Kompetencije visokoobrazovanih
med. sestara/tehničara i
izgradnja kapaciteta za njihovo obrazovanje
René Schwendimann, PhD, RN
Formalno visoko obrazovanje med.sestara/tehničara
Komponenta 3 - radionica,
17.-18. oktobar 2013.
Sarajevo i Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Kratak pregled
• Uvod
• Kompetencije medicinskih sestara
(varijable i mjerenja)
• Izgradnja kapaciteta za obrazovanje med.
sestara (izrada nastavnih planova i programa,
edukacija nastavnog kadra)
• Naredni koraci
Uvod
• Potencijal medicinskih sestara i tehničara u BiH da
odgovore na zdravstvene potrebe stanovništva se
preispituje, uključujući nedostatke u njihovim
kompetencijama vezanim za kliničku praksu i
obrazovnu spremnost.
• Cilj komponente 3 projekta uključuje evaluaciju
visokog obrazovanja med. sestara u cilju identifikacije
prednosti i slabosti formalnog visokog obrazovanja
med. sestara, npr. po pitanju stečenih profesionalnih
kompetencija, harmonizacije nastavnih planova i
programa sa Evropskim standardima i izgradnje
predavačkih kapaciteta.
Okvir
BiH – javno zdravstvo
Zdravstvene potrebe stanovništva
zahtijevaju različite vrste
zdravstvenih usluga koje uključuju i
sestrinsku/zdravstvenu njegu
BiH –
obrazovanje zdr. radnika
Priprema med. sestara da odgovore na
zdravstvene potrebe stanovništva
samostalno i kroz saradnju
BiH – zdravstvene usluge
Med. sestre pružaju stručnu i
kvalitetnu zdravstvenu njegu u
kolaborativnoj praksi da bi
odgovorile na potrebe stanovništva
Kompetencije med. sestara (I)
• Kompetencije potrebne za profesionalno sestrinstvo
treba da odražavaju raznoliku prirodu sestrinske
prakse, širok spektar radnih okruženja i sposobnost
odgovora na zdravstvene potrebe stanovništva.
• Standardi kompetencija preporučuju očekivane nivoe
znanja, stavova, vještina i ponašanja.
• Ocjena kompetencija med. sestara u praksi je važna
da bi se identifikovale oblasti profesionalnog razvoja i
edukativne potrebe, te osiguralo da su sestrinske
kompetencije na najbolji mogući način iskorištene za
njegu pacijenta.
(EdCaN, 2008; Meretoja, 2004)
Kompetencije med. sestara (II)
• Samoprocjena omogućava med. sestarama da
razmotre svoj rad u datom okruženju te pomaže da
održavaju i unapređuju svoju djelatnost.
• Kroz proces refleksije med. sestre stiču uvid u svoju
praksu i identifikuju pozitivne strane i oblasti koje je
potrebno unaprijediti.
• Reflektivna praksa igra ulogu u svim fazama
kontinuuma „od početnika ka stručnjaku“.
Samoprocjena omogućava da se kreira stručni profil
kompetencija iskusne med. sestre.
(Campbell, 2001; Hannigan; 2001; Paget, 2001).
Kategorije sestrinskih
kompetencija*
Pomažuća uloga
(npr. planiranje njege za pacijenta
prema individualnim potrebama)
Vladanje situacijom
(npr. prikladno djelovanje u
situacijama u kojima je ugrožen
život)
Dijagnostičke uloge
(npr. dogovaranje stručne pomoći
za pacijente kad je to potrebno)
Radna uloga (npr. pružanje
ekpertize za tim zdrav. njege)
Učenje-podučavanje
(npr. ovladavanje sadržajem
edukacije pacijenata)
Terapeutske intervencije
(npr. sistematična evaluacija
ishoda zdr. njege pacijenta)
Osiguranje kvaliteta
(npr. sistematična procjena
zadovoljstva pacijenata zdr.
njegom)
(Nurse Competence Scale, Meretoja, 2004)
Skala sestrinskih kompetencija
Validnost sadržaja – stručna ocjena relevantnosti
Koliko je za vas, kao med.sestru u praksi, relevantna
niže navedena «izjava» ?
«Odgovarajuća služba podrške omogućava mi da
provodim vrijeme sa mojim pacijentima»
 nije relevantna
 donekle je relevantna
 prilično je relevantna
 veoma je relevanta
Okvir
BiH – javno zdravstvo
Zdravstvene potrebe stanovništva
zahtijevaju različite vrste
zdravstvenih usluga koje uključuju i
sestrinsku/zdravstvenu njegu
BiH –
obrazovanje zdr. radnika
Priprema med. sestara da odgovore
na zdravstvene potrebe stanovništva
samostalno i kroz saradnju
BiH – zdravstvene usluge
Med. sestre pružaju stručnu i
kvalitetnu zdravstvenu njegu u
kolaborativnoj praksi da bi
odgovorile na potrebe stanovništva
Formalno visoko obrazovanje med. sestara u BiH
Nacrt: studija poprečnog presjeka u 2013.g.
Uzorak i okvir: direktori(ce), odnosno dekani (dekanese) 8 visokoškolskih ustanova sa
zdravstvenim studijama u BiH
Instrument: Izrađen je i korišten je upitnik sa 31 pitanjem da bi se dobile informacije
iz slijedećih pet oblasti: 1) studijski programi; 2) studenti i diplomirani studenti;
3) fakultetski nastavni kadar; 4) organizacija; 5) regulativa.
1= Fakultet zdravstvenih studija, Sarajevo, 2= Medicinski fakultet, odsjek Visoka zdravstvena škola, Tuzla,
3= Zdravstveni fakultet, Zenica, 4= Fakultet zdravstvenih studija, Mostar, 5= Visoka zdravstvena škola, Bihać,
6= Medicinski fakultet, Banjaluka, 7= Medicinski fakultet, Foča, 8= Visoka medicinska škola, Prijedor;
*) Omjer teorijske nastave i kliničke edukacije kroz praksu u jednoj zdravstvenoj ustanovi; **) samo na zahtjev
studenta/studentice
Direktiva 2005/36/EZ
Nastavni program za med. sestre opšte zdravstvene njege
A Teorijska obuka
a) Zdravstvena njega:
- Profesionalna etika
- Opšta načela zdravlja i zdr. njege
- Načela njege u odnosu na:
- opštu i specijalističku medicinu
- opću i specijalističku kirurgiju
- njegu djece i pedijatriju
- zdr. njegu za porodilje
- mentalno zdravlje i psihijatriju
- njegu za starije i gerijatriju
B Klinička obuka
Zdr. njega u odnosu na:
- opštu i specijalističku medicinu
- opštu i specijalističku hirurgiju
- njegu za djecu i pedijatriju
- njegu za porodilje
- mentalno zdravlje i psihijatriju
- njegu za starije i gerijatriju
- njegu u kući i zajednici
b) Osnovni predmeti:
- Anatomija i fiziologija
- Patologija
- Bakteriologija, virologija i
parazitologija
- Biofizika, biohemija i
radiologija
- Dijetetika
- Higijena
- preventivna medicina
- zdravstvena edukacija
- Farmakologija
c. Društveni predmeti:
- Sociologija
- Psihologija
- Načela administracije
- Načela poučavanja
- Socijalno i zdravstveno
zakonodavstvo
- Pravi aspekti zdr. njege
Jedan ili više od ovih predmeta mogu se poučavati kao dio
drugih disciplina ili u vezi s njima.
Teorijska obuka se mora vrednovati i koordinirati s
kliničkom obukom tako da se znanja i vještine navedene u
ovom prilogu mogu usvojiti na odgovarajući način.
Primjeri predmeta u obrazovanju med. sestara u BiH
(uključuju teorijsku i kliničku obuku)
Anatomija
Fiziologija
Biologija
Biohemija
Histologija
Urgentna
medicina
Zdravlje žena
Akušerstvo
Epidemiologija
Biostatistika
Zdr. ekologija
Sigurnost pacijenta
Zdr. ekonomika
Socijalna medicina
Propedevtika
kliničke zdr. njege
Porodična
medicina
Zdr. vaspitanje
Promocija zdravlja
Menadžment
Supervizija
Komunikacijske
vještine
Javno zdravstvo
Principi zdr. njege,
specijalni
Farmakologija
Rad u zajednici
Etika, legalni
aspekti i filozofija
Infektologija
Mikrobiologija
Onkologija
Palijativna njega
Gerijatrija
Pedijatrija
Neurologija
Interna medicina
Psihijatrija
Klinička praksa
Saradnja
Hirurgija
Psihologija
«izborni»
Dijetetika
Ishrana
Dijagnostičkoterapeutske tehnike
Informatika
Standardi kompetencija med. sestara
Očekivani nivoi …
Znanja
Vještina
Stavova
Ponašanja
Standardi kompetencija med. sestara
Evaluacija dostignuća
Bolonja i ishodi učenja
• (…) Bolonjski proces je potreba da se poboljšaju
tradicionalni načini opisivanja kvalifikacija i
kvalifikacijskih struktura. Svi moduli i programi u
ustanovama na visokom nivou obrazovanja (npr.
dodiplomski, master i doktorski), u cijeloj Evropskoj
zoni visokog obrazovanja, trebaju biti (ponovo)
napisani sa ishodima učenja.
• Ishodi učenja se koriste da se izrazi šta se očekuje od
studenta da dostignu i na koji način se očekuje da
pokažu dostignuća.
(Implementing Bologna in your institution, 2006)
Od perspektive nastavnika ka perspektivi
studenata
• Tradicionalni način izrade modula i programa je
započinjao od sadržaja predmeta. Ovaj pristup je bio
usmjeren ka input-u predavača i procjeni stepena u
kojem su studenti usvojili predavanu materiju.
• Alternativni modul je usmjeren ka onome što se
očekuje od studenta da bude u stanju da uradi na
kraju modula ili programa.
• Pomak od pristupa usmjerenog ka predavaču ka
pristupu usmjerenog ka studentu
Ishodi učenja?
• Ishodi učenja se fokusiraju na ono što je student
dostigao umjesto na namjere predavača.
• Ishodi učenja su zasnovani na onome što student
može da pokaže na kraju aktivnosti učenja.
Ishodi učenja su izjave o tome šta se očekuje
od studenta da zna, razumije i/ili bude u stanju
da pokaže po završetku procesa učenja.
Opšti i specifični ciljevi
• Cilj modula ili programa je uopštena izjava svrhe
nastave koja ukazuje šta predavač namjerava da
obuhvati u jednom nastavnom bloku.
• Ciljevi se obično pišu iz perspektive nastavnika i
ukazuju na opšti sadržaj i smjer modula.
• Specifični cilj modula ili programa je najčešće
specifična izjava svrhe nastave koja ukazuje na jednu
od specifičnih oblasti koju predavač namjerava
obuhvatiti u jednom nastavnom bloku.
Primjer „Živjeti sa hroničnim oboljenjem“
• Predmet „Živjeti sa hroničnim oboljenjem“
fokusira se na jedan od najvećih izazova u
zdravstvenoj zaštiti 21. vijeka: opterećenje
hroničnim bolestima. Obrađuju se
epidemiologija i opterećenje hroničnim
bolestima kao i implikacije za efektivne
zdravstvene mjere.
„Živjeti sa hroničnim oboljenjem“ – Ishodi učenja
Po završetku kursa, studenti …
•
kritički diskutuju epidemiologiju hroničnih bolesti i njene implikacije za pružanje
zdravstvenih usluga,
•
analiziraju primjere zdravstvene njege kod hroničnih oboljenja u pogledu njihovih
konceptualnih osnova,
•
opisuju posljednja dostignuća u oblasti istraživanja ishoda u programima menadžmenta
hroničnih bolesti,
•
kritički se osvrću na primjenu najnovijih dokaza u oblasti menadžmenta zdravstvenog
ponašanja kod grupa stanovništva sa različitim hroničnim oboljenjima,
•
zastupaju značaj integrisanja iskustva pacijenata sa hroničnim oboljenjem u plan
zdravstvene njege,
•
sažeto izlažu dokaze iz oblasti epidemiologije, prioritete za aktivno učešće pacijenta u
menadžmentu oboljenja („samo-menadžment“) i iskustva sa oboljenjem za grupu
stanovništva sa određenim hroničnim oboljenjem,
•
kroz saradnju rade na zajedničkom projektu izrade programa za „samo-menadžment“
kod populacijske grupe sa specifičnim hroničnim oboljenjem,
•
razumiju teoriju i značaj motivacionog intervjua u menadžmentu hroničnih oboljenja.
Evaluacija dostignuća
Tema i sadržaj predmeta
Ishodi učenja
Opšti i specifični ciljevi
Ciljevi predmeta, ishodi učenja, sadržaj
predmeta, evaluacija i dostignuća
Izgradnja kapaciteta za obrazovanje
med. sestara i tehničara
• Formalno visoko obrazovanje u BiH
• EU direktiva 2005/36/EC - obrazovanje med.
sestara i tehničara
• Ciljevi predmeta i ishodi učenja
• edukacija predavačkog kadra («Teaching the
teachers») - med. sestre kao predavači
• Integrisanje rodnih pitanja (gender) u
nastavne planove i programe
Pravac djelovanja, aktivnosti i
vremenski okvir
• Naredni koraci…
Hvala
Download

Ishodi učenja