svakog
9. u
mjesecu
Mjesto
Vrijeme
Thisted
Bested
Nørre Nisum
Ringkøbing
Herning
Sdr. Felding
Varde
Esbjerg
Haderslev
Abenraa
Sønderborg
Tønder
09,00
10,00
11,00
13,00-14,00
16,00
17,00
18,00
19,00-20,00
08,00
09,00
10,00-11,00
13,00-14,00
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa
dolazimo na lice mjesta po
prethodnom dogovoru.
Kontakt telefoni:
Humanitarne pakete i donirana ortopedska
pomagala
FEBRUAR 2013 I BH GLAS I 25
26991626
vozimo besplatno!
60765140 / 60800141
26
I BH GLAS I
FEBRUAR 2013
FEBRUAR 2013
I BH GLAS I 27
NAKAFOOD
ŠIROKIIZBOR
DOMAĆIHPROIZV ODA
NAKA A/S
Vestermarksvej2
DK-8723Løsning
28 I BH GLAS I FEBRUAR 2013
Tlf./Telefax:
+4575839252
Web.:www .naka.dkEmail:[email protected]
www.naka.dk
Download

U - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine