Ž E N A
List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige
septembar-decembar 2007. | 37
Kvinna
Vill du bli
en nybyggare?
Jag startade mitt företag för ett år sedan. I början var det svårt att förstå
reglerna och vad olika myndigheter krävde. Trots att jag hade en bra affärsidé
var även finansieringen ett problem. Tills jag träffade ALMI. När de sa ja sa
också banken ja. Men det bästa var nog att de kunde ge mig rådgivning på
mitt eget språk. Idag är jag en nybyggare.
Vill du också bli en nybyggare?
Besök www.nybyggare.nu för mer information.
Zapis o zemlji
U
zdasi… suze, gromoglasan smijeh…
dugi aplauzi, sve se to sinoć (19. oktobra) smjenjivalo po nekoliko puta
u prepunoj i prelijepo uređenoj pozorišnoj
sali abf-a u Helsingborgu.
naša bosanska diva Hasija Borić nas je
prošetala kroz tisućljeća postojanja bosne i
hercegovine.
Donijela nam malo juga u naše od
bježanja ogrubjele duše, otela nam bolne
uzdahe Makovim Zapisom o zemlji, …
Hasanaginicom … a onda ”namah” ubacila dijelove iz Feral Tribun Cabarea … pa
Skenderovu poemu Na pravi sam ti put
Majko iziš’o … pa kako onda Majka Nuru
počesto izruži…
Hasija Ženo Bosanko!
Najprije, hvala ti na zamuci da nam
dođeš u ovoliku daljinu, hvala ti što znamo
mnogo više nego smo ovdje u bijelom svijetu … o nama znali kazati.
Hvala ti u ime svih onih kojima je preko
glave ”silikonki i gnjatara” … i onih pjesmi-
Žena-Kvinna
ISSN: 1650-5204
Broj/Nummer 37
Godina/Årgång 9
Septembar-Decembar/Rujan-Prosinac
2007.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Tidskrift utgiven av
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Hasija Borić
ca … ”plitak potok, a voda duboka…” koje
se plasiraju nama i djeci nam, iza svakog
ćoška.
Hvala organizatorima na perfektno odrađenom poslu.
Starka kvinnor från Sedef Malmö (Ramiza Karamehmedović) c
Huvudsida
Naslovnica
Đavo nosi…
Djävulen bär…
F
rån de urgamla afrikanska och indoiranska troerna, genom egyptisk Seth
till Satan eller Shayţān, var kvinnan
den första att förklaras som Djävulen.
Huvudsidan av det här numret av ŽenaKvinna är en liten allusion (hänsyftning) på
den konstiga forntida (eller nutida!?) relation till kvinnan och filmaffischen för Djävulen bär Prada (2006). (h.t.) c
O
d prastarih afričkih i indoiranskih
vjerovanja, preko misirskog (egipatskog) Setha do Satane ili Šejtana,
žena je prva na udaru da bude proglašena
Đavlom.
Naslovnica ovog broja lista Žena-Kvinna
predstavlja malu aluziju na čudan starodavni (ili savremeni!?) odnos prema ženi i plakat
filma Devil wears Prada (2006.). (h.t.) c
Prvi bosanskohercegovački ženski list
izvan Bosne i Hercegovine.
Prvi broj: april 1999.
Den första bosniska kvinnotidskriften
utanför Bosnien och Hercegovina.
Första numret: april 1999
Izdavački savjet/Utgivningsråd:
Vahida Mehinović (predsjednica)
Fatima Kovačić (potpredsjednica)
Fikret Babović
Hidajeta Babović (Danska)
Senada Bešić
Selma Borovac
Sebiha Crnić
Enisa Crnkić
Emina Ćejvan
Sajma Dizdarević
Belma Hafizović
Zehra Količić
Emira Mehmedbašić
Đenana Mrzić (Norveška)
Asima Pašalić
Jasminka Jasna Perić
Ismeta Šeremet
Haris Tucaković
Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:
Senada Bešić
Grafički urednik/Grafisk redaktör:
Haris Tucaković
Lektor za švedski/Korrekturläsare:
Petra Berghäll
Adresa/Adress:
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Box 353, 541 28 Skövde, Sweden
Tfn: +46 (0)500-48 14 86
Fax: +46 (0)500-41 42 01
Mobil: +46 (0)73-556 36 74
E-post: [email protected]
Internet: www.bihsavezzena.com
Postgiro: 1269573-0
Org. nr: 866601-5824
Tiraž/Upplaga: 1000
Štampa/Tryck:
Vadsbo-Tryck AB, Mariestad
+46 (0)501-101 97
Printed in Sweden
kvinna · žena | 37
List BH Saveza žena u Švedskoj
Naslovna strana/Framsida:
Haris Tucaković: Kunskap bär kvinna/Znanje nosi ženu, 2007
(Allusion på teman Djävulen bär Prada/
Aluzija na temu Đavo nosi Pradu)
Otvaranje
Riksdag-a
Predsjednica BH Saveza žena
prisustvovala svečanom
otvaranju Riksdaga
V
ahida Mehinović, predsjednica bh
Saveza žena u Švedskoj, prisustvovala je 18. septembra 2007. tradicionalnom svečanom otvaranju švedskog Riksdaga (Skupštine). Bila je zaista velika čast
što se naša organizacija i naša predstavnica
našla na listi pozvanih gostiju.
Činjenica da su na tom skupu bili članovi
kraljevske kuće, svi ministri u švedskoj vladi,
delegati u Riksdagu, ambasadori zemalja
koje imaju ambasade u Švedskoj, predstavnici drugih organizacija te poznate ličnosti
iz švedskog društva, sama za sebe govori
o kakvom skupu je riječ i na kom nivou je
održan.
Prva tačka programa tog dana je bila
tradicionalna zajednička molitva povodom
otvaranja Riksdaga, a prisustvo je dobrovoljno. Po mišljenju naše predstavnice sve
je zaista bilo veličanstveno u Velikoj crkvi
(Storkyrkan) tog dana. Uz prisustvo već nabrojanih gostiju, svještenici Švedske crkve
(Svenska kyrkan) su prvi zajedno sa jednim
rabinom i jednim imamom proučili molitvu
na švedskom, hebrejskom i arapskom jeziku.
To je još jedna potvrda da se promjene, kad
je integracija u pitanju, polako ali sigurno
dešavaju i svi polako postaju svjesni da je
multikulturalna Švedska naša zajednička
sadašnjost i naša zajednička budućnost.
Službeni dio svečanog otvaranja počeo je
u 14 sati. Nakon što je kralj Carl xvi Gustaf
pročitao pozdravni govor naglašavajući aktuelna pitanja, i u Švedskoj i u svijetu, uz zvuke fanfara Riksdag je otvoren. Skupu se zatim obratio premijer Fredrik Reinfeldt. Sve je
bilo propraćeno pažljivo biranom muzikom
i bilo bi zaista šteta ne naglasiti profesionalnost muzičara koji su izvodili odabrane
numere.
Nakon službenog dijela otvaranja prisutni
su imali priliku da se sretnu i porazgovaraju.
Predsjednica bhsž je u razgovoru sa jednim
delegatom u Riksdagu dobila ponudu da zajedno sa članovima Glavnog odbora posjeti
Riksdag.
Navečer su prisutni bili gosti Kraljevske
opere. (v.t.) c
4
Opinion kurs
N
bv – Nykterhetsrörelsens bildningsverksamhet i mhf – Motorförarnas
Helnykterhetsförbund su još jednom
iskazali pažnju svojim članovima i saradničkim organizacijama priređujući, zajedno
s Tollare Folkhögskola, 23. i 24. novembra
u Stockholmu obuku o uticaju interneta i
novina na javno mnijenje (opinion).
Kako biti vidljiv u sveopštoj medijskoj
džungli i kako naše web stranice i novine
učiniti atraktivnijim i privlačnijim bile su
osnovne teme tog kursa.
Arne Winerdal, Annicka Flovin, Peter
Axelsson i Annika Andersson su za 30-ak
polaznika govorili o osnovama novinarstva
i svojim žurnalističkim i blog iskustvima a
Rebecca Lindberg je predstavila kampanju
Vit Jul. (s.m.) c
Jeanette Ahlgren (NBV), Thomas Olli (Tollare folkhögskola) & Helena Lindén (MHF)
List BH Saveza žena u Švedskoj
37 | žena · kvinna
Angereds
Kulturpris 2007
tilldelades
Meho Baraković
Kulturna nagrada
Angered 2007.
dodijeljena
Mehi Barakoviću
Kulturpriset tilldelades vid en
mycket festlig prisutdelning
den 28 november 2007
Av: Hamdija Mulić
D
en bosniska författaren, journalisten, publicisten, kulturarbetaren
och humanisten Meho Baraković,
kompositören Mansoor Hosseini, som är
verskam med avantgarde musik, dans och
teater, och kvinnomusikgruppen Hammarharporna – tilldelades Angereds Kulturpris
2007.
I juni 2007 har Meho Baraković gett ut
sin 19:e poesibok, en av sina bästa, under
titeln Göteborg – ili ko bi rekao da je to
moguće (Göteborg – eller vem skulle säga att
det är möjligt). Denna författare har också
grundat och är ordförande i kulturföreningen Broarna – Mostovi, en organisation
som ägnar sig åt böcker (bokutgivning, litterära kvällar osv.).
Något till som är väldigt viktigt och
förknippat med denna författare är att han
1999 vann första pris för poesi på svenska i
en anonym tävling med 235 deltagare, an-
Nagrada je svečano uručena
28. novembra u Kulturhuset
Blå Stället u Angeredu
ordnad av Göteborgs Skrivarsällskap. Den
prisade dikten bär titeln Föreställ dig att i
Bollnäs faller snö.
Meho Baraković är medlem i Sveriges
Författarförbund och även i Bosnien och
Hercegovinas Författarsällskap. Från juni
1993, när han lämnade sin stad Trebinje och
Bosnien och Hercegovina, tills nu har han i
exilen givit ut 11 poesiböcker.
Hans första bok Asyl gavs ut år 1972 i Sarajevo och detta är även ett jubileum till – 35
år av hans författarskap.
Kulturpriset tilldelades vid en mycket
festlig prisutdelning den 28 november 2007
i Kulturhuset Blå Ställets café av stadsdelsnämndernas ordförande Shadiye Heydari
(Lärjedalen) och Eshag Kia (Gunnared)
samt enhetschefen Marianne Andersson.
Där fanns även medlemmar från föreningar Broarna – Mostovi och Fatima Gunić
och talrika Barakovićs vänner. c
Blažen među ženama – Meho Baraković nakon dodjele nagrade
kvinna · žena | 37
Piše: Hamdija Mulić
Meho Baraković (Foto: Hamdija Mulić)
List BH Saveza žena u Švedskoj
B
osanskohercegovački književnik, novinar, publicista, kulturni radnik i humanista Meho Baraković, turski kompozitor Mansoor Hosseini koji djeluje u
oblasti avangardne muzike, plesa i teatra,
kao i švedska ženska muzička grupa Hammarharporna – dobitnici su Kulturne nagrade Angered za 2007. godinu (Angereds
Kulturpris 2007).
Juna mjeseca ove godine Baraković je
objavio svoju 19-u i, po mnogima, jednu od
svojih najboljih knjiga poezije pod naslovom
Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće.
Također, ovaj bosanskohercegovački pisac je
osnovao i rukovodi kulturnim udruženjem
Broarna – Mostovi, organizacijom koja se
bavi knjigom (objavljivanjem knjiga, organizovanjem književnih večeri sl.).
I još nešto vrlo značajno, a što je vezano
za ovoga pjesnika. Godine 1999., na jednom
značajnom književnom natječaju, upravo
u Göteborgu gdje sada živi, Baraković je
u konkurenciji 235 pjesama i pjesnika dobio prvu nagradu za poeziju na švedskom
jeziku. Nagrađena pjesma je imala naslov
Föreställ dig att i Bollnäs faller snö (Zamisli u Bollnäsu pada snijeg).
Baraković je član Društva pisaca bih
i Saveza pisaca Švedske a od juna mjeseca 1993. godine, kada je napustio svoje
Trebinje i državu Bosnu i Hercegovinu, do
danas je u egzilu objavio, slovom i brojem,
11 zbirki pjesama.
Barakoviću je pomenuta nagrada svečano uručena 28. novembra 2007. u 18 sati
u prostorijama Kulturhuset Blå Stället u
Angeredu.
Dodijeli su prisustvovali i članovi udruženja Broarna – Mostovi, sekcije žena
Fatima Gunić i brojni Barakovićevi prijatelji c
5
I
bios politikos
Ipak se okreće
Savezi i organizacije građana Bosne i Hercegovine
u Kraljevini Švedskoj pokrenuli zajednički projekat
Izborni budilnik
Piše: Haris Tucaković
Š
vedska je zemlja u kojoj aktivno djeluju
brojne bosanskohercegovačke organizacije i savezi na različitim osnovama
– građanskoj, vjerskoj, etničkoj, starosnoj,
spolnoj, humanitarnoj ili nekoj drugoj, a sve
ih povezuje to što okupljaju građane i prijatelje Bosne i Hercegovine.
Potreba za koordinacijom rada svih tih
organizacija i saveza građana bih u Kraljevini Švedskoj je prisutna odavno a prvi konkretni koraci u tom smislu su učinjeni 2002.
godine na inicijativu bh Omladinskog saveza (bhuf).
Omladina je u to vrijeme bila predvođena
sjajnom ekipom – Jasmin Bećirović, Samir
Muratović i Faruk Šarić i uspjela je iskazati
zrelost i animirati 9 bh. organizacija i saveza u Švedskoj koje su u mjestu Mölnlycke
(Göteborg) 28. septembra 2002. formirale
Koordinaciono tijelo bh. dijaspore u Švedskoj.
Nakon oko dvije godine djelovanja to Koordinaciono tijelo se ugasilo, uglavnom radi nedostatka dobre volje za rješavanje izvjesnih
neshvatanja između pojedinih saveza.
Potreba za usklađenim djelovanjem po
pitanjima od zajedničkog interesa se vremenom izuzetno pojačala a strujanja u glavnim
odborima saveza sa bh. predznakom postala
su mnogo toplija nego ranije.
Susreti predstavnika i članova različitih
bh. saveza su od posebne važnosti. Tako
je prisustvo i izlaganje Mirsada Filipovića,
predsjednika Saveza Banjalučana i predstavnika Saveza bh. udruženja, na 12. Godišnjoj
skupštini bh Saveza žena 24. marta 2007.
u Tidaholmu, unijelo dosta pozitivne energije i ubrzalo proces međusobne saradnje. Raniji neformalni kontakti i potezi u
Dragutin-Dadi Mras predstavlja projekat Izborni budilnik (Jönköping, 2007-09-01)
6
List BH Saveza žena u Švedskoj
Sverige finns det flera bosnienhercegovinska organisationer och förbunden
som har bildats på olika grund – medborgerlig, religions, etnisk, ålders, köns,
humanitär eller någon annan. Det som
förenar alla är att de samlar Bosnien och
Hercegovinas medborgare och vänner.
Representanter av 8 bosnienhercegovinska organisationer och förbund har
samlats den 1 och den 2 september 2007
i Jönköping för att försöka hitta lösningar
på frågor av gemensamt intresse. Detta för
ett mer aktivt medverkande i demokratiska processer i Bosnien i Hercegovina och
i Sverige; gemensamt organisera manifestation till minne av folkmord i Srebrenica
och i andra platser i Bosnien och Hercegovina osv.
vezi zajedničkih nastupa na relaciji Vahida
Mehinović (bh Savez žena) i Mirsad Filipović
(Savez bh. udruženja i Savez Banjalučana) su
dobili službeniji ton i uslijedili su dogovori s
Bakirom Prljom, predsjednikom Saveza bh.
udruženja, oko zajedničkog susreta ili sastanka bh. saveza i organizacija u Švedskoj.
Preliminarni sastanak 5 bh. organizacija i
saveza je održan 29. aprila 2007. u Bosanskom kulturnom centru u Norrköpingu i
tu je istaknuta potreba aktivnije saradnje i
odlučeno da se početkom septembra organizuje zajednički sastanak svih saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u
Kraljevini Švedskoj.
Zajedno u Jönköpingu
O
rganizaciju zajedničkog sastanka prihvatio je Savez bh. udruženja u Šved-
Dragutin-Dadi Mras
37 | žena · kvinna
Članovi Glavnih odbora 8 saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj (Jönköping, 2007-09-01)
skoj a konkretnu zadaću oko pripreme sastanka je odlično odradio Nesib Karišik,
sekretar tog saveza.
Sastanak je održan 1. i 2. septembra 2007.
u Jönköpingu, a prisustvovale su 43 osobe, od toga 39 članova Glavnih odbora
8 organizacija i saveza: Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj (bhrf,
Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i
Sverige), Bosansko-švedski savez žena u
Švedskoj (bskf, Bosnisk-Svenska Kvinnoförbundet i Sverige), Bosanskohercegovački
Izbori u BiH
N
akon obavljenog prvog kruga istraživanja, mogu se izdvojiti slijedeći motivi
neizlaska na glasanje u i predložiti slijedeći
načini borbe protiv njih:
Beznađe – 22,6% ispitanika odgovara da
ionako nije moguće ništa promijeniti, pa
zato ne glasaju.
1
Na njih se mora djelovati sloganima u
stilu: Promjena je moguća. Treba navoditi sve pozitivne primjere gdje je došlo do
promjena zahvaljujući biračima. Primjer
Grahova.
Odricanje od BiH – 22,6% ispitanika navodi kao razlog neglasanja da se ne misle
vraćati u BiH, pa ih to ne zanima.
2
Na njih se mora djelovati sloganima u
stilu: Drvo bez korijena odnese vjetar.
Treba ih podsjećati na njihove korijene.
Možda pokušati i sa naglašavanjem mogućnosti izbora: ako zahvaljujući vašim
glasovima BiH postane bolje mjesto za
život, možda se ipak vratite. Teza: Nikad
ne reci nikad je uvijek aktuelna. Niko od
kvinna · žena | 37
savez omladine u Švedskoj (bhuf, BosniskHercegovinska Ungdomsförbundet i Sverige), Bosanskohercegovački savez žena u
Švedskoj (bhkrf, Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige), Islamska Zajednica Bošnjaka u Švedskoj (bhirf,
Bosnien och Hercegovinas Islamiska Riksförbund i Sverige), Muslimanski omladinski savez Švedske (bemuf, Bosnien-Hercegovinas Muslimska Ungdomsförbund
i Sverige), Savez Banjalučana u Švedskoj
(rfbl, Riksförbundet Banja Luka i Sverige)
nas nije ni sanjao da će u BiH biti rata, a
eto dogodilo se. Niko ne zna kad mu BiH
može opet zatrebati.
Proceduralni problemi – 16,1% se žali na
komplikovanu proceduru glasanja.
3
Na njih se može djelovati razvijanjem inata: ne mogu oni nama toliko zakomplikovati glasanje da mi njima ne uzvratimo
glasovima koji će ih srušiti. Slogan: Ničija
nije do zore sjala. Naglasiti da ćemo pokrenuti proces za promjenu Izbornog
zakona u BiH, ali da je to moguće jedino
ako oni glasaju, pa dobijemo podršku za
tu promjenu.
Nedostatak bh. dokumenata – 12,9% od
ispitanika to navodi kao razlog. Prema podacima Ambasade BiH u Stockholmu procenat naših građana koji nemaju CIPS-ove
dokumente je i puno veći.
4
U prvoj fazi kampanje se treba posebno
fokusirati na ovaj problem i razviti svijest
kod građana da trebaju pribaviti bh. dokumente. Ovaj dio kampanje mora biti
posebno naglašen u periodu prije odlaska naših građana na odmor, kako bi oni
List BH Saveza žena u Švedskoj
i Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet u Švedskoj (Muslimska välgörande
organisationen Merhamet i Sverige).
Sastanku su prisustvovali i Jasminka
Ustamujić, šef Konzularnog odjeljenja i prvi
sekretar Ambasade Bosne i Hercegovine u
Kraljevini Švedskoj, Dragutin-Dadi Mras
(udruženje Vrbas) u svojstvu predstavljača
Projekta registracije građana bih za izbore
kao i predstavnici bh. javnih glasila u Skandinaviji: Bosanska pošta, Žena i Glas bih.
Inicijativa bh Saveza žena, na početku 
u tom periodu pribavili BiH dokumente
i omogućili si glasanje. Ovdje možemo
ostvariti saradnju sa centrima za lokalni
razvoj u BiH koji mogu pomoći u pribavljanju dokumenata.
Greške izborne komisije – od onih koji
su naveli neki drugi razlog za neizlazak na
glasanje je čak 19,2% navelo da nisu dobili
glasačke listiće iako su se registrovali.
5
Ovaj razlog je posebno važno napasti u
kampanji jer ne samo da direktno smanjuje broj glasova iz dijaspore, nego i
obeshrabruje ljude u registraciji. Tu se
mora poduzeti sve da se izvrši pritisak na
izborne komisije u BiH kako bi znali da će
biti kažnjeni za namjerno ili nenamjerno
sabotiranje izbora. Ovdje treba ostvariti
saradnju sa nevladinom građanskom
organizacijom Grozd koja je odigrala veliku ulogu u rješavanju ovog problema
za građane koji žive u BiH.
Dalja istraživanja mogu otkriti preciznije
šta stoji iza ovih motiva i kako se na njih
može djelovati.
Dragutin-Dadi Mras c
7
 sastanka, o nužnosti definisanja osnovnih
modusa saradnje i koordinacije nije prihvaćena.
Tokom sastanku su najveću pozornost
privukli izbori u bih, obilježavanje genocida u Srebrenici i drugim mjestima u bih,
i upotreba naziva Bošnjak i bosanski jezik u
švedskim medijima i institucijama.
Katastrofalni su podaci o učešću bh.
građana u dijaspori na izborima u bih.
Provedena istraživanja ukazuju na više razloga njihovog neizlaska na izbore. Kako
pobuditi svijest, i što je posebno važno –
interes, glasača? U tom smislu je Savez bh.
udruženja pripremio Projekt registracije
građana bih za izbore. Projekat je predstavio Dragutin-Dadi Mras (udruženje Vrbas Stockholm). Tokom diskusije po ovoj
tački – pohvaljen je visok kvalitet izlaganja
Dragutina Mrasa; – istaknuta je posebna
važnost posjedovanja cips-ovih dokumenata; – izraženo je mišljenje da zbog niskog
procenta glasača iz bh. dijaspore nužno
treba sredstva (predviđena za informisanje o izborima i u bih) koristiti u znatno
većem procentu na informisanje glasača u
dijaspori; – izraženo je mišljenje da postoji
visoka potreba registracije kandidata iz dijaspore na izborima u bih (Liste za bh. dijasporu ili slično); – iskazano je nepovjerenje u rad izbornih komisija itd.
Svi savezi i organizacije su iskazali čvrstu
podršku ovom projektu, imenovali svoje
predstavnike u Koordinacionom tijelu/odboru za izbore u bih, i tom odboru dali u
zadatak da zahtijeva – izmjene Izbornog
zakona bih u smislu organizovanja glasanja
državljana bih po punktovima u Kraljevini Švedskoj jer ista ne spori mogućnosti
takvog organizovanja izbora; – nesmetano
uvođenje bh. državljana u matičnu evidenciju u opštinama gdje su boravili do 1992.
godine.
Savezi i organizacije građana Bosne i
Hercegovine u Kraljevini Švedskoj su do
sada pojedinačno obilježavali genocid u
Srebrenici. Stoga je obrazovan Koordinacioni odbor za zajedničko obilježavanje
genocida u Srebrenici i ostalim mjestima u
bih, Dana državnosti Bosne i Hercegovine i
drugih datuma od zajedničkog interesa. Za
predsjednika ovog odbora izabran je Mirsad Begović (bhrf).
Čudna je logika po kojoj se u Švedskoj, i
ostaloj Evropi, koriste nazivi bosniska serber,
bosniska kroater i bosniska muslimer. Da li se
tu koristi vjerska ili etnička osnova? Ili se na
srednjovjekovni način etnos poistovjećuje
s vjerskom zajednicom? Po vjerskoj osnovi
bi valjda išlo bosniska ortodoxer, bosniska
katoliker i bosniska muslimer, a po etničkoj
bosniska serber, bosniska kroater i bosniska
bosniaker. Po nacionalnoj su svi oni bosnier
8
www.izbornibudilnik.se
www.bihizbori.com
0761 422 022
Sa konstitutivnog sastanka Koordinacionog odbora (KO): Hasiba Cacan (RFBL), Dragutin-Dadi
Mras (voditelj projekta Izborni budilnik), Fikret Babović (BHKRF), Almedina Sačić (potpredsjednca
KO, BSKF), Fikret Kadić (predsjednik KO, BHRF), Sakib Kenjar (potpredsjednik KO, BHIRF), Fahrudin
Cero (Merhamet) i Mensur Mustafić (BeMUF)
(u odnosu na zapadno tumačenje pojma
nacija). Dogovoreno je da se o tome uputi
dopis švedskim medijima i institucijama.
Koordinacioni odbor
B
osanski kulturni centar u Norrköpingu
je 6. oktobra bio domaćin održavanja
konstitutivnog sastanka Koordinacionog odbora saveza i organizacija građana Bosne i
Hercegovine u Kraljevini Švedskoj.
Nakon definisanja osnovnih pravila neophodnih za rad Koordinacionog odbora, za
predsjednika je izabran Fikret Kadić (bhrf),
a za potpredsjednike Sakib Kenjar (bhirf) i
Almedina Sačić (bskf).
Usvojeni su i osnovni principi provođenja
projekta – ravnopravnost saveza i organizacija učesnica u projektu; – solidarnost i
– transparentnost (javnost rada, svaki član
saveza i organizacija učesnica u projektu ima
pravo uvida u sve dokumente projekta).
U odnosu na prijedlog Projekta za izbore, stavka Posjete političara je promijenjena i glasi Posjete tehničkih i stručnih lica
za izbore u bih.
Istaknuta je posebna važnost uspostave
zajedničkog kalendara bh. saveza i organizacija u Švedskoj i u tom smislu su se svi
savezi i organizacije obavezali da će Koordinacionom odboru dostavljati podatke o
planiranim manifestacijama/aktivnostima
saveznog i regionalnog značaja.
Analiziran je i odnos bh. vlasti prema
izborima u bih i iznijeto mišljenje da veliki
dio odgovornosti za malo učešće glasača
List BH Saveza žena u Švedskoj
iz dijaspore snose institucije i vlasti u bih,
da se sredstva namijenjena informisanju
nedovoljno koriste na informisanje glasača
u dijaspori i prekomjerno usmjeravaju u
ostvarenje interesa stranaka na vlasti a iste
su se svojom dosadašnjom djelatnošću pokazale izuzetno pogubnim za sadašnjost i
budućnost Bosne i Hercegovine.
Zaključeno je da, uz neophodan angažman u Švedskoj, treba izvršiti i dodatne
pritiske na vlasti u bih radi aktivnijeg
uključivanja građana iz dijaspore u demokratske procese u bih. c
37 | žena · kvinna
Izvještaj o posjeti BiH
oktobra 2007.
U
periodu od 21. do 30. oktobra boravio
sam u BiH i iskoristio priliku da obavim
što veći broj kontakta za projekt Izborni
budilnik. Obavljeni sa slijedeći kontakti:
Potpredsjednik RS
Davor Čordaš
U
poznao sam ga sa projektom Izborni
budilnik. U potpunosti je podržao takve
aktivnosti i izrazio želju da uključimo i što više
Hrvata iz BiH u našu akciju.
Dogovoreno je da se ponovo vidimo kad
slijedeći put budem dolazio i da tom prilikom utvrdimo konkretne oblike saradnje,
jer i on želi dati doprinos našem projektu.
Predsjednik Vijeća naroda RS
Dževad Osmančević
V
eć je čuo o našem projektu, pa sam ga
upoznao sa dodatnim detaljima. Razgovarali smo o promjenama Izbornog zakona i
mogućnosti da se ukine aktivna registracija
birača. Dogovoreno je da pripremimo tekstove u vezi s tim s kojima bi on išao dalje po
političkim linijama koje su mu na raspolaganju.
On je predložio da razmotrimo formiranje zajedničke liste dijaspore na Lokalnim
izborima 2008. za Banja Luku, ali i za druge
gradove. Po mojoj procjeni ovo bi moglo biti
zanimljivo, jer bi moglo motivisati građane
iz dijaspore da daju mandat onima za koje
znaju da će zastupati njihove interese, što
bi moglo povećati izlazak na izbore građana
koji žive izvan BiH.
vode takve dokumente na narodni jezik i time
omogućuju građanima da ih razumiju.
Razgovori su obavljeni sa Omirom Tufom,
koordinatorom projekata Grozd-a iz Sarajeva
i Ozrenom Trišićem voditeljem projekata iz
Banja Luke. Obojica su se izrazili vrlo pohvalno
o našoj inicijativi i izrazili spremnost da jedni
drugima pomognemo u radu, budući da se
naše aktivnosti savršeno dopunjuju.
Konkretno je dogovoreno da, čim se ostvare tehnički uslovi za to, napravimo međusobno
linkanje web stranica kao i da njihovi predstavnici na proljeće slijedeće godine budu naši
gosti u okviru projekta Izborni budilnik.
Udruga bosanskih Hrvata
Prsten iz Zagreba
U
BH Prsten iz Zagreba okuplja Hrvate
iseljene iz BiH tokom rata. Udrugu su
osnovali privrednici koji posluju u Hrvatskoj i
oni doniraju sredstva za obavljanje aktivnosti.
Udruga je pokrenula projekt sličan našem,
premda sa nešto drukčijom strukturom i zaposlili su jednu osobu koja se bavi samo ovim
pitanjima. Njihov osnovni cilj je potaknuti
građane iz BiH koji žive u Hrvatskoj da izvade
CIPS lične karte, jer velika većina njih može lako
otići i glasati na izbornim mjestima u BiH ako
imaju dokumente. Oni su posebno fokusirani
na područje Bosanske Posavine, gdje planiraju
u svim opštinama povećati broj zastupnika
nesrpske nacionalnosti.
U povratku iz BiH razgovarao sam sa predsjednikom udruge Ilijom Tolićem. On je zamolio da im dostavimo sve materijale o našem
projektu kako bi i oni mogli primijeniti dio
naših iskustava na svoj projekt. Dogovorena je
razmjena web linkova i da pri slijedećem susretu vidimo koje su još mogućnosti za saradnju.
Planiramo se posebno fokusirati na zajedničku
borbu za promjene Izbornog zakona.
Pokret Grozd – Građansko
organizovanje za demokratiju Centralna izborna komisija BiH
P
okret Grozd je posebno zanimljiva inicijativa u BiH koja je najzaslužnija što je
izlazak na parlamentarne izbore u BiH 2006.
godine bio znatno veći nego na prethodnim izborima. Sama činjenica da je njihovu
peticiju, kojom se vrši pritisak na političke
partije da izađu sa konkretnim programima za rješavanje ekonomskih problema u
zemlji, potpisalo preko 500.000 građana u
cijeloj BiH, govori kolika je to snaga. Za nas
su posebno zanimljivi jer ne djeluju samo
pred izbore, nego imaju cijelu profesionalnu mrežu saradnika po mnogim gradovima u BiH koji tokom cijele godine rade na
formiranju demokratske svijesti građana, npr.
kroz tumačenje rezultata raznih revizija koje
pokazuju kolika je korumpiranost pojedinih
političara u BiH. Revizije su obično napisane
stručnim jezikom i nisu razumljive običnim
građanima, pa se može reći da oni prekvinna · žena | 37
U
kontaktima sa Centralnom izbornom komisijom BiH je predstavljen naš projekt i
obavljeni prvi koraci upoznavanja. Razgovori
su vođeni uglavnom sa gospođom Božicom
Ban, šeficom kabineta predsjednika CIK Stjepana Mikića, kao i sa samim predsjednikom.
U razgovorima je utvrđeno da je njihov
službeni stav neutralan i da oni moraju provoditi postojeće zakone, ali su privatno iznijeli
da su nam spremni pružiti podršku u borbi za
promjenu nekih zakonskih odredbi koje i oni
smatraju nelogičnim i vrlo otežavajućim za nas
iz dijaspore.
Ponudio sam predsjedniku da posjeti
Švedsku već početkom decembra u okviru
našeg projekta, ali je on morao odbiti zato što
su u toku vanredni izbori za predsjednika RS
pa je njegovo odsustvo nemoguće. Međutim,
poziv je u principu prihvaćen i može se ostvariti
u nekom terminu nakon što prođe žalbeni rok
List BH Saveza žena u Švedskoj
(vjerovatno februar ili mart 2008.).
Eksperti
O
bavio sam razgovore sa nekoliko eksperata, univerzitetskih profesora iz
Sarajeva i Banja Luke, koji bi mogli biti naši
potencijalni gosti. Oni bi mogli održati predavanja i odgovoriti na pitanja naših građana u
Švedskoj o investiranju u BiH, pravnim propisima vezanim za poslovanje, sigurnosti kapitala, štednji i drugim ekonomskim pitanjima,
ali bi mogli objasniti i trendove u zakonodavstvu i promjene koje posebno pogađaju
ili bi mogle pogoditi nas iz dijaspore ukoliko
nastavimo sa apstinencijom na izborima i
dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni
koji su najzaslužniji što građani BiH danas
žive u preko 80 zemalja svijeta.
Razgovori su obavljeni sa profesorima
Antom Domazetom i akademikom Božom
Matićem iz Sarajeva, te sa profesorom Jugoslavom Jovičićem iz Banja Luke. Svi su
dali načelni pristanak za dolazak, a ostaje da
pokušamo uskladiti detalje i datume.
Zaključak
P
osjetu BiH smatram uspješnom i korisnom za etabliranje našeg projekta.
Mnoga pitanja su otvorena i ostaje da se
angažujemo na saradnji kako bi doveli do
željenih promjena. Mislim da smo stekli veliki broj saveznika koji su spremni podržati
promjenu Izbornog zakona, što je posebno
važno u dugoročnoj borbi za naša prava.
Što se tiče jedne od glavnih aktivnosti u
našem projektu, posjeta iz BiH, ostaje nam
da zajedno odlučimo kakvu strategiju da
primijenimo i da se na osnovu toga nastave razgovori sa pojedinim osobama sa
našeg spiska. Koliko ja vidim, imamo dvije
mogućnosti:
1. Da se držimo ranije predviđenih rokova
i dovedemo one koji mogu prihvatiti naše
rokove (prva posjeta početkom decembra).
2. Da odgodimo prvu posjetu za februar
ili mart slijedeće godine, ali da prvi posjetilac
bude predsjednik CIK BiH. U ovom slučaju bi
početak bio sa puno jačim efektom nego da
dođe neko iz Grozd-a ili neko od profesora s
kojima se razgovaralo.
Moje mišljenje je da nam je važno da
prva osoba koja dođe ima zvučnu titulu sa
aspekta naših birača, a najzvučnija je upravo
titula predsjednika CIK-a. Ako se odlučimo za
tu varijantu, prva posjeta bi bila početkom
slijedeće godine, a preostale posjete bi se
odvijale u mjesečnom ritmu. Ovo nije idealna varijanta, ali mi se čini boljom od prve.
Odluka je na članovima Koordinacionog odbora.
Stockholm, 2007-11-08
Dragutin-Dadi Mras,
voditelj projekta Izborni budilnik c
9
B
Ključ uspjeha
Sami možemo tako malo,
zajedno možemo tako mnogo,
bila je deviza prekrasnog
susreta održanog u Skövdeu
od 21. do 23. septembra 2007.
Piše: Jasna Perić
B
osanskohercegovački savez žena u
Švedskoj je od 21. do 23. septembra
2007. u Skövdeu organizovao susret
Ključ uspjeha : Nyckel till framgång s devizom ”Sami možemo tako malo, zajedno
možemo tako mnogo” kojem je prisustvovalo 50-ak osoba iz udruženja i sekcija koje
djeluju pri ovom savezu.
O počecima organizovanja naših zemljaka u Švedskoj, s posebnim osvrtom na bh
Savez žena do 2002., govorila je Asima
Pašalić. Rad našeg saveza u periodu 20022006. predstavila je Selma Borovac a o vremenu od 2006. i budućim planovima govorila je Vahida Mehinović.
Nakon toga sam ja objasnila rad lokalnih
osnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund var väldigt aktivt under hösten och har anordnat en riks- och flera
regionala manifestationer.
Den 21-23 september anordnades i
Skövde kvinnoträffen Nyckel till framgång
på riksnivå. Där medverkade Kvinnoriksförbundets styrelsemedlemmar, deras
suppleanter och kontaktpersoner från
alla våra föreningar och sektioner.
Regionala manifestationer ägde rum
den 3 november i Linköping (region Öst),
den 10 november i Göteborg (Väst), den
17 november i Växjö (mellanregional) och
den 8 december i Lidköping (Center).
udruženja i sekcija, saradnju na nivou regije i
saveza u cjelini, kao i saradnju s obrazovnim
savezima, s posebnim osvrtom na nbv.
Članovi Glavnog odbora održavaju česte kontakte i vrlo dobro se poznaju tako
da je ovoga puta dat prioritet njihovim zamjenicima i predstavnicima udruženja i
sekcija čime je postignut pun uspjeh susreta – predstavljen je rad lokalnih udruženja,
obavljena razmjena iskustava i razgovor o
prioritetima bh Saveza žena u Švedskoj.
Pored integracije i međusobne komunikacije, intenziviranja saradnje sa savezima
i organizacijama bh. građana u Švedskoj, posebno je podvučena važnost učestvovanja na
izborima u bih i Švedskoj jer svi pokazatelji
ukazuju na zanemarivo sudjelovanje bh. građana u tim demokratskim procesima.
Dogovoreno je i ponovno pokretanje
intraneta na kojem bi, između ostalog, bili
pohranjeni svi najvažniji dokumenti bh
Saveza žena (zapisnici, pravilnici, ugovori)
a pristup bi imale kontakt osobe iz svih
udruženja i sekcija.
Toplo je podržana ideja da ovaj susret
bude tradicionalan.
Veliku pažnju privuklo je i predavanje
koje su održali predstavnici Službe za žrtve
krivičnih djela (boj – Brottsofferjouren).
Nakon susreta je za Sanela Hrnića iz
Mostara (nalazi se na liječenju u Krapinskim Toplicama) prikupljena pomoć u iznosu 2 000 kr u zajedničkoj akciji koju su
pokrenula udruženja Behar iz Skövdea i
Bosna i Hercegovina iz Norrköpinga.
Bh. udruženje Behar iz Skövdea se i ovoga puta pokazalo odličnim domaćinom a
bh Savez žena vrsnim organizatorom.
Izdvajamo neke od brojnih poruka:
– Čak ni šetnje u ove prelijepe jesenje
dane ne izmame osmjeh kao pomisao na
Skövde, susret sa vama, pogled na ove slike.
I Örebro je s vama! Sajma, Senadeta, Jasmina, Azra (Azra Hamzić, Örebro).
– Kako se nije našao neki režiser da nas
angažuje – sve prave ljepotice! Zato Kemica
Monteno pjeva Žene, žene šta bi mi bez
vas. Sve vas volim i zahvaljujem na divnom
druženju sa željom da se ono nastavi. Puno
lijepih pozdrava iz Västeråsa! (prof. Muniba
Lojo). c
Dio učesnika susreta Ključ uspjeha : Nyckel till framgång
10
List BH Saveza žena u Švedskoj
37 | žena · kvinna
Safetu,
legendi
sevdaha
Hor Behar priredio svečano
večer u čast Safeta Isovića
Piše: Hajrudin Hajrica Zukanović
Hor Behar Skövde
V
ele da su se tresla prozorska okna, a
štokovi od vrata samo što nisu iskočili
iz zidova, kažu da je grmilo kao što
rijetko grmi za snježnih dana i da se zemlja
tresla tako jako da su iz nje poiskakale mrtve
krtice iz vremena kada grad još nije bio grad.
Pričaju da me se čulo do u sedmu mahalu, a
da su u osmoj stare nane otvarale prozore ne
bi li čule je li to stiže kijametski dan. Govore
da takva sila Sarajevom nije prošla otkako je
Eugen Savojski zapalio Bosnu, kakva je tutnjala u deset dugih minuta na koliko sam
razvukao Đul Zulejhu, tako je kazivao Safet.
Vijest o smrti Safeta Isovića je sve, a
posebno nas ljubitelje i izvođače sevdalinke, duboko potresla. Taj neokrunjeni
Režija: Amela Maksumić i Hajrudin Hajrica Zukanović
Sekretar režije: Haris Tucaković
Svjetlosni efekti: Adam Ćorić
Tonmajstori: Nermin Imeri i Enes Čiza
Bratić
kralj sevdalinke, legenda sevdaha, je i tumačenjem i izvođenjem doveo sevdalinku
do savršenstva. A volio je Bosnu i Hercegovinu iznad svega. Zato je unosio i srce i
dušu u interpretaciju sevdalinke. Bez ličnog
unošenja sebe, sevdalinka nije ono pravo, a
to je Sajo dobro znao i zato postao jedan od
najvećih svih vremena.
U svečanoj bordo sali kina Odeon u
Skövdeu priređeno je 13. oktobra večer
Legendi sevdaha u čast Safeta Isovića koja
je okupila brojne ljubitelje sevdalinke, a
posebno Sajine pjesme.
Hor Behar Skövde s petoricom muzičara
i devet solista, nakon svakodnevnih probi,
dao je sve od sebe da kvalitet programa bude
na nivou kakav i dolikuje legendi sevdaha.
Na našoj, a i svim budućim generacijama, je velika odgovornost oko očuvanja
sevdalinke kao dijela kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Zato budimo strpljivi s
najmlađima i učimo ih pjevanju i sviranju
sevdalinke.
Legendo sevdaha nek’ ti je vječni rahmet
i veliko hvala! c
Voditelji programa: Amela Maksumić i
Haris Tucaković
Muzika: Hajrudin Hajrica Zukanović, Refik Imeri i Suad Mehinović (harmonika),
Ferid Hidić (gitara) i Armin Jakupović
(timpani)
Solisti: Amela Maksumić, Asim Crnić,
Biba Begić, Enes Čiza Bratić, Hajrudin
Hajrica Zukanović, Izet Tenić Tena, Mirnesa Begić, Refik Imeri i Suad Mehinović
Hor: Amela Maksumić (dirigent), Ajla
Maksumić, Asima Pašalić, Azra Bratić,
Biba Begić, Đurđa Piralić, Sabina Alagić,
Sebiha Crnić, Asim Crnić, Enes Čiza
Bratić, Haris Tucaković, Izet Tenić Tena,
Jasmin Maksumić, Mehmed Maksumić
i Salih Pašalić
kvinna · žena | 37
Oj, Safete, Sajo, Sarajlijo... Suad Mehinović, Hajrudin Zukanović i Amela Maksumić
List BH Saveza žena u Švedskoj
11
Susret za dušu
i pamćenje
Linköping 2000
izvrstan domaćin
tradicionalnog susreta
regije Istok
Piše: Dinka Salagić
Dva Ljiljana, iz Oskarshamna i Växjöa, pobjednici u opštem znanju
L
ijepo je bilo te subote 3. novembra u
Linköpingu kada su se sastala udruženja regije Istok, a u organizaciji bh
Saveza žena i Bosansko-švedskog kulturnog udruženja Linköping 2000, koje je bilo
domaćin susreta na kome su prisustvovala
udruženja Bosna Kalmar, Ljiljan Oskarshamn, Ljiljan Växjö, Vrelo Bosne Västervik i Žena 2001 Mönsterås.
Znali smo da nam dolaze prijatelji, zato
smo se i radovali ovom susretu i pokušali
pripremiti i dočekati sve od srca, kako bi
svi zajedno doživjeli jedno lijepo druženje
kojeg ćemo se dugo sjećati.
I bilo je upravo tako. Igre i pjesme i
dobrog raspoloženja nije nedostajalo tog
dana i večeri. A po mnogima, ni dobre
hrane.
Nije se štedilo ni na poklonima, ni na
tomboli, ni na šalama i svi su zajedno doprinijeli da ovo druženje ostane svima u
lijepom sjećanju.
Posebno je bio interesantan kviz iz
opšteg znanja u kome je prvo mjesto osvojio Ljiljan iz Oskarshamna, a drugo Ljiljan iz Växjöa. Nagrade je dodijelila firma
Gold Coin koja zastupa Zepter i sarajevsku
izdavačku kuću Svjetlost.
I kako kaže stara izreka, sve što je lijepo
kratko traje, tako i ovaj susret svima je bio
samo kao jedan tren. Ali zato ga trebamo
ponavljati. Truditi se da ovakve lijepe trenutke doživljavamo češće.
Nadamo se da ćemo se slijedeći put
sresti na nekom drugom mjestu i isto
ovako uživati u našem prijateljskom druženju.
Još jedno hvala svima koji su učinili
da nam bude lijepo tog 3. novembra u
Linköpingu. c
12
Hor Linköping 2000
Ljilja (Linköping), Nada (Växjö) i Zekija (Mönsterås)
List BH Saveza žena u Švedskoj
37 | žena · kvinna
Izložba knjiga i
ručnih radova
Tradicionalni susret
regije Zapad
održan 10. novembra
u Göteborgu
Generacije od 7 do 87 godina okupljene na susretu u Göteborgu
S
ekcija žena Fatima Gunić je u subotu
10. novembra u prostorijama Lundby
Stadsdelshuset održala izložbu knjiga, ručnih radova i kulinarstva. Izložbu su
uveličali književnici, umjetnici i prosvjetni
radnici koji žive u Göteborgu kao i gošće iz
bh. udruženja Bosna i Hercegovina i Kvinnocentra Bergsjön Göteborg. Tako su se, uz
prisustvo većeg broja omladinki i omladinaca, na jednom mjestu našli pripadnici svih
generacija od 7 do 87 godina.
U svojstvu potpredsjednice bh Saveza
žena otvorila sam ovu kulturnu manifestaciju i pozdravila prisutne. Upoznala sam ih
o projektu Izborni budilnik i istakla važnost
cips-kartica i učestvovanja na slijedećim izborima 2008. godine. Sve prisutne nastavnike sam pozvala, ukoliko imaju volju i želju,
da pokušaju svi skupa raditi na formiranju
dopunske škole u regiji Zapad (Göteborg).
Zatim se prisutnim obratila Zehra Količić,
koordinatorica regije Zapad, pozdravila ih
toplim riječima i otvorila izložbu za gledanje.
Žene su izložile svoje vezove, rišlje, keranje, stare nošnje sa specijalnim vezovima,
vezene papuče itd. Tu su se našle i sinije,
đugumi, ibrici, mlinovi, sahani, a na posebnom štandu brojne knjige naših pisaca i
pjesnika.
Naše žene su pripremile bogatu trpezu
raznih specijaliteta, pita i kolača koju su lijepo
aranžirale Bibka Jonić i Halida Islamović.
Književnik Meho Baraković je pozdravio
prisutne i kroz knjigu i naslove predstavio sve
bh. pisce i pjesnike koji stvaraju u Švedskoj.
Govorio je o Midhatu Ajanoviću Ajanu,
Ševki Kadriću, Enisi Popović Čengić, Niza-
Izložene knjige bosanskohercegovačkih pisaca koji žive u Švedskoj
kvinna · žena | 37
List BH Saveza žena u Švedskoj
Piše: Fatima Kovačić
mi Granov Čaušević, Hajrudinu Čauševiću
i drugim kao i svoja sjećanja na Maka
Dizdara. Također je predstavio kulturno
udruženje Broarna – Mostovi koje je kao
izdavač objavilo njegovu 19. zbirku poezije
Göteborg – ili ko bi rekao da je to moguće.
To udruženje je ove godine objavilo i knjigu
Nazifa Nuspahića Erinran eller grovt förtal
a u pripremi je zbirka Tanka nit, poetski
prvijenac Anese Karaica-Košuta.
Sa nama je bila i 87-godišnja starica Sabiha Rizvanović i recitovala nam pjesme koje je lično napisala. To su predivne poruke
domovini, da se svoja zemlja ne zaboravi
i pjesme posvećene svojoj djeci tako su se
mogle primijetiti suze u očima prisutnih.
Enisa Popović Čengić je govorila stihove iz svoje zbirke Halka i svim prisutnim
je podijelila i poklonila stihove Skendera
Kulenovića.
Nizama Granov Čaušević je, kako kaže,
imala želju da piše još iz djetinjstva i to joj
postala stvarnost ovdje u Švedskoj. Nakon
knjige Hotell Tre Kronor na švedskom i bosanskom jeziku objavila je i Umihanu na bosanskom jeziku.
Hajrudin Čaušević je predstavio drugo
izdanje svoje knjige Fahro – profesor Fahrudin Baščelija u sjećanjima i anegdotama
kazujući anegdote o svom profesoru i izuzetnom pedagogu Fahri Baščeliji.
Hadžera Omerović piše prozu i poeziju.
Pročitala je priče Teferič i Svileni šal iz svoje
knjige Bošnjačka duša i pjesmu posvećenu
njenoj mami.
Skup je nastavio druženje uz muziku,
razgovor, pjesmu i vesela lica svih nas na
tako lijepom skupu. Što je najvažnije, vidjeli
smo da za prijatno druženje nije važno ko
kojem udruženju pripada. c
13
Još jedan
korak naprijed
u Växjö-u
Žene iz Ljiljana organizovale
susret oba naša saveza žena
Tekst i foto: Muharem Sitnica-Sića
I
deja Izete Burazerović, agilne predsjednice Aktiva žena pri bh. udruženju
Ljiljan Växjö, da okupi članice iz oba
saveza žena, i Bosanskohercegovačkog i
Bosansko-švedskog, je urodila srdačnim
susretom 17. novembra 2007. u gradu
Växjö. Susret je započeo posjetom muzeju
Utvandrarns Hus, a nastavljen u prostorijama nbv.
Izeta Burazerović i Feko Pendek, predsjednik udruženja Ljiljan, su pozdravili
drage gošće iz (po abecedi) udruženja Bosna i Hercegovina Gislaved, Bosna Kalmar,
Respekt Karlskrona i Žena 2001 Mönsterås,
a ispred gostiju su pozdravne riječi uputile
Emina Ćejvan (Karlskrona), Jasna Perić
(Kalmar), Sadeta Murić (Gislaved) i Zekija
Zembo (Mönsterås).
U prijatnoj atmosferi su domaćini poslužili kafu, potom ručak, a zatim je izveden
kulturni program u kojem su posebnu
pažnju privukle Emina Ćejvan predstavljanjem svoje knjige Naši korijeni u Bosni,
naše stope u Švedskoj, Izeta Burazerović
dijelovima svog neobjavljenog rukopisa 6.
august – raspad Omarske i Sadeta Sokol
pjesmom O Bosni.
Za zabavu su se pobrinuli Haris Šehić i
Samir Gačanović, a uz dobru muziku bilo
je i spontanog zajedničkog pjevanja uz neizbježnu solisticu Zekiju Zembo. Igralo se
i plesalo do večernjih sati.
Priređena je i bogata tombola, a izvlačenje nagrada proteklo je u zabavnoj atmosferi. Naime, svaki dobitnik izvlačio je
slijedećeg, uz sve moguće šaljive komentare, a finale svega bila je posljednja nagrada, zahvaljujući činjenici da je među
prisutnim ženama bila i ginekolog dr.
Besima Sokol, koja je otvorila privatnu
ginekološku ordinaciju u Växjöu, i koja je
velikodušno ponudila besplatan pregled
za dobitnika te specijalne nagrade.
14
Hor Ljiljan Växjö s dirigenticom Besimom Mašić
Slučaj je htio da ja, kao ”počasna članica”
i voditelj programa, izvučem tu nagradu,
uz sveopšti smijeh i šalu. Naravno, u tako
dobrom raspoloženju predložio sam ponovno izvlačenje, i nagrada je pripala Zekiji Zembo.
U finalu svih događanja ponovo je poslužena kafa i veliki izbor domaćih kolača,
slastica i torti.
Čestitke i pohvale domaćinima i svim
učesnicima za ovaj susret žena iz oba saveza i neka ih i ubuduće bude još više. c
Emina Ćejvan i Izeta Burazerović
U prodaji tombole učestvovali su i najmlađi
Ovom pjesmom Sadete Sokol iz Växjö-a svim našim čitaocima upućujemo čestitke
povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine
Dan državnosti
25. novembar je
značajan dan
za mene,
tebe,
nas i vas.
da Bosna i Hercegovina
nije njihova domovina.
Oni kao imaju
rezervnu domovinu.
ujedinite se
Hercegovci i Bosanci
jer je ovo je naša
jedina domovina
i tu smo svi
svoji na svom.
Toga dana je
potvrđena,
utemeljena
državnost
Bosne i Hercegovine.
Oh, kako se gorko varaju.
Ali ne i ne,
svi rođeni u BiH su samo
Bosanci i Hercegovci.
Tako je uvijek bilo
i tako će uvijek biti
želio to neko ili ne.
Oh lijepa,
oh draga BiH
Ti ćeš uvijek biti
u našim srcima
bez obzira
želi li to ili ne neko.
Mnogi govore,
pričaju
Moja malenkost
piše i govori
Niko nam te neće uzeti
bili mi blizu ili daleko. c
List BH Saveza žena u Švedskoj
37 | žena · kvinna
Zajedno
u Lidköpingu
Svečanim programom
Zajednička nam domovina
obilježen Dan državnosti
Bosne i Hercegovine
Piše: Sanela Ovčina
Sa zajedničkog susreta u Lidköpingu
T
radicionalni susret regije Centar je
održan 8. decembra u Lidköpingu.
Domaćin susreta je bilo novoosnovano udruženje Zajedno iz Lidköpinga, a
prisustvovali su članovi bh Saveza žena iz
Mariestada, Skare, Skövdea, Tidaholma i
korak u budućoj saradnji sa udruženjima
u sastavu bh Saveza žena u Švedskoj a
i sa svim drugim akterima u švedskom
društvu.
Helene Wellner, sekretar za kulturu u
Lidköpingu, također je naglasila značaj
Mirsada Zahirović i Vahida Mehinović
Helene Wellner
Lidköpinga.
Skupu su također prisustvovali i članovi
Koordinacionog odbora saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj kao i predstavnici opštine
Lidköping.
Skupu se prvo obratila Vahida Mehinović, predsjednica Bosanskohercegovačkog
Saveza žena u Švedskoj. Vahida je naglasila
značaj međusobne komunikacije i dijaloga, kako među članovima Saveza, tako i u
kontaktima sa svim organizacijama sa bh.
predznakom, švedskim udruženjima i organizacijama te udruženjima čiji članovi
dolaze iz drugih zemalja a sve u cilju bolje
međusobne integracije.
Mirsada Zahirović, predsjednica udruženja Zajedno, je pozdravila sve prisutne i
poželjela im ugodan boravak u Lidköpingu
naglašavajući da je ovaj susret samo prvi
zajedničkog druženja i rada kako bi svako
na svoj način doprinio uspješnijoj integraciji.
Ona je također istakla da u novoosnovanom udruženju Zajedno prepoznaje
tri važna elementa za uspješan rad: volju,
znanje i angažman.
Dragutin Mras, voditelj projekta Izborni budilnik, je podsjetio prisutne na
značaj učešća dijaspore u izborima u bih
s posebnim akcentom na nas koji živimo
u Švedskoj i na našu zajedničku realizaciju
pomenutog projekta.
kvinna · žena | 37
Zajednička nam domovina
U
z prisustvo oko 150 članova udruženja
i gostiju obilježen je i 64. rođendan
naše domovine ako računamo od vremena
kad su Bosanci i Hercegovci izgovorili svoje
sudbonosno da u Mrkonjić Gradu 1943. –
List BH Saveza žena u Švedskoj
za jedinstvenu i cjelovitu, nedjeljivu Bosnu
i Hercegovinu, domovinu svih njenih naroda i narodnosti.
U prigodnom programu pod nazivom
Zajednička nam domovina su učestvovali
Vahida, Sanela, Suad, Mirsada, Alen, i
Vaha. Ostatak večeri je protekao uz bogatu
bosansku trpezu, tombolu, igru, pjesmu i
ples.
Članovi udruženja Zajedno su se pokazali kao izuzetni domaćini i moglo se primijetiti da zaista sve rade s dogovorom i da
se sa razlogom zovu zajedno.
Sa susreta iz Lidköpinga javila se Sanela
Ovčina. c
www.izbornibudilnik.se
D
ruga sjednica Koordinacionog odbora
saveza i organizacija građana Bosne i
Hercegovine u Kraljevini Švedskoj održana je
8. decembra u Lidköpingu.
Ostvarenje aktivne registracije građana
i mogućnosti glasanja u ambasadama
Bosne i Hercegovine – stavljeni su u prvi
plan narednih aktivnosti Koordinacionog
odbora.
Pokrenuta je web stranica i otvoren
dežurni telefon 0761 422 022 putem kojeg građani BiH mogu dobiti neophodne
informacije i pomoć u vezi registracije i
izbora.
www.bihizbori.com
15
Mnogo novog u
Kvinnocentru
Kvinnocentar Bergsjön
preselio u nove prostorije
Tekst i foto: Madeleine Christell
Kvartet. Helena Dizdarević, Zulfa Kotorčić, Halida Islamović i Ulla Staaf razgovaraju o značaju
Kvinnocentra Bergsjön. Zulfa prije nastave švedskog u Kvinnocentru nije znala taj jezik. ”Mnogi nemaju socijalnu mrežu (nätverk), ali je mogu dobiti ovdje”, smatra penzionerka Ulla Staaf koja je
dugo radila kao policajac na tom području.
M
nogo toga je u toku u Kvinnocentru
(Centru za žene) Bergsjön u Göteborgu. Prije mjesec dana su preselili u
nove prostorije u Stjärnbildsgatan i sad
sarađuju s okolnim dijelom grada po pitanju nasilja nad ženama.
– Želimo biti na raspolaganju svima
i učiniti zadovoljstvo ženama da razbiju
usamljenost, kaže Hedija Mujezinović,
odgovorna za Kvinnocentar.
Cilj Kvinnocentra je da se žene iz različitih kultura sastaju, osjećaju dobro i ne
sjede usamljene kući.
B
ilo je mnogo svijeta u Stjärnbildsgatan
28, raznolike hrane, tradicionalnih
govora i presijecanja vrpce i pokazivanja prostorija, svega što spada u svečano
otvaranje. Mnogi koji na razne načine sarađuju s Kvinnocentrom, iz udruženja i raznih
institucija, bili su predstavljeni.
A prostorije su svježe s velikom dvoranom za druženje i manjim sobama za
razgovor uz pripadajuće hobi-lokale jedan
sprat niže za slobodne aktivnosti i ručni
rad.
– Ovdje su svi dobrodošli, kaže Hedija
Mujezinović, a mi imamo aktivnosti svakog dana, i kompjuterske kurseve, i učenje
švedskog, čak za nepismene, i preventivnu
njegu i spremanje hrane. Cilj Kvinnocentra
je da se žene iz različitih kultura sastaju,
osjećaju dobro i ne sjede usamljene kući.
Više žena s kojima je DirektPress razgovarao svjedoče o značaju Kvinnocentra.
Ulla Staaf, penzionerka koja je dugo radila kao policajac na tom području, je jedna
od njih.
– Mnogi nemaju socijalnu mrežu (nätverk), ovdje se možemo sastajati, naći dru-
16
Hedija i Marianne. Hedija Mujezinović i Marinan Lööf rade u Kvinnocentru na sprječavanju
nasilja nad ženama.
štvo, kaže ona dok razgovara s Helenom,
Zulfom i Halidom Islamović.
Međutim, žene kao Ulla su rijetke, dakle
švedske žene. Bilo bi dobro kada bi više
Šveđanki dolazilo u Kvinnocentar. Tako
misle Bibka Jonić i Fatima Kovačić iz BH
Saveza žena u Švedskoj.
– Dobro je za integraciju i to je put u
švedsko društvo. Važno je da se možemo
sretati s drugim ženama, kažu one.
Svi su dobrodošli
K
vinnocentar je takođe otvoren za one
koji traže pomoć, terapija kroz razgovor
se može pružiti onom kome je potrebna.
Kvinnocentar je pokrenut prije 9 godina i
ima 122 člana, ranije se nalazio u Atmosfärgatan i to je i utočište i sastajalište. Svi su
dobrodošli, bez obzira na kulturno porijeklo, iako većina potiče iz Bosne, Iraka, Irana
i Pakistana.
Sarađuju s velikim brojem različitih organizacija i udruženja kao što su narodni
univerziteti (folkhögskolor), ntf (Nationalföreningen för Trafiksäkerhetens Främjande), abf, i razna kulturna udruženja. Tu
List BH Saveza žena u Švedskoj
su i policija i gradska uprava.
– Mogućnost da se s nekim podijeli
svakodnevnica i dobije pomoć, to je Kvinnocentar, kaže Siv Atlem, koja je održala
svečani govor i presjekla vrpcu. Ovdje se
može podijeliti radost, ali takođe i ono
što stvara bol. Ovdje žene mogu davati
međusobnu podršku.
Od 1. novembra počinje saradnja Kvinnocentra i okolnog dijela grada na istraživanju
i prevenciji nasilja nad ženama. S novcem
od oblasne uprave Västra Götaland će se
konstruktivno raditi na istraživanju, prevenciji i sprječavanju nasilja nad ženama.
– U tu svrhu ćemo obrazovati pet žena,
kaže Hedija Mujezinović.
Dva glavna pravca
G
radska uprava je, prema njenoj stranici
na internetu, tražila ukupno 1 180 000
kruna za 2007. i 2008. godinu s planiranim
početkom projekta 1. novembra, u saradnji
s udruženjem Kvinnocentar Bergsjön.
Djelatnost ima dva, kako pišu, glavna
pravca za koje uprava traži sredstva za dva
voditelja projekta koja bi bila angažovana
puno radno vrijeme na popisivanju problema i resursa, nadziranju okoline, razvoju
kompetencija i metoda.
Kvinnocentar ulaže u povećanje znanja
u udruženju a posebno na obrazovanju pet
članova koji su zainteresovani i podesni da
djeluju kao ”bosi-informatori” (”barfotainformatörer”). Oni nude podršku u vidu
grupa za samopomoć i druženje i djeluju
kao veza s javnošću. Ovih dana su imali
prvi sastanak radi planiranja.
Marianne Lööf s Narodnog univerziteta
(Folkhögskola) drži predavanja u Kvinnocentru u saradnji s Centrom za podršku iz
Hjällba.
Izvor: DirektPress Göteborg, 11 novembra 2007. (m.o.) c
37 | žena · kvinna
M
ycket är på gång för Kvinnocenter i
Bergsjön. För en månad sedan flyttade man i nya lokaler på Stjärnbildsgatan och nu samarbetar man med stadsdelen kring kvinnovåldsfrågor.
– Vi vill finnas till för alla och göra det
nöjligt för kvinnor att bryta isoleringen,
säger Hedija Mujezinović, som ansvarar
för Kvinnocenter.
– Möjlighet att dela vardagen och få
hjälp med sin situation, det är Kvinnocenter, sa Siv Atlem, som invigningstalade och klippte band. Här kan kvinnor
stötta varandra.
Hobi-lokal. Veliki prostor će se koristiti za nastavu švedskog jezika, ručni rad i ples.
H
Bosanke. Bibka Jonić i Fatima Kovačić iz BH
Saveza žena u Švedskoj: ”Važno je u naše aktivnosti privući što više mladih.”
it är alla välkomna, säger Hedija
Mujezinović, och vi har aktiviteter
varje dag, både datakurser, undervisning i svenska, även för analfabeter,
friskvård och matlagning.
Syftet med Kvinnocenter, som startade för nio år sedan, är att kvinnor från
olika kulturer ska mötas och må bra
och inte sitta isolerade hemma.
Kontakt
Telefon: 031-43 85 08
Mobil: 076-217 85 56
Kontaktperson: Hedija Mujezinović
Razvoj djelatnosti
centara za žene
Ljepota žene
Š
Jedan je dječačić upitao svoju majku – Zašto
plačeš?
– Zato što sam žena – odgovorila mu je.
– Ne razumijem – rekao je dječak.
Mama ga je samo zagrlila i rekla – Nikada
i nećeš.
Kasnije je upitao oca – Zašto mi se čini da
mama plače bez ikakvog razloga?
– Sve žene plaču bez ikakvog razloga –
bilo je jedino što je otac znao reći.
Dječačić je odrastao i postao muškarac,
i još uvijek se pitao zašto žene plaču. Naposljetku je zamolio Boga.
– Dragi Bože, zašto se žene tako lahko
rasplaču?
Bog odgovori:
– Kad sam stvarao ženu morala je biti
posebna.
– Dao sam joj ramena dovoljno jaka da
nose svu težinu ovoga svijeta, a opet dovoljno nježna da mogu pružati utjehu.
vedska vlada je odvojila 109 miliona
kruna godišnje za 2007. i 2008. na
pojačanje i razvoj djelatnosti centara za
žene kao i za poboljšanje podrške žena
i djece osvjedočeno izloženih nasilju.
Oblasna uprava Västra Götalands län će
raspodijeliti 18 miliona kruna u 2007. i
isto toliko u 2008. godini.
Opšti ciljevi ulaganja su:
• Žene izložene nasilju koje zatraže
pomoć će je dobiti bez na obzira na komunu u kojoj stanuju.
• Socijalne usluge će se poboljšati i
unaprijediti. Rad komuna će biti usmjereniji, konstruktivniji i usklađeniji.
• Djelatnost centara za žene ili službi
za žrtve krivičnih djela na lokalnom nivou
će se pojačati međusobnom saradnjom
ili osnivanjem novih, nekomercijalnih
organizacija koje rade na podršci žena i
djece osvjedočeno izloženih nasilju. c
kvinna · žena | 37
List BH Saveza žena u Švedskoj
www.direktpress.se
[email protected]
08-545 870 70
– Dao sam joj unutrašnju snagu da podnese porod i odbijanje koje joj toliko puta
stiže od njezine djece.
– Dao sam joj čvrstinu koja joj omogućuje
da ide dalje kad svi drugi odustanu, i da se
brine za svoju porodicu u doba bolesti i
nevolje bez prigovora.
– Dao sam joj osjećajnost da voli svoju
djecu bez obzira na sve, čak i kada je njeno
dijete veoma povrijedi.
– Dao sam joj snagu da nosi svoga muža
kroz njegove pogrješke i načinio je od njegovog rebra da bi štitila njegovo srce.
– Dao sam joj mudrosti da zna da dobar
muž nikada ne bi povrijedio svoju ženu, ali
povremeno testira njenu snagu i odlučnost
da postojano bude uz njega.
– I napokon, dao joj je suzu da je isplače.To je
samo njeno na korištenje kad god joj zatreba.
Vidiš, sine moj, ljepota žene nije u odjeći
koju nosi, u njenoj figuri, ili u načinu na koji se
češlja. Ljepota žene mora se vidjeti u njenim
očima, jer to je ulaz u njeno srce – mjesto
gdje stanuje ljubav. c
17
Prvi red/Första raden: Bibka Jonić (Göteborg), Selma Borovac (Helsingborg), Ismeta Šeremet (Värnamo), Asima Pašalić (Skövde), Fatima Kovačić
Baraković (Göteborg), Fikret Babović (Tidaholm), Mirsada Kahriman (Karlskrona), Zijada Čavka (Mariestad), Minka Lović (Örebro), Jasna Perić
hada Lakota (Helsingborg), Muniba Lojo (Västerås), Branka Behlulović (Oskarshamn), Jasna Brandić (Värnamo), Enisa Popović Čengić (Göteborg
Emina Ćejvan (Karlskrona) i Zekija Zembo (Mönsterås) | Treći red/Tredje raden (stoje iznad/står ovan): Azra Hamzić (Örebro), Senadeta Fazlić (Ö
18
List BH Saveza žena u Švedskoj
37 | žena · kvinna
Nyckel Ključ
till framgång uspjeha
Skövde, 2007-09-21/23
ć (Göteborg) i Samira Šehić (Malmö) | Drugi red/Andra raden (stoje/står): Ramiza Karamehmedović (Malmö), Sajma Dizdarević (Örebro), Meho
(Kalmar), Sadeta Bašić (Mariestad), Nadira Šabani (Malmö), Enisa Crnkić (Hässleholm), Hajrija Sačić (Värnamo), Zehra Količić (Göteborg), Seg), Mesudija Hadžialić (Mönsterås), Sebiha Crnić (Skövde), Belma Hafizović (Tidaholm), Izeta Burazerović (Växjö), Almedina Čampara (Skövde),
Örebro), Dinka Salagić (Linköping), Ševala Ramić (Linköping), Vahida Mehinović (Lidköping) i Fadila Bejdić (Malmö)
kvinna · žena | 37
List BH Saveza žena u Švedskoj
19
Ugledajte se na njih
Pomoć starim i iznemoglim licima u Goraždu,
muzički sastav Etna iz Helsingborga i
nadarena učenica Elma Prušević iz Malmöa
Piše: Elvedin Durović
Priča prva
P
očetkom avgusta ove godine stiglo je
pismo dirljiva sadržaja od strane Javne
ustanove Doma za stara i iznemogla
lica Goražde. U njihovom navodu između
ostalog stoji: ”U hroničnom nedostatku novca štićenicima staračkog doma u Goraždu
trenutno je najveći prioritet da ljudi dobre
volje obezbjede jedan tv prijemnik kako bi
naši štićenici jesen i zimu dočekali u ugodnijem i ljepšem ambijentu”…
Oni koji su tom prilikom bili i najpozvaniji, a to su svakako stanovnici koji su prije
rata živjeli na području opštine Goražde,
nisu oklijevali ni jednog trenutka. Za samo
15 dana uspješno je okončana akcija i novi
plazma tv Toshiba 42 našao se ovih dana
u prostorijama njihovog doma. Njihovoj
sreći i oduševljenju nije bilo kraja što su oni
i pokazali u direktnoj tv emisiji koja je tom
prilikom emitovana iz studija tv BosanskoPodrinjskog kantona.
Oni koji su se odazvali zaslužuju punu
pažnju i poštovanje, ali donatori sigurno
neće zamjeriti ako se istakne porodica Alise
i Irfana Kovačevića iz Bosanske Gradiške,
zatim bh Savez žena u Švedskoj na čelu sa
Vahidom Mehinović i nezaobilazni Faruk
Pašić koji je i ovaj kao i bezbroj puta do sada
izvršio besplatnu distribuciju i uručenje
donacije. Velika zahvalnost Javnom rtv
servisu Goražde koji je ovu manifestaciju
vrlo korektno i profesionalno obilježio u
jednom od svojih udarnih tv termina.
Obzirom da se približava Nova godina
ne bi bilo na odmet da se mnogi ljudi dobre
volje, a posebno ”oni” sa lokaliteta istočne
Bosne, sjete da postoji ovaj ”Dom” u kojem
se trenutno nalaze 72 štićenika starosne dobi
od 65 do 93 godine od kojih je 13 potpuno
nepokretno, osam sa teškim invaliditetom
bez ekstremiteta i ostali sa obaveznom
ljekarskom njegom. Zato ne zaboravite
20
Redžo i Faruk Pašić pred put za BiH
da se u njihovom zahtjevu za neophodnu pomoć nalaze i potrebe istaknute u
16 tačaka njihovog zahtjeva za pomoć.
Umjesto nabrajanja daleko je bolje, lakše i
ekspeditivnije da dio svojih sredstava uplatite direktno na prelazni žiro račun koji je za
ove potrebe otvoren kod: SwedBank, konto
broj: 8214-9904586758-8 sa naznakom imena i prezimena donatora. Da mnogi koji bi
učestvovali u akciji ne bi mislili da se čitava
akcija ograničila na novčane naknade njima
je u ovom trenutku potrebno mnogo toga
što pojedinci u svojim sredinama sigurno
mogu obezbjediti. Prevashodno je to u
ovom trenutku: pomoć u hrani, opremi i
higijenskim potrepštinama, ortopedska i
druga tehnička pomagala, mašina za pranje
suđa, tehnička oprema i oprema za fizikalnu terapiju.
Njihova kontakt-adresa je:
JU Dom za stara i iznemogla lica
Zife Fazlagića bb
73 000 Goražde
Tfn: 00387 38 228 443 ili
Fax: 00387 38 240 660
Nadamo se da ćete se i Vi odazvati apelu
jer ONI Vas očekuju!!!
Priča druga
S
igurno se mnogi od Vas još uvijek
sjećaju da je do prije nekoliko godina
na području Skåne bilo nekoliko muzičkih
grupa koje su svojim repertoarom i interpretacijom plijenili simpatije i mlade i stare
generacije. Sjetimo se samo sjajnih muzičkih
bendova poput: Sarajevo – show band, Balkan Expres, Migi’s show band, Kona i prijatelji, Ritam srca…
Međutim, u posljednje vrijeme jedan
novi muzički sastav, koji istini za volju traje
već nekoliko godina, uživa bezrezervnu
podršku mladih na svim kulturno-zabavnim
manifestacijama na području Skåne i šire.
Riječ je, naravno, o muzičkoj grupi Etna
List BH Saveza žena u Švedskoj
iz Helsingborga. Iz samog zvučnog imena
naslućuje se da se radi o bendu koji poput
vulkana izbija na površinu i svojim nastupima osvaja simpatizere već na prvi pogled.
Mladi, nadareni, a uz sve to i muzički jako
utemeljeni, znaju i mogu da prezentiraju
repertoar sa bilo kojeg muzičkog područja.
Zbog toga i pozivi za nastupe stižu sa svih
strana. Ali, oni se odazivaju samo u slobodnim trenutcima kojih imaju prilično
rijetko jer svi članovi su zaposleni a uz to i
većina od njih porodični ljudi. Ipak, uvijek
i u svakoj prilici su na raspolaganju svojim
domaćinima i ljudima koji su im u najtežim
Spisak donatora
Alihodžić Rabka i Ifet; Bavčić Amira
i Amer; BH Savez žena u Švedskoj;
Bičo Sead; Čaušević Nizama i Hajrudin; Durović Vasvija i Elvedin; Džozo
Suada i Mehmed; Đuzel Samir; Gabela
Nura, Zijo, Selma i Mediha; Gačanin Sabrina i Berzad; Halilović Adem; Hošo
Ćamka i Huso; Hošo Kemo; Hošo Mujo;
Imamović Indira i Mustafa; Kadić Ismet;
Kadić Mesko; Kanlić Denisa i Ćamil;
Karahmet Azra i Mujo; Kodžaga Veda i
Emir; Korjenić Amira i Munib; Kovačević
Irfan i Alisa; Kuljuh Samra i Senad; Kuljuh
Suada i Sulejman; Maglajlija Refija i Nijaz;
Marić Amela i Nermin; Maslan Esma i
Sead; Maslan Pemba i Mustafa; Mašić
Fatima i Ramiz; Muratspahić Erna i Bečić
Emir; Muratspahić Maja i Huso; Palalija
Bahra i Hidajet; Šapčanin Mirha i Ramiz;
Šapčanin Nizama i Ibro; Tozo Uzeir; Vrana Bejda i Dino; Vrana Selima i Midhat
Danska uplata
Bičo Sabina; Čardaklija Enver; Drljević
Husein; Hadžović Sulejman; Isaković
Ferida; Isaković Ismet; Zorlak Midhat 
37 | žena · kvinna
Grupa Etna: Asim Kovačević, Damir Prcić, Damir Kačapor, Said Hodžić, Željko Buconjić i Samir Gadžo
trenutcima izlazili u susret i pomagali. To
su članovi udruženja bih-s-04 iz Helsingborga čiji su članovi na čelu sa predsjednikom Jasminom Kuruzovićem i njegovim
zamjenicima Suadom Kozarcem i Suljom
Redžanovićem uvijek nalazili razumijevanja
za njihove zajedničke potrebe.
Istaknimo samo jedan ilustrativan primjer: prilikom organizacije posljednje bajramske svečanosti rukovodstvo i članovi
udruženja su bez bilo kakve naknade ustupili svoje prostorije i cjelokupni personal
članovima orkestra sa osnovnim ciljem da
se od cjelokupno ostvarenih sredstava nabavi nekoliko novih muzičkih instrumenata. Organizacija i muzički ugođaj su bili
besprijekorni i veoma efikasni a rezultat
zajedničke aktivnosti realizovan je upravo
ovih dana kada su članovi benda nabavili
dio nove muzičke opreme. Istaknimo da
ovo nije prvi put da ovo udruženje pomaže
članove Etne. U više navrata do sada oni
su saučestvovali u pomoći pri kupovini instrumenata ili drugim vidovima pomoći a
uz sve to njihove prostorije članovi benda
od trenutka osnivanja udruženja koriste
besplatno za održavanje svojih uobičajenih
proba i organizaciju zabavno-muzičkih
sadržaja.
U razgovoru sa Samirom Gadžom, jednim od vođa orkestra, saznajemo ”da je
muzički tim formiran prije nekoliko godina na osnovu zajedničke ideje muzičkih
entuzijasta, inače u privatnom životu jako
dobrih prijatelja. Svoje nastupe organizuje
na području Skåne i šire sa napomenom da
pozivi stižu sa svih strana zbog izuzetno interesantnog repertoara i kvalitetne prezentacije. Nastoje da njihov muzički repertoar
zadovolji svačije ukuse: od onih najmlađih
do onih u poznim godinama. Veći problem
nam predstavlja nedostatak slobodnih termina i želja da se svima izađe u susret.”
Vjerovatno je svim muzičkim znalcima
kvinna · žena | 37
jako drago da takvi bendovi postoje na
ovom ali i drugim područjima i da uspješno
prezentirajući sebe i svoju muziku prezentiraju i zemlju iz koje su stigli. Zato se iskreno
nadamo da ćete i Vi biti u mogućnosti da
uživate u muzičkoj prezentaciji i ugodnoj
večeri koju će vam priuštiti članovi muzičkog
sastava Etna.
Na kraju predstavimo i članove muzičke
grupe Etna: Samir Gadžo (solo gitara),
Damir Kačapor (bas gitara), Said Hodžić
(bubnjevi), Željko Buconjić (klavijaturte),
Asim Kovačević (tarambuke) i Damir Prcić
(ritam gitara i vokal).
Priča treća
V
rlo često nismo ni svjesni da u našimvašim novinama ponekad zaboravimo
da jednoj populaciji posvetimo onoliko prostora koliko oni stvarno zaslužuju.
Naime, ponekad mi se čini da onim
najmlađim kategorijama ne posvećujemo
dovoljno pažnje. Zbog toga i niza drugih
opravdanih razloga želim da prezentiram
jednog u nizu ”mladih umjetnika” porijeklom sa naših prostora a koji svojim priznatim kvalitetima zaista dostojno reprezentuje
sredinu iz koje stižu njeni najmiliji.
Ovom prilikom želim da vam predstavim 12-godišnju Elmu Prušević najbolju
učenicu v3 razreda osnovne škole Magnus
Stenbocks skola u Malmöu. Mladu, vedru,
punu smisla za inovativno stvaralaštvo, sreo
sam je neposredno pred uobičajenu probu
u extra muzičkoj kući u Malmöu.
Prvo mi je pala na um misao: Ko je
zapravo Elma Prušević? Odgovor slijedi iz
njenih spontanih i srdačnih odgovora punih skromne dječačke naivnosti: Elma je
ne samo najbolja učenica (op. autora) već
je i svojim izuzetnim talentom i afinitetom
već sada skrenula pažnju na sebe. Ilustracije
radi istaknimo da je Elma veoma uspješan
gitarista i da je polaznik extra muzičke škole
List BH Saveza žena u Švedskoj
Elma sa bratom Ajdinom
u Malmöu a uz to većinu slobodnog vremena posvećuje treniranju folklora, igranju
tenisa i nezaobilaznim data igricama…
Od svoje desete godine je član folklorne
grupe pri bh. udruženju Bosanska krajina
u Malmöu gdje uz pomoć svoga folklornog pedagoga uči mnoge poznate folklorne
igre sa prostora bivše Jugoslavije. Za nju i
njen talenat vođa folklorne skupine Indira
Dervišević ima samo riječi hvale i ističe da
se radi o veoma nadarenoj djevojčici čije
vrijeme tek dolazi.
Upravo u trenutku pisanja ove reportaže
Elma je nastupala u udarnom terminu tv
Skåne u emisiji Mladi talenti kojom prilikom je uz troje svojih vršnjaka (Šveđana)
dominirala u svakom pogledu odgovarajući
na postavljena pitanja gostiju u studiju.
Svoje slobodno vrijeme provodi najčešće
igrajući se sa svojim petogodišnjim bratom Ajdinom a posebno zadovoljstvo joj
predstavljaju susreti sa nanom Razom. U
društvu nane Elma može obilaziti mnoge
prodavnice po svom ukusu i dobiti na poklon nešto od onoga što je po njenoj želji.
Svakako da neizostavno želi istaći da i ostali
članovi porodice (Samira i Edo) u svakom
trenutku joj pružaju nesebičnu pomoć i
podršku.
Za njene planove je kaže rano govoriti ali
joj je želja da se jednoga dana predstavi na
nekom od muzičkih takmičenja u vlastitom
aranžmanu i izvedbi, a uz to da se oproba
na jednom od wta turnira u tenisu. Na
obrazovnom planu želja joj je da jednog
dana postane doktor i svojim uslugama pomogne mnogima isto onako kako su drugi
u teškim trenucima pomagali njoj i njenoj
porodici.
Ne sumnjamo da će talenat i upornost
ove mlade i nadarene djevojčice vrlo brzo
doći do izražaja i da njeno vrijeme tek dolazi. Zaželjeli smo Elmi puno sreće do novog
susreta i nadam se puno novih uspjeha. c
21
zdravlje
Prirodna
pomoć
protiv
prehlade
Vitamini, trave
i korisne bakterije
mogu pomoći
pri ublažavanju
i sprječavanju
prehlade
C-vitamin
D
o 1 gram c-vitamina dnevno može
ublažiti prehladu i skratiti je za
približno jedan dan. To pokazuju
mnoge studije. c-vitaminska dopuna može
takođe spriječiti prehladu. Međutim, efekat
je mali – broj prehlada se smanjuje samo
za oko 4 posto kod običnog svijeta. c-vitamin ima najveći efekat kod osoba koje žive
pod nekom vrstom teških opterećenja, kao
maratonci i vojnici u ratnim uslovima. Kod
njih vitamin može prepoloviti opasnost od
prehlade.
Većina svježeg voća i povrća su dobri
izvori c-vitamina, naročito paprika, kupus, limunsko voće i kivi.
E-vitamin
E
-vitaminska dopuna pruža starijima
jednu vrstu zaštite od prehlade. Oko
100 mg dnevno smanjuje opasnost prehlade za 20 posto, pokazuje jedno američko
istraživanje u staračkim domovima.
Dobro izvori e-vitamina su mekinjasti
proizvodi, orasi i sjemenke.
Echinacea
E
chinacea ili crvena rudbekija je najbolje
dokumentirana ljekovita biljka protiv
prehlade. Ona se stavlja u mnoge ljekovite
preparate protiv prehlade, sama ili u kombinaciji s drugim travama.
Zadnjih godina je njen efekat dovođen
22
u pitanje i nije uvrštavana u neke studije.
Zadnja analiza istraživanja, obavljena ljetos,
opak pokazuje ljekoviti efekat. Echinacea je
smanjivala opasnost od prehlade u prosjeku
za 58 posto a trajanje prehlade za 1,4 dana,
pokazuje sinteza od 14 studija. Ovdje su
uočeni i preventivni i ublažujući efekti.
Neno uzimanje se preporučuje samo
u slučaju prehlade a neprekidno najduže
dvije sedmice.
Izgleda da echinacea djeluje stimulišući
bijela krvna zrnca tako da lakše mogu
uništiti viruse i ostale uljeze u tijelu. Treba
se uzeti što prije nakon osjećanja prvih
simptoma prehlade.
Zova
Z
ova se u narodnoj medicini koristila
protiv prehlade. Istraživanja pokazuju
efekat zaustavljanja virusa, a manje kliničke
studije da može ublažiti prehladu i gripu.
Maslinov list
Č
aj od maslinova lista je korišten u
narodnoj medicini protiv prehlade i
gripe. Danas postoje ekstrakti od maslinova lista kao dodatak hrani. Oni sadrže više
biološki aktivnih materija, npr. oleuropein
koji može zaustaviti razvoj virusa, bakterija i gljivica.
Probiotici
P
rva linija odbrane tijela od infekcija
je naša normalna bakterijska flora u
List BH Saveza žena u Švedskoj
sluznicama u kojoj su bakterije mliječne
kiseline važan dio. Zato postoje očekivanja
da se naša otpornost može pojačati upotrebom korisnih bakterija, tzv. probiotika.
Neke studije potvrđuju da bakterijski
dodatak može spriječiti i ublažiti prehladu.
Pri jednom njemačkom istraživanju su oni
koji su upotrebljavali probiotike bili dva
dana kraće prehlađeni i imali blaže simptome. Pri jednom švedskom istraživanju je
prepolovljeno odsustvo s posla zbog prehlade i upale stomaka. Čak i djeca u vrtiću
imaju rjeđe i prije svega blaže prehlade
zbog upotrebe probiotika, pokazuje jedna
finska studija.
Kolostrum (råmjölk)
K
olostrum je mlijeko koje krava daje
sedmicama nakon telenja. Ono sadrži
materije koje grade imunološku odbranu
teleta i štite ga od infekcija.
Kolostrum se stavlja u neke dodatke
hrani i zamišljen je da jača imunološku
otpornost tijela. Do sada je efekat najbolje
dokumentiran pri dijareji, ali se smatra da
mlijeko može spriječiti i ublažiti i prehladu.
Pretpostavka se osniva na jednoj manjoj
norveškoj studiji na vojnim obveznicima
gdje je preparat od kolostruma ublažio
razvoj infekcija grla.
Ne preporučuje se pijenje mlijeka direktno od krave, nepasterizovano mlijeko
može sadržavati štetne bakterije.
37 | žena · kvinna
Cink
P
ostoje tablete za sisanje za koje je objavljeno da mogu ublažiti prehladu.
Neke studije pokazuju da se prehlada može
ublažiti ili skratiti, dok druge ne pokazuju
efekat.
Cink je potreban za normalan rad imunološkog sistema. Međutim, cink vjerovatno ima značaj kod onih kojima nedostaje.
A to nije uobičajeno u Švedskoj, osim kod
nekih starijih osoba.
Dobro izvori cinka: meso, školjkaši, mekinjasti proizvodi, leguminoze i mliječni
proizvodi.
Bijeli luk
B
ijeli luk je popularno sredstvo protiv
prehlade. Zaustavlja razvoj i virusa i
bakterija i čak stimuliše imunitet tijela.
Nema tako mnogo studija koje pokazuju da bijeli luk štiti od prehlade u praksi,
ali jedna engleska studija pokazuje u svakom
slučaju preventivni efekat. Grupa koja je jela
bijeli luk je imala ukupno 24 naprema 65 prehlada u drugoj grupi. Usto su simptomi brže
nestali kod grupe koja je jela bijeli luk. c
Droga u piću
M
nogi su čuli da se govori o stavljanju droge u piće ženama. Tableta
se neprimjetno ispusti u piće, žena se
osjeća čudno, smušeno, a dan kasnije
gubi pamćenje. Šta se ustvari desilo?
Niko ne zna u kojoj mjeri je to
uobičajeno u Švedskoj. Zato će sada
zdravstvo, policija, tužilaštvo i Državna
kriminaltehnička laboratorija zajedno
registrovati problem i iznalaziti metode
za bolje uočavanje prekršaja. Registrovanje će početi u Västra Götalandu. Brottsoffermyndigheten je izdvojio 100 000 kr
za projekat koji bi se trebao proširiti na
cijelu zemlju.
– Važno je da se žrtva shvati ozbiljno i
da se što prije uzmu probe da bi se utvrdio trag i kako je osoba drogirana, kaže
dr. Kai Knudsen (Sahlgrenska sjukhuset).
U V. Britaniji se istraži između 6 000 i
8 000 slučajeva ”drink spiking” svake godine. Jedna pretraga policijskog registra
je pokazala da se samo u Göteborgu za
godinu dana zbilo 107 slučajeva dodavanja u piće.
Uobičajene droge u ovom slučaju su
lijekovi kao bensodiazepin i druga sredstva za smirenje ili spavanje. Takođe se i
Rohypnol pojavio kao droga za silovanje
u više švedskih slučajeva.
Pierre Andersson (Accent) c
kvinna · žena | 37
Zašto nam
pušenje
škodi
Ta štetna navika izaziva
30 % poznatih vrsta raka,
ali i niz drugih bolesti
K
ad je riječ o uzrocima smrti koje
možemo izbjeći, ovisnost o cigaretama je na prvom mjestu. Procjenjuje
se da pušenje udvostručuje rizik obolijevanja od koronarne bolesti srca i infarkta
srca, šest puta povećava vjerovatnoću
emfizema, deset puta vjerovatnoću obolijevanja od raka pluća i skraćuje život za 5
do 8 godina.
Štetnije je za žene
J
edno istraživanje Sjevernoameričkog
društva radiologa otkrilo je da su žene
koje puše u većoj opasnosti da obole od
raka pluća nego muškarci pušači, iako
neka novija istraživanja govore da je ona
podjednaka. Ali, dokazano je da ženski
organizam ima manju sposobnost ispravljanja štete na genima izazvane kancerogenim materijama iz dima cigareta. Osim
toga, kod žena je sistem obnove sporiji
nego kod muškaraca i one teže izbacuju iz
organizma štetne materije.
 Pušenje je činilac kojeg treba uzeti u
obzir i u nastanku raka maternice, usana,
usne šupljine, jezika, grla, grkljana, ždrijela,
jednjaka, mokraćnog mjehura i bubrega.
 Druge štetne posljedice pušenja u organizmu žene su, npr. raniji ulazak u menopauzu, tri puta veća vjerovatnoća spontanog
pobačaja te veći rizik nastanka osteoporoze
zbog gubitka kalcija iz kostiju.
List BH Saveza žena u Švedskoj
 I kod muškaraca i kod žena pušenje
je u 90 % slučajeva odgovorno za hroničnu
opstruktivnu bolest pluća, a ona je po učestalosti četvrti uzrok smrti kod nas. Osim
toga, pušenje izaziva nepovratnu štetu na
krvnim žilama.
Kako nastaje ovisnost
C
igaretni dim koji udahnete šalje štetne
materije u krv, kojom one, a posebno
nikotin, vrlo brzo stižu u mozak. Nikotin
djeluje na nervni sistem pa se pojačano luče
materije poput dopamina, serotonina i noradrenalina. One stvaraju osjećaj ugode koji
potiče na daljnje pušenje.
 Nikotin djeluje vežući se za posebne
bjelančevine – nikotinske receptore koji,
kada se ne ”popune” nikotinom, sudjeluju u
nastanku sindroma apstinencije.
Kako možete prestati pušiti
D
o 1988. godine, kada je Svjetska
zdravstvena organizacija priznala da
pušenje stvara ovisnost, ono se smatralo
tek lošom navikom koja se mora prevladati
s malo snage volje. Danas se zna da treba
provesti potpuno liječenje, to jest odvikavanje.
 psihološka pomoć: odlazak terapeutu jača motivaciju. Cilj je razbiti vezu
između pušenja i svakodnevnog života
(pušenje zbog stresa i sl.).
 zamjenska nikotinska terapija:
preporučuje se osobama s jakom tjelesnom
ovisnošću o pušenju. Njome se sprječava
sindrom apstinencije, jer se nikotin koji se
udisao pušenjem zamjenjuje nikotinskim
flasterima ili gumama za žvakanje. Ova
terapija se ne smije primjenjivati duže od tri
mjeseca.
 lijekovi: Bupropion (Wellbutrin) je
lijek protiv depresije koji se izdaje na recept
i kojim se postiže da ovisnici o nikotinu ne
puše godinu dana. Održava visok nivo dopamina, kontrolišući time želju za pušenjem
i sprječavajući sindrom apstinencije. c
23
M
Školstvo
Čuvari bosanskog jezika
Treća Konferencija nastavnika bosanskog jezika
Formirano Društvo (Udruženje) nastavnika
bosanskog jezika u Švedskoj
Piše: Ševko Kadrić
U
Göteborgu je 25. i 26. oktobra održana 3. Konferencija nastavnika bosanskog jezika u Švedskoj. Organizatori ove, kao i prethodne dvije, bili su
Uprava za razvoj školstva (Myndigheten för
skolutveckling) i web stranica Tema Modersmål – Bosanski jezik. Uz prisustvo pedesetak nastavnika iz cijele Švedske, vrijeme
bavljenja bosanskim jezikom u Göteborgu
spada u red najintenzivnijih, najorganizovanijih i najozbiljnijih bavljenja maternjim
jezikom Bosanaca u ovoj zemlji.
Konferencija se odvijala u znaku zabrinjavajućeg trenda koji se direktno odražava na
nastavu maternjih jezika u Švedskoj i posebno na nastavu bosanskog jezika. Skorašnje
političke promjene u ovoj zemlji govore da
je trend socijalne izbalansiranosti i zaštite
ugroženih socijalnih dijelova društva, skoro preko noći zamijenjen bespoštednim
kapitalističkim trendom i ambijentom u
kom bogati postaju još bogatiji a siromašni
još siromašniji. U tom kontekstu se smanjuju svi izdaci za socijalna organizovanja pa i
potrebe minoriteta u koje spada i maternji
jezik.
na temu stanja u nastavi maternjeg
jezika u uvodnom izlaganju su govorile:
Sevleta Hrustić, Sabina Šabaredžović i Tifa
Krkić a o maternjem jeziku kao mjestu susreta govorio je Mats Wennerholm iz Uprave za razvoj školstva (Myndigheten för skolutveckling). Ono što je zajedničko, i prvima
i drugom izvještaču, je poentiranje na nedovoljno iskorištenim mogućnostima sama
maternjeg jezika kao neodvojivog dijela odgoja i obrazovanja učenika švedskih škola.
– Škole su obavezne da omoguće učenicima ostvarenje njihovog prava na obrazovanje iz maternjeg jezika, ali samo ako to
oni traže, naglasio je Wennerholm. Iskustvo
govori da tamo gdje takvih traženja nema,
škole kadrovske i predmetne mogućnosti
24
koriste na druge načine koji njima ekonomski, kadrovski ali i programski više odgovaraju. Wennerholm je i nastavnicima
bosanskog jezika, tamo gdje postoje takve
mogućnosti, otvorio još jednu mogućnost
nastave, a to je ona ”na distancu” (detaljnije
http://modersmal.skolutveckling.se/bosniska).
konferencija je obilovala prezentiranjima sjajnih iskustava nastavnika u
različitim sredinama i njihovoj dovitljivosti
da nastavu bosanskog jezika učine interesantnijom, poželjnijom. Tako su Gaca
Radetinac i Fredrik Karlsson govorili o
pozitivnom iskustvu iz Karlskrone kroz
projekat Ne bez mog jezika, gdje su učenici
bosanskog jezika i vodiči kroz muzej mornarice u ovom gradu.
Refija Nokić iz Trollhättana je pokazala i
demonstrirala kako je vrlo uspješno dobila
pomoć preko interneta iz Bosne od tuzlanskog profesora Kemala Halilovića. Naime
dovoljno je ući na internet i u pretraživaču
(Google) potražiti ime Halilovića i dobiti čitav niz vrlo atraktivnih učenja jezika
kroz igru. Posebno popularna je igra Milioner urađena po uzoru na popularnu
odersmålslärare i bosniska har på
sin 3:e konferens den 25-26 oktober i Göteborg grundat sin förening.
Vid konferensen har deltagit ca 50
modersmålslärare i bosniska från hela
Sverige. Mats Wennerholm från Myndigheten för skolutveckling var också
med.
Konferensen har anordnats i samarbete av Myndigheten för skolutveckling
och webbsidan Tema Modersmål – Bosniska och var rik på presentationer av
lärarnas strålande erfarenheter i olika
miljö och deras smarthet att göra undervisningen mer intressant, attraktiv och
spännande.
televizijsku igru. Ono gdje dolazi do izražaja kreativnost, program i cilj nastave
samog nastavnika maternjeg jezika jeste
mogućnost da on sam u program unese
svoje teme i pitanja.
Fajko Zulfić je sa mnogo šarma i samouvjerenosti govorio sa kojom lahkoćom on
razrješava probleme vezane za predmet,
roditelje, upravu škole. ”Veliki dio odgovornosti leži na nama nastavnicima, maternji
jezik, kao i svi ostali, traži veliko pedagoško
znanje, životne sadržaje ali i istrajnost svakog od nas”, naglasio je ovaj iskusni nastavnik iz Kristianstada.
Prvog dana Konferencije svoje knjige
Vježbanku i roman Kuća, koji je pisan na
laganom bosanskom jeziku, predstavio je
Amir Osmančević iz Malmöa.
ono što konferenciji daje novu dimenziju življenja i borbe za naš maternji
jezik jeste činjenica da je 26. oktobra poslije
duge diskusije o ciljevima i programu rada,
formirano Društvo nastavnika bosanskog
jezika u Švedskoj. Naime duži vremenski
period nastavnici bosanskog jezika imaju
potrebu za ”esnafskim” organizovanjem.
Pokazalo se da zavisno od sredine do sre-
Dio učesnika ovogodišnje Konferencije nastavnika bosanskog jezika
List BH Saveza žena u Švedskoj
37 | žena · kvinna
Udruženje nastavnika
bosanskog jezika u Švedskoj
Obavještenje - Poziv
nastavnicima bosanskog jezika
koji žive i rade u Švedskoj
Poštovane kolegice i kolege!
Obavještavamo vas da je 26. oktobra
formirano Udruženje nastavnika bosanskog jezika Švedske, na Godišnjoj konferenciji u Göteborgu, uz prisustvo 49
nastavnika.
Cilj Udruženja, pored ostalog, je stvaranje uslova za bolju saradnju nastavnika
bosanskog jezika, razmjena iskustava,
nabavka literature, organizovanje češćih
susreta i dr.
Više informacija o Udruženju naći ćete na našoj stranici: http://modersmal.
skolutveckling.se/bosniska/
Ovim putem vas pozivamo na saradnju i da nam se pridružite. Dovoljno je
da se javite telefonom ili E-mailom bilo
kom članu Izvršnog odbora Udruženja
(kontakt podaci su na našoj stranici).
Linköping, novembra 2007.
Alma Ćoralić, sekretar Udruženja
Tfn: 0303-836 93
[email protected]
www.modersmal.net
Jezični identitet i razvoj znanja su blisko vezani.
Kako prihvatamo, podržavamo i primjenjujemo jezike
je od presudnog značaja i za pojedinca i za društvo.
U
današnjoj Švedskoj govorimo više jezika. Sve više djece odrasta u višejezičnim porodicama. Njega i razvoj višejezičnosti djece i omladine u predškolskim
ustanovama i školama su od presudnog
značaja i za pojedinaca i za društvo.
Tema Modersmål je inicijativa, sastajalište
i sredstvo te važne djelatnosti.
Postoji više inicijativa, npr. jezične smjernice osmišljene u eu. Tu se posebno naglašava
značaj maternjeg jezika.
Višejezičan materijal
dine ali i okolnosti u kojima nastavnik radi
predmet ima sasvim druge mogućnosti
pa i program. Saradnja u tom stručnom
dijelu ostvarivanja cilja nastave je svakako
na prvom mjestu. Drugi važan momenat
je stručna saradnja kod izvođenja same nastave koju je moguće obogatiti pripremama
postavljenim na internet stranici, što rade i
drugi nastavnici u ovoj zemlji. Treći, ništa
manje važan način saradnje, jeste opticaj
ideja, programa, pa i gostiju koji u pojedinim sredinama podstiču, predmet, nastavnika i sadržaje koji afirmišu bogatstvo
višejezičnosti, odnosno bosanskog jezika,
sadržaje koji podstiču roditelje i učenike da
koriste svoje pravo na maternji jezik.
Da ovdje istaknemo imena onih koji
su pred učesnicima Konferencije preuzeli
obavezu da ovom organizovanju daju smisao i ostave trag u sredini u kojoj živimo:
Sabit Kalkan, Alma Ćoralić, Mehmed
Muhedinović, Izet Olević, Gaca Radetinac,
Ljiljana Ivanišević, Amir Osmančević, Tifa
Krkić, Aida Dervišević.
Osnivanje Društva (Udruženja) je pozdravljeno aplauzom što govori o odobravanju ali i očekivanju.
Skup je još jednom aplaudirao, ovog
puta uz dodjelu priznanja ali i vrijednu nagradu za saradnju u afirmaciji jezika koja je
pripala malenkosti potpisanog. c
kvinna · žena | 37
I
nternet predstavlja korjenito poboljšanje
pretpostavki za razvoj jezičnih znanja. Na
web stranici Tema Modersmål radi skoro
100 nastavnika na tridesetak jezika na pronalaženju linkova s tekstovima, slikama i zvukom koje djeca i učenici mogu koristiti za
svoj jezični razvoj. Za sve više jezika postoje
čak i interaktivne mogućnosti za kontakt između nastavnika, učenika i roditelja.
Jezik nam daje samosvijest
J
ezik je nosilac znanja i osnova za susret s
drugim osobama. Jezik nam je potreban
da bismo mogli misliti, maštati, postavljati
pitanja i rješavati probleme.
Roditelji
D
a bi djeca mogla razvijati i svoj maternji i
švedski jezik potrebna je saradnja. Novi
programi, databaze znanja, prevodilački alati
i ostalo što se danas razvija na npr. Internetu
pruža domaćinstvima korjenito povećan pristup materijalima. Sarađuju li roditelji, djeca
i škola s tim novim sredstvima, postoji očito
povećana mogućnost razvoja jezika i znanja
na višem nivou.
Nastavnici maternjeg jezika
V
eliki su izazovi u nastavničkom pozivu a
možda posebno u radu nastavnika jezika
s učenicima čiji maternji jezik nije švedski.
List BH Saveza žena u Švedskoj
S
pråk identitet och kunskapsutveckling är intimt sammankopplade. Hur
vi möter, stödjer och använder oss av alla
språk har en avgörande betydelse för individen och för samhället.
I Sverige på 2000-talet talar vi många
språk. Allt fler barn växer upp i flerspråkiga
familjer. Hur väl förskolan och skolan kan
ta tillvara och utveckla barns och ungdomars flerspråkighet har en avgörande betydelse för individerna och för samhället.
Tema Modersmål är ett initiativ, en mötesplats, en resurs för detta viktiga arbete.
Pored svega, praktično postoje velike potrebe
za materijalom koji se može koristiti ovdje u
Švedskoj, potreba za kolegama radi diskusije
i podrške. Tema Modersmål je alternativa za
nastavnike maternjeg jezika za pronalaženje
materijala, kolega i informacija koje se tiču
samog poziva. Susreti uživo su takođe važni
za kasniju razmjenu iskustava na mreži. Zato
jezične radne grupe s Teme Modersmål organizuju godišnje konferencije za kolege u
oblasti jezika.
Metode
K
ako uticati na mogućnost pružanja povoljne višejezične djelatnosti u predškolskim ustanovama i školama? Pružaju li nove
informacijske i komunikacijske tehnologije
dodatna rješenja ili postoje potpuno nova
polja rada? Možda će već sutrašnji nastavnik maternjeg jezika raditi kao višejezični
pedagoški savjetnik?
Metode koje se danas razvijaju u saradnji s Temom Modersmål su i.o. učenje na
daljinu, tematsko prikupljanje i prezentacija
višejezičnih sredstava i usluga.
Dobro došli na ”Najinovativniju višejezičnu i multikultaralnu web stranicu u Evropi”! (m.o.) c
25
Å
Kultura
Ni za ”lijeka” naše knjige
na Sajmu nema
Od 27. do 30. septembra 2007. održan Sajam knjiga u Göteborgu
Piše: Meho Baraković
K
njiga. Kažeš knjiga. Kažeš održan Sajam knjiga 2007 (Bokmässan) u Göteborgu. Da održan je veliki praznik
knjige. Naime, već dugi niz godina krajem
septembra u Göteborgu se održava velika i
značajna svetkovina Slovu, Riječi, zapravo
Knjizi. Ovogodišnji Sajam knjiga održan je
u vremenu od 27. do 30. septembra i to je
bila prilika da se susretnu i (upoznaju) svi
oni koji se na ovaj ili onaj način bave i druže
sa knjigom. I oni što knjige pišu i oni što knjige čitaju, ovoga puta našli su se pod jednim
”krovom” i na veličanstvenom skupu.
Sajam knjiga u brojkama
O
staće zabilježeno, zasigurno, podosta
brojki koje najilustrativnije i najbolje
govore o veličini i značaju ove manifestacije. Tako recimo, za četiri dana trajanja Sajma, ovu manifestaciju posjetilo je slovom i
brojem 108.468 posjetilaca, što je u odnosu
na prošlu godinu povećanje za ravno 5.863
posjetilaca. Izlagača je bilo 881, što je za 31
izlagača više u odnosu na 2006. godinu.
Površina izložbenog prostora iznosila je,
čak, 12.880 m2, što je također, više u odnosu
na godinu dana ranije. Predstavljeno je 20
zemalja. Bilo je prisutno (akreditovano) oko
1.095 novinara iz Švedske i inostranstva.
Održano je, kako stoji u pregledu sajamskih
”veličina”, 426 različitih seminara.
Zaista, ”priča” iliti kazivanje o minulom
Sajmu knjiga u Göteborgu, nastavlja se
konstatacijom: književnika i predavača koji
su učestvovali na seminarima bilo je 754.
Broj programskih tačaka o kojima se govorilo iznosio je 2.350. I na kraju (mada se
o Sajmu u obliku brojki još može govoriti)
ukupan broj učesnika u različitim sajamskim programima, iznosio je 1.850 osoba.
Ipak, dvije ”sitnice” ostaće nedorečene i
nezapisane. Koliko je desetina hiljada knjiga
26
i naslova bilo ponuđeno na štandovima i
koliko su novca izdavači i knjižari ”ubrali”
za četiri sajamska dana. Naročito zadnjeg,
četvrtog, dana sajma kada se vrši masovna
rasprodaja knjiga, po veoma niskim i prihvatljivim cijenama, svi su dobro ušićarili.
I oni što knjige prodaju i oni što ih tada u
većim količinama kupuju. Svi su imali razloga da budu sa osmijehom na licu i da ne
kriju radost nakon urađenog posla.
Sajam bez bh. štanda
K
ako je bilo najavljivano u četvrtak (27.
septembra) u popodnevnim satima
trebala je g. Vojka Đikić iz Sarajeva, na
centralnoj tribini Sloboda govora, izvršiti
promociju časopisa Sarajevske sveske. Da li
je do toga i došlo, autoru ovoga teksta nije
poznato. Također nije poznato zbog čega
rets bokmässa i Göteborg var utan
bosniskt deltagande. Bosnien och
Hercegovinas Ungdomsförbund hade tidigare någon typ av exklusiv rätt att presentera bosniska böcker. Men av någon
anledning uteblev Ungdomsförbundet i
år.
För att allt inte skulle vara bekymmer och elände, har kulturföreningen
Broarna – Mostovi anordnat två sevärda
litterära kvällar angående bokmässan.
Den första var med professorn och författaren Ševko Kadrić (27 september i
Hjällbo bibliotek) och den andra med
författarinnan Bela Džogović (30 september i Folkets hus i Hammarkullen).
bh. (bosanskohercegovačkog) štanda nije
bilo. Ranijih godina, neku vrstu ekskluzivnog prava na prezentaciju bh. knjiga na
ovom sajmu imao je Bosanskohercegovački
omladinski savez. Nešto se unutar tog saveza ”izdogađalo” i kao posljedica toga je –
nemanje bh. štanda.
I šteta, i jazuk, reklo bi se. A, evo i
zašto!?
Već je prošlo petnaest i više godina od
dolaska prvih bh. prognanika u Švedsku.
Sada u ovom skandinavskoj zemlji nastaje
i književnost na bosanskom jeziku. Da je
to zaista tako, čini se vrijednim pomenuti
podatak da je prošle (2007.) godine objavljeno čak trinaest (13) knjiga na bosanskom i švedskom jeziku, autora koji žive u
Švedskoj. Evo samo nekoliko imena autora
i njihovih knjiga.
Kulturno udruženje Broarna – Mostovi organizovalo je povodom Sajma knjiga
u Göteborgu književne večeri Ševke Kadrića i Bele Džogović
List BH Saveza žena u Švedskoj
37 | žena · kvinna
Midhat Ajanović Ajan, karikaturista, animator i pisac (u ostavci, kako sam za sebe
kaže, prošle godine objavio je i treće izdanje
svog romana Jalijaš, ovoga puta u izdanju
Enkidu – Edukativni centar iz Sarajeva.
Također, ovaj roman je preveden i objavljen
na švedskom jeziku pod naslovom Värstingen från Sarajevo u izdanju Una Förlag iz
Göteborga. Monografiju pod naslovom
Vezeni snovi – Broderade drömmar (dakle
dvojezično na bosanskom i švedskom jeziku) gospođa Seadeta Zahirović Mišić objavila je prošle godine u izdanju Ars 7 iz Sarajeva. Dvije knjige za djecu Bele Džogović
Leptiri i Nas je dvanaest – Vi är tolv (i bosanski i švedski) nose na sebi oznaku 2006.
godina izdanja. Nadalje, pomenimo roman Umihana Nizame Granov Čaušević.
Pa, potom roman Odisej sa planine Ševka
Kadrića, ali i zbirku pjesama Halka Enise
Popović Čengić. I još je knjiga izdato prošle
kalendarske godine.
Sve ovo zorno govori da knjiga ima, ali
bh. štanda na Sajmu knjiga – nema. Neko
bi se morao ozbiljnije pozabaviti ovim propustom, koji je očigledan…
Dvije književne večeri
D
a sve ne bi bilo tuga i jad, kada je riječ
o prezentaciji bh. književnosti u Göteborgu, a u povodu Sajma knjiga, Kulturno
udruženje Broarna – Mostovi iz Göteborga, organizovalo je dvije književne večeri. U
Biblioteci na Hjällbu svoje književno predstavljanje imao je profesor i pisac Ševko
Kadrić (27. septembra), a koji dan kasnije
(30. septembra) publici su se u prostorijama
Folkets husa na Hammarkullenu, predstavili
dječija pjesnikinja Bela Džogović i njen suprug Fehim iz Kalmara. Posjeta na ove dvije
književne manifestacije nije bila brojčano
velika, ali dovoljna da se na pristojan i kulturan način obilježi ”vrijeme knjige” u gradu
Göteborgu.
Ipak, posjetioci i publika su se sreli sa
svojim sugrađanima, piscima i razgovarali o
knjizi i književnosti. Dugo i strpljivo. Svako
od prisutnih imao je priliku i da čuje i da
kaže – ponešto. Kamo sreće da je ovakvih
susreta i druženja i više, ali i drugim povodima. Ne samo kada je Sajam knjiga u
Göteborgu… c
Konačno
žena
Doris Lessing
M
otivacija glasi: ”epičarka ženskog iskustva koja je sa skepsom,
žarom i vizionarskom snagom
uzela jednu raskoljenu civilizaciju u promatranje”.
Britanska književnica Doris Lessing
rođena je 22. oktobra 1919. kao Doris May
Tayler u Kermanshahu u Perziji (danas
Iran). Doris je odrasla u Južnoj Rodeziji
(danas Zimbabve), a 1949. je napustila Afriku i nastanila se u Londonu gdje je objavila svoj prvi roman.
Većina njenih ranih radova se odnosi na
Afriku a od 1960-ih godina je nadahnuta
sufizmom, tasawwufom (na zapadu se
obično prevodi kao islamski misticizam) i
autorima kao što su Idries Shah, Rabi’a alAdawiyya i Jalal al-din Rumi.
Doris Lessing, dobitnica
Nobelove nagrade za
književnost 2007. je,
pored 93 muškarca,
tek jedanaesta žena (10,6 %)
dobitnica te nagrade
Svojim monumentalnim djelom The
Golden Notebook, 1962., (prevedeno
na švedski kao Den femte sanningen –
Peta istina) dokazala se kao književnica
svjetskog ranga. Tu knjigu mnogi, ali
ne i Doris lično, smatraju izuzetnim
feminističkim djelom. Peta istina govori
o mladoj ženi, književnici Anni Wulf,
koja nakon polomljene veze bira da živi
sama, ponekad zajedno s prijateljicama.
Djelo snažno oslikava uslove koje društvo
nameće samohranoj ženi i na kakve uloge
se ona manje-više prisiljava. Knjiga sadrži
očite autobiografske elemente a satkana je
od dužih prozaističkih spletova praćenih
fragmentima iz pet različitih ”spomenara”
u kojima glavna junakinja analizira svoju
situaciju. (h.t.) c
Preporučujemo:
www.most.ba
www.omnibus.ba
www.diwanmag.com.ba
www.openbook.ba
www.sanoptikum.org.yu
www.fena.ba/bihkult
www.poezijaonline.com
kvinna · žena | 37
Kulturno udruženje Broarna – Mostovi ovih dana priređuje Izložbu knjiga i rukopisa Mehe
Barakovića u Göteborgu i Susret s književnikom Midhatom Ajanovićem Ajanom u Boråsu
List BH Saveza žena u Švedskoj
27
Tanka nit
Anesa Karaica-Košuta
je rođena prije 20 godina
u Mostaru, a od prošle
godine živi u Karlskroni.
Njena prva poetska
zbirka Tanka nit
uskoro stiže do čitalaca
Piše: Elvira Isaković-Burina
u djelu anese karaica-košuta pronalazimo razvojnu liniju poetskog izricanja
od ekspresije i ekspanzije lirskog senzibiliteta, ode životnim radostima, prošlim
ljubavima, zavičajnim ljepotama, borbe sa
neumoljivim silama zla koje opsjedaju bosansku stvarnost, ali i islamsku mističnost
spoznaje životne istine. Prva zbirka poezije
ove mlađahne pjesnikinje uskoro bi trebala
ugledati svjetlo dana i bez obzira kako je
ona nominirala, smatram da je zbirka lirski akvarel duše koji oslikava nježne boje i
ljepote mladosti. Strukturu zbirke čine tri
ciklusa koji povezuje njenu poeziju evolutivnom niti od prvih prkosnih zavičajnih
pjesama, prvih ljubavnih iskustava i na kraju zasigurno zrelog misaonog pjesničkog
izricanja koji iznosi reminiscencije o svrsi
i cilju postojanja.
U prvim pjesmama uočljiva je težnja za
deskripcijom osjećaja pa te pjesme nose
teret suvišnog gomilanja prijedloga, veznika i zamjenica, dok se u kasnijim pjesmama teži nominalizaciji osjećaja i njegovom
28
Michele Clement: Untitled, 2007
S
enzibilitet žene, njena istančana i prefinjena čulnost koja je sposobna sjediniti se sa prirodom, disati i osjećati
sa njom, biti vjetar, oranica, sunce, oganj i
morska dubina, treperiti na vjetru, blistati
na suncu, rominjati sa kišom i talasati se sa
vodom, nesumnjivo je osnovna pokretačka
energija bošnjačke književnosti, ona tanka
nit koja se provlači kroz sve sfere življenja.
Sretna sam što se taj kontinuitet senzibiliteta nastavlja u djelima naših učenika
koje mladost ne priječi da spoznaju stvarnost i istinu.
metaforiziranju.
patriotski ciklus pjesama slavi i veliča
ljepote rodnog Stoca. U pjesmi Pjesmom te
branim, ti prvi stihovi iskazuju opis personificirane ljepote grada koga pjesnikinja brani
stihovima a krvopiji, zločinu imperativom
poručuje: skapaj, svog ti Stoca ne dam.
U ovaj ciklus ušle su i pjesme koje
svjedoče o ratnim strahotama koje su na
pjesnikinju ostavile neizbrisiv trag i krvavi
pečat na njenom djetinjstvu i mladosti.
Pjesnikinja ne želi da bude samo posmatrač
događaja. Njena duhovna energija oslobađa
nepomirljivosti pred silama zla, historijom i represijom koje su posljedica novih,
tmurnih događaja koji se dešavaju i mimo
naše volje.
elementi islamske filozofije misticizma uočljivi su u jednom broju pjesama koje smatram najuspjelijim. Takve su
pjesme: Latice, Čudna pjesma, Ostavljanje,
Samari. U pjesmi Memoar prošlosti postojanje, život i istina se relativiziraju. Život se
posmatra kao čudo prilika u kome postoji
mogućnost da se sretnu istovrsne jedinke,
List BH Saveza žena u Švedskoj
postoji mogućnost da sretnemo: nekog ko
će biti ti. Ali ne očekuj da ga prepoznaš.
Česta upotreba imperativne forme svjedoči
o intertekstualnoj vezi Anesine poezije sa
religijskim diskursom čime se direktno apeluje na čitaoca i zahtijeva njegova misaona
reakcija.
Istančanost u izražavanju dolazi do svog
punog izražaja u pjesmi Latice. Pjesma je
natopljena upitnošću o načinu spoznaje
Univerzuma, isticanjem ideje o prolaznosti,
odnosno ništavosti ovozemaljskog života
i okrenutosti jedinoj Istini za koju vrijedi
živjeti i stvarati. Pjesma reflektuje tesavvufske simbolime i alegorije. Ona nastoji putem
mirisa, boje i zvuka dovesti do zanosa duha. Ističe estetsko stanje, koje briše razlike
između ja i ne-ja, između tuge i radosti.
Ideal njenog življenja, je duboko vjerovanje
u Vječnu Istinu. Ona se pita: Gdje su tajne
svijeta u kojem živimo? Zašto smo se rodili?
Gdje je pravi početak i kraj razumijevanja
bitka? Anesa smatra da je čovjek odsjaj
Božje Svjetlosti Latica i istražuje puteve
sreće koji će ga odvesti u blizinu Njegovu:
život je more – mi kapljice, prošlost pogažen
cvijet – mi samo latice. Pjesnikinja slika
37 | žena · kvinna
nesa Karaica-Košuta är född i den
vackra staden Mostar i Bosnien
och Hercegovina. För ett och ett halvt
år sedan kom hon till Sverige dragen av
kärlek. Anesa är 20 år gammal och gift.
Hennes framtidsmål är att utbilda sig
till journalist och författare.
Anesa har kommit hit dragen av kärlek och hennes poesi bevisar också att
dikterna författas av kärlek – av kärlek
till sin älskade, till sitt fosterland eller till
den allsmäktige.
Hennes första poesibok Den tunna
tråden är en kohesionshelhet uppväxt
från hennes språkrikedom, sinnrikhet
och metafor.
Kvinnans sensibilitet, hennes förfinade sensualitet förmögen att förena
sig med naturen, att andas och känna
med den, rinner upp från Anesas poesi.
nevidljivu sliku vidljivog svijeta pa je tu
pjesničku viziju kao kategoriju teško izraziti.
Ona predočava superiorniji vančulni svijet,
koji je po njenom uvjerenju realnost. Jasno
je da to nije eksplicitna religiozna poezija,
jer je motiv sakriven iza profanog. Ideal Ljepote kao osnovno određenje za Boga vidljiv
je u svakom pažljivo iščitanom stihu, ma
kakvim riječima da je kazan.
ljubavna lirika je vjerojatno jedan od
najistančanijih jezičnih iskaza i svakako
najdublje uvjetovana ne samo pjesnikinjinom ličnom anamnezom nego i njenim
uvijek sasvim specifičnim poimanjem
jezika. Anesa pokazuje jaku imaginaciju
i mističan pogled na svijet koji boji njeno
umjetničko stvaralaštvo misticizmom i
spiritualizmom. Njen buntovno-revolucionarni pjesnički i duhovni svijet prožet
je posebnim pjesničkim jezikom, dubokim,
neposrednim vizijama, uvidima u metafiziku dobra i zla, simbolima. Prema autorici,
ljubav je u svojoj prirodi tiha, nevidljiva,
kao nježan vjetar u pokretu i zato ne trpi
nikakvo artikuliranje, ona je jednostavno
dio ljudskog bića, dio postojanja i kozmičke
ravnoteže.
U svojoj nakani ostvarenja ljubavi autorica kazuje šta osjeća i pritom često osjeća
mladalački strah od mogućeg gubitka.
Ona zna ili barem intuitivno predosjeća,
kako je priznati ljubav mač s dvije oštrice i
da su mogućnosti gubitka i dobitka jednake. To se može vidjeti u pjesmi Otkucaji
srca u kojoj lirski subjekt slika panteističku
viziju svijeta, svijeta prirode i čovjeka koji
postoji u skladu sa načelima te iste prirode
kvinna · žena | 37
koja donosi jednako u cikličkim razmacima i proljeća i jeseni i zime i ljeta i suše
i poplave. Oči, more bez obala osluškuju
zov ptica, zrake sunca, jutra – osluškuju
zov prirode i ponašaju se u skladu sa
prirodom prepuštajući budućnosti i sudbini svoj život na volju: Sudbina, možda
si mi, možda sam ti. Lirski subjekat kroz
retoričko pitanje: Sutra – kome će te ono
odvesti? iščekuje odgovor na odaslanu
ljubavnu poruku.
Ono što je neupitno vidljivo, bez obzira
na dvoznačnosti, jest to da autorica prije
izricanja ljubavi nije imala povratnu informaciju o obostranoj ljubavi od voljene
osobe. U strepnji dočekala je jedino udaljavanje i oproštaj od nje. Ona iz prijašnjih
događaja izvlači iskustvo i usvaja pravila
igre. Uz usvojeno ljubavno gradivo, autorica nudi čitatelju iskustvenu, vrijednosnu i
bolnu istinu njene ljubavne situacije kroz
slike lirskih akvarela mladalačke duše,
te ukazuje na vlastitu naivnost i manjak
iskustva u ljubavi.
Bladen
Fråga inte när och varför,
kommer inte att få veta
Säg om såret till ingen,
kommer att läkas snabbare
Var tyst om hatet
så gör det mindre ont
Livet är havet,
och vi är små droppar
Förgången är en trampad blomma,
och vi är dess blad
Latice
Ne pitaj zašto i kada,
nećeš saznati
Nikom ne reci za ranu,
prije će prestati
poezija anese karaica-košuta je
dokaz da se pjesme pišu iz ljubavi, bilo
da je u pitanju ljubav prema rodnoj grudi,
Bošnjacima, voljenoj osobi ili Svevišnjem.
Ona otvara sasvim nove poetske prostore lirskog sazviježđa i razvija etički
sistem u želji da se afirmiše ljudskost,
toplina, čovječnost, sloboda i otadžbinsko
osjećanje. Knjiga je koheziona cjelina izrasla na bogatstvu jezika, misaonosti i metafore. Iskreno se nadam da će ova tanka nit
koju posjeduje mlada pjesnikinja povezati
mnoge do sada nespojive pojave, napraviti
sponu njenog odrastanja i zrelosti, istoka i
zapada kojima istovremeno i pripada i ne
pripada i otvoriti puteve za buduća poetska ostvarenja. c
Prešuti gnjev,
manje će boljeti
Život je more,
mi kapljice
Prošlost pogažen cvijet,
mi samo latice…
Pjesma
Htjela bih da pišem pjesmu
o tebi
o ljubavi
o snovima
Htjela bih da volim
a bojim se da neću znati
Htjela bih da pišem pjesmu
o srušenom mostu
i jablanima u koje gleda
Htjela bih pisati o palmi
iz ranog djetinjstva
zašto
možda zbog sjete
ili sjećanja
Montie Talbert: Steps From Antiquity, 2006
A
List BH Saveza žena u Švedskoj
U duši sagori želja
kao što ni svi
pupoljci ne procvjetaju
do kraja
ako ružu posiječeš u proljeće
Anesa Karaica-Košuta
29
Kristina Lugn
ili poezija
egzistencijalne
ugroženosti
”Potreban je šaljiv pristup patnji,
inače postaje patetično”.
(Kristina Lugn)
Priredio i preveo: Haris Tucaković
Ali ja želim zapravo mnogo radije1
pratiti jednog starijeg obrazovanog
gospodina
do pustog potkrovlja
dok sat otkucava ponoć
ja želim zapravo mnogo radije
lutati bez tutora na kiši
strogo zabranjenim alpskim vrhom
u stopu za obrazovanim gospodinom
Ja želim da dođeš sad!
Ja želim da dođeš sad odmah!
Ti koji nisi stalno uznemiravan
apstinencijalnim krizama i hemoroidima
ali imaš vremena i strpljenja slušati
zdrav razum i seljačku pamet
u šarmantnoj kombinaciji
Ti koji ne misliš da je važno
što teško kontrolišem
svoju frizuru i svoje bolesne krznene životinje
koje stalno gmile iz mraka
kad mi je teško zaspati
i grickaju gadne rupe
po mom lijepom bijelom čaršafu
Ti koji ne misliš da je važno
što se one loše ponašaju za stolom
i grozno zaudaraju
dok dolaze sa svojom užasnom
glađu pišteći
i kukajući i jadikujući i plačući
do Dux-ležaja kojeg sam čuvala
nadajući se boljim vremenima
30
Kristina Lugn (Foto: Elisabeth Ohlson Wallin)
Ako si me spreman uzeti onakvu kakva
jesam
i ne misliš se srditi
na moju migrenu i moje donje rublje
ako želiš malo pomoći
kad se ne može dobiti neka pomoć
i ako si jedan obrazovan dobroodjeven
gospodin
veselog raspoloženja i živahnog intelekta
onda nije važno
ako imaš neki manji hendikep
teškoće pri kontaktu obavezu izdržavanja
i isturenu donju vilicu i hepatitis
i parodontitis i lošu stolicu
Najvažnije je da si dobar
i da me možeš čuvati od svega opasnog
što se množi u česmama i vitrinama
koje sam kupila na otplatu
od moje mame
***
Postoji masa žena mojih godina2
koje imaju još slabije razloge da vole sebe
same
i tjeraju druge da to ipak rade
iako nisu ni lijepe
ni vrijedne na neki drugi način.
Galop galop.
Možda ipak i nije tako besmisleno
bojiti biljnim bojama.
Kretanje je takođe dobro naročito za mozak.
I izražavanje osjećanja u keramici.
Jer se istovremeno dobije masa predmeta
koji kući daju posebnost.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Nešto čime se može ponositi
Galop galop.
***
Nije ništa tako lako eksploativo3
kao ljudska samoća.
To je osnova svog mog
poslovanja.
***
Ja znam jodlati.4
Šumska vila me tome naučila.
Naučila me kako se pere runska vuna
na devedestpet stepeni da se ne zgužva
i da se glas ne ošteti.
Mljekara je uvijek bila zatvorena
dok sam bila mala.
Svi policajci su bili piromani
i ja sam ih voljela
jer bi držali moju ruku u svom džepu
dok su se mali dječaci igrali ispod Velikih kola
u najtajnijim šumskim područjima
muških toaleta,
onim koje je moja kuma ukrala
iz porodične sehare.
Uvijek kada bih pjevala
širila bi se najdomaćija
slova u moje ime
iznad zaključanih vratnica kuća u nizu.
I čim bih osjetila milovanje po obrazu
znala bih
da sam izložena krivičnom djelu.
Ja nemam pojma šta se radi
kada se plače.
Ali znam jodlati.
37 | žena · kvinna
***
Ti ćeš dobiti panoramski prozor5
kao dječiji dodatak.
Zvjezdano nebo će biti tapeta tvoje dnevne
sobe
i Mozart će pisati muziku.
Ti ćeš dobiti dom
koji te voli.
Ti ćeš dobiti smisao za humor.
I Strindbergova sabrana djela.
I svu moju unučad.
Moj dar tebi je da ćeš govoriti mnoge jezike
i ustrajati u svakom vremenu.
Ti ćeš dobiti dobru vezu sa zemljom
i vrtoglavu visinu krova s gipsanim reljefima.
Ti ćeš dobiti život
koji ti sve prašta.
Bićeš bistrog mozga.
I snažnih osjećanja.
Biće ti zabavno.
Sve to stoji u kućnom osiguranju.
Niko te neće uznemiravati.
Moja alimentacija tebi je da se nikada
ne prestaneš nadati.
Ti ćeš dobiti hrabro srce.
I odvažan intelekt.
I dobru sposobnost rasuđivanja.
Onaj kome vjeruješ
ti neće ispustiti ruku.
Moj božićni dar tebi je ako padaš
da se bližnji raduju da te prihvate.
Ljubazan osmijeh će ići cijelim tvojim putem.
Oslobađanje od vojne obaveze ću poslati
iz moje samoće.
Ti nećeš naslijediti ništa od mene.
Ali ćeš dobiti sav novac.
***
Treba mi tišina6
i samoća
i skladno jezičko ruho.
Treba mi diskrecija
i postojana realna osnova.
Moj radni zadatak baš sada
je da se pokušam izvući
iz svojih vlastitih formulacija.
Tužan je posao živjeti.
Ako to čovjek ne shvati
nikada neće biti veseo.
***
Priuštiću sebi pravi odmor7
nakon borbe sa smrću
ostati kući
i puniti baterije
čitati sve knjige koje nisam stigla
i samo biti s najbližima
dugo jutrom spavati, snivati
i biti lijepa.
Kao kad se čežnja vrati
sa svog dugog progonstva
kvinna · žena | 37
kao kad dijete
vjeruje majci
kao kad izbjeglica
iznenada dođe kući
– u tom osjećanju želim odahnuti
nakon faze istjerivanja.
K
ristina Lugn, pjesnikinja i dramatičarka, rođena je 14. novembra 1948.
u mjestu Tierp, šezdesetak kilometara
sjeverno od Uppsale. Od 1997. je aktivna kao
umjetnički direktor pozorišta Brunnsgatan
Fyra u Stockholmu. Dobila je više uglednih
nagrada od kojih su najznačajnije Književna
nagrada Selma Lagerlöf (1999.) i Bellmanova nagrada (2002.). Prošle, 2006., godine je
izabrana u Švedsku akademiju u kojoj je na
stolici broj 14 naslijedila Larsa Gyllenstena.
Švedska akademija je osnovana 1786. po
uzoru na Francusku akademiju (osn. 1635.)
s osnovnim zadatkom da radi na jasnoći,
izražajnosti i ugledu švedskog jezika. Akademija broji 18 doživotnih članova i između
ostalog imenuje dobitnike više visokovrjednovanih odlikovanja i stipendija, uključujući
i Nobelovu nagradu za književnost.
kristina lugn je debitovala 1972. zbirkom pjesama ako ja ne a prvi veliki uspjeh
postigla 1983. zbirkom Traži se poznanstvo
starijeg obrazovanog gospodina. Jedina je
prava nasljednica velike pjesnikinje Sonje
Åkesson (1926.-1977.) čija je pojava 60-tih
godina prošlog stoljeća predstavljala revoluciju u švedskoj poeziji i bila uzor mnogih
tada probuđenih feminističkih pokreta.
Međutim, Sonja Åkesson je u svom prividnom realizmu svakodnevnice i oštroj kritici društva koje oblikuje savremenu ženu
obraćala znatno veću pažnju na klasnu
perspektivu. Kod Kristine Lugn je u fokusu
egzistencijalna ugroženost, a njena poezija
je u svakom slučaju – njena vlastita.
Čini se da je poezija Kristine Lugn blisko
vezana s njenom osobnošću, njenim licem
i njenim glasom. Njen izgovor je polagan
i razgovijetan a naglašavanje neobično.
Poezija je spontana, potpuno bez šminke,
prožeta strahom, usamljenošću, materinstvom, komplikovanim nadrealističkim
odnosima između polova, neočekivanim
promjenama misli, oštrim ironijama i apsurdnim crnim humorom – uz sveprisutnu
smrt. Ili kao što je sama rekla u jednom
intervjuu – ”Moje pisanje govori o mom
enormnom strahu da ne izgubim ljude, čak
i sebe samu. To je moja jedina tema.”8
Objavila je 8 zbirki poezije: ako ja ne
(1972.), Mom mužu, kad bi znao čitati
(1976.), Ubijte ga! (1978.), Ako čujete pucanj
(1979.), Percy Wennerfors (1982.), Traži se
poznanstvo starijeg obrazovanog gospodina
(1983.), Pasje vrijeme (1989.) i nakon duže
List BH Saveza žena u Švedskoj
pauze Doviđenja, prijatno! (2003.).
dramski opus kristine lugn je blisko vezan s njenim pjesništvom i neobično je bogat
– napisala je ”ništa manje nego tridesetak
komada”9. Haotični dijalozi u apsurdnim
situacijama se više čine kao paralelni monolozi u kojima retorski izgovorene replike
padaju u vodu bez slušalaca. Niko ustvari
ne čuje šta druga osoba govori. Osjete se
uticaji Samuela Becketta (Čekajući Godoa u
Noćnim orijentirima itd.) i Harolda Pintera
(The Caretaker/Nastojnik u Teti Cvijeti itd.)
ali njen svijet ipak nije tako nerealističan niti
mračan kao Beckettov.
Njen prvi dramski komad Kad izbije panika u kolektivnoj podsvijesti pojavio se 1986.
a zatim su slijedili Vidi, to krvari (1987.), Ono
lijepo kao da nestaje (1989.), Teta Cvijeta
i Idla djevojčice (1993.), Silver Star (1995.),
Rut i Ragnar (1997.), Noćni orijentiri (1998.)
i Vidi, los (1999.). Tokom ove decenije pravo
je proradio njen dramatičarski nerv i iz nje se
doslovno izlilo desetak izvanrednih komada među kojima se ističu Ukradeni dragulji
(2000.), Neiskorišteni talent (2002.), Žene
kraj Labuđeg jezera (2003.), Vera (2005.),
Ima života tamo u Vällingby-u (2005.) i Katarina Velika (2006.).
Drame Kristine Lugn su šaljive i vrlo
zabavne ili kao što sama kaže – ”Potreban
je šaljiv pristup patnji, inače postaje
patetično”.
____________________
1
Men jag vill faktiskt mycket hellre – Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Bekantskap önskas med äldre bildad herre]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 213-15.
2
Det finns en massa kvinnor i min ålder – Lugn,
Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik
[Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997.
s. 239.
3
Det finns inget så lätt exploaterat – Lugn, Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 261.
4
Jag kan joddla – Lugn, Kristina. Samlat lugn.
Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm:
Bonnier Alba, 1997. s. 270-71.
5
Du ska få ett panoramafönster i barnbidrag –
Lugn, Kristina. Hej då, ha det så bra! Dikter av
Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Förlag, 2003. s. 38.
6
Jag behöver tystnad – Lugn, Kristina. Hej då, ha
det så bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm:
Albert Bonniers Förlag, 2003. s. 41.
7
Jag ska unna mig en rejäl semester – Lugn, Kristina. Hej då, ha det så bra! Dikter av Kristina
Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Förlag, 2003.
s. 43.
8
Ring, Lars. Från avskydd till älskad. Svenska
Dagbladet, 15. sept. 2005.
9
Wirmark, Margareta. Kristina Lugn, vardagspratets dramatiker. Mälardalens högskola. Litteratur och språk, nr. 2 (2006): Kristina Lugn m.fl.
s. 20. c
31
Poezija
Safija Jovančević (Banja Luka)
Dijaspora
Zilfa Đugumović (”Sedef” Malmö)
Lastva
Kad sjetim se...
sunca što s istoka zarudi,
pa oboji zlatom krošnje i doline,
pa snenu Lastvu iz sna probudi
i sedef svoj prospe na rosne tišine
Pa namigne murvi okom boje vatre,
a ona ustreptala zanosno mu njiše,
zapleše mu ludo, ma hoće da se satre
dok srebri se biserima od sinošnje kiše...
Kad sjetim se...
vjetra kad zaigra, taj vragolan pusti,
pa šeretski zapiri oko struka ruži,
nju rumen svu obli, kap nektra ispusti,
a on blaženo opijen nastavi da kruži...
Kad sjetim se...
svega što pod kožom krijem,
te bogde što me hrani i grije,
svega što je nekad bilo...
da li se to desi il’ se samo snilo?
Kad sjetim se...
mjeseca nabreklog, tamo povrh gore,
što plaštom uvija nebesko prostranstvo,
tad sklopim oči i u tamu kriknem
Lastvo!
ti bijaše moje najljepše pijanstvo!
Slađa Zubčević-Viđen (”Sedef” Malmö)
Rumeno jutro
Rumeno jutro kada se budi
poželi beskraj golemu
Pogledaj u gomilu
nepoznatih ljudi
u tuđem svijetu – u ničemu...
Majka me je povela za ruku
Hajde sine u zemlju daleku
Sudbina me odvede daleko
Osta majka uplakana
Sestre braća i
Ljubav jedina
Vrijeme prođe
Ja se vratih u svoj zavičaj
Jer u svijetu nigdje Bosne nema
Ni života kojeg ona pruža
Svijet je mali a zavičaj veliki
Jer u njemu žive plemeniti ljudi
Koji su mi snagu dali
Da se vratim u svoj zavičaj
Iz daljine pjesma se čuje
Ah meraka u večeri rane
Sastala se družba akšamlija
Ostatak ove pjesme
Zapjevajte vi
Dragi naši iz dijaspore
Gosp. Sitnica
U razgovoru sa gosp. Jasminom Hamulom, kojeg i Vi poznajete, spomenula
sam i Vas i da posjedujem Vašu vizit
kartu, ali da nisam u mogućnosti da
Vas nazovem. Gosp. Hamula se ponudio i obavio razgovor sa Vama u mojem
prisustvu, tako da se sada uspostavio
kontakt sa Vama. Rekli ste mu da trebam nešto da napišem o sebi, pa to
sada činim ovom prilikom.
Vidjela sam
Vidjela sam mržnju
pa sad znam šta ljubav je.
Jer između ljubavi i mržnje
samo – korak je...
Sretna sam – masku na licu nosim
smijem se ljudima oko mene
Istinu nikad neću da prosim
razumna sam – jer mislim na tebe...
Vidjela sam tugu
pa sad znam šta radost je.
Jer između radosti i tuge
samo – korak je...
Želim Ti opet rumena jutra
u tvojoj bašti hiljade ruža
Ljubav će možda i doći sutra
Sad uzmi ono – što Ti se pruža…
Vidjela sam starost
pa sad znam šta mladost je.
Jer između mladosti i starosti
samo – korak je...
32
List BH Saveza žena u Švedskoj
Interes za književnost počeo je iz
srednje škole, pa čak i odlučnost da
studiram književnost. Međutim, život
me je odveo na drugu stranu, odnosno
prema pravu.
2002. godine, kad mi je muž umro i
kad sam ostala sama, jer djece nemam,
pojavila se želja za pisanjem ljubavne
poezije. Počela sam pisati, da bi se 2003.
g. učlanila u multietničko udruženje pod
nazivom ”Žene to mogu” Banja Luka i u
horsku sekciju. Počela sam da pjevam u
horu, koji je vrlo uspješan i po pozivima
koje smo dobijali, počeli da gostujemo
po gradovima BiH. Npr. Tuzla, Doboj,
Jajce, Laktaši, Vrbanja itd. Jedne prilike sam slučajno pokazala horovođi,
odnosno profesoru Nenadu Simiću,
svoju pjesmu. Tekst mu se dopao i rekao
mi da nastavim sa pisanjem ljubavne
poezije.
Kad sam 19. jula o.g. recitovala
pjesmu ”Dijaspora”, morala sam se, po
pozivu, vraćati dva puta sa istom pjesmom.
To je samo jedan dio mog životnog
puta.
Do sada imam napisanih 50 pjesama, a pjesma ”Vozila se po Vrbasu
lađa” postala je lična karta našeg hora.
S poštovanjem,
Safija Jovančević
Skendera Kulenovića 9
Banja Luka
Tel. 065-816-166
P.S. Šaljem Vam 20 kom.
mojih pjesama
____________
Zahvaljujemo Muharemu Sitnici-Sići na
dostavljenom Safijinom pismu i pjesmi.
Vidjela sam dušmane
pa sad znam šta prijatelj je.
Jer između prijatelja i dušmana
samo – korak je...
Vidjela sam smrt
pa sad znam šta život je.
Jer između života i smrti
samo – korak je...
Vidjela sam
mržnju, tugu, starost,
smrt i dušmane;
Pa tek sada znam
šta ljubav, radost, mladost,
prijatelj i život je... c
37 | žena · kvinna
BAJKe ZA KLINCE I KLINCEZE
Hans Christian Andersen:
Carevo
novo
ruho
P
rije mnogo, mnogo godina živio
jedan car koji je iznad svega volio
novu odjeću. Sav svoj novac on je
trošio na to da se što se ljepše obuče. On
se nije brinuo za svoje vojnike, nije mario
za pozorište a niti da se izveze u šetnju
kroz šumu, ukoliko mu ne bi bilo stalo da
pokaže neku svoju novu odjeću.
On je u toku dana svakog sata mijenjao
odjeću. I kao što se za vladara obično kaže
da se nalazi u vijećnici, tako se za njega govorilo – Car je u svojoj garderobi.
U tom velikom gradu u kojem se nalazio njegov dvor bilo je veoma živo i veselo.
Svaki dan su ga posjećivali mnogi stranci,
ali jednog dana mu dođoše i dvije varalice. Rekoše mu da su tkači i da mogu istkati tkaninu kakva se samo zamisliti može.
Ne samo da njihove boje i šare izazivaju
divljenje nego i odijelo od te tkanine ima
neobičnu osobinu – ono je nevidljivo za
svakog ko nije sposoban za svoju službu ili
je neoprostivo glup.
– O, divna je ta tkanina! – pomisli car.
– Kad budem imao odjeću od takve tkanine, ja ću znati ko u mome carstvu nije na
visini svog položaja. A moći ću i razlikovati
pametne od glupih. Ta mi se tkanina mora
odmah otkati!
I dade car toj dvojici varalica veliki
novčani predujam, s tim da odmah počnu
s radom.
Varalice odmah poštovaše dva prazna
razboja i počeše tobože da rade. Do kasne
noći su tako tkali na praznim razbojima
i sve tražili da im donose najfiniju svilu
i najčistije zlato, i sve su to trpali u svoju
torbu.
– Baš bih želio da vidim koliko li su već
otkali – pomislio je car, ali mu je bilo malo
teško na srcu kada se sjetio da glupi ljudi,
kvinna · žena | 37
a i oni što ne odgovaraju svom pozivu,
neće moći vidjeti tu čudesnu tkaninu. Bio
je uvjeren da se on za sebe nema šta pribojavati, ali ipak je odlučio da prvo pošalje
nekog drugog da vidi kako posao napreduje.
Čitav grad je već znao kakvu će čudotvornu moć imati ta tkanina i svi su nestrpljivo očekivali ko će se od njihovih
susjeda pokazati kao glup a ko nedostojan
svog položaja.
– Poslaću ja tkačima svog starog i poštenog ministra – odlučio je car. – On će najbolje da izvidi kako ide sa tkanjem. On je
pametan i niko bolje od njega ne vrši svoje
službovanje!
I stari čestiti ministar uđe u odaju gdje
su one dvije varalice tkale na praznim razbojima.
– Sačuvaj me, bože, ja ništa ne vidim! –
buljeći oči, pomisli stari ministar, ali ništa
ne reče.
Varalice ga zamoliše da priđe bliže, a
onda ga upitaše da li mu se sviđa šara i da
li su lijepe boje. Oni su pokazivali na prazan razboj, a jadni stari ministar, ma koliko buljio oči, ništa nije mogao da vidi, jer
ničega nije ni bilo.
– Gospode bože! – pomisli ministar
– da ja nisam glup? Nikada to nisam pomislio. Ali to niko ne smije saznati! Zar ja
nisam dorastao za svoj poziv? Ne, ne, ne
smijem im reći da ne vidim tkaninu!
– Pa vi ništa ne kažete! – reče jedan od
tkalaca.
– O, tkanina je savršena, prekrasna!
Šare su izvrsne, boje su divne! – odgovori
stari ministar gledajući u razboj kroz svoje
naočale. – Da, da, reći ću caru da mi se
tkanina izvanredno dopada!
– E, to nam je veoma drago! – rekoše
List BH Saveza žena u Švedskoj
tkalci u jedan glas i počeše nabrajati boje i
vrste šara svoje tkanine.
Stari ministar je pažljivo slušao kako bi
to sve mogao ponoviti kad se vrati u dvor.
Tako je i učinio.
Poslije toga varalice zatražiše još više
novaca, još više svile i još više zlata. Rekli
su da im to treba za tkanje, a sve su trpali
u svoje džepove. Ništa od svega toga nije
uzeto za tkanje i oni su i dalje tkali, na
praznim razbojima.
Malo zatim car posla još jednog
poštovanog službenika da vidi kako ide sa
tkanjem i kada će tkanina biti gotova. Ali
i sa tim službenikom se dogodilo ono isto
što i sa ministrom. On je gledao i gledao,
ali nije vidio ništa drugo do prazan razboj.
– Šta, zar nije lijepa tkanina? – upitaše
ga varalice pokazujući mu i objašnjavajući
nepostojeće šare.
– Da sam glup – nisam – pomisli čovjek.
– Pa šta onda? Znači da nisam dorastao
svom položaju? To je zaista smiješno! Ali
ne smijem dozvoliti da to drugi primijete! – I čovjek poče da hvali tkaninu koju
nije vidio i da uvjerava tkače koliko mu se
sviđaju njihove prekrasne boje i predivne
šare.
– Da, da, to je nešto prekrasno! – rekao
je caru kada se vratio u dvor.
Čitav grad je sada pričao samo o toj
prekrasnoj tkanini.
Sada je i car htio da vidi tu tkaninu dok
je još na razboju.
Sa čitavom pratnjom svojim odabranika, među kojima su bila i ona dva stara
velikodostojnika što su već bili tamo, car
je došao onoj dvojici varalica i zatekao ih
kako iz sve snage tkaju, ali tkaju bez potke
i osnove.
– Zar nije divna tkanina! – rekoše ona 
33
 dvojica velikodostojnika. – Izvolite, vaše
veličanstvo, pogledajte kakve su divne šare,
kakve divne boje! – i pokazaše na prazne
razboje, jer su vjerovali da drugi vide tu
tkaninu.
– Šta je ovo?! – pomisli car. – Ja ništa ne
vidim. Pa to je užasno! Zar sam ja glup? Ili
ne zaslužujem da budem car? Pa to bi bilo
najstrašnije što bi me moglo zadesiti!
Nije htio da prizna da ništa ne vidi,
pa je tobože zadovoljno klatio glavom i,
gledajući u prazan razboj, ponavljao:
– O, baš je, baš je lijepo! Taj vaš rad
zaslužuje moje najviše priznanje!
Sada je i čitava careva pratnja gledala u
prazan razboj i ponavljala:
– E, baš je, baš je lijepo! – I savjetovali
su caru da se odmah na prvoj procesiji pojavi u odjeći od te divne tkanine.
Svi su bili ushićeni, od usta do usta je
išlo:
– Divno! Krasno! Veličanstveno!
Obojicu varalica car je odlikovao ordenom viteškog krsta i dodijelio im titulu
tkačkog viteza.
Cijelu noć uoči svečane procesije varalice su probdjele pored šesnaest zapaljenih
svijeća. Svi su mogli da vide kako se tobože
žure da završe carevu odjeću. Skidali su sa
razboja nepostojeću tkaninu, u vazduhu su
je tobože sjekli velikim makazama, šili su je
iglama bez konca i najzad su rekli:
– Evo, odjeća je gotova!
Car priđe u pratnji svojih najotmjenijih
dvorana, a varalice podigoše ruke kao da
nešto drže i rekoše:
– Evo hlača! Evo kaputa! Evo ogrtača!
Sve je kao paučina! Čovjek bi mogao pomisliti da na tijelu nema ništa, ali u tome i
jeste prava vrijednost ove tkanine!
– Da, da, tako je! – u jedan glas potvrdiše
dvorani iako ništa nisu vidjeli.
– Hoćete li sada, Vaše Veličanstvo,
biti tako ljubazni da odložite svoju staru
odjeću! – rekoše varalice. – Novu ćemo
vam dati pred velikim ogledalom!
Car skide sa sebe staru odjeću i varalice počeše da mu tobože dodaju komad po
komad nove odjeće, a onda ga uhvatiše
oko struka i počeše da mu tobože skute
namještaju. Oni tako posluju oko njega, a
car se pred ogledalom samo vrti i okreće.
– Bože, kako je divno sašiveno! Kao
saliveno je! – divila se sva careva pratnja. –
Kakva šara, kakve boje! Zaista dragocjena
odora!
– Vaše Veličanstvo, napolju, već čekaju
nosači sa baldahinom što će ga u procesiji
nositi nad vašom glavom! – raportirao je
komandant parade.
– Dobro, dobro, ja sam već gotov! –
odgovorio je car. – Dobro mi stoji, zar
ne?! – i okrenu se pred ogledalom kao da
34
hoće da još jednom pažljivo osmotri svoju
raskošnu pojavu.
Komornici koji su bili zaduženi da mu
nose skute podigli su ih tobože sa poda
i krenuli za njim držeći ruke u vazduhu
i strahujući da se ne bi primijetilo da te
skute i ne vide.
I tako je car išao u procesiji pod divnim
baldahinom, a iskupljena svjetina na ulicama i prozorima je ponavljala:
– Bože, novoj carevoj odjeći nema
nigdje ravne! Kako su mu divni skuti! Kako
mu sve krasno stoji!
Niko nije htio da prizna da ništa ne vidi,
jer bi time priznao da je glup i da nije dorastao svojoj dužnosti.
Dosada nijedna careva odjeća nije do-
živjela takvo priznanje.
Ali najednom je neko dijete povikalo:
– Pa car je go!
– Ah, bože moj, taj nedužni glasić! –
zabrzao je uplašeni otac.
Ali već istog trenutka se začuo šapat:
– Dijete kaže da je car go! Car je bez
odore!
I odmah zatim počeše da viču svi u jedan glas:
– Car je bez odore! Bez odore!
Car je pretrnuo – vidio je i sam da je
bez odore, ali je ipak odlučio da u procesiji
ostane do kraja, i sada zauze još dostojanstvenije držanje.
A komornici iza njega i dalje su nosili
nepostojeće skute. c
Princeza
na zrnu graška
B
io jednom jedan princ koji je gorio
od želje da se oženi nekom princezom, ali pravom pravcatom princezom. Tako je on krenuo u bijeli svijet
i tražio svoju princezu, ali svaki put bi
mu nešto zasmetalo. Nije nevolja bila u
tome da nije bilo princeza, bilo je mnogo
princeza, ali kako da pronađe pravu pravcatu? Uvijek bi se našlo nešto, nešto kako
ne treba. Tako se naš princ, poslije dugog
i uzaludnog traganja, tužan vratio kući i
nastavio da gori od želje za pravom pravcatom princezom.
Jedne večeri se nadiže strašna nepogo-
List BH Saveza žena u Švedskoj
da. Grmilo je i sijevalo sa svih strana. Kiša
je lila kao iz kabla, strahota jedna! I upravo
tada se začuje kako neko lupa na gradskoj
kapiji, te stari kralj izađe da mu otvori.
Kralj na kapiju, kad pred njim stoji neka
princeza. Bože mili, kakva li bijaše od tog
pljuska i nevremena! Voda joj je curkom
curila niz kosu i odjeću, slijevala se u cipele i izlazila na zapetnice. I ta namjernica
mu reče da je prava pravcata princeza.
– Brzo ćemo mi to vidjeti! – pomisli
stara kraljica, ali ništa ne reče, nego ode u
spavaonicu, smače svu posteljinu i na dno
ležaja stavi zrno graška. Zatim dovuče
dvanaest dušeka, poslaga ih na grašak a
onda na njih navali još dvadeset perina od
mekih guščjih pahuljica.
To je sada bila postelja na kojoj je te
noći trebalo da prespava mlada princeza.
Ujutro je upitaše – kako je spavala.
– Oh, užasno, grozno! – žalila se
princeza. – Gotovo čitavu noć oka nisam
sklopila! Sam bog zna šta je to bilo u mojoj
postelji. Ležala sam na nečem tako tvrdom da mi je čitavo tijelo pokriveno modricama! Užasno, kažem vam!
Tada se oni uvjeriše da je ona zaista
prava pravcata princeza kada je kroz
dvadeset dušeka i dvadeset perina osjetila
ono zrno graška. Tako osjetljiva može biti
samo prava pravcata princeza!
I princ je uze za ženu jer je sada znao
da je naišao na pravu pravcatu princezu.
A grašak staviše u riznicu, gdje se i danas
može vidjeti, ako ga neko nije uzeo.
Ovo vam je istinita priča! c
37 | žena · kvinna
PRIMITI
$
Pošaljite novac u
Bosnu i Hercegovinu
110,-*
za samo 10 minuta†, počevši od
SEK
Siguran, brz način za slanje i primanje novca
širom svijeta.
Ovlašteni zastupnik
EN ENKLARE BANK
† Podložno radnom vremenu zastupnika i lokalnih propisa.
* Pored provizije koja vrijedi za prijenos novca, može biti primijenjena kursna lista
* koju je odredio MoneyGram ili njegov zastupnik.
TM & ©2007 MoneyGram. All rights reserved.
in
20 öre/min
79 öre/min
20 öre/min
27 öre/m
20 öre/min
99 öre/min
20 öre/m
in
1,29 kr/m
in
20 öre/min
20 öre/min
39 öre/min
20 öre/min
20 öre/min
20 öre/min
25 öre/min
För bara 15 kronor extra varje månad ringer du ännu billigare till
utlandet från din fasta hemtelefon. Här ser du några exempel.
Välkommen in och beställ på telia.se/utland. Auf Wiederhören!
Utland (15 kr/mån). Utland förutsätter att du har någon av prisavtalen Mini (0 kr/mån),
Kväll & helg (30 kr/mån) eller Dygnet runt (65 kr/mån) och ett fast telefoniabonnemang
från Telia (t ex Telia Bas 125 kr/mån). Minutpriserna avser samtal till fasta telefoner i utlandet.
1,29 kr/min
Download

Zena-Kvinna 37 - Žena