UNIVERZITET U SARAJEVU
MEDICINSKI FAKULTET
SARAJEVO
– GRUPA AUTORA –
REFORMIRANI CURRICULUM
STUDIJA PRVE GODINE MEDICINE
SA SILABUSIMA PREDMETA
SARAJEVO, 2011.
AUTORI
Prof. dr Bakir Mehić
Prof. dr Amela Kulenović
Prof. dr Zakira Mornjaković
Prof. dr Nedžad Mulabegović
Prof. dr Amira Redžić
Prof. dr Jusuf Žiga
Prof. dr Zoran Hadžiahmetović
Prof. dr Semra Čavaljuga
Prof. dr Dragana Nikšić
Prof. dr Senija Rašić
Prof. dr Selma Aličelebić
Prof. dr Izet Rađo
RADNA GRUPA ZA EVALUACIJU CURRICULIMA
Doc. dr Eldan Kapur
Doc. dr Almira Hadžović Džuvo
Doc. dr Sabina Mahmutović Vranić
Doc. dr Maida Rakanović Todić
STRUČNI SARADNIK
Benjamin Vojniković, prof.
IZDAVAČ
Univerzitet u Sarajevu
Medicinski fakultet
za izdavača
Prof Dr Bakir Mehić
ŠTAMPA
SaVart
TIRAŽ
300 primjeraka
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
REFORMIRANI curriculum studija prve godine medicine sa silabusima predmeta/ [autori
Bakir
Mehić ...[et al.]. – Sarajevo: Medicinski
fakultet, 2011. – 124 str. ; 20 cm
ISBN 978-9958-608-31-5
1. Mehić, Bakir
COBISS.BH-ID 16014854
REFORMIRANI CURRICULUM
MEDICINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU
(prva generacija, akademska 2007/08 godina)
Ovaj dokument je rezultat napora nastavnika i saradnika Medicinskog fakulteta da curriculum Medicinskog fakulteta usklade sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br: 43 od 31. decembra 2008. godine), Zakona o
visokom obrazovanju (prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona Sarajevo” br: 22 od 27. avgusta 2010. godine), Pravilima studiranja za medicine, veterine, stomatologije i farmacije na Univerzitetu u Sarajevu za
studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom, Pravilnikom o
polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet
u Sarajevu, Senat, septembar, 2006) i Odluke o izmjenama i dopunama
pravilnika o polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama za studente
koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu,
Senat, juli, 2009).
NAČINI I METODE PROVJERE ZNANJA STUDENATA
Provjera znanja ne predstavlja samo problem procjene znanja, već
značajno određuje instrukcioni dizajn nastavnog procesa. Proces organiziranja i strukturiranja ispita ima uz aspekt izvodljivosti i primjenjivosti i edukativne aspekte. Provjera znanja treba da stimulira studenta da
poboljša vlastito obrazovanje i nastavi dalje učenje. Ispit ne bi trebalo
posmatrati kao metod individualne procjene znanja, već je to integralni
dio programa koji se prožima zajedno sa edukativnim dijelom.
Izabrane metode ispitivanja moraju biti prihvatljive kako ispitivačima, tako i studentima, da bi se obezbijedili relevantni rezultati ocjenjivanja. Izabrani metod evaluacije znanja mora biti odgovarajući u pogledu
njegovog uticaja na ukupnu edukaciju, te se planiranje ispita mora ba-
zirati na definiranim ciljevima edukativnog procesa i mora osigurati vjerodostojnost sadržaja koji se evaluira. Ispitna pitanja se određuju prema
prethodno, u silabusu predmeta, precizno definiranim ishodima učenja.
Ishodi trebaju odražavati ciljeve nastave, te moraju biti jasni i kratki,
ostvarljivi i mjerljivi. Ishodi učenja moraju biti podržani konsultacijama
i obaveznom literaturom, te se ne smije ispitivati ono što nije podržano
nastavnim procesom.
Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i praktični.
Provjera znanja se vrši u vidu kontinuirane provjere znanja u toku semestra (parcijalni ispiti) i kao završni ispit na kojem se utvrđuje konačna
ocjena.
Kontinuirana provjera znanja
Rad studenata se prati i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra (godine) trajnim praćenjem sveukupnog rada i znanja studenata u
svim oblicima nastave. Ocjenjivanje se vrši dodjeljivanjem bodova za
svaki oblik aktivnosti i provjere znanja i vještina u toku semestra.
U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti
predviđeno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra. Završni ispit se u strukturi ocjenjivanja može vrednovati sa najviše 50% bodova.
Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadaće i dr.) moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra. Ukupni
obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim
na predmetu, saglasno ECTS-u.
Način ispitivanja određuje matična katedra i prethodno je definiran
u silabusu predmeta. Predmetni nastavnik je obavezan da u toku realizacije nastave, izvršavanja samostalnih zadataka od strane studenata, te
njihovih priprema za savladavanje nastavnih sadržaja i provjeru znanja,
pomogne studentima organiziranjem i održavanjem redovnih, a po potrebi ili na zahtjev studenata i dodatnih konsultacija.
Konsultacije mogu biti organizirane u vidu kabinetskih ili konsultacija u učionici, korištenjem e-maila i drugih vidova elektronskih komunikacija, uz obavezu da se najmanje 5 sati sedmično planira za kabinetske
konsultacije.
U svrhu evidencije kontinuirane provjere znanja studenata formiraju
se posebni obrasci (portfolio) u koje se unose ocjene (bodovi) o uspješnosti studenata u usvajanju znanja i praktičnih vještina.
5
Preporučene metode kontinuirane provjere znanja su kolokviji, parcijalni ispiti i drugi oblici provjere znanja kao što su eseji, pismeni testovi
(MCQ testovi, check liste itd).
Završni ispit
Provjere znanja se organiziraju u utvrđenim terminima unutar nastavnog procesa. Završni ispit je završna provjera znanja stečenog za vrijeme nastavnog procesa, iz jedne ili više sadržajno povezanih nastavnih
grana. Završni ispit mora biti koncipiran na način da omogući studentu
polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao i dijelova gradiva koje
nije uspješno položio u toku kontinuirane provjere znanja. Ako student
za predviđene aktivnosti i provjere znanja tokom semestra osvoji broj
bodova koji zadovoljava kriterije za prolaznu ocjenu, nije obavezan izaći
na završni ispit, osim kod predmeta kod kojih je izlazak na završni ispit
ujedno i zadnja pojedinačna provjera znanja, što je prethodno navedeno u silabusu predmeta.
Ispit se polaže iz obaveznih i izbornih predmeta. Završni ispit se obavlja u toku posljednje sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon završetka
nastave. Student koji ne položi završni ispit može polagati popravni ispit
iz predmeta koji nije položio na kraju jednog semestra, odnosno studijske godine. Popravni ispit mora biti koncipiran tako da omogući studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao ili nije uspješno
položio do popravnog ispita. Između održavanja završnog i popravnog
ispita akademsko osoblje će konsultacijama sa studentima, pomoći studentu da se pripremi za polaganje popravnog ispita.
Završni ispit može biti pismeni, usmeni i praktični. Preporučena provjera znanja po Pravilima Senata je pismena. Svi oblici provjere znanja
su javni.
Studentska služba fakulteta će organizirati i utvrditi termine polaganja ispita za redovne studente tako da student može biti opterećen polaganjem najviše jednog ispita u istom danu. Studentska služba nema
obavezu organizacije i utvrđivanja termina polaganja ispita na opisani
način za studente koji ponovno slušaju i polažu jedan ili više predmeta.
Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od pet
dana od dana održavanja ispita uz obavezno oglašavanje termina u kojem student može izvršiti uvid u svoj rad. Pismeni ispitni radovi studenata se čuvaju do kraja studijske godine.
6
Predmetni nastavnik ne može vršiti provjeru znanja na završnom ispitu u prisustvu samo jednog studenta. Ukoliko je ispit usmeni, za predmete gdje ima više od jednog ispitivača, studenti se ravnomjerno raspoređuju javnim izvlačenjem, tako da svaki student pojedinačno izvlači
karticu sa imenom ispitivača kod kojeg polaže ispit.
Ukoliko je završni ispit samo pismeni, u strukturi ocjenjivanja može
se vrednovati sa najviše 50% bodova. Pri kombiniranim oblicima ispita
(pismeni i usmeni) ocjena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 40%
ocjene na ispitu. Ako je uz usmeni uključen i praktični dio ispita, ocjena
na pismenom ispitu čini najmanje 30% ocjene na ispitu.
Ako je ispit kombiniran (pismeni i usmeni ili pismeni, usmeni i praktični) prvo se polaže pismeni ispit, ukoliko student nije isti već uspješno
položio u toku kontinuirane provjere zanja. Praktični dio ispita može se
obaviti odvojeno od teorijskog dijela, a cijelokupni ispit mora se završiti
u roku 48 sati od početka ispita.
Pri kombiniranim oblicima ispita položeni dio pismenog ispita priznaje se na idućim ispitnim rokovima u toku iste školske godine. Pri
kombiniranim oblicima ispita (pismeni, praktični, usmeni) studentu se
priznaju svi prethodno položeni oblici (pismeni i praktični) u narednim
ispitnim rokovima za predkliničke predmete i samo pismeni dio, na ispitima kliničkih predmeta do kraja akademske godine.
Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrednuje se i
ocjenjuje na način uporediv sa (E)CTS sistemom. Ako je student ukupno
mogao osvojiti 100 bodova (u toku kontinuirane provjere znanja i završnom ispitu) konačna ocjena se zaključuje kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama),
nosi 95-100 bodova,
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), nosi 85-94 boda,
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), nosi 75-84 boda,
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), nosi 6574 boda,
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55-64 boda,
5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno
više rada) 50-55 boda.
5 (FX) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više
rada) ispod 50 bodova
U slučaju da niti jedan student ne postigne 95 bodova, što predstavlja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava može se korigirati
prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.
7
USLOVI ZA POHAĐANJE NASTAVE
U SKLADU SA (E)CTS BODOVANJEM
Prije početka nastave predmetu se dodjeljuje određeni broj (E)CTS
kredita. Broj (E)CTS kredita se određuje prema prethodno procijenjenom ukupnom radnom opterećenju studenta, a kroz procentualno učešće aktivnosti u ukupnom sistemu ocjenjivanja. Ove aktivnosti uključuju
aktivnosti kako slijedi:
1) nastavne sate
– pohađanje nastave
– aktivnost na svim oblicima nastave i sl.
2) sate van nastave
– izrada seminarske radnje,
– priprema za seminar,
– izrada domaćeg rada,
– priprema ispita,
– priprema za predavanje i sl.
Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadaće i dr.) moraju biti što je moguće ravnomjernije raspoređeni u toku
semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.
Primjer broj 1:
U silabusu predmeta navedeno je da predmet ima slijedeće nastavne
aktivnosti: predavanja, praktične vježbe, seminarski radovi, ispiti .
Procjena procentualnog učešća u sistemu ocjenjivanja izgledala bi na
slijedeći način:
– obavezno prisustvo nastavi 10%
– praktične vježbe 10%
– seminarski rad 10%
– parcijalni ispit 1 20%
– parcijalni ispit 2 20%
– parcijalni ispit 3 – završni ispit
30%
Primjer broj 2.
– praktične vježbe – seminari – parcijalni ispit 1 – parcijalni ispit 2 – završni ispit
25%
20%
25%
30%
8
NAPOMENA: U procjeni (E)CTS-a katedra mora uključiti i navesti sve silabusom planirane aktivnosti.
Procentualno učešće aktivnosti studenta u sistemu ocjenjivanja procjenjuje Katedra, a dostavlja se Uredu Dekana prije početka školske godine. Pri procjeni opterećenja studenta za svaki oblik aktivnosti OBAVEZNO je izvršiti procjenu potrebnog rada kojeg student mora uložiti u
pripremi i realizaciji te aktivnosti izvan kontakt sati.
Student stiče ECTS bodove tek nakon uspješno ispunjenih silabusom predmeta planiranih i definisanih obaveza, uključujući
uspješno polaganje svih planiranih oblika provjere znanja.
Student može prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog
ciklusa studija najviše šest (E)CTS studijskih bodova - kredita, ili
najviše jedan nepoloženi predmet, ukoliko on nosi više od šest (E)
CTS studijskih bodova-kredita, pod uvjetom da nepoloženi predmet koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za
slušanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini, što je definisano u silabusima predmeta. Student može upisati parni (2., 4., 6.,
8., 10. i 12.) semestar ukoliko zadovolji prethodno silabusom predmeta
definirane uslove.
Studenti koji ne polože ispit u redovnom i popravnom roku upisuju
predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe
izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni
predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.
Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student ponavlja) student je dužan uplatiti odgovarajuću naknadu čiju visinu
svojom odlukom utvrđuje Senat Univerziteta i Vlada Kantona.
ORGANIZACIJA NASTAVE
Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. Nastava
u zimskom semestru traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti
traju najduže 4 sedmice i organizuju se u nastavku prvih 16 sedmica za
svaki semestar. Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra (i zimski odmor)
traju 2 sedmice.
Medicinski fakultet organizuje jedan dodatni ispitni rok sa jednim
ispitnim terminom u zadnjoj sedmici augusta i prve dvije sedmice sep-
9
tembra. Ispitnom terminu, iz prethodnog stava ovog člana, mogu pristupiti studenti koji su ostvarili pravo polaganja završnih ispita tokom ljetnog i zimskog semestra u skladu sa nastavnim programom definisanim
u silabusima predmeta.
Nastava u ljetnom semestru počinje trećeg ponedjeljka u februaru
i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za
završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najduže 4 sedmice. Ljetni odmor i vannastavne aktivnosti uključujući i oblike provjere
znanja u augustovsko-septembarskom roku sa jednim terminom traju
8 sedmica.
Tačan akademski kalendar organizacije i realizacije studijskih programa za studijsku godinu utvrđuje i objavljuje Senat Univerziteta, najkasnije 60 dana prije početka nastave. Nastava se organizira i izvodi prema
utvrđenom rasporedu sati. Fakultet objavljuje raspored sati najkasnije
10 dana prije početka nastave. Praktični rad i stručna praksa mogu se
organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna
cjelina.
Za svaki predmet predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i rokove,
način provjere znanja (testove, projekte i sl.) i dužan je da isti dostavi prodekanu za nastavu najkasnije 15 dana prije početka predavanja. Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme
za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija.
Termini za konsultacije trebaju biti usklađeni sa nastavom tako da su dostupni studentima.
Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije
dopuštena.
U slučaju nužne promjene rasporeda sati i plana rada predmetni
nastavnik je obavezan najkasnije 24 sata prije promjene na javan i
transparentan način o tome obavijestiti studente.
Predmetni nastavnik je u skladu sa obavezama utvrđenim nastavnim planom i programom odgovaran za izvođenje svih oblika
nastave-predavanja, vježbi, seminara, praktičnog rada, kao i za
praćenje aktivnosti studenata i provjeru njihovog znanja.
Prijavljivanje izbornih predmeta i evidencija
Student prijavljuje izborne predmete koje želi da sluša i polaže u narednoj studijskoj godini tri sedmice prije početka nastave u zimskom semestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Silabusom predmeta
Katedra koja izvodi nastavu izbornog predmeta definiše minimalan
10
broj i maksimalan broj studenata koji može slušati izborni predmet.
Prvenstvo u izboru izbornog predmeta imaju studenti sa boljim prosječnim ocjenama u prethodnom semestru. Studenti prvog semestra upisuju predmete po izboru do popunjavanja maksimalnog broja. Po isteku
termina predviđenih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi studenata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na web
stranici fakutleta i oglasnoj tabli za svaki studijski predmet. Predmeti
koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije.
Studenti obavezne predmete ne prijavljuju posebno.
Prof Dr Bakir Mehić
Dekan
11
PRVI SEMESTAR
(Zimski semestar 1. godine)
NAZIV PREDMETA
Anatomija čovjeka 1
Histologija 1
Biologija stanice i
humana genetika
Medicinska etika i
sociologija
Urgentna medicinska
pomoć
Uvod u znanstvenoistraživački rad
Izborni predmet
UKUPNO
PREDAVANJA
(sati)
VJEŽBE
(sati)
SEMINARI,
PBL, DOMAĆI
RAD..., (sati)
UKUPNO
(sati)
ECTS
45
15
40
60
26
35
15
29
120
70
75
9
6
4.5
30
15
45
2.5
10
20
30
3
15
15
30
2.5
15
15
30
400
2.5
30
Izborni predmeti prvog semestra
Medicinski engleski jezik (Katedra za engleski jezik Filozofskog fakulteta)
Historija medicine (Katedra za socijalnu medicinu)
Prije nego što smo rođeni (Katedra za histologiju i embriologiju)
12
SILABUSI PREDMETA PRVOG SEMESTRA
Code BAM 011
Naslov predmeta: ANATOMIJA ČOVJEKA 1
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar I
Status: obavezni
Sedmica: 15
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Amela Kulenović
Uslov za pohađanje nastave: Nema uslova
ECTS kredita: 9
Ukupno časova:120
1. Ciljevi predmeta
Anatomija proučava normalnu građu ljudskog tijela. Cilj je kroz nastavu predmeta Anatomija čovjeka 1 proučiti Sistemsku anatomiju –
makroskopska obilježja organa, njihovu opskrbu krvlju, limfnu drenažu
i inervaciju. U sistemskom pristupu organi su grupirani prema zajedničkoj funkciji. Poseban naglasak u nastavi daje se opštim anatomskim
načelima važnima za razumijevanje građe i funkcije ljudskog tijela.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je upoznavanje studenta sa morfofunkcionalnom organizacijom sistema organa ljudskog tijela, kliničkom važnosti morfologije pojedinih organa i snalaženjem u prostornoj orijentaciji unutar
tijela, što je neophodan preduslov za daljnju nadogradnju i usvajanje
znanja i vještina iz Anatomije čovjeka 2 i kliničke medicine.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta Anatomija čovjeka 1 student će usvojiti sljedeća znanja:
Modul 1. Lokomotorni sistem.
Uvod u anatomiju, podjelu anatomije, anatomsku nomenklaturu,
orijentacione ravni ljudskog tijela.
Opšta i specijalna osteologija
Opšta i specijalna syndesmologia
Opšta myologija
Cilj modula: Studenta treba upoznati sa anatomskom nomenklaturom i latinskom terminologijom, morfologijom kostiju glave, trupa i
ekstremiteta, skeletom kao cjelinom, kao i sa zglobnim sistemom u
cjelini, te osnovnim elementima građe muskularnog sistema.
Modul 2. Kardiovaskularni i respiratorni sistem.
Systema vasorum, lymphaticum et nervorum - opšti dio
Cor -položaj morfologija i građa, vaskularizacija, inervacija, limfotok
pericard
Systema respiratorium položaj, podjela, morfologija i građa, vaskularizacija, inervacija limfotok. Pleura.
Sintopski odnosi organa kardiovaskularnog i respiratornog sistema.
13
Cilj modula: Studenta treba upoznati sa morfološkim principima građe
kardiovaskularnog i respiratornog sistema, vaskularizacijom, limfnom
drenažom i inervacijom pomenutih dijelova, kao i o holotopskim i sintopskim odnosima istih.
Modul 3 Digestivni i urogenitalni sistem
Systema digestorium - Tubus ingestoruis, tubus digestorius, tubus
excretorius, dentes, gll. salivariae maiores et minores, jetra, pancreas,
slezena. Položaj organa. Morfologija i građa, vaskularizacija, inervacija, limfotok, Peritoneum.
Sintopski odnosi organa digestivnog sistema.
Systema uropoeticum – položaj, makroskopska anatomija, građa i
sintopski odnosi, vaskularizacija, limfotok, inervacija.
Systema genitalia masculina et feminina - položaj morfologija i
građa. Sintopski odnosi, vaskularizacija, limfotok, inervacija.
Endokrini sistem i koža makroskopska anatomija, građa, vaskularizacija
Cilj modula: Studenta treba upoznati sa morfološkim principima građe digestivnog, urogenitalnog, endokrinog i integumentalnog sistema, vaskularizacijom, limfnom drenažom i inervacijom pomenutih
dijelova, kao i o sintopskim i holotopskim odnosima istih.
Kroz nastavu iz predmeta Anatomija čovjeka 1. student će ovladati
slijedećim vještinama:
– Vještine koje student treba znati nakon odslušane nastave:
1. Razumjevanje anatomske nomenklature latinske terminologije
2. Orijentacija dugih kostiju sa posebnim osvrtom na poznavanje
zglobnih površina
3. Mehaniku kretanja u zglobovima pojedinačno, veze među zglobnim tijelima.
4. Razlike između arterijskog, venskog i limfnog sistema.
5. Prepoznavanje makroskopske građe srca, organa respiratornog,
digestivnog, urogenitalnog, endokrinog sistema i kože
6. Prepoznavanje vaskularizacije, inervacije i limfne drenaže organa
kardiovaskularnog, respiratornog, digestivnog, urogenitalnog i
endokrinog sistema
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti nakon odslušane
nastave:
1. Prepoznavanje svakog organa pojedinačno
2. Postaviti organ u tačan položaj i prepoznati njegove sintopske
odnose na anatomskim modelima
Nakon odslušane nastave iz predmeta Anatomija čovjeka 1 student bi
trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. Posmatrati čovjeka kao morfo-funkcionalnu cjelinu kroz poznavanje određene anatomske strukture sa aspekta sistematske anatomije.
2. Znati da bez usvojenih znanja iz Anatomije 1 neće moći naučiti i
razumjeti kompleksne topografske odnose unutar ljudskog tijela
što je neophodan preduslov da bi u daljnjem školovanju ovladao
znanjima i vještinama iz kliničke medicine.
14
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku
- predavanja (45 sati) za sve studente
- seminari (15 sati) za grupe ne veće od 25 studenata
- vježbe (60 sati) za grupe ne veće od 10 studenata
predavanja - učenje makroskopske anatomije uz pomoć anatomskih
preparata, i kompjuterske simulacije
interaktivna nastava na:
a)seminarima - problem orijentisano učenje sa unaprijed pripremljenim temama i aktivnim učešćem studenta
b)vježbama - nadgledano učenje na humanim preparatim, vježbanje na izoliranim dijelovima skeleta, organima i zglobovima
U toku trajanja nastave studentu će biti omogućeno samostalno učenje na izoliranim dijelovima skeleta zglobova i organa
5. Metode procjene
znanja
Parcijalni ispit 1 (lokomotorni sistem): MCQ test sa 30 pitanja +
praktični dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
16–18 tačnih odgovora 6 bodova
19–21 tačnih odgovora 7 bodova
22–24 tačnih odgovora 8 bodova
25–27 tačnih odgovora-
9 bodova
28–30 tačnih odgovora 10 bodova
2. Praktični dio se sastoji iz orijentacije pojedinačnih kostiju trupa i
glave, analize i prepoznavanja koštanih struktura na pojedinačnim
kostima, kao i prepoznavanje odgovorajućih zglobova trupa i glave
uz analizu elemenata i mehanike zgloba. Praktični dio sadrži 5 pitanja, 3 koštana i 2 zglobna preparata. Svako pitanje nosi maksimalno
2 boda-ukupno 10.
Parcijalni ispit 1
MCQ test 10 bodova +praktični dio 10 bodova = ukupno 20 bodova.
Napomena: student može pristupiti praktičnom dijelu samo
ukoliko položi MCQ test.
Parcijalni ispit 2 (kardiovaskularni i respiratorni sistem):
MCQ test sa 30 pitanja + praktični dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
16–18 tačnih odgovora 6 bodova
19–21 tačnih odgovora 7 bodova
22–24 tačnih odgovora 8 bodova
25–27 tačnih odgovora-
9 bodova
28–30 tačnih odgovora 10 bodova
2. Praktični dio se sastoji iz orijentacije pojedinačnih organa kardiovaskularnog i respiratornog, analize i prepoznavanja makroskopskih
struktura na pojedinačnim organima, kao i prepoznavanje odgovorajućih vaskularnih, limfnih i nervnih elelemenata koji učestvuju u krvnoj, limfnoj i nervnoj obskrbi pojedinačnih organa. Praktični dio sadrži 5 pitanja, kardiovaskularni sistem (2 pitanja), respiratorni sistem (3
pitanja). Svako pitanje nosi maksimalno 3 boda-ukupno 15.
15
Parcijalni ispit 2
MCQ test 10 bodova +praktični dio 15 bodova = ukupno 25 bodova.
Napomena: student može pristupiti praktičnom dijelu samo ukoliko položi MCQ test.
Parcijalni ispit 3 (digestivni, urogenitalni, endokrini i integumentarni sistem): 20 pitanja u formi MCQ testa + praktični dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
16–18 tačnih odgovora 6 bodova
19–21 tačnih odgovora 7 bodova
22–24 tačnih odgovora 8 bodova
25–27 tačnih odgovora-
9 bodova
28–30 tačnih odgovora 10 bodova
2. Praktični dio se sastoji iz orijentacije pojedinačnih organa digestivnog, urinarnog, muškog i ženskog genitalnog i endokrinog sistema,
analize i prepoznavanja makroskopskih struktura na pojedinačnim organima, kao i prepoznavanje odgovorajućih vaskularnih, limfnih i nervnih elelemenata koji učestvuju u krvnoj, limfnoj i nervnoj obskrbi pojedinačnih organa. Praktični dio sadrži 5 pitanja, iz svakog organskog
sistema po jedno. Svako pitanje nosi maksimalno 3 boda-ukupno 15.
Parcijalni ispit 3
MCQ test 10 bodova +praktični dio 15 bodova = ukupno 25 bodova.
Napomena: student može pristupiti praktičnom dijelu samo ukoliko položi MCQ test.
STUDENTI KOJI SU REDOVNO PRISUSTVOVALI PREDAVANJIMA, PRISUSTVOVALI I REDOVNO OVJERAVALI VJEŽBE I SEMINARE, TE POLOŽILI
SVE PARCIJALNE DIJELOVE, NE MORAJU IZLAZITI NA ZAVRŠNI ISPIT.
OCJENA NA ZAVRŠNOM ISPITU PREDSTAVLJA ZBIR BODOVA IZ SVIH
SASTAVNIH DIJELOVA PREDMETA, TJ. PRISUSTVOVANJA I AKTIVNOG
UČEŠĆA NA VJEŽBAMA, PREDAVANJIMA I SEMINARIMA TE BROJA
BODOVA SA PARCIJALNIH ISPITA (vidi kumulativna ocjena). GRADIVO
IZ PARCIJALNIH DIJELOVA KOJE NISU POLOŽILI TOKOM SEMESTRA
PUTEM GORE DEFINISANIH PARCIJALNIH ISPITA, STUDENTI MORAJU
USMENO ODGOVARATI NA KRAJU SEMESTRA.
ZAVRŠNI ISPIT SE SASTOJI OD USMENOG I PRAKTIČNOG DIJELA (IDENTIFIKACIJA STRUKTURA I ELEMENATA NA HUMANOM PREPARATU) SA
10 ISPITNIH PITANJA:
ZAVRŠNI ISPIT (ukupno 70 bodova)
1. KOST TRUPA
2. ZGLOB ILI SPOJ TRUPA
3. KOST GLAVE
4. ZGLOB ILI SPOJ GLAVE
5. ORGAN RESPIRATORNOG SISTEMA
6. ORGAN KARDIOVASKULARNOG SISTEMA
7. ORGAN DIGESTIVNOG SISTEMA
8. ORGAN URINARNOG SISTEMA
9. ORGAN MUŠKOG ILI ŽENSKOG REPRODUKTIVNOG SISTEMA
10. ENDOKRINA ŽLIJEZDA
16
STUDENTI KOJI SU POLOŽILI POJEDINE PARCIJALNE DIJELOVE,
OSLOBAĐAJU SE POLAGANJA TOG DIJELA GRADIVA NA
ZAVRŠNOM ISPITU.
1. Prisustvo na predavanjima + prisustvo i aktivan rad na vježbama +
prisustvo i aktivan rad na seminarima nose 30 bodova
2. Parcijalne provjere znanja (sve 3) sa ili bez završnog ispita nose 70
bodova.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
5 (F, FX)
6 (E)
7 (D)
Broj
bodova
≤ 54
55–64
65–74
8 (C)
9 (B)
10 (A)
75–84
85–94
95–100
Ocjena
6. Literatura
Opis ocjene
Ne zadovoljava minimalne kriterije
Zadovoljava minimalne kriterije
Općenito dobar, ali sa značajnim
nedostacima
Prosječan, sa primjetnim greškama
Iznad prosjeka, sa ponekom greškom
Izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim
greškama
Obavezna
UDŽBENICI:
• Kulenović, Kapur, Voljevica: Lokomotorni sistem, DES, Sarajevo, 2007
• Jalšovec D: Sustavna i topografska anatomija čovjeka, Školska
knjiga, Zagreb, 2005.
• Anatomsko-hirurške regije ljudskog tijela, Institut za anatomiju.
Medicinski fakultet, Sarajevo
ANATOMSKI ATLASI
• Sobotta: Atlas anatomije čovjeka, Slap, Jastrebarsko 2001. ili
• Netter F.: Atlas anatomije čovjeka, Data status Beograd, 2004.
Proširena
• Perović D.: Anatomija čovjeka I i II
• Krmpotić Nemanić J, Marušić A: Anatomija čovjeka, Medicinska
naklada Zagreb, 2004
Dopunska:
• Leonhard, Kahle, Platzer: Priručni anatomski atlas, Medicinska naklada
Zagreb, 2006
7. Napomena:
Predavanja, vježbe i seminari održavaju se prema izvedbenom programu nastave Katedre za anatomiju. Broj studenata po asistentu je
10. Parcijalnoj provjeri pristupaju studenti koji su pozitivno ocijenjeni
na vježbama i seminarima.
Opravdanost izostanaka sa vježbi dokazuje sa vjerodostojnim potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi 20% izostanaka sa cjelokupne nastave.
Termin konsultacija za studente je svaki radni dan od 12 - 14 sati uz prethodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail: [email protected]
17
PLAN PREDMETA:
ANATOMIJA ČOVJEKA 1
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Uvod u anatomiju. Istorijski razvoj. Podjela anatomije. Anatomski položaj i orjentacione ravni. Anatomska terminologija. Podjela sistematske anatomije.
Opšta osteologija (razvoj, građa i tipovi kostiju). Opšta sindezmologija (podjela spojeva među kostima, podjela i karakteristike nepokretnih spojeva, zglobovi, elementi zgloba, podjela zglobova).
Opšta miologija (vrste mišićnog tkiva, karakteristike poprečno
prugastog mišićnog tkiva, pripoj i vanjski izgled skeletnog mišića,
pomoćne strukture, funkcija mišića).
Columna vertebralis (opšte karakteristike, os sacrum, os coccygis,
veze i zglobovi kičmenog stuba).
Vježbe: Kralješci. Opšte karakterisitke. Specijalne karakterisitke
vratnih, grudnih i slabinskih kralješaka. Os sacrum. Os coccygis.
Kičmeni stub kao cjelina. Primarne i sekundarne krivine. Veze i
zglobovi kičmenog stuba.
Seminar: Klinička anatomija kičmenog stuba
1
Predavanje: Kosti trupa (sternum i opšte karakteristike rebara,
grudni koš kao cjelina, spojevi grudnog koša: artt. sternocostales,
artt interchondrales, artt. costovertebrales)
Kosti i spojevi ramenog pojasa i nadlaktice (scapula, clavicula,
humerus, art. sternocostalis, art. acromioclavicularis, syndesmosis
coracoacromialis, art. humeri)
Vježbe: Kosti trupa (sternum, opšte i specijalne karakteristike rebara, zglobovi trupa)
Kosti i spojevi ramenog pojasa i nadlaktice (scapula, clavicula,
humerus, art. sternocostalis, art. cromioclavicularis, syndesmosis
soracoacromialis, art. humeri)
Seminar: Načini prikazivanja koštano-zglobnog sistema gornjeg
ekstremiteta, centri okoštavanja
1
Predavanje: Kosti podlaktice i šake
Art. cubiti, artt. manus
Vježbe: Kosti podlaktice (radius i ulna) i šake (carpus, metacarpus,
phalanges)
Spojevi kostiju podlaktice i šake
Seminar: Mehanika pokreta zglobova gornjeg ekstremiteta.
1
2
2
1
1
2
2
1
2
2
2
1
2
1
18
Sedmica
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Koštana zdjelica kao cjelina
Femur, juncturae cinguli pelvici, art. coxae
Tibia, fibula, patela, art. genus
Vježbe: Os coxae, pelvis kao cjelina, femur, tibia, fibula, patela
Juncturae cinguli pelvici, art. coxae, art. genus, sindezmotski spojevi potkoljenice
Seminar Klinički značaj zgloba kuka, zglob kuka kod djeteta, klinički značaj koljenog zgloba i mehanika kretanja
1
1
1
2
2
Predavanje: Ossa tarsi, ossa metatarsi, phalanges, zglobovi stopala
Lubanja kao cjelina, kosti neurokranijuma-pregled i osnovne karakteristike
Vježbe: Ossa tarsi, ossa metatarsi, phalanges, zglobovi stopala
Os frontale, os occipitale, os parietale, os temporale, os sphenoidale
Seminar: Sljepoočna kost, cavitas tympani, antrum mastoideum,
labyrinthus osseus, kanali u sljepoočnoj kosti
1
2
Predavanje: Krov i baza lubanje, otvori na bazi lubanje i njihov
anatomski značaj, meki tjemenci)
Kosti viscerocranijuma, pregled i osnovne karakteristike
Vježbe Baza i krov lubanje
Os ethmoidale, maxilla, os zygomaticum, os lacrimale, os nasale, vomer, os palatinum, concha nasalis inferior, mandibula, os hyoideum
Seminar: Klinička anatomija lobanje
1
Predavanje: Topografski prostori lobanje i kranio-facijalne šupljine
Spojevi i zglobovi glave
Vježbe: Kosti viscerokranijuma, topografski prostori lobanje, kranio-facijalne šupljine, orbita, cavitas nasi, fossa infratemporalis et
pterygopalatina, antropometrijske tačke
Vezivni i hrskavični spojevi među kostima glave, art. temporomandibularis, atr. atlantooccipitalis i art. atlantoaxialis)
Seminar: Osifikacija kostiju glave i njen sudsko-medicinski i antropološki značaj i građa kostiju glave
PARCIJALNI ISPIT 1
2
1
2
Predavanje: Respiratorni sistem - osnovne anatomske karakteristike,
funkcija. Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et
internus, larynx (vaskularizacija, inetvacija limfna drenaža)
Dušnik, dušnice i pluća
Vježbe: Respiratorni sistem
Seminar: Segmenta bronchopulmonalia, kliničko-anatomski, radiološki i hirurški značaj
2
1
2
2
1
2
2
2
1
2
1
1
4
1
19
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Pluća - principi funkcionalne anatomije, arterijske i
venske vaskularizacije limfna drenaža i inervacija
Opšta angiologija, osnove građe krvnog i limfnog sistema, veliki
i mali krvotok
Srce
Vježbe: 1. Respiratorni sistem
Srce
Seminar: Funkcionalna i primjenjena anatomija srca i perikarda
1
Sedmica 10.
Predavanje: Srce, fetalna cirkulacija
Vježbe: Medijastinum, podjela i sadržaj
Srce
Seminar: Kliničko-anatomski značaj vaskularizacije srca
PARCIJALNI ISPIT 2
3
1
3
1
Sedmica 11.
Predavanje: Usna šupljina, podjela, sadržaj, anatomski odnosi,
vaskularizacija, limfa i inervacija
Ždrijelo, jednjak, želudac, crijeva, makroskopska anatomija, vaskularizacija inervacija i funkcija
Vježbe: Cavitas oris, usne, obrazi, zubi, krajnik, tvrdo i meko nepce, palatum durum et molle, jezik, mišići i inervacija, glandulae
salivariae maiores et minores
Pharynx, gutanje (deglutio), oesophageus
Seminar: Usna šupljina i pharynx, put zalogaja, akt gutanja-anatomska osnova
1
Predavanje: Žlijezde s vanjskim i unutrašnjim lučenjem, jetra, gušterača, sistem vene portae, crijeva
Razvoj mezenterijuma, peritoneum-opšte karakterisitke
Vježbe: Ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum), intestinum crassum, vaskularizacija, inervacija i limfotok.
Hepar, sintopski odnosi jetre, jetra i peritoneum, izvodni žučni vodovi, sistem v.portae, porto-kavalne anastomoze, pancreas, izvodni vodovi, vaskularizacija, inervacija i limfotok
Seminar: Razvoj mezenterija i posljedice prirastanja dorzalnog
mezenterija
2
Predavanje: Urinarni sistem - pregled, bubrezi, makroskopska
anatomija, građa, nefron, ovojnice bubrega, vaskularizacija,
segmentacija i funkcija.
Izvodni aparat bubrega, ureteri, mokraćni mjehur, uretra feminina
Vježbe: Urinarni sistem
Urinarni sistem i retroperitoneum
Seminar: Anatomija presjeka trbušne duplje i načini prikazivanja
(RTG, CT, MR, ERCP, UZ)
2
Sedmica 9.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
1
1
1
3
1
2
2
2
1
1
2
2
1
1
2
2
1
20
Sedmica
Sedmica 14.
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Polni organi žene - pregled, jajnik, jajovod, materica,
vagina, vanjski genitalni organi, vaskularizacija i inervacija, veze
polnih organa žene, limfna drenaža male zdjelice u žene.
2. Polni organi muškarca - pregled, testis i skrotum, epididimis,
duktus deferens, vaskularizacija, limfotok i inervacija, funiculus
spermaticus, descensus testis.
Vježbe: Polni organi žene
Diaphragma pelvis i urogenitale.
Seminar: Primjenjena antomija reproduktivnog sistema
2
Predavanje: Polni organi muškarca, prostata, muška uretra, penis
Endokrine žlijezde
Koža i derivati kože
Vježbe: Polni organi muškarca
Endokrine žlijezde, primjenjena anatomija i funkcija, koža i derivati kože
Seminar: Klinička anatomija endokrinog sistema
1
1
1
2
2
PARCIJALNI ISPIT 3
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili žele popraviti ocjenu.
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
2
2
2
1
1
21
Code BAM 012
Naslov predmeta: HISTOLOGIJA 1
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar I
Status: obavezni
Sedmica: 15
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Zakira Mornjaković
Uslovi za pohađanje nastave: Nema uslova
ECTS kredita: 6
Ukupno časova: 70
1. Ciljevi predmeta
Steći znanja o morfofunkcionalnim karakteristikama stanica i tkiva
ljudskog organizma za čiju se observaciju na nivou svjetlosne i elektronske mikroskopije usvajaju i osnovna znanja o najčešće korištenim
cito(histološkim) tehnikama i metodološkim pristupima.
Steći znanja o normalnoj strukturi tijela kroz integracije istovrsnih i raznovrsnih staničnih populacija, te specifičnosti strukturnih elemenata
intercelularnog matriksa i vlakana.
Usvojena znanja iz Histologije 1 osnova su za razumijevanje patomorfoloških promjena u etiopatogenezi bolesti na celularnom nivou. Za
bolje poznavanje biologije tkiva stiču se i nove, osnovne spoznaje u
kemijsko/biokemijskoj specifičnosti reprezentativnih stanica i tkiva.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je osposobljavanje studenta da građu čovjekova tijela shvati kao cjelinu sastavljenu od pojedinih međusobno integriranih
strukturnih komponenti i njihovih organizacionih modaliteta, te da na
temelju vlastitog iskustva mikroskopiranjem i analizom stekne sigurnost u prepoznavanju važnih citoloških i histoloških struktura.
Na predavanjima, vježbama i seminarima usvaja se teoretsko znanje i
savladava se vještina praktičnog mikroskopiranja histoloških preparata
i analize elektronskomikroskopskih snimaka.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta „Histologija 1“ student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Funkcionalna citologija sa osnovama histotehnologije
Cilj modula je upoznati studenta s normalnom mikroskopskom i submikroskopskom građom ljudskih stanica sa pozicija njihove morfološke i
funkcionalne raznolikosti, te značaj povezanosti promjena strukturnih
elemenata stanica s klinički manifestnim poremećajima a na bazi različitih
histotehnoloških pristupa.
Modul 2. Histologija tkiva
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta s normalnom mikroskopskom
i submikroskopskom građom ljudskih tkiva i njihovim morfološkim i funkcionalnim različitostima.
Kroz nastavu predmeta„Histologija 1“ student će usvojiti slijedeće vještine:
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. promatrati i analizirati citološke i histološke preparate
2. mikroskopirati preparate krvnih razmaza imerzionim objektivom
3. analizirati i interpretirati elektronomikrografe
4. ispravno interpretirati uočene morfološke strukturne detalje na
bazi različitih histotehnoloških pristupa
5. samostalno nacrtati citološke i histološke preparate
6. samostalno obilježiti strukturne dijelove na crtežima citoloških i
histoloških preparata
22
– Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. izrada preparata u rutinskom radu histoloških laboratorija
2. izrada preparata za elektronsku mikroskopiju
3. izrada histokemijskih i imunohisto/citokemijskih preparata
4. mjerenja strukturnih dijelova u svjetlosnoj i elektronskoj mikroskopiji
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. ispravno promatranje citoloških i histoloških preparata preduslov je
za dobru analizu
2. dobra analiza preparata preduslov je za dobro upoznavanje njegove građe
3. dobro poznavanje normalne mikroskopske i submikroskopske građe stanica i tkiva preduslov je za razumijevanje njihovih funkcija
4. poznavanje normalne građe i funkcije stanica i tkiva neophodan je
preduslov za bolje razumijevanje brojnih poremećaja
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja ex catedra (15 sati) za sve studente,
– praktičnih vježbi (26 sati) za grupe ne veće od 12 studenata,
– interaktivnog učenja (24 sata) za sve studente, te
– repetitorija praktičnih vježbi (3 sata) za sve studente.
Napomena: Na satima interaktivnog učenja vrši se kontinuirana provjera znanja, odnosno pripreme studenta za praćenje teoretske nastave, te procjenjuje pokazana aktivnost za interaktivni odnos, s ciljem
otklanjanja dilema, a na bazi rasprave i dodatnih obrazloženja.
5. Metode procjene
znanja
Kriteriji ocjenjivanja usvojenih znanja i vještina na praktičnoj teoretskoj
nastavi (identični za oba modula):
Kriterij ocjenjivanja za module
Maksimalno Minimalno bodova
1i2
bodova
(bodovi za prolaz)
Znanja i vještine na praktičnim
15
8
vježbama
Znanja i aktivnosti u interaktivnoj
10
6
nastavi
Parcijalni ispit
25
13
Ukupno:
50
27
Kriteriji ocjenjivanja
na praktičnim vježbama
Maksimalno
bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Znanja i vještine na praktičnim
vježbama (ukupno)
15
8
Pojedinačno po vježbi
2,5
1,5
23
RAZRADA I TUMAČENJE OCJENJIVANJA - vježbe
Ocjena znanja
Bodovi po vježbi
Ne zadovoljava
0
Zadovoljava
1,5
Srednje
2,0
Najbolje
2,5
Napomene:
• U svakom modulu se ocjenjuje po šest vježbi, s tim da se prva vježba modula 1 ispituje u programu druge vježbe.
• Student u svakoj vježbi mora da osvoji minimum (1,5 bodova).
• Ako student izostane s vježbe dobiva 0 bodova, a ako je izostanak
opravdan tu vježbu treba nadoknaditi.
KRITERIJ OCJENJIVANJA INTERAKTIVNE NASTAVE
Kriterij ocjenjivanja
za Modul 1
Maksimalno
bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
Znanja i aktivnosti u interaktivnoj (seminarskoj) nastavi
10
6
Pojedinačna po predavanju
1,66
0,9
RAZRADA I TUMAČENJE OCJENJIVANJA – interaktivna nastava
Ocjena znanja
Bodovi
6
0,9
7
1,0
7
1,1
8
1,2
8
1,3
9
1,4-1,5
10
1,66
KRITERIJ OCJENJIVANJA PARCIJALNOG ISPITA
Kriterij ocjenjivanja
za Modul 1
Parcijalni ispit
Maksimalno bodova
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
25
13
24
RAZRADA I TUMAČENJE OCJENJIVANJA – parcijalni ispit
Ocjena znanja
Bodovi
6
10
7
16–18
8
19–21
9
22–23
10
24–25
Ocjena za pismeni i praktični dio ispita je zajednička.
Zbir svih bodova prevodi se u kumulativnu ocijenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
Napomena:
• Na vježbama se vrši kontinuirana provjera savladanih vještina i znanja.
• Na interaktivnoj nastavi vrši se startno testiranje znanja svakog
studenta iz sadržaja teme koja se obrađuje u datoj sedmici. Testiranje studenata na postavljeni zadatak je u pisanoj formi, ocjenjuje se
i ostaje u portfoliju studenta kao dokument.
• Parcijalni, završni i popravni ispit iz predmeta “Histologija 1”
obavljaju se pismeno u formi eseja, a uključuju praktični rad na
obradi dva histološka preparata i jednog elektronomikrografa.
Završni ispit:
Kroz završni ispit u formi eseja ispitat će se gradivo pređeno kroz module.
Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz, bilo u pojedinačnom modulu, bilo u oba, pristupa polaganju nepoloženog modula u
popravnom roku koji se organizuje nakon završene dopunske nastave.
Uslov za pristup na popravni ispit su već ostvareni minimalni bodovi za
prolaz na praktičnim vježbama.
Također, u ovom terminu pruža se i mogućnost za korekciju ocjene
svim zainteresiranim studentima koji su već postigli pozitivne rezultate na oba modula, kroz obnovljenu provjeru znanja i vještina za oba
modula.
6. Literatura
Obavezna:
1. Luis Carlos Junqueira i Jose Carneiro: OSNOVI HISTOLOGIJE. Prevod
sa engleskog jezika jedanaestog izdanja knjige Basic Histology. Izdavač: Data status, 2005. Beograd.
2. Mustafa Hrnjičević i saradnici: FUNKCIONALNA CITOLOGIJA. Društvo
anatoma BiH, Sarajevo, 1999.
3. Zakira Mornjaković i saradnici: Praktikum-atlas “CD histoloških preparata tkiva i organa”. Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet,
Sarajevo, 2005.
25
6. Literatura
Dopunska:
1. Selma Aličelebić, Zakira Mornjaković, Irfan Šuško: Osnove histološke
tehnike, Univerzitet u Sarajevu, 2007.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 11.30-13.00 sati uz
prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
[email protected]
26
PLAN PREDMETA HISTOLOGIJA 1
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Oblik nastave i gradiva
Predavanje: UVOD. Historijat, kadrovi i organizacija rada Instituta.
Uvod u predmet. Hijerarhijski model organizacije ljudskog tijela
sa čvornim tačkama u razvoju citologije, histologije i embriologije. Međusobna uslovljenost oblika i funkcije. Osnovni principi
histoloških tehnika i metoda. Mjerni sistemi.
3
Vježbe: histološki laboratorij
Obdukcija eksperimentalne životinje
Izrada histološkog preparata
2
Predavanje: Indirektni i direktni dokazi o postojanju PLAZMALEME: izgled na elektronskom mikroskopu. Molekularna organizacija plazmaleme i osnovni podaci o hemijskom sastavu. Matriks
plazmaleme: fosfolipidi i holesterol. Njihova uloga u celularnoj
membrani. Funkcija matriksa: mehanička i u prometu malih molekula - prosta difuzija. Proteini: integralni i periferni. Doprinos
proteina funkciji plazmaleme. Spektrin, Band 3 protein, Glikoforin. Uloga transmembranskih proteina u transportu malih molekula i jona. Proteinski kanali: akveusni i jonski. Proteinski nosači:
uniport, simport i antiport. Proteinski nosači i aktivni transport:
kalijum-natrijum pumpa, aktivni transport jona kalcijuma. Jonofori: valinomicin i gramicidin. Karbohidrati bioloških membrana
i njihov funkcionalni značaj. Egzocitoza - konstitutivna i regulirana. Endocitoza. Pinocitoza-tečna faza i receptorima posredovana
faza. Klatrinske i neklatrinske obložene vezikule. Fagocitoza: Fc receptori i receptori za prepoznavanje oligosaharida. Transcelularni
transport malih molekula i transcitoza
Vježbe: plazmalema
1. okrugla stanica
2. piramidna stanica
3. stanična membrana (TEM)
4. mikrovili (TEM)
Sedmica 3.
Broj
časova
Predavanje: ENDOSOMI, LIZOSOMI I PEROKSISOMI. Način dokazivanja, građa granične membrane, pH i funkcija. Uloga endosoma u distribuciji pinocitozom unesenog materijala: LDL partikula,
transferina i epitelnog faktora rasta (EGF-a). LIZOSOMI: granična
membrana, pH i enzimski sastav lumena organele. Način identifikacije. Funkcija lizosoma i njeni poremećaji: inkluziona celularna
bolest. Peroksisomi: morfologija, identifikacija, funkcija
Vježbe: membranske organele
1. lizosom (TEM)
2. endosom (TEM)
3. peroksisom (TEM)
2 IU
1
2
2 IU
1
2
27
Sedmica
Sedmica 4.
Oblik nastave i gradiva
Predavanje: ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM I RIBOSOMI. Granulirani i agranulirani ER (SM, TEM i druge tehnike koje omogućuju
međusobnu diferencijaciju). Ribosomi i sinteza proteina. Ostale
funkcije RER-a: glikozilacija proteina, sinteza oligosaharida, modeliranje i remodeliranje peptidnih molekula i sinteza fosfolipida.
Funkcije SER-a: detoksikacija stranih supstanci, Ca-sekvestrirajući
odjeljak
Vježbe: membranske organele
1. granulirani i agranulirani endoplazmatski retikulum (TEM)
2. granulirani endoplazmatski retikulum (SM-indirektno)
3. agranulirani endoplazmatski retikulum (SM-indirektno)
Sedmica 5.
Predavanje: GOLGI-JEV APARAT. Fotomikroskopska obilježja.
Ultrastruktura, cis, media i trans zona. Komunikacija među cisternama. Funkcija pojedinih zona. Uloga TGR (Trans Golgi Retikuluma) kao distributivnog centra biosintetskog materijala u celuli:
mehanizam selekcije i segregacije materijala. Uloga Golgi-a u
nastajanju zrelih formi polipeptidnih hormona, neuropeptida i
enkefalina. Sekretorne vezikule. MITOHONDRIJI. Mikroskopska
diferencijacija. Ultrastruktura. Građa i funkcija vanjske membrane. Sastav intermembranskog prostora. Unutrašnja membrana:
lipidi- kardiolipin. Proteini unutrašnje membrane: enzimi respiratornog lanca, ATP- sinteze i specifični transportni proteini. Matriks
mitohondrija. Enzimi matriksa i njihova funkcija. Matriks granule.
Mitohondrijalna DNA i druge nukleinske kiseline. Sinteza proteina
u mitohondrijama. Razmnožavanje mitohondrija. Teorija porijekla
mitohondrija. Mitohondrijalne bolesti
Vježbe: membranske organele
1. Golgi-jev aparat (TEM)
2. žljezdana stanica (gl. thyreoidea – SM i TEM)
3. mithondrij (TEM)
Sedmica 6.
Predavanje: CITOSOL. Opće odlike i sastav. Osobitosti proteina
sintetiziranih u citosolu. Proteini stresnog odgovora. Receptori
steroidnih hormona u citosolu. Dugovječni i kratkovječni proteini, način njihovog prepoznavanja i uloga proteolitične mašinerije
citosola. Citoskelet. Aktinski filamenti: građa, distribucija, funkcija
s posebnim osvrtom na celularni korteks i mikrovile. Mikrotubuli.
Centrosom. Centriol i cilije: ultrastruktura i funkcija. Intermedijerni
filamenti, njihovi tipovi i medicinski značaj. Pridruženi proteini s
posebnim osvrtom na kinezin i citoplazmatski dinein. Specifični
sastojci citosola: glikogen, masne kapljice i pigmenti
Broj
časova
2 IU
1
2
2 IU
1
2
2 IU
1
28
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 6.
Vježbe: citosol i njegovi sastojci
1. mast u citosolu
2. pigment u citosolu
3. aktinski filamenti (TEM)
4. intermedijerni filamenti (TEM)
5. mikrotubuli (TEM)
6. kinocilije (SM, TEM)
Sedmica 7.
Predavanje: NUKLEUS I ŽIVOTNI CIKLUS CELULE. Svjetlosnomikroskopske karakteristike: broj, forma, nukleoplazmatski indeks,
sastojci i njihov afinitet za boje. Ultrastrukturne karakteristike:
nuklearni omotač s osvrtom na porni kompleks, hromatin, nukleolus. Celularni ciklus i starenje stanice s osvrtom na faktore rasta.
CELULARNE VEZE. Zonula adherens, zonula occludens, desmosom i hemidesmosom, nexus i celula-matriks veze
Vježbe: nukleus i celularne veze
1. nukleus (SM –broj i oblik, TEM)
2. mehaničke celularne veze (TEM)
3. komunikacijske celularne veze (TEM, SEM)
Sedmica 8.
Parcijalni ispit Modula 1.
Ispit se polaže pismeno i praktično u trajanju od po jednog sata.
Sedmica 9.
Predavanje: EPITELNO TKIVO. Definicija i klasifikacija tkiva s
osvrtom na embrionalno porijeklo. Pokrovni epiteli. Jednostavni
pokrovni epiteli: pločasti, izoprizmatični, prizmatični. Složeni pokrovni epiteli: pločasto slojeviti epitel, epitel prelaznog tipa i pseudostratificirani prizmatični epitel. Morfološke osobine, podgrupe,
rasprostranjenost i funkcija svih tipova pokrovnih epitela. Žljezdano epitelno tkivo: morfofunkcionalne karakteristike žljezdanih
epitelnih stanica, žljezdani ciklus, klasifikacija žlijezda po obliku
- cjevaste i mjehuraste; po mehanizmu sekrecije - merokrine, holokrine i apokrine; po mjestu izbacivanja žljezdanog produkta endokrine, egzokrine, parakrine i autokrine; po hemijskoj prirodi
sekreta - polipeptidi, glikoproteini i biogeni amini
Vježbe: pokrovni i žljezdani epiteli
1. bazalna lamina (TEM)
2. jednoslojni pločasti epitel (SM)
3. jednoslojni cilindrični epitel (SM)
4. pseudoslojeviti epitel
5. mnogoslojni pločasti neoroženi epitel
6. prelazni epitel
7. egzokrina žlijezda - tubulusna, alveolarna
Broj
časova
2
2 IU
1
2
2
2 IU
1
2
29
Sedmica
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: VEZIVNO TKIVO. Uloga i klasifikacija. Rijetko vezivno
tkivo: morfološke, funkcionalne i ultrastrukturne osobine. Hemijski sastav i tipovi vlakana. Celule rijetkog vezivnog tkiva: autohtone - fibrociti, fibroblasti, adipociti, mezenhimne celule, histiociti,
mastociti i celule došljaci - Ne, Eo, Ba leukociti, limfociti i monociti.
Morfološke, funkcionalne i hemijske osobine intercelularne supstance, njena mehanička i fizikohemijska svojstva. Retikularno
vezivno tkivo: celule, vlakna. Rasprostranjenost i uloga. Gusto vezivno tkivo: građa, uloga, podvrste i rasprostranjenost. Elastično
vezivno tkivo. Sluzno vezivno tkivo. Njihova građa i uloga. Masno
tkivo: unilokularno i multilokularno (bijelo i mrko masno tkivo).
Rasprostranjenost i uloga
2 IU
Vježbe: vezivna tkiva u užem smislu i s posebnim karakteristikama
1. mezenhim
2. retikularno vezivno tkivo
3. neformirano gusto vezivno tkivo
4. formirano gusto vezivno tkivo
5. bijelo masno tkivo
6. fibroblast (TEM)
2
Predavanje: HRSKAVIČNO TKIVO. Hijalina, elastična i vlaknasta
hrskavica. Ultrastrukturne, hemijske i funkcionalne osobitosti
hondrocita, intercelularne amorfne mase i vlakna. Fizičke osobine
i rasprostranjenost hrskavičavog tkiva. Ishrana hrskavice i njeno
prenošenje transplantatima. Koštano tkivo. Celule koštanog tkiva: morfološke i funkcionalne osobitosti – osteociti, osteoblasti
i osteoklasti. Intercelularna supstanca: vlakna – hemijski sastav,
raspored i mehanička uloga; amorfna organska supstanca – sastav i porijeklo; anorganske materije - hemijski sastav i mogućnost
supstitucije kalcijuma radioaktivnim metalima. Morfologija i raspored kristala. Mrežasto i lamelarno koštano tkivo. Kompaktno i
spongiozno koštano tkivo. Arhitektonika cjevastih i pljosnatih
kostiju. Periost: građa i uloga. Osteogeneza: intramembranska i
endohondralna. Uobličavanje kostiju. Mehanička i metabolička
uloga koštanog tkiva
2 IU
Vježbe: potporno vezivno tkivo
1. hijalina hrskavica
2. elastična hrskavica
3. lamelarno koštano tkivo
4. endohondralno okoštavanje
5. osteocit (TEM)
1
1
2
30
Sedmica
Sedmica 12.
Oblik nastave i gradiva
Predavanje: KRV I LIMFA. Krv: krvna plazma – sastav i fizikohemijska svojstva; uobličeni elementi krvi. Crvena krvna zrnca: oblik,
veličina, građa, hemijski sastav i uloga. Leukociti: granulociti
– neutrofilni, eozinofilni, bazofilni, agranulociti – limfociti i monociti. Krvne pločice: porijeklo i građa. Tinktorijalna i ultrastrukturna svojstva uobličenih elemenata krvi. Limfa: limfna plazma,
celularni sastav limfe i njeno porijeklo. Koštana srž. Lokalizacija i
rasprostranjenost u zavisnosti od životne dobi. Histološka građa
produktivne koštane srži. Razvoj uobličenih elemenata krvi
Vježbe: krv i koštana srž
• Periferna krv
• eritrocit
• limfocit (SM, TEM)
• neutrofilni granulocit (SM, TEM)
• eozinofilni granulocit (SM, TEM)
• trombocit (SM, TEM )
• Razmaz koštane srži (imerzija)
Sedmica 13.
Predavanje: MIŠIĆNO TKIVO. Definicija i podjela mišićnog tkiva.
Poprečnoprugasto mišićno tkivo. Nastanak, oblik i veličina poprečnoprugastog mišićnog vlakna. Sarkolema, sarkoplazma, nukleusi i miofibrili: svjetlosnomikroskopske i elektronomikroskopske osobine. Hemijski sastav i molekularna organizacija miofibrila.
Mehanizam mišićne kontrakcije. Radna muskulatura srca: morfološka i ultrastrukturna svojstva srčanih mišićnih celula (kardiocita).
Specifične intercelularne veze. Miofibrili: sličnosti i razlike u odnosu na skeletno mišićno tkivo. Sprovodna i endokrina muskulatura
srca: porijeklo, građa, ultrastruktura, lokalizacija i uloga. Glatko
mišićno tkivo: oblik, veličina i građa glatke mišićne celule. Specifičnosti u građi i mehanizmu kontrakcije glatkog mišićnog tkiva
Vježbe: mišićno tkivo
1. glatko mišićno tkivo
2. skeletno mišićno tkivo (SM, TEM)
3. srčano mišićno tkivo (SM, TEM)
4. sprovodna muskulatura srca (SM)
5. endokrini kardiomiociti (TEM)
Broj
časova
2 IU
1
2
2 IU
1
2
31
Sedmica
Sedmica 14.
Oblik nastave i gradiva
Predavanje: NERVNO TKIVO. Nervna celula, neuron: tijelo – oblik,
veličina, sastav. Produžeci nervne celule: dendriti i aksoni – izgled,
sastav i funkcija. Ultrastrukturne i histohemijske karakteristike neurona. Nervno vlakno i njegovi omotači - mijelinska i Schwannova ovojnica, struktura i substruktura. Histofiziologija neurona.
Sinapse: tipovi i substruktura. Neuromuskularna ploča - motorna
ploča. Nervno potporno tkivo: morfologija, substruktura i funkcija ependimnih, makroglijskih i mikroglijskih celula. Mehanizam i
značaj degeneracije i regeneracije nervnog vlakna. Morfofiziologija neuroglandularnih celula
Broj
časova
2 IU
1
Vježbe: nervno tkivo
1. multipolarni neuron
2. pseudounipolarni neuron i amficiti
3. astrociti (TEM)
4. oligodendroglija (TEM)
5. mikroglija (TEM)
6. nervna vlakna (SM, TEM)
2
Sedmica 15.
Parcijalni ispit modula 2
Ispit se polaže pismeno u trajanju od jednog sata i praktično u
trajanju od jednog sata.
3
Sedmica 16.
U ovoj sedmici obavit će se završni ispit (M1 za studente koji su
položili M2; M1 + M2 za studente koji nisu položili niti jedan modul), korekcija ocjene modula, te upis završne ocjene za studente
koji su stekli uslove.
Sedmica 17-19.
Dopunska nastava:
U ove tri sedmice u terminima redovne nastave obavit će se
nastavne aktivnosti prema želji studenata, a po pitanju otklanjanja
nejasnoća i dopunskih obrazloženja. Takođe će se u terminima
vježbi izvršiti nadoknada – dopuna aktivnosti iz segmenta
praktične nastave.
Sedmica 20.
Popravni završni ispit
Ova sedmica je namijenjena provjeri usvojenih znanja i vještina studenata koji nisu stekli uslove za upis završne ocjene u 16. sedmici.
32
Code BAM 013
Naslov predmeta: BIOLOGIJA STANICE I HUMANA GENETIKA
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar: I
ECTS kredita: 4.5
Status: obavezni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 75
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Amira Redžić
Uslovi za pohađanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta
Kroz predmet Biologija stanice i humana genetika studenti će se upoznati sa osnovama savremene nauke o biologiji stanice i osnovama
genetike, a čija su dostignuća danas neophodna za razumijevanje, dijagnostiku i terapiju bolesti kod čovjeka i što je najvažnije budućnost
medicine. Predmet obrađuje i dio molekularne biologije, razvojne biologije, ekologije i genetike sa posebnim naglaskom na važne molekularne
mehanizme koji se svakodnevno otkrivaju i potvrđuju kao integrativni
faktori različitih područja biološke znanosti relevantne za medicinsku
problematiku.
2. Svrha predmeta
Usvojena znanja će osposobiti studente za evaluaciju kompleksnih odnosa humane stanice u organizmu, kao cjelini. Poznavanje osnovnih načela
genetike je neophodno za adekvatno pozicioniranje nasljeđivanja (normalnih i patoloških stanja) i njegove uloge u kontroli zdravlja čovjeka.
3. Ishodi učenja
Kroz predmet “Biologija stanice i humana genetika” student će usvojiti
slijedeća znanja:
Modul 1. Biologija ćelije/stanice
Cilj modula: upoznavanje studenata sa tipovima ćelijske organizacije i savremenim saznanjima o univerzalnoj strukturi i funkciji ćelijskih organela.
Modul 2. Molekularna genetika ljudskog genoma
Cilj modula: upoznavanje studenata sa strukturom, molekularnom organizacijom i funkcijom genetičkog materijala (DNK, geni, hromosomi)
Modul 3. Molekularno-genetički mehanizmi reprodukcije
Cilj modula: upoznati studente sa načinima reprodukcije bioloških sistema
Modul 4. Molekularna osnova i principi protoka genetičke informacije
Cilj modula: upoznati studente sa temeljnim genetičkim mehanizmima
– Centralna dogma molekularne biologije – CDMB
Modul 5. Humana genetika
Cilj modula: upoznati studente sa zakonitostima i tipovima biološkog
nasljeđivanja normalnih i patoloških osobina.
Modul 6. Mutageneza, karcinogeneza, teratogeneza
Cilj modula: upoznati studente sa uzrocima, tipovima i posljedicama
poremećaja nasljedne osnove, mogućnostima reparacije, te genetičkim
uzrocima kancerogeneze i teratogeneze.
Modul 7. Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju
Cilj modula: upoznati studente sa osnovnim principima tehnologije rekombinantne DNK i mogućnostima primjene u medicini.
Kroz nastavu predmeta ”Biologija stanice i humana genetika“ student
treba savladati slijedeće vještine:
33
- vještine sa kojima će se student upoznati:
1. uzimanje antropometrijskih podataka i obrada istih,
2. izrada nativnih preparata,
3. izrada trajnih preparata,
4. izrada kariograma,
5. slaganje kariograma.
- vještine koje student treba praktično znati izvesti:
1. mikroskopiranje,
2. heredografiju.
4. Metode učenja
Nastava je organizovana u vidu predavanja i vježbi povezanih jednakim
tematskim cjelinama. Predavanja se održavaju u amfiteatru po principu
da se prezentira svo gradivo koje se kasnije razrađuje na vježbama.
Vježbe se izvode u grupama po 25 studenata u sali za vježbe gdje se
posvećuje pažnja individualnom radu svakog studenta (u toku vježbi) u
cilju boljeg razumijevanja eksperimentalnog rada i razvijanja praktičnih
vještina.
Na seminarima studenti zajedno sa nastavnikom/nastavnicima raspravljaju i rješavaju problem/e i slučajeve sa teorijskog i praktičnog dijela nastave. U toku seminara se koriste različite metode rada: projektni
zadatak, prezentacija studenata u manjim ili većim grupama, diskusija...
Konsultacije: se koriste se za dodatna pojašnjenja iz praktičnog ili teoretskog dijela nastave svakim radnim danom prema potrebama studenata.
Samostalan rad: priprema teorijskog dijela nastave ili seminarskog
rada ili domaće zadaće (priprema za praktičnu nastavu-vježbe), savladavanje gradiva (učenje).
5. Provjera znanja
1. Praktični dio – vježbe vrši se kontinuirana provjera znanja i savladanih vještina.
2. Teoretski dio
Polaže se parcijalno, u vidu tri testa koji se realiziraju tokom semestra u
kojem se nastava izvodi: prvi u 6-oj; drugi u 10-oj i treći u 15-oj sedmici .
U toku interaktivne nastave se vrši stalna provjera znanja svakog studenta iz sadržaja teme koja se obrađuje.
Na svakom testu se može osvojiti maksimalno po 30 bodova (ukupno na
tri testa 90 bodova), a za prolaznu ocjenu je neophodno najmanje osvojiti po 16 bodova na svakom testu (ukupno 48 bodova), plus najmanje
po dva boda iz eseja.
Na kraju svakog testa se nalazi po jedno pitanje na koje student treba da
odgovori u formi eseja (opširnije, do ½ stranice teksta. Posebnu težinu eseja
ima tačno prikazan crtež/šema). Znači, treba napisati/nacrtati/obilježiti najvažnije o tom problemu. Esejsko pitanje nosi od 1 - 5 bodova i ti bodovi se
dodaju (sabiraju) broju bodova osvojenih na svakom pojedinačnom testu.
Ukoliko student nije zadovoljio na testu, ili nije zadovoljan ocjenom, ima
mogućnost ponovnog polaganja na završnom ispitnom roku.
Redovno pohađanje i aktivnost na nastavi, domaći zadaci, aktivno učešće
u interaktivnoj nastavi, na seminarima..... se ocjenjuje od 2 do 5 bodova.
34
5. Provjera znanja
3. Završni ispit:
Da bi student mogao pristupiti završnom ispitu morao je prethodno prisustvovati predavanjima i vježbama (minimalno 80%), te imati prolazno
ocijenjenu aktivnost u toku nastave. Opravdanost izostanka sa nastave
(predavanja i vježbi) se dokazuje validnim opravdanjem.
Na završnom ispitu studenti polažu dio koji nisu položili tokom kontinuirane provjere znanja.
Studenti koji su tokom kontinuirane provjere znanja uspješno položili
(osvojili bar minimum bodova neophodnih za pozitivnu ocjenu ) ne moraju izlaziti na završni ispit i zaključuje im se konačna ocjena.
U popravnom roku koji se organizuje nakon završene dopunske nastave
pruža se mogučnost za korekciju ocjene svim zainteresiranim studentima koji su već postigli pozitivne rezultate.
Formiranje ukupne-kumulativne (završne) ocjene:
Završna ocjena se formira na temelju ukupnog broja osvojenih bodova
po svim kriterijima: pismenom provjerom teorijskog zananja (test i esej),
redovno pohađanje i aktivnost na nastavi, mogući domaći zadaci.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna:
1. Redžić A.: Hromosomi i ćelijski ciklus – uvod u citogenetiku. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2001.
2. Berberović LJ., Šošić B., Redžić A.: Vrijeme Genetike. Institut za NIRR
KCU Sarajevo, Sarajevo, 2007.
3. Diklić V. et al.: Biologija sa humanom gentikom. Medicinska knjiga,
Beograd, 1997.
4. Đuričić E, Ibrulj S.: Praktikum biologije i humane genetike. Jež, Sarajevo, 2002.
Dopunska:
1. Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. : Citogenetičke metode - Primjena u
medicini. INGEB Sarajevo, Sarajevo, 2008.
2. Berberović LJ., Hadžiselimović R.: Rječnik Genetike. Svjetlost,
Sarajevo, 1986.
Proširena:
1. Cooper M. i sar.: Stanica - molekularni pristup. Medicinska naklada,
Zagreb, 2004.
2. Smajilagić A., Redžić A., Gavrankapetanović I. (2008): Molekularnobiološki aspekti tkivnog inženjerstva kosti. Institut Za NIRR KCU
Sarajevo, Sarajevo.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
[email protected]
35
PLAN PREDMETA:
BIOLOGIJA STANICE I HUMANA GENETIKA
Broj
časova
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 1.
Predavanja: Stanica. Biologija danas, molekularna biologija stanice.Evolucija prokariotskuh i eukariotskih stanica. Stanica kao
eksperimentalni model. Opći plan građe stanice, hemijska građa
stanice. Uloga enzima kao bioloških katalizatora.
Stanična membrana: strukture stanične membrane, transport
malih molekula, transport velikih molekula (endocitoza i fagocitoza), struktura i organizacija matriksa, površina stanice, međustanične interakcije, interakcije stanice i matriksa.
Citoskelet – mikrofilamenti. Intermedijalni filamenti, mikrotubuli.
Vježba: Antropometrija i antroposkopija
3
Predavanja: Jedro, transport u/iz jedra: jedrov omotač, hromatin,
jedarce (struktura i funkcija). Endoplazmatski retikulum, Goldžijev
aparat, Lizosomi, Mitohondrije, Ribosomi. Za sve organele građa,
funkcija, posljedice usljed poremećaja iste.
Vježba: Mikroskop i tehnika mikroskopiranja
3
Predavanja: Nukleinske kiseline.
Hromosomska organizacija genetičkog materijala (od DNK do
hromosoma).
Genom čovjeka (nuklearni i mitohondrijski).
Gen i genetička informacija: struktura (introni, egzoni, promotor,
terminator) i funkcija.
Vježba: Ćelijska dioba – mitoza (posmatranje preparata u ćelijama vrška korijena luka Allium cepa)
2
Predavanja: Uvod u molekularnu biologiju: Replikacija DNK
(karakteristike, enzimi, značaj).
Stanični ciklus: Stanični ciklus eukariotske stanice, kontrolne
tačke, regulacija staničnog ciklusa. Jedro u mitozi, jedarce, faze
mitoze.
Vježba: Mejoza (preparati testisa skakavca)
2
Predavanja: Mejoza, gametogeneza:
Genetičko značenje mejoze, gametogeneza (spermatogeneza i
oogeneza).
Genetička rekombinacija:
– homologna: sinapsis, hijazme, crossing-over
– nehomologna (insercijske sekvence i transposomi)
Oplodnja, Determinacija i diferencijacija pola čovjeka (uloga polnih hromosoma).
Vježba: Gametogeneza: Spermatogeneza (preparati miša Mus
musculus), oogeneza.
2
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
2
2
3
3
3
36
Sedmica 6.
Test I: Studenti podijeljeni u dvije grupe po 2 sata
Vježba: Kariotip čovjeka (posmatranje preparata – metafazni hromosomi u limfocitima periferne krvi čovjeka).
2
2
Sedmica 7.
Predavanja: Načela medicinske genetike:
Konsekvence mejoze: porijeklo i uzroci nerazdvajanja homologih
hromosoma, hromosomske garniture.
Hromosomske aberacije: numeričke i strukturne.
Sindromi i patološka stanja kao posljedica hromosomskih aberacija (etiologija, incidenca, karakteristike, posljedice i rizik ispoljavanja/ponavljanja).
Vježba: Normalni i patološki kariogram
2
Predavanja: Biosinteza staničnih sastojaka. Sinteza i dorada RNK
– transkripcija:
Molekularna osnova i principi protoka genetičke informacije
Transkripcija – sinteza RNK (od DNK do RNK)
– enzim RNK polimeraza (struktura, tipovi, funkcija)
– faze procesa transkripcije
– transkripcija strukturnih gena – (DNK→ iRNK; kod→kodon;
karakteristike)
– struktura iRNK kod pro- i eukariota
– obrada (procesing) primarnog transkripta –preiRNK
– splajsing i alternativno prekrajanje
Vježba: Mehanizam nastanka numeričkih aberacija kod čovjeka.
(primarno nerazdvajanje autosoma).
2
Predavanja: Sinteza i dorada proteina:
Translacija genetičke informacije (od RNK do proteina), genetički
kod.
Aktivacija aminokiselina. Inicijacija, elongacija i terminacija translacije.
– funkcija iRNK, tRNK, rRNK u procesu translacije
– karakteristični enzimi i proteinski faktori
Regulacija sinteze proteina kod pro- i eukariota.
Vježba: Primarno nerazdvajanje polnih hromosoma, sekundarno
nerazdvajanje.
2
Sedmica 10.
Test II: studenti podijeljeni u dvije grupe po 2 sata
Vježba: Polni hromatin - Barrovo tijelo. Izrada nativnih preparata
ćelija bukalne sluznice i posmatanje pod mikroskopom.
2
2
Sedmica 11.
Predavanja: Mutacije: molekularna biologija u medicini i sisitem
reparacije:
Biološki varijabilitet.
– tipovi genskih mutacija i posljedice (primjeri)
– mutageni agensi
Mehanizmi za reparaciju: prereplikativna i postreplikativna reparacija.
Vježba: Osnovni zakoni nasljeđivanja–Mendelova pravila.
2
Sedmica 8.
Sedmica 9.
3
3
3
3
37
Predavanja: Načela medicinske genetike:
Mendelovsko i ne-Mendelovsko nasljeđivanje. Mendelovi principi nasljeđivanja. Monohibridno nasljeđivanje.
Osnovne zakonitosti, principi i tipovi biološkog nasljeđivanja:
– hromosomska teorija nasljeđivanja (genski lokusi, aleli, genotip, fenotip, raspodjela gena i osobina, ekspresivnost i penetrabilnost gena)
– interakcija alelnih gena–monogensko nasljeđivanje: (dominantno, recesivno, intermedijarno, kodominantno - primjeri).
Vježba: Nasljeđivanje normalnih i patoloških stanja kod čovjeka
(autosomno nasljeđivanje, polno nasljeđivanje, primjeri). Zadaci
iz genetike.
2
Predavanja: Mendelovsko i ne-Mendelovsko nasljeđivanje:
Interakcija nealelnih gena – poligensko nasljeđivanje (aditivna i
komplementarna poligenija; epistaza).
Nasljeđivanje vezano za polne hromosome (kompletno i nekompletno polno vezano nasljeđivanje; polno ograničeno i polno
uslovljeno nasljeđivanje). Mitohondrijsko nasljeđivanje.
Slobodna kombinacija gena, genske karte.
Genetika tumora: razvoj i uzroci nastanka. Protoonkogeni, onkogeni, tumor-supresor geni. Tumori – stanični ciklus, apoptoza,
uloga telomere u tumorima. Molekularna biologija u sprečavanju
i liječenju raka.
Vježba: Multipli aleli, nasljeđivanje krvnih grupa; poligensko nasljeđivanje. Primjeri. Zadaci iz genetike.
2
Predavanja: Genetičko inženjerstvo:
Principi genetičkog inženjerstva. Oblici kloniranja. Etički principi
i načela. Tehnologija rekombinovane DNK. Banke gena. Vektori.
Genska terapija: uloga i značaj
Vježba: Genetika, zadaci. Simboli u genealoškim shemama.
Rodoslovna stabla. Izrada heredograma.
2
Sedmica 15.
Test III: studenti podijeljeni u dvije grupe po 2 sata
2
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
3
3
3
38
Code BAM 014
Nivo: dodiplomski
Naslov predmeta: MEDICINSKA ETIKA I SOCIOLOGIJA
Godina: I
Semestar: I ECTS kredita: 2,5
Status: obavezni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 45
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Jusuf Žiga
Uslovi za pohađanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studente sa sociološko-medicinskim znanjima, neophodnim
za razumijevanje uzročno-posljedičnih veza bolesti i zdravlja ljudi,
uputiti ih u osnove bioetike, uključujući i kontroverze unutar iste, te
ukazati im na druge društveno važne izazove sa kojima će se susretati
u medicinskoj praksi.
2. Svrha predmeta
Kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi osposobiti ih da uspješno koriste stečena znanja i vještine za razumijevanje ne samo bioloških, nego i društvenih zakonitosti života, kritičko rasuđivanje o nezdravom načinu življenja u modernim društvima, etičkim sunovratima,
biološko-ekološkim debalansima, kao i praćenje najnovijih trendova u
domenu promoviranja „umijeća življenja”, odnosno društvenog angažmana u zaštiti zdravlja ljudi.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta „Medicinska etika i sociologija“ studenti će
usvojiti sljedeća znanja:
Modul 1. Nastanak i razvoj medicinske sociologije
Cilj modula je upoznavanje studenata sa predmetom proučavanja
Medicinske sociologije, njenim odnosom prema drugim sociološkim
disciplinama (Sociologija rada; Sociologija morala; Sociologija naselja;
Sociologija porodice...), te metodama i tehnikama sa kojima se služi.
Modul 2. Medicina i druge znanosti
Cilj modula je ukazati na značaj odnosa medicine i drugih graničnih
znanstveno-stručnih područja, upoznati studente sa potrebom interdisciplinarnog dijaloga liječnika i filozofa, etičara, psihologa, sociologa, pravnika, genetičara, teologa, među kojima su, nerijetko prisutna
kontroverzna stajališta o vrlo važnim pitanjima koja se tiču medicinske
djelatnosti, odnosno medicinske deontologije i bioetike.
Modul 3. Medicina i zdravlje
Cilj modula je osposobljavanje studenata za pojmovno razumijevanje bolesnih i zdravih stanja, njihovih vanjskih i unutarnjih ishodišta,
opserviranje problematike društvenog stigmatiziranja ovisnika, HIVpozitivnih i hendikepiranih osoba, te upoznavanje sa najznačajnijim
međunarodnim organizacijama, konvencijama i dogovorima o zaštiti
zdravlja ljudi.
Modul 4. Normalno i devijantno u društvu
U okviru ovog modula studenti će se upoznati sa temeljnim odrednicama normalnog i devijantnog ponašanja ljudi, njihovim mogućim ishodištima i posljedicama sa posebnim osvrtom na sociopatološka stanja,
te odnosu medicine prema istim.
39
Modul 5. Socijalizacija ličnosti
Cilj modula je pojmovno razumijevanje socijalizacije ličnosti od strane
studenata, sa posebnim osvrtom na učenje profesionalne uloge medicinara, specifičnosti liječničke profesije, te značaja odnosa liječnika
i pacijenta.
Modul 6. Novi trendovi u medicinskoj djelatnosti
Cilj modula je upoznati studente sa značajem interdisciplinarnog pristupa u dijagnosticiranju i saniranju bolesnih stanja, kako ih, u društvenom smislu prevenirati, kako se boriti sa izazovima sve većeg narastanja broja osoba koje doživljavaju duboku starost, epidemijom
mentalnih problema u savremenim društvima i sl.
Modul 7. Čovjek, rađanje i eko-sistem
Cilj modula je upoznati studente sa alarmirajućim pokazateljima narušavanja biološko-ekološke ravnoteže i drugih debalansa na planetarnoj razini.
Modul 8. Zdravstvo i društvo
Cilj modula je upoznati studente sa značajem društveno-ekonomskih
pretpostavki za razvoj zdravstvene djelatnosti, sa evidentnim ograničenjima u pravu na ravnopravnost pri zdravstvenoj zaštiti, te izazovima
vezanim za različite svojinske odnose u zdravstvenim ustanovama.
Kroz nastavu predmeta „Medicinska etika i sociologija“ studenti će
ovladati slijedećim vještinama:
- Vještine koje student treba znati praktično izvesti:
1. Odabrati najadekvatnije metode i tehnike u prikupljanju relevantnih sociološko-medicinski informacija i podataka u društvu,
2. Primijeniti odgovarajuću obradu i evaluaciju prikupljenih podataka
iz oblasti bioetike i medicinske sociologije,
3. Primijeniti odgovarajuću metodologiju u pisanju i javnom prezentiranju seminarskih radova,
4. Izrada elaborata za istraživački projekat u oblasti bioetike i medicinske sociologije,
5. Primijeniti interdisciplinarni pristup u razumijevanju bolesnih i
zdravih stanja,
6. Usvojiti temeljne principe u učenju društvene uloge medicinara.
- Vještine koje student treba poznavati:
1. Prepoznavanje relevantne literature iz bioetike i medicinske sociologije,
2. Pravilna upotreba literature iz bioetike i medicinske sociologije,
3. Služiti se internetskim bazama podataka vezanim za bioetiku i medicinsku sociologiju.
Nakon odslušane nastave studenti bi trebali usvojiti slijedeće stavove:
1. Nužnost interdisciplinarnog pristupa u razumijevanju bolesnih i
zdravih stanja,
2. Usvojiti biomedicinska načela,
3. Usvojiti temeljne principe u učenju uloge medicinara,
40
4. Imati pozitivan stav prema najznačajnijim međunarodnim organizacijama, konvencijama i dogovorima o zaštiti zdravlja ljudi,
5. Imati kritički odnos prema narušavanju biološko-ekološke ravnoteže i drugim alarmirajućim debalansima na planetarnoj razini,
6. Zalagati se za zaštitu zdravih, a ne samo saniranje bolesnih stanja
ljudi („umijeće življenja“).
4. Metode učenja
Nastava će se realizirati u oblicima:
– predavanja (30 sati) za sve studente,
– vježbe (15 sati), za grupe ne veće od 20 studenata,
– prezentiranje seminarskih radova,
– dijalozi o pitanjima iz nastavnog sadržaja (interaktivni angažman
studenata)
5. Metode procjene
znanja
Način ocjenjivanja:
a) Parcijalna provjera znanja (esej)
Ocjene:
Ocjena A - 20 studentskih bodova
Ocjena B - 17 studentskih bodova
Ocjena C - 15 studentskih bodova
Ocjena D - 12 studentskih bodova
Ocjena E - 10 studentskih bodova
Ocjena F - 0 studentskih bodova
b) Parcijalna provjera znanja (test)
Ocjene:
Ocjena A - 20 studentskih bodova
Ocjena B - 17 studentskih bodova
Ocjena C - 15 studentskih bodova
Ocjena D - 12 studentskih bodova
Ocjena E - 10 studentskih bodova
Ocjena F - 0 studentskih bodova
c) Seminarski rad: 10 studentskih bodova
d) Završna provjera znanja (test)
Ocjene:
Ocjena A - 50 studentskih bodova
Ocjena B - 45 studentskih bodova
Ocjena C - 40 studentskih bodova
Ocjena D - 35 studentskih bodova
Ocjena E - 30 studentskih bodova
Ocjena F - 0 studentskih bodova
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
41
6. Literatura
Obavezna:
– Jusuf Žiga, Sociologija medicine (V dopunjeno izdanje) BKC, Sarajevo, 2003
Proširena:
– Slaven Letica, Gordana Cerjan-Letica, Medicinska sociologija,
Univerzitet u Bihaću, 2001.
– Ejub Ćehić, Koje je zanimanje za mene, Kultura, Beograd, 1990,
– Jovan Ristić, Medicina i društvo, Radnička štampa, Beograd, 1975,
– Erih From, Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed, Zagreb, 1976,
Dopunska:
– BIMA journal br. 7/2006
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
[email protected] ili [email protected]
42
PLAN PREDMETA:
MEDICINSKA ETIKA I SOCIOLOGIJA
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
sati
Predavanje: Nastanak i razvoj Medicinske sociologije; Predmet i
metode proučavanja Medicinske sociologije; Odnos prema drugim sociološkim disciplinama (Sociologija rada, Sociologija morala; Sociologija naselja..); Uvod u Medicinsku etiku.
Vježbe: Podjela tema za seminarske radove
2
Predavanje: Medicina i druge znanosti (Medicina i etika; Kontroverze o pravu na život i „pravu na smrt“; Kontroverze o genetskom
inžinjeringu; Kontroverze o transplantiranju ljudskih organa)
Vježbe: Prezentiranje seminarskih radova na teme: „Kontroverze
o humanom kloniranju; Kontroverze o transplantiranju ljudskih
organa
2
Predavanje: Medicina i druge znanosti (medicina i estetika, medicina i društvene znanosti)
Vježbe: Prezentiranje seminarskih radova iz oblasti bioetike i
medicinske deontologije
2
Predavanje: Medicina i zdravlje (Pojmovno razumijevanje bolesnih i zdravih stanja; Vanjska i unutarnja ishodišta bolesti i zdravlja
ljudi); Najznačajnije međunarodne organizacije, konvencije i dogovori o zaštiti zdravlja ljudi.
Vježbe: Prezentiranje seminarskih radova vezanih za ishodišta
bolesnih i zdravih stanja ljudi
2
Sedmica 5.
Predavanje: Normalno i devijantno u društvu
Vježbe: Priprema i realiziranje I parcijalne provjere znanja (esej)
2
1
Sedmica 6.
Predavanje: Sociopatološka stanja u društvu (Odnos medicine
prema sociopatološkim stanjima; Problem društvenog stigmatiziranja ovisnika, HIV-pozitivnih i hendikepiranih osoba)
Vježbe: Prezentiranje seminarskih radova iz oblasti socijalne patologije
2
Predavanje: Socijalizacija ličnosti (Učenje profesionalne uloge
medicinara; Značaj profesionalne orijentacije mladih)
Vježbe: Prezentiranje seminarskih radova vezanih za socijaliza­
ciju ličnosti
2
Predavanje: Značaj odnosa liječnik-pacijent (tipologija odnosa)
Vježbe: Prezentacija seminarskih radova vezanih za odnos liječnika i pacijenta
2
1
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 7.
Sedmica 8.
1
1
1
1
1
1
43
Predavanje: Novi trendovi u medicinskoj djelatnosti (Redefiniranje odnosa prema mentalno oboljelim, prema licima „treće dobi“
Vježbe: Interaktivna rasprava na pomenutu temu
2
Predavanje: Čovjek, rađanje i eko-sistem (Neobarbarski ataci na
prirodne resurse; Alarmirajući debalansi.)
Vježbe: Priprema i realiziranje II parcijalne provjere znanja (test)
2
Sedmica 11.
Predavanje: Izazovi demografske eksplozije
Vježbe: Prezentiranje seminarski radova vezanih za populacionu
politiku
2
1
Sedmica 12.
Predavanje: Uloga medicine u reguliranju rasta stanovništva
Vježbe: Interaktivna rasprava na temu „Značaj biološko-ekološke
ravnoteže“
2
1
Sedmica 13.
Predavanje: Posljedice „medikalizacije ljudskog života“
Seminari: “Umijeće življenja” sa i bez lijeka
2
1
Sedmica 14.
Predavanje: Medicina i društvo (Društveno-ekonomske pretpostavke za razvoj zdravstvene djelatnosti); Pluralizam vlasništva u
zdravstvu
Vježbe: Panel rasprava na pomenutu temu
2
Predavanje: Pitanje jednakosti u pravu na zdravstvenu zaštitu
(Od deontoloških načela do egzistencijalnih limita)
Vježbe: Priprema za završni ispit
2
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 15.
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
1
1
1
1
44
Code BAM 015
Naslov predmeta: URGENTNA MEDICINSKA POMOĆ
Nivo: dodiplomski
Godina: 1
Semestar 1
ECTS kredita: 3
Status: obavezni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 30
Odgovorni nastavnik:
Prof. Dr Zoran Hadžiahmetović
Uslov za pohađanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta
Osposobiti studente 1. godine studija za nesmetano pružanje urgentne medicinske pomoći u situacijama kada je ona neophodna i opravdana u okvirima određenih normi i standarda.
2. Svrha predmeta
Omogućiti studentima da povežu svoje znanje iz fundamentalnih nauka sa kliničkim predmetima u onom obimu koji je neophodan za daljnje uspješno praćenje studija a sa osnovom u prepoznavanju i preduzimanju odgovarajućih postupaka kod životno ugroženih pacijenata
uključujući i one sa zastojem životnih funkcija.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta „Urgentna medicinska pomoć“ student će
usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Uvod u urgentnu medicinu
Cilj modula je upoznati studenta sa etičkim normama u pružanju neodložne urgentne medicinske pomoći i postupcima kod bolesnih ili povrijeđenih koji se ukazuju na svakom mjestu gdje za to postoji potreba.
Modul 2. Utvrđivanje povreda i kliničkih promjena kod životno
ugroženih pacijenata
Cilj modula je upoznavanje sa svim kliničkim parametrima i manifestacijama na koje treba obratiti pažnju pri neposrednoj egzaminaciji
i evaluaciji u vanbolničkim uvjetima koje su bitne za preživljavanje.
Modul 3. Upoznavanje sa principima i postupcima urgentnog
zbrinjavanja
Cilj nastave je praktična primjena postupaka i vještina koja su uvjetovane određenim oboljenjima ili povredama.
Modul 4. Kardiopulmonalna reanimacija
Cilj nastave ovog modula je savladavanje specifičnosti osnova bazičnih
životno spasavajućih postupaka odraslih i djece kroz BLS protokol.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Trijaža i pregled oboljelog / povrijeđenog
2. Procjena stanja pacijenta
3. Oslobađanje prohodnosti gornjih dišnih puteva
4. Tehnike umjetnog disanja
5. Vanjska masaža srca kod odraslih i djece
6. Kontrola vanjskog (unutarnjeg) krvarenja
7. Imobilizaciona sredstva i njihova primjena kod povreda ekstremiteta i kičme
8. Zavoji i previjanje
9. Prijenos i transport povrijeđenih
45
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
10. Postupak kod ugriza i uboda zmija, insekata, životinja
11. Strana tijela u dišnom putu (Heimlichov hvat)
12. Postupak kod opeklina i smrzotina
13. Postupak kod akutnih trovanja
14. Postupci kod hipertermije, hipotermije, utapanja, električnog
udara, dekompresivne bolesti
15. Porođaj u nepripremljenim uvjetima
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. Ovladati načinom pravilne procjene stanja oboljele ili povrijeđene
osobe.
2. Ispravno preduzeti sve mjere i postupke koji su najpotrebniji u tom
trenutku za pružanje pomoći životno ugroženoj osobi (BLS protokol).
3. Provoditi i podržavati neophodne reanimacione postupke sve do
ukazivanja definitivne medicinske pomoći.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku
– Predavanja (10 sati) za sve studente
– Vježbe( 20 sati) za grupe ne veće od 8 studenata
5. Metode procjene
znanja
Način ocjenjivanja;
Parcijalni ispiti (1 i 2)
Svaki parcijalni ispit (test) sačinjen je od po 30 pitanja višestrukog izbora (MCQ) i 5 esej pitanja po principu dopunjavanja odgovora. Tačan
odgovor na svako pitanje nosi po 1 bod a za esej 2 boda. Skala ocjenjivanja ima maksimalno 40 bodova, a minimalan uvjet za svaki uspješno
urađen test je 25 bodova. Student koji položi obadva parcijalna ispita
uz savladana predviđena znanja i vještine na praktičnoj nastavi nije
obavezan izlaziti na završni ispit.
Praktična nastava/vježbe
Na vježbama se provodi provjera savladanih vještina koje su studentu
navedene u kartonu praktične nastave. Pet pozitivnih ocjena na vježbama vrijede po 4 boda i pribrajaju se ukupnom broju bodova postignutim na testovima. Negativne ocjene na vježbama ne oduzimaju se
ukupnom broju bodova postignutim na testovima. Savladana predviđena znanja i vještine navedene u kartonu praktične nastave su uvjet
za formiranje konačne ocjene.
Završni ispit
Ukoliko student nije zadovoljio na testu ili nije zadovoljan ocjenom,
ima mogućnost ponovnog polaganja na završnom ispitnom roku.
Konačna ocjena se formira na osnovu ukupnog broja ostvarenih bodova na parcijalnim ispitima ili završnom ispitu kao i bodova ostvarenih
na praktičnoj nastavi za savladana znanja i vještine.
46
5. Metode procjene
znanja
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna
– Hadžiahmetović Z. Urgentna medicinska pomoć, izdavač; Dover &
Co, Sarajevo, 2011.
Proširena
– Hadžiahmetović Z. Urgentna medicinska pomoć u prehospitalnom
postupku, U Šišić F. Ratna hirurgija za studentne medicine, NIR, Sarajevo, 2001.; 75 – 91 (univerzitetski udžbenik)
– Sekelj A. i suradnici Prva pomoć (doktrina i praksa), Medicinska
naklada, Zagreb,2006.
Dopunska
– Hadžiahmetović Z., Vavra – Hadžiahmetović N. Traumatologija,
Avicena, Sarajevo, 2005. (univerzitetski udžbenik)
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za hirurgiju. Broj studenata po asistentu je između 6 i 8. Raspored studenata po grupama
biće na oglasnoj tabli Amfiteatra Medicinskog fakulteta u KCUS-u.
Bez uredne sanitarne knjižice nije moguće pohađati vježbe.
Završnom pismenom ispitu pristupaju studenti koji su pozitivno ocjenjeni na vježbama. Položene vježbe se priznaju i na slijedećem ispitu u
toku jedne školske godine.
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama. Student može nadoknaditi vježbe samo uz opravdanje (najviše do 20 %
izostanaka).
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 – 14 sati uz prethodni dogovor sa predmetnim nastavnikom ili na e – mail:
[email protected]
47
PLAN PREDMETA:
URGENTNA MEDICINSKA POMOĆ
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Značaj, uloga i principi urgentnog medicinskog zbrinjavanja oboljelih i povrijeđenih
1
Vježbe: Utvrđivanje kliničkih prioriteta (trijaža, stepeni hitnosti) u
urgentnom zbrinjavanju
1
Predavanje: Anatomija gornjih dišnih puteva. Topografska anatomija srca i velikih krvnih žila i mjesta za palpaciju pulsa
1
Vježbe: Pregled bolesnika, postupak sa povrijeđenom osobom,
utvrđivanje stanja svijesti, disanja, cirkulacije - A, B, C, D protokol
(metode provjeravanja), utvrđivanje smrti
1
Predavanje: Šok, kvalifikacija povreda i promjena, rane i krvarenja (vanjska i unutarnja), traumatske amputacije
1
Vježbe: Oslobađanje prohodnosti gornjih dišnih puteva (defleksija
glave, podizanje donje čeljusti, evakuacija povraćenog sadržaja)
1
Predavanje: Kraniocerebralne povrede i poremećaj svijesti
1
Vježbe: Oslobađanja zračnog puta i tehnike umjetnog disanja
(usta na usta, usta na nos, upotreba samoširećeg balona i maske,
upotreba Guedelovog tubusa), NATO položaj, Heimleichov hvat
1
Predavanje: Povrede grudnog koša, trbuha, ekstremiteta, kičme
i karlice
PARCIJALNI ISPIT 1
1
Predavanje: Akutne bolesti/stanja koja ugrožavaju život (nesvjestica - sinkopa, srčani udar – infarkt miokarda, moždani udar
– infarkt mozga ili izljev krvi u mozak, epilepsija – padavica, hipoglikemija, hiperglikemija, dijabetična koma, gastrointestinalna
krvarenja)
Vježba: Vanjska masaža srca (određivanje mjesta sternalne kompresije, kompresivna dubina i frekvenca, odnos sa brojem ventilacija).
Prekordijalni udarac. Oživljavanje sa jednim i dva spasioca. Principi
defibrilacije. Oživljavanje u specifičnim uvjetima (djeca, povrijeđeni,
pothlađeni, utopljenici, kod udara električnom strujom, otrovanja)
1
Predavanje: Opekline i smrzotine, akcidentalna stanja (strana tijela
u dišnom putu, utapanje, vješanje, hipertermija, hipotermija, udar
električnom strujom, udar groma, dekompresijska/kesonska/ bolest)
Vježba: Urgentna medicinska pomoć pri gušenju stranim tijelom
(kod djece do 1 godine, djece od 1 – 8 godina), alternativne metode pomoći (PD konikotomija))
1
1
1
1
48
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Otrovanja (gljivama, biljkama, pesticidima, kiselinama i bazama, etilen glikolom, bojnim otrovima) , alergijske reakcije na hranu i lijekove
Vježbe: Privremene metode zaustavljanja krvarenja; bez odgode
– digitalna kompresija bez zavojnog materijala, digitalna kompresija pritiskom na ranu zavojnim materijalom, stabilizirajuće mjere
sa odgodom – kompresivni zavoj, tamponada, prinudne mjere bez
odgode – podvezivanje (Escmarch, Garoux)
1
Predavanje: Ugrizi i ubodi zmija, insekata, životinja
1
Vježbe: Principi i tehnike postavljanja tipičnih zavoja i poveza (zavoj prsta, silazna osmica šake, okretajni zavoj podlaktice, razilazna
kornjača lakta, uzlazna osmica ramena)
1
Predavanje: Kardiopulmonalna reanimacija (kada i kako je primjeniti). Specifičnosti reanimacijskih postupaka kod odraslih i
djece. AED defibrilacija
Vježbe: Transport pacijenata u okviru mjera urgentne medicinske
pomoći; izbor sredstava za transport, transportni položaji;
1
Sedmica 11.
Vježbe: Principi i tehnike postavljanja tipičnih zavoja i poveza
(osmica vrata, veliki zavoj vrata i leđa, zvijezda na leđima i prsima,
uzlazna osmica prednje i stražnje strane kuka, prilazna kornjača koljena, silazna osmica stopala, povez šake tipa smotuljka, široki povez cijele ruke, osmica lakta, kružni povez nadlaktice i podlaktice,
povez ramena, grudnog koša, povez amputacijskog bataljka, povez
kuka sa dvije marame, široki povez potkoljenice, kornjača pete, Ruska kapa, čvorasti zavoj sljepoočnice, zavoj za jedan obraz, zavoj za
jedno i oba oka, kornjača uha, praćka za nos, zavoj za potiljak)
2
Sedmica 12.
Vježbe: Ciljevi i principi imobilizacije. Sredstva za (priručnu – atipičnu) imobilizaciju (priručna – atipična). Skidanje zaštitne kacige
2
Sedmica 13.
Vježba: Namjenska (standardna) sredstva imobilizacije; Kramerove udlage, trakciona udlage, pneumatske vakumske udlage uz
odgovarajući zavojni materijal. Imobilizacija gornjih, donjih ekstremiteta, kičme, vilica
2
Sedmica 14.
Vježbe: Urgentni medicinski postupci u situacijama; ujeda zmija
i insekata (serum, press bandaža), trovanja (identifikacija, eliminacija otrova, kontrola životnih funkcija i eventualna primjena
osnovnih principa BLS), opekotina i smrzotina (nakon provedene
procjene), porođaja u nepripremljenim uvjetima
2
Sedmica 15.
PARCIJALNI ISPIT II
1
Sedmica 16.
ZAVRŠNI ISPIT za studente koji nisu položili parcijalni/e ispit/e
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava.
POPRAVNI ISPIT za studente koji nisu položili završni ispit
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
1
2
49
Code BAM 016
Naslov predmeta: UVOD U ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar: I
ECTS kredita: 2.5
Status: obavezni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Nedžad Mulabegović
Uslovi za pohađanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta
Ciljevi nastave predmeta obuhvataju slijedeće:
– Upoznavanje sa osnovnim principima znanstvenoistraživačkog
rada u medicini
– Osposobljavanje studenata za čitanje znanstvenoistraživačkih
radova i procjenjivanje težine dokaza, te pisanje i prezentiranje
stručnih i znanstvenih radova
– Razvoj stava o neophodnosti etičkog i detaljnog pristupa planiranju i provođenju studija u biomedicini.
2. Svrha predmeta
Na ovom predmetu student treba usvojiti osnovna znanja o metodologiji provođenja istraživanja u medicini (predklinička i klinička), upoznati se sa osnovnim odlikama dizajna istraživanja, te tumačenja rezultata
istraživanja. Studentu će se dati osnova potrebna za planiranje i dizaj­
niranje istraživačkog projekta u medicini, uz osposobljavanje studenata za samostalno pisanje seminarskog rada. Nakon položenog ispita
student treba biti sposoban za kritičko čitanje medicinskih publikacija
i adekvatno osnovno pretraživanje medicinske literature.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta «Uvod u znanstvenoistraživački rad « student
će steći slijedeća znanja:
Modul 1. Znanost u medicini
Historija razvoja znanstvene medicinske misli, medicina i paramedicina,
temelji znanstvene misli i posebnosti znanstvenog načina mišljenja,
znanstvena hipoteza i njeno formiranje.
Modul 2. Pretraživanje medicinske literature i informacija
dostupnih na internetu
Osnovne karakteristike medicinske literature, vrste medicinskih informacija, elektronski izvori medicinskih informacija i procjena njihovog
kvaliteta, pretraživanje medicinske literature i informacija dostupnih
na internetu.
Modul 3. Način pisanja stručnog i znanstvenog rada
Vrste medicinskih publikacija, struktura znanstvene publikacije, pisanje i publiciranje znanstvenog rada, kritička prosudba činjenica predočenih u znanstvenom radu.
Modul 4. Istraživanja u medicini
Vrste istraživanja u medicini, eksperimentalne studije i kliničke studije,
etički principi u medicinskim istraživanjima, formiranje uzorka za istraživanje, pravljenje protokola istraživanja, prikupljanje podataka i njihova obrada, prikazivanje podataka. Medicina bazirana na dokazima.
50
Kroz nastavu predmeta «Uvod u znanstvenoistraživački rad« student
će ovladati slijedećim vještinama:
- Vještine koje student treba da usvoji:
1. Formuliranje znanstvenih i medicinskih problema
2. Kritičko prosuđivanje dostupnih dokaza i efikasno korištenje prikupljenih informacija u rješavanju postavljenog problema
3. Prepoznavanje relevantne literature i njena pravilna upotreba
4. Uspješno pretraživanje dostupnih izvora informacija
5. Ovladavanje metodologijom pisanja seminarskog rada
Kroz nastavu predmeta «Uvod u znanstvenoistraživački rad« student
treba usvojiti slijedeće stavove:
1. Nužnost interdisciplinarnog pristupa znanstveno istraživačkom radu
2. Etički kriteriji se moraju poštivati u biomedicinskom istraživanju
3. Pristup planiranju i provođenju istraživanja u medicini mora biti
studiozan i sveobuhvatan
4. Neophodnost kritičkog razmišljanja kako u znanstvenom radu, tako
i u kliničkoj praksi
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja (15 sati) za sve studente
– seminari (15 sati) za grupe do 40 studenata
U toku seminara će se koristiti različite metode rada: rad u malim grupama, diskusija, projektni zadatak, pisanje seminarskog rada, prezentacije studenata.
5. Metode procjene
znanja
Prilikom ocjenjivanja uzima se u obzir slijedeće:
1) Kontinuirana provjera znanja
Esej 1
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet
uspješno urađen esej je 5 bodova.
Esej 2
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet
uspješno urađen esej je 5 bodova.
Parcijalni ispit 1 – test
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 25 bodova, a minimalan uvjet
uspješno urađen test je 12 bodova.
Projektni zadatak
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 12 bodova, a minimalan uvjet
uspješno urađen projektni zadatak je 8 bodova.
Seminarski rad
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 8 bodova, a minimalan uvjet
uspješno strukturiran seminarski rad je 5 bodova.
Parcijalni ispit 2 – test
Skala ocjenjivanja ima maksimalno 40 bodova, a minimalan uvjet
uspješno urađen test je 20 bodova.
za
za
za
za
za
za
51
2) Završna provjera znanja – test
Studenti koji nisu položili gradivo u okviru jednog od parcijalnih ispita
mogu to učiniti na završnom ispitu.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama.
6. Literatura
Obavezna
Marušić M. i sur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 3. izdanje, Medicinska
naklada Zagreb. 2004
Mulabegović N. i sur. Udžbenik u pripremi
Proširena
Huković S., Konjhodžić F., Mulabegović N. Metodologija kliničkih
istraživanja, Jež, Sarajevo, 1997.
Dopunska
Thomas L. Najmlađa znanost: bilješke promatrača medicine. Zagreb:
Medicinska naklada 1995.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 – 14 sati uz
prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
[email protected]
52
PLAN PREDMETA:
UVOD U ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD
Broj
časova
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 1.
Predavanje: Historija razvoja znanstvene medicinske misli, medicina i paramedicina. Temelji znanstvene misli i posebnosti znanstvenog načina mišljenja. Znanstvena hipoteza i njeno formiranje
2
Sedmica 2.
Seminar: Osnovi eksperimentalne medicine. Pisanje eseja.
2
Sedmica 3.
Predavanje: Osnovne karakteristike medicinske literature, vrste
medicinskih informacija. Elektronski izvori medicinskih informacija
i procjena njihovog kvaliteta. Pretraživanje medicinske literature i
informacija dostupnih na internetu. Traženje relevantnog časopisa.
2
Sedmica 4.
Seminar: Klasični i elektronski izvori medicinskih informacija
(projektni zadatak). Priprema za pisanje seminarskog rada.
2
Sedmica 5.
Predavanje: Vrste medicinskih publikacija. Struktura znanstvene
publikacije. Pisanje i publiciranje znanstvenog rada.
2
Sedmica 6.
Seminar: Prikupljanje informacija (projektni zadatak). Pisanje
seminarskog rada.
2
Sedmica 7.
Predavanje: Vrste istraživanja u medicini, biomedicinske studije.
Etički principi u biomedicinskim istraživanjima.
2
Sedmica 8.
Seminar: Pisanje seminarskog rada.
2
Sedmica 9.
PARCIJALNI ISPIT 1
2
Sedmica 10.
Seminar: Definiranje dizajna biomedicinske studije. Prosuđivanje
etičkog aspekta kliničke studije.
2
Sedmica 11.
Predavanje: Formiranje uzorka za istraživanje i pravljenje protokola istraživanja. Prikupljanje, obrada i prikazivanje podataka.
2
Sedmica 12.
Seminar: Obrada i prikaz podataka (varijable, zbunjujući faktori...)
2
Sedmica 13.
Predavanje: Medicina bazirana na dokazima. Kritička prosudba
činjenica predočenih u znanstvenom radu.
2
Sedmica 14.
Seminar: Raščlanjivanje strukture i tumačenje sadržaja znanstvenog rada.
2
Sedmica 15.
PARCIJALNI ISPIT 2
2
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i Popravni ispitni rok
53
IZBORNI PREDMETI PRVOG SEMESTRA
Code BAM 017
Naslov predmeta: MEDICINSKI ENGLESKI JEZIK
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar I
ECTS kredita: 2,5
Status: izborni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Milica Babić
Uslovi za pohađanje nastave: nema uslova
1. Ciljevi predmeta
Cilj je da se nastavom iz predmeta „Medicinski engleski jezik“ studenti
osposobe da u odgovarajućem okruženju komuniciraju na engleskom
jeziku, koriste medicinski engleski jezik u stvarnim situacijama, te da se
kroz interaktivan način učenja u njima pobudi želja za dalje usavršavanje znanja i vještina iz engleskog jezika.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da studenti savladaju osnovne medicinske pojmove
(simptomi, bolesti, dijelovi tijela itd.), da se uz pomoć istih informiraju o zdravstvenom stanju pacijenta, preporuče i obave odgovarajuće
pretrage i tretman, te popune odgovarajuće formulare i koriste se medicinskom literaturom pisanom na engleskom jeziku proširujući tako
svoje znanje iz datog predmeta.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta „Medicinski engleski jezik“ studenti će usvojiti slijedeća znanja:
1. Gramatika: prepozicije, upitni oblici, glagolska vremena (Present
Simple, Past Simple, Present Perfect), modalni glagoli (can, could,
will, would, may, might, must, ought to, should);
2. Vokabular: dijelovi tijela, osnovni medicinski pojmovi, objekti i
osoblje koje se nalazi u bolnici, odjeli u bolnici, upućivanje molbi,
davanje uputa i savjeta, medicinski pojmovi, simptomi i bolesti,
opisivanje simptoma, istraživanje simptoma, anamneza, skraćenice,
vještine komuniciranja, ugovaranje termina, pisanje uputnica
Kroz nastavu iz predmeta „Medicinski engleski jezik“ studenti će ovladati sljedećim vještinama:
– odgovarajući jezik za postavljanje pitanja u svrhu ispitivanja zdravstvenog stanja pacijenata,
– ispravna glagolska vremena za izražavanje sadašnjosti, prošlosti, te
prošlosti povezane sa sadašnjim stanjem,
– ispravni modalni glagoli za izražavanje molbi, savjeta, zahtjeva,
zabrana, pretpostavki, neophodnosti i obaveza,
– odgovarajući rječnik za opisivanje ljudskog organizma, bolnice i
osoblja iz struke,
– odgovarajući rječnik za ispitivanje i opisivanje različitih simptoma i
bolesti,
– skraćenice koje se obično koriste u struci,
– odgovarajući jezik za interakciju sa pacijentima i kolegama
54
Vještine koje studenti trebaju znati praktično izvesti nakon odslušane nastave:
– popunjavanje većine obrazaca sa osobnim informacijama,
– shvatanje jasnih tekstova na teme iz struke,
– snalaženje u svakodnevnim situacijama,
– praćenje ili držanje govora na poznatu temu ili praćenje razgovora
na prilično široki spektar tema,
– opisivanje različitih situacija uz korištenje pravilnog izražavanja,
– shvatanje opisa osjećanja i želja,
– pisanje uputnice
Nakon odslušane nastave iz predmeta „Medicinski engleski jezik“ studenti bi trebalo da usvoje slijedeće stavove:
– pozitivan stav prema učenju stranih jezika i učenju uopće,
– pozitivan stav prema timskom radu u rješavanju zadataka i pripremi prezentacija,
– tolerantnost prema stavovima koje izraze drugi studenti.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja (15 sati)
– vježbi (15 sati)
Za savladavanje nastavnog programa nastava se izvodi u formi interaktivnog rada i to:
predavanja – interaktivni način podučavanja u kom su studenti aktivni učesnici u nastavnom procesu,
vježbe – rad u grupama i parovima u kom studenti simuliraju stvarne
situacije iz struke i na taj način vježbaju jezik koji su prethodno naučili
5. Metode procjene
znanja
ISPIT
Polusemestralni test; Završni test; Završni ispit
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
1. Eric H. Glendinning, Ron Howard. Professional English in Use - Medicine,
2. Check Your English Vocabulary for Medicine, Third Edition, A&C Black
7. Napomena:
Studenti su dužni da aktivno slijede predviđene aktivnosti i redovno
prisustvuju i aktivno učestvuju u svim oblicima nastave. Predavanja i
vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave. Opravdanost izostanaka sa vježbi i predavanja dokazuje se vjerodostojnim potvrdama. Termin konsultacija za studente je svaki dan nakon nastave.
55
PLAN PREDMETA:
MEDICINSKI ENGLESKI JEZIK I
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 1.
Predavanje: Parts of the body
Vježbe: Body parts – categories
1
1
Sedmica 2.
Predavanje: Medical practitioners
Vježbe: Word formation (nouns), Two-word expressions
1
1
Sedmica 3.
Predavanje: Hospitals / Symptoms and signs
Vježbe: Plural formation, Word formation (adjectives)
1
1
Sedmica 4.
Predavanje: Blood / Bones
Vježbe: Opposites – prefixes, Word formation (verbs)
1
1
Sedmica 5.
Predavanje: Childhood / The endocrine system
Vježbe: Nouns, Adjectives
1
1
Sedmica 6.
Predavanje: The eye / The gastrointestinal system
Vježbe: Verbs
1
1
Sedmica 7.
Midterm Test
2
Sedmica 8.
Predavanje: Gynaecology / Pregnancy and childbirth
Vježbe: Verbs (past tense – regular verbs)
1
1
Sedmica 9.
Predavanje: The heart and circulation
Vježbe: Verbs (mixed tenses)
1
1
Sedmica 10.
Predavanje: The nervous system
Vježbe: Phrasal verbs
1
1
Sedmica 11.
Predavanje: The respiratory system / The urinary system
Vježbe: Verbs (active/passive)
1
1
Sedmica 12.
Predavanje: The skin
Vježbe: Adverbs, Prepositions
1
1
Sedmica 13.
Predavanje: Basic investigations / Taking a history
Vježbe: Abbreviations, Symptoms and common illnesses
1
1
Sedmica 14.
Predavanje: Physical examination / Explaining diagnosis and treatment
Vježbe: Diagnosis, Instruments and equipment
1
Final test
2
Sedmica 15.
1
56
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili žele popraviti ocjenu
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Broj
časova
2
57
Code BAM 018
Naslov predmeta: HISTORIJA MEDICINE
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar: I
Status: izborni
Sedmica: 15
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Dragana Nikšić
Uslov za pohađanje nastave: Nema uslova
ECTS kredita: 2,5
Ukupno časova: 30
1. Ciljevi predmeta
Uočavanje neprekinute veze između prošlosti i sadašnjosti medicine
kao preduvjeta za razumijevanje mehanizama nužnih za oblikovanje
budućih stavova u ljekarskoj praksi.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student prihvati historijski pristup posmatranja
i istraživanja u medicini uočavajući na konkretnim primjerima iz medicinske prošlosti.
3. Ishodi učenja
U toku nastave predmeta Historija medicine student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Historija poimanja zdravlja i bolesti
Cilj modula je sagledati način posmatranja zdravlja i bolesti kroz historiju sa stanovišta pojedinca, ljekara i društva
Modul 2. Historija narodnog i stručnog znanja o vodećim
bolestima
Cilj modula je dati hronološki pregled razvoja medicinske misli i prakse
kroz razvoj mjera zdravstvene zaštie preko primjene najnovijih metoda
dijagnostike i liječenja.
Modul 3. Velikani medicinske misli i prakse
Cilj ovog modula je upoznavanje sa vodećim naučnicima iz oblasti medicine
Modul 4. Nastanak ljekarske profesije
Cilj modula je sagledati nastanak ljekarske profesije i doprinos ljekara
razvoju medicinske misli i prakse
Modul 5. Kratki pregled razvoja medicine u Bosni i Hercegovini,
sa osvrtom na specifičnosti pojedinih područja
Cilj modula je sagledati specifičnosti razvoja medicine na prostoru
Bosne i Hercegovine
Vještine koje student treba da usvoji:
1. pronalaženje historijskih izvora i njihovo pravilno korištenje
2. usvajanje metodologije izrade seminarskog rada
3. javna prezentacija seminarskog rada i vođenje diskusije na zadanu
temu
Nakon odslušane nastave student treba da usvojiti slijedeće stavove:
1. historija medicine je plod sila istine i zablude kao i neprekidnog
napretka misli kroz stoljeća
2. svako otkriće u medicini je rezultat rada velikog broja ljudi naučnika entuzijasta
3. cijenjenje i poštovanje rada plejade učenih ljudi u ranijim periodima razvoja nauke
4. razgraničavanje i produbljivanje medicinskih saznanja je preduslov
napretku zdravstvene zaštite
58
4. Metode učenja
Nastava se izvodi:
Predavanja (15 predavanja) sa aktivnim učešćem studenata ( tip kratkih
testova / kvizova sa 5 pitanja) i prezentacija seminarskih radova.
Interaktivna nastava (15 sati vježbi) tipa diskusije i konsultacija za izradu seminarskih radova i njihova prezentacija
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta sadrži slijedeće elemente:
Kratki testovi / kvizovi / 5 kvizova. Svaki kviz ima 5 pitanja sa 3-5
odgovora. Maksimalni broj bodova 10, minimalan broj bodova 6
Seminarski rad/vježbe: prezentacija na predavanju: 20 bodova
prezentacija na vježbi:
17 bodova
bez prezentacije:
15 -13 bodova
minimalni uslov:
11 bodova
Parcijalni ispit 1: sastoji se od MCQ testa i esejskih pitanja: (nosi maksimalno 30 bodova, minimalno 17 bodova)
Parcijalni ispit 2: esej (maksimalno 40 bodova, minimalno 21 bod)
Završni ispit – Ukoliko studenti nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima/ispitu ili nisu zadovoljni ocjenom uspostavljenom na osnovu parcijalnih ispita.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna:
1. Glezinger L. Povijest medicine. Zagreb, Školska knjiga, Zagreb, 1978
2. Stanojević V. Istorija medicine. Medicinska knjiga Bgd-Zg, 1962
3. Škrobonja A, Muzur A, Rotschild V. Povijest medicine za praktičare.
Adamić, Rijeka, 2003.
6. Literatura
Proširena:
1. Jeremić R. Prilozi istoriji zdravstvenih i medicinskih prilika BiH pod
Turskom i Austrougarskom. Naučna knjiga Beograd, 1951.
2. Otto L. Bettmannn. A pictorial history of medicine. Charles C Thomas,
Spinglfield Illinois USA; 1956
Dopunska:
1. Mašić I. Korijeni medicine i zdravstva u BIH Avicena 2004.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12–14 sati uz predhodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
[email protected]
59
PLAN PREDMETA:
HISTORIJA MEDICINE
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 1.
Predavanje: Uvod u izučavanje historije medicine (historijski
izvori, dokumentacija razvoja medicinske misli)
Vježbe - seminarski rad : Korelacija historije medicine sa drugim
naukama
1
Predavanje: Historija poimanja zdravlja i bolesti (način sagledavanja i posmatranja zdravlja i bolesti kroz historiju sa stanovišta
pojedinca i društva)
Vježbe - seminarski rad : Poimanje zdravlja i bolesti u grčko rimskoj kulturi
1
Predavanje: Historija poimanja zdravlja i bolesti (način sagledavanja posmatranja zdravlja i bolesti kroz historiju sa stanovišta
ljekara)
Vježbe - seminarski rad : Poimanje zdravlja i bolesti u XX stoljeću
1
Predavanje: Historija narodnog znanja o vodećim bolestima
(hronološki pregled razvoja narodne medicine – vjerovanja, načini liječenja, posmatranja bolesti)
Vježbe - seminarski rad: Magija i vjerovanja u narodnoj medicini
1
Predavanje: Historija stručnog znanja i prakse o vodećim bolestima (hronološki pregled razvoja stručnog znanja – načini liječenja, posmatranja bolesti)
Vježbe - seminarski rad – Osnivanje prvih medicinskih škola i
fakulteta u svijetu
1
Predavanje: Mjere zdravstvene zaštie preko primjene najnovijih
metoda dijagnostike i liječenja
Vježbe - seminarski rad – Eradikacija vodećih zaraznih bolesti
1
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Parcijalni ispit – modul 1,2
Predavanje Velikani medicinske misli i prakse (upoznavanje sa
vodećim naučnicima iz oblasti medicine iz perioda grčko-rimske
kulture i srednjovjekovnog perioda)
Vježbe - seminarski rad – Hipokrat i njegovo djelo
Predavanje: Velikani medicinske misli i prakse (upoznavanje sa
vodećim naučnicima iz oblasti medicine iz perioda renesanse do
XIX stoljeća)
Vježbe - seminarski rad – Harvej i njegovo otkriće, te drugi naučnici i njihov doprinos medicini iz ovih perioda
Broj
časova
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
60
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Sedmica 15.
Predavanje: Velikani medicinske misli i prakse (upoznavanje sa
vodećim naučnicima iz oblasti medicine XX stoljeća)
Vježbe - seminarski rad: Ljekari Nobelovci, diskusija o najznačajnijim naučnicima i njihovim otkrićima
1
Predavanje: Velikani medicinske misli i prakse (upoznavanje sa
vodećim naučnicima iz oblasti arapske medicine)
Vježbe - seminarski rad: «Kanon medicine» - diskusija o doprinosu Avicene napretku medicine
1
Predavanje: Nastanak ljekarske profesije i žene ljekari (uključivanje žena u medicinsku profesiju i njihov doprinos medicini)
Vježbe - seminarski rad: Florens Nejtingel, doprinos razvoju medicinske njege i značajne liječnice i medicinske sestre u medicini
1
Predavanje: Kratki pregled razvoja medicine u Bosni i Hercegovini
(etape u razvoju medicinske misli)
Vježbe - seminarski rad: Počeci razvoja medicine u BiH
1
Predavanje: Medicina u Bosni i Hercegovini u doba otomanske i
austrougarske vladavine
Vježbe - seminarski rad: Prvi domaći školovani medicinski kadar
i njihov doprinos razvoju medicine u BiH
1
Predavanje: Medicina u Bosni i Hercegovini u doba između dva
svjetska rata i nakon Drugog svjetskog rata (početak rada medicinskog, stomatološkog i farmaceutskog fakulteta i medicinskih
škola i uspjesi medicine).
Vježbe - seminarski rad: Život i djelo Andrije Štampara i drugih
ljekara zaslužnih za razvoj medicine u BIH
1
Predavanje: Narodna i tradicionalna medicina u BiH (ljekaruše,
franjevci, travari)
Vježbe - seminarski rad: Tradicionalna mjesta liječenja u BiH
Parcijalni ispit 2 – moduli 3, 4, 5
1
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima/ispitu ili žele popraviti ocjenu
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
1
1
1
1
1
1
1
61
Code BAM 019
Naslov predmeta: PRIJE NEGO ŠTO SMO ROĐENI
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar I
ECTS kredita: 2.5
Status: izborni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof dr Selma Aličelebić
1. Ciljevi predmeta
Cilj predloženog predmeta je pružiti studentu dodiplomskog studija
medicine dodatne spoznaje o prenatalnom razvoju čovjeka čiji se temelji uče u predmetu embriologija. Klinički orijentirani pristup povezuje znanja embriologije s kliničkom praksom.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je obuhvaćanje znanja koja su potrebna za praćenje
embrionalnog razvoja čovjeka i upoznavanje sa svim zbivanjima koja
prethode normalnom razvoju. To se prvenstveno odnosi na suvremene spoznaje o normalnoj gametogenezi, mehanizmu oplodnje i građi
spolnih organa.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta „ Prije nego što smo rođeni“ student će usvojiti
slijedeća znanja:
– produbiti znanja o suptilnim mehanizmima uključenim u embrio–i
fetogenezu.
– nove spoznaje o normalnom i abnormalnom razvoju, a koje su
potrebne kao temelj za razumijevanje medicinskih disciplina (ginekologija, porodništvo, pedijatrija, korektivna kirurgija).
– naučiti normalne parametre embrionalnog i fetalnog razvoja.
– spoznati osnovne pojmove teratologije i usvojiti značenje etiopatogenetskih faktora ključnih za abnormalni razvoj.
– naučiti kritična i vulnerabilna razdoblja razvoja čovjeka s obzirom
na djelovanje teratogenih faktora.
– naučiti o medicinskom i socijalnom problemu anomalija razvitka.
– naučiti koji su utjecaji okoline na fetus, kako ih registrira i kako
reagira na stres.
– usvojiti znanja o mehanizmu oplodnje, te samostalno razmotriti
mogućnosti i uvjete medicinski potpomognute oplodnje.
– naučiti šta je to reproduktivno zdravlje.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. detaljno mikroskopirati i analizirati majčin dio na histološkim preparatima placente
2. detaljno mikroskopirati i analizirati fetalni dio na histološkim preparatima placente i pupkovine
3. nacrtati histološke preparate placente i pupkovine
4. obilježiti strukturne dijelove na crtežima histoloških preparata placente i pupkovine
5. načiniti elementarne metode citogenetičke pretrage koja se koristi
u prenatalnoj dijagnostici.
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. promatrati, analizirati i izmjeriti svježu placentu i pupkovinu
2. primijeniti test za dokazivanje trudnoće
3. koristiti pregled amnionske tekućine u prenatalnoj dijagnostici
62
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. povezivanje znanja stečenih u predmetima Biologija, Anatomija,
Medicinska biokemija, Fiziologija te Histologija i embriologija pomoći će studentu pri usvajanju novih spoznaja i lakšem razumijevanju kliničkih predmeta na kasnijim godinama studija (ginekologija i
porodiljstvo, pedijatrija).
2. upoznati uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi tok trudnoće bio
normalan, a embrionalni i fetalni razvoj neporemećen.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
• Predavanja (12 sati) za sve studente
• Praktične vježbe (6 sati) za sve studente
• Seminari (12 sati) za sve studente
5. Metode procjene
znanja
Pri ocjenjivanju uzima se u obzir: kontinuirana provjera znanja (praktične
vježbe i seminarski rad), te pokazano znanje na završnom/ popravnom ispitu.
Seminarski rad - skala ocjenjivanja ima maksimalno 10 bodova, a minimalan uvjet za uspješno urađen seminarski rad je 2 boda.
Praktične vježbe - skala ocjenjivanja ima maksimalno 40 bodova. Student se ocjenjuje na vježbama i seminarima (8 puta ukupno) na način
da u pisanoj formi testa odgovori na 5 kratkih pitanja. Svaki tačan odgovor nosi po 1 bod.
Završni/popravni ispit - skala ocjenjivanja ima maksimalno 50 bodova.
Ocjenjuje se pismeni rad studenta tj. odgovori na 10 esej pitanja. Svaki
tačan odgovor nosi 5 bodova. Uvjet za izlazak na završni/popravni ispit
je redovno pohađanje nastave.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna:
1. Aličelebić, S., Mornjaković, Z., Ibrulj, S.: Vodič za praćenje nastave iz
izbornog predmeta „Prije nego što smo rođeni“, Medicinski fakultet,
Sarajevo, 2010
Dopunska
1. Sadler TW: Langmanova medicinska embriologija, 7. izd., Školska
knjiga, Zagreb, 1996.
7. Napomena
Grupa studenata koji pohađaju ovaj izborni predmet kreće se od minimalno 20 do maksimalno 40 studenata.
Termin konsultacija za studente je svaki radni dan od 11,30–13,00 sati
uz prethodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
[email protected] ili [email protected]
63
PLAN PREDMETA:
PRIJE NEGO ŠTO SMO ROĐENI
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 1.
Predavanje: Prenatalni razvoj. Značenje i svrha proučavanja
humane embriologije. Kritična razdoblja razvoja. Embrionalno i
fetalno razdoblje. Teratogeni faktori.
2
Sedmica 2.
Predavanje: Gametogeneza. Na temelju znanja o građi spolnih
žlijezda obuhvatiti dobne promjene u odnosu na spolnu zrelost
i razvoj spolnih stanica i žlijezda kao pretpostavke normalne reprodukcije.
2
Sedmica 3.
Seminar: Koncepcija i kontracepcija. Na temelju znanja iz biologije usvojiti znanja o procesu oplodnje. Pojam plodnost–neplodnost. Kontracepcija i kontracepcijska sredstva u žena i muškaraca.
2
Sedmica 4.
Predavanje: Proces oplodnje i medicinski potpomognuta oplodnja.
Klinički pristup liječenju neplodnosti. Klinički pristup i indikacije
medicinski potpomognutoj oplodnji.
1
Vježbe: mikroskopiranje, crtanje i obilježavanje strukturnih dijelova histoloških preparata placente i pupkovine.
1
Sedmica 5.
Predavanje: Prvi mjesec razvoja. Spoznati bitne faze ranog razvoja: oplodnju, brazdanje, implantaciju, gastrulaciju i neurulaciju. Usvojiti morfogenetske procese tijekom ranog razvoja.
1
Sedmica 6.
Seminar: Fetalni rast i sazrijevanje. Faktori rasta zametka. Mjerenje intrauterinog rasta. Intrauterini zastoj u rastu. Značaj amnionske tekućine za normalni fetalni rast.
2
Sedmica 7.
Seminar: Testovi za dokazivanje trudnoće. Imunologija trudnoće,
rhesus imunizacija. Majčin i fetalni imunološki sustav. Rh-inkompatibilnost.
2
Sedmica 8.
Predavanje: Morfofunkcionalne promjene organskih sistema
žene tokom trudnoće. Uloga hormonskih faktora i promjene
majčinog metabolizma u trudnoći.
2
Sedmica 9.
Predavanje: Značenje embriologije u kliničkoj praksi.
1
Vježbe: Morfološki i dinamički razvoj embrija prikazan trodimenzionalnim i četverodimenzionalnim ultrazvukom.
1
64
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 10.
Seminar: Višeplodna trudnoća. Vrste i učestalost blizanačkih
trudnoća. Poremećaji višeplodnih trudnoća.
2
Sedmica 11.
Predavanje: Prenatalna citogenetička dijagnostika. Upoznati
osnove citogenetičke dijagnostike, te indikacije i način primjene.
Metode klasične i metode molekularne citogenetike.
1
Vježbe: Tehnika kultiviranja stanica periferene krvi. Biodozimetrijska analiza. Ionizirajuće zračenje i reproduktivno zdravlje.
1
Predavanje: Kromosomski poremećaji u spontano pobačenim,
mrtvorođenim i živorođenim plodovima: tipovi - incidenca.
1
Vježbe: Metode klasične citogenetike: slaganje kariograma sindroma Turner i Klinefelter.
1
Sedmica 13.
Seminar: Embrionalne matične stanice. Svojstva i primjena matičnih stanica. Značenje embrionalnih matičnih stanica u otkrivanju zakonitosti embrionalnog razvoja, te u mogućoj primjeni u
nadomjesnoj terapiji stanicama.
2
Sedmica 14.
Vježbe: Posjeta Klinici za ginekologiju i porodiljstvo. Preventivni
pregledi žena u ginekološkoj ambulanti i ambulanti za trudnice.
Praćenje toka trudnoće.
2
Sedmica 15.
Seminar: Šta smo naučili? Ponoviti značenje ranog razvoja čovjeka. Na temelju revija prikaza iz područja anomalija razvoja zaključiti šta je normalan a šta abnormalan razvoj. Aktivno doći do
spoznaje da su normalni parametri razvoja bitni za razumijevanje
abnormalnog razvoja i posljedica u kliničkoj praksi.
2
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Sedmica 12.
65
DRUGI SEMESTAR
(Ljetni semestar 1. godine)
NAZIV PREDMETA
PREDAVANJA
VJEŽBE
Anatomija čovjeka 2
Histologija 2 i embriologija
Socijalna medicina i
organizacija zdravstvene zaštite 1
Osnovi kliničke
prakse
Uvod u biostatistiku
Tjelesni odgoj
Izborni predmet
UKUPNO
45
26
60
26
25
UKUPNO
ECTS
120
95
11
7
20
45
3
10
20
30
3
15
15
30
15
30
30
30
380
2.5
1
2.5
30
15
SEMINARI,
PBL, DOMAĆI
RAD...,
sati
15
34
Izborni predmeti drugog semestra
Legalni aspekti medicinske prakse (Katedra za socijalnu medicinu)
Klinička anatomija (Katedra za anatomiju čovjeka)
Uvod u praktičnu epidemiologiju (Katedra za epidemiologiju)
66
SILABUSI PREDMETA DRUGOG SEMESTRA
Code BAM 021
Naslov predmeta: Anatomija čovjeka 2
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar II
ECTS kredita: 11
Status: obavezni
Sedmica: 15
Ukupno časova:120
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Amela Kulenović
Uslovi za slušanje predmeta: Odrađena teoretska i praktična nastava iz predmeta Anatomija
čovjeka 1
1. Ciljevi predmeta
Cilj je kroz nastavu predmeta Anatomija čovjeka 2 proučiti tzv. topografsku anatomiju, što podrazumijeva učenje obilježja organa s obzirom na njihov smještaj i međusobni odnos s okolnim strukturama
(skeletotopski, sintopski i holotopski odnosi). U topografskom pristupu
organi su grupisani prema lokaciji, tj. položaju u tijelu.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je upoznavanje studenta sa morfo-funkcionalnom organizacijom ljudskog tijela kliničkom važnošću pojedinih regija i snalaženje u prostornoj orijentaciji unutar regija, što je neophodan preduslov za daljnju nadogradnju i usvajanje znanja i vještina iz kliničke
medicine.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu iz predmeta Anatomija čovjeka 2 student će usvojiti sljedeća znanja:
Modul 1
Topografska anatomija grudnog koša i gornjeg ekstremiteta. Anatomsko-hirurške regije (muskulatura, krvni sudovi i živci, anatomski odnosi
sudovno-živčanih i koštanih struktura toraksa i gornjeg ekstremiteta,
skeletotopski i odnosi organa torakalne šupljine).
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o zidovima grudnog koša, sadržaju i
sintopskim i skeletotopskim odnosima organa torakalne šupljine, krvno živčanim elementima, elementima unutar torakalne šupljine, kao i
znanja o krvnim žilama, nervima, limfi i muskulaturi gornjeg ekstremiteta. Projekcije i granice pleure i pluća.
Modul 2
Topografska anatomija abdomena zdjelice i donjeg ekstremiteta. Anatomsko-hirurške regije (muskulatura, krvni sudovi i živci, anatomski
odnosi sudovno-živčanih elemenata abdominalne šupljine, zdjelice i
donjeg ekstremiteta, projekcije trbušnih i zdjeličnih organa).
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o zidovima abdomena i karlice, položaju sadržaju i sintopskim i skeletotopskim i holotopskim odnosima
organa abdomena, zdjelice, krvno živčanim elementima unutar abdominalne i šupljine zdjelice, peritonealni retroperitonealni i ekstraperitonealni prostor kao i znanja o krvnim žilama, nervima, limfi i muskulaturi donjeg ekstremiteta.
67
Modul 3
Topografska anatomija glave i vrata. Anatomsko-hirurške regije vrata
(muskulatura, krvni sudovi i živci vrata, anatomski odnosi sudovnoživčanih i koštanih struktura, projekcije vratnih organa). Anatomsko
hirurške regije glave (muskulatura, krvni sudovi i živci glave, anatomski
odnosi sudovno-živčanih i koštanih struktura.
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o regiji glave i vrata u cjelini, muskulaturi, krvnim sudovima, limfi i inervacionionim područjima kapitalnih
živaca. Takođe treba da stekne znanje o topografskim prostorima glave
kao i o projekcijama i odnosima organa glave i vrata.
Modul 4
Neuroanatomija i Aesthesiologia. Anatomska i funkcionalna podjela.
Neuroanatomska terminologija. Orijentacije u CNS-u. Elementi građe
( neuron, neuroglija, sinapsa). Morfologija CNS-a. Pregled glavnih senzibilnih, motornih i senzornih puteva CNS-a. Vaskularizacija i ovojnice
CNS-a. Opšti principi organizacije perfernog nervnog sistema. Vegetativni nervni sistem. Organum visus, organum vestibulocochleare, organum gustatorium i organum olfactorium.
Cilj modula
Student treba da stekne znanja o morfologiji i topografiji dijelova CNSa i čula.
Kroz nastavu iz predmeta Anatomija čovjeka 2 student će ovladati slijedećim vještinama:
- Vještine koje student treba poznavati nakon odslušane nastave
1. prepoznavanje struktura zidova grudnog koša,
2. sadržaj u i sintopskim i skeletotopskim odnosima organa torakalne
šupljine,
3. prepoznavanje krvno-živčanih elemenata unutar torakalne šupljine,
kao i prepoznavanje krvnih žila, živaca, limfe i muskulature gornjeg
ekstremiteta.
4. prepoznavanje struktura zidova abdomena i karlice,
5. sadržaj sintopskih, skeletotopskih i holotopskih odnosa organa sa
krvno živčanim elementima unutar šupljine,
6. prepoznavanje krvnih žila, živaca, limfe i muskulature donjeg ekstremiteta.
7. prepoznavanje muskulature, krvnih sudova i limfe glave i vrata te
inervacionih područja moždanih živaca.
8. prepoznavanje topografskih prostora glave i vrata, projekcije
i odnosi organa glave i vrata.
9. prepoznavanje morfologije i topografije dijelova CNS-a i čula.
- Vještine koje student treba znati praktično izvesti nakon odslušane nastave
1. Disekcija topografskih regija ljudskog tijela na kadaveru
2. Orijentacija na horizontalnim, frontalnim i sagitalnim rezovima u
svim nivoima ljudskog tijela.
3. Praktična orijentacija u skeletotopskim i holotopskim odnosima
unutrašnjih organa na anatomskim modelima
68
Nakon odslušane nastave iz predmeta Anatomija čovjeka 2 student
mora usvojiti slijedeće stavove:
1. Posmatrati čovjeka kao morfološku cjelinu
2. Znati da bez usvojenih znanja iz Anatomije 2 neće moći naučiti i
razumjeti funkciju i patološke promjene u ljudskom organizmu, kao
i ovladati znanjima i vještinama iz oblasti dijagnostičke i terapijske
medicine.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja (45 sati) za sve studente
– seminari (15 sati) za grupe ne veće od 25 studenata
– vježbe (60 sati) za grupe ne veće od 10 studenata (disekcija).
Za savladavanje nastavnog programa nastava se izvodi u formi
predavanja-učenje topografije uz pomoć anatomskih modela, i kompjuterske simulacije.
interaktivna nastava na:
a)seminarima - problem orijentisano učenje sa unaprijed pripremljenim temama i aktivnim učešćem studenta
b)praktičnim vježbama - disekcija regija na kadaveričnim preparatima,
uz predhodnu provjeru znanja studenta za disekciju određene
regije.
U toku trajanja nastave studentu će biti omogućeno samostalno učenje
na izoliranim dijelovima skeleta zglobova i organa
5. Metode procjene
znanja
Parcijalni ispit 1 (topografska anatomija toraksa i gornjeg ekstremiteta):
MCQ test sa 30 pitanja+praktični dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
16-18 tačnih odgovora 4 boda
19-21 tačnih odgovora 5 bodova
22-24, tačnih odgovora 6 bodova
25-27 tačnih odgovora-
7 bodova
28-30 tačnih odgovora 8 bodova
Praktični dio se sastoji iz disekcije odgovarajuće regije toraksa i gornjeg ekstremiteta, analize i prepoznavanja muskularnih, vaskularnih,
nervnih i limfnih struktura u dobijenoj regiji. Drugi dio praktičnog ispita podrazumijeva praktičnu orijentaciju organa u topografskom smislu
na lešu ili anatomskom modelu. Na praktičnom ispitu student može
osvojiti maksimalno 12 bodova: disekcija 6 bodova i dva pitanja iz topografije po 3 boda (ukupno 6).
Parcijalni ispit 1 nosi: MCQ 8 bodova + praktični dio 12 bodova =
ukupno 20 bodova.
Napomena: student može pristupiti praktičnom dijelu samo ukoliko
položi MCQ test. Ocjena na prvom parcijalnom ispitu (uz uslov položenog MCQ testa) formira se zbrajanjem bodova sa testa i praktičnog
dijela ispita.
69
Parcijalni ispit 2 (topografska anatomija abdomena, karlice i donjeg ekstremiteta): MCQ test sa 30 pitanja + praktični dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
16-18 tačnih odgovora 4 boda
19-21 tačnih odgovora 5 bodova
22-24, tačnih odgovora 6 bodova
25-27 tačnih odgovora-
7 bodova
28-30 tačnih odgovora 8 bodova
Praktični dio se sastoji iz disekcije odgovarajuće regije abdomena,
karlice i donjeg ekstremiteta, analize i prepoznavanja muskularnih,
vaskularnih, nervnih i limfnih struktura u dobijenoj regiji. Drugi dio
praktičnog ispita podrazumijeva praktičnu orijentaciju organa u topografskom smislu na lešu ili anatomskom modelu. Na praktičnom ispitu
student može osvojiti maksimalno 12 bodova: disekcija 6 bodova i dva
pitanja iz topografije po 3 boda (ukupno 6).
Parcijalni ispit 2 nosi: MCQ 8 bodova + praktični dio 12 bodova =
ukupno 20 bodova.
Napomena: student može pristupiti praktičnom dijelu samo ukoliko
položi MCQ test. Ocjena na prvom parcijalnom ispitu (uz uslov položenog MCQ testa) formira se zbrajanjem bodova sa testa i praktičnog
dijela ispita.
Parcijalni ispit 3 (topografska anatomija glave i vrata, centralni nervni
sistem, čula): MCQ test sa 20 pitanja + praktični dio
1. MCQ test sa 30 pitanja
16-18 tačnih odgovora 4 boda
19-21 tačnih odgovora 5 bodova
22-24, tačnih odgovora 6 bodova
25, 27 tačnih odgovora-
7 bodova
28-30 tačnih odgovora 8 bodova
Praktični dio se sastoji iz disekcije odgovarajuće regije glave i vrata,
analize i prepoznavanja muskularnih, vaskularnih, nervnih i limfnih
struktura u dobijenoj regiji. Drugi dio praktičnog ispita podrazumijeva
praktičnu orijentaciju organa u topografskom smislu na lešu ili anatomskom modelu, analizu preprata CNS-a i presjeka mozga te identifikacija sastavnih struktura čula vida, sluha i ravnoteže na anatomskom
modelu. Na praktičnom ispitu student može osvojiti maksimalno 22
boda: disekcija 4 boda i dva pitanja iz topografije po 2 boda (ukupno
4), 2 preparata CNS-a po 4 boda (ukupno 8), analiza presjeka 2 boda,
identifikacija sastavnih struktura čula vida, ravnoteže i sluha 4 boda.
Parcijalni ispit 3 nosi: MCQ test 8 bodova + praktični dio 22 boda
= ukupno 30 bodova.
Napomena: student može pristupiti praktičnom dijelu samo ukoliko
položi MCQ test. Ocjena na prvom parcijalnom ispitu (uz uslov položenog MCQ testa) formira se zbrajanjem bodova sa testa i praktičnog
dijela ispita.
70
STUDENTI KOJI SU REDOVNO PRISUSTVOVALI PREDAVANJIMA, PRISUSTVOVALI I REDOVNO OVJERAVALI VJEŽBE I SEMINARE, TE POLOŽILI SVE PARCIJALNE DIJELOVE, NE MORAJU IZLAZITI NA ZAVRŠNI
ISPIT. OCJENA NA ZAVRŠNOM ISPITU PREDSTAVLJA ZBIR BODOVA IZ
SVIH SASTAVNIH DIJELOVA PREDMETA, TJ. PRISUSTVOVANJA I AKTIVNOG UČEŠĆA NA VJEŽBAMA, PREDAVANJIMA I SEMINARIMA TE BROJA
BODOVA SA PARCIJALNIH ISPITA (vidi kumulativna ocjena). GRADIVO
IZ PARCIJALNIH DIJELOVA KOJE NISU POLOŽILI TOKOM SEMESTRA
PUTEM GORE DEFINISANIH PARCIJALNIH ISPITA, STUDENTI MORAJU
USMENO ODGOVARATI NA KRAJU SEMESTRA.
ZAVRŠNI ISPIT SE SASTOJI OD USMENO-PRAKTIČNOG DIJELA (IDENTIFIKACIJA STRUKTURA I ELEMENATA NA HUMANOM PREPARATU) SA 10
ISPITNIH PITANJA:
USMENO-PRAKTIČNI DIO (ukupno 70 bodova)
1. Muskularne, vaskularne, živčane i limfne strukture glave, topografija glave
2. Muskularne, vaskularne, živčane i limfne strukture vrata, topografija vratnih organa
3. Muskularne, vaskularne, živčane i limfne strukture torakalnog
zida, topografija organa i struktura torakalne šupljine
4. Muskularne, vaskularne, živčane i limfne strukture gornjeg ekstremiteta
5. Muskularne, vaskularne, živčane i limfne strukture abdominalnog
zida i topografija organa i struktura abdominalne i karlične duplje
6. Muskularne, vaskularne, živčane i limfne strukture donjeg ekstremiteta
7. Cns
8. Kapitalni živac
9. Čulo vida
10. Čulo sluha
STUDENTI KOJI SU POLOŽILI POJEDINE PARCIJALNE DIJELOVE,
OSLOBAĐAJU SE POLAGANJA TOG DIJELA GRADIVA NA
ZAVRŠNOM ISPITU.
1. Prisustvo na predavanjima + prisustvo i aktivan rad na vježbama + prisustvo i aktivan rad na seminarima 30 bodova
2. Parcijalne provjere znanja (sve 3) ili završni ispit 70 bodova
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
71
6. Literatura
Obavezna:
UDŽBENICI:
1. Kulenović, Kapur, Voljevica: Lokomotorni sistem (u pripremi)
2. Jalšovec D.: Sustavna i topografska anatomija čovjeka, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
3. Šećerov D., Hižar I.: Anatomija centralnog nervnog sistema, Svjetlost,
Sarajevo, 1990.
4. Anatomsko-hirurške regije ljudskog tijela, Institut za anatomiju. Medicinski fakultet, Sarajevo
ANATOMSKI ATLASI
1. Sobotta: Atlas anatomije čovjeka, Slap, Jastrebarsko 2001 ili
2. Netter F.: Atlas anatomije čovjeka, Data status Beograd, 2004
Proširena
1. Perović D.: Anatomija čovjeka I i II
2. Krmpotić Nemanić J, Marušić A: Anatomija čovjeka, Medicinska naklada Zagreb, 2004
Dopunska:
1. Leonhard, Kahle, Platzer: Priručni anatomski atlas, Medicinska naklada Zagreb, 2006
7. Napomena:
Studenti su dužni da aktivno slijede sve predviđene aktivnosti i redovno prisustvuju i aktivno učestvuju u svim oblicima nastave. Predavanja,
vježbe i seminari održavaju se prema izvedbenom programu nastave
na Institutu za anatomiju. Broj studenata po asistentu je 10. Parcijalnoj
provjeri pristupaju studenti koji su pozitivno ocijenjeni na vježbama
i seminarima. Opravdanost izostanaka sa vježbi dokazuje sa vjerodostojnim potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi
20% izostanaka iz cjelokupne nastave.
Termin konsultacija za studente je svaki radni dan od 12-14 sati uz prethodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
[email protected]
72
PLAN PREDMETA: ANATOMIJA ČOVJEKA 2
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Topografske regije grudnog koša i gornjeg ekstremiteta-pregled, regio infraclavicularis et mammaria (mišići prednjeg
torakalnog zida, mm. intercostales externi et interni. mm. levatores costarum, mm. subcostales, m. transversus thoracis, međurebarni prostori) krvne i limfne žile i živci. Diaphragma, mamma
Regio suprascapularis, reg. scapularis (leđni mišići, fasciae krvne
žile i živci)
Vježbe: Zidovi grudnog koša u cjelini, prednje-bočni aspekt (skelet i zglobovi-pregled, krvni i limfni sudovi, živci zidova, mišići,
diaphragma)
Mamma, stražnji torakalni zid (krvni i limfni sudovi, živci zidova,
mišići)
Seminari: Položaj, građa, vaskularizacija, inervacija i limfa dojke.
Kliničko-anatomski značaj
2
Predavanje: Grudna šupljina (aorta ascendens, arcus aortae i
pars thoracica aortae, v. cava superior, a. thoracica interna, ductus
lymphaticus dexter, ductus thoracicus, tr. sympaticus, nn. sphlanchnici) mediastinum-pregled
Pleura i pluća (granice), topografija jednjaka, topografija srca,
srčana ušća, apsolutna i relativna srčana muklina
Vježbe: Cavitas thoracis, podjela, medijastinum-podjela i opis
struktura u pojedinim dijelovima medijastinuma
Topografija pluća, pleure i srca-kliničko-anatomski značaj
Seminari: Anatomija presjeka grudnog koša, načini prikaza organa
grudnog koša i njihovi topografski odnosi
1
Predavanje: Fossa axillaris, reg. brachii anterior, reg. brachii posterior, reg. cubiti anterior et posterior, reg. antebrachii anterior,
reg. antebrachii posterior, reg. palmaris et dorsalis manus (granice
regija, mišići, krvno-žilni i živčani elementi, topografski prostori)
Prednje-bočni trbušni zid - pregled regija, mišića, fascija i sudovno-živčanih elemenata
Vježbe: Fossa axillaris, reg. brachii anterior, reg. brachii posterior,
reg. cubiti anterior et posterior
Reg. antebrachii anterior, reg. antebrachii posterior, reg. palmaris
et dorsalis manus
Seminari: Klinički važni topografski odnosi elemenata u pojedinim regijama gornjeg ekstremiteta
2
PARCIJALNI ISPIT 1
1
2
2
1
2
2
2
1
1
2
2
1
73
Sedmica
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Topografske regije prednje-bočnog trbušnog zida,
reg. hypochondriaca lat. dex. et sinistra, reg. epigastrica, reg. umbilicalis, reg. abdominis lateralis dex. et sinistra, reg. inguinalis
dex. et sinistra (granice regija, mišići i fascije, krvno- žilni i živčani
elementi, vagina, m. rectus abdominis, canalis inguinalis, herniae)
Topografske regije stražnjeg trbušnog zida (granice regija, mišići,
krvno žilni i živčani elementi)
Vježbe: Topografske regije prednje-bočnog trbušnog zida, reg.
hypochondriaca lat. dex. et sinistra, reg. epigastrica, reg. umbilicalis, reg. abdominis lateralis dex. et sinistra, reg. inguinalis dex. et
sinistra (granice regija, mišići i fascije, krvno-žilni i živčani elementi,
vagina, m. rectus abdominis, canalis inguinalis, herniae
Topografske regije stražnjeg trbušnog zida
Seminari: Mišićne, fascijalne i aponeurotične tvorevine prednje-bočnog trbušnog zida i anatomska osnova nastanka hernija,
porto-kavalne anastomoze
2
Predavanje: Topografija organa trbušne šupljine (skeletotopski i
holotopski odnosi, aorta sa granama, v. cava inferior, v. portae,
limfa abdomena, ductus thoracicus)
Peritoneum
Vježbe: Topografija organa trbušne šupljine
Peritoneum (peritoneum parietale et viscerale, peritonealne tvorevine, podjela organa u odnosu na peritoneum)
Seminari: Peritoneum abdomino-pelvične šupljine, peritonealne
duplikature, podjela peritonealne šupljine, odnos peritoneuma i
organa abdomino-pelvične šupljine
2
Predavanje: Topografija organa karlične šupljine i retroperitoneum
Regio subinguinalis, trigonum femoris, reg. femoris ant, reg. glutea, reg. femoris posterior
Vježbe: Podjela karlične duplje, organski i sudovno-živčani prostori, krvni sudovi, živci i limfa karlice
Organi retroperitoneuma, krvni sudovi, živci i limfa retroperitonealnog prostora
Seminari: Anatomija presjeka abdomena i karlice, načini prikaza
organa trbuha i karlice
2
1
Predavanje: Reg. genus anterior et posterior, regio cruris ant.,
reg. cruris post., reg dorsalis pedis, reg. plantaris pedis (granice
regija, mišići, krvno žilni i živčani elementi, topografija)
Topografske regije glave, reg. parotideomasseterica, reg retromandibularis, reg. facialis
Vježbe: Regio subinguinalis, trigonum femoris, reg. femoris ant,
reg. glutea, reg. femoris posterior
Reg. genus anterior et posterior, regio cruris ant., reg.cruris post.,
reg dorsalis pedis, reg. plantaris pedis
2
1
3
1
1
1
2
2
1
2
2
1
1
2
2
74
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Seminari: Klinički važni topografaski odnosi elemenata u pojedinim regijama donjeg ekstremiteta
Broj
časova
1
PARCIJALNI ISPIT 2
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Predavanje: Reg. oralis, reg. nasalis, reg. infraorbitalis, reg. orbitalis (granice regija, mišići, krvno žilni i živčani elementi) reg. frontalis, reg. temporalis, reg auricularis post., reg. occipitalis. fossa
temporalis, fossa infratemporalis, fossa pterygopalatina)
Reg. colli lateralis, reg. colli media, projekcione tačke pharynxa i
larynxa, gl. thyroidea, pristup na larynx i cervikalni dio tracheae,
reg. submandibularis, reg. carotica, spatium retropharyngeum,
spatium parapharyngeum, reg. cervicalis post., reg. nuchae (granice regija, mišići, krvno žilni i živčani elementi)
Vježbe: Regije glave i topografija glave na koronalnim, sagitalnim
i horizontalnim presjecima
Regije vrata, topografija vrata na koronalnim, sagitalnim i horizontalnim presjecima
Seminari: Primjenjena antomija krvnih sudova i živaca glave i vrata
1
Predavanje: Podjela nervnog sistema. Neuroanatomska terminologija, elementi građe nervnog sistema (neuron, neuroglija,
sinapsa), razvoj
Medulla spinalis (vanjska morfologija, siva i bijela masa, vaskularizacija, ovojnice, organizacija spinalnog nerva, živčani pleksusipregled, anatomska podloga refleksnog luka)
Vježbe: Dijelovi CNS-a, periferni nervni sistem, orijentacione osovine, medulla spinalis-vanjska morfologija
Medulla spinalis-unutrašnja građa, kičmeni živci, pleksusi i periferni živci
Seminari: Funkcionalna i primijenjena anatomija kičmene moždine i kičmenih živaca, dermatomi i miotomi
1
Predavanje: Truncus cerebri, položaj, dijelovi, medulla oblongata, pons, mesencephalon, (vanjska morfologija, organizacija sive
i bijele mase)
Nn. craniales-pregled (porijeklo, vrste vlakana, tok, grane)
Vježbe: Medulla oblongata, pons, mesencephalon, vanjska morfologija, unutrašnja građa, presjeci
Kranijalni živci, porijeklo i detaljan opis jedara u moždanom stablu, izlazišta, distribucija i kliničko-anatomski značaj
Seminari: Relejna jedra moždanog stabla i njihov značaj
2
2
2
2
1
2
2
2
1
1
2
2
1
75
Sedmica
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Cerebellum, (položaj, vanjska morfologija, funkcionalna i filogenetska podjela, građa malog mozga)
Diencephalon (položaj i podjela, thalamus, morfologija i unutrašnja građa)
Vježbe: Cerebellum, morfologija i unutrašnja građa
Diencephalon, podjela i vanjska morfologija, diencephalon na
presjecima
Seminari: Funkcionalna anatomija malog mozga, neuronski krugovi
2
Predavanje: Epithalmus, epiphysis cerebri, metathalamus, subthalamus, hypothalamus, hypophysis cerebri, morfologija i unutrašnja građa)
Telencephalon (položaj i podjela)
Vježbe: Diencephalon, građa (preparat), hipotalamo-hipofizna
osovina
Telencephalon, vanjska morfologija
Seminari: Funkcionalna anatomija retikularne formacije
2
Predavanje: Telencephalon (unutrašnja građa, funkcionalna organizacija moždane kore, limbički sistem, commissurae i asocijativni putevi telencephalona, bazalne ganglije)
Putevi CNS-a-pregled
Vježbe: Unutrašnja građa velikog mozga-presjeci
Ovojnice CNS-a, liquor cerebrospinalis, komorni sistem
Seminari: Aksijalni, koronalni i sagitalni presjeci mozga, način
prikazivanja, CT, MR
2
Predavanje: Vaskularizacija CNS-a
Organum visus
Vježbe: Sistem unutrašnje karotide i vertebrobazilarni sistem, površne i duboke vene mozga, sinusi durae matris
Ovojnice oka, dioptrički aparat oka, pomoćni aparat oka
Seminari: Vidni sistem – principi organizacije, refleksni i relejni
centri, kortikalne prezentacije
1
2
2
Predavanje: Organum vestbulocochleare
Organum gustatorium et olfactorium
Vježbe:Auris externa, auris media, cavitas tympani, antrum mastoideum, auris interna
Organum gustatorium et olfactorium, okusni i olfaktivni put
Seminari:Topografski odnosi vanjskog, srednjeg i unutrašnjeg
uha i njihov klinički značaj, statički i akustički put.
2
1
2
PARCIJALNI ISPIT 3
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima.
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
1
2
2
1
1
2
2
1
1
2
2
1
2
1
2
1
76
Code BAM 022
Naslov predmeta: HISTOLOGIJA 2 I EMBRIOLOGIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar: II ECTS kredita: 7
Status: obavezni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 95
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Zakira Mornjaković
Uslovi za pohađanje nastave: Odrađena teoretska i praktična nastava iz predmeta Histologija 1
1. Ciljevi predmeta
Cilj je predmeta da studenta nauči osnovama morfofunkcionalnih karakteristika organa i organskih sistema na razini svjetlosne i elektronske
mikroskopskopije, u okviru hijerarhijskog modela organizacije organizma čovjeka. Istovremeno, kroz saznanja iz domena embriologije student proučava razvoj zametka, što mu omogućuje razumijevanje složenih odnosa u građi čovječijeg tijela. Ovo ima i praktično medicinsko
značenje kroz tumačenja načina nastanka anomalija razvitka.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je osposobljavanje studenta da građu i intrauterini
razvitak čovjekova tijela shvati kao cjelinu sastavljenu od pojedinih
međusobno integriranih sistema, te da na temelju vlastitog iskustva,
mikroskopiranjem histoloških preparata organa i zametka kao i analizom relevantne fotodokumentacije, stekne sigurnost u prepoznavanju
važnih histoloških i embrionalnih struktura.
Na predavanjima, vježbama i seminarima usvaja se teoretsko znanje i
savladava se vještina praktičnog mikroskopiranja histoloških preparata
organa i zametka, uz analizu elektronskomikroskopskih snimaka i fotodokumentacije embrionalnih struktura.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu Modula 1 i 2 predmeta „Histologija 2 i embriologija“ student će usvojiti slijedeća znanja:
1. Histologija organa i organskih sistema
2. Opća i specijalna embriologija čovjeka
Cilj nastave ovih modula je upoznati studenta s histološkom građom
organa i organskih sistema, odnosno integriranih sistema organizma.
Istovremeno, student će se upoznati sa složenim zbivanjima tijekom
razvoja čovječijeg zametka s pozicija diferencijacije tkiva i organa, načinom nastanka anomalija razvitka pojedinih organa i organskih sistema
i njihovim značajem za klinički važne poremećaje.
Kroz nastavu predmeta „Histologija 2 i embriologija“ student će usvojiti
slijedeće vještine:
– Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. promatrati i analizirati histološke preparate organa i zametka
2. analizirati i interpretirati elektronomikrografe
3. ispravno interpretirati uočene morfološke strukture formiranih
organa i organa tokom razvoja
4. samostalno nacrtati histološke preparate
5. samostalno obilježiti strukturne dijelove na crtežima histoloških
preparata
77
- Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. primjena esencijalnih znanja i vještina iz domena citologije i histologije tkiva na razinu formiranih organa i na razinu njihovog embrionalnog statusa
2. primjena integriranih znanja i vještina u interpretaciji normalnog i
abnormalnog razvoja tkiva i organa čovjeka
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. ispravno promatranje i analiza preparata stanica i tkiva preduslov je
za dobro upoznavanje građe histoloških preparata formiranih organa i za vrijeme razvoja
2. dobro poznavanje normalne mikroskopske i submikroskopske građe organizma preduslov je za razumijevanje njegovih funkcija
3. poznavanje normalne građe i funkcije organa kroz hijerarhijske nivoe
organizacije neophodan je preduslov za razumijevanje njihovih
poremećaja
4. poznavanje normalnog razvoja čovjeka preduslov je za bolje razumijevanje njegove složene građe i mogućnosti nastanka anomalija
razvitka
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
predavanja ex catedra (26 sati) za sve studente,
vježbi (26 sati) za grupe ne veće od 12 studenata,
interaktivnog učenja (26 sati) za sve studente,
te repetitorija praktične nastave (13 sati) za sve studente.
Napomena: Oblik izvođenja nastave interaktivno učenje podrazumijeva u vrijeme njegova izvođenja startno testiranje znanja svakog
studenta iz sadržaja teme koja se obrađuje u datoj sedmici. Testiranje
studenata na postavljeni zadatak je u pisanoj formi, ocjenjuje se i ostaje
u portfoliju studenta kao dokument. Nakon testiranja interaktivno se
vodi rasprava sa studentima o istoj temi s ciljem otklanjanja nejasnoća
i dodatnih obrazloženja.
5. Metode procjene
znanja
Kriteriji ocjenjivanja usvojenih znanja i vještina na praktičnoj teoretskoj
nastavi (identični za oba modula):
Kriterij ocjenjivanja za module
1i2
Znanja i vještine na praktičnim
vježbama
Znanja i aktivnosti na
interaktivnoj nastavi
Parcijalni ispit
Ukupno:
Maksimalno Minimalno bodova
bodova
(bodovi za prolaz)
15
8
10
6
25
50
13
27
78
Kriteriji ocjenjivanja na
praktičnim vježbama
Znanja i vještine na praktičnim
vježbama (ukupno)
Pojedinačno po vježbi
Maksimalno Minimalno bodova
bodova
(bodovi za prolaz)
15
8
2,5
1,5
RAZRADA I TUMAČENJE OCJENJIVANJA – vježbe
Ocjena znanja
Ne zadovoljava
Zadovoljava
Srednje
Najbolje
Bodovi po vježbi
0
1,5
2,0
2,5
Napomene:
• U svakom modulu se ocjenjuje po šest vježbi, s tim da se prva vježba modula 1 ispituje u programu druge vježbe.
• Student u svakoj vježbi mora da osvoji minimum (1,5 bodova).
• Ako student izostane s vježbe dobiva 0 bodova, a ako je izostanak
opravdan tu vježbu može nadoknaditi.
KRITERIJ OCJENJIVANJA INTERAKTIVNE NASTAVE
Kriterij ocjenjivanja za Modul 1
Znanja i vještine na interaktivnoj
(seminarskoj) nastavi
Pojedinačna po predavanju
Maksimalno Minimalno bodova
bodova
(bodovi za prolaz)
10
6
1,66
0,9
RAZRADA I TUMAČENJE OCJENJIVANJA – interaktivna nastava
Ocjena znanja
6
7
7
8
8
9
10
Bodovi po vježbi
0,9
1,0
1,1
1,2
1,3
1,4-1,5
1,66
KRITERIJ OCJENJIVANJA PARCIJALNOG ISPITA
Kriterij ocjenjivanja za Modul 1
Parcijalni ispit
Maksimalno Minimalno bodova
bodova
(bodovi za prolaz)
25
14
79
RAZRADA I TUMAČENJE OCJENJIVANJA – parcijalni ispit
Ocjena znanja
6
7
8
9
Bodovi
10
16–18
19–21
22–23
10
24–25
Ocjena za pismeni i praktični dio ispita je zajednička.
Zbir svih bodova prevodi se u kumulativnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
Napomena:
• Na vježbama se vrši kontinuirana provjera savladanih vještina i znanja.
• Na interaktivnoj nastavi vrši se startno testiranje znanja svakog
studenta iz sadržaja teme koja se obrađuje u datoj sedmici. Testiranje studenata na postavljeni zadatak je u pisanoj formi, ocjenjuje se
i ostaje u portfoliju studenta kao dokument.
• Parcijalni, završni i popravni ispit iz predmeta “Histologija 2 i embriologija” obavlja se pismeno u formi eseja, a uključuje praktični rad
na obradi dva histološka preparata i jednog elektronomikrografa
Završni ispit:
Kroz završni ispit u formi eseja ispitat će se gradivo pređeno kroz module.
Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz, bilo u pojedinačnom modulu, bilo u oba, pristupa polaganju nepoloženog modula u
popravnom roku koji se organizuje nakon završene dopunske nastave.
Uslov za pristup na popravni ispit su već ostvareni minimalni bodovi za
prolaz na praktičnim vježbama.
Također, u ovom terminu pruža se i mogućnost za korekciju ocjene svim
zainteresiranim studentima koji su već postigli pozitivne rezultate na
oba modula, kroz obnovljenu provjeru znanja i vještina za oba modula.
6. Literatura
Obavezna:
1. Luis Carlos Junqueira i Jose Carneiro: OSNOVI HISTOLOGIJE. Prevod
sa engleskog jezika jedanaestog izdanja knjige Basic Histology. Izdavač: Data status, Beograd, 2005.
2. Zakira Mornjaković i saradnici: Praktikum-atlas “CD histoloških preparata
tkiva i organa”. Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet, Sarajevo, 2005.
3. Sadler T.W.: LANGMANOVA MEDICINSKA EMBRIOLOGIJA. Prijevod
američkog izdanja knjige LANGMAN’S MEDICAL EMBRYOLOGY, 7th
ed. Izdavač: Školska knjiga, Zagreb, 1996.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 11.30–13.00 sati uz
prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
[email protected]
80
PLAN PREDMETA:
HISTOLOGIJA 2 I EMBRIOLOGIJA
Broj
časova
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 1.
Predavanje: Muški spolni organi. Testis: ovojnice i gradivni elementi organa. Sjemeni epitel: sjemene i Sertolijeve celule, odjeli,
ciklus i stadiji sjemenog epitela i njihova regulacija. Morfologija i
ultrastruktura spermatozoida. Tkivnovaskularni elementi intersticija testisa s naglaskom na ultrastrukturu i funkciju Leydig-ovih
celula. Građa testisa dječaka. Histološka struktura spermiofornih
kanala. Histofiziologija penisa, prostate i bulbouretralnih žlijezda.
Predavanje: Ženski spolni organi. Ovarium. Histološka organizacija i dobne razlike. Razvojne i regresivne forme ovarijalnih folikula i žutog tijela. Ovarijalni ciklus. Građa i funkcija jajovoda, uterusa
s akcentom na promjene tokom menstrualnog ciklusa, vagine i
vanjskih spolnih organa. Mliječna žljezda: djevojčice, spolno zrele
žene, za vrijeme trudnoće i dojenja i nakon menopauze
Vježbe:
1. Testis
2. Epididimis
3. Duktus deferens
4. Penis
5. Prostata
1 IU
1
Predavanje: Oplodnja. Trajanje trudnoće, razvojna razdoblja i
određivanje dobi zametka s osvrtom na kontracepciju, neplodnost i potpomognutu trudnoću. Brazdanje, blastocista, implantacija. Formiranje i diferencijacija zametnih listića
Predavanje: Embrionalne i decidualne ovojnice. Placenta: razvoj,
građa i funkcija. Embrionalni mjehur. Blizanci. Podjela, uzroci i tipizacija anomalija razvoja
Vježbe:
1. Ovarijum
2. Tuba uterina
3. Uterus
4. Vagina
5. Mliječna žlijezda - aktivna faza
6. Placenta (SM, TEM, SEM)
7. Pupčanik (SM)
1 IU
1
Predavanje: Probavna cijev. Usna šupljina: usne, obrazi, meko i
tvrdo nepce, jezik, zubi – pulpa, dentin, caklina, periodontium,
gingiva. Gustativni korpuskuli: rasprostranjenost, građa i funkcija.
Ždrijelo. Jednjak
1 IU
1
Sedmica 2.
Sedmica 3.
1 UI
1
2
1 IU
1
2
81
Sedmica 3.
Predavanje: Razvoj probavnog sistema. Razvoj usne šupljine i
njenih organa. Najčešće anomalije
Vježbe:
1. Usna
2. Zub
3. Razvoj zuba
4. Jezik
5. Okusni pupoljci
6. Jednjak
1 IU
1
2
Sedmica 4.
Predavanje: Želudac - specifičnosti područja organa. Tanko crijevo - duodenum, jejunum i ileum. Debelo crijevo, appendix vermiformis, rektum, anorektalno područje. Peritoneum. Stratifikacija,
histološka građa, ultrastruktura, inervacija, vaskularizacija i histofiziologija segmenata digestivne cijevi i međusobna funkcionalna
povezanost
Predavanje: Razvoj i diferencijacija probavne cijevi. Najčešće
anomalije
Vježbe:
1. Želudac (SM: kardija, fundus, pilorus)
2. Epitel želuca (TEM)
3. Tanko crijevo (SM: duodenum, jejunum, ileum)
4. Epitel tankog crijeva (TEM)
5. Debelo crijevo (SM: kolon, crvuljak, analni kanal)
1 IU
1
Predavanje: Žlijezde pridružene probavnoj cijevi. Pljuvačne žlijezde – parotis, submandibularis i sublingualis. Egzokrini i endokrini pankreas - histološka građa i ultrastruktura: acinusa, izvodnih
kanala i Langerhansovih otoka. Difuzni gastroenteropankreatični
sistem. Jetra: lobulus, portobilijarni prostor, hepatociti, Kupfferove celule, Ito-ve celule - ultrastruktura i funkcija. Nutritivni
i funkcionalni krvotok. Funkcionalni režnjić. Intrahepatični i
ekstrahepatični žučni vodovi, žučni mjehur
Predavanje: Razvoj žlijezda priključenih uz probavnu cijev i slezene. Najčešće anomalije
Vježbe:
1. Gl. parotis
2. Gl. sublingualis
3. Jetra (SM, TEM, SEM)
4. Žučni mjehur
5. Pankreas
1 IU
1
Predavanje: Vaskularni sistem. Kapilarni krvni sudovi - osnovna građa. Kontinuirani, fenestrirani i sinusoidni kapilari. Arterije
i vene: osnovna stratifikacija. Arterija elastičnog i mišićnog tipa:
građa i funkcija. Vene. Lokalne razlike endotelnih celula. Srce: endokard, miokard, epikard. Histološke karakteristike sprovodnog
sistema srca. Endokrini kardiomiociti. Struktura limfnih sudova
1 IU
1
Sedmica 5.
Sedmica 6.
1 IU
1
2
1 IU
1
2
82
Sedmica 6.
Predavanje: Razvoj srca i vaskularnog sistema. Embrionalni i fetalni krvotok. Najčešći poremećaji
Vježbe:
1. Arterija:
– elastična
– mišićna
2. Vena
3. Kapilare (TEM)
1 IU
1
2
Sedmica 7.
Predavanje: Respiratorni sistem. Nosna šupljina, paranazalni sinusi, olfaktivna sluznica. Grkljan, dušnik, primarni bronhusi. Bronhalno stablo: arborizacija i histološka građa. Plućni režnjić. Plućne
alveole. Interalveolarni septum. Vaskularizacija i inervacija pluća
sa osvrtom na barijeru krv-zrak. Odbrambene strukture pluća.
Pleura
Predavanje: Razvoj respiratornog sistema i tjelesnih šupljina.
Razvoj nosne šupljine, grkljana, dušnika, bronhusa, pluća, pleure.
Najčešće anomalije
Vježbe:
1. Nosna šupljina - olfaktivna sluznica
2. Epiglotis
3. Dušnik
4. Pluća (SM, TEM, SEM)
1 IU
1
Sedmica 8.
Parcijalni ispit Modula 1.
Ispit se polaže pismeno u trajanju od dva sata i praktično u trajanju od dva sata.
4
Sedmica 9.
Predavanje: Urinarni sistem. Bubreg: kora i srž. Nefron: morfologija i topografija osnovnih sastavnih dijelova. Bubrežno tjelašce:
Bowmann-ova kapsula, glomerul, mezangijalne celule, ultrastruktura filtracione membrane. Sabirni kanalići i papilarni duktusi.
Jukstaglomerularni aparat: jukstaglomerularne celule, macula
densa i ekstraglomerularne mezangijalne celule. Intersticijum
bubrega. Vaskularizacija i inervacija bubrega. Histofiziologija bubrega. Calyces minores, calyces majores, pelvis renalis, ureter, vesica
urinaria, urethra
Predavanje: Razvoj urinarnog sistema. Faze razvoja bubrega:
pronephros, mesonephros i metanephros. Kloaka i njena diferencijacija. Razvoj urinofornih puteva. Najčešće anomalije
Vježbe:
1. Bubreg (SM, TEM, SEM)
2. Ureter
3. Mokraćni mjehur
4. Uretra
1 IU
1
Predavanje: Imuni sistem. Celule i tkiva imunog sistema. Organizacija limfatičnih organa. Migratorne i sesilne celule. Nelimfocitne
i limfocitne celule. Histološka organizacija timusa. Mikrovaskularizacija
1 IU
1
Sedmica 10.
1 IU
1
2
1 IU
1
2
83
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Predavanje: Limfni čvor: osnovne histološke odlike, odjeljci, migracija i recirkulacija limfocita, postkapilarne venule sa visokim
endotelom. Slezena: bijela i crvena pulpa, mikrovaskularizacija i
venski sinusi. Limfatična tkiva sluznica (limfatično tkivo digestivnog trakta i respiratornog trakta)
Vježbe:
1. Tonzila palatina
2. Limfni čvor
3. Slezena
4. Timus
5. Obilježeni limfociti (SM)
1 IU
1
Predavanje: Endokrini sistem. Strukturna i funkcionalna tipizacija endokrinog tkiva. Adenohipofiza: sastavni dijelovi, celule i
njihova distribucija, hormoni, regulacioni mehanizmi sekretorne aktivnosti s kratkim prikazom kliničke slike hiper- i hipofunkcionalnih stanja. Neurohipofiza: histologija sastavnih dijelova.
Neuroglandularne celule supraoptičkog i paraventrikularnog
nukleusa. Specifičnosti vaskularizacije i inervacija hipofize. Građa,
endokrina funkcija i dobne promjene epifize
Predavanje: Tiroidna žlijezda. Fotomikroskopske i ultrastrukturne karakteristike tireocita i parafolikularnih celula i njihove morfofunkcionalne promjene tokom staničnih ciklusa. Značaj joda,
mehanizam regulacije aktivnosti i prikaz kliničkih slučajeva kod
hipo- i hipertireoidnih stanja. Vaskularizacija i inervacija štitne
žlijezde. Paratiroidna žlijezda. Gradivni elementi, ultrastruktura
celula, dobne razlike i prikaz kliničkih slučajeva kod hipo- i hiperfunkcije. Nadbubrežna žlijezda. Građa nadbubrega: čahura, kora
i srž. Fotomikroskopske, ultrastrukturne i histokemijske karakteristike celula kore i srži. Specifičnosti vaskularizacije nadbubrega.
Difuzni endokrini sistem: rasprostranjenost, tipizacija, morfofunkcionalne osobitosti
Vježbe:
1. Hipofiza
2. Epifiza
3. Štitna žlijezda (SM, TEM, SEM)
4. Gl. paratireoidea
5. Nadbubrežna žlijezda
6. Enteroendokrina celula (TEM)
1 IU
1
Predavanje: Razvoj endokrinih žlijezda: hipofiza, epifiza, tireoidea, paratireoidea, ultimobranhijalno tijelo, nadbubreg, timus.
Najčešće anomalije
Predavanje: Razvoj spolnog sistema. Indiferentni stadij i spolna
diferencijacija tokom razvoja gonada, spolnih kanala i vanjskih
spolnih organa. Najčešće anomalije
Vježbe:
1. Endokrine žlijezde fetusa (SM)
2. Spolne žlijezde fetusa (SM)
1 IU
1
2
1 IU
1
2
1 IU
1
2
84
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Predavanje: Nervni sistem. Veliki mozak: građa sive i bijele supstance s osvrtom na regionalne razlike. Mali mozak: građa sive
i bijele supstance. Medulla spinalis: izgled, građa sive i bijele
supstance, regionalne histološke razlike. Građa ganglija, nerava
i osjetnih tjelašaca. Moždano kičmene opne, horoidne resice.
Počeci i završeci nerava
Predavanje: Razvoj nervnog sistema. Morfogeneza i histogeneza nervne cijevi. Nervni greben i njegova diferencijacija. Najčešće
anomalije
Vježbe:
1. Cerebrum
2. Cerebelum
3. Medula spinalis
4. Ganglion spinale
5. Nervus spinalis
6. Korpuskulum lamelozum
7. Razvoj nervne cijevi
1 IU
1
Predavanje: Histološke karakteristike kože i njenih derivata s
osvrtom na regionalne razlike. Histološke karakteristike oka i uha
Predavanje: Razvoj kože, oka i uha. Najčešće anomalije
Vježbe:
1. Koža
2. Nokat
3. Oko (retina, iris, kornea)
4. Gl. lakrimalis
5. Razvoj oka
6. Cortijev organ
1 IU
1
1 IU
1
2
1 IU
1
2
Repetitorij
9
Sedmica 15.
Parcijalni ispit Modula 2.
Ispit se polaže pismeno u trajanju od dva sata i praktično u trajanju od dva sata.
4
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica 17-19.
Dopunska nastava:
U ove tri sedmice u terminima redovne nastave obavit će se nastavne aktivnosti prema želji studenata, a po pitanju otklanjanja
nejasnoća i dopunskih obrazloženja. Takođe će se u terminima
vježbi izvršiti nadoknada – dopuna aktivnosti iz segmenta praktične nastave.
Sedmica 20.
Popravni završni ispit
Ova sedmica je namijenjena provjeri usvojenih znanja i vještina studenata koji nisu stekli uslove za upis završne ocjene u sedmici 16.
85
Code BAM 023
Naslov predmeta: SOCIJALNA MEDICINA I ORGANIZACIJA
ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar: II
ECTS kredita: 3
Status: obavezni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 45
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Dragana Nikšić
Uslovi za pohađanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je da pomogne studentima da steknu bazična znanja o
utjecaju socijalno medicinskih faktora na zdravlje i bolest te načinu organiziranja i funkcioniranja zdravstvenog sistema i zdravstvene zaštite.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student usvoji socijalno medicinski pristup posmatranja i istraživanja što će pomoći uspješnijoj praksi doktora medicine u unapređenju zdravstvene zaštite stanovništva.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta «Socijalna medicina i organizacija zdravstvene
zaštite 1» student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Socijalna medicina i javno zdravstvo
Cilj modula je shvatanje socijalne medicine kao dijela jedinstvene medicine, njena orijentacija i značaj u praksi ljekara opće medicine
Modul 2. Poimanje i unapređenje zdravlja
Cilj ovog modula je shvatanje značaja zdravlja za pojedinca i društvo,
upoznavanje modela zdravlja, definisanje, prepoznavanje i monitoring
osnovnih determinanti zdravlja, prepoznavanje rizičnog zdravstvenog
ponašanja pojedinca, grupe i stanovništva i sticanje znanja i vještina za
provođenje promocije zdravlja i prevencije bolesti
Modul 3. Zdravstveni odgoj zdravog pojedinca i populacije
Cilj modula je odrediti mjesto i ulogu zdravstvenog odgoja u radu ljekara i razviti potrebne vještine za zdravstveni odgojni rad pojedinca,
grupe i zajednice u svrhu unapređenja i održanja zdravlja stanovništva
i prevencije bolesti; ovladavanje bazičnim znanjima o značaju komunikacije ljekara sa pacijentom, porodicom i društvenom zajednicom
Modul 4. Stanovništvo i njegove socijalno medicinske
karakteristike sa socijalno medicinskim pristupom rješavanju
osnovnih zdravstvenih problema u stanovništvu
Cilj modula je shvatanje važnosti socijalno medicinskog pristupa u rješavanju osnovnih problema pojedinca, primarnih zajednica i populacionih grupa uz podršku osnovnih informacija o zdravlju i bolesti.
Modul 5. Zdravstveni sistem i njegova organizacija
Cilj modula je sticanje bazičnih znanja o karakteristikama i organizaciji
zdravstvenog sistema i potrebnim zdravstvenim resursima za funkcioniranje.
Modul 6. Uloga države u zdravstvenoj zaštiti stanovništva
Cilj modula je sticanje osnovnih znanja o značaju zdravstvene politike,
uloge države i međunarodne saradnje za zdravlje stanovništva, kao i
sticanje osnovnih znanja o načinima finansiranja zdravstvene zaštite,
načina plaćanja zdravstvenih usluga, te cijeni koštanja zdravlja i bolesti.
86
Vještine koje student treba znati praktično izvesti
1. posmatranje životnih pojava u zajednici u korelaciji sa zdravstvenim događajima
2. pronalaženje izvora adekvatnih podataka
4. ispitivanje zdravstvenih stilova života
5. ispitivanje kvaliteta života
6. primjena metoda zdravstvenog odgoja
7. ispitivanje determinanti zdravlja porodice
8. procjena osiguranosti općine zdravstvenim kadrom
9. određivanje biološkog tipa stanovništva
Vještine koje student treba poznavati
1. kritička upotreba indikatora i primjena sociomedicinskih metoda i
tehnika,
2. sagledavanje problematike nezdravog načina života
3. ocjena međufunkcionisanja podsistema u sistemu zdravstva
4. ocjena demografskog stanja stanovništva i savremene BiH porodice
5. direktne i indirektne troškove zdravlja i bolesti
6. korištenje metoda i sredstava zdravstvenog odgoja
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. Najvažniji zadatak ljekara je održavanje i unapređenje zdravlja pojedinca i zajednice
2. Individualno zdravlje je preduslov općeg kolektivnog zdravlja
3. Zdravlje porodice je odraz zdravlja njenih članova
4. Zdravlje je ekonomska kategorija
5. Zdravlje je društvena kategorija
6. Dobro organiziran zdravstveni sistem je jedan od preduslova dobre
zdravstvene zaštite u zemlji
4. Metode učenja
Nastava se izvodi :
Predavanja (25 predavanja) sa aktivnim učešćem studenata (tip kratkih
testova / kvizova).
Vježbe (20 sati vježbi) individualnog tipa zasnovane na stvarnim primjerima iz prakse, problemski orijentirane sa izvođenjem na terenu
(praktični zadatak ocjenjen i predat u pismenoj formi).
Seminarski rad (do 5 studenta po jednoj seminarskoj radnji) uz prezentaciju tipa interaktivne nastave.
Konsultacije (za svaku vježbu i pred završni ispit)
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta sadrži slijedeće elemente:
Kratki testovi / kvizovi / 5 kvizova. Svaki kviz ima po 5 pitanja sa 3-5
odgovora. Maksimalni broj bodova 5.
Na vježbama se vrši provjera savladanih vještina. Svaka pozitivno
ocjenjena vježba (ukupno 15 vježbi) nosi 0,5 -1 bod (maksimalno 15
bodova, minimalno 11 bodova). Seminarski rad nosi maksimalno 10
bodova.
Parcijalni ispit 1 (modul 1,2,3) se sastoji od praktičnog zadatka, MCQ i
esejskih pitanja iz teoretskog djela, koji nosi maksimalno 30, minimalno 16 bodova.
87
Parcijalni ispit 2 (modul 4,5,6) je u pisanoj formi po tipu eseja. Sastoji
se od praktičnog zadatka i teoretskih pitanja po tipu eseja, koji nosi
maksimalno 40, minimalno 19 bodova.
Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima/
ispitu ili nisu zadovoljni ocjenom uspostavljenom na osnovu parcijalnih ispita.
Zbir svih bodova prevodi se u kumulativnu ocijenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna:
1. Nikšić D. Kurspahić Mujčić A. Praktikum iz socijalne medicine sa teorijskim osnovama. Univerzitet u Sarajevu. Medicinski fakultet Sarajevo, 2007.
Proširena:
1. Jakšić Ž. i saradnici. Socijalna medicina. Medicinski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagreb 2000.
2. Cucić V. i saradnici. Socijalna medicina. Medicinski fakultet u Beogradu,
Beograd, 2002.
Dopunska:
1. Health Promotion and Disease Prevention. . A Handbook for Teachers, Researchers, Health Professionals and Decision Makers. FP –
SEE. Hans Jacobs , Germany, 2008.
2. Izvještaji Svjetske zdravstvene organizacije iz oblasti socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite
7. Napomena
Termin konsultacije za studente je svaki dan od 12–14 sati uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail
[email protected]
88
PLAN PREDMETA: SOCIJALNA MEDICINA
I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Socijalna medicina i javno zdravstvo (prikaz razvoja
zdravstva i orijentacija, definicija i predmet, novo javno zdravstvo)
Vježba: Uvod u praktičnu nastavu, upoznavanje sa metodama
rada u oblasti socijalne medicine
2
Predavanje: Poimanje zdravlja i kvalitet života (pregled definicija i
prikaz modela zdravlja, subjektivna procjena zdravlja i kvaliteta života
Vježba: Prezentacija upitnika za mjerenje kvaliteta života
2
Predavanje: Determinante zdravlja i održavanje zdravlja
Upoznavanje sa definicijom, prepoznavanjem i monitoringom
osnovnih determinanti zdravlja: pravičnost i jednakost u zdravlju,
sadržaj milenijumskih ciljeva; zdravstvena zaštita kroz multisektorijalnu saradnju
Vježba: Analiza vrijednosti determinanti zdravlja u stanovništvu
Federacije BiH sa prikazom slučaja
2
Predavanje: Zdravstveno ponašanje
(rizično zdravstveno ponašanje, zdravstveni riziko faktori)
Vježba: Zdravstveno ponašanje (anketiranje zdravih pojedinaca
u odnosu na rizično zdravstveno ponašanje)
2
Sedmica 5.
Predavanje: Zdravlje vulnerabilnih grupa stanovništva
Vježba: stil života
1
1
Sedmica 6.
Predavanje: Unapređenje zdravlja - definicija, koncept, principi i
praksa promocije zdravlja
Vježba: Socijalni marketing na primjeru rješavanja vodećih zdravstvenih problema (pušenje, konzumiranje alkohola, jodirana so i sl.)
1
Predavanje: Zdravstveni odgoj - definicija, koncept, principi i
praksa zdravstvenog odgoja; motivacija, metode (individualne i
grupne) i sredstva
Vježba: Ideja za izradu jednog zdravstveno odgojnog sredstva
2
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Parcijalni ispit – moduli 1, 2, 3
Predavanje: Stanovništvo i njegove socijalno medicinske karakteristike; jedinice posmatranja u socijalnoj medicini (pojedinac,
primarne, sekundarne zajedice i populacione grupe); zdravlje
stanovništva u FBiH i svijetu; populaciona politika.
Vježba: Porodica i zdravlje, anketiranje dviju porodica po socijalnomedicinskim obilježjima i analiza dobijenih rezultata
1
1
1
2
1
2
2
2
89
Predavanje: Socijalno medicinski pristup rješavanju osnovnih
problema u zajednici; prikupljanje, obrada podataka i postavljanje socijalnomedicinske dijagnoze zajednice; indikatori zdravlja.
Vježba: Socijalno medicinska dijagnostika zajednice na primjeru
jedne općine (demografski, vitalni i indikatori zdravstvenog sistema)
2
Predavanje: Uvod u zdravstveni sistem i njegovu organizaciju,
karakteristike zdravstvenog sistema i principi njegove organizacije.
Vježba: Shema organizacije zdravstvene zaštite prema nivoima
zaštite
2
Predavanje: Konstrukcija zdravstvenog sistema,
zdravstveni profesionalaci - obrazovanje i usavršavanje; etičke dileme; zdravstvene ustanove - institucionalizacija zdravlja
Vježba: Mreža zdravstvenih ustanova na području jedne općine
2
Predavanje: Primarna zdravstvena zaštita u službi unapređenja
zdravlja stanovništva – odgovornost za zdravlje dobro definisane
populacije
Vježba: Rad ljekara u zajednici
1
Predavanje: Ekonomski aspekti zdravlja i bolesti,
direktni i indirektni troškovi zdravlja i bolesti, modeli finansiranja
zdravstvene zaštite, načini plaćanja zdravstvenih usluga
Vježba: Izdvojena sredstva za zdravstvenu zaštitu po korisniku
zaštite
2
Predavanje: Legislativa u zdravstvu i zdravstvena politika;
pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu; pravni aspekti zdravlja;
funkcije države u zdravstvenoj zaštiti;
Vježba: Rasprava o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom
osiguranju Federacije BiH sa prikazom interesantnih slučajeva
1
Sedmica 15
Predavanje: Međunarodni sistemi u zaštiti zdravlja
Vježbe: Prisustvo međunarodnih organizacija od značaja za
zdravlje u BiH danas i njihova uloga
Parcijalni ispit – moduli 4, 5 i 6.
1
1
Sedmica16
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili žele popraviti ocjenu
Sedmica17-20
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Sedmica 12
Sedmica 13
Sedmica 14
2
2
1
1
1
1
90
Code BAM 024
Nivo: dodiplomski
Status: obavezni
Odgovorni nastavnik:
Naziv predmeta: OSNOVI KLINIČKE PRAKSE
Godina: I Semestra: II
ECTS kredita: 3
Sedmica 15
Ukupno časova: 30
Prof. Dr Senija Rašić
Uslovi za pohađanje nastave:
Nema uslova
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa aspektima zdravstvene njege bolesnika, sa odnosom ljekara prema bolesniku, te predstaviti studentu način rješavanja
osnovnih ljudskih potreba bolesnika.
2. Svrha predmeta
Aktivno sudjelovanje studenta u provedbi dijelova procesa zdravstvene njege kroz medicinsko tehničke postupke i praćenje vitalnih parametara. Omogućiti studentu da poveže svoje znanje iz bazičnih nauka
sa kliničkim predmetima u opsegu koji je neophodan za daljnje uspješno praćenje studija i za krajnji samostalni rad.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta “Osnovi kliničke prakse” student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Uvod u kliničku medicinu
Cilj modula je upoznati studenta sa etičkim načelima u kliničkoj praksi,
sa administrativnim i medicinskim postupcima po prijemu bolesnika
u bolnicu.
Modul 2. Zdravstvena njega bolesnika
Cilj ovog modula je upoznavanje sa principima zdravstvene njege i
komplementarnim odnosom zdravstvene njege i liječenja.
Modul 3. Posmatranje i uzimanje tjelesnih izlučevina za pregled
Cilj nastave u ovom modulu je praktično upoznavanje sa pravilnim uzimanjem humanog materijala i izlučevina za pregled.
Modul 4. Davanje propisane terapije
Cilj nastave u ovom modulu je naučiti tumačiti temperaturnu listu, pravilno pripremati lijekove za različit način aplikacije, te učestvovanje u
davanju propisane terapije uz nadzor asistenta.
Kroz nastavu predmeta „Osnovi kliničke prakse” student će ovladati slijedećim vještinama:
– Vještine koje student treba praktično znati izvesti (zna kako i čini):
1. Antropometrijska mjerenja
2. Ocjena izgleda kože
3. Ocjena stanja svijesti (normalno, poremećeno)
4. Mjerenje tjelesne temperature
5. Mjerenje krvnog pritiska
6. Mjerenje pulsa
7. Mjerenje frekvence disanja
8. Provjera opšteg stanja pacijenta
9. Presvlačenje pacijenta
10.Presvlačenje posteljinog rublja
11. Okretanje nepokretnog pacijenta
12. Klistiranje pacijenta
91
13. Zamjena urinarne kese
14. Postavljanje guske i noćne posude
15. Posmatranje izgleda izlučevina
16. Priprema lijeka za intramuskularnu primjenu
17. Priprema lijeka za intravenoznu primjenu
18. Priprema infuzionih rastvora
19. Hranjenje bolesnika oralnim putem i mjerenje unosa tečnosti
– Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
20. Unos lijeka kroz usta (tablete, dražeje, kapsule, lingvalete)
21. Unos lijeka subkutanom injekcijom
22. Unos lijeka intramuskularnom injekcijom
23. Unos lijeka intravenskom injekcijom
24. Uzimanje urina
25. Vađenje krvi
26. Uzimanje briseva
27. Uzimanje sputuma
28. Uzimanje stolice
29. Priprema dokumentacije, obilježavanje i slanje materijala na laboratorijski pregled
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. Ispravno uzimanje uzoraka bioloških materijala je preduslov za
adekvatnu laboratorijsku analizu.
2. Ispravno uzimanje biološkog materijala je garancija za dobivanje
ispravnog i iskoristljivog laboratorijskog nalaza.
3. Kvalitetna njega bolesnika, kada im je ona najpotrebnija i najnužnija, uz maksimalno iskorišten medicinski kadar, omogućava brži
oporavak bolesnika.
4. Za djelatnosti u okviru njege bolesnika nužan je interaktivan rad
više profesija uključenih u zdravstvenu njegu.
5. Dobar liječnik praktičar mora poznavati principe pripreme terapije i
vještine apliciranja terapije.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– predavanja (10 sati) za sve studente
– vježbe (20 sati) za grupe ne veće od 8 studenata
Za savladavanje kliničkih vještina koristit će se metoda “4 koraka po
Peytonu”.
5. Metode procjene
znanja
Parcijalni ispit prvi dio
Parcijalni ispit je pismeni, test sa 18 MCQ pitanja i 2 esej pitanja, a obuhvata provjeru usvojenih znanja kroz module 1 i 2. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda, a na esej pitanje 4 boda, ukupno 44
boda. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje
24 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene. Student koji nije položio parcijalni ispit, polaže
nepoloženo gradivo na završnom ispitu.
92
Parcijalni ispit drugi dio
Parcijalni ispit drugi dio je pismeni test sa 18 MCQ pitanja i 2 esej pitanja. Ispitat će se znanja usvojena kroz module 3 i 4. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 2 boda, a na esej pitanje 4 boda, ukupno 44
boda. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje
24 boda.
Kroz provjeru znanja i savladanih vještina na vježbama student treba da
zna:
– opisati postupak prijema bolesnika u bolnicu (+ ili -)
– procijeniti stanje svijesti bolesnika (+ ili -)
– opisati izgled kože (+ ili -)
– izmjeriti (uz pomoć) tjelesnu težinu i visinu bolesnika (+ ili -)
– odrediti vitalne parametre (izmjeriti tjelesnu temperaturu, arterijski
pritisak, puls, broj respiracija) (+ ili -)
– presvući pokretnog pacijenta (+ ili -)
– presvući nepokretnog pacijenta uz pomoć (+ ili -)
– postaviti gusku i noćnu posudu uz pomoć (+ ili -)
– zamijeniti urinarnu kesu i izmjeriti diurezu (+ ili -)
– uraditi klizmu uz pomoć (+ ili -)
– uraditi (uz pomoć) higijensku obradu bolesnika u postelji (+ ili -)
– nahraniti bolesnika na usta (+ ili -)
– navesti osnovne vrsta dijeta (+ ili -)
– opisati postupak uzimanja krvi za laboratorijsku analizu (+ ili -)
– opisati postupak uzimanja krvi za hemokulturu (+ ili -)
– opisati postupak uzimanja urina za laboratorijski pregled (+ ili -)
– opisati postupak uzimanja stolice za laboratorijski pregled (+ ili -)
– opisati postupak uzimanja sputuma za mikrobiološki pregled (+ ili -)
– opisati pripremu lijekova za oralnu aplikaciju (+ ili -)
– opisati pripremu lijekova za intramuskularnu primjenu (+ ili -)
– opisati pripremu lijekova za subkutanu primjenu (+ ili -)
– opisati pripremu infuzionog rastvora (+ ili -)
– opisati i dati intramuskularnu injekciju (+ ili -)
– opisati i dati subkutanu injekciju (+ ili -).
Dvije pozitivne ocjene sa vježbi (2+) vrijede jedan bod i pribrajaju se
ukupnom broju bodova postignutom na testu. Student mora iz praktične nastave osvojiti najmanje 7 bodova, a maksimalno može osvojiti 12 bodova. Dvije negativne ocjene (2-) na vježbama vrijede jedan
negativan bod, koji se oduzima od ukupnog broja osvojenih bodova.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio parcijalne ispite, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu. Ukoliko polaže oba parcijalna ispita, pimeni
dio završnog ispita ima 36 MCQ pitanja i 4 esej pitanja, kroz koje student može osvojiti 88 bodova. Minimalan broj bodova, da bi se ispit
smatrao položenim, iznosi 48.
93
Uslov za polaganje pismenog dijela završnog ispita su prethodno položene vježbe, odnosno pokazana znanja i vještine koje su navedene u
kartonu praktične nastave.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i formira konačna
ocjena. Minimalan broj bodova za prolaznu ocjenu je 55.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio dijelove ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Uslov za
polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je predhodno položen praktični dio ispita. Položene vježbe se priznaju i na
slijedećem ispitu.
6. Literatura:
Obavezna
1. Rašić S, Vanis N. Osnovi kliničke prakse. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2011.
Proširena
1. Uvod u medicinu, II izd. Elit-Medica, Beograd, 2004, pp 43-48, 88-100.
Dopunska
1. Interne bolesti s njegom, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2002.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za internu medicinu. Broj
studenata po asistentu je između 6 i 8 (optimalno 7), a broj pacijenata po
studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči
amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU. Vježbama mogu pristupi samo studenti koji imaju važeću sanitarnu knjižicu. Opravdanost
izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama. Samo uz opravdanje
student može nadoknaditi vježbe (maksimum do 20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente je svaki dan uz prethodni dogovor sa
predmetnim nastavnikom ili uz najavu na e-mail: [email protected]
94
PLAN PREDMETA: OSNOVI KLINIČKE PRAKSE
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Oblik nastave i gradiva
Predavanje: Prijem bolesnika u bolnicu (pristup pacijentu, odnos
prema bolesnicima, profesionalna tajna, postupak sa bolesnikom,
otvaranje istorije bolesti, položaj bolesnika u postelji, prenos bolesnika)
Vježbe: Učešće u jutarnjim vizitama (studenti posmatraju)
Broj
časova
1
1
Predavanje: Posmatranje bolesnika (vitalni znaci: temperatura,
puls, krvni pritisak, disanje, stanje svijesti)
Vježbe: Učešće u jutarnjim vizitama (studenti posmatraju)
1
Predavanje: Posmatranje bolesnika (disanje, stanje svijesti, posmatranje izlučevina)
Vježbe: Procjena stanja bolesnika (studenti posmatraju, pomažu
i izvode pod nadzorom)
– posmatranje bolesnika
– procjena stanja svijesti (normalno, poremećeno)
– mjerenje tjelesne težine i visine
1
Predavanje: Zdravstvena njega bolesnika u krevetu (Njega bolesnika i zdravstvena njega kroz medicinsko tehničke postupke,
interaktivni rad sa drugim profesijama u zdravstvenoj njezi, medicinska sestra – saradnik ljekara)
Vježbe: Procjena stanja bolesnika (studenti posmatraju, pomažu
i izvode pod nadzorom)
– procjena izgleda kože (registrovanje upadljivih promjena)
– mjerenje tjelesne temperature
– mjerenje frekvence disanja
– mjerenje pulsa
1
Predavanje: Značaj održavanja lične higijene pacijenta (higijena
kože i sluzokoža, borba protiv dekubitusa, higijena posteljnog
rublja)
Vježbe: Njega i higijena bolesnika u postelji (studenti pomažu i
izvode)
– provjera i pomoć u održavanju lične higijene bolesnika
– presvlačenje pacijenta
– presvlačenje posteljine
– prevencija dekubitusa
Predavanje: Principi specijalne njege bolesnika (Njega bolesnika
oboljelih od respiratornih oboljenja, njega oboljelih na kardiovaskularnom sistemu, oboljelih na organima digestivnog trakta,
oboljelih od oboljenja bubrega i odvodnih mokraćnih puteva)
1
1
1
1
1
1
95
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Vježbe: Njega i higijena bolesnika u postelji (studenti pomažu i
izvode)
– zamjena urinarne kese
– postavljanje guske i lopate
– registrovanje izgleda izlučevina
1
Parcijalni ispit prvi dio
1
Vježbe: Ishrana bolesnika (student pomaže i izvodi)
– upoznavanje sa osnovnim dijetama
– hranjenje bolesnika oralnim putem
1
Predavanje: Ishrana bolesnika (organizacija ishrane bolesnika u
bolnicama, prirodna ishrana, vještačka ishrana)
Vježbe: Ishrana bolesnika (student pomaže i izvodi)
– ishrana bolesnika putem nazogastrične sonde
– registrovanje unosa tečnosti
1
Predavanje: Uzimanje uzoraka za laboratorijske analize (za hemijske analize, hemokulture, analize urina, sputuma, uzoraka
tjelesnih šupljina, cerebrospinalne tečnosti, bioptičke uzorke,
obilježavanje uzoraka)
Vježbe: Uzimanje uzoraka za laboratorijske analize (studenti posmatraju)
– uzimanje uzorka ispljuvka za laboratorijski pregled
– uzorka krvi za hemijsku analizu
– uzimanje uzorka krvi za hemokulturu
– uzimanje uzorka urina za laboratorijski pregled
– uzimanje uzorka urina za urinokulturu
1
1
1
Predavanje: Principi pripreme i davanja terapije (peroralna, sublingvalna, subkutana, intramuskularna, intravenozna, infuziona
terapija)
Vježbe: Uzimanje uzoraka za laboratorijske analize (studenti posmatraju)
– sakupljanje 24-ro satnog urina
– uzimanje uzorka stolice za laboratorijski pregled
– uzimanje uzorka stolice za koprokulturu
– upoznavanje sa popratnom dokumentacijom za laboratorijske
preglede
1
Vježbe: Uzimanje uzoraka za laboratorijske analize (studenti posmatraju i pomažu)
– uzimanje uzorka ispljuvka za laboratorijski pregled
– uzorka krvi za hemijsku analizu
– uzimanje uzorka krvi za hemokulturu
– uzimanje uzorka urina za laboratorijski pregled
– uzimanje uzorka urina za urinokulturu
2
1
96
– sakupljanje 24-ro satnog urina
– uzimanje uzorka stolice za laboratorijski pregled
– uzimanje uzorka stolice za koprokulturu
– upoznavanje sa popratnom dokumentacijom za laboratorijske
preglede
Sedmica 12.
Vježbe: Davanje propisane terapije (studenti posmatraju i pomažu)
priprema lijekova za :
– oralnu primjenu
– za parenteralnu primjenu
– korištenje jednokratnog medicinskog materijala uz poštivanje
principa sterilnosti
– pripremanje infuzionih rastvora
– pripremanje instrumentrija za sterilizaciju
2
Sedmica 13.
Vježbe: Davanje propisane terapije (studenti izvode uz nadzor)
– tumačenje temperaturne liste
– davanje peroralne terapije tableta, kapsula, dražeja, primjena
lingvaleta)
– davanje parenteralne terapije
– unos lijeka subkutanim putem
– unos lijeka intramuskularnim injekcijama
– unos lijeka intravenoznim injekcijama
– unos lijeka u vidu infuzija
2
Sedmica 14.
Vježbe: Davanje propisane terapije (studenti izvode uz nadzor)
– tumačenje temperaturne liste
– davanje peroralne terapije tableta, kapsula, dražeja, lingvaleta)
– davanje parenteralne terapije
– unos lijeka subkutanim putem
– unos lijeka intramuskularnim injekcijama
– unos lijeka intravenoznim injekcijama
– unos lijeka u vidu infuzija
2
Sedmica 15.
Vježbe: Parcijalni ispit drugi dio
1
Vježbe: Davanje propisane terapije (studenti izvode uz nadzor)
– tumačenje temperaturne liste
– davanje peroralne terapije tableta, kapsula, dražeja, primjena
lingvaleta)
– davanje parenteralne terapije
– unos lijeka subkutanim putem
– unos lijeka intramuskularnim injekcijama
– unos lijeka intravenoznim injekcijama
– unos lijeka u vidu infuzija
1
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili žele popraviti ocjenu.
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
97
Code BAM 025
Naslov predmeta: UVOD U BIOSTATISTIKU
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar: II
Status: obavezni
Sedmica: 15
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Semra Čavaljuga
Uslov za pohađanje nastave: Nema uslova
ECTS kredita: 2.5
Ukupno časova: 30
1. Ciljevi predmeta
Cilj nastave je da se studenti odmah na početku svoje edukacije iz
medicine upoznaju sa osnovnim metodama u prikupljanju i analizi podataka neophodnih u zdravstvenim istraživanjima. Osposobit će se za
samostalno prikupljanje podataka i dizajniranje jednostavnijih istraživanja u službi unapređenja kvalitete razumijevanja stručne literature,
kandidata za korektnu upotrebu izvora zdravstveno-statističkih pokazatelja. Student će naučiti kako procijeniti primjerenost primijenjenih
statističko-analitičkih postupaka i prezentacije rezultata u medicinskoj
literaturi i uopšte.
2. Svrha predmeta
Kandidati bi trebali da ovladaju bazičnim elementima i primjenom metoda i načina prikupljanja podataka, te osnovama istraživanja u zdravstvu i drugim bazičnim istraživačkim metodama obrade podataka neophodnih u daljnjoj edukaciji na studiju medicine radi lakšeg usvajanja
naprednijih znanja i razumijevanja.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta „Uvod u biostatistiku“ student će usvojiti znanja iz slijedećih modula:
1.Uvod u biostatistiku (Zašto biostatistika?)
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa korijenima nastanka biostatistike, te predmetom, metodama, definicijama i elementima biostatistike
i mjestu statistike i biostatistike u medicinskoj nauci i praksi
2. Metode prikupljanja podataka
2.1. Načini i metode prikupljanja podataka sa organizacijom podataka
2.2. Uvod u metode uzorkovanja
3.3. Uvod u metode pripreme i izrade upitnika
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa organizacijom statističkog
istraživanja, vrstama, načinima i metodama prikupljanja podataka,
grupisanja i sređivanja podataka (šta su statističke serije i koje vrste
imamo?), te nauče osnove metode uzorkovanja i dizajna upitnika na
praktičnim primjerima.
3. Uvod u metode statističke obrade podataka
3.1. Tabelarni i grafički prikaz rezultata
3.2. Deskriptivna biostatistika
3.3. Interpretacija i analiza rezultata
3.4. Reprezentativnost rezultata
Cilj modula je da studenti nauče osnovne elemente pravilnog tabelarnog i grafičkog predstavljanja prikupljenih podataka, te ovladaju
osnovnim metodama obrade i analize prikupljenih podataka, frekvencijama i distribucijama frekvencija i rezultata kroz analizu stvarnih primjera iz medicinske prakse.
98
4. Uspostavljanje ciljeva, i hipoteza u kvantitativnim
istraživanjima
Cilj modula je da studenti nauče pravilno postavljenje ciljeva istraživanja, shvate šta je hipoteza i nauče kako se formiraju hipoteze i jednostavnim istraživanjima
5. Osnovni elementi uspješne prezentacije podataka i rezultata
Cilj ovoga modula je upoznavanje sa osnovnim pravilima prezentovanja
prikupljenih podataka i dobivenih rezultata.
Kroz nastavu predmeta „Uvod u biostatistiku“ student će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje svaki student mora znati praktično izvesti nakon odslušane nastave iz biostatistike
1. znati objasniti neophodnost učenja i ovladavanja znanjem iz
biostatistike u medicinskoj nauci i praksi
2. prikupiti podatke iz raspoloživih izvora i sopstvenim istraživanjem
grupisati, srediti i šifrirati (po potrebi) prikupljene podatke
3. naučiti osnovne metode uzorkovanja (prosti slučajni i stratitificirani) i odabrati reprezentativan uzorak
4. dizajnirati statistički ispravnu i jasnu tabelu
5. odabrati adekvatnu vrstu grafikona i dizajnirati isti na statistički
ispravan način
6. izračunati i protumačiti srednje vrijednosti (sredine i srednje brojeve) podataka dobivenih istraživanjem
Vještine koje svaki student treba poznavati:
1. određivanje veličine uzorka
2. složenije načine uzorkovanja
3. razlikovati reprezentativne od nereprezentativnih podataka i
istraživanja
4. dizajniranje upitnika za specifične studije
5. tumačiti različite pojave predstavljene različitim vrstama grafikona
6. protumačiti razlike i odnose između pojedinih srednjih vrijednosti
7. razlikovati pojedine oblike distribucije frekvencija
8. formulisati ciljeve u istraživanjima
9. formulisati hipoteze
10. argumentirati razliku između dobre i loše prezentacije podataka i
rezultata.
Stavovi koje bi student morao usvojiti nakon odslušane i položene nastave iz Biostatistike I:
1. poznavanje osnovnih metoda i elemenata biostatistike olakšava
razumijevanje literaturnih podataka, ali i pomaže u svakodnevnoj
medicinskoj nauci i praksi.
2. postoje reprezentativni i nereprezentativni podaci.
3. statistički korektno napravljene tabele i grafikoni daju jasne predodžbe o problematici koja se želi prikazati, za razliku od statistički
nekorektnih
4. samo adekvatnom metodologijom izbora i prikupljanja podataka
rezultati koje ćemo prezentirati su validni
99
5. poznavanje metodologije izračunavanja srednjih vrijednosti i njihovo tumačenje je veoma korisno i za daljnju medicinsku edukaciju
6. svako istraživanje mora da ima ispravno postavljen cilj (ciljeve) i
pretpostavke - hipoteze koji se istražuju
7. samo istraživanja sa adekvatno odabranim uzorkom, i postavljenim
ciljevima i hipotezama mogu imati naučno validne i praktično aplikabilne rezultate.
4. Metode učenja
Svako predavanje traje 2 školska časa.
Nastava je organizovana po sedmicama: svake druge sedmice su 2
časa predavanja odnosno 2 časa vježbi u istom terminu.
Uvodna predavanja su klasičnog tipa, po principu kolektivnog učenja,
dok su sva ostala predavanja organizovana ili po principu ‘sendviča’
tj. izmjene kolektivnog učenja i individualnog učenja interaktivnim
pristupom predavača. Gdje god je to moguće, dati su stvarni primjeri
istraživačke i biostatističke prakse.
Svaki termin vježbi traje 2 školska časa. Kompletne vježbe iz ovoga
predmeta su koncipirane interaktivno, na problem orijentisanom učenju i primjerima iz stvarne prakse. Studentske grupe bi trebale biti 10,
a maksimalno 15 studenata.
Ukupno će po semestru biti:
– 7 termina predavanja x 2 časa = 14 časova predavanja;
– 5 termina vježbi u Sali - kontakt sa asistentima (ukupno 10 kontakt
sati sa asistentima) dok je 4 časa vježbi planirano za samostalan rad
na izradi zadatih seminarskih radova - po 1 u semestru
– 2 časa seminara – prezentacija seminarskih radova za ocjenu
Seminarski rad se sastoji od odlaska studenata na teren i pisanja grupnih
seminarskih radova na temu “dizajna jednostavnog upitnika i statističke obrade istog sa prezentacijom rezultata”.
Seminarski rad, u dogovoru sa predmetnim nastavnikom i odgovornim asistentom, se radi po metodologiji izrade projekta (npr. Izrada
jednostavnog upitnika za određenu studiju na namjernom uzorku sa
deskriptivnom obradom) i prezentuje se javnom prezentacijom svim
ostalim studentima.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata se sastoji od:
– kratkih testova/kvizova - ukupno 2 kviza u toku jednog semestra
– parcijalni ispit po MCQ metodologiji sa ponuđenih 4-5 odgovora na
2/3 pitanja i 1/3 pitanja po tipu eseja/izračunavanja
– pismeni ispit u sredini prvog semestra – nakon odslušane nastave
– samostalni seminarski rad urađen u vidu projekata samostalno i uz
konsultacije sa predmetnim nastavnikom i asistentima - ukupno 1,
– usmeni završni ispit se organizuje za studente koji žele višu ocjenu
ili za izuzetne studente.
Ocjenjivanje se vrši dodijelom bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja tokom semestra i na završnom ispitu. Struktura ocjenjivanja:
- kratki testovi/Kvizovi
20% ukupne ocjene
- pismeni ispit 50% ukupne ocjene
- seminarski radovi 30% ukupne ocjene
100
Zaključna ocjena se izračunava kao ponderisana aritmetička sredina
svih ocjena tokom semestra (odnosno zajednička aritmetička sredina).
Svaki kviz/test ima 5 pitanja sa ponuđenih 4-5 odgovora i traje maksimalno 10 minuta. Organizuje se prije početka predavanja. Ocjenjuje se
pao/prošao (+/-), a student je prošao ako odgovori na 3 i više pitanja. U
slučaju da student ne prođe test, na konačnom ispitu će imati za svaki
nepoloženi test 1 pitanje više.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura
Obavezna
1. S. Čavaljuga i M. Čavaljuga: Biostatistika, osnovni principi i metode,
Medicinski fakultet, Sarajevo, 2009.
Proširena – Dodatna literatura:
1. B. Petz: Osnovi statistike za nematematičare. NAKLADA Slap. Zagreb
2002. godina.
2. H. Harris and G. Taylor. Medical Statistics Made Easy. Taylor & Fransis
2004.
Dopunska
1. R. Beaglehole, R. Bonita, T. Kjellstrom: Basic Epidemiology. World Health
Organisation Geneva, 1993.
7. Napomena
Na nastavu nije dozvoljeno donositi neautorizivane kopije
literature!
Svi oblici nastave su obavezni. U slučaju više od 20% izostanaka sa nastave (opravdanih ili neopravdanih) studenti su obavezni kolokvirati
i propuštena predavanja i vježbe u dogovoru i najavi sa asistentima,
odnosno predmetnim nastavnikom.
Nepoloženi ili propušteni kvizovi se mogu još jednom polagati u okviru pismenog ispita
Termin konsultacija je oglašen na katedri uz prethodnu najavu na
e-mail: [email protected]
101
PLAN PREDMETA: UVOD U BIOSTATISTIKU
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
1. Uvod u biostatistiku (Zašto biostatistika?)
a. razvoj biostatistike
b. predmet i metod biostatistike
c. osnovni pojmovi i elementi
d. ciljevi i zadaci biostatistike
2. Metode prikupljanja podataka I
a. načini i metode prikupljanja podataka
i. po vremenu
ii. prema obuhvatu
b. organizacija prikupljenih podataka
A. numeričke serije
i. proste statističke serije
ii. serije distribucije frekvencija
iii. intervalne statističke serije
B. ostale vrste serija
C. vrste podataka (kontinuirani i kategorični)
1
Sedmica 2
Organizovanje prikupljenih podataka
Postavljanje prikupljenih podataka u serije
2
Sedmica 3.
Metode prikupljanja podataka II
A. uvod u metode uzorkovanja- teorija uzoraka
– uzorci iste vjerovatnoće (prosti slučajni uzorak,
stratificirani uzorak, uzorak skupina...)
– uzorci različite vjerovatnoće
B. uvod u metode pripreme i izrade upitnika
2
Sedmica 4.
Vrste i načini odabira uzorka u istraživanju i naučnim studijama sa
izradom primjera
Uvod u seminarski rad: izrada jednostavnog upitnika
2
Sedmica 5.
Uvod u metode statističke obrade podataka I
a. tabelarno predstavljanje podataka
b. grafičko predstavljanje podataka
c. frekvencija, distribucije frekvencije, oblik (normalan, zakrivljen)
d. kumulativna frekvencija
Sedmica1.
1
1
1
Sedmica 6
Tabelarno prikazivanje podataka dobivenih istraživanjem
Vrste i izbor grafikona sa praktičnom izradom
2
Sedmica 7.
Uvod u metode statističke obrade podataka II
Srednje vrijednosti
2
102
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
a. sredine (aritmetička, geometrijska, harmonijska, logaritamska)
b. srednji brojevi (modus, medijana i medijala)
Sedmica 8
Primjena metoda deskriptive biostatistike (praktični primjeri izračunavanja)
2
Sedmica 9.
Interpretacija i analiza prikupljenih i analiziranih podataka u rezultatima. Reprezentativnost rezultata
2
Sedmica 10.
Uspostavljanje ciljeva i hipoteza u kvantitativnim istraživanjima
2
Sedmica 11.
Formulisanje ciljeva i hipoteza
Analiziranje postojećih rezultata pojedinih istraživanja sa posebnom pažnjom na reprezentativnosti
2
Sedmica 12.
Samostalni rad studenata na izradi seminarskog rada
2
Sedmica 13.
Samostalni rad studenata na izradi seminarskog rada
2
Sedmica 14.
Osnovni elementi prezentacije podataka i rezultata
2
Sedmica 15.
Pismeni ispit: parcijalni
Seminar: Prezentacija seminarskih radova za ocjenu
1
1
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili žele popraviti ocjenu.
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
103
Code BAM 026
Naslov predmeta: Tjelesni odgoj
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar: II
Status: obavezni
Sedmica: 15
Odgovorni nastavnik: Prof. dr Izet Rađo
Uslovi za pohađanje nastave: Nema uslova
ECTS kredita: 1
Ukupno časova: 30
1. Ciljevi predmeta
Ciljevi predmeta tjelesnog odgoja su:
1. zadovoljavanje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem kao izraza
zadovoljenja određenih čovjekovih potreba
2. kroz nastavu tjelesnog odgoja povećati adaptivne i stvaralačke sposobnosti u savremenim uslovima rada i života
3. čuvanje vlastitog zdravlja i zdravlja okoline
4. stvaranje navika za svakodnevno tjelesno vježbanje
5. pružiti studentima mogućnost sticanja osnovnih znanja, vještina i
navika potrebnih za prilagođavanje novim motoričkim aktivnostima,
postizanje određenog nivoa motoričkih postignuća
6. osposobljavanje studenata za racionalno sprovođenje slobodnog
vremena, posebno aktivnim odmorom.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta se očituje kroz nekoliko važnih aspekata kroz aktivnosti na nastavnom predmetu “Tjelesni odgoj”, a oni su: biološki, zdravstveni, ekonomski, kulturni i pedagoški aspekti
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu “Tjelesni odgoj” studenti će praktično proći slijedeće aktivnosti:
- Atletika (trčanja, skokovi, bacanje)
- Gimnastika (kolut naprijed, nazad, ravnotržni položaji)
- Sportske igre (Košarka, odbojka, nogomet, rukomet)
- Igre (Elementarne i štafetne)
- Plivanje
- Fitness
- Aerobik
Cilj modula je uticaj na kvantitativne i kvalitativne promjene primarnih
antropoloških obilježja, a posebno na: anrtopomertijske karakteristike, motoričke sposobnosti, funkcionalne sposobnosti i usvajanja
motoričkih znanja
4. Metode učenja
Analitička
Sintetička
Kombinovana
5. Metode procjene
znanja
Praktično (inicijalno, tranzitivno, finalno)
Seminarski radovi
6. Literatura:
Obavezna:
• Hadžikadunić, M., I. Rađo, E. Pašalić. Upotreba fitness programa u
sportu i rekreaciji. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo, 2001.
104
7. Napomena
Ukoliko je student pravovažnom ljekarskom potvrdom oslobođen nastave “Tjelesni odgoj” ispit iz predmeta “Tjelesni odgoj” polaže izradom
seminarskog rada, uz dogovor sa predmetnim nastavnikom.
105
PLAN PREDMETA: TJELESNI ODGOJ
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 1.
Motoričke sposobnosti: snaga, brzina, koordinacija itd.
Funkcionalne sposobnosti: opšta aerobna izdržljivost
2
Sedmica 2.
Atletika
Ciklično kretanje različitim tempom
Brzo trčanje na kratkim dionicama
Skok u dalj i vis
Poligoni sa prirodnim i umjetnim preprekama
2
Sedmica 3.
Atletika
Bacanje medicinke od 2 kg bočnom tehnikom
Bacanje loptice 200 g sa zaletom
Poligoni sa prirodnim i umjetnim preprekama
2
Sedmica 4.
Gimnastika
Kolut naprijed
Kolut nazad
Premet strance
Hodanje po gredi sa mimoilaženjem i okretima
2
Sedmica 5.
Sportske igre – KOŠARKA
Metodika obučavanja osnovnih elemenata košarkaške igre
Košarkaška igra shodno broju studenata
2
Sedmica 6.
Sportske igre – ODBOJKA
Metodika obučavanja osnovnih elemenata odbojkaške igre
Odbojkaška igra shodno broju studenata
2
Sedmica 7.
Sportske igre – NOGOMET
Metodika obučavanja osnovnih elemenata nogometne igre
Nogometna igra shodno broju studenata
2
Sedmica 8.
Sportske igre – RUKOMET
Metodika obučavanja osnovnih elemenata rukometne igre
Rukometna igra shodno broju studenata
2
Sedmica 9.
PLIVANJE
Strukturalna analiza plivačkih tehnika (kraul, leđno)
Metodički postupci učenja plivačkih tehnika (prsno i delfin)
2
Sedmica 10.
PLIVANJE
Strukturalna analiza plivačkih tehnika (prsno i delfin)
2
106
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 11.
FITNESS
Fitness, zdravlje i tjelesna aktivnost
Strukturalna analiza kretnih struktura fitness programa vježbanja
Mogućnost primjene fitness programa u školstvu
2
Sedmica 12.
FITNESS
Vježbe u teretani
(Noge, leđa, stomak, grudi, biceps, triceps)
Osnove ishrane
2
Sedmica 13.
AEROBIK
Grupni programi
Step aerobik
Dance aerobik
2
Sedmica 14.
IGRE
Elementarne i štafetne igre
Napomena: Elementarne i štafetne igre se mogu koristiti u svim
nastavnim jedinkama shodno nastavnoj temi.
2
Sedmica 15.
Finalno provjeravanje
Antropometrijske karakteristike: Tjelesna visina, tjelesna težina
Motoričke sposobnosti: snaga, brzina, koordinacija, izdržljivost
itd.
Funkcionalne sposobnosti: opšta aerobna izdržljivost
2
107
IZBORNI PREDMETI DRUGOG SEMESTRA
Code BAM 027
Naslov predmeta: LEGALNI ASPEKTI MEDICINSKE PRAKSE
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar: II
ECTS kredita: 2.5
Status: izborni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Dragana Nikšić
Uslovi za pohađanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta
Upoznavanje sa značenjem i ulogom pravne regulative u medicini u
svrhu zaštite prava ljekara i pacijenta
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student prihvati temeljne kriterije medicinske
deontologije i pravne odgovornosti zdravstvenih profesionalaca, posebno ljekara
3. Ishodi učenja
U toku nastave predmeta Legalni aspekti medicinske prakse student će
usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1 Ljudska prava i medicinsko pravo
Cilj modula je upoznati temeljna načela medicinskog prava
Modul 2 Pravna priroda odnosa ljekar - pacijent
Cilj modula je sagledati pravnu odgovornost ljekara u vršenju njegove
profesije
Modul 3 Kaznena odgovornost ljekara
Cilj ovog modula je upoznavanje sa postojećim zakonskim sankcijama
u slučajevima nesavjesnog, samovoljnog liječenja te nepružanja medicinske pomoći
Modul 4. Građanskopravna odgovornost ljekara
Cilj modula je upoznavanje sa slučajevima naknada štete nanesene pacijentu i načini osiguranja ljekara
Modul 5 Prekršajna, disciplinska i strukovna odgovornost ljekara
Cilj modula je uočavanje odgovornosti ljekara u uvjetima timskog rada
Modul 6 Osnovna prava, dužnosti i odgovornosti pacijenta
Cilj modula je upoznavanje sa razvojem osnovnih prava pacijenta, njegovim dužnostima i obavezom da se brine o vlastitom zdravlju.
Vještine koje student treba da usvoji
1. pronalaženje izvora iz oblasti medicinskog prava
2. pravilno korištenje bitnih izvora medicinskog prava (zakoni, pravilnici i ostali dokumenti)
3. način zaštite prava ljekara putem komunikacije sa relevantnim
subjektima i institucijama (komore, sudovi, osiguravajuća društva i sl.)
4. usvajanje metodologije izrade seminarskog rada
5. javna prezentacija seminarskog rada sa vođenjem diskusije na zadanu temu
108
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. Ljekarska praksa zakonski je regulisana
2. Ljekar mora obavljati praksu u skladu sa važećom legislativom zemlje jer će u protivnom kazneno odgovarati.
3. Ljekar mora da poznaje svoja zakonska prava i da ih zaštiti,
4. Ljekar mora da poznaje prava pacijenta kako bi ih mogao poštovati
4. Metode učenja
Nastava se izvodi :
Predavanja (15 predavanja) sa njihovim aktivnim učešćem (tip kratkih
testova / kvizova sa 5 pitanja)
Vježbe (15 sati vježbi) interaktivna nastava tipa konsultacija za izradu
seminarskih radova, njihova prezentacija i diskusija
Seminarski radovi (do 5 studenta po jednoj seminarskoj radnji) uz prezentaciju tipa interaktivne nastave
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenta sadrži slijedeće elemente:
Kratki testovi / kvizovi / 5 kvizova. Svaki kviz ima 5 pitanja sa 3-5
odgovora. Maksimalni broj bodova 10, minimalan broj bodova 6.
Seminarski rad/vježbe: prezentacija na predavanju : 20 bodova
prezentacija na vježbi: 17 bodova
bez prezentacije: 15–13 bodova
minimalni uslov: 11 bodova
Parcijalni ispit 1 - test MCQ pitanja i esejska pitanja (maksimalno 30,
minimalno 17 bodova.)
Parcijalni ispit 2 - tip eseja (maksimalno 40 bodova, minimalno 21 bod).
Završni ispit - Ukoliko studenti nsu zadovoljili na parcijalnim ispitima/
ispitu ili nisu zadovoljni ocjenom uspostavljenom na osnovu parcijalnih ispita.
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
6. Literatura:
Obavezna:
• Smajkić A. Nikšić D; Bahtijarević R. Ljudska prava na život, zdravlje i
socijalnu egzistenciju u Bosni i Hercegovini. Fokus-medical d.d. Sarajevo, 2004.
Proširena:
• Odabrani članci – zakonske odredbe u BiH (Ustav, Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH, Krivični zakon FBiH, pravila ljekarske komore,
pravilnici zdravstvenih ustanova i dr.)
Dopunska:
• UNDP. Socijalna uključenost u BiH (odabrana poglavlja), 2008.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12–14 sati uz predhodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
socijalna.medicina@ mf.unsa.ba
109
PLAN PREDMETA:
LEGALNI ASPEKTI MEDICINSKE PRAKSE
Sedmica
Sedmica 1.
Sedmica 2.
Sedmica 3.
Sedmica 4.
Sedmica 5.
Sedmica 6.
Sedmica 7.
Sedmica 8.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Predavanje: Ljudska prava i medicinsko pravo (Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih ljudskih sloboda)
1
Vježbe - seminarski rad: Konvencija o pravima djeteta
1
Predavanje: Pravo na najviši mogući standard zdravlja
(Evropske i svjetske Konvencije o zaštiti prava korisnika zdravstvenih usluga)
1
Vježbe-seminarski rad: Konvencije o zaštiti pacijenata oboljelih
od različitih bolesti (Havajska konvencija i sl. )
1
Predavanje: Pravna priroda odnosa ljekar - pacijent
(pravna odgovornost ljekara u vršenju njegove profesije – Zakon
o zdravstvenoj zaštiti)
1
Vježba - seminarski rad: Članovi zakona o zdravstvenoj zaštiti koji
se odnose na pravnu odgovornost ljekara i diskusija sa primjerima
1
Predavanje: Kaznena odgovornost ljekara (nesavjesno i samovoljno liječenje)
1
Vježba - seminarski rad: Članovi Krivičnog zakona FBiH koji se
odnose na kaznenu odgovornost ljekara i diskusija sa primjerima
1
Predavanje: Nepružanja medicinske pomoći, ljekarska greška
(okolnosti pružanja medicinske pomoći, hotimična greška, nehotimična greška, okolnosti nastanka greške)
1
Vježba - seminarski rad: Prikaz ljekarske greške u medijima - odnos
javnog mjenja prema ljekarima
1
Predavanje Granice odlučivanja, neovlašteno presađivanje dijelova ljudskog tijela (trgovina ljudskim organima, jatrogeni i terapijski doktor)
1
Vježba - seminarski rad: Donorske kartice – mogući problemi sa
mladim osobama kao donorima
1
Predavanje: eksperimenti na ljudima (uslovi i posljedice eksperimenata na ljudima)
1
Vježbe- seminarski rad: Zloupotreba položaja ljudi u svrhu dobivanja pristanka za eksperiment
1
Parcijalni ispit 1 (modul 1, 2, 3)
Predavanje Građanskopravna odgovornost ljekara
Naknada štete nanesene pacijentu nesavjesnim liječenjem i osiguranje ljekara (modeli osiguranja u svijetu )
1
110
Sedmica
Sedmica 9.
Sedmica 10.
Sedmica 11.
Sedmica 12.
Sedmica 13.
Sedmica 14.
Sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Vježbe - seminarski rad: Mogućnosti nagodbe ljekar pacijent u
slučaju nesavjesnog liječenja sa primjerima
1
Predavanje: Odgovornosti ljekara u uvjetima timskog rada.
(rad u medicini je danas isključivo timski, ljekar je odgovoran za
rad svojih saradnika, pravni značaj medicinske dokumentacije)
1
Vježbe - seminarski rad: Interni pravni dokumenti u zdravstvenim ustanovama – upoznavanje i prikaz
1
Predavanje: Posebni slučajevi odgovornosti ljekara i članova tima
(dijagnostičke greške, širenje infekcija, estetske operacije i sl.)
1
Vježbe - seminarski rad: Inspekcijski organi u zdravstvu
1
Predavanje Osnovna prava pacijenta (kratki pregled razvoja
osnovnih prava pacijenta i današnje stanje)
1
Vježbe - seminarski rad: Historijski pregled razvoja prava na
zdravstvenu zaštitu u Evropi
1
Predavanje: Konvencije o pravima pacijenta
(Lisabonska konvencija o pravima pacijenta. i dr.)
1
Vježba -seminarski rad: Razrada i diskusija o Amsterdamskoj deklaraciji o pravima pacijenta
1
Predavanje: Pravo na informirani pristanak,
(pravo na povjerljivost i privatnost, pravo na žalbu)
1
Vježba- seminarski rad: Slučajevi iz medija o nepoštovanju formalnog pristanka
1
Predavanje: Deontološki principi u radu ljekara
(moralne vrijednosti zdravstvenog radnika i odnos prema obavljanju radnih zadataka)
1
Vježbe - seminarski rad: Nepoštovanje deontoloških principa od
strane zdravstvenih radnika
1
Predavanje Dužnosti i odgovornosti pacijenata, sukrivica pacijenta (obaveza pacijenta da se brine o vlastitom zdravlju i da
sarađuje sa ljekarom, pacijentovo nerazumijevanje medicinske
terminologije)
1
Vježbe - seminarski rad: Obaveza pojedinca da vodi zdrav način
života – primjeri iz vlastitog iskustva
Parcijalni ispit 2 (modul 4, 5, 6)
1
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima/ispitu ili žele popraviti ocjenu
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
111
Code BAM 028
Naslov predmeta: KLINIČKA ANATOMIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar II
ECTS kredita: 2.5
Status: izborni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Amela Kulenović
Uslovi za pohađanje nastave: Nema uslova
1. Ciljevi predmeta
Cilj je da nastavom iz predmeta Klinička anatomija, kroz klinički pristup
student objektivizira znanje iz anatomije i shvati svrsishodnost dobrog
poznavanja morfologije ljudskog tijela.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je upoznavanje studenta sa morfo-funkcionalnom organizacijom ljudskog tijela kliničkoj važnosti pojedinih regija i snalaženje u prostornoj orijentaciji unutar regija, što je neophodan preduslov
za usvajanje znanja i vještina iz kliničke medicine.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta „Klinička anatomija” student će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1. Uvod u kliničku anatomiju, klinička anatomija kičmenog
stuba i kičmene moždine, osnove površinske anatomije
Uvod u kliničku anatomiju. Klinička anatomija kičmenog stuba, zigapofizijalni zglobovi, prelomi kičme, prolaps intervertebralnog diskusa,
refleksni mišićni spazam, ozljeda perifernog živca, kliničke procedure
(lumbalna punkcija, spinalna anestezija, epiduralna anestezija). Upoznavanje sa površinskim karakteristikama klinički važnih struktura uz
korelaciju tih struktura sa funkcijom (za pokrete i refleks), što čini anatomski temelj fizikalnog pregleda
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o značaju kliničke anatomije, u modernoj medicinskoj edukaciji kao i o interakciji anatomija - klinička anatomija. Znanje o pravilnoj interpretaciji RTG snimaka kičme, uočiti razliku
između normalne građe poremećenih struktura, a kroz upoznavanje sa
kliničkim procedurama treba znati pristup na određene dijelove kičmenog stuba i kičmenih ovojnica kao i raspored izlaska spinalnih nerava u
interventnoj medicini.
Modul 2. Klinička anatomija toraksa
Površinska anatomija i prominentne koštane tačke, prednji torakalni
zid, topografija dojke, limfna drenaža i njen značaj u širenju karcinoma
dojke. Projekciju i topografiju dušnika, bronhusa pluća, pleure i srca.
Auskultatorne tačke, i klinički značaj vaskularizacije srca u koronarografiji. Analiza srčane sjene na RTG snimcima. Intererkostalni nervni blok.
Odnos donjih rebara, pleure i bubrega i jetre. Otvori na dijafragmi i njihov klinički značaj. Segmentacija pluća i njen značaj u kliničkoj praksi.
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o zidovima toraksa, njihovu vizualizaciju na RTG snimcima, te da uoči razliku između normalne anatomske
građe i malformacije zidova grudnog koša. Praktični značaj projekcija
organa i seroznih opni torakalne šupljine.
112
Modul 3. Klinička anatomija abdomena i zdjelice
Zidovi abdomena, topografija prednjeg abdominalnog zida. Projekcije
trbušnih organa topografske tačke. Slaba mjesta prednjeg trbušnog
zida Kliničko anatomski značaj portokavalnih anastomoza Segmentacija jetre i njen klinički značaj. Hepato-duodeno-pancreas. Vaskularizacija i limfna drenaža organa abdomena i zdjelice, značaj u širenju
malignih oboljenja. Opstrukcije šupljih organa, posljedice opstrukcije
izvodnih kanala žlijezda koje pripadaju organima trbušne šupljine. Visceralni bol. Porođajni kanal. Značaj poznavanja koštanog zdjeličnog
obruča pri porođaju.
Cilj modula
Student treba da stekne znanje o zidovima trbušne šupljine, praktičnom značaju projekcija organa, i palpatornih tački pojedinih organa na
prednjem trušnom zidu. Student treba kroz CT i MRI snimke da upotpuni znanje iz topografske i sistemske anatomije abdomena i zdjelice,
Modul 4. Klinička anatomija gornjeg i donjeg ekstremiteta
Odnos sudovno živčanih i koštanih struktura. Radiološki prikaz i klinička anatomija zgloba ramena, lakta, kuka, koljena i stopala. Lezije nerava gornjeg i donjeg ekstremiteta, simptomatologija i klinički značaj.
Perkutana arterijska kateterizacija.
Cilj modula
Student treba da proširi znanje o klinički važnim topografskim prostorima gornjeg i donjeg ekstremiteta te da ispade funkcije pojedinih dijelova prati narušavanje normalnog anatomskog integriteta.
Modul 4. Klinička anatomija glave i vrata
Angiografski prikaz vaskularizacije mozga. Hematoencefalična i hematolikvorna barijera. Poremećaji u cirkulaciji cerbrospinalnog likvora i
humor aquosusa. Kliničko - anatomski aspekt hidrocephalus-a.
Anatomsko radiološka korelacija aksijalnih, koronalnih i sagitalnih CT
i MRI skenova mozga. Klinički značaj poznavanja građe larynx-a kod
Vicq-Azyrove koniotomije. Blokada cervikalnog i brahijalnog pleksusa
(supraklavikularni pristup)
Kroz nastavu iz predmeta „Klinička anatomija” student treba usvojiti
slijedeće vještine:
1. prepoznavanje normalnog i narušenog anatomskog integriteta,
koštano-zglobnog sistema čovjeka.
2. prepoznavanje i orijentaciju na CT, MRI i RTG snimcima
3. prepoznavanje anatomsko-funkcionalnih korelacija
Kroz nastavu iz predmeta „Klinička anatomija” student mora praktično
izvesti slijedeće vještine:
1. palpacija izbočenja na kostima gornjeg i donjeg ekstremiteta
2. inspekcija, palpacija i pokretanje zglobova ljudskog tijela
113
3. palpacija perifernih pulzacija krvnih žila vrata, gornjeg i donjeg
ekstremiteta
4. palpacija struktura prednjeg torakalnog zida uz praćenje disanja
5. palpacija struktura prednjeg trbušnog zida i ingvinalnog kanala
Nakon odslušane nastave iz predmeta Klinička anatomija student
će usvojiti slijedeće stavove:
1. Posmatrati čovjeka kao morfo-funkcionalni nedjeljivu cjelinu
2. Kliničkim pristupom student objektivizira znanje iz anatomije i
shvata svrsishodnost dobrog poznavanja normalne morfologije
ljudskog tijela.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku
– predavanja (15 sati) za sve studente koji se opredijele za ovaj izborni
predmet
– vježbe (15 sati) za grupe ne veće od 10 studenata.
Za savladavanje nastavnog programa nastava se izvodi u formi interaktivne nastave i to
predavanja - problem orijentisano učenje sa unaprijed pripremljenim
temama i aktivnim učešćem studenata,
vježbe - disekcioni pristup na klinički važne regije na preparatima kadavera, kao anatomsko-radiološka korelacija RTG, CT i MRI snimaka
5. Metode procjene
znanja
Test : MCQ test sa 30 pitanja
16–17 tačnih odgovora 11 bodova
18–21 tačnih odgovora 14–20 bodova
22–25 tačnih odgovora 21–27 bodova
26–29 tačnih odgovora 28–34 bodova
29–30 tačnih odgovora
35–40 bodova
2. Analiza snimka (RTG, CT, MR, UZ) i identifikacija sa kliničkoanatomskog aspekta - do 10 bodova
Završna ocjena
1. Prisustvo na predavanjima do 15 bodova
2. Prisustvo i aktivan angažman na vježbama do 35 bodova
3. Test do 40 bodova
4. Analiza snimka do 10 bodova
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
114
6. Literatura
Obavezna
UDŽBENICI:
• Kulenović, Kapur,: Priručnik kliničke anatomije (u pripremi)
• Milisavljević M.: Klinička anatomija, Nauka Beograd 2002.
ANATOMSKI ATLASI
• Sobotta: Atlas anatomije čovjeka, Slap, Jastrebarsko 2001 ili
• Netter F.: Atlas anatomije čovjeka, Data status, Beograd 2004
Proširena
• Nikolić V, Keros P: Klinička anatomija abdomena, Naklada Ljevak, Zagreb 2000.
• Malobabić S., Gudović R.: Klinička neuroanatomija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1995.
• Moore KL, Dalley AF. Clinically oriented anatomy. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, 1999.
• Standring S,: Gray’s Anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, 2004.
• Snell R,: Clinical Anatomy, Paperback 2003
Dopunska:
• Leonhard, Kahle, Platzer: Priručni anatomski atlas, Medicinska naklada, Zagreb 2006.
• Keros P, Pećina M, Funkcionalna anatomija lokomotornog sistema
Naklada Ljevak, Zagreb 2007.
7. Napomena
Studenti su dužni da aktivno slijede sve predviđene aktivnosti i redovno prisustvuju i aktivno učestvuju u svim oblicima nastave. Predavanja,
i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave iz Kliničke
anatomije na Katedri za anatomiju. Grupa studenata koji pohađaju ovaj
izborni predmet je 30 – 50 studenata. Broj studenata po asistentu je 10.
Opravdanost izostanaka sa vježbi i predavanja dokazuje sa vjerodostnojnim potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi
20% izostanaka iz cjelokupne nastave.
Termin konsultacija za studente je svakim danom od 12–14 sati uz prethodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail:
[email protected]
115
PLAN PREDMETA: KLINIČKA ANATOMIJA
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 1.
Predavanje + Vježbe: Definicija kliničke anatomije.
- Značaj kliničke anatomije u modernoj medicinskoj edukaciji.
- Interkacija anatomija-klinička anatomija. Mjesto kliničke anatomije u medicinskom kurikulumu.
- Osnovni pojmovi i terminologija.
1+1
Sedmica 2.
Predavanje + Vježbe: Kičmeni stub. Kliničko-anatomski značaj
primarnih i sekundarnih krivina kičmenog stuba. Veze između
pršljenova i njihov klinički značaj. Protruzija intervertebralnog
diskusa (nivoi i simptomatologija). Radiološki prikaz cervikalne,
torakalne i lumbalne kičme (analiza snimaka)
1+1
Sedmica 3.
Predavanje + Vježbe: Kičmena moždina i kičmeni živci. Struktura kičmene moždine. Moždinske ovojnice. Kliničko-anatomski
aspekt vaskularizacije kičmene moždine. Organizacija kičmenog
živca. Dermatomi i miotomi. Lezije kičmene moždine (poliomijelitis, tabes dorsalis, Brown-Sequardov sindrom, siringomijelija,
traume kičmene moždine-hemisekcija i kompletna transverzalna
sekcija kičmene moždine). Kliničke procedure (lumbalna punkcija, spinalna anestezija, epiduralna anestezija), CT i MR prikaz kičmene moždine.
1+1
Sedmica 4.
Predavanje + Vježbe: Površinska anatomija i prominente koštane orijentacione tačke. Koštana anatomija grudnog koša. Interkostalni prostori i njihov sadržaj.
Prednji torakalni zid. Topografija, vaskularizacija, inervacija i limfa dojke. Kliničko-anatomski značaj benignih i malignih tumora
dojke sa posebnim osvrtom na infiltrativni duktalni karcinom.
Radiografski prikaz dojke; duktogram, kosi i kraniokaudalni mamogram.
1+1
Sedmica 5.
Predavanje + Vježbe: - Projekcije i topografija dušnika, dušnica
pluća i pleure i jednjaka. Topografija srca. Projekcije srčanih ušća.
Auskultacione tačke.
- Klinički značaj. Plasiranje centralnog venskog katetera. Postduktalna koarktacija aorte. Aneurizma aorte. Disrupcija aorte. Ubodne rane u predjelu prednjeg torakalnog zida. Bipsija skalenskih
limfnih čvorova.
- Lateralni i stražnji torakalni zid. Kliničko-anatomski značaj. Torakostomija. Interkostalni nervni blok. Fraktura donjih rebara. Odnos donjih rebara, pleure, bubrega i jetre.
1+1
116
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
- Medijastinum. Podjela i kliničko-anatomski značaj. Dijafragma.
Otvori na dijafragmi i njihov kliničko-anatomski značaj.
- Anteroposteriorni i kosi RTG snimci grudnog koša. Radiološkoanatomski prikaz i evaluacija. Aorta i anteroposteriorni aortogram. Radiološko-anatomski prikaz i evaluacija.
Sedmica 6.
Predavanje + Vježbe: Srce. Perikard. Tamponada srca i perikardijakocenteza. Posteroanteriorni RTG snimak grudnog koša. Analiza
srčane sjene i njen značaj. Evaluacija položaja, oblika i veličine
srčane sjene. Kliničko-anatomski značaj vaskularizacije srca. Ishemična bolest srca. Koronarografija. Kongenitalne anomalije srca
(tetralogija Fallot, ventrikularni i atrijalni septalni defekt, perzistentni duktus arteriozus). Fetalna cirkulacija.
1+1
Sedmica 7.
Predavanje + Vježbe: Zidovi abdomena. Topografija prednjeg
abdominalnog zida. Paracenteza. Anatomija abdominalnih incizija kod pristupa trbušnim organima (medijalna, paramedijalna,
transrektalna, subkostalna, transverzalna, kosa i torako-abdominalna incizija). Projekcije trbušnih organa na prednjem trbušnom
zidu. Topografske tačke od značaja za palpaciju. Slaba mjesta na
prednjem trbušnom zidu. Hernije. Ingvinalni kanal. Skrotum. Defekti u razvoju (kriptorhizam i hidrokela).
- Peritonealna duplja. Parijetalni i visceralni peritoneum. Podjela
peritonealne duplje. Peritonealne strukture (omentumi i ligamenti).
Retroperitoneum, kliničko-anatomski i hirurški značaj.
1+1
Sedmica 8.
Predavanje + Vježbe: - Krvne žile u abdomenu. Abdominalna
aorta i njene grane. Klinički značaj (aneurizma abdominalne aorte
i akutna mezenterijalna ishemija). Arteriografski prikaz abdominalne aorte i njenih grana. Venozna drenaža u abdomenu. Sistem
vene azigos i hemiazigos i njihov značaj u kolateralnoj cirkulaciji.
Sistem donje šuplje vene. Portalni venski sistem. Veze vene porte i
ostalih venoznih sistema. Kliničko-anatomski značaj porto-kavalnih anastomoza.
- Trbušni organi koji pripadaju digestivnom sistemu. Abdominalni dio jednjaka, želudac, tanko i debelo crijevo. Jetra i žučni vodovi. Projekcije i kliničko-anatomski značaj. Segmentacija jetre i
njen hirurški značaj. Pankreas, topografija i pristupi. Radiološke
dijagnostičke metode u evaluaciji patologije pankreasa. Kliničkoanatomska veza i značaj hepato-duodeno-pankreasa. Radiološki
prikaz želuca i crijeva kontrastnim metodama. Endoskopske metode pretrage digestivne cijevi. ERCP i ultrazvuk žučnih kanala.
Transverzalni CT i MR prikaz abdomena na različitim nivoima.
- Slezena. Klinička anatomija i funkcija. Klinički značaj (ruptura slezene, splenomegalija, hipersplenizam, splenektomija).
1+1
117
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 9.
Predavanje + Vježbe: Urinarni sistem. Bubreg, topografija, opšte
karakterisitike i unutrašnja struktura. Kliničko-anatomski značaj
vaskularizacije bubrega. Segmentacija bubrega i njen hirurški
značaj. Radiološke metode prikaza bubrega i njegovih izvodnih
kanala, intravenska pijelografija. Prikaz krvnih sudova bubregaarteriografija. Kliničko-anatomski aspekt transplantacije bubrega.
1+1
Sedmica 10.
Predavanje + Vježbe: Ženski reproduktivni sistem. Ovarijum i
tuba uterina, topografija i projekcije. Kliničko-anatomski aspekt
vanmaterične trudnoće. Uterus. Topografija i odnosi. Rekto-uterina
ekskavacija i njen značaj u ginekologiji. Vaginalna porcija uterusa sa
posebnim osvrtom na karcinom cerviksa. Veze i položaj materice i
njihov kliničko-anatomski značaj u obstetriciji. Histerosalpingografija. Ultrazvuk gravidne materice. Vagina i vanjski genitalni organi.
- Muški reproduktivni sistem. Testis i izvodni kanali testisa. Vaskularizacija testisa i njen značaj sa nastanak varikokele. Ingvinalni
kanal, descensus testis, kriptorhizam. Prostata. Odnosi prostate.
Benigna hiperplazija i karcinom prostate.
- Zdjelica i perineum. Foramen ishiadicum majus et minus. Pudendalni nervni blok. Mehanizam porođaja Epiziotomija (medijalna i
mediolateralna).
1+1
Sedmica 11.
Predavanje + Vježbe: Gornji ekstremitet. Koštana anatomija.
Odnosi sudovno-živčanih i koštanih struktura. Rameni, lakatni
i zglobovi šake i njihov kliničko-anatomski značaj. Vaskularizacija gornjeg ekstremiteta. Kolateralna cirkulacija i njen značaj
u hirurgiji i traumatologiji. Plasiranje ligatura. Brahijalni živčani
splet. Organizacija i kliničko-anatomski značaj. Erb-Duchennova
i Klumpkeova paraliza. Lezije nerava gornjeg ekstremiteta i njihova simptomatologija (n. thoracicus longus, n. axillaris, n. musculocutaneus, n. medianus, n. ulnaris i n. radialis). Radiolški prikaz
koštanih struktura gornjeg ekstremiteta. Evaluacija snimka kod
spiralnog preloma humerusa i tipične frakture radijusa. Suprakondilarni prelomi humerusa i njihov kliničko-anatomski značaj. Šaka
sa kliničko-anatomskog i hirurškog aspekta.
1+1
Sedmica 12.
Predavanje + Vježbe: Donji ekstremitet. Koštana anatomija. Odnosi sudovno-živčanih i koštanih struktura. Bedreni, koljeni i zglobovi stopala i njihov kliničko-anatomski značaj. Vaskularizacija
donjeg ekstremiteta. Femoralna arterija i perkutana arterijska kateterizacija. Akutna i hronična arterijska ishemija. Kolateralna cirkulacija i njen značaj u hirurgiji i traumatologiji. Plasiranje ligatura.
Venozna drenaža. Površne vene donjeg ekstremiteta i varikoziteti.
Lumbo-sakralni živčani splet. Organizacija i kliničko-anatomski
značaj. Lezije nerava donjeg ekstremiteta i njihova simptomatologija (n. femoralis, n. obturatorius, n. gluteus superior et inferior, n.
Ischiadicus i njegove terminalne grane). Radiološki prikaz koštanih struktura donjeg ekstremiteta.
1+1
118
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 13.
Predavanje + Vježbe: Glava. Vaskularizacija struktura glave. Sistem unutrašnje karotide i vertebrobazilarni sistem i kliničko-anatomski aspekt vaskularizacije mozga. Anteroposteriorni i lateralni
arteriogram. Digitalna subtrakciona karotis angiografija. Venska
drenaža i značaj kavernoznog sinusa. Veze vanjskih vena glave i
sinusa dure matris. Epiduralna, subduralna, subarahnoidalna i ekstrakranijalna hemoragija. Značaj CT-a i MR-a u evaluaciji intrakranijalnih krvarenja. Moždano stablo. Lezije kapitalnih nerava i njihova simptomatologija. Kliničko-anatomski aspekt vegetativnog
nervnog sistema. Mali mozak. Cerebelarna ataksija. Kliničko-anatomski aspekt međumozga. Hipotalamo-hipofizna osovina. Endokrini sistem. Hipo i hiperfunkcija endokrinih žlijezda. Veliki mozak.
Citoarhitektonska podjela korteksa i njen kliničko-anatomski
značaj. Bazalne ganglije i ekstrapiramidni sistem-klinički apsekt.
Kliničko-anatomski aspekt limbičkog sistema. Hipokampus i njegova uloga u procesima pamćenja. Glavni motorni, senzibilni i
senzorički sistemi u neuroanatomiji i njihov kliničko-anatomski
značaj. Cerebrospinalni likvor i ventrikularni sistem. Funkcionalni
značaj hematoencefalične i hermatolikvorne barijere. Prikaz mozga CT-om i MR-om.
1+1
Sedmica 14.
Predavanje + Vježbe: Vrat. Lateralne anatomsko-hirurške regije
vrata. Blokada cervikalnog i brahijalnog spleta (supraklavikularni
pristup). Larinks i traheja. Laringoskopija. Vicq-Azyrova koniotomija. Gornja i donja traheotomija.
1+1
Sedmica 15.
Predavanje: Vrat. Lateralne anatomske-hirurške regije vrata. Blokada cervikalnog i brahijalnog spleta (supraklavikularni pristup).
Larinks i traheja. Laringoskopija. Visq-Azyrova koniotomija. Gornja i donja traheotomija.
Vježbe: Analiza topografsko-hirurških odnosa vratnih organa na
kadaverima i anatomskim modelima.
1+1
Sedmica 16.
Završni ispit
Sedmica 17-20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
119
Code BAM 029
Naslov predmeta: Uvod u praktičnu epidemiologiju
Nivo: dodiplomski
Godina: I
Semestar: II
ECTS kredita: 2.5
Status: izborni
Sedmica: 15
Ukupno časova: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Semra Čavaljuga
1. Ciljevi predmeta
Cilj nastave je da se studenti odmah na početku svoje edukacije iz
medicine upoznaju sa praktičnim radom na terenu u epidemiološkim
straživanjima. Studenti će se potpuno osposobit za samostalno prikupljanje podataka i deskriptivnu analizu jednostavnijih istraživanja u
službi unapređenja kvalitete razumijevanja stručne litarature. Student
će naučiti kako pristupiti i uraditi jedno praktično terensko istraživanje,
upoznati se sa predmetom istraživanja, te će uraditi analizu i prezentirati rezultate sopstvenog istraživanja.
2. Svrha predmeta
Kandidati će ovladati elementima i primjenom metoda i načina terenskog prikupljanja podataka, te osnovama deskriptivne analize prikupljenih podataka, kao i praktičnim aspektima terenskog istraživanja.
3. Ishodi učenja
Kroz nastavu predmeta „Uvod u terensku/praktičnu epidemiologiju“
student će usvojiti znanja iz slijedećih modula:
1.Uvod u terensku/praktičnu epidemiologiju
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa osnovama terenskih epidemioloških istraživanja, te predmetom, metodama, definicijama i elementima praktične epidemiologije i mjestu epidemiologije u medicinskoj
nauci i praksi. Studentima će biti predstavljene osnovne determinante
fizičkih, bioloških, demografskih, okolišnih i socio-ekonomskih efekata
uticaja na zdravlje i bolest u populaciji.
2. Dizajniranje terenskog istraživanja
Cilj modula je da studenti praktično ovladaju pravilnim izborom deskriptivne epidemiološke studije sa ciljevima i hipotezama, osnovama
pretraživanja literature i dizajniranju jednog deskriptivnog istraživanja.
3. Praktični aspekti u deskriptivnoj epidemiologiji
3.1. Praktično prikupljanje podataka sa organizacijom podataka
3.2. Metode pretraživanje literature
3.3. Uzorkovanje u praksi
3.4. Pripreme i izrada upitnika
3.5. Biasi/greške, vrste biasa
Cilj modula je da se studenti upoznaju sa organizacijom epidemiološkog terenskog istraživanja, te ovladaju vrstama, načinima i metodama
prikupljanja podataka, i nauče osnovne metode pretraživanja literature, uzorkovanja i dizajna upitnika na praktičnim primjerima.
4. Primjena metoda statističke obrade podataka u terenskoj/
praktičnoj epidemiologiji
4.1. Tabelarni i grafički prikaz prikupljenih podataka i rezultata analize
4.2. Deskriptivna analiza prikupljenih podataka
4.3. Interpretacija i analiza rezultata odabrane studije
4.4. Reprezentativnost rezultata
4.5. Prednosti i limitacije deskriptivnih studija
120
Cilj modula je da studenti ovladaju osnovnim elementima pravilnog
tabelarnog i grafičkog predstavljanja vlastitih prikupljenih podataka,
te nauče osnovne metode deskriptivne analize prikupljenih podataka i
rezultata kroz analizu stvarnog istraživanja.
5. Prezentacije podataka i rezultata
Cilj ovoga modula je da studenti ovladaju pravilima prezentovanja prikupljenih podataka i dobivenih rezultata.
Kroz nastavu predmeta “Uvod u terensku/praktičnu epidemiologiju”
student će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje svaki student mora znati praktično izvesti nakon odslušane nastave iz biostatistike
1. znati dizajnirati jednostavno praktično terensko istraživanje
2. savladati osnove pregleda literature i prikupiti podatke sopstvenim
istraživanjem
3. znati osnovne metode uzorkovanja (prosti, slučajni i stratificirani) i
odabrati reprezentativan uzorak
4. ovladati metodama deskriptivne analize jednostavnijih deskriptivnih istraživanja - dobivenih istraživanjem
Vještine koje svaki student treba poznavati:
1. dizajniranje upitnika za specifične studije
2. vrste deskriptivnih epidemioloških studija
3. protumačiti razlike i odnose između pojedinih deskriptivnih studija.
4. identificirati osnovne efekte fizičkih, bioloških, demografskih, okolišnih i socio-ekonomskih determinanti zdravlja i bolesti u BiH
5. analizirati rezultate deskriptivnih epidemioloških studija
Nakon odslušane i položene nastave iz Uvoda u praktičnu epidemiologiju student bi morao usvojiti slijedeće stavove:
1. poznavanje osnovnih metoda i elemenata istraživanja u terenskoj
epidemiologiji olakšava razumijevanje literaturnih podataka ali i
pomaže u svakodnevnoj medicinskoj nauci i praksi.
2. postoji više vrsta biasa/grešaka u terenskim istraživanjima koje je
moguće izbjeći.
3. poznavanje metodologije izbora adekvatne epidemiološke studije
dovodi do relevantnih rezultata istraživanja
4. samo terenska istraživanja sa adekvatno odabranom metodologijom mogu imati naučno validne i praktično primjenjljive rezultate
5. poznavanje prednosti i limitacija deskriptivnih epidemioloških studija rezultira adekvatnom primjenom deskriptivne epidemiologije
u medicinskoj praksi.
4. Metode učenja
Nastava je organizovana po sedmicama: svake druge sedmice su 2 časa
predavanja odnosno 2 časa vježbi u istom terminu.
Uvodna predavanja su klasičnog tipa, po principu kolektivnog učenja,
dok su sva ostala predavanja organizovana po principu seminarske
nastave. Gdje god je to moguće dati su stvarni primjeri istraživačke i
epidemiološke prakse.
121
Svake termin vježbi traje 2 školska časa. Kompletne vježbe iz ovoga
predmeta su koncipirane interaktivno, na problem orijentisanom učenju i primjerima iz stvarne prakse. Studentske grupe bi trebale biti 10,
a maksimalno 15 studenata.
Seminarski rad je obavezan, samostalni rad studenata. Studenti će samostalno raditi na unaprijed dogovorenu temu. U okviru seminarskog
rada, studenti će ići na teren da bi obavili istraživanje i napisali projekat
epidemiološkog istraživanja sa rezultatima.
Ukupno će po semestru biti:
- 4 termina predavanja - ukupno 8 časova predavanja
- 5 termina vježbi u sali/kontakt sa asistentima (ukupno 10 kontakt
sati sa asistentima) dok je 6 časova vježbi planirano za odlazak na
teren i izradu seminarskih radova - ukupno 1 seminarski rad u semestru
ukupno 10 časova vježbi u sali+5 časova terenskog rada.
- 6 časova seminara, od čega 4 za dizajn i izradu seminarskog rada,
1 čas za finaliziranje izvještaja studije - seminarskog rada i 1 čas za
prezentaciju studentskih radova uz pitanja i diskusiju
Seminarski rad se sastoji od odlaska studenata na teren i pisanja grupnih seminarskih radova na temu:
1. terensko epidemiološko istraživanje faktora koji utiču na zdravlje
populacije .
Seminarski rad, u dogovoru sa predmetnim nastavnikom i odgovornim
asistentom, se radi po metodologiji izrade projekta i prezentuje se javnom prezentacijom svim ostalim studentima.
Evaluacija znanja se vrši dodijelom bodova za svaki oblik aktivnosti i
provjere znanja tokom semestra i na završnom ispitu. Struktura ocjenjivanja:
- aktivno učešće tokom nastave 10% ukupne ocjene
- seminarski rad 60% ukupne ocjene
- prezentacija rada sa usmenim odgovorima na postavljena pitanja u
toku prezentacije kao završni ispit
30% ukupne ocjene
5. Metode procjene
znanja
Zaključna ocjena se izračunava kao ponderisana aritmetička sredina
svih ocjena tokom semestra (odnosno zajednička aritmetička sredina)
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
122
6. Literatura
Obavezna
– S. Čavaljuga i M. Čavaljuga: Biostatistika, osnovni principi i metode,
Medicinski fakultet, Sarajevo, 2009.
Proširena
– Z. Radovanović. Terenska epidemiologija. Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu. 2000.
Dopunska
– R. Beaglehole, R. Bonita, T. Kjellstrom: Basic Epidemiology. World
Health Organisation Geneva, 1993.
7. Napomena
Na nastavu nije dozvoljeno donositi neautorizivane kopije
literature!
Maksimalan broj studenata za ovaj predmet je 50!
Seminarski rad je obavezno predati najkasnije 5 dana prije predavanja
sa prezentacijom.
Svi oblici nastave su obavezni. U slučaju više od 20% izostanaka sa
nastave (opravdanih ili neopravdanih) studenti su obavezni kolokvirati
i propuštena predavanja i vježbe u dogovoru i najavi sa asistentima,
odnosno predmetnim nastavnikom.
Termin konsultacija oglašen je na katedri uz prethodnu najavu na
e-mail: [email protected]
123
PLAN PREDMETA:
UVOD U PRAKTIČNU EPIDEMIOLOGIJU
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 1.
Predavanje
1. Uvod u terensku praktičnu epidemiologiju
a. istorijat i osnovni principi epidemioogije
b. predmet i ciljevi epidemiologije, sa posebnim osvrtom na
praktičnu epidemiologiju
c. osnovni pojmovi i elementi
d. mjesto epidemiologije u medicinskoj nauci i praksi.
e. osnovne determinante fizičkih, bioloških, demografskih,
okolišnih i socio-ekonomskih efekata uticaja na zdravlje i bolest u populaciji
2
Sedmica 2.
Vježbe
Metode pretraživanja literature
2
Sedmica 3.
Predavanje
2. Deskriptivne epidemiološke studije
a. studija slučaja – case report
b. studija serije slučajeva – case series report
c. ekološke studije
d. presječne studije
3. Formiranje ciljeva
4. Formiranje hipoteza
5. Diskusija za odabir teme
1
1
Sedmica 4.
Vježbe
Dizajniranje deskriptivne epidemiološke studije na dogovorenu
temu
Sedmica 5.
Predavanje
6. Uzorkovanje: Prednosti i nedostaci uzorkovanja u praksi
7. Priprema i izrada upitnika
Sedmica 6.
Vježbe
Odabir uzorka i izrada adekvatnog upitnika u odnosu na odabranu temu
2
Sedmica 7.
Vježbe
Prezentacija uzorka i upitnika i diskusija
2
Sedmica 8 – 11.
Samostalni rad studenata
Terenski rad – prikupljanje podataka na terenu
8
2
1
1
124
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj
časova
Sedmica 12.
Predavanje
9. Primjena metoda statističke obrade podataka u terenskoj epidemiologiji
a. Tabelarni i grafički prikaz prikupljenih podataka i rezultata
analize
b. Deskriptivna analiza prikupljenih podataka
c. Interpretacija i analiza rezultata odabrane studije
10. Osnovni elementi prezentacije podataka i rezultata
Sedmica 13.
Vježbe
Analiziranje podataka deskriptivne studije
2
Sedmica 14.
Samostalni rad studenata
Finaliziranje izvještaja studije – seminarskog rada
2
Sedmica 15.
Predavanje
Prezentacija studentskih radova uz pitanja i diskusija
Ispit
2
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima ili žele popraviti ocjenu.
Sedmica
17–20.
Dopunska nastava i popravni ispit
2
Download

REFORMIRANI CURRICULUM STUDIJA PRVE GODINE