Ž E N A
List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige
januar-juni 2008. | 38-39
KVINNA
K
K
I
8
i%
B
9
X
^
8
'
‚e
I
'
^
m
I
) c[XX
L
E
K
I< DD8g‚lkmX
<
/
&
=
(
*
C
9@ i(+&-$
=IwE
00,
!
BIFEFI
c\
c
€
>
<eY€kki\m€^
j[\ilk
I\j\i[ld\[fjjj[\ilk#j‚i\j\i[ljeXYYk#\]]\bk`mkfZ_[`i\bk
k`ccKpjbcXe[%D\[Y\bm€dX]Xikp^fZ__XdeXi`KpjbcXe[jfdc`^^\i
[€i8lkfYX_eYiaXi#€im`\kklkd€ibkXck\ieXk`m]i[`^jfd€i
g‚m€^j[\ilk%<eY€kki\m€^#_\ck\eb\ck
!Gi`j\o^€cc\i]idXo,g\ijfe\i"g\ijfeY`cdXo-d#[X^kli#\eb\ci\jX%
9fbXg‚nnn%kkc`e\%Zfd\cc\i'+('$,-)''
K<C<[email protected]>J8M>@=K*'1Æ
mediteran.nu
12

EB CLASS AB
Stockholm
godina
vožnji za BiH
Online
rezervacije
Polazak i dolazak
danju
u oba smjera.
Samo jedna noć u putu!
subotom ujutro iz Švedske,
srijedom ujutro iz BiH
Buss Tfn:
Kontors Tfn:
Mirsad:
08 99 98 49
0707 74 86 46
Stockholm
Sarajevo
polazak:
subotom
Preporučite
1, 2, 3… putnika
i zaradite popust
i Vi i preporučeni
putnici od
100, 200, 300… kr
[email protected]
0739 80 28 35
+387 61 16 05 70
Adriatic Buss
Naši
sponzori
!
H
i
B
o
d
m
e
t
u
p
m
Najkraći
povratak:
četvrtkom
i subotom
Naše iskustvo je
Vaša sigurnost!
Asim Tanković &
NedŽad Ljeskovica
adriaticbuss.com
Kontors Tfn:
Buss Tfn:
Mobitel:
011 10 55 20
011 10 55 45
0762 69 66 70
+387 61 26 05 15
0706 10 55 45
073 20 20 390
Žena-Kvinna
ISSN: 1650-5204
List BH Saveza žena u Švedskoj
Tidskrift utgiven av
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Prvi bosanskohercegovački ženski list
izvan Bosne i Hercegovine.
Prvi broj: april 1999.
Den första bosniska kvinnotidskriften
utanför Bosnien och Hercegovina.
Första numret: april 1999
Izdavački savjet/Utgivningsråd:
Emina Ćejvan (predsjednica)
Vahida Mehinović (potpredsjednica)
Fikret Babović
Selma Borovac
Sajma Dizdarević
Belma Hafizović
Fatima Kovačić
Asima Pašalić
Jasminka Jasna Perić
Halisa Šaškin
Ismeta Šeremet
Haris Tucaković
Dr Dženana Zorlak
Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:
Senada Bešić
Grafički urednik/Grafisk redaktör:
Haris Tucaković
Lektor za švedski/Korrekturläsare:
Petra Berghäll & Lennart Karlsson
Adresa/Adress:
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Box 353, 541 28 Skövde, Sweden
Tfn: +46 (0)500-48 14 86
Fax: +46 (0)500-41 42 01
Mobil: +46 (0)73-556 36 74
E-post: [email protected]
Internet: www.bihsavezzena.com
Org. nr: 866601-5824
Postgiro: 1269573-0
Tiraž/Upplaga: 1 000
Štampa/Tryck:
Vadsbo-Tryck AB, Mariestad
+46 (0)501-101 97
Printed in Sweden
Naslovna strana/Framsida:
Ida Jalovičić, Trebinje-Göteborg
Foto: Haris Tucaković
BOSANSKA
pošta
BOSNISK POST
izbor najboljih
sportista
10.
Foto: Bosnisk post
Broj/Nummer 38-39
Godina/Årgång 10
Januar-Siječanj/Juni-Lipanj
2008.
www.bosniskpost.no
Fikret Tufek i Zlatan Ibrahimović
Mervana, Damir, De bästa har valts
Tender i Alpina B
Bosanska pošta po 10. put proglasila najbolje sportiste među
Bosancima i Hercegovcima
u Skandinaviji.
Piše: Branko Tomić
U
Malmöu, 26. aprila, u svečano ukrašenoj dvorani Heleneholms gimnazije, proglašenjem laureata u 2007.
godini, Bosanska pošta je obilježila jubilarnu
desetogodišnjicu izbora najboljih sportista,
sportskih klubova i entuzijasta među Bosancima i Hercegovcima u Skandinaviji.
Kada smo početkom oktobra 1998. objavili da prvi put na tlu Skandinavije biramo
najboljeg sportistu među Bosancima i Hercegovcima u nordijskim zemljama, cilj nam
je bio da se promocijom najboljih motiviše
što veći broj mladih da se sportom bave, da
u sportu učestvuju i izgrađuju svoju zdravu
ličnost. Brojke govore da smo taj cilj ostvarili, jer je stotine talenata krenulo stopama
svojih uzora rušeći rekorde i šampionske
norme, braneći boje nacionalnih selekcija
i svojih timova na elitnoj skandinavskoj
sceni. Podatak da smo u prvoj godini u sedam sportskih disciplina imali ukupno 19
kandidata za naslov najboljeg sportiste, a da
je sada, deset godine kasnije, samo u juniorskoj konkurenciji kandidovano čak 16 reprezentativaca, najbolje govori o dosegnutom
List BH Saveza žena u Švedskoj
osnisk post, den mest erkända bosniska tidningen som ges ut utomlands, har för 10:e gången i rad, den 26
april i Malmö, valt bästa idrottare, klubb
och entusiast för år 2007 bland bosnierna i Skandinavien.
Årtiondets bästa idrottare: Zlatan
Ibrahimović • Årets bästa idrottare: Mervana Jugić-Salkić • Årets bästa junior:
Damir Trokić • Årets entusiast: Enver
Kučuković Tender • Årets klubb: Skidklubb AlpinaScand Sarajevo 84.
cilju. Konačno, široj javnosti dobro je znano
šta su sve sportu podarili naši pobjednici
od Ervina Mušanovića do nezaobilaznog
Zlatana Ibrahimovića, te čitava plejada
mladih, među kojima je i nekoliko svjetskih
šampiona. Svojim vrhunskim rezultatima
u zemljama u kojima žive, uz vlastiti status,
svi oni i danas s ponosom afirmišu i ime
svoje domovine Bosne i Hercegovine.
Čitaoci su u izboru najboljeg sportiste
glasali za sedam kandidata. Izdvojili su dva
imena: prvotimca Elefsborga Denija Avdića
i teniserku Mervanu Jugić-Salkić. Deni
je za svoje dobre igre u bivšem švedskom
nogometnom prvaku dobio nešto više glasova, ali je Žiri ocijenio da Mervanini rezultati (osamdeseta na svjetskoj listi u dublu i
260. pojedinačno, te dva zlata sa Ekipnog
prvenstva Švedske) imaju značajniju međunarodnu vrijednost, pa je tenisku reprezentativku BiH jednoglasno proglasio za najboljeg sportistu 2007.
Najbolji sportista među juniorima je
omladinski prvak svijeta u dizanju tegova
Damir Trokić iz Eksjöa. Dobio je povjere38-39 | žena · kvinna
Foto: Bertil Ericson/Scanpix
Foto: Bosnisk post
Najbolja u 2007.: Mervana Jugić-Salkić
nje i čitalaca i Žirija. Jedinog konkurenta
za naslov najboljeg imao je u prvakinji
Norveške, karatistkinji Jasni Menzildžić,
koja je druga na našoj listi.
Za najuspješnije društvo proglašena
je AlpinaScand Sarajevo 84 zato što je
samo u jednoj sezoni više stotina svojih
članova obučilo skijanju i uspješno organizovalo nekoliko masovnih manifestacija,
razvijajući plemenite ideje sporta i druženja.
Fudbalskom klubu Bosna iz Vänersborga
odato je posebno priznanje za ulazak u
Četvrtu švedsku diviziju.
Entuzijasta 2007. je Banjalučanin Enver Kučuković-Tender, neumorni sportski
pregalac iz norveškog Mysena, jedan od
pokretača Škole skijanja i Ski-kluba, organizator brojnih manifestacija na kojima se
okupljaju Bosanci i Hercegovci.
Nakon što je Dževad Tašić, odgovorni
urednik Bosanske pošte, poklonio Zlatanu
Golaliću, VD Plivit Trade, generalnom
pokrovitelju manifestacije, prigodnu sliku
Gnijezdo Jusufa Suljanovića, Ski-klub AlpinaScand Sarajevo 84 darovao je Bosansku
poštu Plaketom za doprinos razvoju sporta
među Bosancima i Hercegovcima u Skandinaviji.
Kraj svečanosti obilježen je proglašenjem najuspješnijeg i najpopularnijeg našeg sportiste u nordijskim zemljama od
1998. do 2008. Predsjednik Žirija Ajdin
Pašović saopštio je jednoglasnu odluku:
trofej najboljeg prve dekade pripada igraču
Intera i švedskom nogometnom reprezentativcu Zlatanu Ibrahimoviću, našem dvostrukom pobjedniku.
Bio je to događaj za ponos i pamćenje.
Došli su i raniji pobjednici i brojni visoki
gosti. Svima njima, a posebno udruženju
Bosanska krajina, koje je nesebično pomoglo u organizaciji ove manifestacije, Bosanska pošta najtoplije zahvaljuje. c
kvinna · žena | 38-39
Kralj Carl XVI Gustaf s nagrađenim super vođama: Robert Kusén (Södertälje),
Fahrudin Zejnić (Prnjavor/Malmö) i Admir Lukačević (Banja Luka/Norrköping)
Bosanci
na čelu
Fahrudin Zejnić (Malmö), Admir Lukačević (Norrköping) i
Robert Kusén (Södertälje) dobili su 24. aprila od Kralja po
250.000 kruna tokom seminara
za 200 super vođa u Kraljevskom
dvorcu.
S
tipendije Admira Lukačevića i Fahrudina Zejnića se odnose na nekomercijalni i javni sektor, bili su vrlo uspješni
u radu s ugroženom omladinom u oblasti
Skåne. Robert Kusén se istakao u jednom
klasičnom industrijskom preduzeću.
Prije tri godine je Sofielund škola (Sofielundsskolan) u Malmöu bila na putu
zatvaranja a danas je radno mjesto Fahrudina Zejnića uzor za evropske škole.
– Pokazali smo da se napornim radom
i vjerovanjem u učenike mogu promijeniti beznadežne situacije, kaže Fahrudin
Zejnić, zamjenik rektora.
– Neki smatraju da je Sofielund škola
najžešća škola u Švedskoj a ja mislim da je
to škola s kapacitetom, mogućnostima i s
puno srca. Jedna godina u Sofielund školi
je kao pet u nekoj drugoj a uloženi trud se
dvostruko vraća.
Admir Lukačević je izabrao košarku
i klub Bosna u Landskroni da dođe do
ugrožene omladine. Pokazao im je put iz
kriminala u osmišljen društveni život kao
igrač, vođa i sudija.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Tre unga ledare fick
stipendium av Kungen
S
kolan, industrin och idrotten stod i
centrum när H. M. Konungen delade
ut stipendium till unga ledare som utmärkt sig genom sitt goda, värdebaserade ledarskap.
Fahrudin Zejnić från Malmö, Admir
Lukačević från Norrköping och Robert Kusén från Södertälje fick ta emot
250.000 kronor vardera från Kungen under ett seminarium för 200 toppledare på
Slottet.
Inför sin 60-årsdag bad Kungen scoutrörelsen om en satsning på unga ledare.
Resultatet blev Konungens Stiftelse Ungt
Ledarskap, som Kungen fick i födelsedagspresent. För andra gången delade Stiftelsen den 24 april ut stipendier till tre unga
ledare som gjort någonting utöver det
vanliga och är goda förebilder för andra.
– Najteži je bio rad s djecom kojoj je
teško u životu i imaju problema s kriminalom i drogama. Ali je takođe veliko vidjeti ih kao sretne osobe, kazuje Admir
Lukačević, koji je danas aktivan u klubu
Dolphins u Norrköpingu.
– Napravili smo network između švedske i useljeničke omladine i sjajno ih je vidjeti zajedno ljeti na plaži.
Robert Kusén je bio skoro izbačen iz
firme Scania početkom svoje karijere jer
se nije dao ukalupiti. Danas je uspješan šef
s 250 saradnika na montaži motora.
– Ja ne rukovodim i ne radim možda na
isti način kao ostali i zato se moram dosta
boriti. Stipendija je izuzetno važno priznanje i pogonsko gorivo za budući rad, kaže
Robert. (www.ungtledarskap.se, h.t.) c
5
U znaku
Dana žena
U Värnamu održana
13. Godišnja skupština
BH Saveza žena u Švedskoj
Piše: Muharem Sitnica-Sića
B
osanskohercegovački savez žena u
Švedskoj održao je 8. marta u Värnamu 13. izbornu Godišnju skupštinu i
centralnu kulturnu manifestaciju Jedna žena
– jedan cvijet kojoj je prisustvovalo preko
300 žena iz Švedske i delegacija žena iz Danske. Izuzetno dobro organizovano druženje
žena, zahvaljujući domaćinu – udruženju
Žena 99 Värnamo, proteklo je u osmomartovskom slavlju povodom obilježavanja 8.
marta Međunarodnog dana žena.
Predsjednica Skupštine bh Saveza žena
u Švedskoj, Halisa Šaškin, pozdravila je sve
prisutne, a gosti su se obratili delegatima
Skupštine – Sadeta Murić (predsjednica
Saveza bh. udruženja u Švedskoj), Almedina Sačić (predsjednica Bosanko-švedskog
saveza žena), Dan-Ola Einarsson (zamjenik rektora Gröndalsskolan i predstavnik
udruženja Odžak, Värnamo), Annelie Hermansson (Biblioteka i Centerpartiet, Värnamo), Nadira Kilim (nbv Jönköpings län,
Värnamo), Mirsad Filipović (predsjednik
Muharem Sitnica Sića je nakon obrade snimaka sa ove manifestacije ustupio finalni materijal na DVDima BH Savezu žena u Švedskoj. Sav prihod od prodaje DVD-ova ide u fond ”Djeci u BiH”. Najiskrenije
zahvaljujemo Muharemu Sitnici Sići na ovom humanom gestu. Cijena jednog DVD-a je 50 kr, kontakt
tfn: 0500-48 14 86 ili E-post: [email protected]
Saveza Banjalučana u Švedskoj), Kerima
Zahirović (iz Värnamo), Džejna Resić (Western Union, Stockholm), Ševko Kadrić
(Društvo nastavnika bosanskog jezika u
Švedskoj) i Derviš Ćorić (bh. udruženje Ljiljan Värnamo).
Na Skupštini su usvojeni svi važni dokumenti. Izabrana je i nova predsjednica, Emina Ćejvan, iz udruženja Respekt iz Karlskrone, poznata našim čitaocima po knjizi Naši
korijeni u Bosni – Naše stope u Švedskoj, a
dosadašnja predsjednica, Vahida Mehinović,
će obavljati dužnost potpredsjednice.
Izveden je bogat kulturno-umjetnički
program u kom su nastupili – Munevera Hebib, predsjednica sekcije žena Fatima Gunić
iz Göteborga, sa pjesmom uz muzičku pratnju Hajrudina Zukanovića.
Dječija grupa udruženja Respekt Karlskrona je nastupila sa spletom narodnih igara i modernim plesom u koreografiji Alme
Puškar i Sanke Kahriman, a burnim aplauzom nagrađen je omladinac, Alli Ramić, koji
Dvije ranije predsjednice BH Saveza žena u Švedskoj –
Selma Borovac upućuje Vahidi Mehinović čestitke za uspješan rad
6
List BH Saveza žena u Švedskoj
je pokazao svu umješnost i temperament u
solo izvedbi modernog plesa.
Miris Bosne i Švedske – dječija grupa
udruženja domaćina Žena 99 iz Värnama,
izvela je, u koreografiji Đurđe Krunešić i Ismete Šeremet, scenski kolaž Hasanaginica,
moderni ples, te orijentalni ples kojeg je izvanredno odigrala mlada Dženana Pajić.
Dramska sekcija udruženja Zajedno -Tillsammans Lidköpinga, predstavila se dramom Tuđi jezik u vlastitom domu a nastupili
su Mirsada Zahirović, Sabaheta Vehabović i
Lejla Mehinović.
Zilfa Džugumović, iz udruženja Sedef iz
Malmöa, recitovala je stihove Enesa Kiševića, a dramska sekcija izvela odlomak iz
drame Papiraši u kojoj se spaja Bosna sa
Hercegovinom, preko skandinavskog čemera, sjevera i devera.
Vokalna grupa Sevdah i ženski trio iz
udruženja Behar Skövde otpjevala izveli su
splet narodnih pjesama uz muzičku pratnju Hajrudina Zukanovića-Hajrice, koji ove
godine obilježava 50. godina amaterskog
kulturno-umjetničkog rada.
Western Union je uljepšao ovo toplo osmomartovsko druženje darujući svim ženama po jedan žuti karanfil, a srdačne poruke
i čestitke uputila je predstavnica Western
Uniona za bih, Džejna Resić.
U bogatoj tomboli su podijeljene lijepe
nagrade od glavnih sponzora – Plivit Trade,
Pristina Livs, Adriatic Buss i Mediteran, a
prikupljena sredstva idu u fond Djeci u bih.
I na kraju poruka svim ženama širom
svijeta Svijet je lijep zahvaljujući vama, zato
drage, poštovane, cijenjene, lijepe i u svemu
naj, budite to što jeste da bi svijeta i ljubavi
i dalje bilo. Želim vam srećan svaki dan, a
povodom 8. marta međunarodnog Dana
žena upućujem vam najljepše želje za dobro
zdravlje i srećan život.
Pa neka tako i ostane do novih želja i poruka, do narednih druženja i susreta. c
38-39 | žena · kvinna
INTERVJU
Intervju med Emina Ćejvan, den nyvalda
ordföranden av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige
Afirmisati
bosanskohercegovačku
ženu u švedskom društvu
Emina Ćejvan
Rođena: 1954. u Žepču
Do rata: živjela u Bosanskoj Gradišci
Nastanjena: Karlskrona
Obrazovanje: dipl. ekonomist
Zaposlena: Karlskrona Kommun
Porodica: Muž Sead i dvoje prekrasne
djece, kćerka Vernesa i sin Haris
Slobodno vrijeme: nema ga
Knjiga: Dalai Lama Lycka
Film: Pretty woman (Julia Roberts i Richard Geer)
Razgovor sa Eminom Ćejvan, novoizabranom
predsjednicom BH Saveza žena u Švedskoj
U
ovome broju našega lista ŽenaKvinna predstavljamo vam Eminu
Ćejvan koja je na 13. Godišnjoj
skupštini BH Saveza žena u Švedskoj,
održanoj 8. marta 2008. u Värnamu, izabrana na funkciju predsjednice Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj.
žena-kvinna: Možeš li našim čitaocima reći nešto više o tvom prvom susretu sa
BH Savezom žena u Švedskoj?
emina: Moj prvi susret sa BH Savezom
žena dogodio se baš na dan osnivanja našeg
lokalnog udruženja Respekt u Karlskroni,
februara 2005. godine. Do tada sam sama
smišljala način organizovanja žena u Karlskroni ali sam čula da negdje postoji jedan
veliki savez kao jedna familija. I baš taj
osjećaj ulaska u jednu svojevrsnu familiju
koja je stekla svoje mjesto i reputaciju i u
švedskom društvu i među Bosancima koji
ovdje žive imala sam prilikom mog prvog
susreta sa predstavnicima Saveza.
žena-kvinna: Kao majka, supruga
i zaposlena osoba znamo da imaš puno
obaveza. Biti predsjednik Saveza je još jedna u nizu obaveza pa nas zanima na koji
način planiraš organizovati tvoj rad?
emina: Tačno je da biti predsjednica
Saveza jest velika obaveza, velika odgovornost a i velika čast i povjerenje koje osjećam da imam od strane članova ove velike
familije.
Kako stižem sve i sama se nekad pitam.
Međutim, kad se voli ono što se radi, kad
se osjeća duševno zadovoljstvo u svemu
tome, onda je zaista vrijedno truda. Ja
imam muža koji mi nesebično pomaže u
svemu i koji je takođe društveno aktivan
pa puno stvari radimo zajedno, diskutujemo i dogovaramo se.
žena-kvinna: Sa suprugom Seadom
kvinna · žena | 38-39
Emina Ćejvan
si objavila knjigu ”Våra rötter i Bosnien,
våra fötter i Sverige”, koja je pobudila
pažnju i našeg svijeta i Šveđana. Možemo
li očekivati novu knjigu?
emina: U našoj knjizi ima puno simbolike i ona je naš životni moto. Mi pokušavamo da živimo upravo kako smo
i nazvali ovu našu prvu knjigu! Kažem
prvu jer nikada se ne zna, inspiracije i volje
imamo pa kad se spoje i druge potrebne
okolnosti može da i do toga dođe.
žena-kvinna: Prema podacima un
samo 2 % svjetskih bogatstava kontrolišu
žene. Šta, kao ekonomista, mislite kakve
List BH Saveza žena u Švedskoj
Hrana: Sogan dolma i masa drugih jela
Hobi: čitanje za dušu i šetnja
to posljedice ima po ukupan položaj
žena. Kako se izboriti da žene postanu
prvo ekonomski samostalnije, a zatim i
moćnije?
emina: Kao ekonomistica mogu samo
reći da ovakvi podaci pokazuju o još uvijek
neravnopravnom položaju žene u odnosu
na muškarce i naravno kao takav ima negativan uticaj na položaj žena. Kao žena,
mislim da žene nemaju jednako izraženu
želju za vlašću u materijalnom smislu pa
i zbog toga djelimično muškarci u tome
prednjače.
Žene, kao prvo, moraju biti sigurnije u
sebe i biti svjesne da mogu biti ekonomski
samostalnije i kao takve moćnije, žene se
uvijek moraju izboriti za svoj status, niko
im neće isti donijeti na tanjuru.
žena-kvinna: Šta smatraš prioritetnim aktivnostima BH Saveza žena u
Švedskoj?
emina: Prioritetnim aktivnostima smatram nastavak jačanja pozicije i uloge Saveza kao važnog faktora u društvenom životu
bosanskohercegovačke žene u Švedskoj. Nastaviti aktivnosti koje će i dalje afirmisati
bosanskohercegovačku ženu u švedskom
društvu.
Prioritetnim aktivnostima smatram
uspostavljanje i jačanje saradnje sa bosanskim i švedskim institucijama i organizacijama (rad na projektima, kako u Švedskoj
tako i u bih).
žena-kvinna: Da li bi željela nešto
poručiti čitaocima lista ”Žena”?
emina: Budimo ponosni ono što jesmo, čuvajmo svoju kulturu i identitet,
prenesimo sve to našu djecu.
Ono što nam se desilo možda možemo
oprostiti ali nikad zaboraviti. Taj dio naše
tragične historije trebamo zapisati i generacijama prenositi s koljena na koljeno. c
7
Iz udruženja
Novosti
Blic vijesti
iz udruženja i sekcija
BH Saveza žena
u Švedskoj
Mönsterås, 19. aprila 2008.
Malmö, 29. marta
Lidköping, 5. aprila
amiza Karamehmedović predstavljala
bh Savez žena na 14. Godišnjoj skupštini
bh Omladinskog saveza održanoj u prostorijama udruženja Sarajevo u Malmöu.
Iz Ramizinog izvještaja:
”Eto … to sam odradila. Hvala ti na povjerenju… ovo je bio moj prvi govor i da
znaš da sam imala tremu. A rekla sam:
– Zovem se Ramiza i došla sam da vas
pozdravim i poselamim ispred Bosanskohercegovačkog saveza žena.
Naš savez podržava sve organizacije i
saveze koji okupljaju građane i prijatelje
Bosne i Hercegovine, a tu je bosanskohercegovačka omladina… na posebnom
mjestu.
U istinu mi je velika čast da pozdravim ovako lijepi skup i da u ime Saveza i u
moje lično ime najiskrenije i od svega srca
zaželim samo uspjeh, nikad poraz… kako
u privatnom tako i u društvenom životu …
imam ja još jednu želju, velika mi je želja
da se poslije ovih silnih razdvajanja…
počnemo spajati, jer… znate li onu priču o
sedam prutova!!!
Imate je tu na stolu…
I… Još jedanput… Sve najbolje!
Bilo je predivno družiti se sa omladinom
i učiti od njih… nadam se da su i oni dobili
od nas fini savjet i pouku. Divni su svi …
zahvali im se i u moje ime na pozivu.
Pozdrav, Ramiza & Co”
aše novo udruženje Tillsammans-Zajedno organizovalo kulturno-zabavno
veče u Folkets Parku u Lidköpingu. Za zabavu se pobrinula muzička grupa Nostalgija.
R
N
Skövde, 12. aprila
O
držana konstitutivna sjednica Glavnog
odbora (go) u prostorijama bh saveza
žena u Skövdeu. Sjednici su prisustvovali i
članovi go i njihovi zamjenici.
Na sjednici su konstituisana 3 odbora:
odbor za kulturu, odbor za demokratiju,
integraciju i multikulturalnost i odbor za
humanitarnu pomoć. Izborna komisija će
na narednoj sjednici predložiti predsjednike i zamjenike predsjednika tih odbora.
Mönsterås, 19. aprila
K
ulturna manifestacija regije Istok okupila je u Mönsteråsu 50-tak osoba iz
udruženja Žena 2001 Mönsterås, Linköping
2000 Linköping, Ljiljan Oskarshamn, Ljiljan Växjö, Bosna Kalmar i Respekt Karlskrona.
Predivnoj domaćinskoj atmosferi su uveliko doprinijele svojim ličnim zalaganjem
Mesudija Hadžialić, Zekija Zembo i ostale
članice udruženja Žena 2001 Mönsterås.
Program su obogatile svojim nastupom
na violini mlade Bosanke Arjana Čaušević
i Ena Bahtić a recitaciju je izvela Elma
Čaušević. Harmonika i sevdalinke bile su
nezaobilazni dio manifestacije…
Izložba slika naših gradova iz Bosne
i Hercegovine te izložba gradova drugih
zemalja, koja upriličena u saradnji sa nbv,
privukla je pažnju i Šveđana mještana ovog
grada.
Druženju je prisustvovao i najstariji član
udruženja Aziz Muftić kojemu je 89 godina.
Göteborg, 5. aprila
K
ulturno udruženje Broarna-Mostovi organizovalo Bosansko veče u Folkets Hus
na Hammarkullenu.
U programu su učestvovali muzička
grupa boss, Muzafer Ahmemulić (harmonika) i književni stvaraoci Nizama Granov
Čaušević, Enisa Popović Čengić i Nazif
Nuspahić. Domaćin večeri bio je Meho
Baraković, predsjednik udruženja.
8
Mönsterås, 19. aprila 2008.
List BH Saveza žena u Švedskoj
38-39 | žena · kvinna
BH Saveza žena je od NBV-a dobio
kod za studijske kružoke/cirkele:
54
Oskarshamn, 10. maja 2008.
Kao i uvijek tako i ovaj put osjećaj topline,
gostoprimstva i opuštanja ostaće u nama
do naravno sljedećih ovakvih susreta.
(Emina Ćejvan)
Motala, 19. aprila
B
anjalučanka Belma Hafizović predstavljala bh Savez žena na Godišnjoj
skupštini Saveza Banjalučana u Švedskoj.
Kalmar, 26. aprila
U
druženje Bosna organizovalo kulturno-zabavno veče u Novaskolan u
Kalmaru. Za zabavu se pobrinuo Ze-Top
Band.
Oskarshamn, 10. maja
Ž
ene udruženja Ljiljan Oskarshamn organizovale u prostorijama udruženja
susret i druženje sa ženama iz udruženja
Bosna Kalmar, Žena 2001 Mönsterås i Res-
pekt Karlskrona.
Kopenhagen, 10. maja
U
subotu 10. maja smo bili u inostranstvu… kod svojih u Bosanskom kulturnom centru (bkc) u Kopenhagenu.
Žene iz Perle Arlöv, Žene 2000 Helsingborg i mi iz Sedefa Malmö smo obišli naše
prijatelje u Kopenhagenu. O veoma brižljivo
odabranim znamenitostima Kopenhagena
su nas upoznale vrijedne članice bkc-a.
Slika mnogo više kaže od teksta, ja ću samo
dodati da nas je pratilo prelijepo proljetno
vrijeme, veoma dobra zabava i vrijedni
domaćini.
Gosti k’o gosti… sklopili nova poznanstva, upoznali Kopenhagen, naigrali se,
napjevali se, sreli svoje, susreli ljude sa
kojima se neki nisu već drugo desetljeće
sreli…
Na kraju šta reći osim poručiti:
– Dođite i vi nama u Švedsku da pokušamo uzvratiti bar djelić doživljenog sa
vama.
Kratko je bilo, ali ćemo dugo pamtiti.
Hvala vam na svemu!
(Ramiza Karamehmedović)
Tidaholm, 11. maja
U
Tidaholmu održan 2. zajednički sastanak saveza i organizacija građana
Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj.
Organizator ovog sastanka bio je bh
Savez žena a Savez Banjalučana je prihvatio
organizaciju narednog koji će se održati 22.
novembra.
Naš savez su predstavljali Emina Ćejvan
(predsjednica), Vahida Mehinović (potpredsjednica), Haris Tucaković (sekretar)
i Belma Hafizović (domaćin sastanka).
Učestvovali su i članovi Koordinacionog
odbora, tako da je ispred bhsž prisustvovao i Fikret Babović.
Hvala Belmi Hafizović i ženama Tidaholmskih ljiljana na izboru mjesta za sastanak, prijatnoj atmosferi i izvanrednom
gostoprimstvu.
(Detaljnije, strana 10-11)
Bryssel, 14-18. maja
N
bv organizovao studijsko putovanje u
Bryssel za predstavnike bosanskohercegovačkih saradničkih organizacija radi
uspostavljanja boljih kontakata i saradnje s nbv-om, opšteg obrazovanja u bh.
udruženjima i zajednicama i povećanja
angažmana i znanja o važnim pitanjima.
Emina Ćejvan, predsjednica, i Jasna
Perić, koordinatorica aktivnosti bhsž, su
predstavljale bh Savez žena.
(Detaljnije, strana 20-21)
Kopenhagen, 10. maja 2008.
kvinna · žena | 38-39
List BH Saveza žena u Švedskoj
Posjetite:
www.bihsavezzena.com
9
Izbori u
prvom planu
Održan 2. zajednički sastanak
saveza i organizacija građana
Bosne i Hercegovine u
Kraljevini Švedskoj
Piše: Haris Tucaković
M
oderno zdanje Marbodal centra
na otočiću Vulcanön, okruženom
modričastom rijekom Tidan, širom je otvorilo vrata za 2. zajednički sastanak predstavnika 8 saveza i organizacija
građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini
Švedskoj.
Za razliku od Sundvallove komedije
Imali smo ipak sreću s vremenom (Vi hade
i alla fall tur med vädret) iz 1980. u kojoj
porodici Backlund ništa živo, osim lijepa
vremena, ne ide za rukom, ovog 11. maja
2008. u Tidaholmu je, uz izuzetno lijepo
vrijeme, dobro raspoloženje i konstruktivan dijalog učesnika, uspješno ostvaren
10
I
Sverige finns det flera bosnienhercegovinska organisationer och förbunden
som har bildats på olika grund – medborgerlig, religions, etnisk, ålders, köns,
humanitär eller någon annan. Det som
förenar alla är att de samlar Bosnien och
Hercegovinas medborgare och vänner.
Representanter av 8 bosnienhercegovinska organisationer och förbund har
samlats den 11 maj 2008 i Tidaholm för
att försöka hitta lösningar på frågor av gemensamt intresse. Detta för ett mer aktivt
medverkande i demokratiska processer
i Bosnien i Hercegovina och i Sverige;
gemensamt organisera manifestation till
minne av folkmord i Bosnien och Hercegovina osv.
cijeli niz dogovora.
Izbori u BiH
U
prvi plan su stavljeni izbori i projekat
Izborni budilnik u kojem su od oktobra prošle godine uključeni svi savezi i organizacije građana bih u Švedskoj.
Fikret Kadić, predsjednik Koordinacionog odbora (ko) za izbore u bih, je
posebno istakao da smo zahvaljujući projektu i ko podigli veći stepen zainteresovanosti bh. građana za izbore, organizovali
posjete stručnjaka za izbore i izborno pravo iz bih, pokazali da u Švedskoj postoji
pokretačka snaga koja je u stanju inicirati
List BH Saveza žena u Švedskoj
pozitivne promjene u odnosu na izbore
u bih i, konačno, uspjeli u izmjenama Izbornog zakona. Ovo je prva velika akcija
koju svi savezi rade zajedno i u kojoj su već
stečena brojna iskustva što će poslužiti u
narednim zajedničkim akcijama.
Koordinacioni odbor je preko vođe
projekta Dragutina Mrasa insistirao kod
cik-a (Centralna izborna komisija) i bh.
vlasti na izmjeni Izbornog zakona i u tom
smislu tražio ukidanje aktivne registracije
birača, omogućivanje glasanja u dkp-ima
i pojednostavljenje procedure registracije
za izbore. Ta nastojanja, zajedno s dijasporom, su bila uspješna, tako da je cik
donio odluku o mogućnosti glasanja u
dkp-ima (gdje za to postoje uslovi), registraciji putem interneta, a krajnji rok registracije je pomjeren sa 17.6. na 22.7.2008.
cik je 8. maja objavio Oduku o održavanju lokalnih izbora 5. oktobra tako
da Izborni budilnik sada ulazi u svoju
najvažniju fazu.
Koordinacioni odbor je zadužen da
uradi jedno kratko i jasnije uputstvo za
lokalne jedinice na terenu a svi savezi i organizacije su se obavezali da će hitno informisati svoja udruženja o najnovijim dokumentima koji stignu u vezi registracije
za izbore i da će u udruženjima angažovati
članove da pomognu u procesu registracije kako bi što više bh. državljana ostvarilo
pravo glasa.
Na prijedlog bh Omladinskog saveza
usvojen je i Radio projekat kojim će 4 bh.
radio stanice (Norrköping, Karlskrona,
Motala i Göteborg) dodatno informisati o
38-39 | žena · kvinna
izborima u bih.
mjesto će biti kasnije određeno.
Kongres dijaspore
Bosanske dopunske škole
ošto je na prethodnim kongresima bh.
dijaspore bilo izvjesnih nesporazuma
o predstavljanju Švedske u Glavnom odboru ssd bih, Vahida Mehinović je iznijela stav bh Saveza žena o potrebi izbora
zajedničkog predstavnika čime bi se izbjegli nesporazumi a sam predstavnik
dobio mandat svih Bosanaca i Hercegovaca iz Švedske, odnosno snagu koje sada
nema. Ovo pitanje, koje je prethodnih godina znalo biti kamen spoticanja, iniciralo
je sada vrlo plodnu diskusiju.
Svi su podržali mišljenje iskusnog Mesuda Mulaomerovića iz Saveza Banjalučana da je sramota što smo 15 godina
bili razjedinjeni i da jedna država treba
određivati svog delegata, ne po kriteriju
najbrojnije organizacije, već po dogovoru
svih saveza. Nesib Karišik, predstavnik
Saveza bh. udruženja, je zatim dobio punu podršku kao zajednički predstavnik
svih saveza i organizacija građana bih u
Švedskoj u Glavnom odboru ssd bih.
Uočena su nastojanja pojedinih dkpova bih u svijetu da stanje nametnuto
silom u bih prenesu i na organizacije građana bih u svijetu, a koje se između ostalog ogleda u predstavljanju ambasada po
nekakvom ključu koji odgovara trenutno
vladajućim političkim strujanjima u bih,
davanju prednosti posjetama organizacija
građana drugih država, a ne bih itd. Takav
odnos šteti Bosancima i Hercegovcima
i u bih i u dijaspori i zaključeno je da taj
problem treba istaknuti u Sarajevu na iv
Kongresu ssd bih od 30. maja do 1. juna
2008.
irsad Filipović, koordinator Odbora
za školstvo pri Savezu bh. udruženja
je govorio o dugoj tradiciji bosanskih
dopunskih škola u Švedskoj, preporučio
osnivanje takvih škola u svim udruženjima
gdje je to moguće i pozvao sve saveze, koji
imaju svoje dopunske škole, da kontaktiraju Odbor za školstvo koji je spreman
pružiti i stručnu i organizacijsku pomoć.
Kazao je da u Švedskoj djeluje i Udruženje
nastavnika i učitelja maternjeg jezika i da
mnogi nastavnici rade i u redovnim i u
dopunskim školama.
Savez bh. udruženja organizuje od 4.
do 11. juna 2008. posjetu 32 djece i 10 nastavnika iz škole Hamdija Kreševljaković
iz Kaknja a Filipović je pozvao sve saveze
da se priključe organizaciji posjete na
način koji im najbolje odgovara. U sklopu
te posjete se 8. juna u Norrköpingu organizuje i druženje učenika i nastavnika koji
su bili u posjeti školi u Kaknju. Školsko
takmičenje na Saveznoj smotri kulture i
školstva 31. maja u Boråsu je takođe dobra prilika da susret i razgovor nastavnika
maternjeg jezika.
Sadeta Murić, predsjednica Saveza
bh. udruženja, je nastavnik i u redovnoj
i u dopunskoj školi i smatra da je redovna nastava nedovoljna za obrazovanje naše djece. Sadeta je istakla potrebu
međusobnog dijaloga nastavnika, bez
obzira na tip i mjesto nastave. Seminar za
nastavnike na kom će predavati dr. Nihad
Bunar, predviđen je za jesen, i to će biti
prilika za razgovor o svim pitanjima koja
se tiču obrazovanja naše djece.
Obilježavanje genocida u BiH
Zajedničke humanitarne akcije
česnici sastanka su istakli da je već
cijelom svijetu i jasno i poznato da
je počinjen genocid u Srebrenici, ali da se
nikako ne smije zanemariti ni genocid u
ostalim mjestima u Bosni i Hercegovini.
Datum zajedničkog obilježavanja genocida ne može biti vezan samo za Srebrenicu
i jedan dan. Tu se radi o procesu.
Odlučeno je da svi savezi i organizacije
zajedno obilježavaju genocid u Srebrenici
i ostalim mjestima u bih, Dan državnosti
bih i ostale važne datume a da koordiniranje tih aktivnosti obavlja koordinacioni odbor za kulturu kog čine predstavnici
svih saveza i organizacija.
Savez bh. udruženja će biti organizator
ovogodišnje manifestacije obilježavanja
genocida u bih koja će se održati 23. avgusta u Norrköpingu. Ovogodišnje zajedničko obilježavanje Dana državnosti bih
organizuje bh Savez žena 29. novembra, a
uzana Pargan, predsjednica bh Omladinskog saveza, je pozvala sve da se
uključe u akciju 20 kruna za budućnost za
opremanje školskih biblioteka u bih. Omladinski štand na Sajmu knjiga 25-28. septembra 2008. u Göteborgu je takođe otvoren za sve koji se žele uključiti u ovu akciju.
Fehim Halilović, predsjednik Merhameta, je govorio o radu ovog dobrotvornog društva koje godišnje prikupi oko 4
miliona kruna i koje je do sada osiguralo
2008 jednogodišnjih stipendija od 50 km/
mjesečno. Svi savezi i organizacije će, radi
koordinacije, ubuduće informisati Merhamet o svojim humanitarnim akcijama.
Organizator ovog sastanka bio je bh
Savez žena a Savez Banjalučana je prihvatio organizaciju narednog koji će se održati
22. novembra. Sve pohvale Emini Ćejvan,
koja je vodila ovaj sastanak, i domaćinu –
ženama udruženja Tidaholmski ljiljani. c
P
U
kvinna · žena | 38-39
M
S
List BH Saveza žena u Švedskoj
Ajla Mehinović
ny ordförande för
SSU Skaraborg
Första kvinna efter 23 år
s
su hade många långa debatter på sin
årskonferens (de kallar det dåken).
Motionerna handlade om rättvisemärkta varor, om feminism, om försvaret,
om föräldraledighet, studiestöd, sommarjobb, skolan och mycket mer. Det var roligt att höra alla inlägg och intressant att
ta del av distriktsstyrelsens och ombudens
åsikter. De är medvetna om det klassamhälle vi har och vill ta fajten för rättvisa
och jämlikhet. De har synpunkter både på
den borgerliga regeringen och som tur är
socialdemokratiska partiet.
Ny ordförande blev 18-åriga Ajla Mehinović från Lidköping. På tiden tycker jag med
en tjej igen som ordförande. De har inte varit
någon kvinna som ordförande sedan jag
slutade på den posten för 23 år sedan…
Nu kan vi räkna med debatt om kvinnors möjlighet till jobb, företagande och
karriär. Samt mäns möjlighet att vara med
sina barn, studera och jobba. Det ska bli
kul.
(Monica Green(s) blogg
http://monicagreen.webblogg.se) c
11
Druga strana
života
Ličnim angažmanom
protiv nostalgije
Piše: Ferid Čehić
Poštovana urednice.
Znam da ćete biti iznenađeni kad
dobijete ovu moju pošiljku. I ja sam
bio iznenađen kad sam počeo dobijati
vaš cijenjeni list. Naravno, u pozitivnom
smislu. Za to Vam veliko hvala!
No, da li ćete i Vi biti zadovoljni ovim
što šaljem, ocijenite sami. Trudio sam se.
Osim priloga o našim ljudima što
se okupljaju oko udruženja Cafe Mona
i pokušavaju da im tuđina bude što
”mekša”, šaljem i jednu od svojih pjesama iz najnovije zbirke Mostovi Fyrisona
koju sam upravo završio i za koju tražim
izdavača.
Dakle, uz želju da Vas lično prati dobro zdravlje i svakolika sreća, da KvinnaŽena bude još bolja, primite srdačne
pozdrave iz Uppsale.
S poštovanjem
Ferid Čehić
radost, sve ih je i više. Možda jedan ”mali-veliki” primjer iz Gottsunde, predgrađa
Uppsale, to višestruko potvrđuje. Naime,
naši ljudi u Uppsali, a ima ih podosta svih
narodnosti i iz svih krajeva bivše Jugoslavije, pomalo stare i usput oboljevaju,
ali se mnogi ne predaju, posebno oni okupljeni oko Udruženja Cafe Mona koje već
šestu godinu veoma uspješno vodi Hercegovka Sena Droce. Oni, u stvari, pokazuju
da se život i u staroj dobi može, itekako,
oplemeniti i učiniti podnošljivijim, pa makar to bilo i u tuđini.
Osnovna namjera ovog, po mnogo
čemu, zanimljivog projekta namijenjenog
srednjovječnim i starijim osobama, uglavnom iz BiH, jeste da se doseljenici ne
zatvaraju u sebe (kažimo i u sobe), da se
druže na određenom mjestu i u prijatnoj
atmosferi, da organizovano uče švedski
jezik, da dobiju što više informacija o
zemlji u kojoj žive, njenim ljudima, institucijama i aktivnostima, da se zabavljaju
i organizovano putuju, da koriste mnoge
knjige, časopise i novine… Riječju: da
budu aktivni sudionici života u tuđini.
Nije to puka fraza sročena samo radi
”dnevne upotrebe”, niti mrtvo slovo na
papiru, kao što se događalo (i događa) s
mnogim našim, za sličnu prigodu, osnovanim punktovima koji su, bar kad je riječ
o Upplandu i Uppsali, preko noći zamrli.
Dakle, Cafe Mona živi i upravo u posljednje vrijeme ovdašnje nadležne švedske
institucije ubrizgavaju joj, čak, i nove impulse kako bi mogla da opstane i bude još
vitalnija.
A da Cafe Mona, u kojoj dominiraju i
osnovni ton upravo daju naše žene, odista živi, bezbroj je potvrda na koje nam je
ukazala i Sena Droce:
”Organizovali smo, na primjer, kolektivne posjete ovdašnjoj biblioteci koja je
C
afé Mona är en förening i Gottsunda,
i Uppsala kommun. Det är kvinnorna
som dominerar och ger liv och grundtonen i föreningen.
De har organiserat flera gruppbesök på biblioteket och även zoo och
nöjesparker Furuvik nära Gävle och Gröna
Lund i Stockholm. Särskilt intressanta var
utflykter nedför floden Fyrisån till sjöarna
Ekoln och Mälaren, och även på Baltikum
till Åland.
En föreställning av Evert Taube på Uppsala Stadsteater och Hamlet – en standup
på Reginateatern har visat att det är intresse för teater och kulturhändelser som
lockar flertalet föreningsmedlemmar.
u našim prostorijama i za naše potrebe
osnovala i prigodnu biblioteku s knjigama
na švedskom i jezicima svih naših naroda. Putovali smo brodovima niz rijeku
Fyrison do jezera Ekoln i Mälaren, zatim
izletničkim brodom po Baltiku do ostrva
Åland, posjetili dva zabavno-zoološka
parka – Furuvik kod grada Gävle i Gröna
Lund u Stockholmu. U ovdašnjem Stadsteatru gledali smo pozorišnu predstavu
Taube, priredili niz prigodnih susreta
i aktivnosti kao što je izložba o našem
djelovanju. Uvrštavaju nas i u prigodne
švedske manifestacije, posjećuju predstavnici raznih švedskih institucija, dolaze
političari, ali i studenti iz drugih zemalja
koji ovdje studiraju. Možemo se pohvaliti
da su naši gosti bili i članovi Delegacije
Njemačke koji su posjetili Uppsalu…
Ima nešto što na poseban način
karakteriše djelovanje članova Cafe Mona.
To je interes za razna kulturna zbivanja.
Možda to najuvjerljivije potvrđuju dva
I
ako su godinama u prisilnoj tuđini,
mnogi naši ljudi, ipak, ne podliježu,
baš, do kraja opakim kandžama nostalgije. Čine i suprotno – stvaraju svoj
vlastiti prostor, fundamentiraju tlo ispod
nogu ličnim angažmanom i tako život
pretvaraju u čovjekovu korisnu i ugodnu
stvarnost. Ne dozvoljavaju da njihovim
bićima i situacijama prevladavaju samo
emotivni naboji i tuga za domovinom,
nego koriste i razum, dakle ono što im
je priroda i, kako to vjerske knjige uče –
”Svevišnji Bog podario”. A koriste ga da bi
se obrazovali, da bi stvarali nova dobra, da
ne bi bili nikome na teretu, da bi svoje velike umne, stvaralačke i fizičke potencijale,
eto, i u tuđini pustili u opticaj.
Potvrda za to je podosta. Na našu veliku
12
Grupa CafeMonista ispred Musicalena gdje su i njihove prostorije
List BH Saveza žena u Švedskoj
38-39 | žena · kvinna
posljednja primjera. Prvo je učinjena posjeta novosagrađenom, veleljepnom koncertnom zdanju, iliti ”ledenoj ljepotici”, kako
su je neki već nazvali, u kome su se na licu
mjesta upoznali s raskošnim enterijerima
i vanserijskim arhitektonskim rješenjima
nove kulturne krasotice na Vaksali, najstarijem trgu Uppsale.
Drugo gostovanje bilo je mnogo
specifičnije, suptilnije i, dakako, izazovnije.
Riječ je o posjeti ovdašnjoj pozorišnoj kući
Reginateatern u kojoj je krajem prošle godine bila organizovana Sedmica Šekspira
kakvog gledaoci nikad dosada nisu vidjeli.
Tako je stajalo u afišu pripremljenom za pet
Šekspirovih djela izvedenih, ne standardno,
nego na specifično ”smiješan način”.
CafeMonisti su pogledali ”komičnog
Hamleta” u izvanrednoj izvedbi poznatog
švedskog glumca Rogera Westerberga
koji je ”smrt Klaudijinog brata, Ofelijin
nesrećni izgled i duel Ofelijinog brata s
Hamletom…” dočarao fantastičnom mimikom, pričom, te pjesmom i plesom.
Sav smisao Hamleta, odnosno cijele priče
o danskom kraljeviću, bio je u predstavi
skoncentrisan u izvanrednoj interpretaciji Rogera Westerberga. Nije na odmet
istaći da je ovaj vrsni majstor pozorišne
scene svog ”komičnog Hamleta” prvi put
odigrao u Riksteatru (Stockholm), da je s
tom izvedbom obišao cijelu Skandinaviju,
potom Englesku i Egipat gdje je dobio
nagradu kao najbolji glumac Festivala u
Kairu.
A mi dodajmo ”da nije, baš, sve trulo ni
u državi Danskoj…”, pa ni u našem životu
u tuđini. Nije Cafe Mona, baš po svemu,
ni kao – bombona. Ali se, ruku na srce,
ipak može piti. To, uostalom, potvrđuju i
neki drugi pokušaji bježanja iz nevidljivih
i mutnih voda nostalgije, prije svega izraženih kroz želju da naši ljudi putuju, da
upoznaju druge krajeve i ljude, njihove
običaje i raznolike kulturno-istorijske
znamenitosti. Dakle, da bijeg iz crne nostalgije i ubojite osame učine i korisnim
i ugodnim. Mnogi, pa i ”socijalci”, za to
štede, a pomažu im i rođaci, situiranija
djeca i prijatelji. I događa se da su neki
avion iznad svojih glava prvi put vidjeli
kad ih je zasipao granatama, a danas su
česti gosti aerodroma Arlanda, Landvetter, Kastrup, Orly, Schiphol, Oslo, Frankfurt, pa i Bangkok, Melburn, Vankuver,
Njujork… I nije samo riječ o posjetama
rodbini, ili prijateljima, nego i čistokrvnim
putovanjima preko ”velikih bara” i u organizaciji poznatih agencija.
To uvjerljivo potvrđuje i primjer
bračnog para Hadžiosmanovića – Zijade
i Semira, koji su prelijepe vodopade Plive,
svoje Jajce, zamijenili Uppsalom i koji nokvinna · žena | 38-39
stalgiju smiruju čestim putovanjima. Svoja iskustva s putovanja u Tursku, Italiju,
Francusku, Tunis, Egipat, ali i daleki Tajland objašnjavaju:
”Mnogi naši ljudi se plaše dalekih putovanja i velikih troškova. Neće da shvate
da je i gore i skuplje živjeti u osami, ne
kretati se i prepuštati nostalgiji. Otkako
smo u tuđini činimo sve da nam se to ne
desi, a jedan od najefikasnijih načina da se
to izbjegne upravo su putovanja. Posjetili
smo mnoge zemlje u Evropi, Africi, Aziji,
vidjeli remek djela čovjeka i prirode, kulturno-istorijske spomenike i muzeje, visoke pagode i temple, a na tajlandsko-burmanskoj granici stigli do mosta na kome
se odigrala i čuvena bitka s Japancima i
snimljen poznati film Most na rijeci Kvaj.
Nije, dakle, riječ samo o putovanjima radi
odmora i sunčanja, nego i o svojevrsnom
otkrivanju novih krajeva, pri čemu nika-
da, dakako, ne zaboravljamo svoju rodnu
Bosnu”.
Primjer Hadžiosmanovića nije u Uppsali, a vjerujemo ni drugdje – usamljen.
Otkrih da su u posljednje vrijeme putovali
i mnogi CafeMonisti. Tako je Vera Karaman bila u Engleskoj, Savka Marković
u Norveškoj, bračni par Dragica i Pero
Gosijer u Francuskoj, Esma Rušidi u nekoliko evropskih zemalja, Vasvija Radončić
u Njemačkoj… Milanki Milanović je bila
preblizu Evropa, pa je stigla gotovo do
Južnog pola – u Južnoafričku Republiku.
Ne potvrđuje li, dakle, sve sročeno da
je jedan od najvećih književnih stvaralaca
bivše Juge – neprimjereni Danilo Kiš –
imao potpuno pravo kad je napisao: ”Mi
imamo samo jedan život i taj život treba
živjeti!”
Zato Kiša mnogo češće poslušajmo, pa
će, valjda, i nostalgije biti mnogo manje. c
Pomozite
maloj
Hurulajn
Sve dokumente koje sam dobila proslijedila sam gospodinu Harisu Tucakoviću,
koji se plemenito odazvao mojoj molbi
da objavi nešto o maloj Hurulajn Velić.
Molim Vas da stupite s nama u kontakt.
Pomozimo maloj djevojčici. Što nas ima
više informisanih, veće su i mogućnosti da
se obavijeste i razne humanitarne fondacije te se potrebna suma sakupi. Imala sam
tu čast da razgovaram sa ocem djeteta, ali
i sa gradonačelnikom općine
Centar Sarajevo. Ako je iko
mogao čuti oca koji se bori za
život svog djeteta, a nada mu
nije pružena, onda zna kako
sam se osjećala. Ipak sam
nakon razgovora osjetila još
jaču želju da pomognem. Od
gradonačelnika sam dobila
službeno pismo u kom se on
obraća svima koji žele i mogu
pomoći, jer sama općina ne
raspolaže sa toliko novca
da bi mogla preuzeti sve troškove oko
liječenja Hurulajn, čiji otac Esad Velić, radi
kao portir u općinskoj zgradi. Upornošću i
plemenitošću nekoliko osoba, dobivena je
sva dokumentacija.
Pošto sam u toku o vašem radu, pomislila sam da ćete se odazvati ovom pozivu
u pomoć i na jednom od svojih sastanaka
i o maloj Hurulajn govoriti. Pokušajte lobirati, zajedno s nama iz Njemačke, što
više udruženja i privatnih lica da spasimo
jedan mladi život. Jedno dijete ima sva
prava ovog svijeta da živi i odraste.
Srdačno Vas pozdravljam
Karmen Media-Velagić
E-post: [email protected] c
P
oštovani, javljam Vam
se povodom informacija koje sam dobila prije
dva dana. Radi se o maloj
djevojčici, staroj svega 6 godina, iz Sarajeva, koja je oboljela od tumora koji je, pored
tkiva koljena, natkoljenice i
kuka zahvatio više organa
(jetra, tanko crijevo). Klinika
u Sarajevu nije u mogućnosti
dijete liječiti uspješno zbog
kompleksnosti oboljenja, te
se preporučuje hitan odlazak u inostranstvo. Preporučuje se klinika u Münchenu.
Instrukcija za uplatu / Instruction for
payment / Please pay as follows:
In favour of:
Volksbank BH DD Sarajevo
SWIFT Code: VBSABA22
IBAN Code: BA391401020010529722
With: OEVAG
Acc No: 69205030005
Wien / SWIFT Code: VBOEATWW
Final beneficiary: Velić Esad
Acc No: 6006110-105297
List BH Saveza žena u Švedskoj
13
Iz domovine
Duša nije
nikad nestala
Kozarac danas
Piše: Elvedin Durović
N
ajmanje je važno koji put putnika
namjernika vodi u okrilje svoje domovine. I pored niza drugih važnijih
razloga moga puta u Bosnu i Hercegovinu,
izabrao sam da sve naše vjerne čitaoce
malo zaintrigiram o jednom susretu koji
bi svakome od vas preporučio kada budete
ovog ljeta boravili u bih. To je put u mali
bosanskohercegovački grad koji je voljom
’nekih’ trebao nestati sa lica zemlje a koji
je danas ponos i uzor mnogim drugim
gradovima na prostoru bivše Jugoslavije.
Riječ je, naravno, o kozarcu, malog gradu
smještenom 10-ak kilometara od Prijedora
ili 40-ak od Banja Luke.
Prvo i osnovno što interesira svakog
čitaoca jeste ono sa čime se može ilustrovati moja tvrdnja o nekoj posebnosti mjesta i
ljudi koji u njemu žive. A toga u Kozarcu ima
na pretek… Od onih starih generacija koje
vam pričaju čitavu historiju grada, preko
onih srednjih generacija rođenih širom svijeta do ovih posljednjih rođenih u Kozarcu.
Osim ljudi u gradu koji je doživio renesansu
u pravom smislu te riječi, možete biti svjedoci jednog velikog gradilišta na svakom kraju
grada: od prelijepih kuća, mnoštva kafića i
restorana, uređenih tržnih centara, malih i
srednjih firmi raznih profila do veleljepnih
olimpijskih bazena koji se nalaze na ulazu i
izlazu iz grada do mnogo toga drugog.
Moje prvo zapažanje je da je Kozarac čist
i uređen grad u odnosu na sve ono što ga
je pratilo u posljednjih dvadesetak godina.
Šetam glavnom kozaračkom ulicom od Dere
do Krkića u pratnji dvojice starosjedilaca:
Mehmeda Tadžića i Mustafe-Mute Hodžića
i saznajem mnoge pojedinosti o gradu i ljudima u njemu. Prvi Mehmed, ima preko 70 godina, prošao sve ratne nevolje, prošle godine
izgubio svoju životnu saputnicu ali ipak pun
vjere i optimizma u ljepše i bolje sutra. Drugi
14
Vaš novinar pred Starom baštom
Mustafa-Muta, nekada jedan od najpoznatijih igrača mjesnog ligaša Bratstva u vrijeme
legendi tog kluba: Hune i Mustafe Fazlića,
braće Sante, Turkanovića, Trepića, Memića,
Blaževića, Hankića, Prusca, Mahmuljina
sada se posvetio zemljoradnji i lovu kojima
upražnjava svaki slobodni trenutak. Kaže da
ni infarkti (preživio dva) ne utiču na njegovo
zdravlje i svakodnevne aktivnosti. Teško mu
pada da je jedan poznati mještanin ovog
grada druge nacionalnosti razdvojio lovačko
društvo na dva dijela, navodno ”naše ” i ”njihovo”, a svi znaju, kaže imenovani, da smo
uvijek bili zajedno i dijelili sve što smo imali.
Ali šta ćeš, takva su vremena još uvijek. Do
kada, vidjećemo…
Upravo u vrijeme naše jutarnje šetnje izbjegavamo cisterne koje peru glavnu gradsku
ulicu od Krkića do Dere. Malo mi je čudno
vrijeme i način uređenja ali me moji sagovornici ubrzo uvjeravaju da je to posljednjih
godina stalna pojava, ne zbog njih već zbog
”onih drugih”, naravno visokih političara
koji svakodnevno prolaze kroz mjesto na
putu za Mrakovicu – Kozaru. ”Samo neka
oni putuju a neka nam grad sređuju” – našali
se Mehmed i predloži da svratimo u njihovo
omiljeno mjesto okupljanja kafe-piceriju
Stambena kuća u Kozarcu
List BH Saveza žena u Švedskoj
38-39 | žena · kvinna
Razloga je više: posjete porodici, obnova
kućnog imanja, znatiželja stranaca i mnogi
drugi razlozi. Počašćeni smo od uzornih
domaćina domaćim kadaifom i bozom (jedan specijalni napitak od kukuruzna brašna,
vode i šećera za one koji su zaboravili).
interesantno svi plaćaju – nema ništa ispod
ruke. Na početku mladi Bratstva nemaju
dovoljno hrabrosti i iskustva da se odupru
svojim iskusnijim gostima i prvo poluvrijeme završava sa 2 : 1 za goste. U drugom
poluvremenu druga slika, bodreni svojim
vjernim navijačima domaći slave sa 5 : 3 i
nastaje pravi dernek poslije posljednjeg sudijskog zvižduka. Naravno, i mi učestvujemo
u slavlju. Po izlasku sa stadiona srećem Kemala Fazlića, uglednog privrednika i nekada
prvog čovjeka Pilane, najvećeg privrednog
kolektiva prije rata. Priča da je aktivan u
mz Kozarac a da su upravo afirmisali Novu
građanska inicijativu Kozarac sa magistrom
Nihadom Forićem na čelu. U njihovom sastavu djeluje veći broj mladih, obrazovanih
i stručnih ljudi koji žele da svoju viziju grada
pretoče u stvarnost. Kemo ističe da je Kozarac trenutno jedno od najvećih gradilišta
u bih. Preporučuje nam da obiđemo sve
dijelove grada i sami se u to uvjerimo. To
i činimo ali bez naša dva sagovornika sa
početka, Mehe i Mute, koji moraju na svoju
redovnu medicinsku terapiju jer godine čine
svoje. Pozdravljam se sa njima u nadi skorog
viđenja.
Ne ide bez fudbala
Business u Kini
emamo dovoljno vremena jer ubrzo
počinje utakmica mjesnih rivala Kozarca i Prijedora pa svi zajedno krećemo da
vidimo taj dugogodišnji spektakl i derbi. Na
stadionu idilična slika – veliki broj gledalaca
od kojih većina mladih. Ulaz je 2 marke i
o preporuci Kozarčana htio sam upoznati i razgovarati sa jednim od uspješnih
povratnika. U nizu zaslužnih posjetio sam
Almira Muratćehajića, povratnika iz Austrije a prije rata stanovnika ovog mjesta. Razloga ima više. Almir je rođen u Beogradu,
supruga u Prijedoru, oba roditelja u Kozarcu a dvoje djece, starija Zana u Austriji a
mlađi sin Amar u Kozarcu. Sudbina ga nije
uopšte milovala dok je od dana progonstva
iz Kozarca stigao do jednog od najuglednijih i poštovanijih ljudi u svome gradu. Za
vrijeme napada na Kozarac Almir je zajedno sa majkom, bratom i sestrom sproveden u logor Trnopolje, a zatim zahvaljujući
Međunarodnom Crvenom krstu deportovan u Austriju. Otac Salih je u tim teškim
vremenima nestao u vihoru rata i do danas
nema bilo kakvih pouzdanih informacija o
njegovoj sudbini. Poslije teških i dugih godina rada u Austriji i Njemačkoj odluči da
se sa suprugom i kćerkom vrati u rodni grad
svojih roditelja. Sestra je već ranije otišla u
Ameriku a mlađi brat je odlučio da ostane u
Njemačkoj. Na početku nije bilo lako… Ali
vrijeme čini svoje. Upornim i svakodnevnim
radom uz nesebičnu pomoć supruge danas
imaju lijepu kuću, vlastitu halu za proizvodnju namještaja, vlastiti prodajni salon, gradi
trenutno drugu veliku proizvodnu halu a uz
sve to zapošljava i 15-ak radnika. Vremena
ima sasvim malo jer su česta putovanja i
poslovni aranžmani dio njegove svakodnevnice. U svakodnevnom poslu svesrdnu 
Mehmed Tadžić i Mustafa-Muta Hodžić ispred stambenog kompleksa Saleš
Mixxs, vlasništvo bračnog para Henić.
U veoma lijepo uređenoj kafe-piceriji,
kojih uzgred rečeno u gradu ima desetak
(od kojih je primjera radi Aqua vjerovatno
u svjetskom dizajnerskom stilu), zatičemo
vlasnike Henju i Devletu a uz to i mnoge
poznate starosjedioce grada: Turkana, Šefika
Arnautovića sa suprugom, Uzeira-Mangu
sa suprugom Zumrom i mnoge druge.
Započinje neobavezan i srdačan razgovor
uz obavezno ”međusobno peckanje” koje svi
dobronamjerno prihvataju.
Saznajem da je ljeti u Kozarcu nekoliko
puta više ljudi nego što ih sam grad ima.
N
Stambena kuća u Kozarcu
kvinna · žena | 38-39
List BH Saveza žena u Švedskoj
P
15
mjesta. U samom centru Kozarca obnovljene su tri džamije od kojih je ona u centru
zaista monumentalna i plijeni pažnju kako
spoljnjim tako i unutrašnjim uređenjem.
Čitam natpise na nišanima i nalazim prezimena: Jakupovići, Hodžići, Ibrahimovići,
Murćehajići, Haskići, Tadžići… Ono što
je interesantno da je veliki broj ”umrlih” u
periodu 1992-1993. Svima njima neka je veliki rahmet. U razgovoru sa jednim brojem
vjernika (petak, džuma, op.a.) saznajemo
da su međuljudski odnosi na ovom lokalitetu veoma korektni i da je međusobna
komunikacija stanovnika raznih konfesija
bez primjedbi.
Kozarac na internetu
N
Poslovni centar
 pomoć ima od supruge Benite koja je tokom
njegovog odsustva ”alfa i omega” za sve
tekuće poslove. Kćerka Zana, iako sa svega
13 godina, već je nosilac brojnih sportskih
priznanja a uz to odličan učenik i vrlo iskusan vozač motora od 50 do 150 cc.
Upravo u vrijeme našeg razgovora Almir
se vratio sa 15-dnevnog putovanja u Kinu
gdje je sklapao poslovne aranžmane za ovu
i tekuću godinu. Kaže da mu je svakodnevni posao otvorio širom vrata na mnogim
poslovnim destinacijama i da u svakom trenutku želi preporučiti mladima da svatko ko
želi može ostvariti dobre poslovne rezultate
uz dosta rada i svakodnevnog odricanja. Dok
razgovaramo sa porodicom Muratćehajić
u mnoštvu znanih i neznanih kupaca pri-
mjećujemo i jedno poznato estradno ime.
Halid Muslimović je došao na ugovaranje
poslova oko opremanja njegovog hotela koji
se nalazi u završnoj fazi na samom ulazu
u Prijedor. Ne želeći da ometamo dobru
poslovnu saradnju i njima želimo sretno i
nastavljamo daljnje istraživanje znamenitosti Kozarca.
Ono što putniku namjerniku pada u
oči jesu dvije crkve na samom ulazu u
grad od kojih je jedna predratna a druga
poslijeratna. S obzirom na broj vjernika
nismo mogli logički zaključiti zašto dva
vjerska objekta na rastojanju od svega desetak metara. Međutim, to nije tema ove
reportaže i vaš reporter smatra korektnim
samu konstataciju stvarnog stanja na licu
Tržni centar Kozarac
16
List BH Saveza žena u Švedskoj
a kraju dana nisam mogao a da ne posjetim Internetsku zgradu smještenu u
strogom centru grada a koja je omogućila
afirmaciju grada i ljudi u njemu. U prostorijama zatičem desetak mladih koji i ne
obraćaju pažnju na nas što je i razumljivo.
Vrijeme modernih komunikacija čini svoje
pa su svi u svijetu razmjene informacija
raznih sadržaja. Admin i Hajrudin, urednici portala Kozarac.ba, uspjeli su da svojim
modernim dizajnom i sadržajima privuku
pažnju mnogih stanovnika Kozarca ne
samo u gradu već i mnogo sire. Čitam njihovo današnje portal pitanje: ”Šta mislite
o životu na zapadu?”. U nizu odgovora od
zadovoljan do nezadovoljan, bolje ili gore,
izdvajam onaj sa 50 % ukupnih glasova a
odgovor glasi: ”‘Ebeš zemlju koja Bosne
nema”. Komentar suvišan. Na njihovu molbu, odmah po objavljivanju ove ekskluzivne
reportaže u našem listu ista će se naći i na
stranicama njihovog Internet portala a sve
u cilju reputacije grada, ljudi i znamenitosti
vezane za grad i okolinu.
Ipak za simbole grada dozvoljavam sebi
da istaknem dva objekta u starom bosanskom stilu i još uvijek u izvanrednom stanju
poslije restauracije. To su objekat restorana
Stara Bašta i čuvena Kapetanovića kula
koji se nalaze jedan do drugoga. Objekti koji
zaustavljaju dah slučajnom prolazniku po
svojoj ljepoti i gracioznosti zbog ambijenta i
zbog svoje vjekovne funkcionalnosti.
Toliko za ovo javljanje iz grada koji je
imao i zadržao dušu bez obzira na sve što
mu se dešavalo u prošlosti. Pomalo umoran ali i ponosan na dan iza mene odlazim
u čuveni restoran Nejra ostavljajući vama
reportažu na uživanje i nadu da ćete i vi
naći malo slobodnog vremena i posjetiti
ovaj zaista interesantan grad.
Do tada sretno vama ma gdje bili a meni
prijatno veče uz čuveni kozarački specijalitet kvrgušu.
Sa lica mjesta, slikom i riječju, Elvedin
Durović. c
38-39 | žena · kvinna
Zdravlje
Koliko ste
zdravi?
Testirajte sebe s deset
jednostavnih testova
koji ”mjere temperaturu”
vašeg zdravlja
Linija
raspodjelu masnoća po stomaku.
Test: Uzmite krojački centimetar i izmjerite struk i bokove. Podijelite zatim obim
struka s obimom bokova. Primjer: struk 76,
bokovi 96 centimetara = 76/96 = 0,79. Ako
ste žena – odnos treba 0,8 ili manji, ako ste
muškarac – odgovarajuća cifra je 1,0.
Kondicija
Posljedice: Ova metoda daje bolju sliku od
tradicionalne bmi-vrijednosti (indeks tjelesne mase), koja samo kazuje o masi (težini)
u odnosu na visinu. bmi zapravo ništa
ne govori o tome da li se tijelo sastoji od
mišića. Zdravstveno je jako važno kako su
kilogrami raspoređeni po tijelu. Mnogo je
zdravije imati oblik kruške s ravnomjerno
raspoređenim masnim tkivom, posebno
kod žena po bedrima, stražnjici itd, nego
po stomaku što je najmanje zdravo i može
biti faktor opasnosti većeg broja bolesti
povezanih s načinom života. I ovu i bmi
metodu treba ipak uzeti s dozom rezerve.
Najvažnije je da se pogledate u ogledalu
i donesete objektivan sud o svom tijelu.
Možete ”pasti” prema metodi mjerenja a
da vam zdrav razum kaže da ste potpuno
u redu. Razlog može biti npr. da ste vitka
žena s muškom figurom, tj. s uskim bokovima i manje izraženim strukom.
Test: Najjednostavniji kondicioni test je
Coopertestet koji se sastoji u tome da što
brže trčite tokom 12 minuta i zatim izmjerite pretrčanu razdaljinu (kilometar-satom u
kolima ili na biciklu). Ako možete pretrčati
2,000 metara, onda ste u prihvatljivoj
zdravstvenoj formi. Ako imate neku povrjedu koja sprječava trčanje, onda možete
alternativno koristiti 1,6-km-test, odnosno
prehodati 1,6 kilometara za 17 minuta bez
izražene zadihanosti.
Posljedice: Vaša kondicija je mjera dobrog
uzimanja kiseonika i rada srca. Istraživanja
pokazuju da se kod zdravlja ne radi samo
o kondiciji. Najbitnije je koristiti najvažnije
grupe mišića i biti aktivan najmanje 30
minuta dnevno. Može se biti zdrav i bez
izuzetno dobre kondicije. Ali ako vam je
kondicija vidno loša to može imati negativne posljedice po zdravlje u vidu kardiovaskularnih i drugih bolesti.
Savjet: Kondicija se može poboljšati relativno lahko i to ide dosta brzo. Mogu se koristiti sve aktivnosti koje zahtijevaju kiseonik,
Savjet: Ako ste nesigurni u vezi oblika tijela, trebate potražiti savjet ljekara. Ako je
previše masnog tkiva raspoređeno po stomaku, trebate se toga osloboditi tako što
ćete manje jesti ili se više kretati. Razmislite odakle dolaze vaši kilogrami. Mnogi
tumače da se gojaznost uzrokovana alkoholom uglavnom raspoređuje po stomaku.
Osobe pod stresom su sklonije masnom
tkivu u obliku jabuke nego u obliku kruške.
Hormon stresa kortizol takođe utiče na
kvinna · žena | 38-39
Hur hälsosam är du?
– testa dig själv
Ä
r dina muskler för svaga? Får du
tillräckligt mycket sömn? Hur står
det till med minnet och har du ett hälsosamt förhållande till alkohol?
Testa dig själv med tio enkla test
som tar tempen på din hälsa. Och läs
vad du kan göra om du blir underkänd.
Hur hälsosam är din kroppsform,
din kondition, musklerna i dina ben
och din underkropp, musklerna i din
överkropp, din bäckenbotten, din smidighet, din matsmältning, din relation
till alkohol, din sömn och ditt minne?
odnosno svi oblici fizičkih aktivnosti koje
ubrzavaju puls.
Mišići nogu i donjeg dijela tijela
Test: Sjednite na običnu stolicu sa stopalima postavljenim ravnomjerno na pod i
rukama prekrštenim na prsima. Uključite
štopericu (ima je većina mobitela) ili digitalni sat ispred sebe. Zatim ustanite potpuno uspravljenih nogu i ponovo sjednite i tako ponavljajte onoliko puta koliko
možete stići za 30 sekundi. Držite stalno
prekrštene ruke na prsima. Vježbu trebate
ponoviti najmanje 20 puta za 30 sekundi,
u suprotnom su veliki mišići nogu i donjeg
dijela tijela preslabi.
Posljedice: Mišići nogu i donjeg dijela tijela čine veliki dio ukupne mišićne mase i
zato se moraju držati u dobroj formi jer upravljaju sagorijevanjem i pojačavaju cirkulaciju. Ako su veliki mišići zadnje strane s. 24
List BH Saveza žena u Švedskoj
17
Ž e n a K v i n n a 38-39
[Värnamo, 2008-03-08] 13. izborna
Godišnja skupština i centralna
kulturna manifestacija Jedna žena
– Jedan cvijet | Det 13:e Kvinnoriksförbunds årsmöte och centrala
kulturmanifestationen En kvinna –
En blomma
Vahida Mehinović & Emina Ćejvan, bivša
i nova predsjednica | före detta och den
nya ordföranden
Hajrudin Zukanović Hajrica (harmonikaš, Behar Skövde
| dragspelare), Zekija Zembo (Kvinna 2001 Mönsterås, till
vänster | lijevo) & Munevera Hebib (Fatima Gunić Göteborg, gore | ovan bild)
18
List BH Saveza žena u Švedskoj
38-39 | žena · kvinna
Ž e n a K v i n n a 38-39
Džejna Resić iz Western Uniona koji je donirao 400 karanfila povodom Dana žena (iznad)
| Džejna Resić från Western Union som har sponsrat med 400 nejlikor ang. Internationella
Kvinnodagen (bild ovan) | Vernesa Filipović & Nadira Kilim kraj štanda nbv-a (desno) |
Vernesa Filipović & Nadira Kilim från nbv, Jönköpings län (höger bild)
Izložba slika Enise E. Grozdanić, Žena 2000 Helsingborg (iznad) | Måleriutställningen av
Enisa E. Grozdanić, Kvinna 2000 Helsingborg (bild ovan) | Omladinska grupa udruženja
Respekt Karlskrona (ispod) | Ungdomsgruppen Respekt Karlskrona (bild nedanför)
Zilfa Đugumović,
Sedef Malmö
k|
Nastava
kvinna · žena | 38-39
List BH Saveza žena u Švedskoj
22
ning s.
Fortsätt
19
Studieresa
till Bryssel
Ljepši dio delegacije: Irma Kilim, Elma Jakupović & Jeanette Ahlgren (1. red),
Rabija Arslanagić, Almedina Sačić, Sadeta Murić, Jasna Perić, Fadila Jašarević,
Jasmina Golić, Azra Jelačić & Emina Ćejvan
Från Bryssel: Emina Ćejvan
N
ykterhetsrörelsens studieförbund har
från den 14 till den 18 maj 2008
organiserat en studieresa till Bryssel
för representanter inom sina samarbetsorganisationer. Målet med denna studiesatsning är att skapa bättre kontakter och samarbete med nbv, positiv, god folkbildning
i samarbetsföreningar och församlingar
och ett ökat engagemang och kunskap om
viktiga frågor.
Anders Castberger och Stefan Degerlund (rektorer), Jeanette Ahlgren (politisk
sekreterare) och Fadila Jašarević (verksamhetsutvecklare, stråkansvar integration) har
presenterat nbv:s Europaarbete. Nykterister har besökt eu Parlamentet, dg Enlargement, ecas (European Citizen Action Service), femyso (Forum of European Muslim
Youth and Student Organisations) osv.
Deltagare: Projektet Nolltolerans: Idriz
Karaman, Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund (bhkrf): Emina Ćejvan och
Jasna Perić, Bosnisk-svenska Kvinnoförbundet (bskf): Azra Jelačić och Almedina Sačić,
Bosnisk-hercegovinska Riksförbundet (bhrf):
Sadeta Murić och Rabija Arslanagić, Bosnien och Hercegovinas Islamiska Riksförbund (bhirf): Sakib Kenjar och Izet Bešić,
Bosnien-Hercegovinas Muslimska Ungdomsförbund (bemuf): Adis Mulahmetović och
Jasmina Golić, Bosnisk-Hercegovinska Ungdomsförbundet (bhuf): Irma Kilim och
Elma Jakupović, Albanska Riksförbundet
(arf): Murad Kocaj, Kurdiska Riksförbundet (krf): Mirza Bahram, Faruk Aslan och
Mehmet Halit Azizoglu.
20
Rektor Anders Castberger, Jasna
Perić & Idriz Karaman
Ispred Islamskog kulturnog centra
List BH Saveza žena u Švedskoj
38-39 | žena · kvinna
Iznad: Elena Tegovska, projekt
koordinator u organizaciji
ecas (European Citizen Action
Service)
Ispod: Emina Ćejvan, rektor
Stefan Degerlund & Jasna Perić
Emina, Jasna, Almedina, Adis
i Njemica Rebekka Edelmann
koja tečno govori bosanski (Financial Assistance Desk Officer,
Bosnia & Herzegovina, European
Commission)
Trenutak za predah, u parku Cinquantenaire
kvinna · žena | 38-39
List BH Saveza žena u Švedskoj
21
Ž e n a K v i n n a 38-39
Grupa Miris Bosne i Švedske iz udruženja Žena 99 Värnamo
(lijevo), Dženana Pajić (iznad) | Gruppen Doft från Bosnien
och Sverige från föreningen Kvinna 99 Värnamo (till vänster), Dženana Pajić (bild ovan)
Muharem Sitnica Sića (voditelj
programa, konferencier) & Selma
Čavka, Mariestad
Mirsada Zahirović, Lejla Mehinović
& Sabaheta Vehabović, TillsammansZajedno Lidköping
Vokalna grupa Sevdah i vokalni ženski
trio iz udruženja Behar Skövde | Vokalgruppen Sevdah från föreningen Behar
Skövde
22
Tombola
Plivit Trade Västervik &
Pristina Livs Oskarshamn
List BH Saveza žena u Švedskoj
38-39 | žena · kvinna
Ž e n a K v i n n a 38-39
Udruženje domaćin: Žena 99 Värnamo | Årsmötesvärd: Kvinnoföreningen
Kvinna 99 Värnamo
Mirnesa Begić,
Behar Skövde
Senija Husejinović, Ramiza Karamehmedović, Nisveta Basara, Mirsada Tobudić &
Emira Sundkvist, Sedef Malmö
Alli Ramić,
Respekt Karlskrona
ica-Sića
rem Sitn
a
h
u
M
ković &
ris Tuca
Foto: Ha
kvinna · žena | 38-39
List BH Saveza žena u Švedskoj
Odgovorni za program
(Programansvariga) Ismeta
Šeremet & Muharem Sitnica
Sića
23
je važno da velike mišiće zadnje strane
butina održavate gipkim jer postoji veza
između njihovog stezanja i tendencija bola
u krstima i leđima.
Savjet: Krećite se što više. Možete eventualno mijenjati vježbe tako da trenirate
cijelo tijelo. Gimnastika, Aleksandrova
tehnika (alexanderteknik), pilates i joga su
zdravi i primjenjivi za održavanje krjepkosti i gipkosti tijela. Ako trčite ili igrate neku
od igara loptom, trebate se temeljno zagrijati i istegnuti cijelo tijelo, prije i poslije
treninga.
Probava
s. 17 tijela preslabi to može izazvati bol u leđima
jer isti čine dio sklopa mišića koji pomažu
uspravnom držanju leđa.
Savjet: Ovdje pomaže svaka vježba pri
kojoj nosite vlastitu težinu. To može biti
trčanje ili hodanje. Možete takođe izabrati
trening snage tih mišićnih grupa ili plivati
radi bolje muskulature u nogama i donjem
dijelu tijela.
Mišići gornjeg dijela tijela
Test: Legnite na pod na dlanove i koljena.
Ispravite leđa i postavite ruke pravo ispod ramena s prstima naprijed. Izmjerite
štopericom broj sklekova koje možete uraditi za 1 minutu. Trebate spustiti nos što
niže da svakog puta dotakne pod i uraditi
najmanje 20 takvih sklekova, u suprotnom
su mišići gornjeg dijela tijela preslabi.
Posljedice: Nije zdravo za tijelo i cirkulaciju imati netrenirane mišiće i posebno je
važno držati u formi mišiće gornjeg dijela
tijela jer u suprotnom postoji rizik velikih
i bolnih infiltracija u potiljku, ramenima,
rukama i glavi.
Savjet: Trening snage ili plivanje pomažu
slabom gornjem dijelu tijela.
Perineum (međica)
Test: Ne idite u toalet sve dok se mokraćni
mjehur potpuno ne napuni i zaista morate
mokriti. Opustite se i ponovo stegnite. Ako
odmah možete potpuno zaustaviti mlaz
onda su mišići međice u dobroj formi. U
suprotnom trebate vježbati svoju međicu.
Posljedice: Slabi mišići međice mogu izaz24
vati inkontinenciju (nemogućnost kontrolisanja mokrenja). Možda ste već primijetili da se pojavilo par kapljica dok kašljete
ili se smijete i to će biti samo gore. To je leglo infekcija mokraćnih puteva i to takođe
uzrokuje lošiji polni život. Uvježbana
međica daje bolje i lakše orgazme.
Savjet: Međicu možete trenirati u kolima ili u redu za čekanje – bez trenirke
ili opreme za vježbanje. Nema veze da li
ležite, sjedite ili stojite. Zamislite da ćete ići
u toalet i stegnite debelo crijevo. Tako ćete
doći do mišica međice. Brojite polahko do
10 i opustite se. Ponavljate vježbu 15 puta
dnevno. Za par sedmica ćete puno bolje
osjećati mišiće međice a nakon par mjeseci ćete primijetiti da je automatski stežete
dok kišete ili kašljete.
Test: Pratite tokom nekoliko dana stanje
vaše probave. Potpuno ispraznite crijeva
najmanje jednom dnevno i to ne smije
biti teško ili bolno. Zatvor ili previše zraka
u stomaku je znak teške probave i alarm
kojeg ne smijete zanemariti.
Posljedice: Periodičan zatvor je znak da
nešto nije u redu u vašem probavnom
sistemu, a zatvor je nezdrav za tijelo. Ako
probavni sistem loše radi, tijelo ne prima
hranljive materije u potrebnoj mjeri i vi
se izlažete opasnosti da otpadne i otrovne
materije prodru u krv.
Savjet: Loša probava često zavisi od banalnih stvari, npr. nedovoljne količine
vode u organizmu. Pijte više vode. Probava
usto zahtijeva vlakna i kretanje. Zatvor je
često posljedica stresa jer hormoni stresa
Gipkost
Test: Primaknite noge i blago povijte koljena. Pokušajte ispružiti ruke do poda. Ako
možete vrhovima prstiju dotaći pod onda
su vaša leđa dovoljno gipka. Ispravite se
ponovo i podignite glavu. Podignite desnu
ruku iznad glave i dohvatite lijevo uho. To
trebate uraditi bez okretanja glave i da ne
osjetite bol. Ponovite vježbu lijevom rukom i dohvatite desno uho.
Posljedice: Veoma važno za vaše zdravlje
je održavanje gipkosti radi pune pokretnosti zglobova i da bi bili sigurni da vaši
mišići rade optimalno. Ako ih ne koristite
onda se izlažete opasnosti da tijelo bude
ukočeno u zglobovima i mišićima. Rezultat je slabija pokretljivost, brzina i fina
motorika. Ako izgubite gipkost tada se
istovremeno izlažete i većoj opasnosti od
oštećenja vlakana mišićnog tkiva. Posebno
List BH Saveza žena u Švedskoj
38-39 | žena · kvinna
koče probavu. Ako imate previše zraka u
stomaku, a nemate problema s probavom,
trebate provjeriti vašu konzumaciju mineralne vode i gaziranih sokova.
Odnos prema alkoholu
Test: Koje tvrdnje odgovaraju?
▪ Redovno prelazim preporučenu granicu od maksimalno 14 jedinica sedmično za
žene i 21 jedinice za muškarce.
▪ Okolina već govori da pretjerano pijem.
▪ Ne mogu zaspati a da ne popijem koju.
▪ Dešavalo mi se da vozim kola iako nije
bilo sigurno da su promili alkohola bili u dozvoljenim granicama.
▪ Više puta se dešavalo da pogriješim na
poslu ili zanemarim porodicu uslijed prepijanja prethodnog dana.
▪ Ne pijem tokom sedmice već cijelu
sedmičnu porciju popijem petkom i subotom uveče.
Odgovor: Svi odgovori upućuju na problematičan odnos prema alkoholu. Ne
trebate biti alkoholičar da biste doživjeli
više kriza. Međutim, trebate razmisliti da li
koristite alkohol na pravi način – npr. kao
sredstvo za spavanje jer ste pod stresom,
preopterećeni ili nezadovoljni životom.
Posljedice: Alkohol u prekomjernim količinama može oštetiti organe a alkohol
ubija nervne i ćelije mozga. Neosporno
je zdravije biti potpuni trezvenjak nego
piti. Ipak ne postoji neka veća opasnost
od štetnih posljedica ako se držite preporučenih granica. Koristite li alkohol za
utjehu tada možete uploviti u pretjerano
konzumiranje – ili zanemariti problem
koji se mora riješiti.
Savjet: Najbolje za tijelo je da podijelite
vašu potrošnju tokom cijele sedmice
umjesto da je popijete za jedno veče. Ako
se priviknete na svakodnevnu upotrebu alkohola tako da npr. ne možete zaspati bez
toga – potrebna vam je pristojna pauza
jer je vaš tolerancijski nivo u porastu zbog
konzumacije. Provjerite da li pijete jer vam
nešto nedostaje, radi utjehe ili da prigušite
osjećanja kojima ne možete vladati – i
učinite nešto zbog toga. Razgovarajte npr.
s terapeutom.
San
Test: Označite tvrdnje koje odgovaraju:
▪ Po pravilu teško zaspem uveče.
▪ Često se prerano probudim i više ne
mogu zaspati.
▪ Često imam more (teške snove).
▪ Često mi se dešava da skoro zaspem
kvinna · žena | 38-39
tokom dosadnih sastanaka, za volanom
ili ispred tv-a, premda obećam sebi da to
neću raditi.
▪ Nikad se ne probudim prije budilnika.
▪ Za vrijeme odmora mogu spavati skoro
nekoliko dana zaredom prije nego se skroz
ne naspavam.
▪ Često koristim tablete za spavanje ili
alkohol.
Odgovor: Bilo koja od gornjih tvrdnji je
dovoljna da se zamislite je li vaš san dovoljno dobar.
Posljedice: San je jedna od najvažnijih
pretpostavki za vaše zdravlje u cijelosti.
Loš san je često uzrokovan stresom i
neriješenim problemima, ali problemi sa
spavanjem i osjećaj hronične premorenosti mogu takođe biti uzrokovani higijenom
spavanja: Neke osobe trebaju redovniji i
mirniji san od drugih.
Savjet: Ako je stres uzrok vaše nesanice –
morate naravno pokušati riješiti temeljne
probleme. Međutim, možete sebi pomoći
tako što ćete jedan sat prije spavanja uraditi nešto za opuštanje, tako da mozak
tada ne radi punom parom. Napišite listu
sutrašnjih zadataka tako da prenesete misli
iz glave na papir. Odbacite večernju kahvu
i vježbanje kasno poslijepodne ili rano
uveče. Izbacite tv i kompjuter iz spavaće
sobe. Spavaća soba je za spavanje i ljubav
i nizašta drugo. Razmislite da li možda
podcjenjujete vašu potrebu za spavanjem.
Normalno je spavati najmanje osam sati
da bi se osjećali potpuno odmorno.
Pamćenje
Test: Uzmite papir i olovku. Pogledajte
slijedeće riječi 30 sekundi:
List BH Saveza žena u Švedskoj
▪ konj
▪ tv
▪ kola
▪ plavo
▪ vila
▪ samoposluga
▪ stablo
▪ žuto
▪ parfem
▪ cucla
Pokrijte te riječi i napišite ih na papiru.
Ako se sjećate 7 od tih riječi tada imate
zadovoljavajuće i prosječno kratkotrajno
pamćenje.
Posljedice: Nije baš sigurno da je vaše
kratkotrajno pamćenje općenito gledano
loše ako se ne može sjetiti više od 7 riječi.
Međutim, razmislite o tome da li imate
problema pri pamćenju detalja, poruka i
ostalog. Možda niste naviknuti da aktivno
koristite vaše kratkotrajno pamćenje. Tu se
takođe može raditi o stresu koji negativno
utiče na kratkotrajno pamćenje.
Savjet: Vi niste zaboravni samo radi
toga što je vaše kratkotrajno pamćenje
pogoršano. Ako osoba pati od početne zaboravnosti, gubi naravno time spremnost
koju je ranije imala i problemi pamćenja
su znatno dublji. Kratkotrajno pamćenje
se može ponovo uvježbati. Razmislite koliko visok nivo stresa uzrokuje vaše probleme. Ako se ne radi o tome, provjerite
vaše navike. Možda ste se navikli koristiti
pamćenje tako što zapisujete vaše poslove,
liste za kupovinu itd. Vježbajte pamćenje
određenih stvari umjesto da ih zapisujete. Vi takođe možete svjesno vježbati
pamćenje igranjem karata i tavle (backgammon) što stimuliše pamćenje. c
25
Svijet kompjutera
Bosanac,
programerski
oskarovac
Piše: Almir Panjeta
J
oomla! är ett av världens absolut största
CMS (Content Management System)
som bygger på öppen eller fri källkod.
Emir Sakić är född i Sarajevo och uppvuxen i den gamla staden Višegrad. År
1989 började han studera elektronik vid
Universitetet i Sarajevo men p.g.a. kriget i
Bosnien lämnade han studier och gick i
den Bosniska Armén. Efter kriget, i början
av 1996, flyttade han till Sverige, fortsatte
sina studier och tog masterexamen vid
Kungliga Tekniska högskolan i Stockholm.
Emir Sakić är idag den enda Joomla!:s,
och även Mambo:s, kärnutvecklare från
Sverige.
J
oomlaBosanac Emir Sakić jedan je od
kreatora najpopularnije web platforme
Joomla! koja je proteklih godina donijela pravu revoluciju u upravljanju internet
sadržajem. Za svoj rad dobio je neke od najznačajnijih nagrada u svijetu programera, a
između ostalih i nagradu Best Open Source
Solution koja se smatra svojevrsnim Oscarom u svijetu open sourcea
Kad je počeo rat u bih, Emir Sakić je
išao u srednju školu, a 1993. godine je upisao
Elektrotehnički fakultet u Sarajevu. Armiji
bih se priključio čim je postao punoljetan,
tako da nije baš imao puno vremena za
studiranje. Prvu godinu je obnavljao do 1996.
godine, kada je napustio bih i priključio se
porodici koja je u međuvremenu izbjegla
u Švedsku. Na Kraljevskom tehnološkom
institutu u Stockholmu stekao je diplomu
elektroinžinjera, poslije čega se priključio
timu koji je radio na razvoju Joomla! platforme s kojom je postigao planetarni uspjeh.
– Nakon četiri godine rata u opkoljenom
Sarajevu, put iz bih u Švedsku izgledao je
nestvarno. Prolazak kroz moju Ilidžu, koju
nisam bio siguran da ću ponovo vidjeti, kao i
let u potpuno drugi, normalni svijet izgledao
je prilično imaginarno.
Kao kod kuće
U
Švedsku je otišao na spajanje s porodicom, a ne kao izbjeglica, te je imao sreću
da ne mora prolaziti izbjegličke kampove i
sve procedure kroz koje su naši ljudi prolazili. Ubrzo nakon dolaska, krenuo je u školu
za učenje jezika. Trebalo mu je oko godinu
dana da nauči jezik u toj mjeri da se može
sporazumijevati i snalaziti. Kaže da mu
studiranje u zemlji čiji jezik nije još dovoljno
poznavao, na njegovo veliko iznenađenje,
nije bilo teško.
– Imao sam dobro teoretsko predznanje, a elektrotehnika i nije nešto gdje se
26
Emir Sakić, Joomla! Expert
njegova jednostavnost a istovremeno i veliki
potencijal za dalji razvoj – kaže Sakić.
Kako je rastao novi projekat
N
akon što se uključio na njihov forum
gdje je sa drugim korisnicima dijelio
savjete, zakrpe i poboljšanja te nakon što je
ta firma odustala od daljeg razvoja, pristali
su da zajednici prepuste razvoj nove verzije.
I tako je krenulo. Emir i ostali vrlo brzo su
sastavili razvojni tim i počeli izbacivati nove
verzije. Sistem Mambo je svakim danom
postajao sve popularniji, dobio je masu novih
korisnika i počeo osvajati nagrade. Poslije
par godina, nakon što je Mambo, prvenstveno zahvaljujući njegovom razvojnom
timu, postigao ogroman uspjeh, australijska
kompanija, još uvijek vlasnik imena Mambo,
pokušala se vratiti u igru i preuzeti kontrolu
nad projektom.
– To se, naravno, nama nije svidjelo i
odlučili smo osigurati nezavisnost i slobodu
projekta tako što smo projekat nastavili pod
novim imenom: Joomla! – kaže Emir.
Tvrdi da je između brojnih razloga popularnosti Joomla! platforme, glavni taj što je
bazirana na slobodnom i otvorenom kodu
te jednostavnost instalacije i korištenja
sistema.
– Ne trebate biti stručnjak za web niti
poznavati bilo koji programski jezik da bi
koristili Joomlu! i njome gradili svoj web
sajt. Sljedeća prednost je njena orijentacija
prema profesionalnim web prezentacijama,
a ne samo ličnim hobi stranicama. Takođe,
jedan od važnih faktora je fleksibilnost
nadograđivanja sistema dodatnim komponentama koje daju posebne funkcionalnosti,
temama za promjenu dizajna i multijezičnost
– pojašnjava.
Sljedeći hit
I
pretjerano koristi jezik, što mi je ispočetka
odgovaralo. Nakon svih godina provedenih u ratnom Sarajevu, ne mogu reći
da mi je išta bilo posebno teško. Možda
samo psihičko prilagođavanje, balansiranje
načina razmišljanja nas odozdo sa onima
koji to nisu prošli.
Kaže da je sve počelo od razvoja ličnog
sajta i izgradnjom sitnih interaktivnih
funkcija u Perlu. Potom je došao i u kontakt
sa Mambo sistemom, koji će ga kasnije lansirati u sam vrh informatičkog svijeta.
– Istraživao sam i koristio različite
sisteme za upravljanje sadržajem dok nisam
naišao na ranu verziju sistema zvanog
Mambo kojeg je pokrenula jedna australijska kompanija 2001. godine. Privukla me
List BH Saveza žena u Švedskoj
Mambo i Joomla! su dobitnici brojnih
priznanja u svijetu otvorenog softwarea.
Kako kaže Sakić, kruna tih uspjeha sigurno
su nagrade osvojene na Linuxworld konferenciji u Bostonu 2005. u konkurenciji sa
imenima poput Red Hat, Novell, Sun, hp i
ibm. Nagrade Best Open Source Solution i
Best of Show-Total Industry Solution u programerskom svijetu predstavljaju svojevrsne
Oscare.
– Meni posebno draga nagrada je i Best
Linux or Open Source Software koju smo
dobili od Linux User and Developer magazina u Londonu 2004. koja je i otvorila sezonu
priznanja. Naravno da sve te nagrade daju
veliku podršku i pokazuju šta rad jednog
malog ali predanog tima može da postigne.
Kaže da prati dešavanja na web i programerskoj sceni ali da ne može reći šta će
sljedeće ponuditi njegov tim, kao ni šta bi moglo donijeti novu revoluciju u tom svijetu.
38-39 | žena · kvinna
Internet svim građanima
P
ostoje dobre škole, dobri kadrovi, pa i
dobre software kompanije. Ono što nedostaje je ubrzana kompjuterizacija cijele
zemlje. Potrebna je strategija vlade na tom
pitanju, kroz subvencioniranje kompjuterske
opreme i internet veza i pojačanu izgradnju
infrastrukture. Ako bi to dobili i omogućili
pristup internetu svim građanima bih,
siguran da bi brzo postali mala Indija na it
planu – tvrdi Sakić, navodeći kao uspješan
primjer mladog Bosanca Irfana Škiljana koji
je autor jednog od najpopularnijih besplatnih preglednika slika IrfanView.
– Irfan je, logično, jako zauzet. Jednom
davno smo se kratko čuli putem e-maila.
Ono čime se on bavi je dosta drugačije od
mog posla, ali Irfan je, između ostalih, velika
inspiracija i za moj rad i drago mi je da je
Bosanac autor najboljeg besplatnog preglednika slika na svijetu.
Dodaje da bi se obrazovni sistem morao
popraviti kako bismo se još bolje mogli
uključiti u it utrku.
– Naš visokoškolski sistem je ostavština
propalog ruskog sistema obrazovanja. Bolonjski proces je put kojim se treba ubrzano
ići i iz korijena promijeniti sistem po ugledu
na Zapad.
Ipak, kaže da programeri obrazovani u
bih ne zaostaju u odnosu na svijet s obzirom
na nedostatak mogućnosti za nabavku
opreme, brzog interneta, putovanja i ostalih
stvari koje se podrazumijevaju i svima nude
na zapadu. (Izvodi iz teksta: Start, nr. 237,
Sarajevo, 7.1.2008. ). c
kvinna · žena | 38-39
UN Photo: Mark Garten, Location: United Nations, New York, 27 August 2007
– Teško je predvidjeti šta će biti sljedeći hit
na internetu. To je svakako predmet intenzivnih analiza velikih kompanija, mada i one
nerijetko investiraju u promašaje. Trenutno
su popularne socijalne mreže korisnika koji
sami kreiraju sadržaj, kao i poboljšanja interaktivnosti postojećih web usluga. Mi se
pokušavamo što brže uklopiti u aktuelne
trendove – tvrdi Sakić.
Kaže kako nije siguran da će slobodni
programi (open source) u skorije vrijeme
odnijeti pobjedu nad klasičnim programima
poput Microsoftovih koji se moraju kupiti.
Razlog tome je, tvrdi, što je teško pronaći
funkcionalan platni model za slobodni software, posebno za male i srednje software
kompanije:
– Ipak, mislim da ćemo u budućnosti sve
češće viđati razne kombinacije otvorenog i
komercijalnog modela, kroz razne dodatke,
podršku, dokumentaciju ili drugu dodatnu
vrijednost koja se plaća.
Sakić smatra kako Bosna i Hercegovina
ima veliki potencijal u programerskom svijetu, ali da bez državne it strategije još ne
možemo daleko dogurati.
Željko Komšić i generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon
Predsjednikov E
blog
05.05.2008.
D
Čas istorije 2…
obio sam dosta poruka sa pitanjima
koja se odnose na Dan obilježavanja
proboja logoraša iz Jasenovca, odnosno na komemoraciju koja je održana
jučer, 04.05.2008., u Donjoj Gradini.
Bio sam u Donjoj Gradini 22.04.2008.,
na Dan proboja logoraša iz Jasenovca i odao
počast nevinim žrtvama. S obzirom da je
istorijska činjenica da se proboj preživjelih
logoraša desio 22.04.1945., ne pada mi na
pamet da mi Milorad Dodik određuje kada
se neki događaj iz istorije desio i kada ga
treba obilježavati.
Da sam u pravu pokazala mi je i jučerašnja komemoracija koja je iskorištena
od strane vladajuće klike rs-a za slanje
takvih političkih poruka kojima se čak
omalovažava svaka žrtva.
Jednostavno moram prokomentarisati
neke od jučerašnjih tvrdnji iznesenih od
strane funkcionera snsd-a.
Rajko Kuzmanović 1: ”Tražimo istinu
zbog toga da bi se shvatilo da je minuli rat
po mnogo čemu nastavak rata iz vremena
tzv. ndh.”
Rajko Kuzmanović 2: ”Dužnost srpskog
naroda je da nikada ne zaboravi jasenovačke
žrtve, ali ni žrtve posljednjeg rata.”
S obzirom da se radi o starijem gospodinu koji dosta toga pamti i vjerovatno
zna, ne bih volio da pomislim kako je samo
pročitao ono mu je neko drugi napisao!
Izgovarajući tvrdnju da je ”minuli rat samo
nastavak rata iz vremena tzv. ndh”, siguList BH Saveza žena u Švedskoj
n blogg – förkortning av webblogg, reflekterar skribentens/skribenternas intressen, tankar och åsikter. På svenska har
ord som journal, webbkrönika och loggbok använts för att beskriva fenomenet.
Bloggarna blir allt mer populära och
här presenterar vi Bosnien och Hercegovinas Presidents blogg.
ran sam da gospodin Kuzmanović nije baš
mislio na ovo što ću ja sada izreći, ali čini
mi se da je prilično istinito!
”Minuli rat” jeste nastavak onog svjetskog rata na ovim prostorima, ali po metodama koje su preuzeli, sada novi, koljači
u Prijedoru, Kozarcu, Višegradu, Foči,
Zvorniku, Korićanskim stijenama, Bratuncu, Srebrenici, …!!!
Ustaše su ubijale, klale, mučili su ljude
samo zato što su Srbi, Romi, Jevreji, komunisti, antifašisti, …
Četnici, četnici su ubijali, klali, mučili
ljude samo zato što su Bošnjaci, muslimani,
Hrvati, katolici, antišovinisti, antičetnici, …
Da, ”minuli rat” jeste nastavak ”onog rata” i
po ciljevima!
Istrijebiti, genocidom, sve one koji nisu
”naši” i koji su protiv ”nas”. Očistiti svoj
”životni prostor” samo za ”svoje”! Klasični
fašizam!!! Fuj!!!
Druga teza gospodina Kuzmanovića
je tačna, ali nepotpuna! Dužnost svakog normalnog čovjeka je da ne zaboravi
jasenovačke žrtve, ali ni žrtve posljednjeg
rata, uključujući i žrtve iz Prijedora, Kozarca,
Višegrada, Foče, Zvornika, Korićanskih stijena, Bratunca, Srebrenice, Kazana iznad
Sarajeva, Grabovice, Bugojna, Dretelja, Heliodroma, …!!! Zar ne gospodine akademiče
Kuzmanoviću!?
Nastavak teksta:
http://zeljkokomsic.blogger.ba c
27
Kultura
Putnici
Nakon uspješne prošlogodišnje promocije
svojih knjiga na Sajmu u Frankfurtu, bh. spisateljica Karmen Media trenutno piše još dva romana. Ovdje, specijalno za Ženu, možete čitati dio
iz njenog neobjavljenog romana Putnici.
Piše: Karmen Media
A
utobus je lagano krenuo. Šofer još jednom mahnu vojnicima koji su sjedili na džakovima. Jutro je bilo mirno i vedro.
Rodica je drijemala. Beba je spavala u očevom krilu. Poneki
putnici su tiho razgovarali, poneki posmatrali probuđenu mladu
prirodu kroz prozor. Bosanski zrak, bosansko nebo. Mirisi su
dopirali do njih.
– Ljepotica prava, ova naša Bosna – uzdahnu netko.
Aprilsko plavo nebo nad Bosnom. Jedno vozilo na vijugavoj
cesti. Mir. Mirno lišće na drveću uz cestu, mirne ptice u gnijezdima, mirni brežuljci u daljinama. Ravnice zelenkaste, tamnozelene, žutozelene. Spokoj još neobrađenih njiva. Kao da je netko
po njima prosuo žute i ljubičaste kapi. Spokoj nad udaljenim crvenobijelim mrljama; razbacanim podno brijegova. Ni povjetarca,
ni daška. Lagan, bistar dan. Put vodi prema Novom. Ljudi umireni mladim satima mladog dana. Čovjek s flašom se zagledao
u daljinu. Grlićem flaše klizi po usnama ponekad puhkajući. Na
radiju klasična muzika. Topli sopran leluja nad njihovim glavama, provlači se ispod pazuha, grli grudi i penje se do grla. Praćen
uzdahom izvija se prema plavim ostavljenim daljinama.
Do Dugoprstog je sjedio pedesetogodišnjak srebrne kose, koji
s njim do sad nije izmijenio nijedne riječi. Samo ga je pogledavao krišom kad je mislio da ovaj neće primijetiti. Dugoprsti je
taj pogled primijećivao, ali nije mario. Srebrni se prvi put oglasi
naginjući se Šoferu.
– Šta bi? Što nas ovoliko zadržaše?
– Ma pusti, seru kvake, eto šta. Dao sam im par gajbi piva, a i
onaj što uđe zadnji – baci pri tom pogled na Platinastu – rekao je:
Daj pusti ljude da nastave put, nećeš ih valjda držati tu cijeli dan.
– Aha – Srebrni se zavali na sjedište.
Izlazili su iz Novog. Slatki je na rubu ceste puhkao dimove
cigare i gledao za autobusom koji se gubio u daljini.
•
romicali su minuti pod točkovima. Nizali se u bisernu ogrlicu
vremena. Putovanje je vrijeme za sebe. Kad se ničem više ne
pripada, ni onom iza, ostavljenom, ni onom ispred, očekivanom.
Kad se je tamo negdje između. Vrijeme predaha. Međuvrijeme.
Horizont jedan nijemi film. Tamo napolju se nešto dešava, ali
putnik u tom ne sudjeluje nego samo naslućuje. On je samo
posmatrač ubačen u vakuum. Dok se događaji lijepe na staklo
i zure u njega kroz bezbojnu opnu, pokušava razumijeti njihove
bezglasne uzvike i grimase.
Dugoprsti se rastegnu. Prijatelj mu je našao posao u Njemačkoj.
Rekao mu je da izlazi iz tog nesretnog komada Jugoslavije. Pa,
hajde da i ja vidim taj čuveni Zapad, pomislio je, valjda će biti
neke vajde od tog sretnijeg dijela svijeta. Od njega samog i nije
bilo neke koristi.
– Mati ti je, sinko, umrla kad te je rodila. Nesretan si od prvog
dana. – po tko zna koji put nabrajala je mati njegove matere.
– Pa što me ne dade u dom, kad sam ti težak? – pitao je glasno
mljackajući pitu sa sirom.
– Kakvi te dom svatio? Bolan ne bio, nisi ti meni težak, nego de
upravi sa sobom kako treba. Nemoj k’o otac tvoj, to mislim.
Njegov otac. Pa, tukao ga nije, psovao nije. Nije, vala, nikad
ni glasa digao na njega. Kad je komšiji razbio prozor rekao mu
je samo: ”E, mali, mali…” I platio prozor. Nije se mogao zato ni
ljutiti na njega što nije znao u koji razred mu jedini sin ide. Niti se
mogao ljutiti što nikad nije došao na roditeljski. Nije se ljutio, ali
mu je bilo žao. Kako je rastao tako mu je postajalo sve jasnije da
otac nije baš mario za njega. Sve za šta je mario je bila čaša rakije.
Pa onda dvije, pa pet, pa onda flaša. Otac je redovno svu platu
potrošio na piće, tako da je morao posuđivati na nastavi olovke
i gumice. Neka imućnija žena davala mu je od svog sina pokoje
hlače. Sve češće bi odlazio majčinoj majci na ručak, a ona, sitna
starica, bi pekla svježa jaja, razvijala pite drhtavim rukama. Dala
bi mu i koji dinar. Da imaš uza se, govorila je dok bi ga ispraćala
na stanici, brišući rubom marame suzne oči.
– Ah, bolan stare oči, pa čim malo vjetra odmah suze navru.
Nego, budi pametan, uči školu. Nemoj k’o otac. – pravdala se i
opominjala ga dok ne bi ušao u srebrni motorni voz.
I uvijek bi ga stezalo u grlu dok bi napuštajući stanicu u toplom kupeu gledao nju u studenoj noći, kako se, onako sitna, gubi
u žućkastu svijetlu male seoske stanice. Bila je jedina osoba na
P
28
List BH Saveza žena u Švedskoj
Enes Lević: Žena, pastel, 2004.
38-39 | žena · kvinna
D
en bosniska författarinnan
Karmen Media har presenterat sina böcker på Frankfurts
Bokmässa i fjol. Det är ungdomsromanen Potraga za Plavim kristalom (Letande efter Blå kristallen) och samlingen av satiriska
berättelser Domovina i Dijaspora
(Fosterland och Diaspora).
Karmen Media bor i Tyskland
och där skriver hon en ny ungdomsroman och en ny roman
för vuxna under titeln Putnici
(Resenärer).
Med särskild tillåtelse av författarinnan ger tidskriften ŽenaKvinna ut ett kort utdrag från den nya romanen Resenärer.
svijetu koja se brinula za njega. U školi, kad nije imao olovke nije
je više ni posuđivao. Kako bi mogao još jednom otrpjeti odgovor
jednog dječaka iz razreda, koji mu je ljutito dobacio kad ga je zamolio da mu posudi olovku: ”Što ti pjano ćaća ne kupi?” Bilo ga je
stid. Ostali se isceriše. Jedan sitni dječak mu dade olovčicu i ukori
onog drugog s riječima: ”Nije on kriv, pusti ga.” I njega bi još više
stid. Ne, nije mogao više posuđivati. Nije mogao više moljakati.
Zato je počeo krasti. Prvo olovke i gumice. Onda doručke. Noću
je izmišljao najbolje trikove kako da neprimjetno ukrade stvari
koje su mu trebale. Danju ih je isprobavao. Uspješno. Ubrzo mu
ničeg nije falilo u školi. Ni para. Više ga nitko nije zadirkivao, ali
su svi zazirali od njega kao što se zazire od onog kojem je sudbina
već viđena: tamo u žutoledenim sobičcima kaznenopopravnog
doma. Kad je pokrao dnevnike iz njegova i još par drugih razreda, želio je s tim samo da se spasi još jednog ponavljanja osmog
razreda. To je i rekao kad su tragovi doveli miliciju do njega. I nije
morao ponavljati razred. Izbacili su ga iz škole. Više nije mogao
krasti po školi. Počeo je zato krasti po buticima talijanske robe.
Posao je cvjetao. Mušterija izabere u izlogu šta joj se sviđa, on to
donese za dan dva i dobije trećinu od kupovne cijene. Poslije je digao na pola od cijene, kad je izračunao koliko košta alat koji je upotrebljavao, vrijeme provedeno vrebajući na najpovoljniji moment
i vrijeme provedeno s milicijskim pendrecima. Bolno vrijeme
odrastanja. Ipak je bilo i vrijeme posjeta sitnoj starici. Najtopliji
trenuci i najmirniji. Rado je spavao na otomanu pored prozora,
dok bi ona plela pored njega, a mir pojačavalo ujednačeno kucanje starog sata na zidu. Otac nije bio više živ. Pijan se srušio u
hladnoj noći i zaspao. Sutra su ga mrtvog našli radnici koji su se
vraćali iz treće smjene. Starica ga nije više korila, bio je odrastao,
sad i sam zna šta radi. A to što radi nije dobro, znala je. I nikad
nije htjela da primi pare od njega.
– Meni je dosta moja penzija, šta će meni više? Ti si mlad, tek
trebaš da stvaraš sebi familiju…
A njemu je bilo žao što ga nikad ni za što nije zamolila, nikad
nešto zatražila, jer bi joj sve stvorio na svijetu samo da ga upita.
No, njoj je bio dobar njen mali kućerak, onakav kakav je, njena
mala klupica u bašči i njen ibrik za kafu i njen mali crnobijeli
televizor.
– A moj sine, šta će mi u boji. K’o da ja šta gledam. Samo eto da
predvečer čujem da kogod govori, a i haman pola ne razumijem.
I bilo mu je uvijek žao što nije imao čim da je obraduje. Počela
je, zatim, sve teže govoriti. Kao da ju je polako ostavljalo i ono
malo snage. Svaki sljedeći put kad bi navratio do nje, činilo mu se
kvinna · žena | 38-39
da je sve sporija i tiša. I sve sitnija. I napokon je dočekao dan da
ga ona zamoli nešto.
– Ako možeš da ostaneš još koju noć kod mene. Nešto me
pritišće u prsima. K’o da mi nešto teško legne na njih.
O, da. Ostat će on ako treba i mjesec dana. Samo da trkne da
obavi neku sitnicu u gradu pa ako treba i preselit će kod nje.
– Hajd’ti za poslom, pa kad budeš mogao dođi. – odgovorila je
drhtavim i hrapavim glasom.
Posao je bio prava stvar. Prava lova, a lagana. Vila jednog doktora. Puna zlata, a doktor na putu. Vučjaka nema, alarma nema.
Ali ga je dočekao doktorov brat s puškom i to registrovanom.
Samo pogled na onu crnu cijev ga ukoči, a potom i ljuta bol u
ramenu. Iz bolnice je otišao pravo u zatvor. Dobio je samo par
mjeseci, jer ga doktor nije htio tužiti. Bilo mu neugodno što se
pucalo u njegovoj kući. Bilo mu neugodno što se pričalo da ima
na kile i kile zlata. Još neugodnije mu bile priče koje su od te noći
kružile gradom. Priče o nekim čudnim spravicama u spavaćoj
sobi. O spravicama za one nastrane i njihove sadomazo seks-igrice… I tko zna šta bi još bilo u njegovoj kući da nije odselio. Nitko
nije znao gdje. Dugoprsti bi bio najsretniji da tamo nije ni bio,
nego da je ostao onu noć kod svoje starice. Nakon deset dana provedenih u zatvoru javiše mu da je ona umrla. Ni prvu i posljednju
želju joj nije ispunio.
– E, smradu. – ogledao se na metalnoj plohi stola po kojem je
poredao par starih, požutjelih slika sa kojih ga je ona nasmiješena
i mlada gledala.
Okrenuo je glavu sporo i pogledao po zatvorskoj sobi. Prljava
blijedožuta boja zidova je još više pojačavala skučenost i šturost
ćelije. Ta tmurna boja mu se prilijepila za dušu i s nje kapala i
razlijevala se izvan memljivih zidina. Boja jada. Boja čemera. Boja
njegova života. Ono jedno jedino svijetlo je ugašeno. Sad je bio
sam, tako sam… Kao što je i njegova starica bila sama u noćima
i danima.
Kao da ga je gvozdena ruka ščepala oko vrata. Bilo ga je nje
stid. Bilo ga je stid dok je između dva policajca i s lisicama na
rukama, gledao kako spuštaju njen lijes u raku. I odlučio je da
više nikad ništa neće ukrasti, pa makar umirao od gladi. Našao je
posao konobara u jednom kafiću. Ni na piću nije gosta zakidao,
ni na bakšišu gazdu.
Pošao jednom u onaj mirni, napušteni kućerak i kad je ugledao klupicu pred kućicom, na kojoj je ona dopraćala i ispraćala
vozove čekajući onaj s kojim će on doći, steglo ga je u grlu. Toliko
steglo da je osjetio kako mu se grčeviti jecaji propinju i kao šake
udaraju po glasnicama. Pobjegao je na brežuljak iznad kućerka.
Šuma se prostirala iza njegovih leđa i kao da je obgrlila svojim
mirom njegova uzdrhtala ramena. I šiblje oko njega je bilo mirno,
skoro nepomično. Sve oko njega je čekalo da prizna. Zaplakao je.
Prvi put. Plakao je i plakao. Naglas je ridao kao dijete dok su mu
jecaji tresli tijelo. Plakao je kao da nikad prestati neće. Kao da je
taj prvi put trebao da isplače i za onog dječaka što je posuđivao
olovke, za oca što su ga našli kao crknutog psa na putu, za staricu
u crnini koja je samo jedno poželjela: da u zadnjim danima bude
pored nje.
•
osmatrao je daljine dok mu je gvozdeni obruč stezao vrat. Ne
bi sad mogao ni riječ izustiti. I još mu žao. Uvijek će mu biti
žao. Ako bi sad zatvorio oči kanula bi suza, bio je siguran. Nešto
zašušti pored njega. Čovjek sa srebrnom kosom je vadio džepnu
maramicu i dodao mu je. Taman je htio zaustiti, da mu vala baš
to ne treba, kad osjeti vlažnu toplinu na obrazu i on šutke uze
maramicu.
Autobus se primicao gradu. Tabla. Prijedor. Znakovi ispisani
po tabli crnim grafitom. c
P
List BH Saveza žena u Švedskoj
29
Višeslojne
poruke
Ono što Akmadžića izdvaja i čini
osobenim piscem je, pored ostalog,
i neumoran i pregalački rad na prikupljanju historijske, arhivske i dokumentarne građe radi autentičnosti
likova i događaja o kojima piše
R
ed sina romaner Mimar, Gazi Husrev-beg och Gazi
Isa-beg har en av de mest betydande bosniska
och bosniakiska författarna Hazim Akmadžić skrivit en
trilogi om Bosnien under 1400- och 1500-talet.
Maktkampen är ett av nyckelteman i Akmadžićs romaner. Det mänskliga behovet att härska och ha makt
över andra finns inte bara hos dem som har makt. Det
finns också hos dem som på alla möjliga sätt försöker
komma över makten samt även hos dem som inte
stretar emot härskares tyranni.
En sak till utmärker honom. Detta är ett outtröttligt
arbete att samla historiskt- och arkivmaterial i arkiv, museer, bibliotek och vetenskapliga institut i Istanbul, Wien,
Budapest, Moskva, Dubrovnik, Zadar, Zagreb, Karlovac, Sarajevo och Prag. Denna efterforskning möjliggör för honom att korrekt skildra historiska händelser och gestalter.
književne kritike i čitalaca dobija najbolje
ocjene. Krajem 2007. godine ovaj pisac objavljuje svoj najnoviji roman Gazi Isa-beg i
nedvojbeno potvrđuje da je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih
romansijera.
Ono što u najkraćem karakteriše ove
Akmadžićeve romane odnosi se prije svega
na nov i neuobičajen pristup povijesnim
događajima i ličnostima o kojima piše;
jasan i čitljiv način pripovijedanja; bogatstvo i izražajnost jezika, univerzalnost i humanizam poruka koje proizlaze iz Islama,
ne samo kao njegove konfesionalne odrednice, nego i temeljne filozofije, principa i
načina življenja na koje nas upućuju Allah
dž. š., Muhamed a.s. i Kur’an Časni.
U svom najnovijem romanu Gazi Isa-beg, Akmadžić se fokusirao na nekoliko historijskih događaja koji čine pripovjedačku
Asboth, J. de. An Official Tour through Bosnia and Herzegovina. London: Swan, Sonnenschein & Co, 1890. s. 181.
omanima Mimar, Gazi Husrev-beg i
Gazi Isa-beg, jedan od najznačajnijih
bosanskohercegovačkih i bošnjačkih
književnika, Hazim Akmadžić, član Društva pisaca BiH, ispisao je trilogiju kojom je
obuhvatio period 15. i 16. stoljeća osmanske
uprave u Bosni.
Roman Mimar, izuzetno literarno štivo
o Hajrudinu, čuvenom graditelju nadaleko
znane mostarske ćuprije (Stari most), žiri
Poslovne zajednice izdavača BiH jednoglasno je ocijenio najboljim u 2002. u BiH,
a Hazimu Akmadžiću dodijelio laskavu
titulu najboljeg autora 2002. godine. Predsjednik žirija, Tvrtko Kulenović, svrstava ga
među pet najboljih bosanskohercegovačkih
i bošnjačkih romana.
Već 2005. godine Akmadžić je objavio naredni roman iz trotomne trilogije,
Gazi Husrev-beg, koji od strane oficijelne
M
Umjetnički proizvodi u Bosni i Hercegovini koncem 19. vijeka
30
List BH Saveza žena u Švedskoj
cjelinu: opsada i pad Konstantinopolisa
(Stambola) pod osmansku upravu 1453.
godine; priključenje Bosne Osmanskom
carstvu 1463. godine, sramno ubistvo bosanskog kralja Stjepana Tomaša u uroti
koju mu je pripremio prijestolonasljednik
i rođeni sin, također Stjepan, i kraljev brat
Radivoje; zgražavanje bosanskih franjevaca i tadašnjeg provincijala Bosne Srebrene
Ivana Stražemanca koji je sačinio epitaf
na nadgrobnom spomeniku oceubice da
”preote kraljevstvo ocu ugušivši ga konopcem / a svom zaštitniku uskrati ugovoreni
danak”; ovo je prvi put u književnosti
Bošnjaka da neki pisac iznosi historijske i
relevantne činjenice vezane za pogubljenje
oceubice i posljednjeg bosanskog kralja
Stjepana Tomaševa; Akmadžić taj događaj
u književnom-estetskom smislu opisuje na
nov i neponovljiv način, unosi neophodan
dramaturški naboj, ali i svu surovost vremena u kojem čovjek ne preza ni od najgoreg zločina u žudnji za vlašću. Vjerno su
izneseni motivi za odluku sultana Mehmeda Ebul Fetha da naredi pogubiti posljednjeg bosanskog kralja i oceubicu Stjepana
Tomaševa, pri čemu se on poziva na fetvu
Aali Alaudina Bistanija Musaunifeka.
Isa-beg kao vojvoda i kasnije sandžak-beg bosanski, nastoji očuvati zapadno
krajište od upada Ugara, Germana, Mletaka Đenovljana, lukavih diplomatskih
spletki Ragužana (Dubrovčana) i pokušaja
ratobornih susjednih plemena preko Save i
Drine da se dokopaju, ako ne čitave, a ono
barem dijelova Bosne. Isa-beg i njegovi potomci potiču od stare bosanske plemićke
porodice Kotromana čiji su preci prihvatili
Islam 1399. godine. Dakle, to se dešava svega
deset godina nakon poraza kneza Lazara na
Gazimestanu (Kosovu Polju). Njegov otac,
čuveni Ishak-beg bio je vojvoda i zapovjednik najzapadnijih granica Osmanskog carstva koje su od 1407. godine obuhvatale i
38-39 | žena · kvinna
Bibliografija:
· Grijeh i pjesme, poezija, 1973.
· Dječak i ptica, radio drama, 1980.
· Usamljeno pročelje, poezija, 1981.
· Zarobljeni vjetar, radio drama, 1982.
· Prijatelji, radio drama, 1982.
· Tiše, probudićeš Ivana, TV drama, 1983.
· Gola slika, poezija, 1988.
· U zemlju ukopan, poezija, 1990.
· Zelene beretke, publicistika, 1993.
· Zelene beretke, dokumentarni TV film,
1993.
· Mors Mortis, priče, 1997.
· Kristalni predak, poezija, 1997.
· Izabrane pjesme, poezija, 1998
· Zločin je zaboraviti zločin, publicistika, (sa
Z. Ključaninom), 1998.
· Tajna dvorske lude, pozorišna predstava,
1998.
· Mislio sam da je mjesec žut, roman, 1999.
· Tajna dvorske lude, roman, 2000.
· Mala enciklopedija, priređivač, 2000.
· Soneti, poezija, 2001.
· Mimar, roman, 2002.
· Gazi Husrev-beg, roman, 2005.
· Gazi Isa-beg, roman, 2007.
dijelove Bosne; Isa-beg je naslijedio oca na
ovom položaju i udario temelje budućem
šeheru i sjedištu bosanskog sandžaka Saraj-ovasiju (današnjem Sarajevu).
Dolazak Osmanlija u Bosnu Akmadžić
u svojim romanima predstavlja tako što
pokušava ispraviti historijske falsifikate,
neistine i konstrukcije, i držeći se povijesnih činjenica, uvodi čitaoca u do tada
malo znan ili nepoznat svijet, i briljantnim
pripovjedačkim stilom opisuje surove uvjete opstajanja Bosne, izložene intrigama,
zavjerama, pohlepi i borbi za prevlast.
Fenomen borbe za vlast je jedna od
ključnih tema u Akmadžićevim romanima. Ali ono što je njegovo viđenje borbe za
vlast, suštinski obilježava svako vrijeme i
daje univerzalni karakter, ali i pokazuje svu
složenost i kompleksnost ovog problema.
Ljudska potreba da vlada i ima moć nad
drugima, ne ogleda se samo u postupcima
onih koji je imaju, nego i onih koji se na sve
moguće načine pokušavaju dokopati vlasti i
moći, ali i onih koji pristaju bez opiranja na
tiraniju vlastodržaca.
Galerija likova poput Mehmeda Ebul
Fetha, velikih vezira Halil-paše i Mehmed-paše, bizantskog cara Konstantina, patrijarha Genadija, ugarskog kralja Matije
Korvina, despota Đurađa, fra Angela i niza
drugih čvrsto povezuje pripovijest o Isa-begu koji se, nakon liječenja od posljedica
ranjavanja tokom opsade Konstantinopolisa (Stambola) nakon godinu dana vraća
u Bosnu da čuva i sačuva zapadno krajište.
Njegova uloga je ključna u stvaranju uvjeta
kvinna · žena | 38-39
Iz programa kulturnog udruženja
BROARNA · MOSTOVI
Göteborg
za sultanov pohod na Bosnu 1463. godine.
Međutim, i na ovo treba gledati u okviru
tadašnjih historijskih okolnosti. Zasigurno,
da je pripajanje Bosne osmanlijskom carstvu
za nju bilo najbolje i najsigurnije rješenje.
Pod zaštitom i u granicama moćnog carstva Bosna će, prvo kao sandžak, kasnije
kao ejalet doživjeti puni politički, ekonomski, duhovni i kulturni preporod u naredna,
skoro tri stoljeća. O tome svjedoče nebrojeni
kulturno-historijski spomenici, vjerski objekti i monumentalne građevine. Najčešće
su to vakufi i zadužbine, i njihova izgradnja
su neke od bitnih tema kojima Akmadžić
ukazuje na ljudsku potrebu da iza sebe ostavlja djela trajne vrijednosti. Ali, ona su tu
i da svjedoče o opće civilizacijskom značaju
življenja po islamskim načelima i propisima.
U savremenoj književnosti Bošnjaka
Hazim Akmadžić je među prvima ukazao
na ovo u svojim romanima Mimar, Gazi
Husrev-beg i Isa-beg. Dakle, humanističke
poruke u Akmadžićevim romanima su
višeslojne, i svaka zahtijeva poseban osvrt,
počev od općih i univerzalnih prožetih
i nadahnutih islamskim učenjem, preko
filozofskih i misaonih cjelina koje govore o
dobru i zlu, do opomene da nema opravdanja ni za jedno zlo koje čovjek svjesno ili
nesvjesno počini.
Ono što Akmadžića izdvaja i čini osobenim piscem, pored već navedenog, svakako
je neumoran i pregalački rad na prikupljanju
historijske, arhivske i dokumentarne građe
po arhivama, muzejima, bibliotekama,
naučnim centrima i institutima Istanbula,
Beča, Budimpešte, Moskve, Dubrovnika,
Zadra, Zagreba, Karlovca, Sarajeva i Praga.
Ovo traganje piscu omogućava da u svojim
romanima bude autentičan, a historijski
događaji i likovi vjerno opisani.
Nedavne Akmadžićeve izjave u medijima da piše novi roman pod naslovom Na
Drini ćuprija, ma kako zazvučale i djelovale
zbunjujuće, zasigurno nagovještavaju radikalan zaokret u rasvjetljavanju povijesnih
činjenica nastanka i gradnje ćuprije, ali i
svjedočenja o njenoj burnoj i krvavoj historiji. Čini se da Akmadžić ne odstupa
od misli čuvenog ljetopisca Mula Mustafe
Bašeskije: Sve što nije zapisano, nije se ni
dogodilo. (d.p.) c
List BH Saveza žena u Švedskoj
31
Sara &
Serafina
Foto: Erich Malter
Två liv på tjugo minuter.
Sarajevoroman binder
samman då och nu.
Av: Aris Fioretos
I
denna bok finns faktiskt det mesta. Till
exempel ett belägrat Sarajevo, trasiga
monument och skadeskjutna själar, nybryggt öl och sinnrika utsvävningar om
bronsfigurer och dörrar. Eller komplicerade
äktenskap och hänsyn till nära och kära
som endast kan lyckas i sitt uppsåt om de
går bakom ryggen på de älskade. Eller en
pratglad men vemodig litteraturprofessor,
en polischef med tusenkonstnärens känsla
för vardagslivets poesi och en kvinna kluven
mellan två oförenliga identiteter: drömmerskan Sara som undkom en deportation 1942
och den praktiska Serafina som ett halvt
sekel senare ställer sig i en av stadens dödliga
korsningar, som om hon ville utmana krypskyttarna med sin blotta existens.
Dzevad Karahasans roman Sara och Serafina, som ursprungligen utkom 1999 och
nu föreligger i Djordje Zarkovics seniga och
smidiga översättning, är detta sällsamma
ting: en 169 sidor lång skattkista. Knappa
tjugo minuter ligger mellan textens början
och slut, men utrymmet mellan pärmarna
är fyllt med lika säregna som trovärdiga
livsöden, kulturhistoriska fördjupningar och
romantekniska finesser. Som sig bör är själva storyn både enkel och komplicerad – en
härva av tåtar maskerad till nystan. Den röda
tråden som syns här och var utgörs av ett
ungt par som ska föras ut ur den belägrade
staden med hjälp av förfalskade dopbevis.
Det självutnämnda räddningskommandot
misslyckas dock och plågas av skuldkänslor.
Serafina sörjer dotterns död och bestämmer sig för att dö, eftersom hon inte står ut
med att kärleken förstörts. Men denna tråd
förbinds med ett antal såväl vackra som vågade variationer på teman som att träda in
och träda ut, parallellvärldar och framställningen av bronsfigurer, vilken sägs vara lika
naturlig och nödvändig som produktionen
32
Dževad Karahasan
av urin, svett och koldioxid.
Karahasans berättare vet att så länge
man pratar är man inte död. Men hans
snacksalighet går aldrig på tomgång. Tvärtom demonstrerar den åldrade professorn
att det inte finns några oskyldiga beslut och
att varje ord innehåller sin egen moral. Är
det värt att leva om man förråder sin kärlek?
Är det bättre att dö, eftersom man endast
kan vara ensam i döden? Romanen visar att
krig inte dövar känslorna, utan överstimulerar dem. Någon tröst erbjuds inte för romanfigurer som tvingas sky öppna platser
och rullgardinslösa fönster – om den inte
består i insikten att omvägar är det enda
rätta i livet.
Med all respekt för den nystartade serie
som Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet
ligger bakom och som läsande varelser
förstås bara kan önska välgång: romanhybriden Sara och Serafina hör hemma
List BH Saveza žena u Švedskoj
U
pravo je izišao iz štampe roman Sara
i Serafina Dževada Karahasana u prijevodu na švedski jezik. To je prva knjiga
edicije Bosanskohercegovačka književnost
na švedskome jeziku, koja ima za cilj da
predstavi švedskom čitaocu makar jedan dio dokazano vrijednih literarnih ostvarenja bh. literature. Voditelj i urednik
edicije je dr. Izet Muratspahić, a izdavač
Savez bh. udruženja u Švedskoj.
Cijena: 100 kr (+ porto); kontakt tfn:
011-16 66 22; fax: 011-16 69 33; E-post:
[email protected]
på ett stort förlag, i kataloger där Thomas
Bernhards talträngdhet, Danilo Kis underfundighet och Kafkas vemodiga känsla för
utvägslöshet sörjer för grannskapet. Kort
sagt: där romankonstens framtid avhandlas. (Dagens Nyheter, den 14 maj 2008) c
38-39 | žena · kvinna
Karin Boyes staty, av Peter Linde, 1987, Foto: Haris Tucaković
Priset ger
mig styrka
att fortsätta
Poeten Meho Baraković var en
av tre pristagarna som fick dela
på Angereds Kulturpris 2007.
Av: Martina Viklund
S
org kan ta olika stor plats i en människa
allt eftersom livet drabbar henne. Poeten och författaren Meho Baraković
verkar tillhöra dem som bär det svåra tätt
intill. Som har en ständig tillgång till smärtan men också nära till skratt, längtan och
kärlek till människan, ett slags underliggande flöde som både ger och tar.
Hittills har Meho Baraković publicerat
ett tjugotal diktsamlingar; de flesta på bosniska, några på svenska och en på italienska. Den första boken publicerades 1972 och
hade titeln Asyl. En titel som låg tjugo år före
sin tid, före det verkliga kriget, flykten och
främlingskapet.
– Det är en förmåga man har som poet,
att man lättare kan föreställa sig vad som
kan hända. Jag kände på mig att det var en
svår tid som väntade. Något inuti mig visste att det skulle komma en tragedi, berättar
Meho.
Med under intervjun finns Mehos vän och
författarekollega Nizama Granov Čaušević
som har följt med för att översätta när orden
inte räcker till. Nizama har liknande erfarenheter som Meho och förstärker den gemensamma känslan av förlust över allt som
fick lämnas bakom och minnena som fick
följa med, båda svåra och ljusa.
Före kriget hade Meho publicerat åtta
diktsamlingar och många kände honom
både till namn och till det yttre.
– När kriget bröt ut ändrades alla planer.
Jag fick lämna ett fridfullt liv för något annat.
En period satt Meho fängslad för en dikt
han hade skrivit; en dikt mot kriget. I juni
1992 lämnade familjen Baraković hemstaden Trebinje för att bege sig till Montenegro
och staden Plav.
– Vi kunde inte ta med oss så mycket.
När kriget bankar på dörren finns det inte
kvinna · žena | 38-39
Meho Baraković bredvid Karin Boyes (1900-1941) staty i Göteborg
P
jesnik Meho Baraković je novembra
2007. bio jedan od tri dobitnika nagrade za kulturu Angered 2007.
Barakoviću je nagrada dodijeljena za
njegovo književno nastojanje, njegovo
htijenje u pronalaženju izraza za ratni
užas i izloženost izgnanstvu, i za njegov
angažman u kulturnom udruženju Broarna-Mostovi kojeg je osnovao početkom
2006. i koje se bavi izdavanjem knjiga i organizacijom književnih večeri. Udruženje
je tokom 2007. objavilo tri knjige, dvije na
našem i jednu na švedskom jeziku.
så mycket tid. I Plav fick vi bo på ett hotell
som hade gjorts om till flyktingcentrum.
Vår familj bodde i rum 303.
I två år stannade familjen i Plav. En
tid som beskrivs som svår och där mänsklighetens både goda och mindre smickrande sidor framträdde.
– Det är svårt att beskriva och det går
inte att föreställa sig Om man inte har upplevt det själv. Jag tappade lusten att äta,
lusten att leva. Att ständigt vara beroende
av andra, att få kämpa för allt väckte många
starka känslor.
Meho återger sin upplevelse av människors girighet och rädsla. Hur var och en
kämpar på sitt sätt för att behålla livet och
känslan av kontroll.
– Jag tillhörde de intellektuella och hade
många bekanta som uppskattade mig. Det
finns alltid goda människor. När jag kom till
Montenegro så visste man vem jag var. En
vän, en annan poet, skänkte mig en kostym.
Oavsett den tragiska situationen så skulle
jag i alla fall ha kläder som kunde upprätthålla min värdighet som människa, berättar Meho.
Några andra såg till att Meho fick en
List BH Saveza žena u Švedskoj
skrivmaskin för att kunna fortsätta arbeta.
– Det är viktigt för poeter att få fortsätta
skriva. Jag fick skrivmaskin och papper.
Drivkraften att skriva, det blev mitt sätt att
stå emot situationen.
Under den här tiden skrev Meho fem
böcker. Två av dem har ordet Plav i texten.
Plav som på bosniska också betyder blå.
År 1995 kunde familjen Baraković följa
med i unhcr vita bilar som körde dem till
Belgrad. Därifrån kunde de sedan flyga vidare till Sverige och lägenheten som väntade
i Bollnäs, en anhalt som skulle vara i tio år
innan man beslöt sig för att flytta vidare till
Hjällbo och Göteborg, en större stad med
andra möjligheter.
– Jag har ett annat modersmål som
aldrig går att ersättas. Språket, mitt hemland, mitt folk, allt det där ligger djupt begravt i mig och gör sig påmint varje sekund,
varje minut. Inom mig kommer jag alltid att
känna mig som en främling. För de unga är
det enklare. Jag kom hit när jag var femtio år.
Jag hade ett helt liv bakom mig.
I november 2007 var Meho Baraković en
av tre pristagare som fick dela på Angereds
Kulturpris. En utnämning som Meho fick
för sitt litterära engagemang, sin vilja att
finna ett uttryck för krigets fasor och exilens
utsatthet, och för sitt engagemang inom
kulturföreningen Broarna-Mostovi som
han grundade i början av 2006. En förening
som ägnar sig åt bokutgivning och litterära
kvällar där man vill att författare och läsare
ska få möjlighet att mötas.
– Jag är väldigt tacksam för Angereds
Kulturpris. Det gör att fler i min omgivning får veta vem jag är och vad det är för
förening som vi har. Priset ger mig styrka att
fortsätta, att göra det bästa jag kan.
(Norra Göteborg, Gotmedia ab, Nr 1,
januari 2008, s. 5.) c
33
Karikatura
kao –
akupunktura!
(Ne) zaboravljeni maestro:
Ismet Ico Voljevica
Piše: Mesud Prolić (Berlin)
U
Zagrebu, sa svojih preko 87 ljeta
dugim životnim ”prtljagom” i blistavom umjetničkom biografijom,
živi naš proslavljeni likovni umjetnik i
karikaturista Ismet Ico Voljevica, porijeklom – Mostarac. Bio je, između ostalog, i 35-godišnji i nezamjenljivi autor
humoristično-satiričnog serijala grga
– karikatura najtiražnijeg i najpoznatijeg
hrvatskog dnevnika Večernji list, bravurozni likovnjak i doajen sa predugom
skalom najvećih i domaćih i internacionalnih nagrada i priznanja, a među njima
tri puta i vrhunskog Grand Prix-a (1974.
Montreal, 1988. Zagreb i 1993. Ankara).
Vječno paradoksalna i nerijetko tragikomična, sveljudska, pa i neljudska svakodnevnica – društvo, skandali, sav lijep
i ružan život u njemu, domaća i svjetska
zbivanja, bili su beskrajan motiv neponovljive Icine ”karikature kao akupunkture”
kao svojevrsne autorske mašte i dijalektike – beskompromisne satire u smislu analitike i kritike istog u tvorbi kreativnog
javnog stava i mišljenja, oplemenjenja
i obogaćenja čitalačke i javne svijesti i
međuljudskih odnosa i pogleda uopšte.
Čuveni hrvatski intelektualac, pisac i
publicista Igor Mandić o Ici će apotekarski
tačno, jasno i krasno slijedeće zabilježiti:
”Nasmijano i dobroćudno, nikad zajedljivo, podmuklo ili razaralački, Voljevica ubada ovu našu stvarnost tisućama
svojih crteža, raspoređujući ih po njenom
tijelu kao da se bavi akupunkturom. Jer,
ozarujući nas, izazivajući u nama čuđenje
i veselje, karikatura nas liječi: ona nam otkriva naličje stvarnosti, demaskira lažne
veličine, ukazuje na bolna mjesta društva,
čini jasnim naizgled zapletene probleme…
Smještajući igle svojih radova na prava
mjesta naše stvarnosti. Voljevica je, tako,
u rutini svoje dugogodišnje prakse, već
34
formirao značajan opus i ozbiljan nazor
na svijet.
Za profesionalca Icina kalibra ona je
životna obveza, potpun izraz sposobnosti
koja svojim djelima sudjeluje u oblikovanju javnog mnijenja. To vrijedi za njegove
”opasne” karikature, koje se bljeskovitom
ironičnošću uzdižu do malih remek-djela
u svojoj vrsti, podjednako kao i za one u
kojima Voljevica reagira na najbanalnije
probleme svakidašnjice. Dakle, karikatura
je tajni govor koji svi razumiju, ali posebno
treba cijeniti one koji nas njemu poučavaju.
Ismet Voljevica komentira naše društvo u
tisućama svojih karikatura, a lako je uočiti
da je njegova ironija prije dobroćudnost
onoga koji nas propušta na ispitu, nego
onoga koji nas na njemu ruši. Napokon,
karikaturist je izokrenuti pjesnik: u svojoj
sposobnosti uočavanja on rado pretjeruje,
ne bi li nas, kratkovidne, poučio kako treba gledati.”
Poslije polustoljetne vezanosti za svoju
suprugu koja je bolovala od neke vrste
Parkinsonove bolesti, prije četiri godine
doživio je bolan, tužan i vječan rastanak i
oproštaj od nje, jer su poodmakle godine i
njena bolest bile jače i od Icine ogromne i
svakodnevne brige, ljubavi i pažnje prema
njoj. To je činio preko desetak godina sve
do njenog posljednjeg životnog trenutka,
iako je i sam bolesnik sa tri operacije srca i
četiri ”bajpasa”. A zatim su došle i još druge, ne manje bolne i teške, uskoobiteljske
muke, drame, gubici i nevolje, a među njima o smrt mladog 25-godišnjeg unuka u
saobraćajnoj nesreći u Americi, njegovog
miljenika i studenta.
”Moja je situacija očajna u zdravstveno-ekonomskom smislu. Iako sam već
u poodmakloj i visokoj životnoj dobi i
stvaralačkom vrhuncu, uz najveće želje i
potrebe za stvaranjem, te i pored mojih
velikih priznanja, nemam mogućnosti
da se i dalje bavim mojom profesijom” –
pomalo sa tužnom rezignacijom će u svom
pismu kazati ovaj zaista plemeniti čovjek,
prominentni Mostarac i Zagrepčanin i
veliki i širom svijeta priznati i nagrađeni
umjetnik. c
Lijepa Emina u bašti jasmina (Voljevica 2006.)
List BH Saveza žena u Švedskoj
38-39 | žena · kvinna
Enise Esada Grozdanić
Iz umjetničke radionice
kvinna · žena | 38-39
List BH Saveza žena u Švedskoj
35
Poezija
Enisa Popović-Čengić
Ženi
U mermer kamenu, u pijesku
U drvo urezana
Žena
Na njivi, u kolibi, u kuli
Na slikarskom platnu
Voljena i ljubljena
Žena
U svili i kadifi
U zakrpljenoj haljini
Na modnoj pisti
Uvijek lijepa, zanosna
Žena
Nad kolijevkom, brižna
Nad kazanom, rumena
Za stolom, u fabrici
Opet ž e n a
U kolu, u igri, vesela
Na plesu obgrljena
Dignute glave
Ponosna labudica
Žena
I upisana i otpisana
Pogubljena i zaboravljena
Silovana od dušmanina
Suzama bola opržena
Žena
Najmilija, najnježnija
Najtoplija i bijela
Ruka majčina
Srebrna suza sestrina
Svilena pletenica nanina
Ženina
Pjesma mojoj djeci
Kada bih mogla
Zlatnim koncem izvesti vaš san
Pod svaku vam stopu, metnuti dlan
Da mehko vam bude, dok hodite
Oči bih vam sunčevim sjajem napunila
Da mrkle sate tuge, nikada ne vidite
Da suze radosnice, samo
Pokvase vam lice
Kada bih mogla
U zlaćani kavez, slavuja vam smjestiti
Pod prozor
Da budi vas i cvrkutom veseli stalno
I da vam umor skida, sa pleća mladih
Kada bih mogla
I smijalice bih vam na licu naslikala
Da nikada ne nestanu
Da brigama prkose i traju
36
Zlaćanim koncem vezem svoje želje
Bez prestanka, što rade sve majke
Da bih vas, djecu moju, osrećila
U noćima blagim, sa molitvom iskrenom
I u zorama rosnim
Na jastuku vezenom, maminom
(kada djeca nastavljaju svoj život)
Ferid Čehić
Begonija
na vrelom asfaltu
Asfalt cvjeta kad mu vrijeme nije u
proključaloj
Ulici Östra Ågatan
dok Fyrison pronosi dio moje tuge
zbog otpalog
cvijeta susjedne mansarde i odnosi
južno do
Jezera Ekoln.
Asfalt cvjeta, zemlje nigdje nema,
Sunce žari
kao neka sunca
i peče asfalt u rerni stravičnih čudesa.
Fyrison teče, ta kamena rijeka, i ne
brine mnogo
što na asfaltnu traku s obližnje
mansarde vjetar
poliježe otpalu
Begoniju
malaksale ljepote.
Vrisnuo bih, nemam snage, glas iz
njedara južno
Sunce spalilo.
Molim asfalt što bez zemlje cvjeta i
vlasnike mansardi u
Ulici Östra Ågatan
”Nemojte dozvoliti da Begonija pada
na vruću podlogu
pregrijane magme, vjetar će brzo
odnijeti cvijetak u
kovitlaste vale zahuktalog Fyrisona!”
A onda je kasno,
A onda je kasno.
Fyrison nosi, ne bira putnike i ne
brine mnogo
što asfalt cvjeta kad mu vrijeme nije
i što vlasnici mansardi
imaju važnijeg posla.
Begonija se hrve,
asfalt joj ne prija, vjetar je pomiče i na
noge diže,
a Fyrison bezbrižno,
stoljećima ustaljenim hodom, bježi
List BH Saveza žena u Švedskoj
južno od svog
izvorišta.
On Begoniju odnosi dalekom Hyacintu
da
Zumbul joj južni
svoj mirisni podari nektar.
Meho Baraković
Zemlja
Ne tražim Niotkuda da se donese
Zemlja za ukop
moj Mezar neka se prekrije Strahom
jer moj Život je imao smisla samo kada
sam
se Nečega Plašio
a Plašio sam se Svega i Svačega
i Crnog i Bijelog i kao dodir Svile što je
bivalo
Plašio sam se
i dok sam Pio i Jeo
ono što je nudilo Vrijeme iz koga
nisam mogao
Pobjeći
a zašto i kuda da Bježim
sve bi me Sustiglo kad-tad
Straha je nestalo
sasvim Nestalo
onoga trenutka kada je Smrt preuzela
sve komande
i sada Dišem bez onog osjećanja blizine
Smrti
samo što me Nema
sasvim me Nema
Hercegovina
Aliji Kebi
I Mostar
I drevni Stolac
i mirisno Trebinje
sve se to u meni
Zapisuje
i traje
kao u zemnoj školjki
plača
I Sunce
i Bol kamena
i Trn i Drača
u meni odzvanjaju
i sve to
i sve ono u meni se slama
i kroz mene
Korača
Zemlja
Hercegovina
kroz mene Korača c
38-39 | žena · kvinna
Lektira za klince i klinceze
Dragan Kulidžan
Priča o Januaru
i Medi Medadaju
P
ružio se dembel Medo, predao se čitav
snima. Ne brine se baš nimalo što
napolju šeta zima. Možda sanja zrele
kruške, il’ poplavu meda slatka, pa se zato
u snu smiješi i plan novi k’o da satka: ”Dok
odspavam zimu samo, pričekajte Medu
svoga; prirediću s vama gozbu, imena mi
poštenoga!”
A Januar, mjesec hladni, pahuljice sipa lake,
da za njima razašalje i vjetrove, oštre, jake. Pa
se vije i leprša pahuljica snježni roj, dok Januar
vjetrovima ne podvikne oštro: ”Stoj!” Onda
opet mirno lete pahuljice – zvijezde zime i
slovima svud bijelim Januara rese ime.
•
od odjećom mekom, bijelom leži šuma
k’o nijema; drveće je saglo granje, pod
teretom teškim drijema. Samo tamo, na
kraj šume, gospodari graja, vreva, gdje Januar s vjetrovima užurbano pjesmu pjeva.
Jedne sanke, a njih trista; i vukova, i lisica,
pa jelena, hitrih srna, te zečeva, vjeverica…
Eno, sad se Vuk zloglasni na sankama
spušta dolje; napinje se da od drugih niz
strminu sjuri bolje. Al’ je i on slabog znanja
– na glavu je teško pao, pa mu cijeli skup se
slatko zbog tog pada nasmijao.
I Januar sav se trese, od smijeha mu suze
liju. Zbog smijanja njegovoga vjetar pjeva –
fiju-fijuuu! Januaru tada priđe klanjajuć’ se
mudra Lija:
– Vidim, silni Januare, da ti ovo mnogo
prija! Al’ ja imam plan još bolji, on je prepun smijeha nova…
– De, da čujem, koji, koji? Šta to, mudra
Lijo, skova?
– U svom stanu Medo spava, od tebe se
skrio tamo. Treba da ga probudimo, da se
skupa posankamo! Al’ će biti smijeha silna
na sankama kad se spusti, pa onako silno
težak kada padne u snijeg gusti!
– Vidi, vidi, to je dobro – Januar će na
to glasno. – U svom stanu, veliš, spava? Svi
idemo tamo – jasno.
•
eži Medo, u snu luta, možda još u mednim snima, kad ga neko poče češkat’
po ozeblim tabanima:
– Ustaj, Medo, lijeni stvore, što se bojiš
P
mraza, zime! Kad te zovem, podigni se…
Januar je meni ime!
Zijeva Medo, san otresa, začuđeno gleda
goste:
– Ko me budi? Ko to smije! Hej, vi tamo,
ko ste, ko ste?
Tad se javi mudra Lija:
– De, ne pitaj, Medo, više; Januar je
glavom ovdje, pazi dobro, zbori tiše!
Kad to začu Medo stari, upravo se zaprepasti:
– Šta, kad prije, nisam znao? Velike li
samo časti!
Januar se na to maknu, nakašlja se, strogo reče:
– Ja sam, Medo Medadaju! Što od mene
ti uteče? Zašto bježiš, što se kriješ od lijepe
snježne zime?
– Ne prijaju meni, dragi, baš nikako
oštre klime!
– Gle, molim te, – Januar će – takva
bunda, pa ti hladno. Kako možeš to da
kažeš… E, moj Medo, to je jadno!
Uzvrti se na to Medo; nešto mrmlja, sve
se češka. Uplaši se da na njega sad ne padne
kazna teška.
Januar se opet javi:
– Čuj, spavanko Medadaju, hajde s nama;
odmah kreni, gdje se zvjerke sad sankaju! Ostavi se svojih snova, moraš poći i ti s nama, da
vidimo kako juriš po snijegu na sankama!
Muka Medi, sve se vrti, pa se tužnim
glasom javi:
– Zar na sanke ja da sjednem… Tu se
radi i o glavi! Poginuću, slomit’ sanke…
Pustite me, nisam za to!
– Hajd’, ne brundaj, – Januar će – mislili
smo mi i na to. Svi krećemo, brže, Medo,
već i sumrak evo slazi!
I krenuše, svi se žure po skrivenoj
šumskoj stazi.
•
ivnu opet na kraj šume, ne smeta što
studen brije, što probuđen vjetar lako
pahuljica bezbroj vije. Životinje tu su došle,
jer Januar sve je zvao; na sankama vidjet’
Medu – ko bi samo izostao!
Eno Mede pored sanki, spopale ga teške
muke. Zna – tresnuće, vrag su sanke, biće
smijeha, a i bruke. Ipak sjede, teška srca
otisnu se, naglo spusti: slomiše se pod njim
sanke, on glavačke u snijeg gusti! Da l’ je čitav,
ko bi znao; Januaru važno nije, već se s Lijom,
skupom cijelim, sav tresući slatko smije.
Usta Medo s mukom živom, sav se bijeli
od snijega. U glavi mu nešto zuji i s mukom
se teškom gega. Krenu Medo hramajući,
gleda one što se smiju, a posebno, da upamti, tu lukavu teta-Liju!
•
oć je sišla polagano i pokrila plaštom
granje. Stišao se roj pahulja, sad ih pada
mnogo manje. Doplovili šumi snovi, pa je
tiha i nijema. Januar se umorio, te mu oštre
pjesme nema. Samo gdjegdje na drveću
fenjerčiće sove pale i gledaju pahuljice što
su šumom posjedale.
San je noćas sasvim dockan do Medinog
doš’o stana; naš'o ga je na postelji u obloge
zamotana. Bilo mu je žao Mede, te mu sklopi oči snene, da bar u snu među kruške na
Medenu rijeku krene. c
Ž
N
L
kvinna · žena | 38-39
List BH Saveza žena u Švedskoj
37
Ring
jorden runt från
18
öre/
min
Svjetska novost.
Zovite nevjerovatno jeftino
u inostranstvo sa mobilnog.
Med 3Global ringer du för endast 18 öre/min till:
Kanada
USA
Tyskland
Kroatien
Slovenien
18 öre/min
18 öre/min
18 öre/min
39 öre/min
49 öre/min
Serbien
Montenegro
Makedonien
Bosnien och Hercegovina
Albanien
69 öre/min
69 öre/min
99 öre/min
99 öre/min
1,49 kr/min
Se tre.se för fler länder. Samma låga priser även för företag.
Nu även för kontantkort.
Köp på tre.se
020-33 33 33
Butikerna
3Global 29 kr/mån kan tecknas med valfritt 3Abonnemang. Alla minutpriser i annonsen är inkl moms och gäller till fast nät i mottagarlandet. Uppsägningstid 30 dagar. För mer info, se tre.se.
FAMILJEN
VÄLDOFT
OCH DEN AUTOMATISKA LUFTFRÄSCHAREN
FRESHMATIC
PRÖVA OCKSÅ DE ANDRA
AIRWICK ODOUR STOP
VARIANTERNA
PROVA PÅ
RABATT
30
0
kr
Erbjudandet gäller t o m 2008-07-31. Kupongen gäller vid köp av en
”Airwick Freshmatic Starter-Kit“. Endast en kupong per kund och köp.
Kan ej kombineras med andra erbjudanden.
Till butiken: Inlöses av Kuponginlösen AB när kupongen är försedd med kundens namnteckning.
9 950010 503002
Namn:
NOVO!
POSALJITE DO 850 kr
ZA SAMO 70kr
^
*
1
2
3
4
5
0,01
850,01
700,01
500,01
400,01
200,01
300,01
-
Naknada
Next Day*
1
2
3
4
5
16
850,00
700,00
500,00
400,00
200,00
300,00
900,00
70,00
105,00
130,00
150,00
180,00
200,00
250,00
!
!
O
V
NO
* Cijena za slanje do 850 kr.
Money Next Day usluga je dostupna na zahtjev korisnika i odnosi se na transfere u Bosnu i Hercegovinu iz zastupničkih
lokacija u Švedskoj. Novac poslat Next Day uslugom biće na raspolaganju primaocu nakon 24 sata od momenta
kada je poslat, ovisno o radnom vremenu zastupničkih lokacija, razlikama u vremenskim zonama i opštim uslovima
usluge. Detalje pogledajte na obrascu za slanje novca.
Osim od naknade za transfer, Western Union ostvaruje prihod i prilikom konverzije SEK u stranu valutu.
� 020-90 10 90
© 2008 WESTERN UNION HOLDINGS, INC. All rights reserved.
Iznos
Download

Zena-Kvinna 38-39 - Žena