Ž E N A
List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige
april-juni 2006. | 31
KVINN A
Ž E N A K V I N N A 31
Pozdravni govor Ulle Lingesjö
iz NBV-a | Ulla Lingesjö från
NBV har ordet
[Växjö, 2006-04-0] Jedanaesta Godišnja skupština: članovi Glavnog odbora BH Saveza žena
sa predstavnicima bh. udruženja Ljiljan Växjö | Det elfte Årsmötet: Kvinnoriksförbundets
styrelsemedlemmar med representanter av bosniska föreningen Ljiljan Växjö
Hor bh. udruženja Ljiljan Växjö | Kören
Ljiljan Växjö
Učenici bosanske dopunske škole Växjö |
Elever från bosniska kompletterande
skolan i Växjö
[Sarajevo, 2006-04-9] Putovanje u Bosnu i
Hercegovinu: posjeta Dječijem domu Bjelave |
Bosnienresa: besöket på barnhemmet Bjelave
i Sarajevo
2
List BH Saveza žena u Švedskoj
31 | žena
Na takvim stvarima se čovjek
uvijek uči. Ono što je najvažnije u
ovome trenutku jeste da smo mi
S poštovanjem,
kao Savez izuzetno jaki i sposobni
da se suočimo sa neugodnostima
red Vama se nalazi novi broj
i da ih na pravi način riješimo.
lista Žena u kojem, između
Znam da se mnogi, kao i ja
ostalog, možete čitati o posama, spremaju na godišnji i
sljednjoj Skupštini BH Saveza
putevi ih vode u domovinu. Ova
žena u Švedskoj koja je održana
je godina – godina izbora i važno
početkom aprila u Växjöu. Na
je da se, ukoliko niste, registrujete
toj Skupštini je za novog predSenada Bešić
u BiH kako bi stvorili preduslov
sjednika Saveza izabrana Vahida
Mehinović. O njoj mogu samo kratko reći za glasanje. To nam je građanska dužnost,
kako u staroj domovini tako i u Švedskoj, jer
”Prava žena na pravom mjestu”.
Mnoge pozitivne stvari dešavaju se u Sa- samo na taj način možemo uticati na našu
vezu, međutim, Savez ne može izbjeći i poje- budućnost i budućnost budućih generacija.
I na kraju, želim Vam toplo i dugo ljeto,
dine neugodnosti. Kao i sve organizacije koje
okupljaju veliki broj članova, susreće se Savez puno zdravlja i radosti i da se ponovo sretnemo
i sa poteškoćama i problemima. Ja ističem na nekoj od naših manifestacija i druženja.
uvijek da je važno diskutovati o nastalim proVaša Senada Bešić
blemima i izvlačiti pouke od neugodnih stvari.
RIJEČ UREDNICE
P
Eurosong 2006
F
inland chockerade hela Europa med sin
melodiösa hårdrockslåt kryddad med
monsterdräkter, bomber och fyrverkerier.
Jättekul, tycker jag. Men väldigt många tyckte
nog att det var förskräckligt också. Det var ju
absolut ingen schlager! Men Eurovision Song
Contest är inte längre en sångtävling som namnet vill antyda utan en tävling där bästa show
vinner. Och vem bjöd på bästa show? Jo, helt
klart Finland!
Bosnien-Hercegovina deltog med ett av
de bästa bidragen. Det var så otroligt innerligt
och kärleksfullt. Bosniens Hari Mata Hari var
som plockad direkt från den exotiska bosniska
landsbygden till den spektakulära arenan där
hela himlen tändes för honom och Lejla, som
han så romantiskt sjunger om. Bosnien-Hercegovina slutade på en hedersam tredje plats och
även om det inte blev vinst har Hari Mata Hari
satt djupa spår i hela Europa.
Sverige då? Carola gjorde även hon ett exemplariskt framträdande. Den böljande blåa
manteln som föreställde havets vågor blev en
läcker detalj bland den i övrigt guldiga stassen
som symboliserade seger precis som låtens titel
Invincible, som betyder Oslagbar. Oövervinnelig. Hon ville så gärna vinna. Första gången
hon var med i den europeiska finalen, 983,
kom hon trea med Främling. 99 vann hon
med Fångad av en stormvind. (Helena Jönsson,
NSD) 
žena | 31
F
inska je šokirala cijelu Evropu svojom melodičnom hard rock pjesmom
začinjenom monstrumskim kostimima, bombama i vatrometom. Baš sjajno.
Međutim, jako mnogo je onih koji su smatrali
da je to užasno, takođe. To, apsolutno, nije
nikakav šlager! Ali, Eurovision Song Contest
nije više takmičenje u pjevanju, kako to ime
nagovještava, već natjecanje u kojem pobjeđuje
najbolji show. A ko je ponudio najbolji show?
Da, potpuno jasno Finska!
Bosna i Hercegovina je učestvovala sa
jednim od najboljih priloga, tako vatrenim i
punim ljubavi. Bosanac Hari Mata Hari bijaše
kao presađen direktno iz egzotičnog bosanskog
kraja u spektakularnu arenu gdje se cijelo nebo
zapalilo njim i Lejlom, koju on tako romantično
pjeva. Bosna i Hercegovina je završila na laskavom trećem mjestu a čak iako nije pobijedio,
Hari Mata Hari je ostavio dubok trag u cijeloj
Evropi.
A Švedska? I Carola je imala uzoran nastup.
Talasasti plavi ogrtač koji je predstavljao morske vale bijaše ukusan detalj sa, između ostalog, zlatnim svečanim ruhom što simbolizira
pobjedu, baš kao naziv pjesme Invincible, što
znači Nepobjediv. Neosvojiv. Tako je želila pobijediti. Bila je prvi put u evropskom finalu 983.
i bila treća s pjesmom Stranac. 99. godine je
pobijedila pjesmom Zarobljen olujom. (Helena
Jönsson, NSD) 
List BH Saveza žena u Švedskoj
ŽENA-KVINNA
ISSN: 1650-5204
Broj/Nummer 31
Godina/Årgång 8
April-Juni/Travanj-Lipanj
2006.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Tidskrift utgiven av
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Prvi bosanskohercegovački ženski list
izvan Bosne i Hercegovine.
Prvi broj: april 1999.
Den första bosniska kvinnotidskriften
utanför Bosnien och Hercegovina.
Första numret: april 1999
Izdavački savjet/Utgivningsråd:
Vahida Mehinović (predsjednica)
Fikret Babović
Hidajeta Babović (Danska)
Senada Bešić
Selma Borovac
Sebiha Crnić
Enisa Crnkić
Emina Čejvan
Sajma Dizdarević
Belma Hafizović
Fatima Kovačić
Sehada Lakota
Emira Mehmedbašić
Đenana Mrzić (Norveška)
Asima Pašalić
Jasminka Jasna Perić
Ismeta Šeremet
Haris Tucaković
Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:
Senada Bešić
Grafički urednik/Grafisk redaktör:
Haris Tucaković
Lektor za švedski/Korrekturläsare:
Petra Berghäll
Adresa/Adress:
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Box 353, 541 28 Skövde, Sweden
Tfn: +46 (0)500-48 14 86
Fax: +46 (0)500-41 42 01
Mobil: +46 (0)73-556 36 74
E-post: [email protected]
Internet: www.bihsavezzena.com
Postgiro: 1269573-0
Org. nr: 866601-5824
Cijena/Pris: 15 SEK
Tiraž/Upplaga: 1000
Štampa/Tryck:
Vadsbo-Tryck AB, Mariestad
+46 (0)501-101 97
Printed in Sweden
Cijene oglasa/Annonspriser:
Sv/v: 1/1 = 2 000 SEK; 1/2 = 1 200 SEK; 1/4 = 700 SEK
4-färg: 2 ggr Sv/v; sista sidan: 5 000 SEK
Naslovna strana/Framsida:
Selma Borovac (u avliji Biščevića ćoška u Mostaru
/i gården av Biščevićs hörn i Mostar) 3
Över 400 kvinnor i Växjö
AKTIVNOSTI
Godišnja skupština
BH Saveza žena u Švedskoj
18.000 kruna za stipendiranje studenata u BiH
Piše: Fikret TUFEK (Bosanska pošta)
U
Växjöu je . aprila održana . izborna Godišnja skupština BH Saveza
žena u Švedskoj. Ovom izuzetno
uspješnom skupu prisustvovalo je zajedno
sa domaćinima iz bh. udruženje Ljiljan
Växjö preko 400 osoba. Žene su organizirano došle sa pet velikih autobusa iz pet regiona Švedske, a u dvorištu Katedralskolan
bilo je pretijesno za brojne kombije i auta
kojima su žene došle na ovaj skup druženja
i godišnju skupštinu.
Skupštini su prisustvovali članovi BH
Saveza žena u Švedskoj: Banja Luka Malmö,
Behar Skövde, Bosanski kulturni centar Kopenhagen, Bosanski kulturni centar Örebro,
Bosna Kalmar, Fatima Gunić Göteborg, Internationellt Nybro, Mariestad Mariestad,
Ljiljan Oskarshamn, Ljiljan Växjö, Most Skara, Perla Arlöv, Respekt Karlskrona, Tidaholmski ljiljani Tidaholm, Žena 99 Värnamo,
Žena 2000 Helsingborg, Žena 200 Mönsterås, te sekcije žena Eslöv, Hässleholm,
Höganäs, Landskrona, Lidköping, Lund,
Norrköping i Ängelholm. Savezu je pristupilo udruženje Linköping 2000 a osniva se i
udruženje žena u Västeråsu. Od 74 prijavljena Skupštini je prisustvovalo 68 delegata.
Rad skupštine pozdravile su u ime Ambasade BiH Jasminka Ustamujić, u ime
NBV Ulla Lingesjö i u ime organizacije
B
osnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund i Sverige anordnade den
1 april 2006 det 11: e årsmötet och ett
kultur- och underhållningsprogram, ett
sammanträde med över 400 deltagare
och gäster.
– Bosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund i Sverige hade 6,071 aktiva
medlemmar år 2005. De är organiserade
i 40 föreningar, center och sektioner i 75
kommuner i Sverige, Danmark och Norge,
sade Selma Borovac, BHKRF: s före detta
ordförande, till deltagarna och gästerna.
68 ombud var närvarande. De godkände Verksamhetsberättelsen och Verksamhetsplanen. Ny styrelse valdes på
årsmötet.
Bosnien och Hercegovinas ambassad
i Stockholm presenterades av Jasminka
Ustamujić, NBV av Ulla Lingesjö och IOGTNTO av Fadila Jašarević.
– Jag ska fortsätta med Kvinnoriksförbundets arbete för integration och
etableringen i det svenska samhället och
även för bättre samarbete bland bosniska
kvinnor i Sverige, sade Vahida Mehinović,
BHKRF: s nya ordförande.
Kultur- och underhållningsprogram på
både bosniska och svenska anordnades
av föreningen Ljiljan Växjö. Den trevliga
stämningen fortsatte med musikgruppen
Zlatne strune (Guldsträngar) från Skövde.
Jasminka Ustamujić pozdravlja delegate u ime Ambasade Bosne i Hercegovine u Švedskoj
4
List BH Saveza žena u Švedskoj
31 | žena
Delegati 11. Godišnje skupštine BH Saveza žena u Švedskoj
IOGT-NTO Fadila Jašarević. Pozdravljajući
rad skupštine Jasminka Ustamujić, prvi
sekretar koja vrši funkciju konzula pri BiH
Ambasadi Stockholm, je kazala:
– Nadam se da ćemo imati priliku organizirati glasanje u Ambasadi i na još 5-6
mjesta u Kraljevini Švedskoj. Za glasanje će
biti potrebno imati jedan od CIPS-ovih dokumenata, npr. ličnu kartu i važeći pasoš, na
osnovu kojih dokumenata će te biti evidentirani na biračkom spisku. Sticanjem dvojnog
državljanstva vi ste stekli pravo i na švedski
i na bh pasoš. Savjetujemo vam da djecu
rođenu ovdje upisujete u matičnu evidenciju
u BiH, a to možete ostvariti putem Ambasade BiH u Stokholmu. Počeli smo ponovo
i sa vjenčanjima u Ambasadi, tako da mladi
bračni parovi dobijaju međunarodni vjenčani
list, koji se upućuje nadležnim švedskim i bh.
organima, radi upisa činjenice vjenčanja, nakon čega odmah mogu dobiti traženi dokument s novim prezimenom.
Govoreći o radu BH Saveza žena u
Švedskoj predsjednica Selma Borovac je
kazala da Savez djeluje  godina, ima 6,07
člana u 40 udruženja u 75 gradova u Švedskoj,
Danskoj i Norveškoj, te da se angažirao na
integraciji i ravnopravnosti polova. Borovac
je istakla:
– Uspjeh ovog Saveza nije rezultat
angažovanja pojedinaca, nego sviju nas
zajedno. Jačaćemo dosadašnje aktivnosti u
omasovljenju, stipendiranju studenata, humanitarnim aktivnostima, radu sa djecom
i omladinom, te prezentiranja naše kulture.
Želimo pomoći ženi da se afirmiše u ovom
društvu, još više se angažovati na svim
regijama kako bi pomogli našim starijima.
Radićemo na integraciji, izboriti se za dijažena | 31
log i ravnopravan položaj, pojačati saradnju
sa švedskim institucijama i organizacijama,
te sa bh. organizacijama u Švedskoj i BiH,
pojačati veze sa dijasporom, učestvovati u
političkim zbivanjima u BiH i Švedskoj.
Novoizabrana predsjednica saveza dipl.
ekonomista Vahida Mehinović:
– Želim da Savez bude organizacija o
kojoj će se pričati samo pozitivno. Ja ću nastaviti rad na integraciji u švedsko društvo,
ali mi je velika želja da se mi koji pripadamo
bh. populaciji ”integrišemo” i uspostavimo
saradnju koja bi nam svima dobro došla.
Saradnju bismo trebali uspostaviti između
svih bh. žena u Švedskoj i šire, ako ne zbog
nas, onda zbog naše djece.
Žene su se i na ovom druženju pokazale
solidarnim pa je iskupljeno 8.000 kr u Fond
za stipendiranje studenata i djece u BiH.
Rezimirajući zaključke predsjednica Skupštine Halisa Šakin je kazala:
– Podržava se tužba BiH protiv SCG
za agresiju i genocid pred Međunarodnim
sudom pravde; u Švedskoj je sve više višejezičnih učenika i shodno tome se zahtjeva:
da maternji jezik ima jednak status kao i
ostali školski predmeti, da status nastavnika
maternjeg jezika bude izjednačen sa statusom ostalih nastavnika, da nastava maternjeg jezika počinje već u predškolskom
uzrastu; zahtijeva se priznavanje bosanskog
jezika od nadležnih institucija u Švedskoj
(na osnovu bilateralnih sporazuma između
BiH i Švedske) kao i adekvatan broj prevodilaca za bosanski jezik; pozivaju se članovi
BH Saveza žena da se aktivno uključe u
predizbornu aktivnost i da u što većem
iziđu na izbore u BiH.
. Skupština ove je godine provela i
List BH Saveza žena u Švedskoj
najdemokratskije izbore šaljući prijedloge u
bazne organizacije, te je Skupština izabrala:
Vahidu Mehinović za predsjednicu, Selmu
Kamberović za potpredsjednicu, Halisu
Šaškin za predsjednicu i dr. Dženanu Zorlak za potpredsjednicu Skupštine, Selmu
Borovac i Asimu Pašalić za kontakt osobe,
te koordinatore (i zamjenike) regija: Jasna
Perić (Begzada Avdić), Fatima Kovačić
(Zehra Količić), Sajma Dizdarević (zamjenicu će izabrati Gl. odbor), Emina Ćejvan
(Amela Tadić), Belma Hafizović (Marija
Ramić), Fikret Babović (Salih Pašalić), Hidajeta Babović (Ismeta Saračević) Danska
i Đenana Mrzić (Zehra Nalbantić) Norveška.
Glavni odbor BH Saveza žena u Švedskoj
je na svojoj sjednici održanoj 20.5.2006. u
Skövdeu donio Odluku da uputi prijedlog
Skupštini Saveza da na prvom zasjedanju
razriješi dužnosti Selmu Kamberović, potpredsjednicu ovog Saveza. Odluka je uzrokovana nedemantovanim natpisima u
sredstvima javnog informisanja, prema
kojima je S. Kamberović navodno 8.5.2006.
izvršila protupravnu radnju u tržnom centru Burlöv, kao i njenim lošim zdravstvenim
stanjem. (GO BHSŽ)
U kulturnom dijelu programa nastupili
su hor Ljiljan Växjö, djeca bh. dopunske
škole Växjö, koju je pripremila učiteljica
Nermina Sadiković, a svoje stihove govorile su: Enisa Grozdanić, Sadeta Sokol i Izeta
Burazerović. Domaćin Ljiljan Växjö na čelu
s Fekom Pendekom i Begzadom Avdić dobro je odradio svoj posao. Uz muziku Zlatnih struna druženje je bilo zabavno. 
5
Aktivnosti koje
zaslužuju pažnju
Jedanaesta izborna Skupština BH Saveza žena u Švedskoj
zajedničkog druženja, prikupilo 8,000 SEK,
koje su namijenjene za stipendiranje studenata u BiH. Organizuje se i ove godine odlazak autobusa sa članicama Saveza u BiH, a
već je prikupljena veća količina medicinskih
pomagala i drugih u ovom trenutku veoma
potrebnih stvari koji će se direktno predati
humanitarnim organizacijama u BiH.
Čak i vozačica autobusa
B
Piše: Muharem SITNICA-Sića
S
rećna okolnost je da smo novinar Bosanske pošte i ja zajedno prisustvovali
. izbornoj Skupštini BH Saveza žena
. aprila 2006. u Växjöu. Pišući o skupu
prenosimo utiske i nadasve prijatno i lijepo
druženje preko 400 članica iz udruženja i
sekcija iz Švedske i Danske.
Znajući da će vam počasna ”članica” BH
Saveza žena, novinar Fikret Tufek, predočiti
obilje informacija, želim vam iz drugog
ugla dočarati impresije sa Skupštine i mog
trogodišnjeg angažovanja i praćenja ove
po svemu izuzetne organizacije, koja sve
više zauzima svoje pravo mjesto i ulogu u
mnogim segmentima švedskog društva, a
istovremeno jača i povezuje bh. žene i organizacije u BiH sa udruženjima i organizacijama u Švedskoj.
BH Savez žena u Švedskoj je organizacija
za svaku pohvalu i primjer drugima kako
treba znati i željeti raditi na širokom prostoru Švedske, Danske i Norveške. Brojka
od preko 6.000 članova u 40. udruženja,
nije samo puki broj već stvarna imena i
prezimena žena iz mnogih mjesta i gradova
Švedske, koje pod okriljem Saveza u svojim
sredinama realizuju sve zadatke i aktivnosti,
gdje se tačno zna šta i ko radi i ko i zašto
je zadužen. Stoga ne čudi da je sve više i
muških poklonika koji im se priključuju kao
i drugih organizacija koje žele suradnju sa
Savezom.
Pomoć BiH
K
roz cjelokupne godišnje aktivnosti i česte
posjete među udruženjima, žene se
međusobno veoma dobro poznaju, druže,
zabavljaju i pomažu jedne drugima, a isto
tako sa velikim zalaganjem svih, pomažu
svugdje gdje mogu i šalju pomoć tamo gdje
je najpotrebnija.
Zato nimalo ne čudi i akcija koja je
pokrenuta u svih pet autobusa, gdje se tokom putovanja do Växjöa, a potom i u toku
io sam jedan od putnika u autobusu
na relaciji: Oskarshamn – Mönsterås
– Kalmar – Nybro –Växjö, ustvari bio sam
jedini muškarac, čak je i šofer autobusa bila
jedna mlada Šveđanka, i teško je riječima
opisati tako lijepu atmosferu i srdačnost u
izuzetnoj organizaciji zaposlenih u Savezu BH žena, najveće ”vrijednice”, sekretara
Harisa Tucakovića i agilne koordinatorke za
regiju Istok Jasne Perić.
Baš na dan šale
T
aj sunčani dan, . april 2006., kao da
je nagovijestio proljeće, a smijeh, šala i
pjesma odjekivali su u autobusu i sve tako
do škole u Växjöu gdje su nas dočekali
ljubazni domaćini, udruženja Ljiljan. Pristigli su i drugi autobusi i sala je uskoro
bila dupke puna, smjenjivali su se pozdravi
višegodišnjih poznanika i prijatelja uz kafu i
kolače, a potom je u prijatnoj atmosferi uz
muziku, uslijedio ručak za sve prisutne.
Nova predsjednica
Vahida Mehinović
U
drugoj sali sve je bilo spremno za
početak rada . izborne Skupštine
i obzirom da su svi materijali na vrijeme
Nastavak druženja u prepunoj sali uz orkestar Zlatne strune iz Skövdea
6
List BH Saveza žena u Švedskoj
31 | žena
Hor bh. udruženja Ljiljan Växjö
dostavljeni i da su delegati skupštine o svemu
bili upoznati, krenulo se sa dnevnim redom.
Skupštini je prisustvovala i konzul ambasade
BiH u Švedskoj Jasminka Ustamujić i predstavnice organizacija za borbu protiv droga
i alkohola Ulla Lingesjö i Fadila Jašarević.
Gospođa Ustamujić je prisutne pozdravila
u ime ambasadora BiH u Švedskoj gosp. Jakova Skočibušića, te zaželjela uspješan rad
delegatima skupštine.
Uz zanimljive i plodne diskusije usvojeni
su svi predloženi materijali, a u najljepšem
raspoloženju uz pozdravne riječi, poklone i
cvijeće, izvršen je izbor nove predsjednice
Vahide Mehinović, kao i drugih članova
skupštine i glavnog odbora.
Selma Borovac, dosadašnja predsjednica,
čestitajući svima na donešenim odlukama,
istakla je da BH Savez žena u Švedskoj ide
dalje i da je svakim danom i godinom sve
jači i veći.
Energija u pozitivne svrhe
O
braćajući se svima, sada u ulozi člana
Glavnog odbora i kontakt osobe sa
švedskim organizacijama, Selma Borovac
je kazala:
– Mojim motom: Čovjek ne može zaustaviti progres, može samo spriječiti
samoga sebe da u njemu učestvuje, želim
da čestitam novoj predsjednici Saveza na
izboru i poželim joj puno sreće i uspjeha
u radu u budućnosti. Ja, kao bivši predsjednik, ću učiniti sve što bude u mojoj moći
da ovaj Savez bude još bolji nego do sada i
zadrži status najrespektabilnijeg u Švedskoj.
Umjesto ”zbogom” svim članovima Saveza,
željela bih da kažem nešto o bosanskoj ženi,
čiji sam predstavnik sa ponosom bila u požena | 31
sljednje četiri godine. Iako i sama pripadam
grupi moram, bez lažne skromnosti reći da
bosansku ženu poštujem i divim joj se danas još više nego ranije. Zašto? Ja sam kao
i svi mi ovdje u Švedskoj imala priliku da
kroz službu ili moje dobrovoljne aktivnosti
sretnem masu žena iz cijelog svijeta, raznih
običaja i kultura, te imala priliku da uporedim bosansku ženu sa ostalima. Definitivno
mislim da ni jedna druga žena nije toliko,
ako mogu da kažem ”kompletna”, kao žene
sa naših podneblja. U jednoj osobi možete
naći i dobru majku, i dobru domaćicu i
suprugu, osjećajnu sestru ili kćerku, ali istovremeno sposobnu, odgovornu, poslovnu ženu, koja uspješno savlađuje sve postavljene zadatke. I uvijek ponavljam, nama
je mnogo, mnogo teže ovdje nego u Bosni,
mi ulažemo puno više napora i kod kuće i
na poslu kako bi se dokazale i bile pozitivan
primjer našoj djeci Naravno, mnogo više
ulažemo u našu djecu, da im pomognemo
da nađu pravi put i adaptiraju se u novoj
sredini, a da istovremeno stvore i zadrže
snažne veze sa domovinom.
Uspjeh ovog Saveza nije rezultat angažovanja pojedinaca, nego svih nas zajedno.
Nadam se da ćemo i dalje jačati dosadašnje
aktivnosti u smislu omasovljenja organizacije, stipendiranja studenata, humanitarnih
aktivnosti, rada sa djecom i omladinom, te
prezentiranja naše kulture širom Švedske.
Želimo još jače pomoći našoj ženi, da se
afirmiše u ovom društvu, te zauzme mjesto
koje zaslužuje. Treba se još više angažovati
na svojim regijama kako bi pomogli našim
starima koji su nažalost najugroženija
grupa. Posebno se trebamo pozabaviti integracijom u ovo društvo, izboriti se za diList BH Saveza žena u Švedskoj
jalog i ravnopravan položaj, a prema kompetencijama i zaslugama. Pojačati saradnju
sa švedskim institucijama i organizacijama, kako na saveznom tako i na lokalnom
nivou, te sa bh. organizacijama u Švedskoj i
BiH. Trebamo iskoristiti naše kompetencije
i iskustvo stvoreno u Švedskoj, kako bi se
više povezali i pomogli našoj domovini. Ne
mogu da odolim a da ne kažem po ko zna
koji put: Koristimo našu energiju u pozitivne svrhe. Hvala i srećno, kazala je Selma
Borovac.
Predivan kulturni program
E
nisa Grozdanić, slikar amater, pozdravila je prisutne, govorila svoju pjesmu i
poklonila sliku dosadašnjoj predsjednici
Selmi Borovac. U kulturno-umjetničkom
programu nastupio je Aktiv žena udruženja
Ljiljan Växjö. Hor se predstavio izvedbom
nekoliko lijepih pjesama, svoje stihove recitovale su Sadeta Sokol i Izeta Burazerović,
dok su djeca iz bh. dopunske škole učiteljice
Nermine Sadiković izvela recital posvećen
Bosni i Hercegovini.
U nastavku druženja orkestar Zlatne
strune iz Skövdea zapjevao je i zasvirao u
prepunoj sali. Pjevalo se i igralo, svi su bili u
kolu, mladi, stari i djeca. Miris ćevapa začinio
je atmosferu, kao nekad u našoj BiH.
Veselo je bilo i u povratku. Tako se i završilo, do narednog susreta, do novih akcija,
do svih zadataka i planova zacrtanih za ovu
godinu, a prvi u nizu je, aprilski odlazak u
BiH. Treba više ovakvih susreta. Srećan put
ženama koje putuju u BiH i koje će u ime
članova Saveza predati sakupljenu pomoć.
Jedno je sigurno, dok je BH Saveza žena bit
će još puno lijepih susreta. 
7
INTERVJU
Intervju med Vahida Mehinović,
den nyvalda ordföranden
av Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Integracija i
međusobna saradnja
Razgovor sa Vahidom Mehinović, novoizabranom
predsjednicom BH Saveza žena u Švedskoj
Razgovarala: Senada BEŠIĆ
U
8
Rođena: 1960. u Bileći, u Švedsku došla iz
Gračanice, kod Tuzle, gdje je stanovala sa
svojom porodicom.
Nastanjena: Lidköping na jezeru Vänern, u zapadnom dijelu Švedske (Västra
Götaland).
Obrazovanje: Poslije završene gimnazije
u Bileći, Vahida odlazi u Banjaluku i tamo
završava Ekonomski fakultet. Nakon dolaska u Švedsku, Vahida je završila veliki
broj kurseva i u toku 2003. na Univerzitetu u Göteborgu (Handelshögskolan)
dobija Magisterexamen.
Zaposlena: Ekonomista u komuni Lidköping.
ovome broju našega lista Žena predstavljamo vam Vahidu Mehinović
koja je na . Godišnjoj Skupštini
BiH Saveza žena u Švedskoj, održanoj .
aprila, izabrana na funkciju predsjednice
Bosanskohercegovačkog saveza žena u
Švedskoj.
SENADA: Možeš li našim čitaocima reći
nešto više o tvom prvom susretu sa BiH Savezom žena u Švedskoj?
VAHIDA: Da budem iskrena, moj prvi
susret sa BH Savezom žena nije baš najbolji.
Razlog tome su predrasude i dobrim dijelom
neistinite priče koje su kružile u to vrijeme i
koje su lansirane od strane onih koji su htjeli
ostvariti neke svoje ciljeve a dijelom i privatni
obračuni nekih pojedinaca. Međutim preko
Integracionog projekta Fenix, gdje sam ja
radila, srela sam jedan broj žena koje su bile
članice BH Saveza žena i dobila sam potpuno
drugačiju sliku – naravno onu koja odgovara
stvarnosti. U kontaktima sa tim osobama
saznala sam za koje ideje se bori BH Savez
žena i osjetila potrebu da kao žena iz Bosne
i Hercegovine trebam biti među njima i dati
svoj doprinos afirmaciji naših žena i predstavljanju Bosne i Hercegovine, na način na
koji mi to i zaslužujemo.
SENADA: Ti si jedno vrijeme bila zaposlena u Savezu i dobro poznaješ njegovu organizaciju. Koje si poslove radila i koliko to ima
značaja za tvoju današnju ulogu u Savezu?
VAHIDA: Ja sam godinu dana bila zaposlena u Savezu kao koordinator aktivnosti,
a istovremeno sam vodila i projekat Uloga
majke je najvažnija, projekat koji sam ja napisala. Integracioni zavod nam je odobrio
sredstva i u projekat je bio uključen jedan
broj lokalnih udruženja. U tom periodu sam
ostvarila kontakte sa velikim brojem naših
članova, onih koji su već bili a i onih koji su
se uključili u tom periodu. Bilo mi je izuzetno
drago kad su mi neke od tih osoba, koje sam
upoznala u tom periodu, prišle u Växjöu i uz
Vahida Mehinović
Porodica: Vahida živi u harmoničnoj
porodičnoj atmosferi sa suprugom i
dvije kćerke (17 i 8 godina).
Kako provodi slobodno vrijeme: Slobodno vrijeme provodi u krugu uže i šire
porodice, a dosta svog slobodnog vremena je posvetila kontaktima i susretima
sa članovima BHSŽ u Švedskoj.
Omiljeni pisac: Voli da pročita dobru
knjigu ili dobar tekst bez obzira na ime
pisca. Smatra da i među onim manje
poznatim imenima ima puno talentovanih i kvalitetnih.
Omiljena hrana: Voli sva bosanska jela a
kolači su joj slaba strana.
Vahida Mehinović
čestitke za izbor izrazile vlastitu želju i volju
da se angažuju još više upravo zato što sam
ja izabrana za njihovog predstavnika. Mislim
da je to pokazatelj da je saradnja funkcionisala veoma dobro a meni također podstrek da
nastavim da se borim i iznalazim još bolje i
savršenije metode saradnje i rada u Savezu,
uopšte.
SENADA: Kao majka, supruga i zaposlena
osoba znamo da imaš puno obaveza. Biti
predsjednik Saveza je još jedna u nizu obaveza pa nas zanima na koji način planiraš organizovati tvoj rad?
VAHIDA: Zahvaljujući podršci i pomoći
koju imam od strane mog supruga mogu
preuzeti tako veliki broj obaveza. Što se tiče
mog rada u Savezu ja ću nastojati da delegiram jedan broj zadataka zaposlenim u Savezu i članovima Glavnog odbora koji to mogu
odraditi isto tako dobro kao i ja. To će meni
olakšati rad a biće veći broj osoba angažovan.
Mislim da je jedno nepisano pravilo koje je
List BH Saveza žena u Švedskoj
Životni moto: Neki posebni moto nema
ali pošto istinu cijeni iznad svega, ima
običaj reći ”Svi ste mi dragi al´mi je istina
draža”.
važilo u zadnje 3-4 godine u našem Savezu
jako dobro i ja ću nastaviti da ga promjenjujem. Naime, mi smatramo da nije najvažnije
da se pojavi predsjednik na svakom skupu ili sastanku. Najvažnije je da se pojavi
prava osoba – osoba koja je najupućenija
u aktuelnu problematiku i najkompetentnija da odgovori postavljenom zadatku ili da
učestvuje u nekoj aktuelnoj debati i predstavi
naš Savez na pravi način. Zahvaljujući tome
što u našem članstvu imamo izuzetno kompetentne i sposobne osobe različitih profila,
time imamo i mogućnost da uvijek izaberemo pravu osobu.
Ja doživljavam Bosanskohercegovački savez žena kao nešto što je naše i što svi moramo podjednako čuvati i usavršavati.
SENADA: Šta smatraš da su prioritetne
aktivnosti koje se trebaju uraditi u ovoj godini
i kakva je tvoja vizija o Savezu za nekih pet
godina?
VAHIDA: Ja bih naglasila integraciju u
31 | žena
švedsko društvo kao nešto što je
prioritetno za sve nas. Također
trebamo nastojati da našu domovinu Bosnu i Hercegovinu predstavimo Šveđanima, pokažemo
našu tradiciju i kulturu a sve u
cilju boljeg razumijevanja i saradnje. Izuzetno važnim smatram
i uključivanje djece i omladine u
Savez. Smatram također da bi u
okviru Saveza trebali osmisliti i
realizovati neke nove projekte
koji bi omogućili edukaciju našeg
članstva a i uspostavljanje saradnje sa drugim organizacijama u
švedskom društvu a i organizacijama iz ostalih evropskih država,
uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
SENADA: Da li bi željela nešto
poručiti članicama Saveza i čitaocima lista Žena?
VAHIDA: Ja bih se na kraju
ovog intervjua htjela obratiti, ne
samo našim članovima, nego
i svim osobama porijeklom iz
Bosne i Hercegovine, svim prijateljima Bosne i Hercegovine,
koji Bosni i Hercegovini, a time
Izbori 2006
Bosna i Hercegovina
Centralna izborna komisija
Broj: 05-07-1-1025/06
Sarajevo, 30.5.2006. godine
Poštovani,
Centralna izborna komisija
Bosne i Hercegovine, u skladu
sa odredbama Izbornog zakona
BiH, nadležna je za organizaciju i
provođenje upisa birača u Centralni birački spisak i glasanje
državljana BiH koji žive u inostranstvu. Upis birača u Centralni
birački spisak za glasanje izvan
BiH provodi se sistemom aktivne
registracije za svake izbore.
Centralna izborna komisija
BiH u pripremi predstojećih
neposrednih izbora, koji će se
održati u oktobru 2006., provodi kampanju za upis birača
državljana BiH koji žive u inostranstvu, a koji nisu bili upisani
u Centralni birački spisak za glasanje izvan BiH za prethodne
izbore, u Centralni birački spisak
za glasanje izvan BiH. Krajnji rok
za registraciju ovih birača je
18.07.2006.
žena | 31
i nama svima, žele sve najbolje
i poručiti im da su dobro došli,
bilo kao članovi, bilo kao saradnici.
Mislim da je potrebno naglasiti da je švedski način rada
i finansiranja uticao da mi, koji
dolazimo iz Bosne i Hercegovine, formiramo veći broj organizacija, ali to bi trebao da bude
razlog više za još bolju saradnju i
zajedničke projekte.
Bila bih sretna kad bi se sve
zdrave snage iz svih organizacija
za BH predznakom, a i oni koji
nisu ni u jednoj organizaciji,
probudili i u ime budućnosti
dali prednost našoj ”integraciji”
i međusobnoj saradnji u cilju
stvaranja stabilnije osnove za
rad, ako ne za nas onda za našu
djecu, za generacije koje dolaze.
Moje namjere su zaista iskrene i dobronamjerne i ja se
nadam da će ih većina pomenutih u gornjem tekstu prepoznati i da ćemo svi zajedno
učiniti odlučujući korak ka našoj
međusobnoj saradnji. 
Allmänna val
Söndagen den 17 september 2006 är det allmänna val
i Sverige. Vi ska välja de personer som ska representera
folket i riksdagen, landstings/region- och kommunfullmäktige.
I grundlagen står det
tydligt: “All offentlig makt i
Sverige utgår från folket”. Läs
mer på: www.val.se
Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije, molimo Vas
da nam se obratite na:
Fax: +387 33 251 333; 251 334,
Tfn: +387 33 251 331; 251 332,
E-mail: [email protected]
Web: www.izbori.ba
Na kraju, dozvolite da Vam se
zahvalimo na pomoći koju ćete
pružiti u procesu upisa birača u
Centralni birački spisak za glasanje izvan BiH koji provodi Centralna izborna komisija BiH.
S poštovanjem,
Predsjednik Centralne izborne
komisije
Branko Petrić 
Ajla Mehinović & Carina Ohlsson
Ajla
– en ny stjärna
på Lidköpings
politiska himmel
Ajla
– nova zvijezda
na političkom
nebu Lidköpinga
Av Björn SMITTERBERG (Lidköpingsnytt, måndag, den 1 maj)
A
jla Mehinovic, elev på De
la Gardiegymnasiet och
nyvald ordförande för SSU
i Lidköping, gjorde succé i dag när
hon för första gången fick vara talare på ett  maj-möte. Hon mötte
sina partivänner med enkla och
raka inlägg – och det gick raka
vägen hem i socialdemokraternas
hjärtan, för varenda hjärtefråga
fick hon med på ett enkelt sätt.
– Valet gäller inte Persson eller
Reinfeldt, det gäller oss själva, vad
vi har för uppfattning om hur det
skall vara. Allt i vår omgivning
är politik på ett eller annat sätt.
Frågan är om grundinställningen
i politiken skall vara röd eller blå
– om den skall gälla enstaka eller
om den skall gälla alla.
Det var kvinnor som dominerade socialdemokraterna och
LO-fackens möte i dag i Folkets
Park. Förutom Ajla Mehinovic
talade Carina Ohlsson, riksdagsledamot, och Birgitta Johnsson,
som är ordförande för LO-facken
i Lidköping.
Birgitta Johnsson lämnade
helt sitt färdiga manus för att i
stället uttrycka sin glädje över att
ha fått Ajla Mehinovic till partikamrat. 
List BH Saveza žena u Švedskoj
A
jla Mehinović, učenica De
la Gardie gimnazije i novoizabrana predsjednica
SSU (Savez švedske socijaldemokratske omladine) u Lidköpingu,
danas je doživjela pravi uspjeh
dok je po prvi put govorila na
jednom prvomajskom susretu.
Obratila se svojim partijskim prijateljima jednostavnim i iskrenim
govorom – što je išlo pravo u socijaldemokratska srca.
– Izbori ne važe za Perssona
ili Reinfeldta, oni su za nas lično,
šta mi smatramo kako će biti. Sve
u našem okruženju je politika na
jedan ili drugi način. Pitanje je da
li će osnovni stav biti crven ili plav
– da li će biti pojedinačan ili važiti
za sve.
Žene su dominirale današnjim
skupom socijaldemokrata i LOsindikata u Folkets Parku. Osim
Ajle Mehinović govorile su i
Carina Ohlsson, parlamentarna
zastupnica, i Birgitta Johnsson,
predsjednica LO-sindikata u Lidköpingu.
Birgitta Johnsson je skroz
ostavila svoj pripremljeni govor
da bi iskazala zadovoljstvo što je
dobila Ajlu Mehinović za partijskog druga. 
9
Mariestadu u pohode
Av Jenni AHLIN (Mariestads-tidningen, Fredag, 5 maj 2006, s. 14)
Maestral u bh. distriktu Skaraborg
B
Piše: Haris TUCAKOVIĆ
M
ariestad je u subotu 6. maja ove
godine bio domaćin izložbe ručnih
radova bh. distrikta Skaraborg. To
je ujedno bila prilika da se okupe članovi bh.
udruženja koji žive i djeluju u ovoj oblasti.
Za bh. udruženje u Mariestadu se slobodno može reći da ima znatno više sportskih
trofeja nego članova. Ne zato što oskudijevaju u članstvu, naprotiv, trenutno broje
preko 60 članova, već radi toga što izgleda
da nema trofeja kojeg nisu osvojili.
Udruženje je nedavno dobilo novu upravu sa popularnim Pepom (Ersin Ćuran) na
čelu. Prostorije udruženja su detaljno renovirane, a uz višegodišnju aktivnu saradnju
sa SISU, januara ove godine je pokrenuta
i saradnja sa NBV, tako da se uz sportski
image, ovo udruženje sve više afirmiše i u
oblasti kulture. Sekcije na nivou kulturnih
aktivnosti: muzička, folklorna, recitatorska,
plesna, spremanje hrane, ručni radovi, sijela, te sportske: fudbalska, stolni tenis, bilijar
i šah – su garancija da je bh. udruženje u
Mariestadu na pravom putu očuvanja bogate bh. kulturne tradicije i integracije u
švedsko društvo.
Pri dolasku na izložbu ručnih radova,
dočekali su nas primjerci Mariestads-tid-
ningena, sa reportažom o izložbi i slikom na
naslovnici, postavljeni po lijepo aranžiranim
stolovima udruženja. Znači da ”novi klinci”
znaju šta hoće i kako treba raditi.
Žene su izložile svoje vezove, keranje,
goblene, slike… skladno ukomponovane
sa različitim rukotvorinama iz bh. baštine.
A tek jela! Kao što jedna starija žena reče:
”Sinko, ko da smo došli Mariestadu u pohode. Pravi zijafet!”
Prisutne je u ime domaćina pozdravila
Marija-Marika Ramić, a zatim su se obratile
Vahida Mehinović, predsjednica BH Saveza
žena, i Asima Pašalić, kontakt osoba sa bh.
organizacijama u Švedskoj.
Internacionalna Hasanaginica
K
ulturno-umjetnički program je dugo
pripreman, a kako je ranije rekla MarijaMarika Ramić: ”Mi se spremamo da pravo
ugostimo i da se pravo predstavimo”, upravo tako je i bilo.
Program je otvoren nastupom hora Behar
iz Skövdea (druga slika odozgo na str. 3) i ovo
je sigurno njihov najbolji nastup do sada. Pod
dirigentskom palicom Amele Maksumić i uz
harmoniku Hajrudina Zukanovića ostvareno je tako prisno jedinstvo s publikom da
Irina Vidimlić, Šaćir Džafić, Marija Ramić i Sulejman Mujkanović
10
Ställer ut hantverk från
sitt hemland
List BH Saveza žena u Švedskoj
osnisk-Hercegovinska föreningen i
Mariestad har funnits i tolv år och har
en mängd olika aktiviteter för sina medlemmar. Mycket idrott har det varit, och
framgångsrik sådan – det vittnar inte minst
alla pokaler i föreningslokalen om.
– Men på senare tid har vi också börjat
satsa mer på kultur, berättar Marija Ramic
som är sekreterare i föreningen.
Studiecirklar
Ett sådant kulturellt inslag är handarbete.
Många kvinnor i föreningen ägnar sig åt
det på fritiden och nu har man även gjort
det i studiecirkelform. Av föreningens cirka 160 medlemmar är det ett 30-tal som
deltar.
– Och ofta är barnen med också, säger
Marija Ramic. På det sättet lär de sig mer
om sitt ursprung. Man får inte glömma
sina rötter.
Förutom att handarbetet är ett trevligt
sätt att umgås på och träffa folk från sitt
hemland, är studiecirkelarbetet också ett
sätt att komma in i det svenska samhället.
– Nu vill vi också visa vår tradition
och kultur för andra, förklarar Marija som
poängterar att föreningen haft god hjälp
av studieförbunden Sisu och NBV.
Första utställningen
På lördag ordnar de bosnisk-hercegovinska kvinnorna sin första utställning och
under eftermiddagen håller de öppet för
allmänheten i sin lokal på Hantverkaregatan 15, där föreningen huserat i sex år.
På skärmar har de hängt upp stickade
kläder, virkade dukar, broderade tavlor
och spetsar som nästan ser ut som om de
vore knypplade. Det är de inte, utan istället gjorda i något som heter keranje och
utförs med synål. De har också tagit med
några ”typiska” hushållsföremål från Bosnien Hercegovina. Några större virkade
alster ligger som prydnad på soffor och
fåtöljer, vilket är vanligt i hemlandet.
Fest med andra föreningar
Senare på eftermiddagen och kvällen
har de bjudit in medlemmar från andra
föreningar i Skaraborgsdistriktet. Dessa ska
naturligtvis titta på utställningen, men
det blir också sång av Skövdekören Behar,
folkdans, dikter, sånger och mat. Kort sagt:
fest! 
su cijelo udruženje digli na noge.
Program je nastavljen narodnim igrama
folklorne sekcije koju vode Hajrudin Vidimlić
i Esma Zahirović. U bogatom recitalu su
31 | žena
Asima i Salih Pašalić, osnivači bh. distrikta Skaraborg
učestvovali Alisa Ramić i Elma
Zaklan (slika gore lijevo na str. 3)
i Dino Vidimlić, Amer Zaklan,
Elmedin Velić, Melissa Bana,
Orhan Halilović, Edin Halilović
i Emil Vidimlić (slika gore desno
na str. 3).
Balada Hasanaginica je izvedena u bosansko-hrvatskoukrajinsko-bugarskom sastavu:
Irina Vidimlić, Šaćir Džafić,
Marija Ramić i Sulejman Mujkanović. Možda je sastav bio i
šareniji, ali mi je bilo nezgodno
pitati.
Sulejman-Ćeman Mujkanović je kao konferansje dobro
odradio svoj posao, a od ostalih
učesnika vrijedi istaći Enesa-
Ćizu Bratića, Suada Mehinovića
i Bibu Begić (narodne pjesme) i
Esada Ramića (gitara).
Druženje uz harmoniku, gitaru, pjesmu i dogovore o novim aktivnostima i susretima
je nastavljeno do kasne noći.
Prijatna atmosfera, prirodnost,
toplina i osjećaj prave bosanskohercegovačke druželjubivosti su
posebno obilježili ovaj susret.
Ribarenje u Tidaholmu
B
h. distrikt Skaraborg već
petu godinu zaredom, krajem maja, organizuje za svoje
članove druženje i ribarenje na
jezeru Björksjön, u prirodnom
rezervatu Hökensås, 4 km od
Sa ribarenja u Tidaholmu
Tidaholma.
Kako se nešto isplanira, tako
to obično i završi. Ta subota 20.
maja je razrađena u detalj: zorom
se kreće na Björksjön u ribolov, u
podne jedna ekipa odlazi u Behar
da aranžira prostorije udruženja
za Veče zabave i roštilja, a uveče
se uz veliki ekran navija, bodri i
slavi uspjeh Hari Mati Harija na
Evroviziji 2006. I sve je bilo kako
treba, samo je Hari malo podbacio, od očekivanog trijumfa – ostvario je u ”proširenoj” Evropi
”samo” 3. mjesto.
Na ribarenje se odazvao veći
broj ribara i ”gledalaca” i čini se
da je sva uplaćena riba izvađena
iz jezera. Za one koji nisu pecali
bilo je mjesta za roštiljem za kojim su radili gurmani Juso Ćorić
i Salih Pašalić.
Ekipa u sastavu: Jasmin, Mešak, Amela, Samir i Ćiza je pripremila prostorije Behara ko
Maksim u Parizu uz dagens specialitet: losos na roštilju, začinski
mladi krompir, holandski sos,
pecivo sa saransakom i italijanska salata sa paradajzom i sve to
uz vrlo povoljnu cijenu: 40 kr za
članove i 65 za nečlanove.
Da član zna zašto je član!
Uz Sabah
bosanski
specijaliteti
U
Bild: Folkdansgruppen ”Kolo bosansko” på turné i Sverige, november 2005
Foto och design: Haris Tucakovic, +46 (0)500-48 14 86
žena | 31
Malmöu, na Nydala trgu, 6.
maja, u organizaciji Bosanskohercegovačkog saveza žena
u Švedskoj, okupilo se stotinjak
bh. žena iz Švedske i Danske
(druga slika odozdo na str. 3)
koje su prezentirale bosanske
List BH Saveza žena u Švedskoj
Turnir u Skövdeu
U
organizaciji bh. udruženja
Behar Skövde, 27. maja je
održan 4. tradicionalni majski fudbalski turnir na kojem je
učestvovalo 8 ekipa.
Pobijedila je ekipa Kosovo iz
Mariestada koja je dobila i veliki
prelazni pehar. Bh. udruženje
Most Skara je bilo drugo, Behar
Skövde je zauzeo treće a 6. april
Falköping četvrto mjesto. Ovog
puta je izostalo učešće dječijih
ekipa, koje su do sada bile najveća
atrakcija turnira u Skaraborgu, i
tome bi ubuduće trebalo obratiti
veću pažnju.
3. juna su udruženja Behar i
Una iz Skövdea zajedno nastupila
na Cvjetnom festivalu sa horom,
folklorom, narodnim pjesmama,
modernim plesom i recitalom.
Mada su podijeljeni letci sa programom i prijevodom pjesama
na švedski, prisustvo Šveđana je
bilo ispod očekivanja. 6. juna je
obilježen Nacionalni dan Švedske.
Za vikend 9.-. juna se planiraju Susreti u Tidaholms sommargårdu, poznatom centru za rekreaciju, smještenom na obali mora
0-ak kilometara od Varberga.
Normalno, samo za članove! 
specijalitete uz sevdalinku.
Ispred i u prostorima Coop
Konsum, na Nydala trgu, manifestaciju je pratio veliki broj Šveđana. Bosanskih specijaliteta bilo je u izobilju.
Trio Sabah u kojem sviraju
i pjevaju bosanske pjesme Edin
Bahtijaragić, Sara Jefta i Jonas
Håkansson, oduševio je publiku.
Žene su nastavile druženje uz
muziku i zabavu u Vårbogårdenu u Arlövu. Manifestaciju su
pomogli Konsumentföreningen
Solidar, Coop Konsum i ABF
Malmö. 
11
Humanost na djelu
– Posjeta domovini
Niko ne može učiniti sve,
ali svako može učiniti nešto
Piše: Jasna PERIĆ
B
Alma Zubić je predala 2,800 SEK Dječijem domu ”Bjelave”
u ime osoblja Osnovne škole Rosengård Malmö
osanskohercegovački savez žena u Švedskoj je za svoje članove
i ove godine od 3. do 23. aprila organizovao studijsko-humanitarno putovanje u domovinu. Bosnu i Hercegovinu je posjetio
6 putnik, a među njima su bile i 4 učenice gimnazije iz Skövdea,
koje su u sklopu svoga maturskog rada na temu ”Niko ne može
učiniti sve, ali svako može učiniti nešto” odlučile posjetiti Dječiji dom
Bjelave i lično uručiti pribavljenu pomoć. Akcija ovih djevojaka izazvala je pažnju medija, a Semiha Borovac, gradonačelnica Sarajeva
se, prilikom privatne posjete, zahvalila djevojkama u ime Grada i u
svoje lično ime na ovom angažovanju.
Učenice gimnazije i predstavnice Saveza su 9. aprila bile gosti
u studiju najslušanije bosanskohercegovačke radio stanice BH RADIO . 45-minutna emisija Radio Domovina za Bosance i Hercegovce širom svijeta bila je posvećena BH Savezu žena u Švedskoj.
Voditeljica Jelena Radojević je naslovom maturskog rada ”Niko ne
može učiniti sve, ali svako može učiniti nešto” tom prilikom pozvaSanna, Kristel, Medina i Matilda na Starom mostu
la sve naše sunarodnike u dijaspori da glasaju za Hari Mata Harija u
Gimnazijalke iz Skövdea – Medina Selimović, Sanna Strandhnatjecanju za najbolju pjesmu Evrovizije 2006.
NTV Hayat je takođe napravila jednu izuzetnu emisiju o tom Lorentzon, Matilda Eliasson i Kristel Lahoud su prikupile novčaprojektu i BH Savezu žena, a koja je emitovana u više navrata za nu pomoć u iznosu 4,000 SEK. Od toga su uručile familiji
Demirović-Stjepanović 5,000 SEK, a ostatak novca utrošen je
dijasporu.
Pored posjete Dječijem domu Bjelave u Sarajevu, cilj putova- za potrebe Dječijeg doma Bjelave. Listu za nabavku neophonja su bile i posjete Staračkom domu u Travniku i Merhametu u dnih stvari su dobile od nadležnih u Domu, a obradovale su ih
Banja Luci, te jednom broju privatnih osoba, među kojima želimo i mašinom za pranje suđa. Djevojke su takođe predale u Dom i
spomenuti porodicu Demirović-Stjepanović čiju hendikepiranu 80 paketića sa artiklima za higijenu i igračkama koje su dobile od
zubnih ordinacija u Skövdeu. 
kćerku Anđelku stipendira BHSŽ već nekoliko godina.
U organizaciji agencije Mediteran, grupa naših članova je
posjetila Mostar i Blagaj gdje ih
je sa kulturnim, historijskim i
prirodnim ljepotama Mostara
i Blagaja upoznao vodič, Suad
Ljevo, direktor Autoprevoz BUS
D.D. Mostar.
Humanitarna pomoć se sastojala iz: medicinske opreme
(aparati za osobe koje imaju
problema sa sluhom, medicinski
madraci, pelene za nepokretne
osobe, kateteri i sl.), odjeće, obuće,
posteljine, peškira, školskog pribora, igračaka, i naravno novčane pomoći, a sakupljana je od
strane naših udruženja u Karlskroni, Mönsteråsu, Malmöu i
Helsingborgu.
Članovi Saveza žena tokom posjete Mostaru
12
List BH Saveza žena u Švedskoj
31 | žena
Proslava
bez granica
Nacionalni dan Švedske
svečano obilježen
u Helsingborgu
Piše: Selma BOROVAC
Till vänster: Firandet av Sveriges nationaldag i Helsingborg där framträdde
Doft från Bosnien och Sverige från kvinnoföreningen Kvinna 99 Värnamo (200606-06)
Till höger: Det tredje traditionella
mötet av Bosniska distriktet Skaraborg i
Varberg (2006-06-9/11)
Susreti u
Varbergu
postali tradicija
3. regionalni susreti
bh. distrikta Skaraborg
Sidan 12: Studie- och humanitärhjälps
resa till Bosnien och Hercegovina (200604-13/23)
Piše: Asima PAŠALIĆ
B
Dječija plesna grupa ”Miris Bosne i Švedske” iz Värnama
S
večano obilježavanje Nacionalnog
dana Švedske, privuklo je stanovnike
Helsingborga i brojne goste u jedan
od najljepših parkova Švedske, Fredriksdal
– muzej na otvorenom. Ranije tradicionalno slavlje, ove godine bilo je i internacionalno. Oko 0,000 posjetilaca je moglo uživati u programu koji su pripremili
Švedska i popularno nazvano – ostatak
svijeta..
U bogatom kulturno-umjetničkom programu, brojne useljeničke grupe su se predstavile plesom, muzikom, rukotvorinama i
neizbježno, gurmanskim specijalitetima.
Među 20-tak zastava viorila se i zastava Bosne i Hercegovine. Udruženje
Žena 2000 Helsingborg je predstavilo svoje
goste – Dječiju plesnu grupu Miris Bosne
i Švedske iz udruženja Žena 99 Värnamo.
Svojim lijepim plesovima: bosansko kolo,
moderni ples, romski ples, djevojčice su
izazvale burne ovacije među našim zemljacima i oduševljenje publike.
Internacionalni dio programa završen
je švedskom narodnom muzikom i
folklorom, kojeg su činili svi učesnici u
programu. Izvedene su švedske igre u
žena | 31
različitim nacionalnim nošnjama. Igru je
pratio orkestar sastavljen od internacionalnih muzičara. U tradicionalnom dijelu
programa učestvovali su Brasskvintett,
Konserthuskör i mnogi drugi.
Dan za sjećanje po mišljenju mnogih
prisutnih. 
osanskohercegovački distrikt Skaraborg je i ove godine, po treći put zaredom, organizovao regionalne susrete
svojih članova u poznatom turističkom i
rekreativnom centru Tidaholms sommargård, Gamla Köpstaden, smještenom na
obali mora, na nekih desetak kilometara od
Varberga.
Ovogodišnjim susretima, od 9. do .
juna, prisustvovalo je 40-tak članova i
druženje je proteklo u divnoj atmosferi na
zadovoljstvo svih prisutnih. Vremenske
prilike su bile idealne pa se činilo kao da
lijepo vrijeme želi dati svoj doprinos ovim
tradicionalnim susretima.
Članovi distrikta su diskutovali o novim
idejama i mogućnostima bolje saradnje
među udruženjima koja djeluju u sastavu
distrikta.
Svo vrijeme je bilo ispunjeno raznim
aktivnostima, i za mlade i one malo
starije, a sve je završavalo uz bosanske
specijalitete sa roštilja i nezaobilaznu
sevdalinku.
Samo se može poželjeti da ovakvih
susreta bude što više. 
Članovi bh. distrikta Skaraborg na susretu u Tidaholms sommargårdu, kraj Varberga
List BH Saveza žena u Švedskoj
13
Treći kongres
Svjetskog saveza dijaspore BiH
Senada Softic-Telalović – novi predsjednik, prof. dr. Milorad
Muratović i Zaim Pašić – potpredsjednici, a Faruk Tičić – sekretar
SSDBiH. Krovna organizacija bh. dijaspore znatno podmlađena.
U
periodu od 3. do 4. maja, u Sarajevu u hotelu Terme, održan je Treći
kongres Svjetskog saveza dijaspore
Bosne i Hercegovine (SSDBiH) u organizaciji Glavnog odbora SSDBiH (GO SSDBiH) i
suorganizaciji Danskog vijeća za izbjeglice
(DRC). Pokrovitelj Kongresa je bilo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
U radu Kongresa je učestvovalo 68 delegata – predstavnika bosanskohercegovačke
dijaspore iz 2 zemlje. Ispred nadležnih institucija u BiH, Kongresu su prisustvovali
predstavnici Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice i Ministarstva za civilne poslove
BiH, predstavnici Vlade Kantona Sarajevo,
kao i predstavnici nevladinih organizacija u
BiH. Kongres su medijski pratili predstavnici elektronskih i štampanih medija, tako
da je na zadovoljavajući način propraćen i
prezentiran široj bh. javnosti.
Subota, 13.05.2006.
K
ongres je otvorio predsjednik SSDBiH
Namik Alimajstorović. U svom poz-
dravnom govoru Alimajstorović je poželio
dobrodošlicu učesnicima i gostima Kongresa i ukratko predstavio SSDBiH i aktivnosti na kojima je angažovan. Potom su
se učesnicima Kongresa obratili Peter BasBacker, zamjenik Visokog predstavnika u
BiH; Mirsad Kebo, ministar za ljudska prava
i izbjeglice BiH; Safet Halilović, ministar za
civilne poslove BiH; Emir Turkušić, ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo;
Amira Kapetanović, ambasador BiH u Australiji, Mirko Pejanović, predsjednik nevladine organizacije Srpsko građansko vijeće
(SGV); Avdo Hebib, predsjednik Matice
iseljenika BiH; Merhunisa Zukić, predsjednica Saveza udruženja izbjeglih i raseljenih
lica BiH; predstavnik Danskog vijeća za
izbjeglice, savjetnik gradonačelnika grada
Linca, predstavnici ambasade Srbije i Crne
Gore, a pročitano je i pismo ambasadora
Holandije u BiH koji nije bio u mogućnosti
lično prisustvovati skupu.
Zamjenik Visokog predstavnika u BiH
Peter Bas-Backer je u svom obraćanju govo-
Rapport från 3:e kongressen av
Världsförbundet för
Bosnien och Hercegovinas Diaspora
Sarajevo, 13/14 maj 2006
rio o reformama i pozitivnim procesima
koje se u BiH provode, kao i potrebi nastavka
svih započetih aktivnosti koje, iako prilično
spore, vode napretku i razvoju države Bosne
i Hercegovine. Ukazao je na neophodnost da
se BiH i dijaspora okrenu ekonomskom razvoju i prilivu investicija u BiH gdje dijaspora
može odigrati vodeću ulogu. Naglasio je,
takođe, da dijaspora ima jedinstvenu poziciju
u uspostavljanju i jačanju komercijalnih veza
između BiH i svijeta.
Nakon toga Kongresu se obratio ministar
za ljudska prava i izbjeglice Mirsad Kebo koji
je u svom govoru naglasio da je nastupila
nova faza u razvoju odnosa između države
i dijaspore u kojima dijaspora postaje partner državnim institucijama na njenom evropskom putu, te pozvao dijasporu da se
uključi u stvaranje pozitivnog imidža Bosne
i Hercegovine u svijetu. Ministar Kebo je
upoznao predstavnike dijaspore sa inicijativom ovog ministarstva o osnivanju tijela
pri Vijeću ministara BiH i Parlamentu BiH u
koja bi bili uključeni i predstavnici dijaspore.
Istakao je da bi na ovaj način preko svojih
predstavnika dijaspora imala priliku da se
uključi u rješavanje pitanja i odbranu stavova
koje zastupa.
Ispred Ministartva civilnih poslova, Kongres je pozdravio ministar Halilović koji je u
svom obraćanju informirao Kongres o stepenu realizacije pitanja koja su u nadležnosti
ovog ministarstva, počev od pitanja dvojnog
državljanstva, dopunskog obrazovanja djece
u iseljeništvu, izdavanju udžbenika za dopunske škole, donošenju Zakona o visokom
obrazovanju i uopšte reformi visokog obrazovanja u BiH, a u sklopu toga i priznanju
diploma kao jednom od često isticanih
zahtjeva dijaspore.
U nastavku rada Kongresa razmatran
je i usvojen Izvještaj o radu SSDBiH, kao i
Izvještaj Nadzornog odbora u protekle dvije
godine. U ovom dijelu je razmatrana i Strategija razvoja SSDBiH, kao temeljni dokument
za djelovanje Svjetskog saveza u narednom
periodu.
Rad Kongresa je nastavljen u okviru četiri
okrugla stola: Mladi u dijaspori i BiH, Obrazovanje i kultura, Informisanje i sport i Humanitarne aktivnosti bh. udruženja. U okviru
okruglih stolova doneseni su zaključci na kojima će SSDBiH raditi u narednom periodu.
Obrazovanje i kultura
Bivši i novi predsjednik: Namik Alimajstorović i Senada Softić-Telalović
14
List BH Saveza žena u Švedskoj
U
radu ovog okruglog stola učestvovalo je
oko 60 učesnika među kojima su bili i
31 | žena
predstavnici Ministarstva civilnih poslova i
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Doneseni su brojni zaključci koji se odnose
na ove oblasti od kojih izdvajamo: stvaranje
uslova za dopunsko obrazovanje djece i
omladine u državama prijema sa posebnim
naglaskom na potrebu intenzivnijeg učenja
maternjeg jezika uz obezbjeđenje profesionalnog nastavnog kadra; stalni rad na
promociji kulturnog identiteta putem organizovanja raznih kulturnih manifestacija;
razvijanje kulturne saradnje sa nadležnim
institucijama kulture u BiH, i dr; podrška
reformama osnovnog, srednjeg i visokog
obrazovanja koje se provode u BiH itd.
Omladina u dijaspori i BiH
U
radu ovog okruglog stola pored predstavnika organizacija mladih iz dijaspore iz Švedske, Švicarske, Kanade, Holandije,
Italije, SR Njemačke, Turske, Slovenije i Velike Britanije učestvovali su i predstavnici
mladih iz Bosne i Hercegovine među kojima su bili: Dženana Ibrišević, predstavnica
Komisije za koordinaciju pitanja mladih u
Bosni i Hercegovini pri Vijeću ministara
BiH; Jan Zlatan Kulenović, predstavnik
Omladinske Informativne Agencije Bosne
i Hercegovine (OIA BiH); Asim Perendija,
predstavnik Danskog vijeća za izbjeglice,
kao i predstavnici omladinskih organizacija
iz Sarajeva, Prijedora, Foče, Trebinja i Bosanske Gradiške, i predstavnici Sektora za
iseljeništvo pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Dogovoreno je da se kod nadležnih institucija u BiH inicira osnivanje Agencije
za zapošljavanje mladih, osnivanje pozicije
predstavnika mladih iz dijaspore u okviru
Komisije za mlade pri Vijeću ministara BiH
i osnivanje radnog mjesta pri Ministarstvu
za ljudska prava i izbjeglice – Sektoru za
iseljeništvo, čiji bi glavni zadatak bio da se
isključivo bavi pitanjima i saradnjom sa mladima iz dijaspore.
Također je dogovoreno da će organizacije
mladih iz dijaspore u saradnji sa organizacijama mladih iz BiH u narednom periodu raditi
na: izradi web portala dijaspore; informiranju
o mogućnostima postdiplomskog stažiranja;
organiziranju studijskih posjeta; uključivanju
u aktivnosti oko održavanja Dana bh. dijaspore u Trebinju, Bosanskoj Gradišci, Banja
Luci; uključivanju u već pokrenute aktivnosti
DRC na otvaranju kampusa u Foči, kao i drugim projektima institucija i organizacija u
BiH i inozemstvu gdje postoji mogućnost
uključivanja mladih iz dijaspore.
Omladina u dijaspori i BiH
N
a ovom okruglom stolu doneseno je više
zaključaka čija je realizacija značajna
za razvijanje saradnje države i dijaspore,
žena | 31
Suad-Suda Ćupina (selektor karate bh. reprezentacije i najtrofejniji bh. selektor), Naida Ribić
(predstavnica Holandije), Vahida Mehinović (predstavnica BH Saveza žena) i
Amor Mašović (predsjednik Komisije za nestala lica u BiH)
kao i dijaspore međusobno. Zaključeno je
da je potrebno: u bh. medijima više pažnje
posvetiti informisanju o pravnim i statusnim pitanjima građana u BiH i dijaspori;
osigurati veću zastupljenost informacija o
aktivnostima bh. građana u inozemstvu;
uvesti tematske TV emisije o životu i radu
bh. građana u dijaspori i emitovati ih kontinuirano; uskladiti programe postojećih TV
emisija koje se prate putem satelita sa slobodnim vremenom bh. građana u inozemstvu, a
posebno dječije programe; insistirati na većoj
ažurnosti nadležnih ministarstava u BiH u
pružanju traženih informacija građanima i
bh. udruženjima u inozemstvu; nastaviti sa
organizovanjem sportskih susreta građana i
klubova BiH u svijetu, jer se održavanje SPa dijaspore BiH u malom fudbalu u organizaciji SSDBiH pokazalo kao odličan primjer
uspješnog okupljanja, druženja i uvezivanje
bh. dijaspore; SSDBiH će predložiti odigravanje prijateljske utakmice između reprezentacije bh. dijaspore i reprezentacije BiH u
malom fudbalu. Sav prihod sa ove utakmice
išao bi u humanitarne svrhe.
Humanitarne aktivnosti
N
akon rasprave na kojoj su definisani
najčešći problemi u ovim aktivnostima
doneseni su zaključci da se: nastavi saradnja članica SSDBiH i NTV Hayat u okviru
emisije Srcem za BiH; traži od Javnog servisa
BHTV da ponovo u program uvrsti emisije
humanitarnog sadržaja namijenjenog dijaspori BiH; da se u okviru SSDBiH osnuje
Odbor za humanitarne aktivnosti sa ciljem
većeg uključivanja bh. građana iz inozemstva
u ove aktivnosti, unaprijedi saradnja između
SSDBiH-Odbora za humanitarne aktivnosti i
nevladinih humanitarnih organizacija idr.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Nedjelja, 14.05.2006.
D
rugog dana Kongresa, u prvom dijelu su
razmatrani i usvojeni Zaključci Okruglih stolova i zaključci na prijedlog platforme
razvoja SSDBiH Pravci daljeg razvoja SSDBiH.
Predloženo je da se prezentirani dokument
dopuni usvojenim prijedlozima i napravi
konačna verzija buduće strategije SSDBiH, a
koja ce biti prezentirana na prvom sastanku
GO SSDBiH.
Novo rukovodstvo SSDBiH
U
drugom dijelu Kongresa, izvršeno je
razrješenje dosadašnjih i izbor novih
organa Svjetskog saveza dijaspore BiH. Nakon izbora Glavnog odbora Svjetskog saveza
dijaspore BiH, za novog predsjednika SSDBiH izabrana je Senada Softić-Telalović
iz Australije, za potpredsjednike Milorad
Muratović iz SCG i Zaim Pašić iz Velike
Britanije, a za sekretara SSDBiH Faruk Tičić
iz Velike Britanije. Sjedište Svjetskog saveza
dijaspore BiH i dalje ostaje u Londonu u Velikoj Britaniji.
Novoizabrani članovi Glavnog odbora
su: Admira Fazlić (Holandija), Medaga Hodžić (Italija), Emina Zejnić (Slovenija), Haris Halilović (Njemačka), Hajrudin Isović
(Njemačka), Kemal Baysak (Turska), Rusmir
Trokić (Belgija), Hamdija Malić (Hrvatska),
Hilko Bjelak (Austrija), Rizvan Halilović
(Makedonija), Nesib Karišik (Švedska), Refka Kovač (Norveška), Ismet Majdančić
(Švicarska), Namik Alimajstorović (Velika
Britanija), Kelima Dautović (Velika Britanija),
Anes Cerić (Velika Britanija), Sejad Suljić (Luksemburg), Ivan Butina (Italija) – predstavnik
mladih u SSDBiH i Ivana Delić (Njemačka)
– predstavnik mladih u SSDBiH. 
15
ZDRAVLJE
Hälsa: Den normala menscykeln och
dysfunktionella blödningar
Normalan menstrualni ciklus i
disfunkcionalna krvarenja
Disfunkcionalna krvarenja
Piše: doc. dr. Ermina ILJAZOVIĆ (Sumejja)
O
d prvog plača i uzdaha na rođenju
do posljednjeg otkucaja u smiraj
života, životni ciklus se odvija po
suptilno balansiranim izmjenama hormona, enzimatskim i elektrolitskim aktivnostima, jasnim odrednicama metabolizma,
i, svakako, jedinstvenim genskim zapisom,
koji određuju rast, razvoj i život u cjelini.
Svako životno doba ima svoje specifičnosti,
a izmjene koje se dešavaju u tijelu, okom
nevidljive, daju očigledne psihofizičke
promjene od novorođenčeta/dojenčeta,
malog djeteta, tinejdžerske i rane adolescentne dobi, do srednje i starije životne
dobi. Ovakva dešavanja su zajednička odlika života, bez obzira na spolnu i rasnu
pripadnost. Ono što nas razlikuje jeste
začećem određen spol i aktivnost spolnih
hormona koji determinišu razvoj muških
odnosno ženskih psihofizičkih karakteristika.
Vrlo često, čak i u razgovoru laika u pogledu medicine, može se čuti izraz ”biološki
sat”. Terminološki jednostavan, značenjem
vrlo bogat izraz, označava da određeni period u životu, prije svega životu žene, ima
svoj početak i kraj, na koji se uglavnom
ne može uticati. ”Biološki sat” otkucava
vrijeme reproduktivnog doba u životu
žene, odnosno prirodnog ritma izmjene
hormona i ciklusa plodnosti. Sazrijevanje
i početak reproduktivne dobi obilježava
menarha, odnosno prvo ciklično krvarenje
koje se uobičajeno javlja kod djevojčica u
dobi od 2 do 3 godina, s individualno uslovljenim varijacijama od  do 4 godina.
Od tog trenutka pa do menopauze, vremena kada ciklična krvarenja prestaju a reproduktivna dob završava, svakih 28 dana
(dozvoljene varijacije od 26 do 30 dana) javlja se menstruacija – krvarenje kao vidljiv
znak smjene hormona u tijelu.
Menstruacija nastaje kao posljedica
ljuštenja endometrija – sluznice uterusa
– materice, i ujedno je u najvećem broju
16
ju i nastupa faza menstruacije – ljuštenja
endometrija. Stepen i intenzitet ljuštenja je
individualan, a u prosjeku traje 4-6 dana.
Regeneracija i novi ciklus započinju iz
uskog bazalnog sloja endometrija koji ostaje intaktan tokom ljuštenja.
B
slučajeva znak da nije došlo do oplodnje jajne ćelije i posljedične trudnoće.
Pored ove očigledne smjene hormona,
sredinom jednog ciklusa desi se i druga,
striktno određena i vrlo bitna za planiranje
buduće trudnoće. Naime, periodični ciklus žene sastoji se iz, uslovno rečeno, tri
faze određene lučenjem specifičnih hormona. Prva ili tzv. proliferativna faza traje
oko 2 sedmice i u fiziološkim granicama
može varirati od 0 do 20 dana (ovisno
od uobičajene dužine ciklusa 26-30 dana).
Pod uticajem je rast-stimulirajućeg hormona estrogena koji utiče na rast – proliferaciju žlijezda endometrija (sluznice),
pripremajući je za moguću trudnoću, pa je
endometrij u ovoj fazi najdeblji. Tokom ove
faze, u jajniku dolazi do rasta folikula i sazrijevanja jajne ćelije koji sredinom ciklusa,
tj. na kraju proliferativne faze prsne, što se
označava kao ovulacija.
Druga faza tzv. sekretorna, nastupa odmah nakon ovulacije, a traje u većini ciklusa
4 dana. Karakterizira je rast i razvoj žutog
tijela (corpus luteum) u jajniku. Ova privremena endokrina žlijezda, pod uticajem
luteinizirajućeg hormona (LH) iz prednjeg
režnja hipofize, luči hormon progesteron,
koji dovodi do sekretornih promjena u
prethodno proliferisanim žlijezdama endometrija. Ovakav endometrij je spreman
da prihvati nidaciju – ugnježdenje moguće
oplođene jajne ćelije, odnosno spreman je
za trudnoću. Žuto tijelo ovisi o sekreciji LH
iz hipofize, ali povećan nivo progesterona
inhibira sekreciju LH. Bez kontinuiranog
stimulusa od LH, žuto tijelo se ne može
održati i 3-4 dana nakon ovulacije dolazi do njegove regresije u afunkcionalnu
formu bijelog tijela (corpus albicans).
Kada jednom žuto tijelo regredira,
sekrecija i estrogena i progesterona pada.
Bez hormona mukoza materice, odnosno
endometrij kotabira mali krvni sudovi nabreknu i prsnu, a glatki mišići se kontrahuList BH Saveza žena u Švedskoj
rojna su stanja koja mogu da dovedu do poremećaja u normalnom
periodičnom ciklusu kod žena. Značajan
broj čine disfunkcionalna uterina krvarenja. Disfunkcionalna uterina krvarenja
su abnormalna krvarenja koja nisu izazvana prisustvom tumora, infekcije ili
trudnoće, a najčešće se javljaju kod žena na
početku i/ili na kraju njihovog reproduktivnog života. Gotovo polovina slučajeva
se javlja kod žena u dobi preko 45 godina, a
svega /5 kod mladih žena prije dvadesete
godine. Dijagnoza disfunkcionalnog krvarenja nije uvijek jednostavna, a postavlja
se samo kada su eliminisani drugi mogući
uzroci krvarenja.
U najvećem broju slučajeva, disfunkcionalno krvarenje nastaje kao posljedica
poremećaja balansa hormona, estrogena,
i progesterona. Rast i bujanje endometrija
se odvija pod uticajem estrogena i to jedan
određen vremenski period u toku ciklusa.
Kada se iz nekog razloga djelovanje estrogena produži, ili kada nedostaje adekvatno
lučenje progesterona, endometrijum nastavlja da raste sve dok ne preraste svoju
normalnu krvnu opskrbu. Tada se javlja
dugo, abnormalno uterino krvarenje, koje,
ukoliko je jako obimno ili često, može izazvati anemiju. Ovakva stanja mogu biti
rezultat a) perzistentnog folikula koje kontinuirano luči estrogen; b) ponavljanih anovulatornih ciklusa s kratkotrajnim prisustvom folikula kao kod policističnih jajnika;
c) neadekvatnog razvoja žutog tijela koje
obezbjeđuje progesteron; d) egzogeno unesenog estrogena – npr. kod terapije raka
dojke; e) prisustva hormon aktivnih tumora
jajnika.
Morfološke promjene koje se javljaju
na endometriju kao posljedica povišenog
nivoa estrogena označavaju se kao hiperplazije. Mogu biti proste ili simplex i predstavljaju dobroćudna stanja s umnoženim
žlijezdama endometrija više nego uobičajeno, koja se relativno lahko liječe ukoliko se pacijentica javi na vrijeme. Teža
forma hiperplazije je složena ili complex
hiperplazija i predstavlja prekancerozu,
odnosno stanje koje, ukoliko se ne tretira,
31 | žena
Hälsa: Kvinnor håller vikten
utan cigaretter
Žene održe liniju i
bez cigareta
A
ko se kao i većina žena plašiš da ćeš
prestankom pušenja dobiti u kilaži,
ne trebaš se više brinuti. Jedno novo
veliko istraživanje pokazuje da žene koje
odbace cigarete nisu teže od žena koje nisu
nikada pušile. Takođe, bivšim pušačima
razmjena materija u organizmu opada za
oko 0 posto nakon prestanka unošenja
nikotina u organizam.
Da žene u prosjeku ne dobijaju u težini
vjerovatno utiče to što imaju veću želju i
energiju za kretanje i zdrav život nakon
prestanka pušenja.
Za muškarce koji su ranije pušili preko
30 cigareta na dan je u prosjeku 5 puta
veći rizik da će se previše udebljati nego
za one koji nisu nikada pušili, pokazuje
istraživanje.
Izvor: International Journal of Obesity 
dovodi do nastanka adenocarcinoma endometrija, tj. malignog tumora porijekla
žlijezda.
Disfunkcionalno uterino krvarenje
nije preventabilan poremećaj. Brojni su
simptomi koji mogu ukazati da postoje
određena odstupanja od uobičajenih
cikličnih perioda. Svakako da svako
životno doba nosi određene karakteristike
i ima svoju specifičnu težinu. Čak i blijeda,
diskretna krvarenja kod djevojčica u dobi
ispod  godina treba da pobude pažnju,
jer mogu biti znak prijevremenog puberteta ili postojanja hormon aktivnih tumora jajnika. Oskudna ili teška krvarenja
žena u menopauzi i senijumu mogu biti
alarmantan signal postojanja malignog
tumora endometrija. Krvarenja mogu biti
izmijenjena po vremenu, dužini trajanja, ili
intenzitetu.
Menorrhagia – menoragija ili hipermenoreja je deskriptivni termin za abnormalno duge, obimne periode koji se po
vremenu javljanja javljaju regularno, traju
duže od 7 dana, sa značajnim gubitkom
krvi i vidljivim krvnim ugrušcima. Menoragija može i ne mora biti simptom nekog
težeg poremećaja, jer može nastati zbog
različitih infekcija, endometrijalnih polipa,
endometrioze, poremećaja koagulacije,
nekih težih hroničnih sistemskih oboljenja
žena | 31
kao što je sistemski lupus, oboljenja jetre,
bubrega, ili poremećaja funkcije štitne
žlijezde.
Metroragija predstavlja krvarenje koje
se javlja između uobičajenih ciklusa. Krvarenje je obimno, iregularno i posljedica je
poremećenog ritma i odnosa hormona.
Između regularnih ciklusa, odnosno sredinom ciklusa, moguće je pojavljivanje mrljastog, svijetlog, oskudnog krvarenja, koje
predstavlja normalno stanje, a javlja se kao
posljedica prsnuća folikula odnosno ovulacije.
Polimenoreja je stanje čestih ciklusa,
koji se javljaju svakih 2 dan, ali bez pojave
ovulacije. Rezultat je hormonalne insuficijencije i disbalansa.
Dijagnoza i terapija disfunkcionalnog
krvarenja počinje pravovremenim javljanjem ginekologu, detaljnom anamnezom
o mogućim postojećim drugim bolestima, karakteristikama ciklusa do pojave
poremećaja, te potrebnom kliničkolaboratorijskom dijagnostikom (klinički
pregled, kolposkopija, ultrazvuk, biohemijski nalazi, kiretaža ili biopsija).
Odgovor na tretman je izrazito individualan i ne uvijek predvidiv. Ishod u
značajnoj mjeri ovisi od dobi žene, njenog
općeg stanja i, svakako, etiologije samog
poremećaja. 
List BH Saveza žena u Švedskoj
17
Hälsonyheter
Yoga protiv
smetnji u ishrani
Yoga i pilates
pružaju veće tjelesno
zadovoljstvo i svjesnost
što može pomoći
protiv smetnji
u ishrani.
T
reninzi poput yoge i pilates mogu biti
od pomoći ženama koje pate od smetnji u ishrani. To takođe može smanjiti
opasnost da se smetnje u ishrani pojave, pokazuje jedno istraživanje.
Naučnici koji stoje iza tih istraživanja
tvrde npr. da yoga i pilates povećavaju zadovoljstvo praktikanata i dokazuju im da su
tijelo i duša duboko povezani.
Izvor: Psychology of Women Quarterly
Noćni rad
rizik za
trudnice
Jutarnji šećerni šok
M
nogi jedu voćne pahuljice uvjereni
da je to koristan doručak. Pri jednoj
kontroli se pokazalo da je sadržaj šećera
znatno veći od naznačenog na pakovanju,
a neke vrste sadrže i do trećine šećera. Čak
su i poznati proizvodi imali previše šećera,
uz neke izuzetke.
Za džus (juice) se misli da sadrži mnogo
toga korisnog i zdravog. Istina je da su jednako slatki kao i gazirani sokovi.
Naviknite se pri kupovini dobro pogledati
pakovanje, posebno sadržaj šećera (ugljikohidrata/kolhydrater).
Izvor: Svenska Dagbladet
Žene piju više od muškaraca – tokom utrke
Ž
enski trkači češće gase žeđ od muških.
To su zaključili istraživači sa University of Cape Town nakon analize uzimanja
tečnosti 7 trkača koji su učestvovali na
jednom maratonu u Houstonu.
Pokazalo se da su i žene i muškarci popili
skoro istu količinu tečnosti (22,3 čaše prema 22,9) tokom trke. U odnosu na njihovu
tjelesnu težinu (žene 62,4 kg, muškarci 80,7
kg), žene su pile mnogo više od muškaraca.
Žene su, takođe, manje izgubile u težini
tokom trke nego muškarci (0,62 kg prema
,68 kg).
Istraživači smatraju da to može biti objašnjenje zašto su žene u znatno većem obimu
izložene hiponatremiji, jednoj vrsti nedostatka soli, tokom maratona.
Zašto žene piju više od muškaraca tokom maratona je, međutim, i dalje misterija
za istraživače.
Izvor: Clinical Journal of Sport
Ž
ene koje rade noću su izložene skoro
duplo većoj opasnosti od spontanog
pobačaja od onih koje rade danju.
To pokazuje istraživanje rađeno na Aarhus Universitet. Istraživanje obuhvata preko
40,000 žena od kojih je 8,000 radilo u
smjenama. Ustanovljen je porast spontanih
pobačaja u kasnoj trudnoći i rizik dobijanja
mrtvorođenčeta.
Izvor: Helsingborgs Dagblad
18
List BH Saveza žena u Švedskoj
31 | žena
Oxytocin se
može koristiti
protiv stidljivosti
H
ormon oxytocin može i više nego što
štiti srce. Isti unaprjeđuje socijalne
odnose povećanjem povjerenja i reducira
stidljivost.
Istraživači upravo rade na hormonalnom spreju koji, pored toga, može pomoći
i osobama sa socijalnim fobijama.
Izvor: Nature
UV-zrake
uzrokuju ovisnost
Grli se
za zdravije srce
P
ravi zagrljaj uvijek prija, a sad istraživači
kažu i da štiti srce – a to ide više u prilog
ženama nego muškarcima.
Jedna studija sa University of Carolina
pokazuje da zagrljaj povećava količinu
oxytocina (hormon koji, između ostalog,
unaprjeđuje osjećaj međusobne povezanosti i koji se npr. oslobađa pri orgazmu).
Isti uzrokuje spuštanje krvnog pritiska što
smanjuje opasnost od srčanog udara, ako je
osoba u rizičnoj zoni.
Žene doživljavaju veće, grljenjem uzrokovano, spuštanje krvnog pritiska nego
muškarci i efekat je veći ako se grli neko ko
se puno voli.
Izvor: Psychosomatic Medicine
D
ok se ljeti izležavate na suncu, razmislite
da li ste postali ovisni o toplim zrakama.
Američki ekspert za ovisnost Richard
Wagner tvrdi da se vrlo jednostavno može
postati ovisnim od sunčanja i UV-zraka.
Wagner je intervjuisao jednu veću grupu
ljubitelja sunca i pokazalo se da je cijelih 53%
ovisno o suncu. Oni bi, između ostalog, izlazili vani da se sunčaju, iako su sebi već obećali
da se neće pržiti aktuelnog dana.
Izvor: Archives of Dermatology 
KULTURA
Du finner den svenska texten på sidan 22
Svijest o bosanskom jeziku
Iz predavanja prof. dr. Elbise Ustamujić,
dekana Fakulteta humanističkih nauka
Univerziteta ”Džemal Bijedić” u Mostaru
B
osanski jezik, zajedno sa ostalim srednjojužnoslavenskim jezicima, dijeleći zajedničku sudbinu porijekla,
vremena migracija, prostornih političkih
državnih autonomija, od prvih (za)pisanih
slavenskih riječi i prvih svjedočanstava
slavenskog duha, još od srednjovjekovlja –
kada se na balkanskim prostorima počinju
stvarati prve političko-administrativnopravne državne tvorevine – započinje kretanje vlastitom stazom jezičke (r)evolucije,
ne isključujući se nikad iz okvira širih i
zajedničkih južnoslavenskih jezičkih turbulencija – koje oplemenjuju i zahvaćaju taj
balkanski prostor – ali je čuvajući vjerno,
upravo na temeljima vjerske specifičnosti
njegovih nosilaca i političke samosvojnosti
zemlje Bosne.
Materijalna svjedočanstva razvoja bosanskog jezika pratimo od prvih spomenika
slavenske pismenosti s kraja X i početka
XI stoljeća, paralelno s drugim zemljama
srednjojužnoslavenskoga govornog područja. To su crkveni rukopisi, natpisi na
kamenu, zapisi na marginama rukopisa,
krajišnička pisma i franjevačka književnost.
Kodeksi, crkveni rukopisi na staroslavenskom jeziku bosanske redakcije, ispisani su
glagoljicom, pretežnim pismom bosanske
crkve, a najstariji su iz XII stoljeća.
Bosansku posebnost predstavlja upotreba slavenskih pisama u modificiranoj
formi, pa razlikujemo bosansku poluoblu glagoljicu, kao poseban bosanski tip
glagoljice između oble – istočne i zapadne
– uglaste. Tako se razlikuju i pojedina
slova bosanske ćirilice i bosančice od staroslavenskih znakova, te srpske i bugarske
ćirilice. U ćirilske spomenike uvrštena
je specifična bosansko-humska epigrafi-
ka – natpisi na građevinama, kao što je
Humačka ploča (pisana s kraja X ili početka
XI st.) te natpisi na kamenu nadgrobnih spomenika – stećaka, što predstavlja
originalnu umjetnost jedinstvene ljepote
koja svojom literarnošću i lingvističkim
značajem prevazilazi prostor nastanka pa
je kao takva od izvanrednog značaja za
južnoslavensku kulturu i nauku. Bosanska
ćirilica – bosančica razvijala se u dvjema
formama: ustav, ustavno pismo zvaničnih
dokumenata bosansko-humskih vladara
i plemstva, a kasnije i kancelarija Bosanskog pašaluka, te kurzivna bosančica,
koja je prilagođena potrebama brzopisa,
tzv. rukopisna bosančica. Ona se razvijala opet u dvama tipovima: samostanska
(franjevačka) bosančica i begovsko pismo
(begovica), kojom su pisale i Bošnjakinje,
pa je nazvana i ženskim pismom. Tom
brzopisnom bosančicom na živom narodnom jeziku ispisane su mnoge stranice epistolarne književnosti bošnjačkih
krajišnika, poznata kao krajišnička pisma
(…).
Takvo će se stanje, započeto još u
srednjovjekovlju, sačuvati i u periodu osmanlijskoga stolovanja Balkanom, kada
je Bosni uistinu pripadala važna uloga,
kako političko-vojne oblasti – krajine,
tako i vjerske kulturno-duhovne sredine –
naročito za islamizirano stanovništvo, koje
je, po primanju islama, i dalje ostajalo vjerno svojoj kulturnoj i nacionalnoj prošlosti
Stećak s natpisom, Mesići kod Rogatice
Izvor: Bihalji-Merin, Oto and Benac, Alojz: Bogomil Sculpture. (Essays by Oto Bihalji-Merin and Alojz Benac; Photograps by Tošo Dabac). New York: Harcourt, Brace & World, 1963., s. xxviii
20
List BH Saveza žena u Švedskoj
31 | žena
Bosanski jezik u Švedskoj
P
ošto je na Skupštini BH Saveza žena
nekoliko delegata izjavilo da jedan broj
komuna u Švedskoj ne priznaje bosanski
kao zvanični jezik i da bi mi kao Savez trebali
reagovati, Vahida Mehinović, predsjednica
Saveza, je kontaktirala dr. Izeta Muratspahića
koji radi kao slavista na Uppsala univerzitetu.
Ovdje je Muratspahićev odgovor:
Poštovana Vahida!
Izvinjavam se što Vam se javljam s malim
zakašnjenjem. Mislim da je sasvim u redu
da se sve naše organizacije, pa i Vaša, brinu
o našem jeziku i njegovom statusu i ovdje i
u domovini jer svugdje postoje snage koje
ga žele izbrisati s liste zvaničnih jezika. Ono
što sam rekao u intervjuu je sasvim tačno i u
Švedskoj je bosanski jezik priznat. Međutim,
još uvijek postoje neke komune, tumači,
škole i biblioteke koje iz različitih razloga
imaju svoja tumačenja.
Jedni to rade što im je lakše, drugi što ne
znaju, a treći pod uticajem nekih lobija.
Razlog mog ”sporog” odgovora je i taj što
sam u međuvremenu želio pribaviti mišljenje
i jednog od najkompetentnijih švedskih
poznavalaca naših jezika, kako bih Vam dao
što bolji i kompletniji odgovor. Njegov odgovor je isti kao i moj i ja Vam ga citiram u
cjelini:
”Hej Izet! Om det rör skolärenden så
tycker jag att det borde vara Skolverket som
i första hand borde kontaktas. Men då måste
de i så fall ha konkreta exempel på kommuner där detta hänt. Samma gäller tolkar och
översättare. Hon måste ha konkreta exempel
på vilka kommuner det rör sig om etc. En sak
som kunde vara intressant i sammanhanget
är att ställa en förfrågan till diskrimineringsombudsmannen om detta är att anse som
diskriminering. Hon skulle också skriva till
Kommunförbundet och be en förklaring till
att det finns olika praxis i olika kommuner
vad gäller bosniskan.”1
Mislim da nema potrebe da Vam prevodim ovaj odgovor koji je na švedskom i da
je dovoljna uputa šta Vam je raditi i kome se
obratiti. Naravno, uvijek treba imati konkretne
fakte gdje, kada i u kojoj situaciji se to desilo.
Srdačni pozdravi,
Izet Muratspahić (2006-04-11)
(što se s islamom uspješno, i dodatno!,
stabilizira, ali i usložnjava), i u kojoj je od
krucijalne važnosti pripala i sama jezička
identifikacija vlastitosti, što je uopće davala temelje za historijsku vezu s kulturnom
i nacionalnom samobitnošću. U tom periodu vladanja Bosnom, pod utjecajem
političke, vjerske i duhovne klime, šire se
žena | 31
N
akon toga se Savez žena obratio instanci koja se zove Svenska Kommunförbundet sa molbom da ne neki način
zvanično obavijeste sve komune o tome da
je bosanski jezik priznat kao zvanični jezik i da
je to maternji jezik većine Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Švedskoj, a sve u cilju bolje
komunikacije i izbjegavanja eventualnih nesporazuma i problema koji nastaju prilikom
kontakata između osoba koje dolaze iz BiH
i osoba koje su zaposlene u komunama prilikom prevođenja i angažovanja prevodilaca
za bosanski jezik. Pismo je upućeno na ime
predsjednika koji se zove Ilmar Reepalu.
Poslije nekoliko sedmica smo dobili odgovor:
Bästa Vahida!
Tack för ditt mail med rubriken Bosniska är
ett officiellt språk.
Jag har lämnat över det till Sveriges Kommuner och Landstings socialberedning för
handläggning.
Vänliga hälsningar
Ilmar Reepalu
Ordförande
Svenska Kommunförbundet (2006-05-12)2
____________
1
”Zdravo Izete! Ako se radi o školskom slučaju,
onda mislim da treba u prvom redu kontaktirati
Zavod za školstvo (Skolverket). Ali tada oni moraju
imati konkretne primjere komuna gdje se to desilo.
Isto važi za tumače i prevodioce. Ona mora imati
konkretne primjere o kojim komunama se radi itd.
Jedna stvar koja bi trebala biti interesantna u vezi s
ovim je postaviti pitanje sudskom povjereniku za diskriminaciju (diskrimineringsombudsmannen) ako se
to smatra diskriminacijom. Ona bi, takođe, trebala
pisati Savezu komuna (Kommunförbundet) i zatražiti
objašnjenje jer postoje različite prakse u raznim komunama što se tiče bosanskog.”
2
“Poštovana Vahida! Hvala za Vaš mail pod
naslovom Bosanski je službeni jezik. Predao sam ga
u postupak u Sveriges Kommuner och Landstings
socialberedning. Srdačni pozdravi,
Ilmar Reepalu, predsjednik, Švedski Savez komuna (Svenska Kommunförbundet)”
BH Savez žena čeka zvanični odgovor o
čemu ćemo naše čitaoce obavijestiti u
narednom broju lista Žena i preko naše
stranice na internetu. 
orijentalni jezici i orijentalna kultura.
U XVI i XVII stoljeću Bošnjaci, školovani
u islamskom svijetu, pišu književna, vjerska, naučna i filozofska djela. Iako se služe
nematerinskim jezicima, ti učenjaci, filozofi i književnici s ponosom ističu vezu sa
svojim porijeklom pridodajući vlastitom
imenu i pseudonim, etnonim Mostari,
List BH Saveza žena u Švedskoj
Bosnevi, Bosnali, Saraji, Bošnjak, Pruščak
i sl.
Usporedo sa ovim tokom, koji će u poetsko-duhovnom i civilizacijskom smislu
obogatiti bosanskohercegovački prostor,
traje i neraskidivi i neizostavni dio vlastite
bosanske tradicije na materinskom bosanskom jeziku, što će ostaviti posebnog traga
u usmenom stvaralaštvu – najljepšem i
najuspjelijem na srednjojužnoslavenskom
tlu, u suptilnoj izražajnosti sevdalinke i
bošnjačke balade. Još je jedna bošnjačka
specifičnost: alhamijado literatura – simbiozni kulturni produkt na bosanskom
jeziku pisan arebicom, fonetskim potrebama prilagođenog arapskog pisma. (…)
Nestajanje i povlačenje turske prevlasti
s Balkana i utjecaj evropskih nacionalnih
strujanja ostavili su traga na kulturno-nacionalni identitet Bošnjaka i specifičan status
zemlje Bosne. U procese jezičke standardizacije i razvoja pravopisne norme, Bosna i
Hercegovina uključila se ravnopravno sa
Srbijom i Hrvatskom, prihvatajući Vukov
novoštokavski model standardnog jezika
bez posebnog otpora budući da je bio blizak
matičnom idiomu kojim se govorilo u Bosni
i Hercegovini i na kojem je postojala vlastita
književna tradicija visokih umjetničkih dometa: epigrafika, franjevačka književnost,
alhamijado tradicija, epistolarna krajišnička
pisma, dok je posebno mjesto i značaj pripao usmenoj književnosti, koja je odigrala i
najznačajniju ulogu u procesu standardizacije jezika na srednjojužnoslavenskom idiomu putem novoštokavske folklorne koine.
U Bosni je zato lahko prihvaćen i fonetski
pravopis, jer je i on dio tradicije, prema kojem su štampani prvi listovi i knjige Vilajetske štamparije u Sarajevu (866.).
Tako će se izvjesno vrijeme, za austrougarske vladavine, u godinama preorijentacije i evropeizacije u svim segmentima
društva, promovirati i ozvaničiti ime bosanskog jezika, sistemski raditi na standardizaciji, čiji će rezultat biti i udžbenik
Gramatika bosanskoga jezika (890.), čime
će se čuvati vlastito jezičko naslijeđe.
Međutim, tom procesu nisu išle na ruku
nacionalno-političke prilike, nacionalizacija bosanskih katolika, Hrvata i bosanskih pravoslavaca, Srba, te čvršće kulturne
veze sa Zagrebom i Beogradom, naročito
s početka XX stoljeća, pa do njegovih 60tih godina, kada je na sceni bila izražena, a
poslije Prvog svjetskog rata, i politički realizirana ideja o jugoslavenskom zajedništvu,
što će ozvaničiti prestanak postojanja i definitivno dokinuti status bosanskog jezika.
Uspostavljena vladavina Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca potpuno marginalizira,
u društveno-političkom smislu, Bosnu i
Hercegovinu, pa su tu sudbinu podijelili 
21
Medvetandet om det
bosniska språket
 i jezik i ukupna bosanskohercegovačka kul-
tura, da bi tek poslije 945. godine ova zemlja dobila status državnosti kao federalna
jedinica savezne države ravnopravnih naroda, ali s neriješenim nacionalnim pitanjem
bosanskih muslimana.
Status srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog nije se mijenjao u novoj državi, ali su
Novosadskim dogovorom (954.) učvršćena
dva lingvistička centra – Beograd i Zagreb.
Kako svijest o maternjem, bosanskom
jeziku nikad nije bila izbrisana, baš kao
što nije bila narušena svijest o vlastitoj
duhovnoj i nacionalnoj samobitnosti muslimana, a što će biti snažno objelodanjeno
u pravom jezičko-kulturološkom potresu
koji se desio 966. godine pojavom romana Meše Selimovića Derviš i smrt, nazvanim prvim muslimanskim romanom, te
izlaskom stihozbirke Mehmedalije Maka
Dizdara Kameni spavač. (…)
Pojava prestižnih književnih djela s
pravom su pokrenula i druga pitanja, pa
Muhamed Filipović piše filozofski esej
Bosanski duh u književnosti – šta je to?,
a Midhat Begić, evidentirajući problem
i elaborirajući položaj muslimanskog
pisca, objavljuje tekst Muslimanski pisci
na raskršću, dok književnik Alija Isaković
objavljuje antologiju stare muslimanske
književnosti Biserje. Svi ovi potresni procesi preklapaju se sa konačnim dobiva-njem
prava na status naroda pod nacionalnim
imenom Musliman. Otada će se otvoreno
početi govoriti o vlastitom muslimanskom književnom naslijeđu i specifičnom
bosanskohercegovačkom književnom izrazu.
S obzirom na to da se od 70-tih godina XX stoljeća počinje dovoditi u pitanje
zajednički naziv za jezik Srba, Hrvata,
Muslimana i Crnogoraca – srpskohrvatski/
hrvatskosrpski jezik, osporavan s hrvatske
strane, lingvisti u Bosni i Hercegovini
blizu su stava o prihvatanju postojanja ne
dviju već četiriju varijanata jednog jezika
srednjojužnoslavenskog idioma koje su se
razvijale u različitim sociokulturnim sredinama.
Diskusije oko naziva bosanski jezik još
se uvijek nisu smirile. Tu činjenicu teško
prihvaćaju i srpska i hrvatska lingvistička
javnost, uveliko opterećena političkom,
odnosno nacionalističkom prismotrom.
Naziv bosanski jezik u historijskim dokumentima kontinuirano je potvrđivan od
srednjevjekovlja, baš kao što nacionalno ime
Bošnjak pratimo od najstarijih vremena, a
iza tih naziva stoji sasvim konkretan narod
sa svojim jezikom, historijom, kulturnim
naslijeđem i duhovnim svojstvima koji mu
obezbjeđuju vlastitu samobitnost. 
22
Från föreläsningar av prof. dr. Elbisa Ustamujić,
dekanus på Humanistiska fakulteten
vid Universitetet ”Džemal Bijedić” i Mostar
B
osniska språket, tillsammans med de
andra mellansydslaviska språken, delade gemensamma ödet av ursprung,
migrationstid och territoriella politiska
statsautonomier, från de första (ner)skrivna
slaviska orden och de första bevisen av
slavisk anda, alltsedan medeltiden – när
de första politisk-administrativ-juridiska
statsskapelserna började inrättas – rör sig
på sin egen bana av språk- (r)evolution, aldrig uteslutande sig ifrån ramar av bredare
och gemensamma sydslaviska språkturbulenser – vilka förädlar och griper tag i detta
balkanska område – men troget bevakande,
just på grunder av religiösa säregenheter
av dess bärare och politiska identiteten av
landet Bosnien.
Materiella bevis av bosniska språkets
utveckling kan följas från de första min-
nesmärkena av slavisk läs- och skrivkunnighet ifrån slutet av 900 och början av 000talet, parallellt med de andra länderna av
mellansydslaviska språkområdet. Detta är
kyrkomanuskript, steninskrifter, beteckningar på manuskripts marginaler, krajišnička
(gränsvakternas) brev och franciskanernas
litteratur. Kodexar, kyrkomanuskript på
gammalslaviska språket av bosnisk redaktion, är skrivna med glagoljica (Glagolitic
skrift), det härskande alfabetet av bosniska
kyrkan, och de äldsta är från 00-talet.
Bosniska särprägeln representeras med
användningen av slaviska alfabeten i en
modifierad form, så att man skiljer bosniska
halvrundade glagoljican som en särpräglad
bosnisk typ av glagoljica bland den rundade
– östliga och västliga – den kantige. Så även
skiljs särskilda bokstäver av det bosniska
Humačka plattan (plattan från Humac, slutet av 900 eller början av 1000-talet)
Källa: The Written Word in Bosnia and Herzegovina from Earliest Times up to 1918. Sarajevo: Veselin Masleša, 1982., s. 79
List BH Saveza žena u Švedskoj
31 | žena
Bosniska språket i Sverige
V
id Kvinnoriksförbundets årsmöte den
1 april 2006 i Växjö har flera ombud yttrat att några kommuner i Sverige inte
erkänner bosniska som officiellt språk. Vahida Mehinović, Kvinnoriksförbundets ordförande, har kontaktat dr. Izet Muratspahić
som jobbar på Institutionen för moderna
språk, Slaviska språk, vid Uppsala Universitetet.
Det här är hans svar:
vad gäller bosniskan.”
Jag tror inte att det behövs att jag
översätter denna text och den hänvisar tillräckligt vad Ni behöver göra och vart Ni skall
vända Er. Naturligtvis, man behöver alltid
ha konkreta fakta – var, när, i vilken situation
detta hände.
Vänliga hälsningar,
Izet Muratspahić (2006-04-11)
Hej Vahida!
Ursäkta att jag svarar med liten försening.
Jag anser att detta är helt rätt att alla de bosniska organisationerna, och även Er, har tillsyn
om vårt språk och dess status, både här och i
hemlandet, eftersom det överallt finns krafter vilka strävar efter att sudda bort det från
listan av officiella språk. Detta som jag sade i
intervjun är helt sant – det bosniska språket
är erkänt i Sverige. Men, det finns fortfarande
några kommuner, tolkar, skolor och bibliotek
som av olika skäl har sina tolkningar.
Några gör det därför att det är lättare, de
andra i okunnighet, och den tredje med inflytande av vissa lobbyer.
Anledning för mitt ”långsamma” svar är
denna att jag under tiden ville anskaffa omdömet av en av de mest kompetenta svenska experter för våra språk, för att kunna ge Er
bättre och kompletterande svar. Hans svar är
lika som mitt och jag citerar det i helhet:
”Hej Izet! Om det rör skolärenden så
tycker jag att det borde vara Skolverket som
i första hand borde kontaktas. Men då måste
de i så fall ha konkreta exempel på kommuner där detta hänt. Samma gäller tolkar och
översättare. Hon måste ha konkreta exempel
på vilka kommuner det rör sig om etc. En sak
som kunde vara intressant i sammanhanget
är att ställa en förfrågan till diskrimineringsombudsmannen om detta är att anse som
diskriminering. Hon skulle också skriva till
Kommunförbundet och be en förklaring till
att det finns olika praxis i olika kommuner
K
kyrilliska alfabetet – bosančica (bosniska
alfabetet) åt gammalslaviska tecken och
också åt serbiska och bulgariska kyrilliska
alfabetet. I kyrilliska minnesmärken medräknas även den särskilda bosnisk-humska (Hum – det gamla historiska bosniska
området, dagens Hercegovina) epigrafiken
– inskrifter på byggnader, till ex. Humačka
plattan (plattan från Humac, skrivna på
slutet av 900 eller i början av 000-talet)
och också de gravsteninskrifterna – (stećak
singular; stećci plural – de gamla bosniska gravstenarna), som representerar en
originalkonst med unik skönhet vilken
med sin litterära och lingvistiska betydelse
žena | 31
vinnoriksförbundet har efter detta vänt
sig till Svenska Kommunförbundet med
ansökan att de, på något sätt, officiellt informerar alla kommuner om detta att bosniska är erkänt som officiellt språk, att det
är modersmål för majoriteten av bosnierna
i Sverige. Man ansöker detta med målet att
förbättra kommunikationen och undvika
de eventuella missförstånd och problem
som kan uppstå i kontakt med personer från
Bosnien och Hercegovina och de kommunanställda under tolkningar och engagerandet av tolkar för bosniska. Brevet har skickats
till ordföranden Ilmar Reepalu.
Det här är hans svar:
Bästa Vahida!
Tack för ditt mail med rubriken Bosniska är
ett officiellt språk.
Jag har lämnat över det till Sveriges Kommuner och Landstings socialberedning för
handläggning.
Vänliga hälsningar
Ilmar Reepalu
Ordförande
Svenska Kommunförbundet (2006-05-12)
Kvinnoriksförbundet väntar på ett officiellt svar från Sveriges Kommuner och
Landstings socialberedning och skall informera våra läsare i kommande nummer av tidskriften Žena – Kvinna och via
vår hemsida på Internet. 
överstiger uppkomstplatsen och därför
har utomordentlig betydelse för sydslavisk
kultur och vetenskap. Bosniska kyrilliska
alfabetet – bosančica utvecklades i två former: grundlag, grundläggande skriften för
formella dokument av bosnisk-humska
styresmän och adeln, och fram av Bosniska paschadomens kansli, och även kursiv
bosančica anpassad för snabbskriftsbehov,
så kallad handstils bosančica. Den utvecklades också i två typer: klosters (franciskanernas) bosančica och beys- skrift (begovica), vilken används också av bosniska
kvinnor och benämns även kvinnoskriften.
Med denna snabbskrifts bosančica, på livList BH Saveza žena u Švedskoj
liga folkspråket, skrevs många sidor av epistolära litteraturen av bosniska gränsvakter
(krajišnici), kända som krajišnička pisma
(gränsvakternas brev).
Detta bevarades också inom osmanska
perioden, när Bosnien verkligen hade en betydande roll, både som det politisk-militära
området – krajina (gränsområde) och den
religiösa kultur-andliga miljön – särskilt för
den islamiserade befolkningen, vilken, efter
att ha intagit islam, även vidare förblivit
hängiven sitt kulturella och nationella förflutna (som med islam verksamt, och ännu
mer!, stabiliseras, men även invecklas). I det
förflutna hade språkliga identifikationen en
egenhet av avgörande betydelse och den gav
grunderna för historiska förbindelser med
kulturella och nationella självmedvetenheten. I denna period, under inflytanden
av politiska, religiösa och andliga klimat,
spreds orientala språk och orientalisk kultur.
Under 500 och 600-talet har bosniakerna, utbildade i den islamiska världen,
skrivit litterära, religiösa, vetenskapliga och
filosofiska verk. Trots att de använt ickemodersmål, dessa vetenskapsmän, filosofer
och författare har med stolthet framhävt
förhållande med sitt ursprung tilläggande
till sitt namn även pseudonym, etnonym
Mostari, Bosnevi, Bosnali, Saraji, Bošnjak,
Pruščak osv.
Parallellt med detta förlopp, vilket har
i poetisk-andliga och civilisationsaspekt
berikat bosnisk-hercegovinska utrymme,
pågick även obrytbara och oundvikliga
bidrag från egna bosniska traditionen på
moderliga bosniska språket. Detta har
lämnat särskilda spår inom muntliga litterära skapandet – det vackraste och mest
framgångsrika på mellansydslaviska land,
med subtil uttrycksfullhet av sevdalinka
och bosniakernas balad. Det finns en till
bosniakisk säregenhet: alhamijado litteratur – symbiosisk kulturprodukt på bosniska, skriven med arabiska bokstäver. (…)
Försvinnande och reträtt av turkiska
övermakten från Balkan och inflytande
av europeiska nationella strömningar har
lämnat spår efter sig i bosniakernas kulturnationella identitet. Under processen av
språkstandardiseringen och utvecklingen
av rättstavningsregler, Bosnien och Hercegovina har kopplats in likvärdigt med Serbien och Kroatien, accepterande Vuks nyštokavska modellen av det standardiserade
språket utan extramotstånd, på grund att
detta språk var väldigt nära till modersidiomen som pratades i Bosnien och Hercegovina och på denna förelåg egna litterära
traditioner med hög konsträckvidd: epigrafik, franciskanernas litteratur, alhamijado tradition, epistolära krajišnička pisma 
23
GOS(podin) TOMAS CRA(gl) BOSN(e) = Herr Tomas kung av Bosnien
Källa: The Written Word in Bosnia and Herzegovina from Earliest Times up to 1918.
Sarajevo: Veselin Masleša, 1982., s. 48
Novac bosanskog kralja Stjepana Tomaša (1444-1461.);
najstariji južnoslavenski natpis latinicom na narodnom jeziku
Mynt av bosniska kungen Stefan Tomas (1444-1461)
den äldsta sydslaviska inskriften med latinskt alfabet på folkets språk
 (gränsvakternas brev). Muntliga litteraturen har fått särskild
Povelja bosanskog bana Kulina od 29.8.1189.; najstarija ćirilična povelja na narodnom jeziku
plats och betydelse, och denna har spelat viktigast roll under
språk- standardiseringsprocessen. På grund av detta har man
lätt accepterat fonetiska rättstavningen, eftersom den också är
en del av traditionen, enligt densamma har de första tidningarna och böckerna tryckts på Vilajetska tryckeriet i Sarajevo
(866).
I Österrikisk-ungerska monarkin, under omorienterings-
Kungabrev av bosniska banus Kulin från den 29 augusti 1189
det äldsta kyrilliska kungabrevet på folkets språk
Källa: The Written Word in Bosnia and Herzegovina from Earliest Times up to 1918.
Sarajevo: Veselin Masleša, 1982., s. 62
24
och europeiserings år i alla samhällssegmenten, promoveras
och legaliseras bosniska språkets namn och systematiskt arbetas med dess standardisering. Ett av resultaten är läroboken Bosniska språkets grammatik (890) för att bevara eget
språkarv.
Dock, för denna process var det inte tillmötesgående:
national-politiska omständigheter, nationaliseringen av
bosniska katoliker, kroater och bosniska ortodoxer, serber,
och även allt fastare kulturförhållanden med Zagreb och
Belgrad, särskild från början av 900 tills 960-talet, när
på scenen var utpräglad, och efter Första världskriget även
politiskt realiserad, idén om sydslaviska gemenskapen.
Detta har stadfäst slutet av existensen och definitivt hävt
status av bosniska språket. Serbernas, kroaternas och slovenernas kungarike har fullständigt marginaliserat Bosnien
och Hercegovina, i den samhällspolitiska aspekten. Språket
och den sammanlagda bosnisk- hercegovinska kulturen
har delat samma öde och inte förrän efter 945 har detta
land fått statlighet som en federal enhet i förbundsstaten av
jämställda folk, men med olöst nationell fråga för bosniska
muslimer.
Status av serbokroatiska/kroatoserbiska har inte ändrats
i nya staten, men efter Samrådet i Novi Sad (954) förstärktes två lingvistiska center – Belgrad och Zagreb.
Medvetandet om moderliga bosniska språket har aldrig
suddats bort, likväl som medvetandet om egna andliga och
nationella självmedvetenheten inte stördes. Detta har starkt
offentliggjorts i det riktiga kultur-språkliga skalvet vilket
hände 966 när romanen Derviš i smrt av Meša Selimović
(på svenska: Dervischen och döden, övers. av Adolf Dahl,
998) och diktsamlingen Kameni spavač (Steniga sovaren)
av Mehmedalija Mak Dizdar kom ut. (…)
Utgivningen av avsevärda litterära verk har med rätt
väckt de andra frågorna, så Muhamed Filipović skrev filosofiska essän Bosnisk anda i litteraturen – vad är det?,
och Midhat Begić, registrerande problemet och elaborerande ställningen av (bosnisk) muslimska författare, gav ut
texten De muslimska författarna i korsningen. Författaren
Alija Isaković gav ut antologin av gamla (bosnisk) muslimska litteraturen Biserje (Pärlor). Dessa stressiga processer
sammanfaller med slutgiltiga rätten att få nationell status
under nationella namnet musliman. Alltifrån börjar man
öppet tala om egna (bosnisk) muslimska litterära arv och
särskilda bosnisk-hercegovinska litterära uttrycket. Med
hänsyn till att från 970-talet börjar komma till frågan
gemensamma namnet för språk av serber, kroater, ”muslimer” och montenegrer – serbokroatiska/kroatoserbiska
och dess förnekande från kroatiska sidan, lingvister i Bosnien och Hercegovina är nära attityden att godtaga, inte
två, utan fyra varianter av ett språk utvecklade i skiljaktiga
sociokulturella miljöer.
Diskussioner om benämningen bosniska språket har
inte lugnats ännu. Både serbiska och kroatiska lingvistiska
allmänheten, i hög grad ansträngd med politiska, respektive nationalistiska övervakningen, har svårt att acceptera
detta faktum.
Benämningen bosniska språket i de historiska dokumenten har kontinuerligt bekräftats ifrån medeltiden, just
som nationella namnet bosniak kan följas ifrån de äldsta
tiderna. Bakom detta namn står helt konkret folk med sitt
språk, historia, kulturarv och andliga egenskap vilka säkrar
eget självbestämmande.
(Översättning av Haris Tucaković) 
List BH Saveza žena u Švedskoj
31 | žena
En bosnisk kulle
– forntida pyramiden!?
Međugorje i Piramida
”Sanjar” protiv nauč(e)ne inkvizicije
Av: Hidajet DELIĆ
(The Associated Press, Wednesday, May 17)
Piše: Viktor Dundović
(Most)
V
žena | 31
Dr. Barakata & Semir Osmanagić
za srednjovjekovnu historiju Bosne pohranjenu na spornom prostoru, jer to je tu već
stotinama godina i ako još išta ima od toga
ne bi se počelo ozbiljnije istraživati ni za još
narednih nekoliko stoljeća imajući u vidu
maćehinski odnos naše vlasti prema kulturi
uopće… Stoga bi ovdje najbolje bilo prisjetiti
se one narodne ”nemoj me babo više, Boga
ti braniti!”
Sa takvim neposlušnicima u srednjem
vijeku se obračunavala crkvena inkvizicija
putem lomače. Prisjetimo se samo Galileja
koji reče: ”Ipak se kreće”, još davne 66., ali
sebi u njedra, inače bi planuo na lomači kao i
mnogi ”heretici” koji osporavaju dogmatske
postavke.
Pa dokaza li ikad iko šta zapravo vidješe
djeca u Međugorju, izuzev njihovih svjedočenja, pa i Vatikan to nikad ne prizna, ali to
već odavno prestade biti važno bilo kome, jer
nekoliko miliona turista (ne samo vjerskih) iz
cijeloga svijeta dođe u Međugorje, koje se
oblijepi u mermer, biznis cvjeta, svi prezadovoljni i svima lijepo. E pa isti ovi turisti će
zasigurno doći i na našu Piramidu još ove
godine. I da je pameti, otkopavanje Piramide
bi trebalo biti prioritet BiH, pokrenuti mlade
ljude (kao što su nekad bile radne akcije) i sve
da se odradi za rekordno kratko vrijeme kako
bi se pretvorilo što prije u turističku koku što
nosi krupna zlatna jaja…
Osim toga, otkuda pravo gospodi sa Liste
2 da svim Bosancima i Hercegovcima unaprijed ubijaju nadu i vjeru u nešto dobro,
lijepo, afirmativno, čime bismo se svi ponosili, pa taman da je to i lažna nada, i ona je
bolja od totalnog beznađa kojim se već 5
godina beskrupulozno bombarduju i ubijaju
stanovnici najljepše, ali i najnesretnije zemlje
na svijetu.
Na svu sreću, snove nam ne mogu ni
uništiti ni zabraniti, i zato Semire, znaj da
nas ima još mnogo koji zajedno s tobom snivamo našu zemlju i u njoj sretne i zadovoljne
ljude, zajedno s tobom sanjamo i našu bosansku piramidu, najljepšu u svijetu…
I kao što Galileo reče: Ipak se kreće, mi
ćemo reći našoj naučnoj inkviziciji: ipak
mi imamo piramidu, našu bosanskohercegovačku!
Bugojno, 0.05.2006. 
List BH Saveza žena u Švedskoj
25
N
ajpopularnija i zasigurno najodvažnija BH TV-emisija 60 minuta i njena ekipa sastavljena od mladih ljudibuntovnika s(a) milion i jednim razlogom,
omogućila je i TV sučeljavanje mladog i
nekonvencionalnog egiptologa svjetskog kalibra Semira Osmanagića i do ovog javnog
nastupa, uvaženog i poštovanog historičara
Dubravka Lovrenovića. Verbalni sukob
civilizovanog i uljudnog dijaloga i sujetno
slijepog monologa bez ikakve konkretne argumentacije, osim naćoravog osporavanja
protivnikovih argumenata.
Prisjetih se besjede jednog lucidnog Bugojanca koji reče ”ima osoba čiji je posao i
zanimanje jedino da negiraju, osporavaju,
napadaju, omalovažavaju nečiji rad, čime zapravo prekrivaju sopstveni nerad, neznanje,
zatvorenost u kalupe davno izlivenim a
vremenom postadoše pretijesni da uobzire
protok vremena, najezdu novih tehnologija, ideja, činjenica, metoda, pojavu novih,
mladih ljudi i mimo akademske uštogljenosti
i zaračunatosti… pogotovo ovakvih ima
previše u politici ili na funkcijama, čiji je zadatak sječenje svih koji štrče iznad postojećih
pravila ponašanja i mišljenja…”
Profesoru Lovrenoviću nije mjesto u
ovom kontekstu i onako nesmotren javni
nastup ne može opravdati ni prevelika briga
Foto: AP
isoko, Bosnien and Hercegovina – En
egyptisk geolog, som har kommit att
ta reda på påståendet av en amatörforskare att en kulle i centrala Bosnien gömmer en forntida pyramid, sa på onsdag att
struktur är mangjorda och värt att undersöka.
”Min åsikt är att den är någon sorts av
pyramid, troligen en primitiv pyramid”,
sa Dr. Aly Abd Alla Barakata, geolog från
Egyptian Mineral Resource Authority.
Barakata är första experten från Egypten
som besökte Visočica kulle och erbjuder en
åsikt att jättestora stenplattor utgrävda på
denna plats kunde forma lutande sidor av
en massiv stegpyramid.
Semir Osmanagić, en bosnisk amatörarkeolog som undersökte sydamerikanska pyramider under 5 år, hävdar från
föregående år att Visočica kulle, 2,5 mil nordväst av Sarajevo, är en pyramid. Om han
har rätt, den vore den första forntida pyramiden någonsin funnen i Europa.
Osmanagićs lag, bestående huvudsakligen
av frivilliga, började utgrävningen föregående
månad på den 646 m höga kullen. Laget har
funnit att Visočica har lutning på 45 grader
pekande mot alla sina sidor och en flat topp.
Under lagret av lera, har arbetarna upptäckt
en belagd ingångsplatå som fortsätter i tunnlar och stora stenblock.
Osmanagićs teori har varit ifrågasatt
av ett antal experter som hävdar att aldrig
i bosnisk historia har där varit en civilisation kapabel till att bygga monumentala
byggnader och att kullen helt enkelt är en
konstig naturlig bildning.
En petition signerad av 22 bosniska experter pekade ut att Osmanagić är en amatör och hävdade att stenblock han uppgrävt är del av en medeltida kyrkogård.
Dr. Barakata, en expert på stenblock använda för byggande av forntida pyramider,
sa att han tror att strukturen inte kunde
vara naturlig och borde undersökas mer.
”Vi behöver studera detta mer för att ta
reda på ålder och typ av använt material”,
sa han.
Han sa att han kommer att rekommendera till sin regering att sända mer experter
och att en arkeolog från Egypten är inbokad
att besöka platsen nästa månad. (H.T.) 
Konjička Zatvorena knjiga
života jedne mladosti
Piše: Meho BARAKOVIĆ
N
isam odavno imao u rukama neobičniju knjigu. Ona se zove Zatvorena
knjiga života, a njen autor je konjički
profesor Ismet Smajlović i od njega sam lično
dobio knjigu. Ustvari, to je, kako stoji ispod
glavnog naslova Spomen-publikacija o djeci
Konjica žrtvama rata 992-995. godine. Tu je
sabrano i ispričano dvanaest priča o djeci, o
jednoj mladosti koje više nema. Sve je urađeno
i ispisano sa dosta emocija, ljubavi i želja da se
nikada više jedno ružno vrijeme (jedan takav
rat) ne ponovi, nigdje i nikada.
A slike i priče govore o djeci:
JOSIP AZIMOVIĆ (7.4.98. – 4.3.995.)
– ”Nagazivši na minu, četrnaestogodišnjeg
dječaka Josipa Azimovića smrt je sustigla
4. marta 995. godine u konjičkom naselju
Gornja Radava”.
EJLA ĆOSIĆ (6.6.984. – 29.6.993.) – ”Ejla se
zajedno sa majkom Zilkom vraćala iz komšiluka, nadomak džamije u Idbru. Granata,
poslana sa Ljubine, sustigla ih je na seoskom
putu. Mati joj je odmah izdahnula, a Ejlu je do
ratne bolnice u Čelebićima prevezao učitelj i
ratnik Ibrahim Hota, koji je čuo i posljednje
riječi Ejline: ’Gdje mi je mama?’”
ADNAN DEMIROVIĆ (0.2.977. – 7..993.)
– ”Adnana nije sustigla granata, ni geler, ni
snajperista, kao mnogu drugu djecu, koja su,
uz odrasle, bila takođe pokretna meta. Kako
je u ratu i oružje postalo ’igračka’, rat je Adnanu ’gurnuo’ u ruke pušku. Ulazeći sa jednim
svojim drugarom u tajne jedne ’dobošarke’,
njenim neispravnim rukovanjem ’pronašao’
ga je metak. Ni hitno prebacivanje u konjičku,
a potom u zeničku bolnicu nije mu produžilo
život.”
DERVO HALILOVIĆ (3..978. – 7.5.993.)
– ”Moga sina, rahmetli Dervu, mnogo šta je
zanimalo. Volio je majstorisati. Izrađivao bi,
naprimjer, čibuke. Kobnoga 7. maja 993. u
ruke mu je odnekud dospjela granata ’tridesetsedmica’ od ’boforsa’. Ne poznavajući njene
ćudi, aktivirao ju je, od čega je i poginuo.”
AMIR JAZVIN (3.4.995. – .5.999.) –
”Amir Jazvin je imao svega četiri godine kada
je ugašen njegov život. Rođen je 3. aprila 995.,
dakle, gotovo u završnici rata, a iz života je
iskoračio . maja 999. … Zašavši s majkom
u minsko polje…”
26
Ismet Smajlović
AIDA JUSUFOVIĆ (0.2.984. – 2..995.)
– ”Aida je bila jedinica u porodici Jusufovića.
Jedna od posljednjih, neki kažu i posljednja
granata, upućena na grad Konjic 28. septembra 995., bila je kobna za -godišnju Aidu.
U trenutku Aidinog teškog ranjavanja uz nju
se nalazila i majka Hadžira, koja je također
bila povrijeđena. Majka je preživjela – kćerka
nije, mada su ljekari nastojali da produže njen
mladi život.”
NIHAD KURTOVIĆ (..988. – 5.8.993.)
– ”Petnaestog avgusta 993. godine od granate
nabrđenih četnikoida u Doljanima je poginuo
petogodišnji mališan Nihad Kurtović. Tako je
kanula još jedna suza, na licu Bosne, sa obraza
ljudi konjičkog kraja, a u srcu rata, u kome su
šešeljoidi i bobanoidi bili naumili da srcolike
zemlje bosanskohercegovačke ne bude.”
ALEKSANDAR MACIPURA (4.0.975. –
4.6.992.) – ”Smrću 7-godišnjeg Aleksandra
Macipure otvara se tužni ljetopis smrti mladih
Konjičana. Geler od granate, odaslan od barbara s brda 4. juna 992. godine, usmrtio je
Aleksandra u njegovoj ulici, tadašnjoj Ulici 5.
septembra, koja se ’družila’ sa Trešanicom kao
i Aleksandrom”.
ELMA MAKSUMIĆ (9.2.980. – 25.4.994.)
– ”Mi smo ti, moj sinko, ovdje u Gornjem
Polju bili stalno pod granatama i snajperima,
pa nam dušmani nisu dali ni dahnuti. Naša
Elma, rahmet joj duši, u akšam 25. aprila 994.
godine, izađe da prošeta i usput da dadne
List BH Saveza žena u Švedskoj
knjigu drugarici. Utom je doletjela četnička
granata, čiji su geleri na ulici usmrtili našu
kćerku.”
ANIS MASLEŠA (2..980. – 6.9.994.)
– ”Anis je sa skupinom djece 6. septembra
994. godine bio u avliji porodične kuće na
Džepima. Sa Boraka, ozloglašenog četničkog
uporišta, doletjela je prva granata u seriji, čiji
geler je usmrtio Anisa, dok je jedan od dječaka,
Anisovih drugova, lakše ranjen. Druga granata pogodila je podrum Anisovog doma, pri
tom uništila njegovu sobu. Na dan Anisove
pogibije, otac je s prve linije iznad Bjelimića
pristigao s grupom saboraca na dženazu
rođaku Salemu, ne znajući da mu je sin tog
predvečerja poginuo. Tako su na Džepima u
dva dana nikla dva nova mezara.”
HALIL NUHIĆ (8.8.984. – 4.5.993.) – ”Sat i
po smo se verali uz brda iznad Idbra, dospjevši
na predio Zvani Raotinja. Tu smo naletjeli na
postavljene bombe ’kašikare’. Devetogodišnjeg
sina mi Halila ubi granata, zapravo detonacija,
dok mi je drugog sina Harisa ’poštedjela’. Mene
teško rani. Iz stomaka su mi izvađene 24 kuglice. Imam ih još po tijelu, evo ih u lijevoj ruci,
opipaj! Čim pogledam u ruku, sjetim se rahmetli sina Halila.”
ELADA SKALONJA (.7.980. – 7.2.994.) –
”Rođena usred ljeta, iščezla iz života u februaru, Elada Skalonja sa svojih mladih, premladih,
a zaustavljenih 4 godina, predstavlja proljeće
života. Kada je priređivaču ove knjige otac
Eladin Behram sredinom maja 200. donio
pregršt uspomena svoje kćerke, pred očima
mu je najprije zalepršao leptir ’pobjegavši’ sa
Eladinog crteža. I, evo ga, sletio je u ovu knjigu,
kao vizuelni otisak Eladine duše.”
Z
aista je knjiga Zatvorena knjiga života Ismeta Smajlovića nešto više od obične, svakodnevne knjige. Ona je uspomena, sjećanje
na jednu mladost, na konjičku mladost koja
ničim nije zaslužila da je više nema.
I kako zapisa u veoma nadahnutom predgovoru sam autor knjige, književnik Ismet
Smajlović ”Osim što se ubijena konjička
mladost našla ’okupljena’ u jednoj knjizi,
ova publikacija računa i na neprekidno opominjanje da je, uprkos dobroti, zlo i dalje
moćno, naročito ako dođe usljed zaborava,
povlađivanja zlu, samopotcjenjivanja, kratkog
pamćenja koja su, nažalost počesto prisutni
kod našeg, naročito bošnjačkog čovjeka…”
I na samom kraju: Ismet Smajlović rođen
je 23. decembra 950. godine u Lascima kod
Višegrada. Bio srednjoškolski profesor u Višegradu i Konjicu. Potom postdiplomac. Predavao i na Pedagoškoj akademiji u Mostaru,
na Odsjeku za bosanski jezik. Dobitnik je prve
nagrade na Slovu Gorčina u Stocu (973.).
Objavio knjigu poezije Bezavičajnik i knjigu aforizama i satirične proze Jesi li to ti. Živi i
radi u Konjicu. 
31 | žena
Piše: Anisa TRUMIĆ
B
Bob Carlos Clarke: Small Stones Series, Untitled
ila jednom davno djevojka mlada,
jako zaljubljena. Mnogo se bojala i
dugo se ljubavi odupirala, al’ na kraju
je ipak mlada popustila i ljubavi se predala.
Mnogo je strahovala i dana rastanka se bojala, nije ga željela, a nekako je, ipak znala
da će doći. Predosjećala je i srce zavarati
nije uspjela... Duša je, ipak nekako znala...
Snažni su predosjećaji žene koja voli. Žene
koja je spremna i svoj život za ljubav dati.
Snažni su i nepokolebljivi osjećaji mlade
žene jako zaljubljene.
Njen dragi je nije razumio i mnogo
bola joj je nanio, iako ju je volio. Volio ju je
mnogo, ali joj to nije pokazati znao. Kao da
se bojao. Ili možda nije bio svjestan koliko
ju je volio... Jednom joj je u tihom noćnom
razgovoru kroz burne uzdahe i suze koje
su mu lice kvasile šaptao kako se boji, kako
joj ljubav ne smije iskazati, kako je ne želi
izgubiti, još manje povrijediti i zbog toga se
užasno plaši jer... I zvijezde na nebu su tada
jače zatreperile i Mjesec se zanjihao ljubavlju opijen, a povjetarac lagano zapirkao zanosom ispunjen… ”Jer”, reče, ”sve koje sam,
ikada iskreno volio, ja sam ih izgubio”. Suza
iskrena se niz obraz skotrljala i djevojčetu
mladom na ruku kanula, djevojče ustreptalo, uzdahe skrilo i jače ga zavoljelo. Svaku
riječ je zapamtilo i to veče duboko u srce
urezalo.
Na bezbroj okolnih načina je momče
žena | 31
List BH Saveza žena u Švedskoj
Bob Carlos Clarke: Small Stones Series, Untitled
Jedna, djevojka
mlada...
pokušavalo djevojčetu ljubav svoju pokazati, ali mu nikako od ruke nije polazilo i da to
iskaže sa dvije riječi male i lagane za kojim
je ludo djevojče beskrajno čeznulo i čemu
se potajno nadalo. Bile su joj potrebne riječi
njegove. One su joj život davale, one su joj
snove gradile i život srećom ispunjavale,
one su je ohrabrivale i krila leptira darovale,
kule neprobojne gradile i nadu hrabrile.
Riječi njegove su je noću s osmijehom tiho
uspavljivale i jutrom s ranim suncem budile.
Riječi njegove bile su joj sve, a on nikako nije
smogao hrabrosti da joj kaže: ”Volim te!”.
Živjeli su sretno, al’ prekratko. Došao je
dan kojeg se djevojče užasno plašilo, al’…
Dragi ju je tješio. Obećavao joj da će često
dolaziti i da je nikada neće moći zaboraviti.
Mnogo obećanja i lijepih riječi joj je prije
odlaska poklonio. Nježno ju je milovao i ljubio, a u srcu tugu krio i nasmijan biti nastojao. Al’ djevojče je tugu u očima mu čitalo
i sudbine se bojalo. Sve vrijeme je nešto
ružno predosjećalo, nešto čega se strašno
bojalo, ali što opisati nije znalo i čemu vjerovati nije htjelo.
Tješilo se ljubavlju obostranom i Boga
za sreću molilo… Dragi je, ipak, otišao.
Daleko… Pisma su stizala rijetko… Razgovora je nestalo i život se njen polahko gasio…
Dragi nije dolazio. Niti se javljao, niti je na
pisma odgovarao. Djevojče mlado polahko
nestajalo… Tiho vehnulo… Nikome nije
o ljubavi svojoj pričalo, niti se ljubavi svoje
ikada odreklo. U dubini srca, djevojče, se još
uvijek nadalo i dragome svome vjerovalo.
Dugo ga je čekalo i vjerno mu bilo. Mnoge
prosce odbijalo i samo svoga dragana čekalo.
Iako se nije javljao, djevojče nije pokleklo,
jer ljubav je njena ogromna i iskrena bila, na
čuda spremna, neiskvarena… Čak ni ona
sama njenu snagu nije poznavala, nije je bila
svjesna, niti je do tada znala da ljubav zaista
može biti tako ogromna i jaka. Mislila je da
takvo nešto samo u starim knjigama postoji
i ljubavnim pjesmama zanosnim. Sada je
ljubavna vatra u njenom tijelu plamsala i ona
je obuzdati nije mogla, niti je htjela. Voljela je
i bila je sretna!
Sve do jednoga dana, crnoga kada se
mlada sa životom rastavila, jer je čula da je
dragi drugu oženio i sa drugom dane u zagrljaju provodio, a na nju mladu zaboravio,
obećanje prekršio i drugoj sebe dao…
Samo jedno pitanje joj na blijedim usnicama ostalo – da li ju je ikada iskreno volio
ili joj je sve vrijeme lagao?
Smeđe se oči sklopile, jedna suza tiho
kanula, mjesečina plave kovrdže, po zemlji
rasute, obasjala, duša tijelo napustila, a ljubav
se ka zvijezdama vinula i u visinama nestala,
da vječno ljubavi jednoj iskrenoj i nevinoj, u
noći s mjesečinom nestaloj, spomen bude i
da vječno sija kada ona sjati nije znala!
Igra
Prstima se igrao po mome tijelu
nestašno iscrtavajući predmete
čas na stomaku,
čas na leđima,
ramenu ili
mišici…
Na kraju je latice cvijeta
zalijepio na ruku mi
i nije dozvolio da ih skinem
sve dok ih vjetar nije otpuhao
u daljinu.
Tako su prešle u zaborav.
Žute dunje
Miris njihov i ta boja žuta
mamile su mene,
da skrenem sa puta,
želja se javila
za tim čudom žutim,
želja moja neizmjerna.
A, one su mi se smiješile,
visoke i nedokučive, prelijepe,
meni zabranjene,
dvije dunje mirisne i žute.
Ispružih dlan, poletjeh u visine,
sve ostavih zbog te dunje dvije,
al’ uzalud sve bilo je,
grane se zaljuljaše,
dunje na granama ostaše,
moje noge na zemlju se spustiše
i snovi se raspršiše! 
Preporučujemo:
www.most.ba
www.bosnianart.net
www.poezijaonline.com
www.omnibus.ba
www.fena.ba/bihkult
www.diwanmag.com.ba
27
BAJKA ZA KLINCE I KLINCEZE
Braća Grimm:
Pepeljuga
Askungen, Cinderella, Aschenbrödel, Stiefkind, Σταχτοπούτα,
Cendrillon, Cenerentola, Cenicienta, Золушка, Assepoester…
R
azboli se žena nekog bogatog čovjeka,
pa kad osjeti da joj se bliži kraj, pozva
svoju jedinu kćer do svoje smrtne
postelje i reče joj: ”Drago dijete, budi uvijek dobra i čestita, pa će ti svako u životu
pomoći.” Poslije toga sklopi oči i izdahnu.
Djevojčica je svaki dan odlazila na
majčin grob i plakala i ostala dobra i čestita.
Kad je došla zima, pokri snijeg majčin grob
svojim bijelim pokrivačem, a kad ga sunce u
proljeće opet skinu, oženi se čovjek drugom
ženom.
Žena dovede u kuću i svoje dvije kćeri
koje su naoko bile lijepe i čiste, ali zle i
nečiste u svome srcu. Tako nastadoše teški
dani za sirotu pastorku. ”Zar će ova glupa
guska sjediti s nama u sobi?”, govorile su.
”Ko hoće hljeb da jede mora ga i zaslužiti.”
Oduzeše joj njene lijepe haljine, navukoše
joj staru sivu kecelju i dadoše drvene cipele.
”Vidi ti ponosne princeze, kako se dotjerala!”, vikale su, smijale se i odvele je u kuhinju.
Tu je morala od jutra do mraka da radi teške
poslove, da ustaje u ranu zoru, da donosi
vodu, loži vatru, kuha i pere. Osim toga,
polusestre su joj pravile svakojake pakosti,
rugale joj se i sipale joj u pepeo grašak i leću,
a ona je morala da sjedi i da trijebi. Uveče,
umorna od tolikog posla, morala bi leći u
pepeo kraj ognjišta, jer nije imala ni svoje
postelje. Pa kako je zbog toga uvijek bila
prašnjava i prljava, nazvaše je Pepeljugom.
Jednoga se dana otac spremao na vašar
pa upita pastorke šta žele da im donese.
”Lijepih haljina”, reče jedna. ”Bisera i dragog
kamenja”, reče druga. ”A ti, Pepeljugo”, upita
otac, ”šta bi ti željela?” ”Otkinite, oče, prvu
grančicu koja vam dodirne šešir kad se budete vraćali kući. Nju mi donesite.”
Tako otac kupi objema pastorkama lijepe haljine, bisere i drago kamenje, a kad je
vraćajući se kući jahao kroz šumu, okrznu ga
ljeskova grančica i zbaci mu šešir. On otkide
28
grančicu i ponese je. Kad je došao kući, dade
pastorkama šta su zaželjele, a Pepeljugi dade
ljeskovu grančicu. Pepeljuga mu zahvali, ode
na majčin grob i zasadi grančicu; pri tom je
toliko plakala da su joj suze tekle niz obraze
i zalijevale grančicu. A grančica je odmah
počela rasti i postala lijepo drvo. Pepeljuga je
svaki dan tri puta odlazila na grob i plakala
i molila, a svaki put bi na drvo slijetala bijela
ptičica, pa kad bi Pepeljuga izgovorila neku
želju, ptičica bi joj s grane bacila ono što je
zaželjela.
Dogodi se da kralj te zemlje priredi
svečanost koja je trebala da traje tri dana i
na koju je pozvao sve lijepe djevojke iz svog
kraljevstva da bi njegov sin sebi odabrao
nevjestu. Kad su dvije polusestre čule da
će i one biti pozvane, silno se obradovaše,
pozvaše Pepeljugu i rekoše joj: ”Očešljaj
nam kose, očisti nam cipele i pričvrsti
kopče, ići ćemo na svečanost u kraljeve
dvore.” Pepeljuga ih je poslušala, ali je gorko
plakala jer je i ona željela da ide na ples pa
zamoli maćehu da i nju povedu. ”Zar ti,
Pepeljugo”, reče ova, ”takva puna prašine i
pepela da ideš u dvorac? Nemaš ni haljinu
ni cipele, a hoćeš da plešeš!” Ali kako ju je
Pepeljuga i dalje molila ona reče: ”Evo, sasula sam ti zdjelu leće u pepeo. Ako je za dva
sata istrijebiš, možeš ići s nama.” Djevojka
izađe na zadnja vrata u baštu i povika: ”O,
vi pitome golubice, vi grlice i sve ptičice pod
nebom, dođite i pomozite mi istrijebiti:
Dobra zrnca u lončić,
loša u stomačić!”
Sad sletješe na kuhinjski prozor dvije bijele golubice, pa dvije grlice, a onda
dolepršaše sve ptičice pod nebom i spustiše
se na pepeo. Golubice zaklimaše glavicama
i počeše kljuc-kljuc, kljuc-kljuc, a za njima
i sve druge ptičice kljuc-kljuc, kljuc-kljuc,
pa istrijebiše sva dobra zrnca u zdjelu.
Nije prošlo ni sat vremena, a one završiše
List BH Saveza žena u Švedskoj
i odletješe. Tada djevojka odnese zdjelu
maćehi sva radosna, jer je vjerovala da će
sada smjeti da ide na svečanost. Ali maćeha
reče: ”Ne, Pepeljugo, ti nemaš haljinu i ne
znaš plesati. Svi će ti se smijati.” Kad se
djevojka opet rasplakala, ona nastavi: ”Ali
ako mi dvije pune zdjele leće istrijebiš za jedan sat iz pepela, onda možeš ići.” A u sebi
pomisli: ”To neće nikako stići.” Ali kad ona
sasu dvije zdjele leće u pepeo i ode, djevojka
opet izađe na zadnja vrata u baštu i povika:
”O, vi pitome golubice, vi grlice i pitome
ptičice pod nebom, dođite i pomozite mi
istrijebiti:
Dobra zrnca u lončić,
loša u stomačić!”
A na kuhinjski prozor sletješe dvije bijele
golubice, pa dvije grlice, a onda dolepršaše
sve ptičice pod nebom i spustiše se na
pepeo. Golubice zaklimaše glavicama i
počeše kljuc-kljuc, kljuc-kljuc, a za njima
i sve druge ptičice kljuc-kljuc, kljuc-kljuc,
pa istrijebiše sva dobra zrna u zdjelu. I nije
prošlo ni pola sata, a one završiše i odletješe.
Djevojka odnese zdjelu maćehi sva radosna jer je vjerovala da će sada i ona ići na
svečanost. Ali maćeha reče: ”Ništa ti ne
pomaže. Nećeš s nama jer nemaš haljinu i
ne znaš plesati. Mi bismo morale da te se
stidimo.” Okrenu joj leđa i požuri za svojim
oholim kćerima.
Kad više nikog nije bilo kod kuće, Pepeljuga ode na grob svoje majke pod ljeskovo drvo i povika:
”Drvce drago, stresi grane,
pa saspi srebro i zlato na me!”
Tad joj ptica baci zlatnu i srebrnu haljinu
i svilom i srebrom izvezene cipele. Ona se
obuče u najvećoj žurbi i ode na svečanost.
Njene polusestre i maćeha je nisu mogle
prepoznati, jer je bila tako lijepa u raskošnoj
odjeći, pomisliše da je to neka kraljevska kći.
Na Pepeljugu nisu ni pomišljale, uvjerene da
31 | žena
ona sjedi kod kuće u prašini i trijebi leću iz
pepela. A kraljević joj priđe, uze je za ruku i
zaplesa s njom, pa je čitavo vrijeme plesao
samo s njom i nije htio da joj ispusti ruku,
a kad bi je neko drugi zamolio za ples, on je
odgovorio: ”Ovo je moja plesačica.” Tako je
ona plesala do večeri a onda htjede da ode
kući. Ali kraljević reče: ”Poći ću s tobom da
te ispratim”, jer je htio da vidi čija je to djevojka. Ali ona mu pobježe i skoči u golubinjak.
Sad je kraljević čekao sve dok nije došao njen
otac, kome je kazao da je neznana djevojka
skočila u golubinjak. Otac pomisli: ”Da nije
Pepeljuga?” Donesoše mu sjekiru i trnokop
da razvali golubinjak, ali unutra nikoga ne
nađoše. A kad dođoše kući, Pepeljuga je
ležala u prašnjavim haljinama u pepelu a petrolejka je tužno svjetlucala kraj odžaka. Jer,
ona je brzo iskočila s druge strane iz golubinjaka i otrčala do ljeskovog drveta. Tamo
je svukla lijepu haljinu i stavila na grob a
ptica je odnijela. Onda je obukla svoju sivu
keceljicu i sjela u kuhinju kraj pepela.
Drugog dana, kad se svečanost nastavila
i roditelji sa sestrama otišli, pođe Pepeljuga
ponovo do ljeskovog drveta i reče:
”Drvce drago, stresi grane,
pa saspi srebro i zlato na me!”
Ptica joj tada baci još gizdaviju haljinu.
Kad se u toj odjeći pojavila na svečanosti,
svi su bili zadivljeni njenom ljepotom. A
kraljević, koji ju je čekao, odmah je uze za
ruku i ponovo je plesao samo s njom. Kad bi
je neko drugi zamolio za ples, on je govorio:
”To je moja plesačica.” Kad je palo veče i ona
htjela da ode, pođe i kraljević s njom da vidi
u koju će kuću. Ali ona pobježe u baštu iza
kuće. Tamo je stajalo lijepo veliko stablo na
kojem su visile prekrasne kruške. Hitro kao
vjeverica uspne se Pepeljuga medu granje
i kraljević nije znao kud je nestala. Ali on
opet sačeka dok ne dođe njen otac i reče mu:
”Neznana djevojka je opet pobjegla. Mislim
žena | 31
da se sakrila u kruškinom granju.” Otac opet
pomisli: ”Da nije Pepeljuga?” Naredi da mu
donesu sjekiru i posiječe drvo, ali ne nađoše
nikoga. A kad uđoše u kuhinju, Pepeljuga je
ležala u pepelu kao i prije, jer je prije toga
skočila sa stabla, vratila ptici sa ljeskovog
drveta lijepu haljinu i obukla svoju sivu keceljicu.
I trećeg dana, kad su roditelji i sestre
otišli, pođe Pepeljuga na majčin grob i reče
drvcetu:
”Drvce drago, stresi grane,
pa saspi srebro i zlato na me!”
Sad joj ptica baci haljinu koja je bila tako
sjajna i raskošna kakvu još niko nije imao i
cipelice od suhog zlata. Kad je u ovoj haljini došla na svečanost, svi su zanijemili od
divljenja. A kraljević je opet plesao samo s
njom i kad bi je neko drugi zamolio za ples,
on je govorio: ”To je moja plesačica.”
Kad pade veče i Pepeljuga pode kući,
kraljević opet htjede da je prati, ali ona mu
tako brzo pobježe da je nije mogao stići.
Ali se kraljević ovog puta poslužio lukavstvom. Naredio je da se stepenice namažu
smolom, pa kad je djevojka potrčala kući,
lijeva cipela joj se zalijepi i ostade. Kraljević
je podiže i opazi da je bila vrlo malena i od
suhog zlata.
Drugog dana dođe s cipelicom Pepeljuginom ocu i reče mu: ”Nijedna druga neće
mi postati žena osim one kojoj pristaje ova
zlatna cipelica.” Dvije polusestre se silno
obradovaše jer su imale lijepa stopala. Starija uze cipelicu i pođe s majkom u sobu da
je isproba. Kako je cipelica bila premalena
pa joj palac nije mogao stati, majka joj pruži
nož i reče: ”Odsijeci palac, kad budeš kraljica, nećeš morati da hodaš pješice.” Djevojka
odsiječe palac, utiska nogu u cipelicu, stisnu
zube od bola i izađe pred kraljevića, a on je
kao svoju nevjestu uze na konja i odjaha s
njom. Ali kad su prolazili pored groba, na
List BH Saveza žena u Švedskoj
ljeskovom drvetu su sjedile dvije golubice i
gukale:
”Gukni, gukni, golubice,
krv curi iz cipelice.
Cipela je premalena
a nevjeste prave nema.”
Kraljević pogleda njenu nogu i spazi
kako je krv procurila. On okrenu konja, vrati lažnu nevjestu kući i reče da to nije prava,
neka druga sestra isproba cipelu. Sad druga
ode u sobu pa s mukom utiska prste u cipelu, ali joj je peta bila prevelika, pa majka
i njoj pruži nož i reče: ”Odreži komad pete,
kad budeš kraljica, nećeš morati da hodaš
pješice.” Djevojka odreza komad pete, utisnu
nogu u cipelu i izađe pred kraljevića, a on je
uze na konja kao svoju nevjestu i odjaha s
njom. Ali kad su prolazili pored ljeskovog
drveta, sjedile su na grani dvije golubice i
gukale:
”Gukni, gukni, golubice,
krv curi iz cipelice.
Cipela je premalena
još nevjeste prave nema.”
Kraljević pogleda njenu nogu i opazi kako
je krv procurila iz cipele i natopila bijelu
čarapu, pa okrenu konja i lažnu nevjestu vrati kući. ”Ni ovo nije prava”, reče, ”imate li još
kćeri?” ”Ne”, reče otac, ”tu je samo još Pepeljuga, siroče moje pokojne žene, ali ona vam ne
može biti nevjesta.” A kad kraljević reče da
mu je pokažu, povika maćeha: ”Ah, ne, ona je
prašnjava i prljava, ne možemo vam je pokazati.” Međutim, kraljević ostade pri svome pa
su morali pozvati Pepeljugu. Ona prvo opra
ruke i lice pa izađe i pokloni se kraljeviću koji
joj pruži zlatnu cipelu. Tada ona sjede na klupicu, skide drvenu i obuče zlatnu cipelu koja
joj je pristajala kao salivena. A kad je ustala i
kraljević je pogleda u lice, on prepozna lijepu
djevojku s kojom je plesao i povika: ”Ovo je
moja prava nevjesta!” Maćeha i polusestre
se uplašiše i poblijediše od bijesa, a on uze
Pepeljugu na konja i odjaha s njom. A kad
su prolazili pored ljeskovog drveta, zagukaše
bijele golubice:
”Gukni, gukni, golubice,
tu su zlatne cipelice
što djevojci dobro stoje
jer nevjesta prava to je.”
A onda poletješe i spustiše se Pepeljugi
na ramena, jedna s desne, druga s lijeve
strane i tako i ostadoše.
Kad je trebalo slaviti svadbu, dođoše obje
neiskrene polusestre da se dodvore i da s Pepeljugom dijele sreću. Kad su mladenci pošli
na vjenčanje, stade starija s desne a mlada s
lijeve strane Pepeljuge da joj budu pratilje,
ali ih golubice koje su ostale na nevjestinim
ramenima otjeraše. A Pepeljuga i kraljević
ostaše sami u svojoj sreći, pa su živjeli dugo
i sretno i ostali dobri i plemeniti.
(Prevela: Zeina Mehmedbašić) 
29
Šta će nama tsunami?
Vad kan tsunamien göra oss?
S najdubljim poštovanjem, spram
žrtava velikoga vala, poznatog kao tsunami,
molim
Stvoritelja Svega da žrtvama daruje
džennetske bašče i rajske vrtove.
Ali,
u bezumnom strahu pitam se
šta je sa nama
koji nismo shvatili o čemu je riječ?
(…)
Gledam televiziju, uživam u dinamici
izmjene slika i pitam se,
šta je za nas tsunami?
Šta je taj, taj veliki val?
On je za nas: Ha! Ha! Ha!
(…)
Naprosto,
progoni me napadno pitanje
silom vala nametnuto:
Što će nama tsunami?
Zar, ne?
Zbog strašne smrti
stotina hiljada ljudi
ne mogu saopćiti ni riječ
bez straha kako strašno griješim.
Jer, ne razumijem žive.
(…)
No,
nemamo odgovor na kardinalno pitanje:
Šta će nama tsunami?
Pa se i dalje pitam,
siguran kako je glup odgovor, umjesto pitanja.
Jer,
imamo tri nacionalne stranke i
Visokog Predstavnika Međunarodne zajednice
koji djeluju bez opozicije i stvarne odgovornosti.
Nemamo zajedničko sudstvo. Nemamo zajedničku
vojsku i policiju. Imamo devastiranu ekonomiju.
Djecu iz zemlje šaljemo u inozemstvo.
(…)
Šta će nama tsunami?
Apsurdno je pitanje poput naše pozicije,
a svaki odgovor je i nadalje glup.
Tap-tup. Tap-tup. Tap-tup.
Tup-tup.
Med djupaste respekten till
offer av det stora svallet, känd som tsunamien,
bönfaller jag
Alltets Skapare att skänka paradisgård
till offer
Men,
i en oförklarlig rädsla undrar jag
vad är det med oss
som inte har förstått vad det handlar om?
(…)
Jag tittar på tv, njuter av dynamiken
av bildväxlingen och frågar mig,
vad är tsunamien för oss?
Vad är det, det stora svallet?
Det är för oss: Ha! Ha! Ha!
(…)
Helt enkelt,
förföljer mig en aggressiv fråga
påtvingad med svallets kraft:
Vad kan tsunamien göra oss?
Eller hur?
På grund av den fruktansvärda döden av
hundratusentals människor
kan jag inte uppge ett enda ord
utan rädsla att jag gör ett hemskt misstag.
Eftersom, jag inte fattar de levande.
(…)
Men,
vi har inget svar på grundfrågan:
Vad kan tsunamien göra oss?
Jag undrar fortfarande,
säker att svaret är knäppt, istället för frågan.
Eftersom,
vi har tre nationella partier och
Höga representanten av internationella samfundet
vilka agerar utan oppositionen och riktiga ansvarigheten.
Vi har inte ett gemensamt rättsväsende. Vi har inte en
gemensam armé och polis. Vi har en ödelagd ekonomi.
Vi exporterar våra barn ur landet.
(…)
Vad kan tsunamien göra oss?
Frågan är lika absurd som vår position,
och varje svar är fortfarande knäppt.
Knäpp-knäpp. Knäpp-knäpp. Knäpp-knäpp.
Klapp-knäpp.
(fragmenti)
(fragment)
A
tif Kujundžić föddes år 947 i Gračanica, Bosnien och Hercegovina.
Han utgav trettiotal barnböcker och
böcker med prosa, poesi, essä och publicistik. Han är representerad i läseböcker,
uttryckssättkultur och grundskolans lektyr
och lever som författare och bokförläggare.
(Översättning av Haris Tucaković) 
A
tif Kujundžić, rođen 947. godine u
Gračanici, BiH. Objavio tridesetak
knjiga: proze, poezije, esejistike,
publicistike i knjiga za djecu. Zastupljen
u čitankama, kulturi izražavanja i lektiri
za učenike osnovne škole. Živi kao pisac i
bavi se izdavaštvom.
30
List BH Saveza žena u Švedskoj
31 | žena
K V I N N A Ž E N A 31
[Mariestad, 2006-05-06] Kulturna manifestacija
bh. distrikta Skaraborg: pioniri bh. udruženja
Mariestad Mariestad i hor Behar Skövde | Kulturmanifestationen av bosniska distriktet Skaraborg:
ungdomarna från bosniska föreningen Mariestad
Mariestad och kören Behar Skövde
[Malmö, 2006-05-06] Kulturna manifestacija
regije Jug | Kulturmanifestationen av region Syd
[Helsingborg, 2006-06-06] Miris Bosne i Švedske Värnamo
na proslavi Nacionalnog dana Švedske | Doft från Bosnien
och Sverige Värnamo i firandet av Sveriges nationaldag
[Sarajevo, 2006-05-3/4] 3. kongres Svjetskog
saveza dijaspore Bosne i Hercegovine | 3:e
kongressen av Bosnisk diasporas världsförbund | Rabija Arslanagić, Azra Jelačić, Sadeta
Murić & Almedina Sačić [Bosansko-švedski
savez žena | BSKF] & Vahida Mehinović
[Bosanskohercegovački savez žena | BHKRF]
žena | 31
rem
, Muha
hinović vac
e
M
d
Boro
, Sua
& Mela
caković
aris Tu , Fikret Tufek
H
:
o
t
o
a
F
-Sić
Sitnica
List BH Saveza žena u Švedskoj
31
Nya Tele2 Utland är en tilläggstjänst för dig som ringer från hemtelefonen med Tele2.
Den kostar bara 19 kr/mån.
Download

Zena-Kvinna 31 - Žena